SV. B

ENED

IKTA

33D

, DO

NJI S

TUPN

IK (K

OD

MER

CAN

TON

EA)

TEL:

01/6

58 8

8 91

WW

W.RI

BOLO

VNIC

ENTA

R.HR

RIB

OLO

VN

I CEN

TAR

NA

JVE

I I N

AJP

OVO

LJN

IJI I

ZBO

R L

EA

LJK

I I S

TOLI

CA U

HR

VATS

KO

J!

PR

OD

AJA

DO

ZVO

LA Z

A R

IBO

LOV

NA

MO

RU

.

Prol

ogic

Com

fort

Prol

ogic

Max

4

Prol

ogic

Com

fort

Del

uxe

Pelze

r Tar

get P

ro ST

Chub

Snoo

per

Chub

Snoo

per C

ompa

ct

Pelze

r Tar

get

Chub

Hi-L

ite

Chub

Lo-L

ite

Chub

Loun

ger

Pelze

r Tar

get

Arm

Chai

r

Naa revolucionarna EOS tehnologija sada je inkorporirana u sve top modele iz naeg programa za stacionarni ribolov s obale, za ribolov s broda, te za pin-ribolov na moru.

Salina EOS Eliptical Oscillation System namatanja strune 4 HPB kuglina leaja od nehrajueg elika 1 bespovratni leaj kuite od aluminija aluminijska pula machine cut - strojno kovana aluminijska drka role dvije godine garancije

Alumina FD 8 leaja: 1 HPB, 6 SUS leaja + 1 bespovratni leaj visokokvalitetna vodilica strune sistem balansiranog rotora aluminijska pula rezervna pula dvije godine garancije

EOS ELLIPTICAL OSCILLATION SYSTEM

Vrhunska patentirana tehnologija savrenog namatanja najlona.Regulacijom brzine rotora EOS sistem namata najlon konzistentnije i pravilnije na pulu, to prilikom zabacivanja rezultira minimalnim otporom koji omoguuje daleke zabaaje, veu preciznost, dui vijek najlona te fi niji i bolji rad konice.Odabirom Okuma role opremljene EOS sistemom izabrali ste balans, fi nou i veliku snagu karakteristinu samo za role najvie kvalitete.

PO

RTS

KI R

IBO

LOV

B

RO

J 1

47

TRA

VANJ 2

008.

G

OD

ITE

XIII

RibolovportskiRazgovorJim Teeny

Umjetnim mamcem Drifting na rijekama

i jezerima Lov bolena i klena

Ribolovni tereni Kupa od ua prema Brodu

Ribolov arana Kapitalci rijeke Neckar

RiBoLov pLovKom: Big game na Savi Direktaem na arane

25 kuna printed in Croatia

850 SIT/3,50 7 KM 100 RSD

pRiBoR: ShimaNo SeiDo, Daiwa TouRNameNT SpiN, oKuma SaLiNa

TRavaNJ 2008.BRoJ 147

Ribolov nasjeveru Kanade

puTopiS

16 portskiribolov

umjetnom muhom napisao Aleksandar Vrtari

plotice i podusteMuicom na

K ad je ribolov umjetnom muhom u pitanju, ono to mnogima prvo padne na pamet su bistre i hladne salmonidne vode, jarkim bojama ukraene pastrve ili prelijepi lipljani. No, muiare-nje nije rezervirano samo za ljubitelje sal-monida, naprotiv, muiarskim priborom se moe jako lijepo loviti i na ciprinidnim vodama. Big game muiarenje i nad-mudrivanje najjagresivnijeg slatkovodnog predatora - tuke, bez sumnje ima posebne ari, ali muiarenje finijim priborom na ciprinidnim vodama je jednako atraktivno kao i muiarenje pastrve ili lipljana. Ploti-ce, bodorke i crvenperke, podusti i nosare, deverike, pa ak i babuke ili mrene veli-ki su izazov, kako za poetnike i one koji u blizini nemaju neku salmonidnu vodu, tako i za najnaprednije muiare. Obzirom

da sitne larve i insekti koji padaju na povr-inu vode predstaljaju prirodnu hranu za veinu jatnih riba, ribolov umjetnom mu-hom od proljea pa sve do jeseni moe biti itekako zabavan - potrebno je tek pronai pravo mjesto i navezati nekoliko imitacija koje e donijeti uspjeh.

Plotice i podustiIako se po fizionomiji dosta razlikuju, plo-tici i podustu je zajedniko to da se rela-tivno lako mogu uloviti na umjetnu muhu. Relativno zbog toga jer, iako e se rado zaletjeti na kakvu manju nimfu, istu su u stanju toliko brzo ispljunuti da se esto ne stigne ni kontirati. Plotice su ipak neto manje oprezne i lake se love od podusta, vjerojatno i zbog injenice da imaju druga-ija usta. Za uspjean ribolov plotice nuno

je pronai dobru poziciju, a ako ste esto na vodi to nee biti nikakav problem. Plotice su brojne na gotovo svim naim vodama, u toplijim mjesecima se rado zadravaju u blizini slapova, na preljevima i uima, a esto se mogu vidjeti i u pliim vodama kako pasu travu i slade se sitnim larva-ma. Ono to je takoer zajedniko podusti-ma i ploticama jest injenica da se u topli-jim mjesecima, a posebice u predveerje, znaju grupirati i dizati na povrinu kada e rado pokupiti sitnije insekte. Podusti se redovno izbacuju po povrini i u hladnijim mjesecima, no to ne rade da bi pokupili insekte, pa nadmudrivanje suhim mui-cama ne daje nikakve rezultate. U toplijim mjesecima se plotice i podusti mogu loviti cijeli dan, no valja znati kako tijekom dana imaju i faze mirovanja u kojima znaju pot-puno igorirati ponuene mamce. Takoer je vano znati da se radi o vrlo opreznim i plaljivim ribama, pa je pravilna prezen-tacija umjetne muhe od velike vanosti za uspjean ribolov. U doba mrijesta, bilo da se radi o ploticama, podustima ili nekoj treoj vrsti, svaki pokuaj e biti uzaludan,

Iako se po fizionomiji dosta razlikuju, plotici i podustu je zajedniko to da se relativno lako mogu uloviti na umjetnu muhu. Relativno zbog toga jer, iako e se rado zaletjeti na kakvu manju nimfu, istu su u stanju toliko brzo ispljunuti da se esto ne stigne ni kontirati!

portskiribolov 17

jer u to vrijeme ove ribe potpuno odustaju od uzimanja mamaca.

Muhe i tehnikeSitnije larve prirodna su hrana plotica i podusta, a poznato je i da ih mnogi plov-karoi s velikim uspjehom love na crve. Imitacije manjih larvi i crvia uvijek e dati dobre rezultate, a prednost im je i ta to se veoma lako izrauju. Imitacije crva valja vezati na udicama veliine 12-16, a mogu se izraditi od malo lateksa i bakre-ne ice kojom se muha porebri. Crvii se mogu izraditi i formiranjem tijela od kon-ca u utoj, krem ili njenoj ruiastoj boji koje se takoer porebri bakrenom icom i uvrsti dvokomponentnim epoxyjem. Imi-tacije rakuaca i larvi dvokrilaca (brassie je jo jedna lovna muha koja se lako izra-uje), te larve potamophylaxa takoer e dati dobre rezultate, a nije loe ni probati s manjim breadfly varijantama. Ovisno o terenu na kojem e se ribe loviti, muhe

se mogu dodatno oteati i olovnom icom. Pored njene prezentacije, nuna stvar za uspjeno muiarenje plotice jest dobra detekcija griza, pa ak i ako se lovi na vie-no (to je svakako i najjatraktivniji nain), potrebno je stalno biti na oprezu jer plo-tica e s lakoom ve nakon prvog usisa-vanja otkriti da neto nije u redu. Ribolov suhim muicama je posebno atraktivan, a potrebno je koristiti manje imitacije jer e prevelika muha samo potjerati ribu. Ploti-ce e rado uzeti imitacije mrava i dvokri-laca, a potencijalno dobri tereni za ribolov suhim muicama su oni prije slapova gdje je voda mirnija te mjesta zarasla u priobal-no raslinje i drvee.

Podust - ciprinidni lipljanPodusti se na nekim vodama daju lijepo loviti suhom muhom, a zbog svojih malih usta koja su vrlo slina lipljanovim, ne tre-ba se iznenaditi u situacijama kada podu-sti silovito napadaju muhe ali se ne uspiju

adekvatno zakvaiti za udicu. Ovaj cipri-nidni lipljan kako ga mnogi muiari zovu definitivno je najvei izazov ak i za one s najvie iskustva, a svaki umjetnom mu-hom ulovljeni podust propisno zakvaen za usta, bio on manji ili vei, s punim se pravom moe smatrati pravim trofejem. Ribolov bijele ribe umjetnom muhom je neto uistinu posebno, a najbolje rezultate e imati oni koji dobro poznaju odreeni teren i navike riba. Ako ste do sada lovili plotice, poduste ili deverike plovkom, slobodno pokuajte i umjetnom muhom. Danas se cijeli pribor moe sloiti za manje od 1000 kuna. A svi oni koji su uvjereni da je lipljan najlukavija muiarska riba, svakako bi trebali poku-ati s podustima i uvjeriti e se da to mo-da nije tako. I plotice i podusti su veoma snani borci, to nije ni udo obzirom da se esto zadravaju u brzacima i ispod samih slapova. Fini muiarski pribor donijet e maksimalni uitak, a dok se nadmudrujete s ploticama i podustima, nemojte se izne-naditi ni ako se na muhu zaleti kakav klen, babuka, ljutiti grge ili borbena sunarica - sve ove ribe rado napadaju imitacije lar-vi, crvia i rakuaca.

portskiribolov 13

razgovarao Aleksandar Vrtari razgovor

Na svijetu postoje nebrojene imitaci-je i verzije umjetnih muha, no onih koje su iznimno lovne, a koje se uz minimalne vjetine mogu vezati doslovce u jednoj minuti, jako je malo. Jedna od ta-kvih je i Teenyjeva nimfa, a u portskom Ribolovu imamo ast predstaviti i njezi-nog autora, slavnog Jima Teenyja, ovjeka koji se muiarenjem bavi vie od pedeset godina. Njegova postignua nije lako na-brojati, no bez obzira na sve Jim Teeny je uspio zadrati skromnost i uvijek rado di-jeli svoja iskustva s drugima. Danas je vla-snik vrlo uspjene tvrtke i posjeduje vlasti-te proizvodne linije muiarskog pribora, a poznat je i kao originalan te vrlo kreati-van inovator. Sebe opisuje kao strastvenog ribia koji - iako oboava big game mu-iarenje - i najmanju ribu smatra velikim borcem i dostojnim protivnikom. Pored ribolova, Jim se aktivno bavi i lovom. e-sto zauzet i u neprekidnom pokretu, Jim je ipak uspio izdvojiti malo vremena, a u raz-govoru za portski Ribolov pored drugih stvari otkriva i kada je vezao prvu verziju legendarne Teeny nimfe bez koje mnogi muiari danas ne odlaze na vodu.K Jim, danas je Vae ime poznato gotovo svim muiarima diljem svijeta. Sjeate li se svojih prvih muiarskih koraka?- Naravno da se sjeam. Kad sam imao 12 godina, moj prijatelj Jim Bagley me nauio vezati muhe. Pokazao mi je kako uz malo truda mogu napraviti imitaciju i njome

uloviti ribu. To je bilo dovoljno da sam nastavim dalje. Bio sam oduevljen ve na samom poetku. Kada sam pokupio osnovne poteze i prikupio potrebno zna-nje o materijalima, poeo sam samostalno vezati i eksperimentirati. Upravo me ta znatielja kasnije dovela do uspjeha. K A kada je i kako nastala prva Teeny nimfa? I zato je toliko popularna?- Davne 1962. godine, nakon etiri godine eksperimentiranja, napravio sam prvu, originalnu verziju Teeny nimfe. Tada sam imao 16 godina. Nimfa se isprva zvala Abduli, a devet godina nakon toga, kada

sam poeo uzorke iste muhe plasirati na trite, ona je preimenovana u Teeny. Od prvog puta kada sam tu nimfu zabacio u vodu (jo se sjeam snanog udarca veli-ke kalifornijske pastrve koja je zbog moje nespretnosti uspjela pobjei), ona je u svakom sljedeem ribolovu donosila ve-lik uspjeh. Danas su muhe po tom uzorku ulovile vie svjetskih rekorda nego ijedna druga kreacija. To je zapravo jedina muha kojom lovim od 1971. godine, a jednako je uinkovita u slatkim vodama kao i u moru. Jasno, kada sam izradio prvu Teeny nim-

Slavni Jim Teeny muiarenjem se bavi vie od pedeset godina. Njegova postignua nije lako nabrojati, no bez obzira na sve Jim Teeny je uspio zadrati skromnost i uvijek rado dijeli svoja iskustva s drugima. Sebe opisuje kao strastvenog ribia koji - iako oboava big game muiarenje - i najmanju ribu smatra velikim borcem i dostojnim protivnikom...

Jim Teeny - zakleti sam muiar!

EEEE

Od 1. sijenja 1969. godine Jim lovi iskljuivo muiarskim priborom

14 portskiribolov

razgovor

fu, iskreno nisam imao pojma kamo e sve to ii. Tada sam jednostavno bio zadovo-ljan injenicom da imam odlinu muhu koju ribe rado uzimaju. To je bilo moje taj-no oruje za uspjean ribolov. U to vrijeme nisam ni sanjao da e muiarenje postati centar mog svijeta, moj ivot. Danas sam veoma sretan radi toga i vrlo sam ponosan na sva moja postignua i doprinos tom pre-divnom portu. Teeny nimfa je popularna jer je iznimno lovna, a vrlo lako se vee - mogu je vezati i apsolutni poetnici. Po-trebno je tek neto konca i malo isperaka iz repa fazana i uz malo spretnosti nakon jedne minute imate veoma lovnu muicu koja lovi u svako doba godine, na svakoj vodi. K Danas imate i vlastitu proizvodnu li-niju?- Tono. Pored umjetnih muha bavim se i dizajniranjem muiarskih paga. Nepre-stano se trudim poboljati njihove karak-teristike i uiniti ih kvalitetnijima, a moje page koriste neki od dananjih najpozna-tijih muiara. Pored toga radim i na diza-jniranju tapova - za tvrtku Temple Fork Outfiters sam dizajnirao tap koji nosi oznaku TFO Jim Teeny. Moram priznati da je tap na kraju ispao i bolje nego to sam oekivao, a zanimljivo je i to to mu je cijena veoma pristupana.K Malo sam se raspitao o Vama i dobio sam informaciju da ste ste se jednom prilikom ak i zakleli da ete loviti is-kljuio muiarskim priborom. Je li to istina?

- Istina je, no to jako malo ljudi zna. Bilo je to 1. sijenja 1969. godine, tada sam od-luio da u ribu loviti samo muiarskim priborom. Zato? Zato to to oboavam i ovakav ribolov smatram najplemenitijim i najljepim. Najpotpunijim. I moram rei - od davne 1969. pa sve do dananjeg dana nisam nijednom prekrio svoju prisegu. Zakleti sam muiar!K Zanimljiv pristup, moram priznati...- Danas je muiarski pribor svima pristu-paan, na tritu postoje iznimno kvalitet-ni tapovi, snane i pouzdane role, te ade-kvatne strune. Upravo zbog toga je danas lake nego ikad jer moemo loviti sve vrste riba muiarskim priborom, ak i one mor-ske koje lutaju po dubljim slojevima vode.

Muiarski pribor nudi jako velik uitak, pa iako osobno volim loviti velike vrste, moram napomenuti da i one najmanje ribe ulovljene muiarskim priborom pruaju jednak uitak. K Kad ve spominjete muiarenje na moru, moete li mi rei neto vie o tome?- Muiarenje na moru je neto posebno. Morske ribe su iznimno borbene i pruaju strane drillove. Bjee, testiraju pribor do maksimuma i doslovno stavljaju na kunju umijee i strpljenje muiara. Tarponi su ribe o kojima sam postao ovisan - tko je god pokuao, znat e o emu priam. To je riba koja e svojom snagom i eksplozivno-u oduzeti dah svakom muiaru. Srani

I danas, kad ima 62 godine, Jim uiva u ribolovu kao i kad je imao 25!

Slika i opis Teenyjeve nimfe iz knjige An Introduction To Fly Tying Petera Cockwilla (Grange Books, London, 1996.)

Jedna slika sa steelheadom iz mladih dana

portskiribolov 15

su borci, a njihovi skokovi su neto spekta-kularno, iskustvo koje bih svakome poelio. Nikada neu zaboraviti tarpona kojega sam ulovio ranih osamdesetih godina - borba je trajala vie od etiri i pol sata, a riba je bila ogromna. Je li dovoljno da kaem da smo ga morali pratiti punih 7 milja?K Govorite o tome sa puno ara. ini se da i danas jednako uivate u ribolovu?- Zaista uivam, i to jednako kao i kada sam imao 25! Danas imam 62 godine, a esto se naalim na vlastiti raun pa kaem kako se tjeim da imam mladolike ezdesetdvi-je. Kad god muiarim, u meni se probudi ono dijete koje je potpuno zaneseno svojim ulovom i to me uvijek iznova razveseli. A

uvijek u rado prenijeti svoje iskustvo sva-kome tko ima volje sluati. Unuci su moje veliko veselje i rado sluaju, pa vjerujem da e jednoga dana biti uspjeni muiari i da e nastaviti tamo gdje sam ja stao. Otkri-ti nekom sve ljepote muiarskog svijeta je neto ime se ovjek mora ponositi. Taj svijet ne smijemo drati za sebe, moramo ga dijeliti i ostaviti drugima. K Jim, sa suprugom radite i u jednoj or-ganizaciji koja ima vrlo zanimljiv pro-gram?- Tako je. Moja supruga Donna i ja se udru-enim snagama aktivno zalaemo u orga-nizaciji koja se simbolino zove Casting For Recovery. Radi se o organizaciji koja

prua besplatan program enama obolje-lim od raka dojke. Uenje prvih muiar-skih koraka ih ujedinjuje na jedan poseban nain i ima pozitivno terapijsko djelova-nje. Boravak u prirodi i ugodno druenje uz edukativni program itekako pomau! K Svaka Vam ast na tome. Dragi Jim, elim Vam sve najbolje u budunosti i primite srdane pozdrave od uredni-tva portskog Ribolova i svih itatelja iz Hrvatske. - Hvala Vama i pozdrav svim ribiima iz Hrvatske. I, nemojte zaboraviti - najvani-je je dijeliti svoje znanje i iskustvo. To je jedini nain da prirodi vratite ono to vam je sve te godine nesebino poklanjala.

Peregrine Tournament 2008. - Jim Teeny je u sredini, a lijevo je Jimov ribiki kolega Brian OKeefe, vrhunski fotograf i muiar.

Tarponi su ribe koje svojom snagom i eksplozivnou oduzimaju dah

7muicom po svijetunapisao Peter A. Christensen fotografije P. A. Christensen i R. A. Vive prijevod Iva Vrbani

portskiribolov

Odiseja 2007. - arktike zlatovice /1/

Pohlepna, debela jezerska pastrva, prva

riba naeg putovanja

8 portskiribolov

muicom po svijetu

Imao sam 7 godina i bujnu matu. Mi-steriozni oblici koji su provirivali iz tamnih voda lokalnog jezera imali su sudbonosan utjecaj na moj zdrav razum. Cijele dane sanjario sam o tim ribljim monstrumima. Pomisao o lovu na te neze-maljske prikaze bila je jednaka onoj o bor-bi sa zmajevima. Nerealna, avanturistika vjeba u istraivanju nepoznatog, opasnog i uzbudljivog. Kako je moje znanje o ribo-lovu bilo skromno, moji prvi pokuaji bili su uzaludni. Tijekom veeg dijela svojih ljetnih praznika uporno sam iskuavao sreu, ali bezuspjeno, a onda sam kona-no uspio uspostaviti kontakt s jednim od tih oaravajuih bia iz vodenog svijeta... ok od doticaja sa stvarnom ribom bio je strahovit. Oduevljavajue iskustvo dr-musanja tapa i prizora velianstvenih boja grgea, mojega plijena, uzrokovalo je mnogo besanih noi.

Ideja je roenaSada, kao odrasla osoba, osjeam da je vodeni element izgubio neto od svoje po-

etne mistinosti. Nije da vie ne sanjam o drmusanju tapova, ali arobna atmos-fera koja je neko prekrivala vodu poput jutarnje magle zamijenjena je prekomjer-nim suhoparnim znanjem i proraunatim

oekivanjima. Gdje god da idem u ribolov, prilino sam siguran to mogu oekivati i znam tono koje i kako velike ribe u tamo nai. Poznajem njihov najdrai plijen i, prema tome, njihove najdrae muice.

Rasmus priprema veeru usred velike divljine

Peter se bori s velikim lipljanom u rukavcu izmeu dva jezera

portskiribolov 9

Dakako, svako bacanje je uzbudljivo, ali nije to ba bacanje u egzotino i nepozna-to. Ovo demistificiranje mojeg ribolova donijelo je enju za vodama koja bi se mo-gla usporediti s velianstvenou jezera iz mog djetinjstva. Poriv za bacanjem muice u nepoznata mjesta postao je nevjerojat-no snaan. Tako je roena ideja o putu u Kanadu. Radije nego da pratimo put tu-rista ribolovaca utaban desetljeima, moj suputnik Rasmus i ja uputili smo se pre-ma nepoznatoj zemlji ribolova. Poevi s ogromnim jezerima sjevernog teritorija, naa dvomjesena odiseja vodit e nas kroz 400 milja puste divljine, zavravaju-i na sjevernoj obali pored zaljeva Coro-nation. Prelazei gigantska prostranstva jezera unutranjosti, borei se s divljim strujama monih rijeka i preivljavajui u pustoi, upustili smo se u potragu za dale-kim snovima.

to prije na vodu...im je Cessna otila s velikog jezera, spo-pada me dobro poznata ribolovna grozni-

ca. U elji da to bre pronaem sve to mi je potrebno da bih mogao zabaciti, ura-njam u golemu hrpu zaliha, vrea i opre-me za kanu, nasilno izvlaim osmicu iz tube za tapove i trim to je bre mogue

preko tundre prema uu rijeke. Zgrabio sam velikog, runog streamera iz kutije, zavezao ga na predvez i zabacio prema najudaljenijoj strani ua kako bi muica

EEEE

Lipljan prosjene veliine, ali jedinstvene ljepote

Jedna od prvih zlatovica s naeg puta

Mala pastrva po standardima Nanavuta

Peter pokuava zaustaviti ribu u njenom silovitom bijegu nizvodno

10 portskiribolov

muicom po svijetu

pronala svoj put koristei sporu struju. Gotovo odmah, sjenka se pojavljuje iz tame stjenovitog dna. Oito joj je panja usmjerena na moju muicu. Pojaavam

stisak na drci tapa spreman da zabijem udicu u eljust jezerske zlatovice pristoj-ne veliine. Djeli sekunde kasnije ona sustie muicu i okrutno je guta u jednom

nasilnom okretu. Rola isputa vrisak dok pastrva kree uzvodno, a nekoliko minuta kasnije riba je moja. Veliki strimer izgle-da smijeno malen u velikoj eljusti koja je oito predodreena za masakriranje lipljana i njenih manjih roaka. Osloba-am udicu i drim pastrvu njeno ispod povrine vode. Svaka procjena ispod 8 kilograma bila bi nepravedna prema ovoj ribi. Ostavljajui me na obali s ubrzanim otkucajima srca od navale adrenalina, od-

Ogromna zlatovica koja je iza velike stijene zgrabila naranasti zonker

Za gotovo dvomjeseno veslanje Kanadom adekvatna nagrada bile su velike, prekrasne divlje ribe

Detalj koji objanjava zato mnogi ribolovni fanatici smatraju zlatovicu najljepim primjerkom svoje vrste

portskiribolov 11

Radije nego da pratimo utaban put turista ribolovaca, moj suputnik Rasmus i ja uputili smo se prema nepoznatoj zemlji. Poevi s ogromnim jezerima sjevernog teritorija, naa dvomjesena odiseja vodit e nas kroz 400 milja puste divljine, zavravajui na sjevernoj obali pored zaljeva Coronation. Prelazei gigantska prostranstva jezera unutranjosti, borei se s divljim struja-ma monih rijeka i preivljavajui u pustoi, upustili smo se u potragu za dalekim snovima...

lazi natrag u dubine jezera. Tek sam pola sata u ovom dvomjesenom ribolovnom putovanju, a ve sam se susreo s velikom, divljom pastrvom!

Divlji salmonidiIstraivanje prije puta bilo je prilino po-vrno. uli smo glasine o nekoj davno zaboravljenoj rijeci koja udomljuje nevje-

rojatno velike ribe. Pria je bila predobra da bi bila istinita.uo sam je kasno jedne veeri, nakon pre-vie scotcha, od inae povjerljivog momka koji je obavio prilino opasno putovanje preko sjevernog tita Kanade. Prije, u ra-nim devedesetima, dok je putovao kanuom jednim od bezbrojnih tokova Nunavuta, regije sjeverno od Sjevernih Teritorija (da, to je stvarno daleko), nabasao je na jedno od onih rijetkih podruja netaknute vode. Praznina na ribolovnoj karti svijeta. Pre-ma toj prii (koja je postajala sve nevjero-jatnija kako se sve vie scotcha slijevalo u njegovu au), ribolov je bio izuzetan, sa stotinama pastrva prosjeno tekih 4 kg. I ne samo to, jednog popodneva vidio je jato od 15 - 20 pastrva koje mu se pribliilo na metar udaljenosti, a potom je nestalo u ne-izmjerne dubine!Ovakve prie su kao stvorene da zaare matu ribolovaca. I ja sam ostao oaran. Njegovo dramatino pripovijedanje, okru-

EEEE

Bucmasta enka nekoliko trenutaka prije putanja

Rasmus duboko udie prije sputanja rijekom kroz uzak kanjon koji je u prolosti ve bio poguban za nekoliko putnika

12 portskiribolov

muicom po svijetu

enje i zabaenost te bajkovite rijeke bili su pravi sastojci za moj muiarski koktel.

to nas jo eka?Nakon tjedan dana naeg putovanja, re-zultati ribolova na jezerske pastrve bili su odlini. Sjedei na zemlji, leima uprtim o stijenu zagrijanu suncem, gledajui pusta prostranstva tundre i masirajui miie da smanjim bol nastalu borbom s pastrvama tijekom jutra, nisam mogao da ne razmi-

ljam o onoj prii. Velika jezera zasigurno su imala svoje ari, ba kao i njihovi sta-novnici...Nekoliko sati ribolova lako moe rezul-tirati s nekoliko jezerskih zlatovice od 5+ kg, tako da je uzbuenje zbog ribolova u nepoznatom bilo zamijenjeno poneto dosadnim ponavljanjem bacanja, borbe i putanja prosjeno velikih riba. No sada pria o monstruoznoj jezerskoj zlatovici opsjeda moju matu i daje mi volju da na-

stavim ovu avanturu. Svaki dan dovest e nas jo malo blie maloj oznaci na karti koja oznaava lokaciju navodnog ribikog raja, ali izmeu nas je teritorij koji moe biti nemilosrdan. Jedan element koji e zasigurno uzrokovati probleme jesu izdaj-nike vode Arktika. Tjedni oluja i kie nisu nita neobino. Ako putuje kanuom, tje-dan oluje znai i tjedan dana u atoru. Jo jedan nepoznati faktor je ivot u divljini. Barrenlands je dom velikih sisavaca kao to je grizli i arktiki vuk, da ne spomi-njem jelene i losove, tako da uvijek postoji mogunost za neko dlakavo iznenaenje. Ipak, najvei izazov od svih su moni br-zaci puni stijenja veliine terenskog vozila i valovi visine ovjeka. Prevrtanje u veli-kom brzacu moe zavriti utapanjem, a gotovo neizbjena posljedica jest gubitak opreme, a moda i kanua. To su ta mala veselja koje zaine ovakav ribolov.

kakljiv poloajMjesec dana nakon poetka putovanja ostavljamo jezera iza sebe. Pusta zemlja kamenja i bunja pretvara se u crnogori-nu umu i poetak rijeke, koja vijuga pre-ma dalekom horizontu i oznaava lijepu promjenu nakon teke borbe protiv vje-trova na otvorenim jezerima. Svaki zamah veslom vodi nas kroz nova podruja uma, svaki zavoj rijeke otkriva nove krajolike iznimne ljepote donosei obeanja o na-dolazeim avanturama. Svako bacanje ide u neistraene vode, s nadom da ogromna riba moe biti pronaena u bistrim dubi-nama. Ipak, jo ni traga pastrvi.Poetak je kolovoza. Grmovi borovnica prepuni plodova prekrivaju tlo i krajolik poinje poprimati ivopisne crvene i ute boje koje najavljuju jesen. Dani se poinju skraivati, sunce gubi snagu i sunom ar-ktikom ljetu dolazi kraj. U mnogobrojnim danima provedenima u divljini razvili smo odreenu rutinu, ali najvei izazovi jo su pred nama. Rijeka se mijenja i iz iroke, mirne vode prelazi u uzak i opasan vrtlog. Na toliko oekivani sastanak sa zlogla-snim brzacima je blizu. Dok se pribliava-mo krajnjem testu naih sposobnosti plo-vidbe kanuom, iznad nas se nadvija tamno nebo prekriveno olovno sivim oblacima...(nastavlja se)

Los ometen za vrijeme doruka

Bjeloglavi orao dri strau dok naruavamo privatnost njegovog najdraeg mjesta za ribolov

6 portskiribolov

uvodna rije

Vjerujem da ete sloiti sa mnom, bez obzira na to kojom se tehnikom ribolova bavite, da je reportaa kojom poinjemo ovaj broj asopisa, a od kuda potjee i ova naslovnica, upravo fantastina! Kad sam od Petera dobio nekoliko fotografija s njegovog viemjesenog putovanja po Kanadi, prvo to sam osjetio bilo je oduevljenje, a malo zatim i zavist. Jer ostvariti jedno takvo putovanje po sjevernom dijelu Kanade i loviti ovakve ribe, to si je malo tko mogao priutiti. A trebalo je za to i dosta hrabrosti! To se moe usporediti samo s iskustvima onih prvih doseljenika koji su otkrivajui ova jo neistraena podruja nae planete jednostavno morali biti oduevljeni prirodnim lje-potama ovih subarktikih podruja i bogatstvom voda, koje se zahvaljuju-i velikoj udaljenosti od civilizacije i nepristupanosti terena odralo sve do dananjih dana. Mislim da bi se Peter sloio s mojom konstatacijom da je ovo bilo njegovo putovanje ivota, jer neto slino teko e ponoviti. No od naeg novog i svestranog suradnika to nije sve - u sljedeem broju, osim nastavka opisa ove njegove pustolovine i novih fotografija od kojih zastaje dah, moi ete proitati i o ribolovu ogromnih arana u amerikoj dravi Teksas, a u pripremi je i tekst o ribolovu arana u panjolskoj. U ovom broju imamo jo jednu reportau iz dalekih krajeva. Nakon Bra-zila i Gabona Zagrepanin eljko Cizel je sa svojom stalnom ekipom otputovao na Kubu. Svoje dojmove iz zemlje u kojoj je slavni Ernest He-mingway proveo vei dio ivota prenijet e nam takoer u dva nastavka. Obeanu cigaru nisam dobio, ali s obzirom da im se ovo putovanje jako dopalo i da bi ga rado ponovili, moda me drugi puta ne zaborave. A nai muiari, lanovi reprezentacije Hrvatske, u oujku su lovili pa-strve u vodama Novog Zelanda. Tamo je, naime, odrano Svjetsko pr-venstvo u ribolovu umjetnom muhom. Plasman im nije bio ba sjajan, ali vratili su se puni prekrasnih dojmova s tamonjih rijeka koje vae za najbolje u svijetu kada se govori o ribolovu pastrva. Donijeli su vie od tisuu fotografija, pa ete od svibanjskog broja moi uivati u njima i proitati to su sve tamo doivjeli. Oni me nisu zaboravili i donijeli su mi na dar prekrasan originalni novozeladski eir. Hvala, deki! No vratimo se domaoj sceni i ovom broju asopisa. Za ribie koji naj-vie vole ribolov varalicama pripremili smo jedan zanimljiv tekst o lovu smua iz amca takozvanom drifting tehnikom, te o lovu bolena i kle-na. Klen se sve vie iri naim vodama i vjerujem da e se ta riba u skoroj budunosti puno vie ciljano loviti nego do sada, te da e konano na rang listi poeljnih ulova zauzeti mjesto koje zasluuje i da vie nee biti u sjeni drugih vrsta riba. Poznato je da je klen iznimno oprezan i da ga nije lako uloviti, pa ne vidim razloga zato bi i dalje bio vjeiti drugi. A kako ga se moe loviti i varalicom, i umjetnom muhom, i na gotovo sve vrste prirodnih mamaca, atraktivan je za sve ribie bez obzira na to koju tehniku ribolova preferiraju. aranai se jo nisu onako pravo zalaufali, ali na vodama se ve sve ee vide njihovi atori. A poela su i natjecanja - na umbaru je odran tra-dicionalni Proljetni kup na kojem se solidno lovilo, a posljednjeg viken-da u travnju na Rakitju e se nai ak 42 ekipe aranaa iz cijele Europe! Finzula je iz godine u godinu sve bogatija kapitalcima, pa vjerujem da e izvjetaj s ovog natjecanja biti prebogat fotografijama velikih riba. Bistro vam eliVjekoslav Vrbani

4 portskiribolov

impressumasopis portski ribolov je od 1996. godine slubeno

glasilo Hrvatskog portskog ribolovnog saveza

NAKLADNIK:PORTSKI RIBOLOV

10430 Samobor, Starogradska 49tel/fax: 01/3363.390

Adresa za prijem pote i kontakte:portski ribolov,

10430 Samobor, Starogradska 49

email: ribolov@ribolov.netwww.ribolov.net

Glavni i odgovorni urednik:Vjekoslav Vrbani

vjeko@ribolov.net

Voditelj marketinga:Hrvoje Beranek

Ureivaki kolegij:Hrvoje Beranek, Davor Herceg,

Robert Rubini, Vjekoslav Vrbani

Suradnici u ovom broju:Dalibor Banaj, Nenad Barini, Hrvoje

Beranek, Emil Caro, Peter A. Christensen, eljko Cizel, Kritof Cuderman, Igor ehovec,

Goran Grubi, Mirko Hanekovi, Kristijan Keglevi, Ivan Koleti, Kreimir Kuri, Goran Lukaevi, Aleksandar Ljubomirovi, Zlatko

Majstor, Dragomir Masnikovi, Renato Pali, Aleksandar Pani, Marko Pavi, Goran Piak, Elvis inko, Danijela Vajdi, Rasmus A. Vive, Aleksandar Vrtari, Ninoslav agar

Grafiko oblikovanje:Fingere, Samobor, 01/3326-616

email: info@fingere.hr; www.fingere.hr

Naslovnicu snimio:Rasmus A. Vive

Tajnica urednitva i raunovodstvo:Vinja Cvetkovi

Tisak:

Kerschoffset Zagreb d.o.o.Jedoveka 112, 10250 Zagreb - Luko

Tel.: 01/ 6560 222 Fax: 01/ 6560 223

Distribucija:

Tisak d.o.o. Slavonska av. 2 Zagreb, Distri Press d.o.o. itnjak b.b. Zagreb

Uvoznik i distributer za trite BiH:Inter Press d.o.o., Fra Dominika Mandia b.b., iroki Brijeg

Slavni Jim Teeny muiarenjem se bavi vie od pedeset godina, a sebe opisuje kao strastvenog ribia koji - iako oboava big game muiarenje - i najmanju ribu smatra velikim borcem i dostojnim protivnikom...

1330

Zanimljivo kako neke vrste uvijek ostanu u sjeni. Klen je faca, ali u bilo kojem vodotoku uvijek je u sjeni drugih vrsta, iako je vrhunska portska riba....

38Drifting je izuzetno zanimljiva metoda pretraivanja, a osim to njime stjeete veliko iskustvo i stvarate sliku irokog prostora na dnu, u potrazi za smuem esto pronaete i ulovite neto sasvim drugo!

portskiribolov 5

sadraj

66Prvo sam pomislio da sam zapeo, ali sekundu iza toga pula role se poela brzo okretati. Na tapu sam osjeao silovite udarce, a svaki od njih je rezultirao izvlaenjem desetak metara najlona. Bio je to pravi big game na Savi!

74

Urednitvo ne odgovara za stavove i mogue krive navode u autorskim tekstovima i za sadraj reklamnih poruka.

Niti jedan dio portskog Ribolova ne smije se reproducirati bez pismene dozvole nakladnika.

U svako doba godine i pri gotovo svakom vodostaju Kupe na potezu od ua Dobre pa uzvodno sve do Jurovskog Broda postoji barem jedno mjesto gdje se bijela riba moe dobro loviti. Moda ne kao nekad, ali jo uvijek dobro

6 UVODNA RIJE

PUTOPIS

7 Odiseja 2007. - arktike zlatovice24 Ribolov na Kubi

RAZGOVOR

13 Jim Teeny70 Ivan Stupi

UMJETNOM MUHOM

16 Lov podusta i plotice22 Susret muiara na Krki

UMJETNE MUHE

18 I ribe vole kavu19 Padobranke i padobranci /2/

UMJETNIM MAMCEM

30 Drifting na rijekama i jezerima36 Otvorenje sezone na bolena38 Klen, ampion u prilagodbi

UMJETNI MAMCI

34 Kastmasteri

PRIBOR

33 Shimano Seido 4000FA41 Daiwa Tournament Spin49 Okuma Salina 65

RIBOLOV ARANA

42 U potrazi za kapitalcima /2/45 Poetak sezone na Brezovici51 Kapitalci s rijeke Neckar

DRUENJA RIBIA

48 Forum miting na Dravi

PREZENTACIJE

56 Prezentacija Free Spirita

NATJECANJA U LOVU ARANA

58 Proljetni kup na umbaru 59 1. pretkolo HL

60 PRONALI SMO ZA VAS

RIBOLOVNI TERENI

66 Kupa od ua prema Brodu

NOVO NA TRITU

72 Noviteti iz Browninga /1/

RIBOLOV PLOVKOM

74 Big game na Savi 82 Direktaem na arane

PRIMAMLJIVANJE RIBA

78 Svijet branastih hrana /1/

SUSRETI NA VODI

80 Bogumil Rohan, ribi od 1949.

POSJETILI SMO

85 Ribolovni centar Bahun - Preko

86 VIJESTI I OBAVIJESTI

SVIJET FOTOGRAFIJE

88 Upoznajte svoj fotoaparat

DIGITALNI FOTOAPARATI

90 Fuji Finepix S-8000 FD

VOZILI SMO

92 Hyundai Tuscon CRDi

94 MALI OGLASI

95 PRETPLATA I NAGRADE

96 STRIP

18 portskiribolov

umjetne muhe napisao i snimio Aleksandar Vrtari

K ad je izrada umjetnih muica u pitanju, svaki muiar sloit e se oko jedne stvari - od ega je i kako muha napravljena, manje je bitno, ono to je vano jest da muha lovi ribu. Danas je s materijalom situacija mnogo drukija nego to je bila prije dvadesetak, tride-setak ili vie godina. Veina materijala je lako dobavljiva, pa mnogi i nemaju potre-bu za eksperimentiranjem. No, ranije nije bilo tako.

Izum Charlija FoxaLjudi su vezali muhe od najbizarnijih ma-terijala ne bi li uspjeli nadmudriti i prevari-ti ribu muiarskim priborom. Neke od tih starih imitacija su se odrale do danas i jo uvijek su itekako uspjene i lovne, a jedna od njih je ona koju je davne 1944. godine u tekstu pisanom za Pennsylvania Angler spomenuo Charlie Fox. U nastojanju da napravi lovnu i vjernu imitaciju kopnenog tvrdokrilca, on je doao do jedne vrlo zani-mljive ideje - napravio je umjetnu muicu od zrna kave. Njegova prva imitacija bila je isti minimalizam, jer se radilo o imitaciji bez noica i bez realistinih dodataka - tek zrno kave zalijepljeno na vrat udice. Vrlo jednostavno, no istovremeno vrlo lovno i

jeftino. Muhe od zrna kave se veoma lako izrauju, sve to je potrebno jest malo kave u zrnu, kvalitetna i otra udica (ovakve imitacije se obino rade na udicama velii-ne 12 do 16), osnovni crni konac, malo laka i epoksidnog ljepila, a ostalo po vlastitim eljama i idejama. Noice se mogu izra-ivati od pijetlovog pera, pera jarebice, ogoljenog isperka, moe se koristiti i razna sintetika, a mogu se dodati i krilca.

Postupak izradeSama izrada je veoma jednostavna. Po-trebno je s donje plosnate strane sitno nazubljenim noem, turpijicom ili neim slinim paljivo izdubiti utor za udicu na sredini zrna. Nakon toga se oko vrata na-mota malo konca, a udica se moe uvrstiti i malom (jako malom!) kapljicom konta-knog ljepila. Zatim se utor napuni epoksid-nim ljepilom koje e vrsto i sigurno drati udicu. Tijelo, odnosno zrno kave, se moe lakirati i armirati po elji, ak i prebojati u neku bljetavu boju, no bit e dovoljno ot-porno i atraktivno i bez tih zahvata. Kada je zrno fiksirano na udicu, dodaju se noi-ce, krilca i ostali dodaci po vlastitim zami-slima. Uz malo truda i prebiranja po hrpi nemljevene kave pronai ete najrazliitija

zrna, od onih svijetlijih, do onih potpuno tamnih. Zrno kave odlino pliva u vodi, a posebnu lovnost mu daje i buan pad na povrinu vode koji je karakteristian za trapave tvrdokrilce.

Neodoljivo za klenoveNo zrno kave ima i jednu manu - lomlji-vost. Zabacivanje nee nakoditi imitaciji, no potrebno je malo opreza prilikom vae-nja udice iz ribljih usta da se zrno ne ot-krhne. Imitacije tvrdokrilaca od zrna kave najuspjenije su u ljetnom ribolovu klena. On jednostavno ne moe odoljeti tom re-alistinom plop zvuku kad zrno kave padne na vodu. Charlie Fox je lovio ovim imitacijama prije vie od ezdeset godina, a danas mnogi zagrieni muiari ne idu na vodu bez nekoliko kavenih buba. Za one koji rado love klenove na ciprinidnim vo-dama, imitacije tvrdokrilaca su obavezne u kutiji s umjetim muhama, pa ako ste do sada lovili s imitacijama od policelona ili neoprena, probajte i s kavom.

Charlie Fox je lovio ovim imitacijama prije vie od ezdeset godina, a danas mnogi zagrieni muiari ne idu na vodu bez nekoliko kavenih buba...

I ribe vole kavu! Prirodni uzorak...

Klenovi joj teko mogu odoljeti...

... i vjerna imitacija od zrna kave. Noge i antene su od ogoljenog isperka, premazani lakom.

36 portskiribolov

umjetnim mamcem napisao i snimio NoName

Na bari, tj. barama na kojoj smo lovili tuke prole godine nita. A nije da se nisam trudio. Nakon tri sata ba-canja svih moguih varalica, mudrovanja i kemijanja s ovakvom i onakvom prezen-tacijom, potpisujem poraz. Sklapam tap uz prijetei pogled prema vodi, kao, vidjet emo se mi opet, sunce vam vae i idem na Savu koja je odmah preko nasipa i na kojoj se uvijek da neto ieprkati...

Brzina- vrlinaGledam Savu s nasipa, visoka je i mutna. Ne obeava, ali idemo. Riba pri ovakvom vodostaju, dva metra veem od normalnog,

mora biti uz obalu, u tiacima iza babica. Tako bar kae teorija... Hodam povienom obalom, dolazim do prvog izglednog mje-sta i sputam se do vode. Stojim na babici, ispred mene fin kontratrom. Plitkoronac na kopu, zabac na vodu, od siline struje vrh Antaresa se ludo trese pa putam da mi struja zanese varku u mirniji dio. Ne-koliko zabaca, mijenjam varku, opet ispo-etka. Nita sve dok nisam zabacio daleko u struju, pustio da je struja zanese i poeo bre motati. Udarac, pumpanje i - otpao je! Gledam udice, nisu se otvorile. Malo otputam konicu role, opet zabacujem na isto mjesto, opet ista stvar - par sekundi

ga imam i onda otpada. Sve mi se ini da mi je tap malo prejak... Idem nizvodno do idue babice, na sporo voenje opet nita, no im sam ubrzao, udarac. Ovaj se nije ni zakvaio. Polako privlaim varku uz grm u vodi, trkac, instinktivna kontra i diem smua na povrinu. Otresa glavom, vobler mu ispada iz usta, par sekundi ostaje ska-menjen u oku na povrini irom rairenih peraja, na svega par centimetara od obale, a onda se okree i vraa u dubinu.

PopravniSutradan umjesto Antaresa uzimam Royalty Spina, jer oigledno mi treba spo-

Taj dan sam dobio dva bolena, a fulao ih petnaestak, to je oajan prosjek, ali ne mogu rei da sam s vode otiao nezadovoljan, pogotovo zato to sam praktino svaki napad vidio. Guba je kad doleti niotkuda, lupi varku, ne zakvai se i ostane sekundu-dvije na mjestu kao ukopan, a onda opet nestane...

Otvorenje sezone

portskiribolov 37

riji tap, a Abua sam uspio polomiti, i eto me na istom mjestu. Na kopu stavljam Awa-Shiminog Razor Backa i zabacujem. Konicu role sam toliko otpustio da kad naglo cimnem vobler u struji, prozuji. Prvo provlaenje varke kroz kontratrom doni-jelo mi je udarac. Riba pumpa, tap se piga, a rola zuji. Maala, ovaj ide van, mislim si. Svejedno s puno panje drilam ribu, tako da je dril potrajao. Bez obzira na duinu drila i vremenu provedenom na suhom ti-jekom fotkanja, bolen me okupao pri puta-nju. Voda je jo hladna i bogata kisikom pa je deko u formi. Mijenjam varalicu, stav-ljam Ownerovog Ripn Minnowa, vodim ga sa ivanim cimanjem i jo jedan je gore. Ovog forsam jae nego bi trebao, dobro se bori, no pod obalom mi otpada. Stvarno su mrljavi, da je sezona, obje trokuke bi im bile u ustima i ne bi bilo anse da otpadnu. Ovako ih zakvai tek jedan krak trokuke i to skroz plitko, pa su spadanja normalna. Svejedno, jednu osobinu nisu izgubili, a to je da kao da hoe pokazati da nema tog pli-jena koji im moe pobjei. To je jednostav-no jae od njih, onaj okida na koji rau-nam kad ne mogu dobiti griz na normalno, fino i polagano voenje. Suma sumarum, taj dan sam dobio dva, a fulao petnaestak, to je oajan prosjek, ali ne mogu rei da sam s vode otiao nezadovoljan, pogotovo to sam praktino svaki napad vidio. Guba je kad doleti niotkuda, lupi varku, ne za-

kvai se i ostane sekundu-dvije na mjestu ukopan, a onda opet nestane.

SamacZa vikend dogovaram s Tihom da probamo dobiti jo kojeg mada voda opada i pitanje je jesu li jo tamo ili su se rasprili uokolo. Na prvoj babici smo oko 15 sati, deve se izbacuju, kederi se vide pod povrinom, no nikakve akcije nema. Nae varke bezbrino plivaju, nita ih ne napada. Na drugoj babi-ci ista pria, idemo na treu u koju polaem najvie nade. Tiho staje na picu, ja unutar babice, da mogu eljati kontratrom uz-du i poprijeko. Dok ja ve polako gubim nadu, Tiho jednakim arom zabacuje. Kao da ga hoe nagraditi za upornost bolen mu je zaraubao pod nogama. Ja iz fore viem: - Sad e vidjet kak se love samci, zabacujem

i - nula bodova. Vraam se na svoju stranu kontra troma, zabacujem, a Tiho ni pola minute kasnije pjeva onu iz reklame bit e moj, bit e moj, stan moj... (?!? ). Gledam koji mu je, a onda vidim da se Cherrywood piga. I Arkica u tom trenutku proklizava, pa jo par puta i bolen je ve na boku uz obalu. Super kratak dril, no riba je sve nego krat-ka. Slikam ga, pa ga mjerimo. Brojim na glas - 70, 75, 77, 80, 81, 82 centimetra! Skoro pa ne vjerujem metru! Da ga je dobio u sezoni, bio bi oko 6 kg, ovako je ispod 4, no svejedno izgleda impozantno, zar ne? Putanje, esti-tanje na krasnom ulovu, jo malo lovimo i kui. Dosta je za danas. Kompa si je debelo popravio rekord, a ja u izgleda morati sa-ekati novi porast vode ili ljeto, da prorade neka stara mjesta. I samci koji su tamo godi-nu stariji i koji centimetar vei...

portskiribolov 33

napisao i snimio Hrvoje Beranek pribor

Seido je nova serija Shimanovih rola za 2008. i predstavnik je modela rola s paketom opreme 3P. Spada u cjenovno srednju kategoriju rola koju Shi-mano pozicionira izmeu poznatih serija Exage i Sedona. Na japanskom Seido znai savrenost, a Shimano je to ime iskoristio u smislu savrene vrijednosti za uloeni novac. Ova rola donosi mnogo tehnikih osobina koje su svojstvene vioj klasi, no krenimo redom.

Kompozitno tijeloRola je metalik sivo-srebrne boje s ukra-snim poklopcima u zlatnoj te s rukom u metalik crnoj boji. Relativno visoko tije-lo napravljeno je od kompozita, no zbog svojih dimenzija i konstrukcije dovoljno je stabilno i za vea optereenja. Kovana ruka od aluminija opremljena je T ru-kohvatom od gume u koji su ugraena dva kuglina leaja. S otisnutim logotipom na tijelu ruice ovo je jedan od detalja koji si-gurno podie cijelu rolu u klasu iznad one kojoj cjenovno pripada.

Varispeed i Dynabalance sistemSrebrno siva pula izraena je hladnim kovanjem od legure aluminija. Testirani model 4000 ima kapacitet pule od 180 m strune 0,30 mm. U roli se nalazi ugraeno pet kuglinih i jedan igliasti leaj. Izu-zetno lagano okretanje zasluga je prilago-enih zupanika i Shimanovom sistemu oscilacije Varispeed. Zahvaljujuo ovom sistemu pomicanja pule preko dodatnog zupanika pula se strunom popunjava

od ruba do ruba. Potpuno miran rad bez vibracija ostvaren je zahvaljujui Dyna-blance sistemu. Roli s obzirom na veliinu i teinu od 360 g prijenosni odnos od 5,1:1 nekako najbolje odgovara, a s ovim prije-nosom Seido predstavlja univerzalnu rolu ope namjene.

Konica i preklopnikKonica u puli je odlina i sigurna s vrlo finim podeavanjem tako da regulator do maksimalne sile treba okrenuti vie od pet krugova. Poetno otputanje je momental-no i bez neeljenog zastajkivanja. Preklopno rame koje nosi icu i vodilicu strune ima posebno profiliranu peraju koja pomae da se labava struna ne omota oko ramena. Sama vodilica strune Power roller je posebno prilagoena da minima-lizira uvrtanje strune. Preklopnik radi od-lino, sigurno se otvara i stoji bez straha od neeljenog zatvaranja pri zamahu.

Sigurna investicijaSeido je rola koja po niemu nije znat-no drugaija, no uz poznatu Shimanovu funkcionalnost i trajnost ona je sigurna investicija za onoga tko treba pouzdanog partnera u ribolovu. Za oekivati je da e se Seido 4000 najvie koristiti za srednje teki ribolov varalicom, no ribolov feede-rom ili laki ribolov pri dnu na slatkim vo-dama je isto tako primjeren za ovaj model. No ne smijemo zaboraviti ni sve oblike la-ganog morskog ribolova gdje su Shimano role dokazano kao kod kue. Uz rolu dolazi i jedna rezervna pula iste kvalitete.

Za oekivati je da e se Seido 4000 najvie koristiti za srednje teki ribolov varalicom, no ribolov feederom ili laki ribolov pri dnu na slatkim vodama je isto tako primjeren za ovaj model.

Shimano Seido 4000FA

Pokretno rame role sa zatitom protiv petljanja

uplje rame rotora

Kovana ruka od aluminija s T rukohvatom

Relativno visoko tijelo od kompozita

30 portskiribolov

umjetnim mamcem napisao Dragomir Masnikovi - Kajman snimio Stane Omerzu

M ijenjamo veliinu silikonca, mi-jenjamo dekore, mijenjamo jai-nu vibracije, mijenjamo olovno oteanje I nee, pa nee! I nije to prvi put, a vrijeme nezadrivo prolaziBar da samo gricne, da se samo javi, da bar nagovijesti da je prisutan Nita! Uas, kao u bunar, a doba dana, doba godine, pa ak i hidrometeoroloki uvjeti, sve je kao iz prospekta, ali smua na uobiajenoj lo-kaciji nema, i toka. I to preostaje? Samo amac i drifting! A tko nema amac? Onda to laka logistika i - etnja du obale!

Drifting nije tehnikaDrifting je metoda pretraivanja dna iz amca u pokretu, na jezeru noenog vjet-rom ili jezerskim strujama, a na rijekama noenog samim tokom nizvodno. Ovakav pristup ribolovu moe se primjenjivati s obale, ali je mnogo efikasniji kada se prim-jenjuje iz amca. Drifting moe biti veo-ma kratak, a isto tako i enormno dugaak. Naravno, to sve zavisi od irine ili duine vodenog prostranstva koje elimo pretra-iti u potrazi za smuevima. Pa dobro, do cuga jo ima vremena ili je ve odavno proao Nita nismo ulovili, a jo nam se ne ide kui. E, odlino!Drifting je za mene izuzetna metoda, jer ne koristim sonar. Em je kod nas zabranjen, em sam navukao strah da u koristei ga izgubiti instinkt smuolovca i da, ako se na njega naviknem, neu uvijek moi brzo sloiti sve puzzle na svoje mjesto i tako kompletirati mozaik trenutnih okol-nosti na lokaciji. To je moj osobni problem, a protiv njegovog koritenja nemam nita. Eho-sonder mi i nije neka neophodna sprava ako i bez njega mogu odrediti gde je i kakva je struktura na dnu. Da! Struk-turalni ribolov je za mene osnova od koje uvijek polazim i gdje uvijek imam uspjeha, osobito na tzv. izlovljenim vodama! Ja se tada slatko nalovim, izmeu, uz i preko tih struktura, a ako nema strukture, ima riblje staze. Ali ima lokacija gdje nema nikakve strukture - dno ravno kao tava ili je u pita-nju izdignut plato. Sad, plato na sredini je-zera, priobalni plato u jezeru ili u rijenom toku, manje - vie je svejedno. Teko je tada bez driftinga pronai mikrolokaciju. Ravno dno je vei problem od platoa.

Drifting je izuzetno zanimljiva, dinamina i atraktivna metoda pretraivanja. Ne samo to njime stjeete veliko iskustvo i to usporedo stvarate sliku irokog prostora na dnu, ve prije svega zato to u potrazi za smuem esto pronaete i ulovite neto sasvim drugo!

Drifting na rijekama i jezerima

Kad smua na uobiajenoj lokaciji nema, preostaje samo amac i drifting

portskiribolov 31

Nisu uvijek na platouNi smuevi nisu uvijek na platou, nekada su pored njega tj. na dijelu prema dubini, ispred ili iza platoa, a nekada smuevi jo nisu ni stigli do platoa. To je karakteristika ranog proljea, kada u veim ili manjim jati-ma, pratei predvodnika, polako naputaju duboka mjesta boravka i ustaljenim staza-ma kreu prema pliim i toplijim slojevima vode na platoima. Kako pronai tu riblju sta-zu? Kako da znamo gdje se trenutno nalaze i do koje dubine su stigli, a vano je da to znamo jer e na tom mjestu i ostati, moda

samo par dana, a ponekad i par tjedana? Gladni su, ali kretanje prema pliem, a hlad-nijem gornjem sloju nee nastaviti sve dok se on ne zagrije i tako im stvori uvjete da se ratrkaju po pliacima i platoima u potrazi za hranom. Kako ih u takvim okolnostima pronai nego driftingom? Plato moe biti ogromnih dimenzija, tako da su smuevi, ako su izali na plato, zbog trenutnih okol-nosti koje im najvie odgovaraju ili tono na odreenoj mikolokaciji, ili su ratrkani po cijelom platou. No je manje - vie definira-na gdje, ime i kako. Drifting je za dan!

Nismo mi robotiNamjeste se ponekad takve okolnosti da ne moemo ba sve predvidjeti. E, u uvjetima kada ne mogu tono odrediti gdje su aktiv-ni, a gdje se odmaraju neaktivni smuevi, ja pribjegavam driftingu. Hoe i neaktivan smu napasti bezobraznog silikonca koji mu tako blizu golica bonu liniju. Jasno, nisam ja robot, pa samim tim ne uspijevam uvijek sve hidrometeoroloke podatke smjestiti na svoje mjesto. Oduvijek je bilo - aran se eka, a smu se trai! Drifting je

EEEE

Autor i smu ulovljen drifting metodom

I neaktivan smu e napasti bezobraznog silikonca koji mu tako blizu golica bonu liniju

Drifting je odlian kako za jezera tako i za velike rijene tokove

32 portskiribolov

umjetnim mamcem

odlian kako za jezera tako i za velike ri-jene tokove. Dobar je za pliake, kad im je vrijeme, a jo je atraktivniji za dubine kad im vrijeme nije. Kada nisam siguran kako je smu postavljen, drifting mi osigurava impozantan broj kutova povlaenja. Drif-ting ne mora trajati dugo, ali ponekad je za pretraivanje potrebno zaista mnogo vre-mena. Za koji metod varaliarenja emo se opredijeliti, to zavisi od raspoloivog vremena za ribolov. Petnaestak minuta u cugu (ako ima cuga) ili potraga u duem vremenskom periodu! E, tu je zato drifting. Slijedi uporno pretraivanje irokih podruja, sve dok ne pronaemo lokaciju ili mikrolokaciju gdje su aktivni smuevi. Logino, tada je uz malo iskustva mnogo lake odrediti ime, gdje i kako na-staviti varaliarenje. Drifting, osim even-tualnih promjena u olovnom oteanju, ne zahtijeva neki poseban tap, strunu i rolu. Uglavnom je to uobiajeni pribor kojim i

inae lovite u datim uvjetima. Ono to je svakako potrebno poslije toliko napora je - nagrada!

Oznaavanje mjesta bovomA gdje se ona na dnu tono nalazi, to je poeljno oznaiti bovom. Ue namotano na flau odmotava se do kraja i ako je predugako, ona na povrini ne pokazuje pravo mjesto mikrolokacije. Kvalitetna bova ima olovo povezano s uetom. Ue je namotano u bovi i odmotava se sve dok olovni uteg ne legne na dno, a tada kuke, koje vidite sa strane, zakvae ue tako da vie nema odmotavanja - bova je ispravno postavljena i markira stvarno mjesto mik-rolokacije. A kada pronaete smueve, tada se neu-sporedivo lake odluiti koju ete tehniku i vrstu umjetnog mamca koristiti. Recimo, plitko za okomito, duboko za vodoravno, znai dijagonalno! E, to su te situacije kad

ti smu zvekne nedaleko od amca na samo metar dubine, pa se i sam udi ot-kud on ovdje? Drifting je izuzetno zanimljiva, dinamina i atraktivna metoda pretraivanja. Ne samo to njime stjeete veliko iskustvo i to usporedo stvarate sliku irokog prosto-ra na dnu, ve prije svega zato to u potrazi za smuem esto pronaete i ulovite neto sasvim drugo!

Bova za oznaavanje mikrolokacije ima razliitih, a ova je jedna od boljih

24 portskiribolov

putopis napisao i snimio eljko Cizel

Ribolov na Kubi /1/

P o trei puta na putovanje je krenulo isto drutvo. itali ste ve o ribolo-vu na Amazoni u Brazilu i onom u u Gabonu, a eto sada i Kube. Nju smo Vi-danka, Petar i ja izabrali na Borisov prijed-log. Dogovorili smo da e putovanje trajati dvanaest dana, od ega emo est dana provesti u ribolovu. Na put kreemo u ve-ljai. U rano jutro napustili smo prohladni i kioviti Zagreb i nakon dva sata slijee-mo u Parizu gdje se ukrcavamo u veliki Boeing 747 koji nakon 10 sati leta slijee u Havani, glavnom gradu Kube. 18 je sati po lokalnom vremenu, vremenska razlika je 6 sati. Sunano je, a temperatura je ugodnih 28 C.

Dva dana u HavaniNakon prijevoza i smjetaja u hotelu, odla-zimo u nono razgledanje grada. Prvo to smo zamijetili bilo je da na cestama ima puno starih automobila, od Chevroleta do Moskvicha. Osim njih ulicama se kretao veliki broj trokolica za prijevoz putnika, a bilo je i dosta konjskih zaprega. Zgrade su oronule, na rubu propadanja, ali s prepo-znatljivim rustikalnim proeljima. Pitamo se to ljudi uope vide primamljivo na toj Kubi i pomalo razoarani odlazimo u ka-snim satima na spavanje. Idue prijepod-ne iskoristili smo za razgledavanje grada. Iznajmili smo koiju, a ljubazni vodi nas je upoznao s povijesnim znamenitostima Havane i onaj jueranji lo dojam o ovom gradu nestaje. U gradu ima puno lijepih zgrada, spomenika i muzeja od kojih se dobar dio obnavlja. Glavni trgovi, ulice i parkovi su ureeni, a ljudi su susretljivi i ljubazni. Popodne odlazimo taksijem na pjeanu plau izvan grada i uivamo u tirkiznom moru, a naveer posjeujemo mali restorani na obali gdje na terasi uivamo u ranjiima od kozica. Bend je

Nakon ostvarenih putovanja u Brazil i Gabon nae malo drutvo je ove godine odluilo posjetiti Kubu. Od ukupno dvanaest dana boravka est smo proveli u ribolovu i uspjeli smo uloviti mnoge vrste riba - crvene i ute snappere, jackove, velike barakude... Tarpona, naalost, niti jednog...

portskiribolov 25

izvodio izvornu kubansku glazba, a salsa je glavni ples. Plee ga i mlado i staro. Dje-ca ga ve ue odmalena, a skladni pokreti su im valjda u genima. Lijepo za vidjeti i sluati. Idue prijepodne ponovno razgledavamo grad i osvjeavamo se koktelima. Najvie su nam se svidjeli Cuba Libre, Pina Cola-da i Mochito. Osnova im je bijeli ili obojeni rum, a dodaci su menta, limeta, sok anana-sa, kokosova krema ili maraskino i lomlje-ni led. Svi su jako pitki. Popodne letimo za otok Isla de la Juventud. Nakon 30 minuta leta starim Antonovom, slijeemo u gradi Nuevu Geronu i nakon krae vonje taksi-jem dolazimo u na hoteli. Prvo su nam posluili pie dobrodolice, a nakon toga slijedila je veera. Za nas ribie pripremili su peenu ribu koju zovu pagaro (slina je naem zubatcu) s raznim prilozima. Osim obavezne rie s crnim grahom bilo je tu i peenih banana, pomfrita, patliana, sala-ta, rajica, paprike i, naravno, puno svje-eg voa - narani, kraljevskih banana, grejpa...

Zaboravljivi skiperOsim nas trojice ribia iz Hrvatske bila su ovdje i dva Talijana i jedan Englez. Dobili smo osnovne upute o mjestu ribolova i do-govoreno je da kreemo iz hotela u 7 sati ujutro.Sljedee jutro nakon doruka odlazimo taksijem u marinu gdje nas ekaju fisher-meni, gliseri amerike proizvodnje s vanbrodskim Yammahama od 90 KS. U svaki amac ukrcavaju se po dva ribia i

vodi - skiper. tapove stavljamo u utore na unutarnjem boku amca i osigurava-mo ih gumenim trakama. Gliser se uzdie i juri mirnom povrinom rijeke brzinom od 45 vorova. Vadim kameru i snimam prve kadrove obale s prekrasnim zelenim krajolicima. A onda gliser naglo smanjuje brzinu. Skiper nas upozorava da je ovdje vojna baza i da se ne smije snimati ni fo-tografirati. Mogu nam oduzeti kameru i fotoaparat, a lako je mogue da se zavri i u zatvoru. Brzo iskljuujem i spremam kameru u ruksak. Gledati valjda smijem... Uz obalu je vezan jedan stari gliser s dva vanbrodska motora. Kad smo doli blie vidimo da na motorima nema elisa, a na

kokpitu nema ni instrumenata ni uprav-ljakog mehanizma. Malo dalje su jo dva stara, neupotrebljiva amca, na obali je jedan dip na klocnama i bez motora, jo malo dalje je nekoliko prastarih kamiona, a na zgradama su razbijeni prozori i nema vrata. I to ti je nekakva vojska...Ponovo glisiramo i opet nakon par minu-ta smanjujemo brzinu. Da nije opet vojni objekt? Ne, samo je skiper zaboravio uzeti nau hranu i pie za cjelodnevni ribolov. Natrag u marinu. Susreemo trei i etvr-ti amac, izgleda da emo zadnji krenuti u ribolov. Sve bi jo bilo u redu da je hrana u marini, ali u meuvremenu su je vratili

EEEE

U obilazak Havane, glavnog grada Kube, krenuli smo koijom s jednom konjskom snagom Ulicama krue prastari automobili uglavnom amerike proizvodnje

Knjiara na ulici - glavni likovi su Che Guevara, Fidel Castro i Ernest Hemingway

26 portskiribolov

putopis

u hotel. Tih pola sata dok ekamo hranu ini nam se kao cijela vjenost. Oni drugi e ve loviti ribe, a mi smo jo tu! ef pri-mjeuje nau nestrpljivost, pa nas tjei da emo izgubljeno vrijeme nadoknaditi du-im ribolovom.

Prvi Red SnapperKreemo prema ribolovnim terenima i nakon usporavanja kod vojnog objekata konano izlazimo iz toka rijeke i plovimo prema malo otvorenijem (i valovitijem) moru. Prolazimo uz mangrove otoke gdje je malo mirnije, pa opet prema otvorenom s veim valovima, i tako nekih 45 minuta jakih poskakivanja glisera. Ja inae imam bubrene kamence, ali mislim da ih nakon

ove vonje vie nemam. Zapravo, ini mi se da nemam vie ni bubrege! Prolazimo mirnijim dijelom izmeu dva otoka man-grova. Laguna je irine 30-ak metara i omeena je korijenjem mangrova koji ra-stu iz vode. Prvo uspravno izraste stabal-ce, a onda iznad povrine vode lepezasto puta novo korijenje. To ga stabilizira i tako nastaje otok. Tu je stanite snapera, riba koje namjeravamo loviti. Zaustavlja-mo amac na poetku lagune, a skiper nam predlae varalice kojima emo loviti. Ja se odluujem za Rapalu XRW 13S. Kopam je na elini predvez koji sam ve no prije montirao. Da ne bi gubio dragocjeno vri-jeme.... Traim malo stabilniju poziciju na amcu i bacam prema mangrovima gdje bi

trebala biti riba. Prvo bacanje nita. Bacam zatim nekoliko puta do samog korijenja, i opet nita. Pokuavam isprovocirati ribu promjenama brzine namatanja i nakon de-setak minuta napokon imam griz. Riba je borbena, ne smijem joj dopustiti da ue u mangrove, jer onda je izgubljena. Nakon par minuta izvlaim svog prvog Red Sna-ppera.

Panulanje u lagunamaJedan ribi je na pramcu, jedan na krmi kod upravljaa, a skiper se odgurava du-gom motkom i na taj nain upravlja am-cem. Nakon to smo pretraili lagunu pa-limo motor i kreemo u panulanje onim istim varalicama. Plivajue su i idu oko 0,5 m ispod povrine. Putamo ih s obje strane amca. Plovimo prema koraljnim grebeni-ma i voda postaje prozirnija, sada je to ve more. Dubine su maksimalno 4 m, a vei-nom do 2 m. Nailazimo na pliine, pa tu vadimo varalice, a onda ih ponovo puta-mo tridesetak metara iza amca. Ponovo smo meu otocima mangrova. Razmiljam o onim slikama u hotelu s velikim primjer-cima ulovljenih riba i o opisima uspjenih ribolova koje sam vidio na internetu i po-stajem pomalo sumnjiav u istinitost tih navoda. Slike velikih snapera, tarpona i jackova su moda montirane?! Moda ne-mam dovoljno znanja? Iz tog razmiljanja prene me udarac. Konica role je zazuja-la, a tap se dosta savinuo. Priteem malo konicu da mogu kontrolirati privlaenje ribe. Ide ipak prema korijenju mangrova. Koristim iskustvo od ranije pa je usmje-

Pred isplovljavanje na prvi ribolov Otoii od mangrovih stabala tvore ovakve lagune

Sve ribe su jako borbene

ravam prema sredini lagune koja nije ira od 15 metara i malo zatim je lijepi Yellow Snapper u amcu. Skiper predlae da ga uzmemo, od njega e nam napraviti sui.Malo kasnije lovimo jo jednog snappe-ra, a onda odlazimo u drugu lagunu koja je takoer dosta uska, pa treba paziti da varalica ne zapne u grane ili u korijenje mangrova gdje se nalaze ribe. Dosta smo se izvjebali pa rijetko zapinjemo, a kada se to ipak dogodi, amcem dolazimo do varalice i oslobaamo je, a onaj drugi ribi nastavlja loviti. Za vrijeme jednog takvog otkvaivanja bacio sam varalicu paralelno uz mangrove i nakon laganog povlaenja lupila mi je barakuda koju smo nakon fo-tografiranja pustili natrag. Meutim, bila je dosta iscrpljena i trebala je malo rea-nimacije. Drei je za rep povlaio sam je naprijed - natrag sve dok se nije potpuno oporavila i lagano otplivala.

Barakuda od 120 cmNastavljamo loviti i ponovo imam udarac. Ustajem, a skiper zaustavlja amac i po-die motor iz vode. Riba je jo daleko, ne znam o kojoj vrsti se radi. Priteem ko-nicu, ne smijem dozvoliti da ode u dno jer su stijene jako otre. No ne smijem ni prejako zakoiti. A onda se na povrini pojavljuje jo jedna barakuda! Ne mogu je odmah privui k amcu, pa je putam pre-ma pramcu pratei tapom smjer kretanja. Odlazi 20-ak metara, okreem je ponovo prema amcu, ali ona opet bjei i izvlai mi pagu sa pule, no sada je to ve kon-trolirani bijeg. Uivam u drilu. Kod idueg okreta dovodim je do boka amca, a skiper ju prihvaa rukavicom i stavlja u amac. Prekrasna riba s velikim zubima. Slina je naoj tuki, ali zubi joj izgledaju puno opakije. Dugaka je 120 cm, skiper kae da ima oko 9 kg. Paljivo ju prihvaam ispod

EEEE

Moja prva riba s Kube - Red Snapper

Ovako se lovi u lagunama - jedan ribi je na pramcu, jedan na krmi, a skiper

se odgurava dugom motkom i na taj nain upravlja amcem

27portskiribolov

Republika Kuba sasto

ji se od otoka Kuba i Is

la de la Juventud u Ka

rip-

skom arhipelagu, izme

u June i Sjeverne Am

erike. Uz ta dva otoka

ima jo 1600 manjih ko

raljnih otoia. Otok K

uba je najvei, dugaa

k

je 1250 km i irok pro

sjeno 190 km, a na n

jemu ivi ukupno 11,5

mi-

lijuna stanovnika. Glav

ni grad je Havana. Klim

a je vrua, suptropska

,

s prosjenom godinjo

m temperaturom od 2

5 C. Na Kubi su samo

dva godinja doba, su

hi period koji traje od

studenog do travnja,

i

kini od svibnja do stu

denog. Uragani se naj

ee pojavljuju od lip

nja

do listopada.

28 portskiribolov

putopis

krga radi fotografiranja, ali brzina ipak ini svoje - krge su joj toliko otre da sam na njima raskrvario palac. Nije to nita, drugi puta u bolje paziti. Obino prije pu-tanja ribu poljubim u glavu, ali ovaj puta to ipak nisam uinio. Nakon ove moje ribe ulovili smo jo dva jacka, a onda i Pero vadi lijepu barakudu. Sada nam je ve bilo potrebno malo odmora, ne toliko od izvlaenja riba koliko od baratanja ovako tekim priborom. Osim toga i ona vonja gliserom preko valova nas je dosta iscrpi-la. No ovdje se odmor zove troling - sjeli smo u amac koji je lagano plovio po sre-

dini lagune, a varalice smo pustili s lijevog i desnog boka oko 25 m iza krme. Najvei problem kod panulanja je trava koja pliva povrinom vode, pa treba esto vaditi va-ralicu i oistiti je.

Bezuspjeno muiarenjeU smiraj dana vraamo se prema marini. Zalazak Sunca je predivan, ali ipak nije onako lijep kao na naem moru... Osim toga ovdje je Sunevo zraenje puno jae i opasnije, u to sam se uvjerio u hotelu kad sam se pogledao u ogledalo - lijeva strana vrata bila mi je crvena kao rak, a upotre-

bljavao sam zatitnu kremu s faktorom 30 i cijeli dan sam imao duge pamune hlae, koulju s dugim rukavima, polaroid nao-ale i iltericu! Prije veere izmjenjujemo dojmove s osta-lim ribiima. U razgovoru s gospodinom Paolom iz Italije (ima 72 godine) doznao sam da je do sada na Kubi bio 20 puta u ribolovu, a kad sam mu spomenuo da sam ponio i muiarski pribor, rekao mi je da je on ovdje davno poeo loviti na muicu. Kada je prvi puta muiario u tjedan dana nije ulovio niti jednu ribu, ali kasnije je dobro savladao ovu tehniku. ovjek sada pie knjigu o muiarenju na Kubi, a inae je predsjednik Ribolovnog saveza Italije. Nabrojio mi je to je sve ulovio na muhu, a pokazao mi je i fotografiju svojeg najveeg trofeja - tarpona od 62 kg! A on nema vie od 50! Lovi na pribor od AFTMA 10 do 16, a predvez mu nikada nije tanji od 0,60 mm. Kad sam mu rekao da je moj pribor u klasi 5-6, samo se nasmijao i rekao: - Kra - kra - fijuuuuu... To mi nije trebalo prevaati, ali nisam elio odustati. Sutra u pokuati muiariti, pa makar mi pukao tap.Ali sljedee jutro je osvanulo poluoblano, a puhao je i jak vjetar. Loe za muiare-nje... Gliserom vozimo 35 - 50 vorova, ali vei valovi se ne mogu razbiti bez jakog udarca o dno glisera. Niti iskustvo ne po-mae da se izbjegnu svi veliki valovi. Vi-dim nadolazei vei val i pripremam za udarac opirui se nogama o dno i rukama o drae podiui tijelo kako bih ublaio udarac, ali sve je uzalud. Vonja do prve ribolovne pozicije trajala je otprilike 1 sat. Vjetar je na mahove slabio, pa sam u jed-noj laguni pokuao bacati muhu, no dalje od 15-ak metara nisam uspio zabaciti i na kraju sam odustao, jer prema onome to mi je iskusni Talijan rekao, zabacivati treba i preko 30 m!

Spas u zadnji as pinanje i panulanje donijelo nam je svega nekoliko riba. Na Kubi uspjenost ribolova jako ovisi o vodiu, on treba znati prona-i dobre pozicije, predloiti vrstu varalice i sve ostalo. A ovaj na nije imao previe iskustva, potvrdilo se to i na povratku - ostali smo bez goriva, a do kopna nam je trebalo jo najmanje 20 minuta! Na vidiku

Lobster House, sakupljalite jastoga koji se uvaju u metalnim potopljenim mreama, a onda se dalje transportiraju za prodaju

Jack, riba slina naem gofu

portskiribolov 29

nema niti jednog plovila, a radio stanicom na skiper ne uspjeva uspostaviti vezu. Vjerojatno je neispravna ili nema dovoljan domet. Jako neobina situacija, jer Sunce zalazi za 1 sat. A poslije toga no dolazi vrlo brzo... Noeni strujom pribliavamo se mangrovima. Voda je duboka oko 2 metra, pa se moemo usidriti ubadanjem motke u pjeskovito dno. Struja i vjetar su dosta jaki, ali na sreu sve dobro dri. Nakon 15 minuta vidimo u daljini jedan gliser, no da li oni vide nas? Ispoetka ne mijenja pra-vac vonje, ali onda vidimo da se okree i ide prema nama. To je gliser sa ribiima iz nae marine, na sreu primijetili su da ne-to nije u redu. Ne daju nam vie od 5 litara benzina jer se boje da ni oni nee imati do-voljno goriva do marine. No to nije bio kraj naim nevoljama. Nakon kratkog vremena motor je zakaljucao i stao, a nai spasioci produuju dalje. Vjerojatno e nam poslati nekoga u pomo. Tako je i bilo, nakon ne-kih pola sata dolazi po nas drugi gliser i u marinu dolazimo po mraku. Mrtvi smo umorni.

Lobster HouseSljedee jutro dobili smo novog vodia. Ovaj puta imamo pun rezervoar goriva, dosta pia, hrane i leda za cjelodnevni ribolov. A taj dan je bio dosta uspjean. Ulovili smo nekoliko barakuda, snapera, jackova, a bilo je i nekoliko trganja veih riba. Posjetili smo i Lobster House, baraku napravljenu na metalnim inama koje su zabijene u pijesak, a na njih je privre-na konstrukcija od drva i metala. To je za-pravo sakupljalite jastoga koji se uvaju u metalnim potopljenim mreama, a onda se dalje transportiraju za prodaju. Na vodi poznaje ljude koji ovdje ive pa uz diskre-ciju dogovaramo ruak od rakova. Ovdje imaju sve to im treba - spavaonicu s kre-vetima na kat, trpezariju, kuhinju i WC. Akumulatore za rasvjetu pune male vje-trenjae, a kuha se na plin. Zamolili su nas da nita ne snimamo, jer je ovdje pristup turistima zabranjen, no nakon dobre vee-re i obeanja da nikome neemo pokazati slike kau nam da ovu ivopisnu baraku moemo snimiti iz amca.

(nastavlja se)

Probao sam i muiariti, ali vrijeme mi nije bilo

sklono

Barakuda je donekle slina naoj tuki, ali ima puno vee zube.

Ova je imala oko 9 kg...

Uzimali smo samo ribe za jelo, a sve ostale smo putali natrag. Skiperu je

to bilo udno, ovdje kao da jo nisu uli za catch & release...

22 portskiribolov

umjetnom muhom napisao i snimio Vjekoslav Vrbani

Povodom otvorenja ribolova na pa-strve na rijeci Krki u uemberku odran je tradicionalni susret i na-tjecanje u ribolovu umjetnom muhom slo-venskih i hrvatskih muiara. Ove godine ribia je iz Hrvatske bio gotovo isti broj kao i Slovenaca. Domaini iz RD Novo mesto pobrinuli su se da i ove godine bude dovoljno jela i pia, a prema tradiciji za izvrstan cviek pobrinuo se arli, pro-logodinji pobjednik. Nakon krae pauze, organizaciju ovih susreta ponovo je preu-zeo poznati novometanski muiar i sul-ar Peter Bajc. Rijeka Krka je bila povienog vodostaja i dosta mutna, pa ulovi ba i nisu bili prema oekivanjima, ali ipak se poneto ulovilo. Prevladavale su kalifornijske pastrve, a je-dinu potoaru prijavio je Konrad Marko i s tim ulovom je odnio pobjedu, a kako je to bila ujedno i najvea ulovljena riba, kui je odnio dva pehara - jedan za ukupnu po-bjedu koji mu ostaje u trajnom vlasnitvu i prijelazni pehar koji sljedee godine mora vratiti zajedno s (najmanje) 20 litara kva-litetnog cvieka. Kao i lani drugo mjesto osvojio je Boko Barii iz Zagreba, trei je bio Bojan Lindi iz Samobora, a etvrti Zagrepanin Josip Librenjak.

etvrtoplasirani Josip Librenjak i drugoplasirani Boko Barii

s ulovima

Na ovogodinjem susretu slovenskih i hrvatskih ribia na rijeci Krki kod uemberka sudjelovalo je tridesetak muiara, a zbog nabujale Krke ulov je bio neto slabiji nego prijanjih godina...

Susret muiara na Krki

Rijeka Krka je jedna od najboljih salmonidnih voda u Sloveniji. Obiluje kalifornijskim i potonim pastrvama, lipljanom i mladicama, a kako smo doznali od mag. Mateja Luteka, gospodara RD Novo me-sto, samo prole godine u Krku je puteno 8 tona ribe! Cijena dnevne dozvole je veoma pristupana i iznosi samo 20 eura.

Krka

arli, prologodinji pobjednik, ulovio je na jajko u mihe-

lju lijepog lipljana

Pobjednik Konrad Marko prima pehare, priznanja i nagrade za prvo mjesto i za najveu ribu

94 portskiribolov

Prodajem asopise Udica 1 - 22, Ribii i ribe 12 - 141, te sve brojeve portskog ribolova (svi asopisi su u tvrdom uvezu), tel. 098 550 693.

Hitno i vrlo povoljno (zbog bolesti) prodajem tapove Browning Access Fedder 3,9 m 60 g (2 kom.), Cormoran Power Feeder 3,6 m 150 g, Interfish Black Sicret Feeder 3,9 m 150 g i telematch Zebco Vidra Ultra 5-25 g 5,2 m, tel. 098 547 276.

Prodajem novi spod Fox Horizont za 1000 kn, tel. 099 5936 257.

Servisiram i popravljam ribolovne role Shimano, Daiwa, Tica, Spro, Mitchell, Penn, Cormoran, Abu Garcia i ostalih proizvoaa, tel. 098 350 439.

Kupujem rolu Penn Slammer 460 ili 360, a prodajem novu Ticu Taurus, tel. 098 993 9997.

Prodajem nove dvodijelne pinerske tapove Accurate Imperial 2,1 m 5-15 g za 400 kn i Supreme 2,4 m 15-35 g za 600 kn, te novu rolu Tica Abyss TL 5000 R za 700 kn, tel. 091 3363 390.

amac na daljinsko za razvla-enje sistema i hrane, veliki katamaran s dva boksa, novi, rez. baterije, hitno i povoljno prodajem, tel. 098 939 9031.

Prodajem Shimano Tribal XTR 13 ft 3 lb za 1300 kn i Grejs marker za 700 kn, tel. 091 570 5333 poslije 17 h (Bjelovar).

Role Cardinal C5 (novu) i Penn SS 4400 s rez. pulom (stari model s alu ruicom) za 500 kn kom. prodajem, tel. 098 9431 017.

Prodajem tap G. Loomis GL3 #5 2,75 m (dvod., 1000 kn), Fenwick HMG #5 2,75 m (dvod., 600 kn) i rolu rolu Orvis Batenkill #3/4 za 400 kn, tel. 091 5244 604.

Prodajem potpuno novi motor za amac Tomos 4, tel. 00385 43 246905, Antun.

Kupujem aranski tap Fox Aquos 3,9 - 3,5 lb, tel. 091 5337 579.

Prodajem torbu Quantum za 4 tapa (3,9 m) za 300 kn, tel. 091 532 7695.

Stare role DAM Quick, 20 ko-mada u kompletu, prodajem, tel. 098 901 8079.

Prodajem ili mijenjam rolu Daiwa Emkast Advans 5000 za tap 3,5 lb ili spod, tel. 098 1634 736, Gordan.

Prodajem aranske tapove Century NG 3,60 2,75 lb 2 kom., role Daiwa Emblem Exceler 5500 3 kom., futrolu za tap 3,9 m Daiwa Infinity, usluno radim boilie od vaih ili mojih mikseva, tel. 098 9473 842.

Prodajem bolognese Shimano Catana 6 m, tel. 098 949 1997.

Kupujem manju vikendicu, bajtu ili komad zemlje uz Dravu ili uz neku grabu u Ko-privnio-krievakoj upaniji, tel. 095 9087 386.

Prodajem rolu Dam 4000 i 12 brojeva portskog ribolova 2007., kontakt tel. 098 606 314.

Ribike role servisiram i po-pravljam, prodajem trod. tap Worl Champion IM 6 3,45 m 50-200 g, tel. 01/ 4574 476.

Iznamljujem vikendicu na Dunavu (Batina - Zeleni otok), prvi red, 30 m od vode, dnevni boravak, kuhinja, kupaonica, terasa s pogledom na Dunav, tel. 091 594 1175.

Prodajem novu rolu Daiwa Emblem Spood, Spro Intesa Power Caster 5+1 BB i dvod. tap R. Thompson X-Cite 2,7 m 30-60 g, povoljno, tel. 099 688 9999.

Prodajem tap Shimano Beast Master 3,3 m 20-50 g (novo), spin tap Robinson Dynamic 2,7 m 8-25 g (novo) i sve dod sada izale brojeve portskog ribolova (ouvano), tel. 095 859 6139.

Prodajem sve do sada izale brojeve portskog ribolova (dobro ouvani), tel. 095 859 6139.

Prodajem tri signalizatora Dam Pro Soft Touch (komplet 300 kn), rod pod Fox Europod (500 kn), te high pod izvrstan za aranski ribolov, za ribolov soma i za more (700 kn) i dva nova teleskopska tapa Dam E-motion 330 cm 20-70 g za 300 kn/kom, tel. 098 944 7644.

ZA RUBRIKU RIBIKI ALBUM

O RIBIU

Ime i prezime .........................................................

Ulica i broj ..............................................................

...................................................................................

Mjesto i potanski broj .........................................

Telefon .....................................................................

lan RU ..................................................................

O ULOVU

Vrsta ribe ................................................................

Teina ......................................................................

Duina .....................................................................

Mjesto i datum ulova ............................................

O PRIBORU

tap ..........................................................................

Rola ..........................................................................

Najlon ......................................................................

Predvez ...................................................................

Olovo .......................................................................

Udica .......................................................................

Sistem .....................................................................

Mamac .....................................................................

OSTALO

Ovdje moete ukratko opisati dogaaj (pri-

hrana mjesta, dosadanji ulovi, da li ste ribu

pustili natrag, tko je snimio fotografiju...)

...................................................................................

...................................................................................

...................................................................................

Potpis ......................................................................

Ispunjeni kupon zajedno s fotografijom poaljite potom na adresu portskog Ribolova. Ako je fotografija u digitalnom

obliku kupon moete ispuniti i na web stranici www.ribolov.net i zajedno s fotografijom poslati na mail ribolov@ribolov.net

Mali oglasiBesplatne male oglase moete predati DO DESETOG U MJESECU na e-mail vjeko@ribolov.net, na fax 01/ 3363390 ili ih poaljite potom na adresu: portski Ribolov, Starogradska 49, 10430 Samobor.

PREPARIRANJEmorskih i slatkovodnih riba

IVAN BROZAndrassyeva polj. 14, 10000 Zagreb

tel: 01/3835.178 mob: 091/519.23.29

Iznajmljujem apartman u Brodu na Kupi na samoj obali Kupe, 2x2 + 1x1 leaj, dnevni boravak, kuhinja, velika terasa, dvije kupaonice tel. 051/ 837 220, 098 336 620.

portskiribolov 95

Pretplata

Ime i prezime .............................................................................................................

Matini broj ................................................................................................................

Ulica i broj .................................................................................................................

Mjesto i potanski broj .............................................................................................

Telefon .........................................................................................................................

Potpis ..........................................................................................................................

UPLATU IZVRITE NA IRO RAUN BROJ: 2484008-1101145324Ovaj pretplatniki kupon (novi pretplatnici) i kopiju uplatnice OBAVEZNO poaljite potom na nau adresu portski ribolov Starogradska 49 10430 Samobor ili faksirajte na broj 01/ 3325 407.Pretplatniki odnos se moe raskinuti samo pismenim putem.

Za pretplatnike iz inozemstvaDevizni iro raun: RAIFFEISEN BANK AUSTRIA d.d. ZAGREBHR5924840081101145324 Swift: RZB HH R2X

Cijena pretplate:portski ribolov 12 brojeva 70 eura Svijet arana 4 broja 32 euraPotarina je uraunata u cijenu.

Nagrade za pretplatnikeNAGRADNO PITANJEZa jednog naeg brkatog grabeljivca lovostaj (osim u Dunavu) poinje 16. 04. Njegovo ime je (zaokruite toan odgovor):

a) cverglb) patuljan c) somd) aran

Odgovor poaljite na adresu urednitva portskog ribolova s naznakom za na-gradnu igru.Odgovor na nagradno pitanje iz prolog broja: b) tuka

Nagradu za toan odgovor na pitanje - film iz produkcije studija V.S.P. i kapu s logom portskog RIBOLOVA - dobio je:KAMENKO MARKOVIVARADINSKA 1732241 STARI JANKOVCI(nagradu aljemo potom)

Svaki mjesec nagraujemo jednog pretplatnika na asopis. Ovaj mjesec

nagrada je rola CARDINAL 105FR sa slobodnim

hodom pule.

Neopozivo se pretplaujem na: asopis portski Ribolov

l 6 brojeva po cijeni od 125 kuna

l 12 brojeva po cijeni od 250 kuna

Na asopis se pretplaujem od broja ...........

Potarina i PDV uraunati su u cijenu.

Ribolovportski

Umjetnom muhom

Kamo na pastrve?

Iskustva

Ribolov arana

Feederom na rijekama

Zimski linjaci s Odre

Proljetni ribolov soma

Markiranje pozicije

Odrastanje boile

REZULTATI NATJEAJA: portski Ribolov Musta

d Croatia Open 2008.

Ribolov na moru

Zmijoliki grabeljivac iz dubina

Primamom do ribe vie

PRIBOR: CHUB VANTAGE, QUANTUM ENERG

Y CARP, SHIMANO ULTEGRA XTB

VELJAA 2008.

BROJ 145

Neopozivo se pretplaujem na: asopis Svijet arana

l 4 broja po cijeni od 140 kuna

l 8 brojeva po cijeni od 250 kuna

Potarina i PDV uraunati su u cijenu.

Nagradu je dobio:

BRUNO ANDRAIVIJENAC PAJE KOLARIA 7

31000 OSIJEK

(nagradu aljemo potom)

92 portskiribolov

vozili smo napisao i snimio Vjekoslav Vrbani

K ad ribii razmiljaju o novom (ili rabljenom) automobilu obino se radi o karavan verziji, SUV-u ili o terencu. A ovaj koji smo vozili objedinjuje sve tri osobine! Hyundai Tucson je velik, prostran, praktian i, to je moda naj-vanije, krajnje pouzdan automobil. Vozio sam u ovih tridesetak godina vozakog staa dosta vrsta i tipova automobila, od fieka i VW bube do Fordovih karavana,

i sa svakim sam barem jednom negdje zapeo - u blatu traei neko novo, taj-no mjesto za lov tuka ili u snijegu, u potrazi za mladicama, no to je bilo i za oekivati, jer niti jedno od tih vozila nije imalo pogon na sva etiri kotaa. A ovaj auto to ima! I to sam morao prvo isprobati... Na izlazu s auto ceste kod Bobovice skreem na makadam i uvaljujem se

Hyundai Tucson CRDi

Tucson CRDi VGT 4WD Tehnike karakteristike:Radni obujam - 1991 cm3

Najvea snaga kW/KS - 103/140Tip mjenjaa - runi (6 brzina)Pogon - 4x4Masa praznog vozila - 1685 kgNajvea brzina - 177 km/hUbrzanje od 0 do 100 km/h - 12 sVrsta goriva - dieselPotronja grad/otvoreno - 7,1 lUkupna duina - 4325 mmUkupna irina - 1830 mmNajmanja visina od tla - 195 mmKonice - diskovi sprijeda i stragaCijena testiranog modela - 215.000 kn

93

u najvee blato. Ako se odavde izvuemo, dobar je, a ako ne, u selu ima dosta trak-tora... No nije bilo razloga za zabrinutost - Tucson je samo malo zaplesao na itkom blatu i ve smo bili na tvrdom tlu. Prvi test je poloio. Slijedilo je pranje (ovako blatan se ne moe slikati), utovarivanje stvari i

pravac potok Gradna. Ba dobro to je se-zona na pastrve poela... Dok sam se vozio malo sam razgledao unutranjost auta. Ovaj Absolute modele Tuscona koji sam na testiranje dobio od Gapari auta imao je od dodatne opreme absolutno sve - elektronski sustav stabil-nosti (ESP), kontrolu proklizavanja kotaa (TCS), zrane jastuke za vozaa i suvozaa (prednje i bone) i bone zrane zavjese, servo upravlja, grijana kona sjedala, da-ljinsko centralno zakljuavanje, elektrine podizae stakala, putno raunalo, auto-matsku klimu, pa ak i odleiva metlica brisaa! Sve to moda za ribie nije neop-hodno, ali dobro doe. Auto je jednostavno mamio da ga se isproba u tekim uvjetima. Ispoetka sam bio malo oprezan, jer ba i nemam iskustva s terencima, ali kad sam se malo oslobodio, Tuksi (evo, ve sam mu poeo tepati!) je i malo zaplivao, a onda se morao dokazati i u penjanju na brdo um-

skim putem prekrivenim snijegom, otpa-lim liem i blatom. Iako nije bio obuven u zimske gume, kotai niti jednom nisu proklizali, a gas gotovo da i nije trebalo dodavati - strminu je savladao praktino na leru. Odustao sam od ribolova i od-luio ostatak dana provesti u vonji po naim samoborskim bregima. Tucson je samo tiho preo, osjealo se da mu ovakve uzbrdice prijaju. Elastinost diesel moto-ra od 140 KS dolazi u ovakvim uvjetima do punog izraaja. Nakon izleta po samo-borskom gorju crni ljepotan prenoio je u mojoj garai, a ujutro ga je trebalo vrati-ti u ie. Nije mi ba bilo drago, ali to se moe. Na obilaznici sam ga malo bre po-tjerao. U estoj brzini pri 160 km/h motor se gotovo i nije uo, a pri naglom koenju, kad mi je iz spore trake izletio neki lik, nije se nimalo zanosio. I tako se ovaj test zavr-io, a Tuksi je i dalje u mojim mislima. No moda, jednog dana...

Kad ribii razmiljaju o novom (ili rabljenom) automobilu obino se radi o karavan verziji, SUV-u ili o terencu. A ovaj koji smo vozili objedinjuje sve tri osobine!

portskiribolov

Gapari auto d.o.o.Tvrtka Gapari auto osnovana je 1993. godine tran-sformacijom iz obrtnike radionice. Jo kao obrtnika radionica, Gapari auto potpisao je 1992. ugovor o servisiranju i prodaji Hyundai vozila te time postao jedan od prvih Hyundai ovlatenih ugovornih partnera u Republici Hrvatskoj. Danas je Gapari auto jedan od najveih servisno-pro-dajnih Hyundai centara koji se prostire na 5500 m2 pro-stora, te zapoljava vie od 30 djelatnika. Tu je prodajni salon i servisni centar u kojem se pruaju usluge redov-nog servisiranja i odravanja Hyundai vozila te limarski i lakirerski radovi na vozilima svih marki. Gapari auto ovlateni je partner za ugradnju pogona na plin u sva Hyundai vozila, s time da se zadrava izvorno jamstvo na vozilo od 3 godine ili 100.000 prijeenih kilometara.

elei biti jo blie kupcima Hyundai vozila, u svibnju 2006. otvoren je i prodajni salon u Novom Zagrebu u Aveniji Veeslava Holjevca 39 gdje je izloena kompletna gama vozila. Sve to govori u prilog visoko postavljenih kriterija poslovanja Tvrtke, usmjerenost na kup-ca i njegove potrebe uz profesionalan i ljubazan pristup, te time potkrijepljuje njihovo geslo: - Kupnjom vozila u Gapari autu, nae prijateljstvo tek poinje!GAPARi AUTo:Velika Gorica, Staro ie, Velikogorika 19, tel. 01/6379 300, fax: 01/6230 330, radno vrijeme prodaje vozila: 08-19 sati, subota 09-14 sati, radno vrijeme servisa: 08-18 sati, subota: 08-13 satiZagreb, Avenija Veeslava Holjevca 39, tel. 01/6640 770, fax: 01/6640 860, radno vrijeme: 08-20 sati, subota 09-14 satimail: prodaja@auto.hr, servis@auto.hrwww.auto.hr

90 portskiribolov

digitalni fotoaparati napisao i snimio Aleksandar Vrtari

Danas su ovakvi digitalci kod mno-gih ribia najpopularniji, a razlog je vrlo jednostavan - nisu preve-liki, nude objektiv s vrlo irokim raspo-nom, fotografije su dobre kakvoe i, to je najvanije, sve vrijednosti se mogu ru-no podeavati. Fuji S-8000 je digitalac iz prosumer razreda, to znai da je nami-jenjen svima koji se ele dodatno igrati i eksperimentirati, irei svoje fotografsko umijee.

Dobra ergonomijaObzirom da je relativno malen (ako se usporedi s pravim DSLR aparatima) Fuji S-8000 se odlikuje vrlo dobrom ergonomi-jom. Za ugodno i sigurno dranje tu je li-jep rukohvat koji je obuen u finu reljefnu gumu, svaka tipka smjetena je na pravom mjestu, a dimenzije aparata iznose 111,3 x 78,2 x 78,9 mm, dok mu je teina 410 gra-ma. Kuite je izraeno od matirane crne plastike s elegantnim srebrnim detaljima. Kad je aparat ugaen, odnosno kad objek-tiv nije izvuen do kraja, dovoljno je malen da stane u ak i u dep od ribikog prslu-ka (iako je torbica elegantnije i pouzdani-je rjeenje), no i dovoljno velik za lijepo i vrsto dranje. Pored lijepog dizajna ovaj digitalac se moe pohvaliti i objektivom zavidnog arinog raspona - ugraeni objektiv raspolae s 18x optikog zooma koji je ekvivalentan onom od 27 - 486 mm kod klasinih aparata.

Ugraen stabilizatorOni koji su probali, znat e da ovoliki a-rini raspon i nije od neke koristi ako apa-rat nije na stativu. Zato Fuji S-8000 ima ugraenu CCD shift image stabilizaci-ju koja je od velike koristi kada se koriste maksimalne arine vrijednosti, odnosno punih 18x optikog zooma. Objektiv je pak

Fuji S-8000 je digitalac iz prosumer razreda, to znai da je namijenjen svima koji se ele dodatno igrati i eksperimentirati, irei svoje fotografsko umijee...

Fuji Finepix S-8000 FD

portskiribolov 91

pria za sebe i za ovakvu klasu optika za-sluuje samo pohvalne rijei. No, nedosta-tak bi bilo elektronsko reguliranje objekti-va koje se vri prstenom kojim je obrubljen okida - s mehanikom se ipak lake radi. Bez obzira na to zoom radi dovoljno brzo, a pravi je uitak pribliavati motive koji su dvadesetak metara udaljeni od objektiva. Jednako vaan je i lijep iroki kut koji je od velike koristi kod snimanja panorama, te ribolovnih portreta s dijelom krajolika, a za precizne i lijepe makro fotografije tu su i ugraene macro i super macro op-cije koje dozvoljavaju snimanje motiva koji su tek 1 centimetar udaljeni od objektiva. Kad sam ve spomenuo ribolovne portrete, Fuji S-8000 ima i face detection funkci-ju koja optimizira fokus, balans bijele boje i vrijednosti zatvaraa kako bi se dobio li-jep portret s fino izotrenim detaljima ali i istovremeno naglaenim glavim motivom.

Brzo i precizno izotravanjeIzotravanje radi brzo i precizno, no u malo tamnijim uvjetima automatici treba dati malo vremena. U takvim situacijama moe se poigrati s runim izotravanjem, no vano je napomenuti da se ne radi o mehanikom prstenu na objektivu nego se fokusiranje vri gumbima, putem elek-tronike. Takoer je tu i ugraena inteli-gentna bljeskalica koja nastoji postii to prirodniji ambijent na fotografiji i doista, fotografije izgledaju vrlo ugodno kada je bljeskalica aktivirana. Za iste i lijepe fo-tografije zasluan je i 1/2,35 CCD senzor koji donosi efektivnih 8 milijuna toaka to je za dananje pojmove taman. Foto-grafije ostaju iste i pri veim ISO vrijed-nostima (pod veim mislim na 400 i 800), no unato deklariranih 6400, sve iznad 800 donosi previe uma koji uvelike kvari fotografiju.

Odlian brigde aparatObzirom da je potkovan s puno dobrih teh-nikih osobina, Fuji S-8000 je odlian izbor za sve one ribie koji ele malo napredniji model. Ovaj digitalac je odlian prijelazni model (prije ili kasnije svi poele DSLR), ali i vrlo dobar kompanjon kada je odlazak u ribolov u pitanju. Velik arini raspon omoguit e fotografiranje udaljenih mo-

tiva i samim tim e i kadriranje biti lake, a za pomalo apstraktne fotografije izbliza tu je i vrlo zgodna super macro funkcija. Igranje sa samookidaem i ne treba poseb-no spominjati. Lijep i velik LCD ekran na poleini aparata nudi prikaz svih potreb-nih informacija, a za one koji radije gledaju kroz trailo tu je i praktini EVF. Mogu-nost potpuno manualnog rada je uvijek od velike koristi, a jo jedna velika prednost ovog aparata jest ta to za napajanje koristi etiri baterije tipa AA, pa ako se dogodi da se u ribolovu isprazne one punjive - lako ih je zamijeniti alkalnima koje se svugdje mogu kupiti.

Povoljna cijenaFuji S-8000 koristi SD, SDHC i XD memo-rijske kartice, a fotografije se pohranjuju u standardnom JPEG formatu. Dakle, aparat u svojoj klasi nudi dosta toga, a cijena mu se kree otprilike kao i kod drugih modela slinih tehnikih karakteristika - trenutno za gotovinu iznosi oko 3000 kuna. Koliko je to povoljno, o tome bi svatko trebao od-luiti sam, ali aparat je svakako vrijedan panje. Nimalo ne sumnjam da mnogim ribiima optiki zoom od 18x zvui prima-mljivo, a definitivno bi bilo zgodno pratiti cijeli drill i iskakanje ribe s ovako jakim rasponom.

88 portskiribolov

napisao i snimio Aleksandar Vrtarisvijet fotografije

K ad je ribolovni pribor u pitanju, svaki iskusniji ribi rei e kako se na kraju sve svede na vlastiti ukus, a svaki dio