SRCE I KRVOŽILNI SUSTAV

Uvod

Krvožilni sustav (ili kardiovaskularni sustav) je sustav organa koji prenosi tvari iz i

u stanice; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i pH vrijednosti. Dok

najprimitivnija koljena životinja nemaju krvožilni sustav, neki beskralježnjaci imaju otvoreni

krvotok. Svi kralježnjaci imaju zatvoreni krvotok. Sustav organa za krvotok osigurava

opskrbu svake stanice u tijelu kisikom, hranjivim tvarima,hormonima i drugim regulatornim

tvarima te omogućuje uklanjanje metabolita i otpadnih tvari iz stanica.

Organizacija krvožilnog sustava u čovjeka

Sastavnic

a Uloga

Krv prenosi razne tvari

Krvne žile protjecanje krvi

Arterije protok krvi srca od kapilara

Kapilare izmjena tvari između krvi i stanica

Vene protok krvi od kapilara do srca

Srce pumpa krv

Preklijetk

e prima krv iz vena i istiskuje krv u klijetke

Klijetke

prima krv iz pretklijetki i istiskuje krv u

arterije

Zalisci protok krvi u jednom smjeru

Slika 1. Krvožilni sustav

Krv

Uloga krvi: prenosi plinove disanja (O2 i CO2); pomaže regulaciju kiselo-bazične ravnoteže;

pomaže prijenos hranjivih tvari, hormona i enzima; pomaže prijenos otpadnih tvari; pomaže

regulaciju tjelesne temperature (vazodilatacija i vazokonstrikcija krvnih žila); pomaže

zaustavljanje krvarenja; pomaže regulaciju tjelesnih tekućina (volumen krvi); brani organizam

od mikroorganizama i otrovnih tvari. Svojstva krvi su što jeviskozna tekućin crvene boje labo

alkalična. Sastavni dijelovi krvi: 1. plazma – voda, proteini plazme (albumini, globulini,

fibrinogen),hormoni, enzimi, vitamini; 2. stanični ili formirani elementi – crvene krvne

stanice(eritrociti), bijele krvne stanice (leukociti), krvne pločice (trombociti). Eritrociti se

sastoje od kisika vezanog na hemoglobin. Leukociti: 1. granulirani leukociti ili granulociti –

segmentirana jezgra, brojna granula u citoplazmi; 2. negranulirani leukociti ili agranulociti –

cjelovita jezgra, nekoliko granula u citoplazmi. Granulociti se dijele na neutrofile(uništavanje

mikroorganizama), eozinofile( uništavanje stranih čestica), bazofili (alergijske reakcije). Dok

se agranulociti dijele na monocite – preteče makrofaga koji su dio imunosnog sustava te

limfocite(sudjeluju u imunosnom odgovoru) i trombocite (stanični fragmenti).

Slika 2. Sastav krvi

Obrambena uloga krvi

1.zgrušavanje krvi – stvaranje krvnog ugruška;

2.fagocitoza (neutrofili, makrofagi) – probavljanje mikroorganizama i stranih

čestica;

3. imunosna reakcija na infekciju (upala) – fizičko oštećenje tkiva

ili infekcija uzrokovana mikroorganizmima izaziva upalnu reakciju;

upalnim procesom uništavaju se ili inaktiviraju strane čestice i stanice te

popravlja oštećeno tkivo.

Krvne grupe (krvne skupine)

Na membrani eritrocita nalaze se antigeni(aglutinogeni). Najpoznatiji aglutinogeni su A i B

(osobe s aglutinogenima:B, AB, bez aglutinogena; genotipovi: AA, BB, AB, AO, BO, OO);

krvne grupe – A, B, AB, O; protutijela u krvnoj plazmi zovu se aglutinini (osobe s

aglutininima: anti-A, anti-B, anti-A i anti-B, bez aglutinina). Univerzalni davatelji su krvna

grupa O, a univerzalni primatelji krvna grupa AB.

Krvna

grupa Aglutinogen Aglutinin

Hrvatska

populacija( %)

A A anti B 42

B B anti A 9

AB AB _ 3

0 _

anti A i anti

B 46

Građa i uloga srca u čovjeka

Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile. Smješteno je u

prsnom košu. Srce čovjeka ima masu 200 - 425 grama. Izvana ga štiti vanjska opna - osrčje.

Srce je građeno od srčanoga mišićnog tkiva. Dobro je prokrvljeno što mu osigurava dovoljno

hrane i kisika. Ovaj šuplji mišićni organ podijeljen je mišićnim zidom na lijevu i desnu stanu.

Svaka strana dijeli se na dva dijela - manji je pretklijetka, a veći klijetka. Elastične opne -

srčani zalisci - reguliraju prolaz krvi iz pretklijetke u klijetku. Oni imaju ulogu ventila:

propuštaju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Tlak krvi koja prolazi iz

pretklijetke u klijetku zatvori srčane zaliske pa vraćanje krvi nije moguće.Srce je mišićni

organ obavijen opnom (osrčje ili perikard). Stijenka srca granena je od vanjskog sloja ili

epikarda(mezotel) te srednjeg sloja ili miokarda(srčani mišići i kontrakcije srca), unutarnjeg

sloja ili endokarda(endotel). Srčano mišićno tkivo sastoji se od poprečnoprugastih mišićnih

vlakna te prijelazne ploče. Srce je uzdužno podijeljeno pregradom (septum) u dvije odvojene

pumpe desno srce(pumpa krv kroz pluća) i lijevo srce(pumpa krv kroz periferne organe).

Svaki dio srca sastoji se od pretklijetke ili atrija(tanko mišićje) i klijetke ili ventrikula(debelo

mišićje). Krv iz lijeve pretklijetke ulazi u lijevu klijetku kroz atrioventrikularni (mitralni ili

bikuspidalni) zalistak ili valvulu, a iz desne pretklijetke u desnu klijetku kroz

atrioventrikularni (trikuspidalni) zalistak. Dva polumjesečasta (semilunarna) zaliska

omogućuju protok krvi iz desne klijetke u plućnu arteriju, odnosno iz lijeve klijetke u aortu.

Krvne žile u srcu su: gornja šuplja vena, donja šuplja vena; plućna arterija; plućne vene;

aorta; koronarne arterije i vene.

Slika 3. Vanjska građa srca čovjeka

Slika 4. Unutarnja građa srca čovjeka

Srčani ciklus

Srčani ciklus je razdoblje od završetka jedne do završetka druge kontrakcije srčanog

mišića (kucanje srca).Sačinjavaju ga dva razdoblja: sistola ili kontrakcija (krv se

istiskuje u sustav arterija) i dijastola ili relaksacija (ponovni priljev krvi u pretklijetke iz

vena, tj. period kucanja srca kad se pretklijetke i klijetke pune krvlju kao rezultat

relaksacije srčanog mišića). Pojam funkcionalni sincicij označava kontrakcija svih srčanih

mišićnih stanica istovremeno. Akcijski potencijal koji započinje kontrakciju srčanog mišića i

kontrolira njihov ritam potječe iz centra smještenog u blizini ulaza gornje šuplje vene.Taj

centar naziva se sinus-atrijski (SA) čvor. SA-čvor se spontano polarizira i depolarizira u

pravilnim razmacima (70-80 puta u minuti). U njemu se ritmički pojavljuju spontani impulsi

koji se brzo prošire kroz desnu, a zatim i lijevu pretklijetku. Akcijski potencijal zahvaća

atrijventrikularni (AV) čvor koji je smješten na bazi desne pretklijetke; slijedećih nekoliko

ventrikularni desetinki sekunde srčani impuls je zaustavljen u AV-čvoru prije nego se proširi

u klijetke. Zastoj omogućava kontrakciju pretklijetki prije klijetki i istiskivanje krvi u

klijetke; akcijski potencijal širi se potom kroz atrij-ventrikularni (AV) snop ili Hisov snop

Purkinjeovim vlaknima u klijetke; ta vlakna gotovo trenutačno prenesu srčani impuls

kroz klijetke omogućujući njihovu snažnu kontrakciju i istiskivanje krvi u sustav arterija.

Slika 5. Prikaz srčanog ciklusa

Mehanizam zatvaranja ušća

Zalisci zatvaraju odnosno otvaraju ušća u određenoj fazi srčane akcije. Faza punjenja krvlju

naziva se dijastola, a faza kontrakcije miokarda i pražnjenje šupljine naziva se sistola. U fazi

dijastole atrija, ventrikul je u fazi sistole. Tada su valva tricuspidalis i valva bicuspidalis na

atrioventrikularnim ušćima zatvorene, a valva trunci pulmonalis i valva aorte na arterijskim

ušćima otvorene i ventrikul se prazni. U fazi sistole atrija, ventrikul je u fazi dijastole. U tom

su trenutku valva tricuspidalis i valva bicuspidalis otvorene, a valva trunci pulmonalis i valva

aorte zatvorene i ventrikul se puni krvlju.Mehanizam zatvaranja atrioventrikularnih ušća

prisutan je u sistoli ventrikula. Kod sistole ventrikula krv potisne kuspise u razinu

atrioventrikularnog ušća i oni se slobodnim krajevima priljube jedan uz drugi. Pri tome se

zategnu chordae tendineae budući da su prije kontrakcije miokarda ventrikula kontrahirani i

skraćeni papilarni mišići. Na taj način priječe izvrtanje zaliska prema pretklijetki tijekom

sistole. Dakle kontrakcija papilarnih mišića i napetost tetivnih niti zatvara ušće, te se krv iz

ventrikula ne može vratiti u atrij nego odlazi u odgovarajuću arteriju. Zaključno,

atrioventrikularna ušća zatvaraju se poluautomatski jer su za zatvaranje ušća neophodni

papilarni mišići, a ne samo tlak krvi. Mehanizam zatvaranja arterijskih ušća prisutan je u

dijastoli ventrikula. U sistoli ventrikula budući da krv odlazi u arteriju, tlak krvi otvara

arterijsko ušće. Struja krvi iz ventrikula ispražnjuje sinuse semilunarnih zalistaka i zalisci se

priljubljuju uza stijenku žile. Kad nastupi dijastola, krv teži da se iz žile vrati u ventrikul jer u

njemu vlada niži tlak. Pri tome krv ispuni sinuse, semilunarni zalisci se maksimalno udalje od

stijenke i slobodni im se rubovi priljube jedan uz drugoga i tako se ušće zatvori. Zadebljanje

sredine slobodnoga ruba semilunarnih valvula u obliku čvorića osigurava potpuno

zatvaranje sredine ušća. Zatvaranjem ušća priječi se vraćanje krvi u ventrikul. Dakle, u

zatvaranju arterijskih ušća semilunarni zalisci djeluju automatski budući da krv tako reći sama

sebi zatvara put, a muskulatura kod toga ne sudjeluje.

Duljina trajanja Pretklijetke Klijetke

0,15 sekundi Sistola

Dijastol

a

0,30 sekundi Dijastola Sistola

0,40 sekundi Dijastola

Dijastol

a

Prolaz krvi kroz srce

Krv ulazi u pretklijetke pod nižim tlakom; deoksigenirana krv iz tijela

(gornja i donja šuplja vena) ulazi u desnu pretklijetku, a oksigenirana krv iz

pluća (dvije lijeve i dvije desne plućne vene) ulazi u lijevu pretklijetku. Kontrakcijom

pretklijetki krv ulazi u relaksirane klijetke; kontrakcija pretklijetki stvara tlak koji zatvara

atrioventrikularne zaliske, a otvaraju se polumjesečasti zalisci. Napunjene klijetke na trenutak

miruju. Kontrakcija klijetki i odašiljanje krvi pod visokim tlakom u tijelo i pluća;

desna klijetka istiskuje deoksigeniranu krv (lijeva i desna plućna arterija) u pluća, a lijeva

klijetka istiskuje oksigeniranu krv (aorta) u sve dijelove tijela; lijeva i desna klijetka pumpaju

krv simultano tako da ista količina krvi ulazi i izlazi iz srca.

Slika 6. Prolaz krvi kroz srce

Kontrola rada srca

Srčano mišićno tkivo inerviraju živci autonomnog (vegetativnog) živčanog sustava.

Autonomni živčani sustav kontrolira rad srca (ubrzava ili usporava rad). Glavni kontrolni

centar smješten je u produženoj moždini koja prima informacije o tjelesnoj temperaturi,

osjećajima, stresu iz hipotalamusa i velikog mozga. Endokrina kontrola rada srca tj. hormon

adrenalin ubrzava određeni rad.

Dijagram kontrole rada srca

Optjecajni sustav u čovjeka

Optok krvi sastoji se od plućne cirkuacije (krv se odvodi iz desne klijetke preko pluća u lijevu

Pretklijetku, sistemske cirkulacije (krv se odvodi iz lijeve klijetke preko svih tkiva u

tijelu, osim pluća, u desnu pretklijetku), plućne cirkulacije (mali optok krvi): započinje

glavnom plućnom arterijom (plućno stablo) koja izlazi iz desne klijetke i grana se u lijevu i

desnu plućnu arteriju od kojih svaka dovodi krv u jedno plućno krilo. Arterije se u plućima,

preko arteriola granaju do kapilara u plućnim alveolama gdje se vrši izmjena plinova (iz krvi

se otpušta CO2, a obogaćuje se O2); zatim se kapilare udružuju u venule, zatim vene te se krv

vraća u lijevu pretklijetku preko četiri plućne vene (dvije lijeve i dvije desne). Mali optok traje

4-8 sekundi. Sistemska cirkulacija (veliki optok krvi ili periferna cirkulacija): arterijski dio

započinje u lijevoj klijetki, odakle aortom izlazi iz srca, prolazi arterijama i arteriolama sve do

kapilara gdje se odvija izmjena plinova izmenu stanica i krvi (O2 iz krvi difundira u stanice, a

CO2 iz stanica difundira u krv). Zatim se krv, venskim dijelom, putem venula i vena ulijeva u

Produženo moždina Nadbubrežne žlijezde

Minutnivolumen

srca

Promjerkrvnežile

Krvni tlak

gornju i donju šuplju venu te ulazi u desnu pretklijetku. Veliki optok traje 25-30 sekundi

Portalni sustavi:hipofizni portalni sustav (odvodi krv direktno iz hipotalamusa u

hipofizu), jetreni portalni sustav( dovodi krv iz tankog crijeva i slezene u jetru-jetrena

portalna vena, jetrena vena, donja šuplja vena).

Krvne žile

Arterije odvode pod visokim tlakom krv od srca do kapilara u pojedinim organima (brzo

protjecanje krvi). Najveća arterija je aorta. Arterije se mogu širiti (vazodilatacija) i

sužavati (vazokonstrikcija) uslijed prisutnosti glatkog mišićja u njihovim stijenkama.

Stijenka arterije (deblja): 1. unutarnji sloj – endotel; 2. srednji sloj – glatki mišići,

elastična i kolagena vlakna; 3. vanjski sloj – vezivno tkivo. Arteriole su završne grane arterija.

Kapilare su najmanje krvne žile, jedan sloj endotelnih stanica (izmjena tvari). Venule su

početne grane vena, a vene odvode pod nižim tlakom krv od kapilara do srca (sporije

protjecanje krvi potpomognuto kontrakcijama okolnog skeletnog mišićja). Najveće vene su

donja i gornja šuplja vena; stijenka vene (tanja): granena kao i stijenka arterije, srednji sloj je

mnogo tanji, manje elastičnih i kolagenih vlakana te glatkog mišićja; vene su rastezljive i

opuštene, imaju zaliske.

Slika 7. Građa arterija i vena

Slika 8. Protok krvi kroz vene i arterije

Slika 9. Prikaz zdrave i proširene vene

Otvoreni krvotok

Otvoreni krvotok je unutarnji prijenos tvari kod mekušaca i člankonožaca pri kojemu su

organi uronjeni u tekućinu u šupljini te krv i intersticijalna tekućina nisu odvojene već se

miješaju u jednu tekućinu zvanu hemolimfa. Kretanje mišića prilikom gibanja životinje može

olakšati kretanje hemolimfe ali skretanje toka iz jednog područja u drugo ograničeno je.

Opuštanjem srca, krv biva povučena natrag prema srcu kroz pore.Hemolimfa popunjava cijeli

prostor unutar šupljine tijela i okružuje sve stanice. Sastoji se od vode, anorganskih soli

(najčešće Na+, Cl-, K+, Mg2+ i Ca2+) i organskih spojeva

(uglavnom ugljikohidrata, proteina i lipida). Glavni pigment za prijenos kisika je hemocijanin.

Postoje i hemocite, stanice koje slobodno plivaju u hemolimfi, a igraju važnu ulogu

u imunološkom sustavu.

Zatvoreni krvotok

Glavni dijelovi krvožilnog sustava su srce, krv i krvne žile. Svi kralježnjaci, kao

i kolutićavci (npr. gliste) i glavonošci (npr. lignja i hobotnica) imaju zatvoreni krvotok. To

znači da njihova krv nikada ne izlazi iz sustava krvnih žila koji se sastoji

od arterija, vena i kapilara. Arterije donose krv bogatu kisikom u tkiva (osim plućnih

arterija koje nose deoksidiranu krv koja se vratila iz tijela u pluća) dok vene nose

deoksidiranu krv natrag u srce (osim plućnih i ulaznih vena). Krv se iz arterija u vene

prenosi kapilarama , to su najtanje i najbrojnije krvne žile koje pomažu pridruživanju

tkiva arteriolama za prijenos hranjivih tvari u stanice. Krvni

sustavi riba, vodozemaca, gmazova i ptica pokazuju različite stadije evolucije krvožilnog

sustava. Kod riba, sustav ima samo jedan krug te se krv pumpa kroz kapilare škrga i nadalje u

kapilare tjelesnog tkiva. Takav sustav poznat je kao jednokružni krvotok. Zato je riblje srce

samo jedna pumpa (a sastoji se od 1 klijetke i 1 pretklijetke), te kroz njega teče venska krv pa

se stoga govori da ribe imaju vensko srce. Kod vodozemaca i većine gmazova pojavljuje

se dvokružni krvotok, ali srce nije potpuno odvojeno na dvije pumpe. Srce vodozemaca ima

tri dijela: dvije pretklijetke te jednu klijetku. Ptice i sisavci imaju obilježja potpune separacije

srca u dvije pumpe, dakle četiri dijela: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Smatra se da je srce

ptica unatoč tome što po građi isto kao i ono u sisavaca, evoluiralo odvojeno od srca sisavaca.

Mali i veliki optok tijela

U srcu započinju i završavaju žile malog i velikog optoka. Stoga između opisanih krvnih žila

koje dovode i odvode krv iz srca razlikuju se žile velikog optoka ili sistemskog krvotoka i žile

malog optoka ili plućnog krvotoka. Glavne žile velikog optoka jesu aorta, vena cava superior

i vena cava inferior i služe prenošenju krvi u tijelu osim u plućima. U velikom optoku arterija

dovodi arterijsku krv do organa, prelazi u kapilarnu mrežu organa i vena odvodi vensku krv

natrag u srce. Glavne žile malog optoka jesu truncus pulmonalis odnosno desna i lijeva

pulmonalna arterija, a. pulmonalis, i venae pulmonales, i povezuju isključivo srce i pluća. U

malom optoku arterija pulmonalis dovodi vensku krv do pluća, prelazi u kapilarnu mrežu u

stijenci alveola i vena pulmonalis odvodi arterijsku krv natrag u srce. Arterija i vena

pulmonalis su žile funkcionalnog optoka pluća. Arterija dovodi krv s ugljičnim dioksidom

sakupljenu iz cijelog organizma do alveola, a iz alveola krv bogatu kisikom preuzimaju vene.

Hranidbeni krvotok srca

Krv koja se nalazi u srčanim šupljinama pripada funkcionalnom krvotoku srca i ne može

prehranjivati stijenku srca. Stoga srčani mišić prehranjuje posebni hranidbeni krvotok kojega

čine desna i lijeva srčana arterija, a. coronaria dextra et sinistra. Koronarne arterije izlaze iz

početnoga dijela uzlazne aorte iz sinusa polumjesečastih listova aortalog zaliska.

Slika 10. Hranidbeni krvotok srca

Slika 11. Srce

ZANIMLJIVOSTI

1.)Savršeno umjetno srce

Potraga za savršenim umjetnim srcem nikada ne završava, no izgleda da nakon desetljeća

pokušaja i pogrešaka, kirurzi ostaju blokirani u potrazi za strojem koji se neće istrošiti,

pokvariti ili izazvati ugruške i infekcije. Dr. Billy Cohn i Dr. Bud Frazier s Instituta za srce u

Teksasu, kažu da su razvili stroj koji bi mogao sve to izbjeći s jednostavnim vrtloženjem

rotora - što znači da bi ljudi uskoro mogli dobiti srce koje neće otkucavati, izvješćuje u

ponedjeljak američki javni radio NPR .U laboratoriju Instituta za istraživanja na životinjama,

živi 8-mjesečno tele s imenom Abigail. Cohn i Frazier uklonili su Abigailu srce i zamijenili

ga s dvije centrifugalne pumpe. "Ako slušate na prsima sa stetoskopom, nećete čuti otkucaje

srca", kaže Cohn."Ako ispitate arteriju, nema pulsa. Ako tele spojite na EKG, bila bi ravna

crta", dodao je. Crpke pogone krv Abigail i pomiču je kroz tijelo. "Po svakom mjerilu za

analiziranje bolesnika, Abigail nije živa. Ali, ovdje možete vidjeti da je ona snažno, veselo,

razigrano tele koje mi liže ruku", kazao je Cohn. U ožujku, nakon što su napravu ispitali na 38

teladi, Cohn i Frazier osjetili su dovoljno samopouzdanja da iskušaju svoju napravu na

ljudskom srcu. Izabrali su Craiga Lewisa, 55-godišnjaka, koji je umirao od amiloidoze, rijetke

bolesti koju uzrokuje nakupljanje abnormalnih proteina.U Lewisovu slučaju, srce je bilo

toliko oštećeno da su mu liječnici davali 12 sati života. Njegova supruga, Linda, rekla je da

treba pokušati s umjetnim srcem. Craig Lewis bio je prvi pacijent podvrgnut eksperimentalnoj

operaciji u kojoj su dvije komore pomoćnog uređaja koji krv stalno pumpa naprijed,

zamijenile cijelo njegovo srce. Craig Lewis umro je u travnju, premda su liječnici rekli da je

njegovo umjetno srce radilo savršeno.Lewis je radio za grad Houston, na održavanju gradskog

sustava otpadnih voda. Komore pomoćnog uređaja imaju lopatice rotora koji krv gura

naprijed u kontinuiranom protoku. Tisuće ljudi imaju jedan od tih uređaja ugrađen u blizini

srca, uključujući bivšeg potpredsjednika SAD-a Dicka Cheneya. Korištenjem dva takva

uređaja, liječnici su zamijenili lijevu i desnu klijetku - cijelo srce. Liječnici kažu kako bi

pumpa s kontinuiranim protokom trebala trajati duže od ostalih umjetnih srca i uzrokovati

manje problema jer ima samo jedan pokretni dio, rotor koji se stalno vrti. Cohn kaže kako

ćete i dalje morati uvjeravati svijet da ne trebate puls da bi živjeli. "Mi gledamo na sve

životinje, insekte, ribe, gmazove i sigurno sve sisavace, i vidimo cirkulaciju", kaže Cohn."I

tako su sva rana istraživanja i svi rani napori bili usmjereni na stvaranje pumpe bez pulsa",

dodao je. Jedini razlog zbog kojeg krv mora biti pumpana ritmički umjesto kontinuirano, je

samo srčano tkivo. "Pulsatilnost protoka bitna je za srce, jer ono može dobiti hranu samo

između otkucaja srca," kaže Cohn. Craig Lewis živio je više od mjesec dana sa srcem bez

pulsa. Umro je u travnju, zbog osnovne bolesti. Njegovi liječnici kažu da su pumpe radile

besprijekorno.

2.)Rukopisom se mogu otkriti bolesti srca

Rukopis može pokazati ima li osoba problema sa srcem, pokazuje nova studija provedena u

Velikoj Britaniji. Studiju je vodila Cristina Strang stručnjak za rukopis. Strang tvrdi da su se

dosadašnje studije rukopisa koncentrirale samo na to kako neurološke bolesti poput

Parkinsonove ili Alzheimerove utječu na rukopis, nju je pak zanimalo kako srčane bolesti

utječu na rukopis. Cristina je zajedno sa suradnicima analizirala rukopis više od stotinu ljudi u

ranim šezdesetim godinama, uključujući i 61 osobu s dijagnosticiranom srčanom bolesti.

Proučavala je uvećan rukopis osoba sa srčanim bolestima kao i onih bez ikakve srčane bolesti.

Njena je analiza pokazala da osobe koje imaju kardioloških problema imaju u mnogočemu

različit rukopis od zdravih osoba, primjerice puno češće rade stanke u pisanju. Strong je svoja

otkrića predstavila na konferenciji u Melbourneu, prenosi Webindia.

3.)Visoki ljudi imaju zdravije srce

Muškarci, koji su viši od 182cm, imaju za 24% manji rizik od zatajenja srca. Razlozi su

nejasni, ali pružaju materijal za buduća istraživanja. Američko istraživanje ne dokazuje da

koji centimetar više štiti srce od zatajenja, ali moguće je da se visoki i niski ljudi razlikuju na

neki način. Dr. Teuteberg je dodao kako "visoki ljudi se i dalje trebaju brinuti o zdravlju srca,

visina je nešto što možda  može igrati važnu ulogu, ali to još nije sasvim dokazano. Također,

niski ljudi ne trebaju odmah postati očajni jer životne navike su te koje su najodgovornije za

zdravlje srca". Istraživači iznova ističu da su visoki krvni tlak, pretilost, manjak aktivnosti i

dijabetes najodgovorniji za srčane bolesti. Podaci su došli od 22 000 muških liječnika koji su

praćeni kao dio velikog istraživanja o srčanim bolestima i raku. Znanstvenici su ih počeli

pratiti u njihovim pedesetima. Ispitanici su trebali odgovoriti na upitnik koji je provjeravao

njihovu visinu, težinu i zdravstveno stanje općenito. 22 godine nakon ispunjavanja

upitnika, izvještaj o zatajenju srca je imao na popisu čak 1 444 ljudi s početka istraživanja. Do

zatajenja srca dolazi kada srce nije dovoljno jako da pumpa krv u ostatak tijela.

Literatura:

Biologija za 3. Razred opće gimnazije; Biologija 3: Fiziologija čovjeka i fiziologija bilja

Internet