Vladimir Vukmirovićnekadašnji predsjednik PKCGLični doprinoszajedničkomdobru

Velibor Boškovićprojekt menadžerPodržatimladepreduzetnike

Gracija RadovićDaido metal KotorKvalitetpresudan našim Japancima

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 2

Feb

ruar

201

4. Srđan Kovačevićpredsjednik Odbora direktora EPCG

Energetika najznačajniji

pokretač razvoja

IMPR

ESU

M

22 Intervju: Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EPCGEnergetika najznačajniji pokretač razvoja

Balkanski ekonomski samit u BursiPrioritetno investirati u proizvodnju

Kodifikacija po NATO standardimaBenefiti za privredu

Konferencija Investicije u zapadni BalkanNaš region može biti najdinamičniji dio Evrope

IstraživanjeEU bi bila snažnija sa SFRJ

Soči, posljedice OlimpijadeNajskuplje igre u istoriji

Kvalitet - Učenjem do održivog uspjehaProcesni pristup i znanje

6

10

16

37

40

46

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna Gora

Tel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna Gora

Tel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Broj 2Februar 2014.

IMPR

ESU

MSadržaj

4

Broj 2 Februar 2014.

The EconomistKina višenije raj za

strane kompanije

Vladimir VukmirovićLični doprinos zajedničkom dobru

Sporazum Komore i Poreske upraveZajedno protiv sive ekonomije

Velibor BoškovićPreduzetništvo motor razvoja društva

ObrazovanjeStipendije srednjoškolcima deficitarnih zanimanja Gracija Radović

Kotorani posluju po japanskoj filozofiji

12

42

9

32

2030

5

Broj 2Februar 2014.

Listajući Glasnik...

1977.Privredna kretanja

Društveni proizvod ukupne privrede (bez poljoprivrede) porastao je u 1976. godini za oko 6%, dok je Planom bila predviđena stopa rasta od 8,4%. Obim industrijske proizvodnje je porastao za 8,3%, a Rezolucijom je bila predviđena stopa rasta od oko 10,8%, navodi se u

Glasniku iz 1977. godine.

„Industrijska proizvodnja znatno oscilira i pokazuje tendenciju usporavanja u velikom broju grana. Tako je u devet od 18 grana došlo do pada proizvodnje u 1976. godini od 2,6% do 23,4%, u odnosu na 1975. godinu. Karakteristično je pri tome istaći da je privreda naše Republike u 1976. godini ostvarila veću stopu rasta u odnosu na zemlju, što je, uglavnom, rezultat puštanja u proizvodnju novih infrastrukturnih i industrijskih kapaciteta (pruge Beograd-Bar, HE Piva, „Brskovo“-Mojkovac, Cementare Pljevlja i dr.) koji dobrim djelom utiču na izmjenu strukture pri-vrede i dinamiku privrednog rasta u cjelini.

Spoljnotrgovinsku razmjenu u Crnoj Gori u 1976. godini karakterišu tendencije koje se, uglav-nom, kreću u okviru predviđanja Rezolucijom o ekonomskoj politici. Ivoz robe je nominalno porastao za 24,7%, a uvoz smanjen za 9%. Glavni nosilac izvoza je industrija, u kojoj dominiraju: obojena metalurgija, tekstilna i metalna industrija“.

1978.Prvi terminal za kontejnere na Jadranu

Prvi kontejnerski terminal na Jadranu pušten je u eksploataciju u Luci Bar 31. marta 1978. godine, a o tome je pisao i Glasnik.

- Ovim Luka Bar postaje savremena, sa svim mogućnostima za pružanje kompletnih luč-kih usluga – naglasio je na svečanosti organizovanoj tim povodom tadašnji generalni direktor Luke dr Svetozar Vuletić.

„Prvi kontejnerski teret ukrcan je na brod „Hreljin“ riječke Jugolinije. Taj teret čine traktori iz Ru-munije, koje će prvi kontejnerski brod koji je uplovio u barsku luku nakon sedam dana iskrcati u Njujorku.

Prvi kontejnerski terminal na Jadranu sastoji se od kontejnerskog mosta nosivosti 40 tona, dva viljuškara iste nosivosti, deset prikolica i 150.000 kvadratnih metara otvorenog skladišnog prostora“, prenio je Glasnik.

Uz pedesetogodišnji jubilej

6

Broj 2 Februar 2014.

Balkanski ekonomski samit u Bursi

Prioritetno investirati uproizvodnjuCrna Gora u bliskoj budućnosti očekuje povećanje stranih direktnih investicija, a posebno je važno ulaganje u svaki vid proizvodnje, rekao je Velimir Mijušković u Bursi.

Ekonomski samit zemalja Balkana održan je 7. februara 2014. godine u turskom gradu Bursi, u organizaciji Udruženja ru-melijskih industrijalaca i biznismena (RUMELISIAD).

Skupu su prisustvovali predstavnici 250 kompanija iz Crne Gore, Turske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Rumunije, Srbije i Grčke.

Na panelu posvećenom trenutnoj investicionoj klimi u zemljama Balkana, predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Miju-šković, predstavio je mogućnosti za investiranje i investicione po-tencijale naše zemlje.

On je kazao da se u Crnoj Gori u bliskoj budućnosti očekuje po-većanje stranih direktnih investicija kao generatora ekonomskog rasta i zapošljavanja, navodeći da je u posljednje tri krizne godine prosječno učešće SDI u BDP-u je iznosilo oko 14%, što je visoko i za evropski prosjek. Naglasio je da su investicije u Crnu Goru stigle iz gotovo 90 zemalja svijeta, što potvrđuje atraktivan investicioni i poslovni ambijent u našoj zemlji.

- Crnoj Gori su potrebne investicije koje će da odgovore na sve izazove za postizanje i održanje kontinuiranog ekonomskog rasta. Prema apsolutno realnim najavama u ovoj godini Crna Gora bi tre-balo da zabilježi rast ekonomije od 3,5%, a očekuje se priliv stranih investicija u iznosu od 600 miliona eura – rekao je Mijušković.

On je učesnike skupa upoznao da su Nacionalnim planom razvoja Crne Gore turizam, energetika i poljoprivreda definisani prioritetni sektori i to u skladu sa prirodnim potencijalima, interesovanjem investitora i dugoročnim ciljevima ekonomskog i društvenog ra-zvoja.

Istakao je turizam kao generator razvoja crnogorske ekonomije, te da je naša zemlja i tokom kriznih godina bilježila rast turista.

- Svjetski savjet za putovanja i turizam Crnu Goru svrstava na prvo mjesto po stopi rasta turizma do 2021. godine. Do te vremenske odrednice, prema realnim očekivanjima, prihodi od turizma će biti na nivou od 1,5 do dvije milijarde eura – rekao je predsjednik Ko-more.

Turizam, energetika, mala i srednja preduzeća

Posebno je naglasio da postoji veliki prostor za ulaganja u hotel-sku industriju, i naveo pozitivne primjere, investicije koje su rea-lizovane ili su u fazi realizacije - Porto Montenegro, Sveti Stefan, Azmont, Luštica Rizort, Hilton Podgorica - kao i druge projekte na veoma atraktivnim lokacijama.

Crna Gora ima izuzetan energetski potencijal za razvoj i može biti značajan izvoznik električne energije, jer korišćenjem svega 40% termo-energetskog i 27% hidro-energetskog potencijala pokriva oko 85% potrošnje, a ima u potpunosti neiskorišćene obnovljive izvore energije (vjetra i sunca). Mijušković dodaje da poseban im-puls razvoju biznisa u energetskoj industriji Crne Gore daje pod-morski prenosni kabl i izgradnja dalekovoda kojim će se prenositi električna energija iz Jugoistočne Evrope prema energetski defici-tarnoj zapadnoj Evropi.

Ukazao je na to da Crna Gora uvozi najveći dio prehrambenih pro-izvoda za zadovoljenje sopstvenih potreba, no i na činjenicu da je samo 40% obradivog poljoprivrednog zemljišta iskorišteno, što go-vori o ogromnom potencijalu za biznis i masovnu proizvodnju ko-jom se može zadovoljiti veliki udio domaće potražnje, ali i izvoziti.

Prema njegovim riječima, prirodni resursi Crne Gore pružaju mo-

7

Broj 2Februar 2014.

gućnost i za razvoj i unapređivanje i drugih privrednih grana.

- Posebno važnim prepoznajem ulaganja u svaki vid proizvodnje. Turska, kao zemlja razvijene industrije, posebno u segmentu ma-lih i srednjih preduzeća, potvrda je da uspjeh jedne nacionalne ekonomije mora imati utemeljenje u razvoju upravo proizvodnih privrednih grana, budući da je poznato da svako dodatno radno mjesto u proizvodnji otvara do dva radna mjesta u ostalim sektori-ma. Toga je, pod pritiskom krize, apsolutno postala svjesna Evrop-ska unija koja je i prije desetak dana sa samog vrha uputila novi apel i preporuke da se nacionalne vlade usredsrede na stvaranje kvalitetnijih uslova za, kako kažu renesansu industrije – kazao je predsjednik Komore.

Kao veoma važno za investitore naglasio je da Crna Gora ima povoljan geostrateški položaj sa izlaskom na Mediteran, jasno opredjeljenje na putu atlantstkih i evropskih integracija, makroe-konomsku stabilnost uz euro kao zvanično sredstvo plaćanja, sta-bilan finansijski sistem, te poreske stope među najnižim stopama u Evropi.

Podsjetio je da Doing Business izvještaj o lakoći poslovanja Svjet-ske banke za 2014. godinu našu zemlju rangira na 44. mjesto, po čemu je najuspješnija na zapadnom Balkanu, te ukazao na značaj toga što je ostvaren napredak za sedam mjesta u odnosu na pre-thodnu godinu, kao i na činjenicu da je napredovanje kontinuira-no.

- Postoji veliki broj dobro opremljenih lokacija za razvoj biznisa širom Crne Gore koje stoje na raspolaganju potencijalnim investi-torima. Kao veoma važno ističem da najveći broj opština nudi i izuzetno povoljne uslove za ulaganja u okviru poslovnih zona ili drugih lokacija. Uvjeren sam da će kako turske kompanije, tako i kompanije zemalja iz drugih zemalja Balkana i šire, prepoznava-

ti kvalitetan investicioni ambijent i opredjeljivati se da u buduće pokreću poslove u Crnoj Gori uključujući mogućnost i saradnje u formi privatno javnih partnerstava – zaključio je predsjednik Pri-vredne komore Crne Gore.

Na samitu u Bursi govorili su, među ostalima, i Mustafa KIR-CI, predsjednik Upravnog odbora RUMELİSİAD, İbrahim BUR-KAY, predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Burse, Orhan GENÇOĞLU, predsjednik koordinator Udruženja izvoznika Burse, Recep ALTEPE, gradonačelnik Burse, Münir KARALOĞLU, guver-ner Burse, ministri pojedinih zemalja Balkana, Bülent ARINÇ, po-tpredsjednik Vlade Republike Turske, Jan APIKYAN, predsjednik Grčko-turske trgovinske komore Sjeverne Grčke, Cüneyt Ustaibo, zamjenik ministra trgovine i industrije Kosova, Vasif Emre BILGI-NER, predsjednik Upravnog odbora Udruženja Bugarsko-turskih privrednika, Eyüp KAHVECI, predsjednik Makedonsko-turske tr-govinske komore.

U bilateralnim razgovorima učestvovalo je 250 balkanskih privre-dnika.

Posjeta predstavnika iz Crne Gore realizovana je u saradnji orga-nizacije RUMELISIAD i Ambasade Republike Turske, Kancelarije za trgovinske odnose Republike Turske u Crnoj Gori, a uz podršku Privredne komore Crne Gore.

Ekonomija Burse

Pokrajina Bursa se nalazi u jugozapadnom dijelu Marmara regio-na, i predstavlja četvrtu najveću pokrajinu Turske sa populacijom od 2.652.126 stanovnika (2011). Površina Burse je 10,891 km².

Ona je „baza turske industrije«, i na četvrtom je mjestu, poslije Is-tanbula, Kodžaelija i Izmira u pogledu proizvodnje sa dodatnom vrijednošću. Četiri glavne industrije su auto, tekstilna, prehrambe-na i industrija mašina.

Po broju zaposlenih zauzima treće mjesto u Turskoj. Bursa je grad koji ostvaruje petinu ukupnog izvoza zemlje, i poslije Istanbula, najveći je turski izvoznik.

Procenat direktnih stranih investicija u Bursi u periodu 2007 – 2012 iznosio je 4,1%. Posljednjih godina, glavni investitori su iz Nje-mačke, Švajcarske i Francuske.

Crna Gora i Turska

Sve više privrednika iz Turske zainteresovano je za poslovanje i investiranje u Crnoj Gori. Njihove aktivnosti usmjerene su u razli-čite sektore, poput infrastrukture, energetike, turizma, transporta i pomorske industrije

Ukupne investicije iz Turske u našu zemlju, od 2006. do oktobra 2013. godine iznosile su 55 miliona eura

Crna Gora i Turska su tokom 2013. godine razmijenile roba u vri-jednosti od 43 miliona eura. U poređenju sa 2012. godinom, uvoz od 33,3 miliona eura veći je za 16,8%, dok je izvoz u iznosu od 9,7 miliona eura manji za 17,1%.

Podsjetimo, Crna Gora i Turska su 26. novembra 2008. godine u Istanbulu potpisale asimetričan Sporazum o slobodnoj trgovini u korist Crne Gore.

8

Broj 2 Februar 2014.

Mitrović i Ivarsson o javnim nabavkama

Predstavnik OECD/SIGMA Daniel Ivarsson posjetio je 4. februara 2014. godine Privre-dnu komoru Crne Gore i razgovarao sa ru-kovodiocem Sektora pravnih, finansijskih i opštih poslova Aleksandrom Mitrovićem.

Cilj posjete je bilo sagledavanje stanja u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori, za po-trebe izrade izvještaja za Evropsku komi-siju.

Mitrović je istakao da je poznato koliko su Komora i njeni članovi zainteresovani za javne nabavke. On je upoznao predstav-nika SIGMA sa poteškoćama sa kojima se susrijeću privrednici u postupcima javnih nabavki. Privredna komora je inicirala iz-mjene i dopune zakona koji reguliše ovu oblast, pa je Ivarsson upoznat sa aktivno-stima u vezi s tim.

Ivarsson je ukazao na značajan doprinos Privredne komore Crne Gore unapređenju sistema javnih nabavki i podsticajima za jačanje konkurentnosti privrede, odnosno ponuđača u konkretnim postupcima.

Tokom sastanka je istaknut i značaj obla-sti javno-privatnog partnerstva i koncesija, kao i potreba daljeg unapređenja regulator-nog okvira i kapaciteta za sprovođenje ovih vrsta postupaka.

Predstavnici OEBS u Komori – Prepoznate oblasti buduće saradnje

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović sastao se 20. fe-bruara 2014. godine sa šeficom Sekcije za demokratizaciju Misiji OEBS u našoj zemlji Lieom Magnaguagno i njenim saradnici-ma.

Cilj sastanka je bio upoznavanje sa ak-

tivnostima organizacija i identifikovanje oblasti buduće saradnje.

Generalni sekretar Radovanović upoznao je predstavnike OEBS sa organizacijom Komore i njenim aktivnostima na una-pređenju poslovnog ambijenta, kao što su organizovanje sajmova, poslovnih foruma, seminara i obuka za privrednike. Ukazao je na ulogu Komore u oblasti evropskih in-tegracija. Sagovornike je upoznao i sa pro-jektima koje Komora realizuje u saradnji sa međunarodnim organizacijama.

Predstavnica OEBS Magnaguagno je ista-kla da su aktivnosti u oblasti dobrog upra-vljanja i zaštite životne sredine upravo dijelovi programa demokratizacije Misije te organizacije u Crnoj Gori, a koji su, po njenom mišljenju, najbliži djelatnostima Komore.

Tokom sastanka su i žensko preduzetni-štvo i društveno odgovorno poslovanje kompanija prepoznati kao moguća oblast buduće saradnje Misije OEBS u Crnoj Gori i Privredne komore Crne Gore.

Konkretizovati poslovne odnose sa Rumunijom

Ekonomska savjetnica u Ambasadi Rumu-nije u Beogradu Patricia Radut posjetila je Privrednu komoru Crne Gore 25. februara 2014. godine. Cilj posjete je bio razgovor o konkretizaciji poslovnih odnosa između crnogorskih i rumunskih preduzeća i pre-liminarni dogovori o realizaciji posjete državno - privredene delegacije Rumunije Crnoj Gori koja će biti organizovana juna ove godine, a koju će predvoditi rumunski premijer Viktor-Viorel Ponta.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je, govoreći o mogućno-sti razvoja bilateralne saradnje između dvi-je zemlje, iznio osnovne podatke o robnoj razmijeni koja je u protekloj godini bila na nivou od 19,8 miliona eura, od čega je Crna Gora u Rumuniju izvezla svega 0,2 miliona.

Privredna komora Crne Gore smatra da je potrebno uložiti dodatne napore da se cr-nogorska i rumunska preduzeća informišu, povežu i otpočnu zajedničke projekte na obostranu korist. Govoreći o crnogorskoj Komori, Saveljić je istakao da su aktivno-sti koje imaju za cilj internacionalizaciju crnogorskih preduzeća sinhronizovane sa standardima u zapadnoevropskim komora te da, pored ostalog uključuju i organiza-ciju poslovnih foruma sa B2B (business to business) segmentima. Dugogodišnje isku-

stvo u ovoj oblasti preporučuje Komoru kao kredibilnog partnera inostranim vladinim institucijama, poslovnim asocijacijama i samim preduzećima.

Gospođa Radut je naglasila da postoji od-ređen broj rumunskih kompanija iz oblasti građevinarstva, poljoprivrede, energetike, elektronike i IT tehnologija koje su zain-teresovane da se pojave na crnogorskom tržištu i pronađu na njemu strateške par-tnere.

Odbor za kvalitet

Odbor za kvalitet PKCG, na sjednici održa-noj 13. februrara 2014. godine, analizarao je rad u 2013. godini, usvojio Program rada za 2014. godinu, razmotrio Informaciju o tren-dovima i sertifikaciji u Crnoj Gori.

Odbor za kvalitet će aktivnosti u 2014. godini usmjeriti na permanentno podr-žavanje aktivnosti radnih tijela, čiji je rad od suštinskog značaja za Odbor, zatim na uspostavljanje saradnje sa odborima i dru-gim organima u Komori, te institucijama u okruženju iz ove oblasti. Planirano je uče-stvovanje na savjetovanjima i seminarima iz oblasti kvaliteta u Crnoj Gori i okruženju, organizovanje ili učestvovanje u studij-skim posjetama koje organizuje Privredna Komora.

U Informaciji o trendovima i sertifikaciji između ostalog je navedeno da je u Crnoj Gori sertifikovano oko 200 organizacija prema zahtijevima standarda ISO 9001 koje su to prepoznale kao značajno sredstvo za uspješno poslovanje.

Komoravijesti

9

Broj 2Februar 2014.

Privredna komora Crne Gore i Poreska uprava potpisale su 20. februara 2014. godine sporazum o međusobnoj saradnji.

Potpisnici sporazuma su predsjednik Komore Velimir Miju-šković i direktor Uprave Milan Lakićević.

Ove dvije institucije, kako je ocijenjeno, imaju interes da uspostave saradnju u oblasti borbe protiv sive ekonomije kroz sprovođenje zajedničkih istraživanja, organizovanje i učešće na seminarima, okruglim stolovima i drugim stručnim skupovima.

Međusobna razmjena informacija i podataka o privrednim su-bjektima i saradnja u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta te zaštite konkurencije takođe su od njihovog zajedničkog interesa.

Saradnja će se odvijati na osnovu godišnjih programa koje potpi-suju direktor Uprave i predsjednik Komore.

Značaj

Potpisnici ovaj čin smatraju važnim za planiranje buduće sara-dnje, koja može ići u više pravaca, ali ka istom cilju - stvaranju kvalitetnog poslovnog ambijenta koji će omogućavati razvoj zdra-ve i konkurentne ekonomije.

Predsjednik Komore smatra da dio privrede, posebno iz sfere ma-lih i mikro preduzeća nije dovoljno edukovan i informisan o pore-skom sistemu i obavezama koje treba da ispunjava. U tom smislu, Privredna komora želi da se, kroz edukacije i informisanja, kao i unapređenjem saradnje sa Poreskom upravom, što više smanji broj onih koji posluju nelegalno.

- Svima treba da bude jasno da treba da prijave promet i budu regi-strovani, jer se time stvaraju uslovi za podizanja nivoa poslovanja, odnosno poslovnog rejtinga. U suprotnom, guši se konkurentnost. Zato je neophodna zajednička edukacija u oba smjera i privredni-ka i inspektora na terenu, a to je i naš zajednički interes. Siva eko-nomija nikome ne ide u korist, i moramo joj se zajedno suprotsta-viti – rekao je Mijušković.

Sporazum Komore i Poreske uprave

Zajedno protiv sive ekonomije Razmjena informacija i saradnja u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta te zaštite konkurencije su od zajedničkog interesa ove dvije institucije.

Partnerstvo

Direktor Poreske uprave Lakićević je i ovom prilikom istakao da Privrednu komoru Crne Gore prepoznaje kao važnog i istovremeno prirodnog partnera ovom državnom organu.

- Uprava sa pažnjom prati i razmatra sugestije koje dolaze od stra-ne privrede posredstvom Komore, upućene ka poboljšanju uku-pnog ambijenta za poslovanje. Cijenim da zajedničkim angažma-nom možemo nastaviti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije. Predstavnici Poreske uprave će nastaviti da po potrebi učestvuju na sastancima organa i tijela Komore i na taj način održavati di-rektan kontakt sa privredom – rekao je Lakićević.

Po ugledu na Njemačku

Predstavnici Privredne komore u razgovoru su istakli da bi bilo uputno razmotriti model koji koristi Finanzamt

(Poreska uprava) SR Njemačke, u dijelu tretmana privre-dnih društava koja, zbog problema u poslovanju, kasne sa izmirivanjem obaveza prema državi i poslovnim partneri-ma.

Riječ je o sprovođenju tzv. snimanja firme koja je u pro-blemu, nakon čega se daju prijedlozi rješenja koja pomažu oporavku firme, a time je vraćaju u red urednih platiša svih svojih obaveza. Privredna komora bi bila spremna da pruži puni doprinos prije svega iniciranju ovakvog modela rješa-vanja problema kod privrednih društava.

10

Broj 2 Februar 2014.

Crnogorskih 55 proizvoda šest kom-panija je do sada kodifikovano po NATO standardima, a još 50 je spre-

mno za to. Kodifikacija je potreban uslov za plasman proizvoda trupama Alijanse. U svijetu je 2,4 miliona registrovanih ko-risnika kodifikovanih proizvoda, rečeno je na okruglom stolu „Kodifikacija po NATO standardima“, održanom 26. februara 2014. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

Skup je organizovala Komora u saradnji sa Komunikacionim timom Savjeta za član-stvo u NATO. Cilj organizovanja okruglog stola je predstavljanje ekonomskih povolj-nosti članstva u NATO te, uz razmjenu is-kustava i mišljenja predstavnika državnih organa i privrede, sagledavanje mogućno-sti dostizanja potrebnih standarda.

Crnogorske kompanije, čiji su proizvodi kodifikovani prema NATO standardima, prezentovale su iskustva u postupku kodi-fikacije.

Savjetnik predsjednika Privredne komore Ruždija Tuzović kazao je da je kodifikacija velika šansa za našu privredu, te da raduje što Crna Gora ima saradnju sa NATO save-zom, ne samo u bezbijednosno-političkom, već i u ekonomskom smislu.

Kodifikacija po NATO standardima

Benefiti za privredu - Biti partner sa NATO znači ostvariti po-slovni odnos koji privrednom subjektu do-nosi profit. Ukoliko je NATO u poslovnom portfoliju privrednog društva, to znači da ono ima mnogo veći rejting – naveo je Tu-zović.

Savjetnik premijera za vanjske poslove Nebojša Kaluđerović podsjetio je da je pri-ključenje Crne Gore NATO savezu jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Vlade. Crna Gora je prošla različite faze na tom putu, a u posljednjih godinu akcenat je da se o ovom pitanju od nacionalnog značaja povede di-jalog sa svim segmentima u društvu.

- Crna Gora ne može sebi priuštiti da bude zatvoreno društvo. Naprotiv, moramo isko-ristiti sve mogućnosti za razvoj, a jedna od njih je priključenje Sjevernoatlantskoj ali-jansi – rekao je Kaluđerović.

Govorio je o ekonomskim benefitima koje naša zemlja dobija ulaskom u ovu organi-zaciju, podsjećajući da je riječ o tržištu od 900 miliona stanovnika, te da su ovo zemlje sa najrazvijenijom demokratijom i ekono-mijom koje u posljednjih 60 godina nijesu međusobno ratovale.

- Jako raduje što u Crnoj Gori imamo ko-

difikovane proizvode pojedinih kompanija. NATO je mogućnost da se predstavimo kao investiciona destinacija gdje se može proi-zvoditi po najvišim standardima – rekao je Kaluđerović.

Načelnik Direkcije za standardizaciju i ko-difikaciju u Ministarstvu odbrane Marinko Aleksić govorio je o kodifikacionom siste-mu NATO, o standardima neophodnim za kodifikaciju i o benefitima koje donose.

Naglasio je da je kodifikacija potreban ali ne i dovoljan uslov za plasman proizvoda NATO-u.

- Sve kompanije koje misle da mogu da po-nude proizvode ovom tržištu moraju proak-tvno da djeluju –dodao je on, navodeći da je prvi kodifikovani proizvod Tarin pištolj tm9, a potom su ove standarde dobili proi-zvodi Plantaža, bjelopoljske France...

On je kazao da je sve što vojska nabavlja podložno kodifikaciji, poput hrane, pića, duvana... Oko 35 odsto odbrambenog bu-džeta troši se na materijalne rashode, opre-manje i modernizaciju.

- Ubuduće ćemo nastojati da svi proizvodi koje nabavlja Ministrarstvo odbrane budu kodifikovani – rekao je Aleksić.

11

Broj 2Februar 2014.

On je pojasnio “da je NATO kodifikacioni sistem potreban Crnoj Gori za sistem od-brane jer nastojimo da uspostavimo sistem nomenklature u vojsci. Kodfikacija je način da predstavimo svoje proizvođače. Kada se pojavite kao proizvođač u ovoj bazi možete biti pozvani da učestvujete kao dobavljač na odbranbenom tržištu kao i da učestvuje-te na brojnim tenderima”. Aleksić je kazao da je za kodifikaciju neophodno ostvariti standarde koji se odnose na sam sistem i standarde koji se odnose na proizvode.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević izrazila je nadu da će sve više poljoprivrednih proi-zvoda biti u NATO kodifikacionom sistemu.

- Raduje činjenica što je najveći broj kodi-fikovanih proizvoda preduzeća iz oblasti poljoprivrede, a dobro bi bilo da se i ostali agroproizvođači pozabave prednostima koje donosi ovaj standard, poput učešća na međunarodnim tenderima i izlaska na ve-lika tržišta – rekla je Lapčević.

Dejan Marković, direktor Tara Aerospace and Defends Products a.d, Mojkovac, rekao je da je ova fabrika namjenske industrije od početka okrenuta projektu kodifikacije, od kojeg je imala samo benefite.

- NATO sistem nam je omogućio da nas pre-poznaje 66 zemalja. Uveli smo ranije ISO standarde. Prodajemo proizvode između ostalog ratnom vazduhoplovstvu SAD, Polj-skoj, Slovačkoj i Češkoj. Nastavićemo da radimo na standardizaciji i unapređenju proizvoda da bismo došli do novih tržišta – kazao je Marković.

Direktorica Plantaža Verica Maraš kazala je da je NATO NCAGE peti standard koji je ova kompanija uvela, a prethodili su ISO standardi i HACCP sistem. Kodfikacione brojeve dobilo 22 proizvoda Plantaža.

- To nam je otvorilo nova tržišta i potvrdilo kvalitet proizvoda kompanije. Ovaj sistem kodifikacije je izazov svim proizvođačima, posebno poljoprivrednim – rekla je Maraš.

Dragan Martinović, Martex, vidi šansu u primjeni NATO standarda koje su uveli.

- Još nijesmo potpisali ugovore, ali ćemo uskoro izvoziti naše proizvode NATO je-dinicima – dodao je Martinović i naglasio značaj partnerstva sa Alijansom.

Miloš Vukčević, studio Mouse, pitao je da li su kodifikovane usluge, a Aleksić je u od-govoru potencirao da je urađen pilot pro-gram za ovu oblast, te da će ona uskoro biti uređena po ovom standardu.

12

Broj 2 Februar 2014.

Razgovor sa povodom: Vladimir Vukmirović, nekadašnji predsjednik Privredne komore Crne Gore

Lični doprinos zajedničkom dobruMoramo naći snage ne samo da obnovimo staro nego i da stvorimo novo. Ne težimo samo velikim promjenama i novim vrijednostima. Počnimo sa malim, tako ćemo prije doći do velikih.

13

Broj 2Februar 2014.

Vladimir Vukmirović je bio čelni čovjek nikšićkih Rudnika boksita skoro dvije i po decenije, a u tom periodu ova kom-panija je bila „primjer za primjer” izuzetno dobrog poslova-

nja i društvene odgovornosti. Itekako je prepoznatljiva i njegova menadžerska uloga u Privrednoj komori Crne Gore. Pored zapa-ženih privrednih rezultata, Vukmirović je veliku pažnju posvetio i stručnom radu. Objavio je više od 40 naučnih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama, te učestvovao u izradi 20 projekata, studija i programa.

Povod za razgovor sa Vladimirom Vukmirovićem je jubilej Glasni-ka u čijem koncipiranju je, direktno ili indirektno, svojevremeno učestvovao. Sa njim smo razgovarali i o ulozi i značaju Privredne komore Crne Gore i ekonomskoj situaciji u državi.

Glasnik: Kako ocjenjujete našu namjeru da se novim izgledom i koncepcijom Glasnik približimo modernim, komercijalnim časo-pisima?

V. Vukmirović: Teško je govoriti o novom izgledu i konceptu Gla-snika, ako nemate dovoljno informacija, šta je to novo i u čemu se ogleda. No, svakako treba pratiti savremena kretanja, pogoto-vo ako nijeste zadovoljni postojećom koncepcijom i dizajnom časopisa. Mediji, a posebno štampani, i specijalizovani kakav je Glasnik, koji ima svoju koncepcijsku i sadržajnu specifičnost, su izvjesno jedna osjetljiva oblast i zahtijevaju poseban odnos i stručnu pažnju.

Istovremeno, uz neophodnu modernost u dizajnu i pristupu, želim napomenuti da kvalitetan časopis čine prije svega dobri novinari i uredništvo. Dakle, dobri tekstovi od strane uposlenih novinara, stručnjaka iz Privredne komore Crne Gore i posebno uz kvalitetne tekstove angažovanih saradnika, pogotovo stručnjaka iz pojedi-nih oblasti su, rekao bih, prostor na kome intenzivno treba raditi.

Glasnik: U čemu je, po Vašem mišljenju, značaj ovog mjesečnika?

V. Vukmirović: Glasnik je uvijek bio komorski izlazak među svoje članice. Bio je izraz jednog vremena, slika ekonomske situacije Crne Gore i komorskih aktivnosti u njoj. Promjene načina rada u ekonomiji i načina razmišljanja u Komori činile su i Glasnik dru-gačijim, savremenijim i boljim. Kako se razvijala Komora tako se osavremenjavao i Glasnik Komore. Moglo bi se reći da je Glasnik od Biltena, koji je svojevremeno „izvlačen na geštetneru” izrastao u vrijednog evidentičara komorskog rada, a potom i u ozbiljanog hroničara ekonomskog života Crne Gore.

Njegov značaj prije svega vidim u ovome što sam poslednje na-veo, kao hroničara komorskih aktivnosti i istovremeno ekonom-skog razvoja Crne Gore. Njegov značaj vidim i u tome što je Komo-ra kroz njega, govoreći o sopstvenim aktivnostima i stavovima, pokazivala svoju otvorenost prema svojim članicama, prema eko-nomskoj zajednici, ali i, posebno, prema društvu kao cjelini.

O važnosti informacije suvišno je govoriti, pa ću kroz jednu aneg-dotu sažeti moje mišljenje. Naime moj stari profesor Duća Mihai-lović jednom prilikom mi reče: „Slušaj, ti dečko, nemoj da uobraziš da si pametniji od mene, ti samo imaš više informacija”.

Glasnik: Glasnik je rijedak primjer ekonomskog časopisa u Crnoj Gori. Kojim temama bi, po Vašem mišljenju, Glasnik trebalo da po-sveti više pažnje?

V. Vukmirović: Kao što sam već rekao, logično je da Glasnik u naj-većem dijelu piše o temama koje su dominantne u radu Komore i

temama iz oblasti crnogorske ekonomske zbilje.

Kada se radi o praćenju komorskih aktivnosti posebnu pažnju treba posvetiti načinu prezentovanja i rekao bih, adekvatnoj po-svećenosti tome. Naime, ukoliko iste teme dominiraju npr. sje-dnicama odbora udruženja, postavlja se pitanje koliko prostora u Glasniku treba da ima ova tematika, da li detaljno i u cjelosti, za svaku sjednicu pojedinačno, ili dati prikaz u jednoj skraćenoj for-mi, a opšrnije izvještaje prezentovati preko sajta Komore.

Ozbiljne aktuelne ekonomske teme na mikro i makro nivou, kao što su danas, i ubuduće treba da budu prisutne u Glasniku. Kvalitet i posebnost Glasnik Komore bi svakako podizao većim angažo-vanjem stručnih i naučnih saradnika, ekonomskih i drugih eks-perata, i iniciranjem, na taj način, stručnih rasprava o različitim temama na svojim stranicama.

Glasnik Komore mora objektivno i kritički sagledavati probleme kojima se bavi, posebno kada je u pitanju nacionalna ekonomija. Kada imate dobru namjeru i nedvosmislenu želju da tražite rje-šenja koja vode opštem društvenom napretku, onda kritički stav argumentovan i jasan svakako da, kritizerstvo i voluntarizam, svakako ne.

Glasnik: Pretpostavljamo da pratite aktivnosti Privredne komore Crne Gore. Ocijenite značaj ove asocijacije privrednika u aktuel-nom ekonomskom trenutku, uz komentar privrednih dešavanja u Crnoj Gori.

V. Vukmirović: Povremeno pratim aktivnosti Privredne komore Crne Gore. Komora nastoji, kao i u prethodnom periodu, da bude kuća svih privrednika Crne Gore, kvalitetan servis privrede i ozbi-ljan i jak partner Vlade. Pomažući i pružajući podršku privredni-cima, kroz inicijative i prijedloge upućene nadležnim državnim organim Komora se mora pozicionirati kao respektabilna i autori-tativna institucija. Određena tematika, koju predlažu privrednici i ljudi koji čine ekonomski život ove Crne Gore, a koja se kanališe prema nosiocima vlasti, traži hitne i prave odgovore, i na tome treba intenzivno raditi.

Nije uopšte sporno da je naša ekonomska i socijalna zbilja veoma teška, i da se, po svemu sudeći, ne može preko noći promijeniti. Povećanje životnog standarda i kvaliteta života građana je naj-važniji društveni cilj čije je ostvarivanje u najvećoj mjeri uslovlje-no ispunjavanjem ekonomskih ciljeva. Za njihovo ostvarivanje, nije nikakva novina, neophodni su strateško planiranje i realne ekonomske politike, uz, posebno naglašavam, angažovanje što većeg broja stručnjaka svih profila, jer nam više nego ikada ranije trebaju vanserijski ljudi, ili jednostavnije rečeno „vrijedne ruke”, a bogami još više „vrijedene glave.”

Glasnik: Smatrate li da crnogorska Komora, zbog doprinosa eko-nomiji i daljeg razvoja, treba da ostane komora javnog prava, po-put austrijske, francuske, njemačke, grčke, italijanske i drugih?

V. Vukmirović: Ključno pitanje komorskog rada je doprinos naci-onalnoj ekonomiji, a ne pitanje njenog pravnog statusa, iako, na-ravno, mislim da javno pravni staus privrednim komorama otvara mnogo više mogućnosti u radu, ili da budem precizniji, po mom mišljenju, predstavlja najviši nivo zastupanja poslovne zajednice.

Od Privredne komore Crne Gore kao samostalne, poslovne, struč-ne i interesne organizacije, bez obzira na pravni status, zahtije-va se kvalitetan proizvod, pa se osmišljavanje nove uloge u na-

14

Broj 2 Februar 2014.

stupajućem periodu, u stvaranju uslova za brži ekonomski rast u uslovima niske inflacije, smanjenja nezaposlenosti sa osnovnim ciljem povećanja društvenog proizvoda nameće kao imperativ.

U svojoj transformaciji Komora mora pra-titi promjene koje se dešavaju u crnogor-skom privrednom i društvenom životu, ali i posebno najbolju praksu u evropskom komorskom sistemu i razvijenim trzišnim ekonomijama. Treba sačuvati sve ono što se pokazalo tradicionalno dobrim, ali i pro-mijeniti sadržaje i aktivnosti koje je novo vrijeme prevazišlo.

Glasnik: Osvrnite se na Vaš privredni an-gažman, za koji i dalje dobijate priznanja poput prošlogodišnjeg od Balkanskog ru-darskog kongresa. Na šta ste u Vašoj kari-jeri posebno ponosni, a za čime, moguće, žalite?

V. Vukmirović: Radio sam pune 44 godine od kojih u Rudnicima boksita, 34 na poslo-vima inženjera u proizvodnji, upravnika rudnika, šefa službe razvoja i glavnog in-ženjera investicija, a 23 godine kao čelni čovjek kompanije.

Stručnom radu posvetio sam značajan dio vremena. Kao autor ili koautor objavio sam preko 40 naučnih i stručnih radova u do-maćim i međunarodnim stručnim publi-kacijama. Koautor sam Monografije “Pod-zemno otkopavanje boksita”. Uradio sam, zajedno sa kolegama, više od 20 projekata, studija i programa.

Tako radeći dobijao sam određena pri-znanja. Bio sam predsjednik Saveza in-ženjera i tehničara rudarske, geološke i matulurške struke Jugoslavije i Crne Gore, član Naučno tehničkog savjeta za dobija-nje ruda obojenih metala zemalja SEV-a i SFRJ.

Rudnicima Boskita Nikšić, u toku mog mandata, dodijeljeno je najveće otadžbin-sko priznanje Nagrada AVNOJ-a, jedina nagrada u Crnoj Gori.

Za svoj rad dobitnik sam značajnih dru-štvenih priznanja od kojih želim da izdvo-jim: Nagradu oslobodjenja grada Nikšića; Trinaestojulsku nagradu Crne Gore; Nagra-du Rudarsko geološkog fakulteta za najbo-lje objavljenu ediciju u 2002.godini; Nagra-du Privredne komore Jugoslavije.

U planinarsko smučarskom radu nalazio sam prostor za najviše zadovoljstva i opu-štenosti. Bio sam pet godina predsjednik Planinarskog saveza Jugoslavije, više go-

dina i predsjednik PSD Javoraka i jedan od pionira SKI Centra Vučje.

Glasnik: Da li bi prokomentarisali perspek-tivu Rudnika boksita, s obzirom da ste bili dugogodišnji uspješan rukovodilac ove fir-me i da dobro poznajete situacju u rudar-stvu u okruženju i šire.

V. Vukmirović: Sadašnje stanje u Rudniku Boksita Nikšić je dobro poznato široj jav-nosti. U tom smislu uzdržao bih se od ko-mentara na tu temu. Ipak, želio bih učiniti nekoliko napomena u kontekstu poslova-nja ukupnog, kako to populano govorimo repro lanca, u kojem su Rudnici Boksita jedna od karika.

Naime, boksiti su najznačajnija metalična sirovina Crne Gore. Boksitonosni teren za-uzima približno 1/3 teritorije Crne Gore, a rudne pojave registrovane su na 132 lokali-teta. Ekonomsko tehnički najznačajnija le-žišta nalaze se na prostoru nikšićke Župe. Rudnici Boksita Nikšić imaju zastupljenu površinsku i podzemnu eksploataciju, pa učešće u godišnjoj proizvodnji mora biti srazmjerno eksploatacionim rezervama ili bolje rečeno procentu iskorišćenja rudne mase.

Kvalitet boksita je najvažniji tržišni para-metar, u kom smislu je neophodno proi-zvodnju bazirati na prosječnom kvalite-tu raspoloživih rezervi, objedinjavajući jamsku i površinsku eksploataciju. Rudne rezerve su državna svojina, a koncesije mehanizam preko kojih se definiše njiho-va eksploatacija, koja bi morala biti normi-rana na principima ekonomskog gazdova-nja, a ne nikako raubovanja.

U Crnoj Gori je bilo prisutno, po mom mi-šljenju ispravno shvatanje da se razvoj aluminijumske industrije treba zasnivati na postojećim komparativnim prednosti-ma - rudi i električnoj energiji. Ta orijen-tacija bila je ispravna i tačna. Međutim, praksa je donijela nešto drugo. Kompara-tivne prednosti su poslužile kao osnova za izgradnju aluminijumske industrije i tu se stalo. Činjenica da se skoro ništa nije ura-dilo na razvoju prerađivačkih kapaciteta na bazi glinice i aluminijuma učinila je da čitav repro lanac pretpi velike gubitke u poslovanju, i kao što vidimo dođe na samu granicu opstanka. Privatizacija i traženje strateškog partnera nije razriješilo posto-jeću problematiku, već naprotiv još više je usložilo.

Glasnik: Dakle, prepoznatljiva je i značajna Vaša privredna misija u Crnoj Gori, ali i van

naše države. Interesantno je da, iako ste se imali čime pohvaliti, nijeste baš previše i rado govorili za medije. A, istovremeno ste drugovali sa novinarima, sa nekima bili prijatelji. O čemu je riječ?

V. Vukmirović: Moje drugovanje sa novi-narima počelo je još od rane mladosti, a nastavilo se u periodu mog rada u Boksi-tima i Komori. Najviše je bilo vezano za moju saradnju sa Centrom za informativ-nu djelatnost Nikšić, Radio Nikšićem, Po-bjedom, Centrom za kulturu Nikšić i Kul-turno umjetničkim društvom Zahumlje. Bilo je zadovoljstvo saradjivati sa tako divnim ljudima poput pokojnog Bora Vu-šovića i mnogih drugih, koji nažalost, više nijesu sa nama. Radilo se sa puno pregala-štva za afirmaciju pravih vrijednosti i svo-jih institucija.

Kontakt sa medijskom zajednicom nije stvar opredjeljenja već neophodnosti, ali je istovremeno uvijek pitanje stava, načina i mjere. Pored toga uvijek sam smatrao da rad i rezultati rada govore više i bolje od čestih ispraznih propagandističkih poru-ka. Dakle, saradnja sa medijima svakako, otvorenost i informisanost uvijek, u mjeri potrebe javnosti da zna i kompanije da se adekvatno predstavi i afirmiše. Moje poja-vljivanje u medijima je bilo svakako izraz izrečenih stavova i mjera moje ličnosti, kao što je i u slučaju ovog intervjua iskaz poštovanja institucije u kojoj sam radio, vaših čitalaca, crnogorskih privrednika sa kojima sam dugo i uspješno sarađivao, i vas dragih mi novinara, a ne nikako moje potrebe da se obratim i eventualno afirmi-šem sebe i svoj rad.

Glasnik: Koja je vaša poruka privrednici-ma, našim čitaocima?

V. Vukmirović: Crna Gora može vidjeti svo-ju sreću samo u sreći svih građana koji u njoj žive. Ključnu ulogu u njenom ostva-renju ima vlast, Vlada, ali svakako da dio odgovornosti u tom pravcu imaju i snose i privrednici, koji svojim radom treba da doprinesu podizanju nivoa nacionalnog bogatstva i kvaliteta života.

Treba se iskreno zalagati za ravnomjerniji privredni razvoj svih krajeva Crne Gore, i pružiti više pomoći malim i srednjim pre-duzećima.

Moramo naći snage ne samo da obnovimo staro nego da stvorimo i novo. Ne težimo samo velikim promjenama i novim vrije-dnostima. Počnimo sa malim, tako ćemo prije doći do velikih.

15

Broj 2Februar 2014.

Sajam u Moskvi

Interesovanje za hranu iz Crne Gore

Među 2.300 učesnika bile su i kompanije Interproduct sa Cetinja i Crnagoracoop iz Danilovgrada.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Agencija Crne Gore za promociju stranih investicija MIPA predsta-vili su potencijale crnogorskog štanda na sajmu prehrane

u Moskvi, koji je održan od 10. do 14. februara 2014.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, posjetio-ci sajma PRODEXPO 2014, koji je ove godine okupio više od 2.300 učesnika iz 63 zemlje, izrazili su veliko interesovanje za crnogor-ske proizvode predstavljene na izložbenom štandu koji su, pored Agencije Crne Gore za promociju stranih investicija (MIPA) i Mini-starstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, uredile i firme „Interpro-duct“ sa Cetinja i „Crnagoracoop“ iz Danilovgrada.

Direktor Agencije za promociju stranih investicija Miloš Jovanović kaže da su posjetioci izrazili veliko interesovanje i za mogućnost investiranja u sektor crnogorske poljoprivrede.

-Crna Gora je i kod posjetioca sajma prepoznata kao zemlja sa povoljnim investicionim ambijentom, što je bio razlog izraženog interesovanja za naš sektor poljoprivrede. U oblastima šumarstva i drvoprerade, stočarstva, organske proizvodnje i ribarstva strani

investitori vide potencijalni profit. Konkretne projekte iz oblasti poljoprivrede Crne Gore mogući investitori ocijenili su privlačnim i naša su očekivanja da će to dati rezultat, odnosno da će doprinije-ti povećanju stranih ulaganjima u ovaj sektor - rekao je Jovanović.

Jovanović je dodao da je predstavljanje proizvođača na sajmu u Moskvi vrlo značajno, jer ih približava tržištu od 160 miliona ljudi, na kome ima mnogo prostora za plasman crnogorskih proizvoda.

-Kupci iz Rusije imaju povjerenja u crnogorske proizvode. Smatra-ju da se u ekološkoj Crnoj Gori, sa očuvanim prirodnim resursima, zemljištem, vodom i vazduhom, proizvode dobri, ukusni i kvalite-tni proizvodi. Ovakve ocjene dodatno nas usmjeravaju na potrebu da jačamo organsku proizvodnju, a naše prisustvo na ovakvoj ma-nifestaciji pokazuje da možemo da budemo konkurentni na među-narodnom tržištu - rekla je Ljiljana Simović, rukovodilac za među-narodnu saradnju u Ministartsvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Dvije crnogorske kompanije iz oblasti mesne i konditorske indu-strije, Interproduct i Crnagoracoop, drugi put su učestvovale na sajmu u Moskvi.

16

Broj 2 Februar 2014.

Zapadni Balkan može biti razvojno najdinamičniji dio Evrope, ako se EU, kao lokomotiva evropskog progresa tome posveti suštinski, sa više povjerenja i manje administrativno biro-

kratskog arbitriranja, poručio je predjsednik Vlade Milo Đukano-vić, govoreći u Londonu na konferenciji Investicije u zapadni Bal-kan, koju organizuje Evropska banka za obnovu i razvoj.

- Ekonomski razvoj je preduslov i za brže demokratske promje-ne, za jačanje institucija i vladavine prava, za život po evropskim standardima. To je formula trajne stabilnosti Balkana, a samim tim i najbolji doprinos evropskoj bezbjednosti - rekao je Đukanović.

On je kazao da balkanske zemlje ne očekuju da neko iz Evrope ura-di umjesto njih ono što treba.

- Da bi region postao konkurentniji i produktivniji, mnogo mogu uraditi same naše države. Moramo ići odlučnije u radikalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočavati sa slabostima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike. Potrebno je, u prvom redu, reformisati neodržive penzijske sisteme - naveo je Đukanović.

Takođe, kako je dodao, potrebno je osloboditi tržište rada neučin-kovite regulacije koja ograničava kreiranje novih radnih mjesta, a obrazovni sistemi moraju se upodobiti zahtjevima tržišta sa ak-centom na upotrebljivom znanju, vještinama, razvoju kreativnosti i inovacijama.

- U oblasti zdravstva, u saradnji sa privatnim sektorom, država treba da pruži kvalitetniju i jeftiniju zaštitu. Takođe, moramo brže otklanjati prepreke biznisu, stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća - kazao je Đukanović.

On je podsjetio da međunarodni indikatori upozoravaju da region, iako posljednjih godina bilježi napredak, nije najprivlačnije mjesto za biznis.

- Moramo mijenjati regulative, ali i svijest, odlučno i osmišljeno napustiti praksu sporog i bojažljivog donošenja odluka. Moramo

Konferencija Investicije u zapadni Balkan

Naš region može biti najdinamičniji dio Evrope Moramo brže otklanjati prepreke biznisu, stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća, kazao je Đukanović.

izgraditi novu kulturu ponašanja administracije prema biznisu - poručio je Đukanović.

On je ocijenio da je bolja ekonomska saradnja i integracija među državama regiona siguran put za ubrzanje rasta.

- Pretpostavka za to je i modernizacija transportne infrastrukture i funkcionalnije povezivanje regionalnog energetskog tržišta. Crna Gora je zainteresovana da ponovo pokrene pregovore sa susje-dnim državama radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima rijeka koje protiču kroz susjedne zemlje, o izgradnji hidroelektrana na našoj i teritoriji susjednih država, koje bi bile od zajedničkog interesa - rekao je Đukanović.

Da bi, kako je dodao, balkanske zemlje ostvarile planirane ciljeve razvoja, pored individualnih i zajedničkih regionalnih napora, ne-zaobilazna je uloga Evropske unije i multilateralnih finansijskih institucija poput EBRD.

On je zahvalio EBRD na kontinuiranoj podršci i pomoći koju pruža Crnoj Gori u procesu izgradnje dinamične tržišne ekonomije.

- To je vidno, posebno kroz zajedničku realizaciju infrastrukturnih projekata, kao i u korporativnom sektoru. U prethodnih sedam go-dina EBRD je podržala 39 projekata, sa preko 340 miliona EUR, koji su mobilisali ukupne investicije u javnom i u privatnom sektoru od preko 800 miliona eura - podsjetio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, u posljednjoj deceniji Crna Gora je ostva-rila veliki napredak, mjeren povećanjem dohotka po stanovniku, smanjenjem siromaštva i progresom u strukturnim reformama.

- Bez obzira na značajan napredak, nijesmo zadovoljni dostignu-tim nivoom razvijenosti - rekao je Đukanović.

Globalna kriza je, kako je dodao, otkrila ranjivost privrede Crne Gore i učvrstila svijest o potrebi daljih reformi u pravcu jačanja fi-skalne i finansijske stabilnosti, unaprijeđenja poslovnog ambijen-ta i jačanja konkurentnosti.

17

Broj 2Februar 2014.

Predsjednik Savjeta za finansijsku stabilnost i guverner Centralne ban-ke Crne Gore Milojica Dakić dijeli

stav Svjetske banke da su dugovanja priva-tnog sektora dostigla visok nivo, ali nagla-šava da redovne analize Savjeta ukazuju da finansijska stabilnost u Crnoj Gori nije ugrožena.

Svjetska banka je konstatovala da je stalni rast dugovanja privatnog sektora najveći rizik za rast ekonomije. Iz ove institucije su upozorili da su ovi dugovi dostigli opasan nivo, kao i da mogu da ugroze finansijsku stabilnost.

Evropska banka za obno-vu i razvoj ima spremnu liniju kredita za Crnu

Goru u vrijednosti od 200 mi-liona eura. U planu je i reali-zacija više projekata od kojih su najvažniji izgradnja žičare Kotor-Cetinje, izgradnja lifta u Kotoru, rekonstrukcija šetališta u Budvi i proširenje aerodroma u Tivtu.

Direktor te banke Giulio More-

CBCG o izvještaju Svjetske banke

Dugovi visoki, ali nijesmo ugroženi

EBRD

Spreman kredit od 200 miliona

Prisutna umjerena optimistička očekivanja da će doći do redukcije rizika i ranjivosti u finansijskom sistemu i ekonomiji u cjelini.

- Savjet redovno prati kretanja na do-maćem i međunarodnom tržištu, procje-njuje rizike i daje preporuke za održavanja finansijske stabilnosti u zemlji. Analize koje se redovno sprovode ukazuju da finan-sijska stabilnost u Crnoj Gori nije ugrožena, i pored evidentnih rizika prisutnih u fiskal-noj sferi i realnom sektoru sa negativnim povratnim uticajem na finansijski sektor kroz porast nekvalitetnih kredita - rekao je Dakić Vijestima.

On je dodao da su prisutna umjerena opti-mistička očekivanja da će doći do redukci-je rizika i ranjivosti u finansijskom sistemu

no je, na predstavljanju tranzi-cionog izvještaja EBRD, za 2013. godinu kazao da je bila veoma uspješna, te da se naša zemlja mora suočiti sa određenim iza-zovima.

- U prethodnoj godini smo ostvarili rekord – 524 miliona eura smo investirali u zemlje zapadnog Balkana, a od toga je u Crnu Goru uložen 81 miliona eura i ostavaren je rast BDP-a

od dva odsto, prvi nakon neko-liko teških godina. Crna Gora se mora suočiti sa trenutnim deficitom, koji ostaje jedan od najvećih u regionu.- kazao je Moreno.

On je istakao da EBRD ima u planu nekoliko projekata za 2014. godinu, a da su dva već dogovorena i to produženje kredita za EPCG za ugradnju pametnih brojila i 20 miliona eura kredita za rekonstrukciju lokalnih puteva.

On je naglasio da su u planu još neki projekti poput izgradnje žičare Kotor-Cetinje, kao i lifta u Kotoru, rekonstrukcije šeta-lišta u Budvi i proširenja aero-

droma u Tivtu. Moreno je dodao i da će EBRD podržati privatiza-ciju Brodogradilišta Bijela i In-stituta Simo Milošević u Igalu.

- Spremni smo da nakon tende-ra damo kredite najboljim po-nuđačima – kazao je on.

Direktor EBRD se posebno osvr-nuo na strategiju EBRD, koja se po prvi put ne odnosi na projek-te, već na tri tematske cjeline.

- Kao prvo, imamo u planu pro-širenje ekonomske osnovice i jačanje konkurentnosti. Drugu cjelinu čine održivi turizam i zaštita životne sredine, dok će treću cjelinu činiti bezbjednost sektora energetike i regionalna integracija- rekao je Moreno.

i ekonomiji u cjelini u narednom periodu. Ta očekivanja bazirana su, kako kaže, na pozitivnim stopama rasta većine sektora u crnogorskoj privredi u prethodnoj godini i najavljenim krupnim investicionim pro-jektima u ovoj godini.

Na kraju prošle godine u blokadi je bila 12.981 firma zbog duga od 437 miliona eura, a loši krediti su dostigli 422,4 miliona. Sv-jetska banka je konstatovala da je stalni rast dugovanja privatnog sektora najveći rizik za ekonomiju jer su dostigli opasan nivo i mogu ugroziti finansijsku stabilnost

- Ocjenu uticaja privatnog duga na finan-sijsku stabilnost treba bazirati u kontekstu svih napora koje preduzimaju nadležni or-gani u cilju njihovog redukovanja kako ne bi poprimili sistemske razmjere. Tokom 2012. i 2013. godine intenzivirane su ak-tivnosti na jačanju regulatornog i supervi-zorskog okvira za sistemsko rješavanje ne samo nekvalitenih kredita pravnih i fizič-kih lica, već i naraslog finansijskog duga u širem smislu - naveo je Dakić.

Prema njegovim riječima, u tom pravcu pri-premljen je nacrt zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju i inicirane su aktivnosti za unapređenje mjeničnog poslovanja kroz izmjene ili dopune zakona o izvršenju i obezbjeđenju.

On je dodao da se očekuju pozitivni efekti primjene zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, kao i da je pripremljena radna verzija zakona o mjerama prema izvršioci-ma višestrukih poreskih i carinskih prekr-šaja.

18

Broj 2 Februar 2014.

Međunarodni sajam turizma u Beogradu

Crna Gora je predstavila turističku ponudu na 36. Međunarodnom sajmu turizma „IFT 2014“ u Beogradu, održanom od 27. februara do 2. marta, koji je okupio više od 1.000 izla-gača iz regiona i svijeta.

U okviru predstavljanja naše zemlje kao zanimljive destinacije za odmor, zabavu, rekreaciju i avanturu, hotelijeri su ponudili aranžmane za ovu sezonu, a između osta-log, organizovane su prezentacije muzič-kih festivala Exit, Spring break, Southern & Soul, kao i planiranih kulturnih i zabavnih dešavanja, uz zanimljiv zabavni program i nagradne igre za posjetioce štanda.

Tokom sajma, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović sastali su se sa ministrima i pri-vrednicima iz Srbije i razmatrali modele buduće saradnje. Potpisan je Memoran-dum o saradnji u oblasti turizma između Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore i Ministarstva privrede Republi-ke Srbije.

Bull and Bear predstavio crnogorsko tržište kapitala

Na jednodnevnoj konferenciji u Londonu u koorganizaciji Morgan Stanley banke, jedne od najvećih investicionih banaka u svijetu i Auerbach Grayson-a, najvećeg američkog brokera u inostranstvu, crno-gorsko tržište kapitala predstavila je naj-veća brokerska kuća Bull and Bear.

Cilj konferencije je predstavljanje investi-cionih prilika zemalja učesnica.

Crnogorsko tržište kapitala na londonskoj konferenciji predstavila je brokerska kuća

Bull and Bear. Izvršni direktor i glavni inve-sticioni savjetnik brokerske kuće Bull and Bear mr Pavle Gegaj učestvovao je na ovoj prestižnoj konferenciji.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici 55 zemalja, koji predstavljaju 79 različitih tržišta.

Takođe, poseban dio bio je posvećen sa-radnji sa partnerima u dobijanju Morgan Stanley platforme za trgovanje u cijelom svijetu, te dobijanju Morgan Stanleya za partnera u velikim poslovina, saopštili su iz Bull and Bear-a.

Prodaju hotel Mediteran

Stečajna uprava je oglasila krajem februara prodaju luksuznog bečićkog hotela Medite-ran za ukupno 67,6 miliona EUR.

Hotel Mediteran ima ukupno 18,67 hiljada kvadrata korisne površine, sa velikim spa centrom, kongresnom dvoranom i restora-nima.

Imovina je opterećena hipotekom na ime dva kredita od ukupno 10 miliona EUR. Ho-tel sa zemljištem ponuđen je za 64,9 mili-ona EUR, dok je proizvodno-tehnološka i ostala oprema ponuđena za 2,65 miliona.

Norveška avio kompanija tokom ljeta otvara liniju Oslo - Tivat

Norveška avio kompanija za vrijeme ljetnje sezone otvoriće avio liniju Oslo - Tivat.

Kako prenose mediji u Norveškoj, avioni će svakog petka počev od 27. juna sa aero-droma Gardermonen saobraćati do Tivta i nazad.

Posljednji let na liniji Gardermonen - Tivta i obratno planiran je za 15. avgust.

Karte su 28. februara 2014. godine puštene u prodaju.

U kratkoj promociji nove avio linije se na-vodi da se Crna Gora nalazi na Jadranu, da

ima lijepe plaže, bogatu kulturu i da zain-teresovani, pored uživanja na moru, mogu šetati i lijepim planinama.

Medni dani

Manifestacija „Medni dani“, koju je organi-zovalo preduzeće „Tržnice i pijace“, u sara-dnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ru-ralnog razvoja i podgoričkim Udruženjem pčelara, održana je u Podgorici 14. i 15. fe-bruara 2014. godine. Ponudu je predstavilo 12 crnogorskih proizvođača.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja prepoznalo je u pčelarstvu i proizvo-dnji meda šansu da Crna Gora razvije jedan od nacionalnih brendova, posebno zbog toga što je naš med ocijenjen kao jedan od najkvalitetnijih u regionu i šire, saopšteno je iz tog vladinog resora.

- U tom pravcu već su započete aktivnosti na izgradnji kuće meda u Danilovgradu, objekta koji će objediniti sve važne aktiv-nosti registrovanih pčelara na jednom mje-stu. Cilj je da se centralizovanjem prodaje, prerade i pakovanja meda, uz bolje uslove za edukaciju pčelara, ali i javnosti, pojeftini njegova proizvodnja i stvori mogućnost za bolji plasman na tržište, naročito kroz turi-zam – kazali su iz Ministarstva.

Sedmicu ranije je na istom mjestu održan Bio bazar, kada su izloženi ljekoviti čajevi i bilje, razne vrste brašna, hljeba i peciva. Održana su i stručna predavanja o ovim proizvodima.

Crna Goravijesti

19

Broj 2Februar 2014.

Okvirni sporazum i ugovor o gradnji, projektovanju i nabavci i ugradnji opreme i materijala za auto-put Bar-

-Boljare, prioritetnu dionicu Smokovac--Mateševo, potpisani su 25. februara 2014. u vili „Gorica“.

U ime Vlade Crne Gore dokumenta je potpi-sao ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, a sa kineske strane pomoćnik generalnog menadžera kineske kompanije CRBC-a Peng Sjaođun i potpredsjednik te kompanije Du Fei.

- Potpisivanje ovog ugovora je jedan od uslova da se ispregovara i potpiše ugovor, odnosno finansijski sporazum o finansi-ranju sa kineskom Exim bankom. Nakon toga ćemo ugovor o gradnji i projektovanju auto-puta i finansijski sporazum sa Exim bankom uputiti na potvrđivanje parlamen-tu zajedno sa Predlogom zakona o auto-pu-tu, koji će na istom skupštinskom zasije-danju biti razmatran i, nadam se, usvojen – kazao je Brajović nakon potpisivanja.

CCCC i CRBC su ponudile da prioritetnu di-onicu auto-puta od Smokovca do Mateševa izgrade za 809,58 miliona eura.

Ministar Brajović očekuje da se parlamen-tarna procedura završi u prvoj polovini pro-ljećnog zasijedanja parlamenta, dodajući da je Vlada dala punu podršku tom projektu i da očekuje podršku i od parlamenta.

- Završetkom parlamentarne procedure, odnosno objavljivanjem tih akata u Službe-nom listu i dobijanjem note od strane kine-ske Vlade stiču se uslovi za početak radova na auto-putu. Okvirno, početak radova se očekuje na proljeće – naveo je Brajović.

Stečajni upravnik Veselin Perišić pri-hvatio je u krajem februara ponudu od 28 miliona eura nikšićke kompa-

nije Uniprom za kupovinu imovine Kom-binata aluminijuma Podgorica. Pomenuta kompanija bila je jedini ponuđač na dru-gom tenderu za prodaju imovine KAP-a, raspisanom 18. januara 2014. godine.

Uniprom, čiji je vlasnik biznismen Veselin Pejović, tražio je da cijena struje za KAP bude 38 eura po megavatu, zatim rješava-nje imovinskih sporova, proglašenje terito-rije Kombinata industrijskom zonom oslo-bođenom plaćanja komunalnih naknada i taksi. Ukoliko bi bio ispunjen zahtjev za cijenu struje (u trenutku štampanja ovog broja Glasnika, čekalo se na odgovor Elek-troprivrede Crne Gore), KAP bi zapošljavao najmanje 300 od sadašnjih 720 radnika, s tim što bi broj zaposlenih rastao širenjem posla.

Najavljene su investicije u KAP od 76 milio-na eura do 2018. godine, od čega već ove go-dine 20 miliona u remont ćelija Elektrolize i šest miliona u Fabriku glinice.

Gostujući u programu RTCG, vlasnik Uni-proma Pejović je kazao da ima tri strateška partnera za KAP, i to su turski Asaš, poljski Kovin Aluminijum i proizvođač radijatora Stemi iz Italije, te da mu je cilj da Kombi-nat nudi tržištu gotove proizvode, a ne da izvozi ingote.

Ukupna imovina grupacije Uniprom je 110 miliona, ukupni kapital je 45 miliona eura.

Autoput Bar-Boljare

Potpisan ugovor o gradnji prioritetne dionice

Tender za KAP

Prihvaćena ponuda

Uniproma

Početak radova najavljenza proljeće. Kineska EXIM banka spremna da Crnoj Gori ponudi odlične uslove finansiranja izgradnje.

CRBC će, kako je naveo, izgraditi auto-put blagovremeno i u skladu sa visokim stan-dardom, a sve u cilju unapređenja ekonom-skog i razvoja Crne Gore, što će donijeti benefite lokalnom stanovništvu. Potpreds-jednik CRBC-a Du Fei kazao je da je prva i najzahtjevnija dionica, koja je od ogro-mnog značaja za crnogorski narod.

- CRBC je državna kompanija, čija je dje-latnost izgradnja puteva, mostova, želje-znica, luka, mostova, aerodroma, tunela i druge saobraćajne infrastrukture. Do sada CRBC ima završenih više od 700 projekata, sa prometom koji premašuje 20 milijardi dolara – objasnio je Fei.

Ambasador Kine u Crnoj Gori Ži Žaolin čestitao je Ministarstvu saobraćaja i kine-skom timu na uspjesima, a naredni korak je, kako je naveo, da se još jačom dinami-kom završe pregovori i potpiše ugovor o finansiranju.

- Ovo je najvredniji projekat u okviru sara-dnje Kine i zemalja centralno-istočne Evro-pe – kazao je Žaolin.

Tri dana kasnije, u Podgorici je održana sa-stanak ministra finansija Radoja Žugića sa predstavnicima kineske EXIM banke.

Ta banka je spremna da Crnoj Gori ponudi odlične uslove finansiranja izgradnje auto--puta Bar - Boljare, rečeno je na sastanku.

Direktor Sektora za preferencijalne kredi-te u Exim banci Li Jichen rekao je da će aranžman sa Crnom Gorom predstavljati najveću investicionu podršku ne samo u regionu, nego i šire.

20

Broj 2 Februar 2014.

Obrazovanje

Stipendije srednjoškolcima deficitarnih zanimanjaSredstva su iz Fonda za stipendiranje učenika srednjih stručnih škola, obrazovnih profila za deficitarne kvalifikacije koji je osnovala Privredna komora Crne Gore 2013. godine.

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković i ministar prosvjete Slavoljub Stijepović uručili su stipendije za defici-tarne kvalifikacije učenicima srednjih stručnih škola iz Crne

Gore, na svečanosti održanoj u Komori 19. februara 2014. godine.

Stipendije su iz Fonda za stipendiranje učenika srednjih stručnih škola, obrazovnih profila za deficitarne kvalifikacije koji je osnovala Privredna komora Crne Gore 2013. godine.

Za školsku 2013/2014. godinu opredijeljena je 61 stipendija učenici-ma prvog razreda 15 stručnih škola iz skoro svih gradova Crne Gore, koji se obrazuju po nastavnim programima: kuvar, elektroinstalater, zavarivač, instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, au-tomehaničar, keramičar, instalater u građevinarstvu, poljoprivredni tehničar i elektrotehničar energetike.

Potreba realnog sektora

- Kako su ova zanimanja potrebna tržištu rada Crne Gore, ovo je još jedan od napora da se uskladi obrazovna ponuda sa potrebama pri-vrede. Naša privreda ima nesumnjiv interes da dobije radnu snagu sa znanjima, vještinama i kompetencijama koje su odgovarajuće za obavljanje poslova u realnom sektoru, pa je potrebno da svi uložimo napore da je obrazujemo –rekao je predsjednik Mijušković.

Predsjednik Komore je naglasio da su edukacija kadrova i una-pređenje konkurentosti radne snage od velikog značaja za domaću privredu, imajući u vidu da je potrebno osavremeniti znanje većine kadrova, te razvijati nove vještine.

Prema njegovim riječima, snaženje sistema stručnog obrazovanja

21

Broj 2Februar 2014.

može biti rješenje za negativne trendove na tržištu rada koje dugi niz godina karakterišu pored ostalog visoka stopa nezaposlenosti, prije svega mladih, nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura nezaposlenih, velika razlika između regionalnih tržita rada i niska mobilnost radne snage, smanjenje broja zaposlenih u realnom sek-toru, neusaglašenost ponude i potražnje radne snage. Naime, naj-manje negativne posljedice svjetske ekonomske krize i stope neza-poslenosti su u zemljama sa razvijenim stručnim obrazovanjem i kvalifikacijama na ovim nivoima obrazovnog sistema.

On je pozvao privrednike da se angažuju u sistemu stručnog obra-zovanja, kroz prihvatanje učenika ovih škola na praktičnu nastavu, te da se uključe u Fond za stipendiranje, donirajući sredstva za sti-mulisanje mladih da upisuju deficitarna zanimanja.

- Većim angažmanom privrede u sistemu stručnog obrazovanja obezbijedila bi se bolja interakcija socijalnih partnera, privreda bi obrazovala mlade ljude shodno potrebama, a i omogućilo bi se brže zapošljavanje najboljih. Kako poslodavci žele da imaju „gotove ka-drove“, kroz sistempraktičnog obrazovanja i nastave, obezbjeđuju se tržištu rada kvalitetniji kadrovi. Ovakvi angažmani doprinose efi-kasnijem načinu regrutovanja potencijalnih kandidata i adekvatnoj

preliminarnoj selekciji, jer se obavljanje ovakvog vida obrazovanja može posmatrati i kao jedan vid probnog rada – objasnio je on.

Investicija u razvoj

Minstar Stijepović je kazao da je Crna Gora društvo znanja, te da su Vlada, Ministarstvo prosvjete i partneri, svjesni da je ulaganje u zna-nje i mlade investicija u razvoj, odnosno, da je obrazovanje ključni faktor razvoja svakog društva.

- Crnu Goru vidimo kao društvo koje neprestano uči, društvo razvi-jene ekonomije u kome svako ima mogućnost za lični i profesional-ni razvoj, društvo inovatora i vrijednih ljudi – preduzetnika – rekao je Stijepović.

Prema njegovim riječima, svečanost u Komori predstavlja važan

trenutak za stručno obrazovanje u Crnoj Gori.

- Zadovoljstvo mi je što smo se okupili povodom uručivanja stipen-dija učenicima stručnih škola koji su izabrali da se obrazuju za za-nimanja koja omogućavaju veću zapošljivost i bavljenje sopstvenim biznisom. Ovim pokazujemo da u praksi primjenjujemo sistemska rješenja predviđena našom reformom, Knjigom promjena, zakoni-ma, strategijama koje ćemo dalje razvijati i unapređivati, kako bi crnogorsko obrazovanje bilo što kvalitetnije i, što je jednako važno, u funkciji napretka Crne Gore – rekao je ministar.

Istakao je da je dugoročni strateški prioritet misija Ministarstva pro-svjete, usklađivanje obrazovne ponude sa potrebama tržišta rada.

- Privredna komora je od početka reforme obrazovnog sistema uključena u procese definisanja strategija razvoja i ciljeva promjena u obrazovanju kroz saradnju sa resornim Ministarstvom, kako bi se stvorili uslovi za brži odgovor obrazovanja na potrebe poslodavaca. Sa Privrednom komorom dogovorene su aktivnosti koje imaju za cilj animiranje mladih da se upisuju u stručne škole, posebno one koje obrazuju kadar čije kvalifikacije odgovaraju kako današnjim, tako i projektovanim, budućim potrebama tržišta u Crnoj Gori i sa-

mim tim obezbjeđuje sigurno zaposlenje nakon završetka škole. Za narednu školsku godinu takođe će biti dodijeljene stipendije za de-ficitarne kvalifikacije – naglasio je on.

Saradnja škola i lokalne zajednice, dodaje ministar, osnov je da na pravi način odgovore na potrebe tržišta rada u svom okruženju i isti-če da je Opština Bar dodijelila deset stipendija učenicima, budućim ugostiteljima, te da je to najavljeno i iz Budve, te Tivta.

U Crnoj Gori srednje stručno obrazovanje realizuje se kroz 63 obra-zovna programa u četvorogodišnjem trajanju, 32 obrazovna progra-ma u trogodišnjem trajanju i dva programa višeg stručnog obrazo-vanja.

Stručno obrazovanje se stiče u 42 ustanove u Crnoj Gori. U stručnom obrazovanju se školuje oko 21.000 učenika, što predstavlja 68% od ukupnog broja učenika u srednjim školama. Nastavu realizuje blizu 2.000 nastavnika.

22

Broj 2 Februar 2014.

Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore

Energetika najznačajniji pokretač razvoja Procjenjuje se da će nakon izgradnje drugog bloka Termoelektra-ne proizvodnja električne energije u Crnoj Gori biti 4.800 GWh, što je znatno više nego danas. Tokom 2014. godine praktično nema deficita kad je u pitanju podmirenje potreba kupaca električne energije čiji je snabdijevač EPCG. Samo u avgustu nemamo vi-ška električne energije, a tokom svih ostalih mjeseci raspolaže-mo energijom koju možemo ponuditi tržištu. EPCG kontinuirano razvija energetski sistem, a izgradnja velikih elektroenerget-skih objekata značila bi elektroenergetsku nezavisnost države, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača kao i održivost elektroenergetskog sistema, kaže Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore.

Glasnik: Elektroprivreda je najveća nacionalna kompanija re-

spektabilne poslovne reputacije koja baštini uspješnu tradiciju dužu od jednog vijeka. Kako vidite perspektivu EPCG, s obzirom na veliki uticaj energetskog sektora na ekonomski i ukupan ra-zvoj?

S. Kovačević: Energetski sektor je svakako jedan od najznačaj-nijih generatora ekonomskog, industrijskog i, kao što ste i sami rekli, ukupnog razvoja Crne Gore, a u budućnosti njegov uticaj može biti samo osnažen. EPCG, kao nosilac razvoja energetskog sektora, u kontinuitetu radi na modernizaciji mreže i energet-skog sistema u Crnoj Gori, kroz unapređenje proizvodnih obje-kata, smanjenje gubitaka na mreži i doprinos boljem kvalitetu usluga. Sa druge strane, Crna Gora je, na putu ka EU, suočena sa mnogobrojnim izazovima u energetskoj industriji, kao i sve ze-

Elektroprivreda ima kapacitete da bude ravnopravan učesnik na liberalizovanom tržištu električne energije. Važno je da 2014. godine praktično neće biti deficita struje za kupce čiji je snabdijevač EPCG, a samo u avgustu neće biti viška električne energije.

23

Broj 2Februar 2014.

mlje koje pripadaju ovom regionu, jer je EU postavila veoma viso-ke ciljeve i standard za ovaj sektor. Čak i interno, između samih EU zemalja, vlada jaka konkurencija za slobodno, jedinstveno i liberalno tržište električne energije. EPCG svakako ima kapaci-teta da u perspektivi bude ravnopravan igrač na tržištu električ-ne energije.

Glasnik: Prije nego se osvrnete na liberalizaciju energetskog trži-šta, molim Vas da saopštite detalje o početku i prioritetima gra-dnje krupnih, strateških elektroenergetskih objekata i benefitima koje bi oni donijeli.

S. Kovačević: Najveća korist koju bi Crna Gora imala od izgradnje velikih elektroenergetskih objekata jeste, prije svega, elektroe-nergetska nezavisnost države, a potom i poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača i poboljšanje stabilnosti i održivosti elektroenergetskog sistema. Konkretan primjer je realizacija iz-gradnje drugog bloka termoelektrane Pljevlja, gdje bi se, uz zaje-dničku proizvodnju oba bloka, pojavio značajan višak električne energije. Naime, procjenjuje se da će, nakon realizacije projekta TEP-II, ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori biti 4.800 GWh, što je znatno više nego danas.

Glasnik: Kad govorite o projektu blok II Termoelektrane recite koji su sljedeći potezi na njegovoj implementacji?

S. Kovačević: Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, prije nekoliko dana je prihvatio Informaciju o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja koju je uradila Radna grupa. Nakon di-rektnih pregovora i evaluacije svih ponuda od strane Radne gru-pe, Odbor je donio odluku da se pregovori za realizaciju projekta izgradnje TEP-II nastave i izrade finalne analize izvodljivosti projekta i nacrta ugovora sa mogućim partnerima Skoda Praha, Powerchina Hubei Electric Power Survey & Design Institute i Chi-na Machinery Engineering Corporation (CMEC). Ovaj proces će takođe pratiti formirani Upravljački komitet.

Glasnik: Završetkom izgradnje drugog bloka Termoelektrane mi-jenja li se pozicija bloka I i koji je njegov projektovani radni vijek?

S. Kovačević: Zahvaljujući mjerama rekonstrukcije i moderni-zacije opreme tokom posljednje decenije, elektrana je dostigla visoke pokazatelje pouzdanosti i sigurnosti proizvodnje, dok su pokazatelji neto efikasnosti takođe povećani, ali ne znatno zbog stanja tehnologije. Neto efikasnost elektrane danas iznosi oko 32%. TE »Pljevlja« je već navršila 30 godina rada. Njen projekto-vani radni vijek je 25 godina, a revitalizacijom osnovne opreme može biti produžen i do 40 godina. Preostali radni vijek određuje resurs turbine, koji, prema preporukama proizvođača, iznosi oko 220.000 sati. Na osnovu ovih podataka, izvršenih poslova revita-lizacije i dosadašnjeg broja sati rada (cca 165.000 sati), uz pretpo-stavku da se radi 6500h/godišnje, proizlazi da je preostali projek-tni resurs bloka TEP I oko 10 godina. Dakle, shodno direktivama EU, ranije sagrađene termoelektrane u regionu će moći da rade od kraja 2017. do 2025. godine još 20 hiljada sati pa će blok I raditi između dvije i tri hiljade sati godišnje. Stoga će realizacijom blo-ka II, blok I biti u režimu rezerve, i radio bi u zavisnosti od cijene električne energije na tržištu. U takvoj situaciji Crna Gora će ima-ti prednost, sa blokom II, u odnosu na zemlje regiona čime može postati lider kada je riječ o izvozu energije i stabilnosti sistema.

Glasnik: Već ste pomenuli otvaranje enertgetskog tržišta 2015. godine. Da li je EPCG spremna za izlazak na tako veliki prostor,

može li biti jedan od prepoznatljivih aktera na njemu i koji su za kompaniju najveći izazovi kada govorimo o liberalizaciji tržišta?

S. Kovačević: EPCG je dobra, jaka i stabilna kompanija sa mnogo potencijala, ali neophodno je još dosta napornog i posvećenog rada kako bismo spremno dočekali otvaranje tržišta, 2015. Mo-ramo se truditi da pratimo i prihvatamo savremena iskustva i standarde razvijenog svijeta, kako bismo lakše ostvarivali ciljeve poslovne politike i rasta kompanije i bili u situaciji da se rav-nopravno suočimo i borimo sa jakom konkurencijom na tržištu.

Glasnik: Podmorski energetski kabal između Crne Gore i Italije, takođe se ubraja u razvojne projekte. Kako vidite ovu investiciju s aspekta crnogorskih energetskih, ekonomskih i ekoloških in-teresa?

S. Kovačević: Izgradnja podmorskog energetskog kabela između Italije i Crne Gore učiniće da Crna Gora postane energetsko čvo-rište u ovom dijelu Evrope, odnosno značajna tranzitna ruta koja može donijeti velike ekonomske efekte. Realizacijom ovog pro-jekta obezbijediće se bolja povezanost za zapadnoevropskim tr-žištem, povećaće se pouzdanost nacionalne prenosne mreže, a ono što je možda i najvažnije, podmorski kabel daće snažan im-puls za valorizaciju energetskog potencijala Crne Gore odnosno investicije u izgradnju novih porizvodnih kapaciteta.

Glasnik: Koliko i kako poslovni ambijent u kojem radi Kompani-ja utiče na rezultate poslovanja i da li ste zadovoljni poslovnim bilansima?

S. Kovačević: 2013. godina je bila veoma dobra za Elektroprivre-du, posebno zbog činjenice da je bila hidrološki povoljna. Proi-zvodni objekti EPCG u prošloj godini premašili su plan za 21 %, a tome je svakako doprinijela i odlična pogonska spremnost elek-trana. 2014. godina biće mnogo izazovnija, s obzirom da će poslije niza godina proizvodnja HE „Piva“ biti uvedena u portoflio EPCG, nakon što je početkom januara istekao Ugovor o dugoročnoj po-slovno-tehničkoj saradnji izmedju EPCG i EPS-a. Zbog ove činje-nice, kao i činjenice da snabdjevanje KAP-a i Željezare Nikšić od 1. januara 2013. više nije u obavezi EPCG, struktura elektroener-getskog bilansa se značajno promijenila dok je sličnih promjena bilo u elektroenergetskom sistemu Srbije. Tako, u 2014. godini, praktično da nema deficita kad je u pitanju podmirenje potreba kupaca električne energije čiji je snabdjevač EPCG.

Jedna od porizvodno najuspješnijih godina godina u EPCG re-flektovala se, naravno, i na finansijske rezultate kompanije. Tako je finansijski izvještaj tokom čitave prošle godne pokazivao po-zitivan trend. Ukupan prihod je je 5,3% bio veći u odnosu na 2012. godinu. Budžet kompanije za 2014. godinu je realizovan imajući u vidu pozitivan uticaj prihoda i profita registrovanih u prethodnoj godini. Nove investicije i troškovi planova reorganizacije uklju-čenih u budžet, posebno onih povezanih sa FC Distribucijom, omogućiće Elektroprivredi viši nivo efikasnosti, što će potvrdi-ti pozitivan trend već registrovan u 2013. godini. Imajući u vidu nivo investicija i kompanijske strategije definisane za sljedeću godinu, vjerujem da ćemo, uz potpunu podršku svih zaposlenih koji rade u kompaniji, imati priliku da demonstriramo da je EPCG jedna od vodećih kompanija u Crnoj Gori i veliku priliku da po-stanemo izuzetan internacionalni igrač na Balkanu, i šire.

Glasnik: Prethodnih godina u crnogorskom elektroenergetskom sistemu dosta je rađeno na smanjenju gubitaka na mreži i boljoj

24

Broj 2 Februar 2014.

naplati potraživanja. Da li su ovi problemi i dalje aktuelni?

S. Kovačević: Regulatorna agencija za energetiku postavila je vrlo ambiciozne zahtjeve, ambicioznije nego što su ih po-stavile i određene EU zemlje, a to je 100% naplata i priznavanje tehničkih gubitka na niovu od 9%. EPCG koristi sve mehanizme i alate koji su joj na raspolaganju kako bi se približila postavljenim zahtjevima, ali cjelokupni ambijent u Crnoj Gori, i socijal-ni i ekonomski, kao i globalna ekonomska kretanja na svjetskom i evropskom nivou, su veliki izazov.

Što se tiče smanjenja gubitaka, veliki do-prinos prevazilaženju ovog problema sva-kako će dati realizacija projekta unapređe-nja sistema mjerenja u distribuciji. Nakon dvije i po godine, skoro 165.000 ugrađenih novih multifunkcionalnih brojila već je dalo rezultate na polju smanjenja gubita-ka, ali i povećanju efikasnosti operatora distributivnog sistema. Sa druge strane, ovim projektom stvaraju se tehnički pre-duslovi za liberalizaciju tržišta, odnosno dolazak većeg broja snabdjevača na crno-gorsko tržište. To je, takođe, i važan isko-rak ka standardima i ciljevima u oblasti energetske efikasnosti koji će omogućiti praćenje evropskih trendova u imple-mentaciji tzv. „pametnih mreža“, svakako, nakon određenih dadatnih investicionih ulaganja u narednom periodu. I da bu-dem jasan, sve ovo nijesu benefiti samo za kompaniju, nego i za potrošače koji će, pored ostalih brojnih prednosti, 2015. go-dine dobiti priliku i da biraju snabdjevača električne energije.

U 2013. godini, postignuta je vrlo dobra stopa naplate, od čak 96%. Razlog ovako dobrog rezultata, najboljeg u poslednjoj deceniji, su pojačane aktivnosti na polju naplate, stimulacija redovnih platiša kroz ZLATNI TIM sa 10 % popusta, akcija PODI-JELIMO TERET, ali i unapređenje odnosa sa kupcima.

Glasnik: U fokusu kompanije su i rekon-strukcija i modernizacija objekata od-nosno stvaranje uslova za racionalnije korišenje voda, a time i povećanje proi-zvodnje. Komentar.

S. Kovačević: Elektroprivreda je poslje-dnjih mjeseci intenzivirala radove na iz-radi potrebne dokumentacije za Projekat boljeg korišćenja voda gornje Zete kojim bi se povećala proizvodnja HE Perućica, ali i bolje iskoristio postojeći potencijal. To podrazumijeva prevođenje dijela vode

rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano. Projektom je planirana izgradnja nekoli-ko objekata za uvođenje voda Zete u Kru-pac (tunel i kanali) i objekata za spajanje Krupca i Slanog. Izgradnja ovih objeka-ta trebalo bi da traje 18 mjeseci, a prema projektu, ova investicija bi iznosila oko 20 miliona eura. Prevođenjem dijela voda Zete povećaće se iskoristivost dotoka HE Perućica, koji će omogućiti znatan rast proizvodnje. Sa druge strane, smanjilo bi se plavljenje nizvodno od vodozahvata, a u periodu vrlo niskih dotoka Zete, neće biti potrebno prevoditi vode, kako bi građani Nikšića mogli da koriste Krupačko jezero. Planiramo i nastavak ugradnje tzv. pame-tnih brojila. Cilj je da se broj novih brojila uveća za 80.000, čime bi ukupan broj do-stigao 250.000, ili oko 75% svih potrošača.

Glasnik: Hidroelektrana Piva će 2014., po-slije dugo godina, konačno potpuno da radi u elektro-energetskom sistemu Crne Gore. Šta će to značiti za Elektroprivredu?

S. Kovačević: Podsjetiću da je početkom januara istekao Ugovor o dugoročnoj po-slovno-tehničkoj saradnji između EPCG i EPS-a. Taj ugovor je regulisao razmjenu vršne električne energije iz HE ''Piva'' za konstantnu, tzv. baznu električnu energiju iz sistema EPS - a. Prestankom njegovog važenja, kao i zbog činjenice da snabdi-jevanje Kombinata aluminijuma Podgo-rica i Željezare Nikšić od 1. januara 2013. godine više nije u obavezi Elektroprivrede Crne Gore, struktura elektroenergetskog bilansa se značajno izmijenila. Kako sam već napomenuo u 2014. godini praktično nema deficita kad je u pitanju podmirenje potreba kupaca električne energije čiji je snabdijevač EPCG. Odnosno, samo u av-gustu nemamo viška električne energije, a tokom svih ostalih mjeseci raspolažemo energijom koju možemo ponuditi tržištu.

Završetak saradnje sa Elektroprivredom Srbije u dijelu preuzimanja vršne energi-je iz HE „Piva“ donosi značajne promjene, obimniji i složeniji posao u OC Upravljanje energijom. Kao što sam rekao, mijenja se kvalitet proizvodnog portfolija EPCG. Sve u svemu, Ugovor je tokom 23 godine rea-lizacije nesumnjivo bio od koristi objema stranama. Uslov koji je EPS postavila za nastavak Ugovora - značajno smanjenje koeficijenta za razmjenu električne ener-gije, bio je ipak neprihvatljiv za EPCG, jer su analize pokazale da se proizvodnja HE „Piva“ može bolje valorizovati ako se kori-ste mogućnosti koje nudi tržište električ-ne energije.

25

Broj 2Februar 2014.

doprinijeli većoj prepoznatljivosti područja sa kojih potiču.

-Proizvođači u Evropskoj uniji odavno su prepoznali značaj ozna-čavanja i zaštite proizvoda za postizanje veće konkurentnosti u odnosu na slične proizvode koji nijesu prošli proces registracije. Samo Francuska ima oko 180 zaštićenih proizvoda, a koliko je to važno proizvođačima, ali i samim državama, pokazuju i stalna međusobna sporenja oko zaštite naziva za slične proizvode koji potiču sa različitih lokaliteta. Pojedini označeni proizvodi u EU prodaju se čak i po 200 odsto višoj cijeni - kazala je Čekić.

Crna Gora, za sada, nema nijedan proizvod zaštićen prema Zako-nu o oznakama porijekla, geografskim oznakama i oznakama ga-rantovano tradicionalnih specijaliteta poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda.

Interesovanje su izrazili proizvođači pljevaljskog sira, koji su od-radili početne aktivnosti za registraciju oznake porijekla.

Zainteresovani su i proizvođači kolašinskog sira.

-Registrovanje oznake, odnosno naziva formalno znači zabranu korišćenja te oznake ili naziva za slične proizvode koji nijesu za-štićeni, odnosno zaštitu od zloupotrebe i imitacije, čime se izbje-gava dovođenje u zabludu potrošača u pogledu stvarnog porijekla i svojstava proizvoda. Vrlo je značajno da se kroz taj proces edu-kuju potrošači i o specifičnim karakteristikama proizvoda - poru-čila je Merisa Čekić.

Agrar

Zaštita proizvoda oznakom porijekla

i kvaliteta

Crnogorski poljoprivrednici, ukoliko su udruženi u grupe proizvođača, imaju priliku da dobiju podršku iz agrobudže-ta kako bi pokrenuli proceduru za zaštitu njihovog proizvo-

da sa oznakama.

- Označavanjem bi povećali konkuretnost i prihode na gazdin-stvima, jer bi njihovi proizvodi ostvarili veću tržišnu vrijednost. Domaći propisi prepoznaju oznaku porijekla, oznaku geografskog porijekla i oznaku garantovano tradicionalnog specijaliteta - ka-zala je za Pobjedu Merisa Čekić, zadužena za politiku kvaliteta u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Sistem zaštite proizvoda oznakama dio je poljoprivredne i politi-ke ruralnog razvoja, odnosno takozvane „politike kvaliteta“, koja predstavlja jedan od prioriteta Ministarstva poljoprivrede i rural-nog razvoja.

- Cilj Ministarstva je da mjerama podrške „uvođenju u šeme kvali-teta“ doprinese da Crna Gora dobije što je moguće više zaštićenih proizvoda. To je preduslov da iste proizvode zaštitimo i na nivou EU, kada postanemo članica i tako našim proizvodima omogući-mo originalnost i na tržištu od oko 500 miliona ljudi - istakla je Čekić.

Ona napominje da se kroz ovaj proces podstiče udruživanje poljo-privrednih proizvođača, diverzifikacija i posebnost u proizvodnji hrane i dodaje da bi proizvođači zaštićenih proizvoda bili konku-rentniji i ostvarivali bi veće prihode na gazdinstvima, a ujedno bi

26

Broj 2 Februar 2014.

Konferencija o ljudskim resursima

Trendovi u privremenom zapošljavanju

Nijesmo društvo koje može da nemilosrdno otpušta ljude, ali i istovremeno nemamo više snage da držimo one koji neće da rade, kazao Stanko Zloković.

Stopa zapošljavanja u Crnoj Gori preko agencija koje se time bave iznosi 1,2 odsto od 176.000 ukupnog broja zaposlenih. Cilj je da ta stopa poraste na 1,6%, što je prosjek u Evropskoj

uniji, rečeno je na konferenciji o ljudskim resursima „Globalni i lo-kalni trendovi u privremenom zapošljavanju“, održanoj 25. februa-ra 2014. u Privrednoj komori Crne Gore.

Skup su organizovale Dekra zapošljavanje d.o.o, Privredna komora i Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Prisustvovali su predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, nadležnog Skupštinskog odbora, uprava za inspekcije poslove i kadrove, Američke privre-dne komore, Unije poslodavaca, Montenegro Business Alijanse i institucija iz regiona.

Savjetnik u Privrednoj komori Crne Gore Stanko Zloković kazao je da treba težiti niskim stopama nezaposlenosti, uz fleksibilnost otpuštanja i zapošljavanja, te visoku socijalnu sigurnost zaposle-nih. Fleksigurnost je, naglašava, postala jedna od najtraženijih mjera u Evropi, posebno u Njemačkoj i Francuskoj, koje se suoča-

vaju sa nezaposlenošću i recesijom, i to nakon pozitivnog iskustva Danske, gdje je ovom mjerom za pet godina smanjena nezaposle-nost za 50 odsto. Danas je u toj zemlji stopa nezaposlenosti samo pet odsto.

- U Danskoj privredna društva imaju mogućnost da lako otpuštaju radnike, ali oni onda ne postaju socijala koja nema ništa, već ih bo-gata država prihvata i omogućava im da u dužem vremenu imaju solidna primanja, čak 90 odsto plate, da bi bili u obavezi da se kroz prekvalifikacije, doškolovavanje zaposle na nekom drugom poslu. U Crnoj Gori moramo graditi fleksibilnost tržišta rada, ali i sigur-nost zaposlenih. Takvu fleskigurnost poput Danske ćemo dostići kada budemo bogatije društvo. Moramo znati da nam je to cilj, jer nijesmo društvo koje može da nemilosrdno otpušta ljude, ali i is-tovremeno nemamo više snage da držimo one koji neće da rade. Taj konflikt mora da se riješi – rekao je Zloković i naglasio da je sazrela potreba mijenjanja Zakona o radu.

Direktorica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Vukica Jelić je ka-

27

Broj 2Februar 2014.

zala da agencije koje se time bave nijesu konkurencija toj instituciji, već partneri.

- Prosječna stopa zapošljavanja u Evropi preko agencija za ustupanje iznosi 1,6 od-sto. Najveća je u Velikoj Britaniji pet odsto. U Crnoj Gori ona trenutno iznosi 1,2 odsto od ukupno 176.000 zaposlenih. To su još jako male brojke, pa mislim da imamo do-voljno razloga za prihvatanje ovog načina zapošljavanja. U Crnoj Gori postoji velika potreba za sezonskim zapošljavanjem, na-ročito u poljoprivredi i građevinarstvu – re-kla je Jelić.

Prema njenim riječima, svi moramo radi-ti na tome da učinimo fleksibilnim tržište rada i obezbijedimo sigurnost radnika. Va-žno je da poslodavci pravovremeno dobiju kvalitetnu i edukovanu radnu snagu za svoje procese, ali i da se radna snaga zapo-šljava uz poštovanje svih propisa kojima se reguliše njen radno-pravni status.

Regionalni direktor DEKRA za jugoistočnu Evropu Daniele Divjanović je govorio o glo-balnim trendovima u privremenom zapo-šljavanju, sa posebnim osvrtom na stanje u regionu, odnosno o tome ima li tržište agencijskog rada potencijal za rast.

- Postoji 140.000 agencija za privremeno zapošljavanje u svijetu i još 80.000 su-bjekata koji pružaju ove usluge ali putem outsourcinga. Ukupni godišnji prihod ove industrije je 260 milijardi eura – rekao je Divjanović.

Prema njegovim riječima, evidentno je da agencijski rad smanjuje stopu nezaposle-nosti.

- U svijetu, od pet do 20 odsto agencijskih radnika, kada se vrate na Zavod, vrlo brzo nađu novo zaposlenje. U Hrvatskoj je to osam odsto – od sto naših radnika njih osam, kada završe ustupanje na tri ili šest mjeseci, biva direktno angažirano od kori-snika – naveo je on.

Prema njegovim riječima, u razvijenim ekonomijama se povećava broj zaposlenih putem agencija, a prvi signal da dolazi kri-za je smanjenje tog broja.

Koordinator DEKRA zapošljavanje d.o.o. Maksim Gegović ocijenio je da će održava-nje konferencije u Komori na svojevrstan način doprinijeti poboljšanju situacije na tržištu rada.

Predstavnici ove agencije Ana Vuger i Do-rijan Naletina su prezentovali aplikaciju i interaktivan online alat DEKRA HR Assis-tant i DEKRA HR.net.

Istraživanje konsultantske firme Blue Coach obuhvatilo je 777 zaposlenih iz 25 crnogorskih kompanija.

Drugo mjesto u kategoriji velikih kompani-ja osvojila je nikšićka Trebjesa dok je Okov na trećem mjestu. Specijalne nagrade u ovoj kategoriji dobili su Okov, Crnogorski Telekom i Trebjesa.

“Kompanija Sava Montenegro je ove godi-ne, pored prvog mjesta u kategoriji srednjih kompanija, osvojila i sve četiri specijalne nagrade”, saopšteno je iz Blue Coach-a.

Priznanje za drugo mjesto dobila je kompa-nija Škorpion, dok je treća u kategoriji sre-dnjih kompanija Bar Kod Shop.

U kategoriji malih kompanija ove godine je kompanija Fleka osvojila prvo mjesto i je-dnu specijalnu nagradu.

Drugo mjesto u istoj kategoriji zauzele su dvije kompanije i to Congress Travel i Grand Travel koje su se takođe dokazale primivši i specijalna priznanja.

Kao treća u kategoriji malih kompanija na-gradu je dobila Podravka.

Blue Coach, istraživanje

Najbolje kompanije za rad

Kompanija Blue Coach je ove godine prvi put sprovela i istraživanje “Najatraktivnija kompanija za rad u Crnoj Gori” koje daje informaciju o atraktivnosti kompanija kao budućih poslodavaca iz ugla studenata.

Kao tri najatraktivnije kompanije za rad proglašene su Crnogorski Telekom, Trebje-sa i Neregelia.

Priznanja najboljima je uručili su mr Srđan Vukčević iz Blue Coacha, mr Milutin Đura-nović iz Mljekare Lazine kao i prof. dr Saša Popović, redovni profesor Ekonomskog fa-kulteta.

“Blue Coach je u okviru svog istraživa-nja postavila značajan broj pitanja koja u osnovi imaju etičku dimenziju, odnosno razlikovanje dobrog i lošeg u poslovanju domaćih preduzeća. Na bazi tih odgovora dobila je raspored vrijednosti u kojima su zablistale neke kompanije. Na ovakav na-čin uvodi se elitizam među domaće kom-panije. Nekada su se elite prepoznavale po krvi, kasnije po kapitalu, a danas se elite prepoznaju po postignuću”, kazao je Popo-vić.

28

Broj 2 Februar 2014.

Prezentovan pilot program

Pripremanezaposlenih za sezonski rad

Program ne zahtijeva licencirane provajdere, već daje priliku svimposlodavcima da, u skladu sa svojim potrebama, profilišu kadrove koje će zaposliti na sezonskim poslovima.

Prezentacija pilot programa „Priprema nezaposlenih lica za rad na sezonskim poslovima“ organizovana je u Privrednoj komori Crne Gore 5. februara 2014. godine.

Zavod za zapošljavanje je pokrenuo ovaj program u cilju poveća-nja zaposlenosti domaće radne snage i podsticanja poslodavaca za njeno zapošljavanje kroz sufinansiranje programa.

Rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić kazao je da je ova asocijacija privrednika dugo-godišni saradnik i partner Zavoda za zapošljavanje, te da je i ova aktivnost najbolja potvrda i dokaz da institucionalno partnerstvo u našoj zemlji nije samo deklarativno, već stvarnost.

- Razvoj ljudskih resursa, usvajanje savremenih znanja i vještina, unapređenje zapošljivosti naših građana su među ključnim prio-ritetima Crne Gore na putu pune integracije u evropske strukture, jer razvoj ljudskih resursa predstavlja jedan od najvećih kapitala i osnovni preduslov za ostvarivanje ovog strateškog cilja – rekao je Perazić.

Dodaje da investiranje u ljudske resurse doprinosi ekonomskom razvoju kao i svi drugi oblici investicija, a praksa razvijenog svije-ta je pokazala da veći stepen obrazovanja i stručnosti omogućava veće ekonomske slobode i mogućnosti za izbor svakog pojedinca.

Prema riječima direktorice Zavoda Vukice Jelić, program je na-mijenjen poslodavcima, koji će u svojim prostorijama i po svom programu rada obučavati nezaposlene za ona zanimanja koja su im potrebna u toku sezone. Pilot program ne zahtijeva licencirane provajdere, već daje priliku svim poslodavcima da, u skladu sa svo-jim potrebama, profilišu kadrove koje će zaposliti na sezonskim poslovima.

-Crna Gora ima potrebu za sezonskim zapošljavanjem u ključnim privrednim granama. Zavod za zapošljavanje želi da pomogne da poslodavci dobiju kvalitetan kadar a radna snaga posao. Cilj pro-jekta je da promovišemo zapošljavanje domaće radne snage i mo-bilišemo je da prihvata sezonske poslove – rekla je Jelić.

Ona je istakla da nije namjera Zavoda da zatvori crnogorsko tržište rada za strance, već da domaću radnu snagu učini konkurentom.

Program je predstavila pomoćnica direktora Zavoda Sanja Ra-brenović pojasnivši da je namijenjen prije svega poslodavcima iz oblasti turizma i ugostiteljstva u cilju direktnog zadovoljenja nji-hovih kadrovskih potreba.

- Poslodavac obučava nezaposlene po svom programu rada, za za-nimanja koja su mu potrebna u toku sezone. On može da zaklju-či ugovor o radu sa obučenim kandidatom na period ne kraći od tri mjeseca. Benefiti koje poslodavac dobija od Programa su mo-gućnost odabira kandidata, obučena radna snaga, skraćena pro-cedura posredovanja i učešće Zavoda u finansiranju obuke – rekla je Rabrenović.

Poslodavci su imali primjedbe na kratak rok za prijavu, ali su iz Zavoda objasnili da je javni poziv objavljen u decembru i da je već jednom produžavan s obzirom na to da se nije prijavio veliki broj poslodavaca.

Iz Zavoda su kazali da su spremni da se sa poslodavcima dogovore i o mogućem produženju roka, ukoliko budu zainteresovani.

Naglašavaju da kandidati koji prođu obuku ne dobijaju nikakav sertifikat da su stekli određena znanja.

Poziv poslodavcima zainteresovanim da učestvuju u programu bio je otvoren do 10. februara 2014. godine.

29

Broj 2Februar 2014.

Okrugli sto

Razvojpreduzetničkog

učenja

Okrugli sto „Razvoj preduzetničkog učenja u sistemu obra-zovanja“ organizovala je Privredna komora Crne Gore 5. februara 2014. godine, u saradnji sa Savezom sindikata, Di-

rekcijom za mala i srednja preduzeća i Centrom za stručno obra-zovanje.

Sagledano je stanje preduzetničkog učenja u sistemu obrazovanja i predstavljeni budući planovi u cilju unapređenja preduzetničkih vještina ljudskih resursa Crne Gore.

U ime Privredne komore dr Mladen Perazić je istakao da otežani uslovi poslovanja, koji nekoliko godina unazad opterećuju našu i veći dio svjetske ekonomije, u središte stavljaju akumulirano zna-nje i intelektualni kapital koji može doprinijeti optimizaciji vlasti-tog procesa rada.

- U procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji, ra-zvoj preduzetništva i preduzetničkih kompetencija prepoznaje se kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije i društva – rekao je Perazić.

Tijesnom saradnjom akademske i poslovne zajednice i zajednič-kim uvidom u zacrtane ciljeve i mogućnosti domaće ekonomije, treba obučavati kadar sposoban da predlaže najpovoljnije orga-nizaciono-tehničke modele preduzeća, koji može da uspješno valorizuje individualne sposobnosti u pravcu dostizanja željenih poslovnih rezultata.

- Potrebni su nam preduzetnički nastrojeni ljudi za dinamičnu ekonomiju. Preduzetništvo, odnosno posjedovanje sopstvenog bi-znisa, postalo je poželjan ali i nužan izbor karijere mladih ljudi. Mi u Crnoj Gori moramo uložiti više napora da kroz obrazovni sistem afirmišemo preduzetništvo, jer je naša ekonomska realnost takva da će se mali biznis i programi samozapošljavanja često nametati kao jedino rješenje – dodao je on.

Prema njegovim riječima, maloj crnogorskoj ekonomiji su potreb-ni samostalni preduzetnici koji moraju dobiti snažnu institucio-nalnu podršku, ne samo poreske podsticaje i olakšice, već i kvali-

tetne obrazovne institucije i pravni sistem koji stvara povjerenje u budućnost i spremnost da se preuzme poslovni rizik. Podrška pre-duzetništvu je još bitnija u svijetlu činjenice da će se kapital priba-vljati teže i skuplje usljed njegove oskudice i povećanog rizika, bilo da se orjentišemo na emisije akcija i obveznica ili na bankarske kredite. Takođe, za očekivati je da tokovi prekograničkog kapitala budu skromniji nego u godinama prije krize.

- Privredna komora će nastaviti da podstiče preduzetništvo i kroz predlaganje cijelog spektra regulatornih, administrativnih i mje-ra za finansijsku podršku MSP. To je neophodna nadgradnja koja će omogućiti da zaživi poslovna inicijativa u čijoj je bazi kvalite-tan sistem obrazovanja koji razvija preduzetničke sposobnosti na svim nivoima – naveo je Perazić.

Prezentaciju „Preduzetničko učenje u osnovnom obrazovanju“ pri-redila je Nevena Čabrilo iz Zavoda za školstvo.

Ona je kazala da se o preduzetništvu uči u svim razredima osnov-nih škola, te da je Zavod za školstvo napravio uputstvo za nastav-nike kako bi ovaj vid učenja bio implementiran kroz sve nastavne predmete.

- Preduzetničko učenje je međupredmetna oblast koja doprinosi integrativnom pristupu obrazovanja. Ovaj vid učenja realizuje se kroz sve obrazovne predmete, odnosno dopunjava i povezuje sadr-žaje u nastavnim programima – rekla je Čabrilo.

Istakla je da je preduzetničko učenje postalo državno pitanje, da škole dobijaju podršku i tako će biti i ubuduće, tim prije što u Evrop-skoj uniji gotovo da nema zemlje koja nije uvela preduzetništvo u obrazovanje, bilo kao obavezni predmet ili međupredmetnu oblast.

Nastavnici su, prema njenim riječima već počeli da implementi-raju ove sadržaje učenja koji obiluju primjenljivim znanjima, a za njih je do sad održano 26 savjetovanja kojima je prisustvovalo 758 nastavnika.

Navela je da ovim učenjem djeca vide rezultate svog rada i steknu

30

Broj 2 Februar 2014.

Današnja crnogorska metaloprerada sigurno je prepoznatljiva po kom-paniji Daido Metal Kotor, koja je po-

slovni partner renomiranih svjetskih firmi, a perspektivu gradi na kontinuiranom ra-zvoju, sa akcentom na kvalitet proizvoda. Firma je od 2001. godine u vlasništvu ja-panske kompanije Daido Metal Co iz Na-goje koja ima 99 odsto akcija nekadašnje Industrije ležajeva Kotor. Njihov program kliznih proizvoda čine radijalni i aksijalni poluležajevi, čaure za motore sa unutra-šnjim sagorijevanjem, ležajevi od bijele ko-vine za brodske motore, kompresore, turbi-ne te elementi od integralnih materijala na

Gracija Radović, menadžer kvalitetaDaido metal Kotor

Kotorani posluju po japanskoj filozofiji Stalno učenje, unapređivanje rada, visok kvalitet proizvoda i povećenost poslu osnova su poslovne filozofije kompanije.

bazi legura bakra i aluminijuma.

Glasnik: Daido metal Kotor je dobitnik na-grade Volvo Quality Award. Objasnite zna-čaj ove nagrade i šta je bilo potrebno uraditi da bi se ovo priznanje zavrijedilo?

G. Radović: Volvo Quality Excellence na-grada je vrlo značajna za nas jer dolazi od kompanije koja je poznata po kvalitetu i za koju Daido Metal Kotor AD proizvodi funk-cionalno značajne, visikoprecizne kom-ponente motora: klizne ležajeve radilice i klipnjače. Nagrada potvrđuje da Daido Metal Kotor napreduje u pravom smjeru što je rezultat stalnog učenja, unapređivanja i

mnogo više znanja o preduzetništvu, navo-deći primjere da su djeca između ostalog pravila i prodavala suvenire, te pisali CV Petra II Petrovića Njegoša da bi naučili da sastave svoje.

- Djeci je učenje na ovaj način mnogo za-nimljivije od klasičnog – istakla je Čabrilo.

O preduzetničkim centrima formiranim u srednjim stručnim školama u Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama, govorio je Veli-bor Bošković, predstavnik projekta čiji je nosilac Centar za stručno obrazovanje.

- Preduzetnički centri usmjereni su ka uče-nicima srednjih škola, ali i svim drugima koji žele preduzetničku edukaciju. Cilje-vi preduzetničkih centara su pokretanje mladih ljudi u pravcu privatnog biznisa, da mlade ljude ohrabre da svoje ideje realizuju na tržištu – rekao je Bošković.

On je dodao da postoji potencijal kod mla-dih za razvoj biznisa, ali da nedostaju zna-nje i podrška, pa u tome vidi ulogu preduze-tničkih centara.

Kazao je da je jedan od glavnih problema održivost ovih preduzetničkih sredstava na duži rok.

- Mi pokušavamo da preduzetničke centre usmjerimo ka projektima koje bi finansira-la Evropska unija. Želja nam je da oni budu dio regionalne mreže centara, partnera na različitim projektima koji se bave podr-škom za mala i mikropreduzeća, jer tako bi mogli doći do vrednijih projekata – rekao je Bošković.

O daljim planovima promocije preduze-tništva u sistemu obrazovanja predstavio Srđan Obradović iz CSO.

On je kazao da se ovaj Centar već deceniju bavi promovisanjem i razvojem preduze-tničkog učenja u srednjim stručnim škola-ma, pominjući sajmove, seminare, među-narodna takmičenja gdje naši učenici po preduzetničkom znanju ne zaostaju za onim iz najrazvijenijih evropskih zemalja i često osvajaju priznanja.

- I ove godine organizovaćemo državno takmičenje za najbolji biznis plan kao i treći nacionalni sajam preduzeća u Nikšiću – rekao je Obradović.

Učesnici u raspravi su, između ostalog, kazali da je u Crnoj Gori nedovoljno razvi-jen institucionalni okvir za preduzetničko učenje, te da je potrebno je da institucije prate i podržavaju inovativne i talentovane učenike.

31

Broj 2Februar 2014.

povećenosti poslu. Predstavnici kompanije Volvo objašnjavaju ovu nagradu kao potvr-du ispunjenja njihovih visokih zahtjeva u vezi sa kvalitetom proizvoda i kvalitetom saradnje ali i kao sredstvo unapređenja odnosa kupac-isporučilac, u smislu uspo-stavljanja neke vrste partnerstva sa zaje-dničkim ciljem: kvalitetan krajnji proizvod (automobil).

Glasnik: Da li je japanska poslovna filozofija Kaizen (sažeto - kontinuirano poboljšava-nje svih poslovnih funkcija, od proizvodnje do upravljanja) našla plodno tle među za-poslenima u kompaniji Daido metal Kotor i da li je bilo teško prilagoditi se ovakvom vidu poslovanja?

G. Radović: Zaposleni Daido Metala Kotor AD uviđaju značaj Kaizena i prihvataju ga.

Glasnik: Koliko je značajan sistem kvalite-ta za poslovanje Daido metala kao kompa-nije koja sarađuje sa vodećim proizvođači-ma iz svjetske auto industrije?

G. Radović: U branši u kojoj mi poslujemo sistem upravljanja kvalitetom je presudan za dobijanje posla i vrlo značajan za dobre rezultate kompanije. Razumljiv je zahtjev za standardima koji postavljaju kupci iz auto industrije jer bez postojanja standarda nemoguće bi bilo povezati hiljade poslov-nih subjekata povezanih u lancu proizvo-dnje i isporučivanja komponenti automo-bila. Sistem upravljanja kvalitetom nam takođe obezbjeđuje jasno definisan, efika-san, optimalan rad i uz praćenje pokazate-

lja procesa daje nam povratne informacije značajne za upravljanje kompanijom.

Glasnik: Da li je, po Vašem mišljenju, u cr-nogorskim uslovima, kvalitet uslov bez ko-jeg se ne može doći do tržišta, naročito u susret evroatlantskim integracijama? Kako komentarišete to što u našoj zemlji postoji relativno skromno interesovanje predu-zeća za standarde?

G. Radović: Tržište traži kvalitet, a ujedno on i pozitivno utiče na poslovanje predu-zeća. Svako preduzeće ovome mora dati značaj. Činjenica je da mala preduzeća i preduzeća sa egzistencijalnim problemi-ma u manjoj mjeri imaju interesovanje za standarde. Mogućnost otvaranja Evrop-skog tržišta pozitivno će uticati na obna-vljanje vizija i podizanje svijesti u vezi sa standardima u sve većem broju preduzeća.

Glasnik: Nedavno ste najavili unapređenje proizvodnog pogona u Kotoru. O čemu je riječ, i kako će to uticati na rezultate kom-panije? Da li je u planu i povećanje zapo-slenosti?

G. Radović: U planu za ovu godinu je pro-širenje kapaciteta za oko 25%, instalacijom još jedne prese i još jedne mašinske linije. S obzirom na to da su već dogovoreni poslo-vi koji će popuniti ove dodatne kapacitete, očekujemo da poslovanje kompanije bude još uspješnije. Trenutno u kompaniji rade 162 zaposlena i četiri pripravnika, a u toku je i proces prijema novozaposlenih koji će raditi na novim mašinama.

Glasnik: Da li Daido sarađuje sa drugim preduzećima iz metalskog sektora u Crnoj Gori? Planirate li eventualno uspostavlja-nje/proširenje takve saradnje?

G. Radović: Po prirodi našeg poslovanja orijentisani smo na saradnju sa matičnom kompanijom po pitanju nabavke materi-jala, mašina i alata i nemamo saradnju sa metalskim sektorom u Crnoj Gori. U izvje-snoj mjeri sarađujemo sa alatnicama iz regiona, jer nema odgovarajuće ponude u Crnoj Gori.

Glasnik: U kojoj mjeri je ekonomska kriza uticala na poslovanje kompanije Daido Ko-tor?

G. Radović: Ekonomska kriza je uticala na naše poslovanje u velikoj mjeri, direktno - na smanjenje potražnje za našim proizvo-dima, ali nije dovela u pitanje naše posto-janje. U posljednje vrijeme osjeća se trend blagog oporavka.

Glasnik: Za kraj ocijenite saradnju sa Pri-vrednom komorom Crne Gore, u čijem Od-boru za kvalitet participirate.

G. Radović: Sarađujemo sa Privrednom ko-morom Crne Gore participirajući u nekim njenim tijelima. Dobitnici smo i nagrade PKCG za Uspješnu kompaniju 2012. U bu-dućnosti bi se moglo definisati više sadrža-ja od obostranog interesa na kojima bi se bazirala unapređena saradnja.

32

Broj 2 Februar 2014.

Crna Gora mora biti okrenuta svojim potencijalima i ne može imati luksuz da rast i razvoj ekonomije značajnim dijelom bazira na inostranom faktoru. Potrebno je maksimalno ula-

gati u razvoj domaćih ljudskih resursa, a posebno u ljude sa spo-sobnostima da pokrenu ili unaprijede privredne aktivnosti, rekao je u intervjuu Glasniku Velibor Bošković, projekt menadžer i direk-tor preduzetničko inovacionog centra TEHNOPOLIS.

Glasnik: Ocjenili ste na skupu u Privrednoj komori da Crna Gora nije tradicionalno preduzetnički orijentisana. Da li se, onda, brine-te da je uvođenje preduzetništva u škole don kihotovski posao? Šta je potrebno da bi se ta svijest promijenila?

V. Bošković: Upravo zbog nedovoljne svijesti o potrebi širenja preduzetničke misli i djela, kao i nepostojanja tradicije preduze-tničkog načina razmišljanja u našem društvu, izuzetno je važno uvođenje preduzetništva u obrazovni sistem. Promjena načina razmišljanja ili svijesti jednog društva nije jednostavan proces i zahtijeva vrijeme, ali prije svega sveobuhvatan pristup i zalaganje svih zainteresovanih aktera. Naše društvo bi trebalo da razumije u kakvom ekonomskom okruženju živi, tj. u kakvom ekonomskom političkom sistemu se sada nalazi. Nažalost, pojedini segmenti našeg društva i dalje nisu svjesni tih činjenica. Pored toga, va-žno je i posjedovati viziju budućeg razvoja društva koja se mora temeljiti na kolektivnoj svijesti o potrebi da se preduzetničke ini-cijative doživljavaju kao motor razvoja društva, a ne kao želja ili težnja za brzim i laganim sticanjem bogatstva, što je nerijetko slu-čaj. Crna Gora mora biti okrenuta svojim potencijalima i ne može imati luksuz da rast i razvoj ekonomije značajnim dijelom bazira na stranim investicijama ili stranim gostima, to jest inostranom faktoru. Potrebno je maksimalno ulagati u razvoj domaćih ljudskih

Velibor Bošković, projekt menadžer

Podržati mlade preduzetnike

resursa, a posebno u ljude koji posjeduju sposobnosti da pokrenu ili unaprijede privredne aktivnosti i na taj način osiguraju rast i razvoj ekonomije, a time i društva u cjelini. Situacija je takva, da kod nas u Crnoj Gori postoji dosta preduzetničke retorike, ali ne i toliko inicijativa i realne, opipljive i dostupne podrške. Po mom mi-šljenju, nije važno da li je uvođenje preduzetništva u sistem obra-zovanja don kihotovski posao ili ne, kao što ste rekli. Naprotiv, to je naša realnost i potreba, ako želimo da se ekonomski razvijamo, jer bojim se da u tom procesu, i nemamo valjane alternative.

Glasnik: Zašto je značajno da se uvede preduzetništvo u škole i kakve efekte očekujete od toga i kada? Da li su to zahtjevi Evrope? Koji je cilj Vašeg projekta?

V. Bošković: Poenta čitavog obrazovnog sistema je da pripremi mlade generacije za buduće poslove i izazove sa kojima će se oni susresti u karijerama ali i da kanališe pravce razvoja jednog dru-štva. S tim u vezi je i tijesno povezana potreba da se preduzetnič-ka misao i način razmišljanja od djetinjstva prenosi na generacije kako bi nešto kasnije mogli očekivati konkretne benefite preduze-tničkih inicijativa. Nažalost, jedan značajan procenat roditelja, ali i građana, ne razumije važnost preduzetničkih inicijativa i svoju djecu, nerijetko, svjesno ili nesvjesno, okreću ka administrativno tehničkim poslovima u okviru javne administracije. Smatram da to negativno utiče na budući ekonomski rast i razvoj zemlje kao i na povećanje standarda života. Škola može odigrati presudnu ulo-gu u procesu približavanja pojma i značaja preduzetništva kao i motivaciji mlađih generacija, kroz primjere dobre prakse, da vje-ruju u sebe i svoje ideje koje mogu naći mjesta u tržišnoj utakmici. Realnost je takva da tržište ne prašta neznanje ili nezaintereso-vanost, a cijeni inicijative i upornost. Razvijene zemlje Evrope su

33

Broj 2Februar 2014.

Misija razvoja preduzetništva

Drago mi je ako ste prepoznali moje napore kao misiju razvoja preduzetništva u Crnoj Gori, jer to zapravo i jeste moj profesion-alni cilj. Otkud taj cilj? Pa, vjerovatno nije potekao od nekog porodičnog vaspitanja ili obrazovnog sistema, već više od želje za konstantnim napretkom, kako na ličnom tako i na planu društvenih tokova i razvoja. Činjenica da sam radio i dalje radim na uspostavljanju prvog crnogorskog biznis inkubatora, zatim preduzetničkih centara na sjeveru i sada na razvoju Inovaciono preduzetničkog centra „Teh-nopolis” u Nikšiću, začetku Naučno tehnološkog parka, dovoljno govori o mojem zagalanju za unapređenje sistema podrške za razvoj preduzetništva u Crnoj Gori. Takođe radi se i o mom ličnom ubjeđenju da je preduzetnička inicijativa osnov ekonom-skog razvoja našeg društva, ili da budem precizan, to bi trebala biti. Moje mišljenje je da svaki pojedinac mora preuzeti odgovo-rnost za svoju i budućnost zajednice u kojoj živi i da konstantno mora raditi na unapređenju znanja i vještina kako bi mogao dati doprinos sveobuhvatnom društvenom razvoju. Bilo bi dobro da što više ljudi radi na razvoju preduzetništva u Crnoj Gori jer bi na taj način cijelo društvo imalo benefita. Dodatni motiv je i podrška koju imam od strane velikog broja kolega iz različitih sektora društva koji mi pomažu u svim inicijativama i koji takođe pre-dano rade na razvoju preduzetničkog društva. Međutim, taj broj bi moralo da bude mnogo veći kako bi se ostvarili željeni efekti.

odavno shvatile važnost uvođenja preduzetništva u obrazovni sis-tem, ali Evropa i dalje kasni za SAD, koje su upravo iz tih razloga tradicionalno preduzetnički orijentisano društvo i jedno od najra-zvijenijih na svijetu. Crna Gora nema vremena za čekanje i velike debate na ovu temu, jer svijet se razvija nevjerovatnom brzinom i potrebno je da naše društvo bude aktivan član i akter tog razvoja, a ne samo puki posmatrač globalnih dešavanja.

Glasnik: Kakvi su utisci o radu preduzetničkih centara u srednjim stručnim školama u Beranama, Bijelom Polju i Mojkovcu? Plani-rate li aktivnosti na njihovoj daljoj promociji na sajmovima i tak-mičenjima?

V. Bošković: Osnivanje preduzetničkih centara u okviru srednjih stručnih škola je inicijativa Centra za stručno obrazovanje dok je projekat Lux Dev MNE/011 finansijski podržao program. Ovaj pro-jekat predstavlja inovativan pristup razvoja preduzetništva na lo-kalnom nivou, naročito kod mlađe populacije. U pilot fazi projekta osnovani su preduzetnički centri u Mojkovcu, Bijelom Polju i Be-ranama i oni već sada intenzivno rade na podizanju svijesti o va-žnosti preduzetništva, sticanju novih znanja i vještina, kao i umre-žavanju sa nacionalnim i internacionalnim partnerima iz ove oblasti. Promocija ovih centara i njihovih aktivnosti na lokalnom nivou je veoma snažna i podržana od medija i institucija, poče-vši od lokalne uprave do NVO sektora. Dosadašnji utisci su veoma pozitivni, ohrabruje da sve veći broj djece želi da se uključi u rad preduzetničkih centara. Važno je i napomenuti da je Ministarstvo prosvjete sistemski podržalo ovaj projekat tako što je obezbijedi-lo finansiranje za dio radnog vremena koordinatora centara, što će pomoći njihovoj održivosti. Ovaj projekat je već promovisan na nekoliko regionalnih i nacionalnih stručnih skupova i tako će biti i

u buduće. Značajne pohvale su došle od kolega iz zemalja regiona koje su zaniteresovane za eventualnu implementaciju sličnih pro-grama u svojim zemljama.

Glasnik: Da li je u planu otvaranje novih centara u drugim gradovi-ma Crne Gore i planirate li povezivanje sa sličnim u regionu?

V. Bošković: Razvoj sličnih centara i u drugim gradovima preva-shodno zavisi od uspjeha postojećih, ali i od spremnosti nadležnih institucija i škola da se uhvate u koštac sa ovim zahtjevnim, ali jako važnim poslom. Iz tih razloga je presudna institucionalna, medijska i stručna podrška ovom projektu kako bi on zaživio i u drugim gradovima Crne Gore. Preduzetnički centri su već usposta-vili kontakte sa sličnim institucijama u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, te će i dalje raditi na povezivanju sa partnerima. Feneno-men nedostatka preduzetničkih inicijativa ne karakteriše samo našu državu. Zato je jako važno da protok informacija i primjera dobre prakse bude nesmetan između regionalnih partnera, kako bi stečeno znanje bilo iskorišćeno u realizaciji aktivnosti na lokal-nom nivou.

Glasnik: Smatrate da mladi ljudi imaju potencijal za razvoj biznisa, ali da im je neophodna podrška i ohrabrenje da ideje realizuju na tržištu. Da li će, po Vašem mišljenju, uspjeti u tome ukoliko budu imali neophodnu logistiku?

V. Bošković: Ono što predstavlja jedan od mitova preduzetništva je i činjenica da se ono povezuje isključivo sa privatnim biznisom. Međutim, radi se o pokretanju različitih inicijativa koje mogu da dovedu do društveno-ekonomskog razvoja. Riječ je i o stanju svi-jesti, te potrebi za preuzimanjem lične odgovornosti i određenog stepena rizika ukoliko želimo da ostvarimo zacrtane ciljeve. Išče-kivanje, neaktivnost i prebacivanje odgovornosti nijesu u domenu preduzetničkog načina razmišljanja, te je stoga važno podstaći mlade ljude da kreativno razmišljaju i svoje ideje realizuju. Da li će u tome biti uspješni, zavisi od mnogo faktora, ali će sigurno biti „neuspješni” ako ne pokušaju da te ideje i ostvare. Iz iskustva mogu da zaključim da mladi ljudi u Crnoj Gori, i pored drugačijih mišlje-nja, imaju puno potencijala za pokretanje preduzetničkih inicija-tiva, ali se bojim da nemaju adekvatnu podršku čitavog sistema. Određeni modeli podrške postoje, međutim oni često nisu dovolj-no vidljivi ciljnim grupama ili imaju nedovoljno jasne ciljeve. Po-trebno je uložiti mnogo napora da se taj sistem podrške unaprijedi, i konstantno usavršava u skladu sa potrebama tržišta. Jedino tako ćemo uposliti naše potencijale i zajedničkim snagama doprinije-ti društveno-ekonomskom razvoju. Potrebno je razumijeti da svi moramo više da radimo i da se trudimo kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Takođe, jako je važno da ne dozvolimo da nas povremeni neuspjesi pokolebaju u ostvarenju ličnih ciljeva, ali i namjera da učinimo naše društvo boljim i razvijenijim nego što sada jeste.

Glasnik: Ocijenite saradnju sa Privrednom komorom na aktivno-stima snaženja preduzetničke filozofije u Crnoj Gori?

V. Bošković: Iskustvo saradnje sa Komorom je na zavidnom nivou i mogu reći da je jako važno, ali isto tako ističem potrebu za inten-zivnijim učešćem ove asocijacije u svim aktivnostima na razvo-ju preduzetništva u Crnoj Gori, kako bi se efeket multiplikovao i donio željene rezultate. Privredna komora je respektabilna biznis asocijacija u našoj zemlji i zadovoljstvo je sarađivati na različitim inicijativama, a posebno na širenju preduzetničkog načina razmi-šljanja u Crnoj Gori. Prostora za saradnju ima još mnogo, pa se na-dam da će ona biti intenzivnija i rezultirati kvalitetnim ishodima.

34

Broj 2 Februar 2014.

Brzi internet i turizam za Prokletije

Konferencija Promocija turizma u granič-nom planinskom području Prokletija kroz širokopojasni pristup internetu održana je krajem februara u Skadru. Ocijenjeno je da će projekat doprinijeti uspostavljanju čvr-šće saradnje Albanije i Crne Gore.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović je rekao da su pristupačnost e--servisa, edukacija iz oblasti informaciono komunikacionih tehnologija, pristup kul-turnoj baštini, kao i povezanost lokalnog biznisa, kritična pitanja u planinskim po-dručjima.

- Projekat će, kroz snažniju upotrebu širo-kopojasnog pristupa internetu, omogućiti dodatni podstrek razvoju planinskog turiz-ma, kao i razvojni okvir i najbolje primjere kako da se premosti digitalni jaz i pruži po-drška ukupnom razvoju područja Prokletija - kazao je Lazović.

Jače veze Balkana i Kine

U Zagrebu je u feburaru počelo da radi udruženje CSEBA (Chinese Southeast Eu-ropean Business Association), čiji je cilj privlačenje kineskih investicija u regionu.

Planiraju otvaranje kancelarija u 24 države, među kojima su zemlje bivše Jugoslavije, Turska, Ukrajina i Rusija

Temelj rada CSEBA je direktno poveziva-nje poslovnih ljudi i preduzeća, podstica-nje međunarodne konkurentnosti, kao i internacionalizacija privreda država ju-goistočne Evrope i Kine, ali i jačanje sara-dnje među državama u kojima asocijacija djeluje.

Kineske kompanije koje su najavile inve-sticije u regionu su Shanghai CRED Real Estate, Exim banka i China Shipbuilding Industry Corporation.

- Prioritet će biti projekti iz sektora infra-strukture, energetike, proizvodnje hrane i turizma, ne zanemarujući kulturne kon-

takte - kazao je predsjednik CSEBA Mario Rendulić.

Razvijati zdravstveni turizam

Zdravstveni turizam je veliki potencijal Balkana. Zemlje regiona imaju velike mo-gućnosti za razvoj i saradnju u ovoj oblasti, što bi doprinijelo efikasnijem i kvalitetni-jem zdravstvu, kao i ekonomskom razvoju. Ovo je ocijenjeno na međunarodnoj kon-ferenciji o zdravstvenom turizmu Balkan Health Forum, koja je u februaru, u Beogra-du, okupila više od 200 predstavnika zdra-vstvenih institucija regiona i svijeta. Skup je organizovala kompanija Balkan Medical Travel.

- Tržište zdravstvenog turizma je jedno od rijetkih koje je nastavilo rast uprkos sv-jetskoj ekonomskoj krizi. Ulaganje u ovaj sektor je veoma isplativo i treba da bude te-meljna investiciona strategija svake drža-ve. Slovenija i Makedonija već prednjače po ulaganju u zdravstvenim turizam i u dobroj mjeri već koriste svoje potencijale, a zemlja Balkana na koju svi mogu da se ugledaju je Turska koja spada među najrazvijenije u Evropi. Osim investiranja u razvoj centara zdravstvenog turizma, uloga države ogleda se i u prilagođavanju zakonske regulative i stvaranju povoljne klime za razvoj i ulaga-nja - rekao je na forumu dr Akkan Suver, predsjednik Marmara fondacije i organiza-tor Evroazijskog ekonomskog samita.

Male elektrane na Moravi

Kineska Gezhouba korporacija je spremna da izgradi nekoliko malih hidroelektrana na Moravi, u okviru šireg projekta pravlje-nja plovnog kanala na toj rijeci.

- Izuzetno smo zainteresovani da u okvi-ru projekta „Kanal Morava“ realizujemo izgradnju malih hidrolelektrana. Sad je na timu stručnjaka da pripremi tehničko--ekonomsku dokumentaciju i poslije toga bismo mogli odmah početi sa tim - kazao je zamjenik direktora kineske Exim banke

Vang Hongvej, koja bi obezbjedila sredstva za ovu investiciju.

Kanal bi, preko Dunava, povezao Moravu sa plovnim sistemima Rajna-Majna-Dunav, Odra-Visla i Sena i Rona, a istovremeno bi otvorio i izlaz na Egejsko more.

Prema riječima zamjenika generalnog direktora Gezhouba korporacije Huanga Lina, ovaj projekat, zbog složenosti, tre-ba podijeliti u nekoliko faza i utvrđuje se koje bi odmah mogle da budu realizovane, uključujući i male hidroelektrane.

Resorni ministar u Vladi Srbije Milan Bače-vić ranije je kazao da bi već realizacija prve faze ovog projekta mogla da uposli 80 do 100 hiljada radnika.

Finci žele da kupe FAP

Finska kompanija Sisu Auto zainteresova-na je da preuzme pribojsku fabriku vozila FAP.

Kako se navodi u saopštenju Vlade Srbije, finska kompanija je zainteresovana da po-stane vlasnik 100 odsto kapitala FAP-a, u kojem bi proizvodila visoko specijalizovani model kamiona za polarne uslove „sisu po-lar”, osovine i ostale komponente za druge modele vozila, kao i djelove svog vojnog programa.

Njihovi specijalni kamioni baziraju se na motorima i tehnologiji kompanije Merce-des-Benz.

Sisu auto planira da kamione proizvedene u Priboju plasira na tržište Rusije, kao i na druga gdje je FAP nekada bio zastupljen.

Finska kompanija traži da dugovi FAP-a budu riješeni i da se odvoje povezane kom-panije. Spremni su da zaposle 600 radnika.

Regionvijesti

35

Broj 2Februar 2014.

Sa preko 300 miliona eura direktnih investicija, Austri-ja spada u najveće investitore u nezavisnoj Crnoj Gori. „Austrijsko prisustvo je najjače u bankarskom i osigu-

ravajućem sektoru, kao i u građevinarstvu. Ipak, nesumnjiv je štetni efekat krize na bilateralne ekonomske odnose“, rekao je ambasador Austrije u Crnoj Gori dr Johann Frohlich.

On je istakao da je više razloga uticalo na trenutno smanjenje interesovanja austrijskih investitora.

„U sadašnjoj situaciji je otežano obezbjeđivanje finansiranja, te su neki od investitora doživjeli loše iskustvo. Pravna sigur-nost je preduslov za bolju investicionu klimu i bezbjednost ka-pitala. Pred Crnom Gorom u ovoj oblasti stoje posebni izazovi“, poručio je austrijski ambasador.

Prema njegovim riječima odnosi između Crne Gore i Austrije odlični.

„Program bilateralnih posjeta je veoma bogat. Austrija spada u najveće investitore u Crnoj Gori, gdje trenutno posluje 40 au-strijskih preduzeća. Najveći razvojni potencijal vidim u obla-stima ekonomije i turizma“, istakao je on.

Komentarišući evropske integracije Crne Gore, ambasador Frelih kaže da je Austrija uvijek sa ubjeđenjem podržavala evropski put Crne Gore, i to će činiti i u budućnosti.

On je naglasio da je sprovođenje ustavnih reformi u pravosuđu predstavljalo jedan veoma težak politički korak, od presudne važnosti za budućnost države.

„Rad sudova je postao transparentniji, a broj ne-zaključenih sudskih slučajeva je uspješno sma-njen. Ipak, ostalo je puno posla u budućnosti“, zaključio je dr Frohlich.

Austrijske investicije

Više od trista miliona eura u Crnu Goru

Austrija je među najvećim investitorima u Crnoj Gori, gdje trenutno posluje 40 austrijskih preduzeća.

36

Broj 2 Februar 2014.

Komesar za proširenje EU Štefan Füle poručio je da države zapa-dnog Balkana treba da iskoriste sadašnju situaciju, kada Evropa pokazuje prve znake izlaska iz krize, i privuku više investicija.

„Činjenica da smo okupili lidere regiona, aktuelne i potencijalne pri-vatne i javne investitore, te predstavnike međunarodne zajednice i međunarodnih finansijskih institucija, pokazuje koliko je važno po-većanje investicija za region“, izjavio je Füle na konferenciji Evropske banke za obnovu i razvoj /EBRD/, koja je održana u Londonu.

Füle je najavio novi pristup EU prema ovom dijelu Evrope, čiji će glavni cilj biti ekonomske reforme i razvoj.

„Želimo da nastavimo da podržavamo ovaj region u suočavanju sa iza-zovima stvaranja radnih mjesta, povećanju konkurentnosti i podstica-nju ekonomskog rasta. U proteklih pet godina i u EU smo bili suočeni sa istim izazovima“, naveo je komesar za proširenje EU.

Füle je naglasio da napori EU u borbi protiv krize već daju rezultate.

On je dodao da nijedna država zapadnog Balkana nema funkcionalnu tržišnu ekonomiju.

Prema njegovim riječima, Evropska komisija plani-ra da pokrene razgovore sa državama

regiona o makroekonomskoj, fiskal-noj i finansijskoj stabilnosti.

„Dijalog ćemo bazirati na nacio-nalnim reformskim programima, a rezultat bi trebalo da bude zaje-

dnički set preporuka za svaku ze-mlju. Zajedno sa Međunarodnim

monetarnim fondom daćemo tehničku pomoć u provođenju preporuka“, izjavio je on.

Novi pristup EU prema zapadnom Balkanu

Povećati investicije za region

Regionalni poslovni susreti u organizaciji portala Biznis plus održani su Zagrebu, a na panelu „Zajedno na treća tržišta“ je razgovarano o tome kako napraviti iskorak iz okruženja i

zajedničkom saradnjom osvojiti evropska i globalna tržišta.

Ocijenjeno je da su poreski najzahvalnije zemlje za poslovanje Ma-kedonija i BiH, zbog niskog poreza na dobit, a slijede ih Crna Gora i Srbija, dok su na začelju Slovenija i Hrvatska.

Izražena je zabrinutost da je ukupna investicijska klima u cijeloj regiji loša, iako ima pozitivnih primjera, kao i da među privrednim društvima nema ambicije za osvajanje trećih tržišta.

Učesnicima panela se obratio i presjednik Hrvatske Ivo Josipović, koji je počasni pokrovitelj događaja.

- Povezivanje privrednika iz regiona je jako važno. Ono što privre-dnici treba da urade jeste da jedni drugima pruže ruku i da sarađu-ju na poboljšanju stanja u privredi svih ovih zemalja. Smatram da je jako mnogo kompatiblnih kompanija iz regije, čije mogućnosti nijesu dovoljno iskorištene - istakao je Josipović.

Susreti privrednika u Zagrebu

Zajedno na treća tržišta Brojne su kompatibilne kompanije iz regiona čije mogućnosti nijesu dovoljno iskorišćene.

37

Broj 2Februar 2014.

Rezultati istraživanja Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) pokazali su da bi Evropska unija

(EU) bila snažnija da je u nju ušla bivša Ju-goslavija kao cjelovita zemlja.

U studiji koja razmatra šta bi se desilo da je EU uložila veće napore, prije svega finansi-jskim podsticajima, za opstanak bivše Ju-goslavije i njeno primanje u članstvo EU-a, navodi se da bi Balkan u tom slučaju bio bolje mjesto za život.

- Životi stotine hiljada ljudi u Bosni i Herce-govini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Ma-kedoniji, Sloveniji i Srbiji bili bi pošteđeni, a Amerika ne bi angažovala svoje vojnike u Evropi prvi put poslije Drugog svjetskog rata. Takođe, Balkan bi bio bolje mjesto - navodi se u istraživanju.

Prema Corneliusu Adebahru, autoru nje-mačke studije, Jugoslavija bi zatražila članstvo u EU već 1991. godine i dvije go-

Istraživanje

EU bi bila snažnija sa SFRJ U studiji se navodi da bi članstvo Jugoslavije spriječilo i današnju ekonomsku krizu koja potresa EU.

dine kasnije počela pristupne pregovore zajedno s Austrijom, Finskom i Švedskom. On smatra da bi Jugoslavija na kraju 20. vi-jeka postala članica EU-a zajedno s Mađar-skom, Estonijom i Maltom, dok bi u eurozo-nu mogla ući zajedno sa Grčkom.

U studiji se navodi da bi članstvo Jugosla-vije u EU spriječilo i današnju ekonomsku krizu koja potresa EU.

- Sama činjenica da postoji tranziciona ze-mlja poput Jugoslavije koja traži članstvo u eurozoni navela bi stare članice da insisti-raju na strožijoj kontroli ekonomskih poli-tika zemalja članica što bi moglo spriječiti financijske krize poput onih u Grčkoj i Špa-niji - navodi se u studiji.

Dodaje se da bi Jugoslavija, kao jedna od zemalja osnivača Pokreta nesvrstanih, omogućila mnogo bolje odnose EU-a sa novim silama u razvoju poput Indije, Južne Afrike, Indonezije i Malezije.

Takođe, bivša Jugoslavija sa blizu 24 mili-ona stanovnika, bila bi peta najveća člani-ca EU-a do ulaska Poljske, a u Evropskom savjetu bi imala više glasova od Holandije, Portugala ili Belgije.

Ipak, u istraživanju se navodi da bi na kraju neke od republika u bivšoj Jugoslaviji, ipak, odlučile da se odvoje od centralne vlade u Beogradu.

- Želja ka decentralizaciji u Jugoslaviji bi ipak toliko jačala da bi se omogućilo izdva-janje jedne od republika, što bi predstavlja-lo presedan u EU. Mogući rezultat bi bio da bi EU na kraju činilo više država manje i srednje veličine - ocjenjuje se u studiji.

Na kraju se zaključuje da bi se ovakvim scenarijem EU bolje pripremila za ekonom-ske krize u Grčkoj i Španiji, kao i to da bi Brisel imao mnogo manje razvijenu sigur-nosnu i odbrambenu politiku.

38

Broj 2 Februar 2014.

Deutsche Telekom najvredniji njemački brend u svijetu

Prema najnovijem Brand Finance Global 500 istraživanju, Deutsche Telekom se na-šao ispred kompanija kao što su BMW, Vol-kswagen i Mercedes-Benz.

Svake godine, Brand Finance utvrđuje koji su to najvredniji brendovi u svijetu. Naj-značajniji svjetski brend je Apple, a slijede ga Samsung, Google i Microsft. Na svjet-skom nivou, Deutsche Telekom zauzima 14. mjesto.

Vrijednost Telekom brenda je procijenje-na na 30,6 milijardi dolara, dok vrijednost BMW brenda iznosi nešto manje od 29 mi-lijarde dolara, Volkswagena 27 milijardi do-lara, a Mercedes Benza oko 24,2 milijarde dolara.

Eksperti iz Brand Financea kažu da u dr-žavi poput Njemačke, u kojoj postoji jako nasljeđe automobilske industrije, činjenica da jedan telekomunikacioni brend prevazi-lazi po vrijednosti proizvodjače atomobila sa tradicionalno visokom pozicijom na li-sti, dokaz je rastućeg značaja tehnološke industrije i njenog prilagođavanju svjet-skim trendovima.

Brand Finance je nezavisna konsultantska organizacija koja se bavi efikasnim upra-vljanjem brendova i ostale nematerijalne imovine najvećih svjetskih kompanija.

Rekordna godina za VW

Njemački automobilski div Volkswagen imao je još jedna rekordnu godinu, s obzi-rom na prošlogodišnju ostvarenu operativ-nu dobit od 11,7 milijardi eura.

I prihodi od prodaje dosegli su rekordan iznos od 197 milijardi eura, što je 2,2 odsto više nego 2012. godine.

Volkswagen je na nivou grupe prodao pro-šle godine 9,73 miliona vozila, prije svega zahvaljujući dobrom nastupu na kineskom i američkom tržištu. Broj prodatih vozila je 4,1 odsto veći nego 2012.

Prema posljednjim podacima, to ga svrsta-va na drugo mjesto mjesto među globalnim proizvođačima - iza japanske Toyote, a is-pred američkog General Motorsa.

Volkswagen je i po podacima o operativnoj dobiti nadmašio očekivanja analitičara.

Dobit nakon oporezivanja iznosi 9,1 milijar-du EUR, a to je 58 odsto slabije od rezultata za 2012, ali to je očekivano jer je kompani-ja prikazala negativne računovodstvene učinke preuzimanja proizvođača presti-žnih sportskih automobila Porschea iz 2012. godine.

Žena u upravnom odboru Honde

Japanski proizvođač automobila Honda prvi put je u svojoj istoriji postavio ženu za člana upravnog odbora, a stranca za opera-tivnog direktora.

Iz kompanije je saopšteno da će se uprav-nom odboru kompanije pridružiti tehno-loški stručnjak Hideko Kunii, a Brazilac japanskog porijekla Issao Mizoguchi, koji već 30 godina rukovodi poslovanjem Hon-de u Južnoj Americi, imenovan je za novog operativnog direktora kompanije.

Japanske kompanije našle su se pod uda-rom kritika zbog toga što promovišu samo japanske državljane.

Postavljanje žena na liderske pozicije u kompanijama jedan je od stubova politike japanskog premijera Shinzo Abea za oži-vljavanje oslabljene privrede Japana.

Bill Gates ponovo najbogatiji na svijetu

Osnivač Microsofta Bill Gates, nakon četi-ri godine, vratio se na čelo Forbesove liste najbogatijih na svijetu, a titulu je preuzeo od telekomunikacijskoga mogula Meksi-kanca Carlosa Slima Heluakoji je četiri go-dine bio prvi.

Gates, čiji je imetak u zadnjih godinu dana narastao za devet milijardi dolara, bio je prvi 15 od zadnjih 20 godina.

Svijetvijesti

Treće mjesto već drugi put zaredom drži španski trgovac odjećom Amancio Ortega, najpoznatiji po lancu trgovina Zara. On je još malo odmaknuo od ponovno četvrtoga milijardera Warrena Buffeta.

Novost na Forbesovoj listi je da bi bogataš ušao u prvih dvadeset, morao je imati re-kordnih 31 milijardu dolara.

Lani je za ulazak među 20 trebalo težiti neto samo 23 milijarde.

Kriza građevinarstva u Francuskoj

Gradnja stanova i kuća u Francuskoj po-četkom ove godine ponovo je pala, nakon višemjesečnih teškoća u građevinskom sektoru.

Dalje perspektive francuske novogradnje su još pesimističnije, s obzirom na sma-njeni obim izdatih građevinskih dozvola, prenosi Tanjug.

Izgradnja novih stanova i kuća u Francu-skoj u periodu od novembra prošle do ja-nuara ove godine smanjena je 9,2 odsto na 85.060 stanova u odnosu na isti period prije godinu, saopštilo je Ministarstvo građevi-narstva Francuske.

Između februara prošle i januara ove godi-ne izgradnja novih stanova i kuća je sma-njena 2,4 odsto na 331.330 stanova.

Broj izdatih dozvola za novogradnju u peri-odu od novembra do januara je još drastič-nije smanjen, 18 odsto na 93.720 stanova.

Na godišnjem nivou broj izdatih dozvola za novogradnju je pao 15,2 odsto na 420.450 stanova.

Prošle godine započeta je gradnja 331,87 hiljada stanova, što je 4,2 odsto manje u od-nosu na 2012.

39

Broj 2Februar 2014.

Svjetski ekonomski forum

Najveće opasnosti koje prijete u 2014. godini

Fiskalna kriza u vodećim svjetskim ekonomijamaFiskalna kriza kroz cijeli se izvještaj provlači kao najveći rizik u 2014. godini. Velike ekonomije i dalje ostaju ugrožene dok mnoga manja tržišta posljednjih godina bilježe rast što bi moglo doliti ulje na vatru finansijske krize, a fiskalna kriza u nekoj od velikih eko-nomija vrlo bi lako mogla imati globalni uticaj.

Visoka nezaposlenostPronaći posao jednako je teško i u velikim privredama kao i u onim manjim, a nezaposlenost najviše pogađa mlade - u nekim zemlja-ma nezaposlenost među mladima je premašila stopu od 50%, a ve-lik problem predstavlja i 'podzapošljavanje' odnosno zapošljavanje mladih na pozicijama za koje su previše kvalifikovani pri čemu se mahom radi o poslovima niskog kvaliteta.

Nestašica vodeI mnogi ekološki problemi dospjeli su na ovu listu, među njima se kao najveći rizik javlja problem vode koji nastaje kao posljedica lošeg upravljanja ionako skromnim zalihama, ali i kao posljedica prevelike kompetitivnosti na tržištu.

Velika nesrazmjera u primanjimaEfekt koji finansijska kriza ima na kupovnu moć srednje klase u velikim ekonomskim sistemima u kombinaciji s polarizacijom prihoda u manjim ekonomijama predstavlja još jedan veliki rizik koji nam prijeti u 2014. godini.

Neprilagođavanje klimatskim promjenamaPoznato je da se već godinama poziva na hitne poteze kako bi se smanjio efekat staklenika. Sada je već postalo potrebno prilagoditi se klimatskim promjenama koje su nas zadesile. Neuspjeh u pri-

lagođavanju tim promjenama najviše ide na štetu najslabije raz-vijenih zemalja.

Sve češće ekstremne vremenske pojaveKao posljedica ranije navedenih klimatskih promjena javljaju se sve češće ekstremne vremenske pojave kao što su suše ili velike poplave. Takvi bi vanredni događaji u 2014. godini mogli dovesti do velikih sigurnosnih rizika poput nestašice hrane te političkih i društvenih nestabilnosti.

Pad sistema globalnog upravljanjaOvaj rizik najviše je povezan sa svim ostalim rizicima iz izvještaja. Slabe ili neadekvatne globalne institucije i mreže u kombinaciji različitim političkim i nacionalnim interesima mogu predstavljati prepreku u saradnji pri suočavanju s globalnim rizicima.

Nestašica hraneOvaj rizik usko je povezan s klimatskim promjenama i ekstre-mnim vremenskim pojavama usljed kojih će izvori kvalitetnih i adekvatnih namirnica postati nepouzdani ili čak presušiti.

Kolaps velike finansijske institucijeProšlo je pet godina nakon propasti Lehman Brothersa, ali mno-gi i dalje strahuju za stabilnost banaka. Ova investicijska banka bankrot je proglasila 2008. godine, a postoji mogućnost da se ovaj scenario ponovi i u slučaju neke druge finansijske institucije i to ove, 2014. godine.

Duboka politička i društvena previranjaPreviranja na društvenom ili političkom planu u nekim bi zemlja-ma mogle uzrokovati gubitak povjerenja između građana i države što će u konačnom dovesti do unutrašnjeg nasilja, globalne nesta-bilnosti, kolapsa države pa čak i vojnog sukoba.

Svjetski ekonomski forum održan u Davosu akcenat je stavio na opasnosti finansijske i ekonomske prirode, ali i one vezane za ekologiju i klimatske promjene.

40

Broj 2 Februar 2014.

Zimske olimpijske igre u ruskom gradu Sočiju završene su 23. februara spektakularnom ceremonijom zatvaranja. Poznato je da su reprezentativci zemlje domaćina bili najjuspješniji

tokom 16-dnevnog takmičenja, osvojivši 33 medalje, no eksperti tek sada analiziraju da li će se, osim na njihova odličja, sjaj olim-pijade prenijeti u vidu benefita na ekonomiju Rusije, koja je prošle godine ostvarila skroman rast od 1,3 odsto, ili makar na oblast So-čija.

Naime, zimske igre u Sočiju su najskuplje u istoriji njihove orga-nizacije, odnosno od 1924. godine, jer je njih, prema nezvaničnim izvorima, utrošeno gotovo 51 milijardu dolara, što je nadmašilo prethodne najskuplje u Pekingu za cijelih osam milijardi.

Benefiti mjerilo uspjeha

- Rijetko kad se Olimpijske igre pretvore u profit. Jedina takva ma-nifestacija za koju se sa sigurnošću može reći da je donijela dobit, a da je građani nijesu plaćali kroz poreze, bila je u Los Anđelesu 1984. godine. Ukoliko su troškovi mjerilo uspješnih Igara, ove u So-čiju su daleko najneuspješnije. – rekla je Janice Forsyth, direkto-rica Međunarodnog centra za olimpijske studije pri Univerzitetu u Ontariju, Kanada. Ona ističe da nerijetko generacije otplaćuju dugove organizacije Olimpijskih igara.

Skupa organizacija, smatraju stručnjaci, neće značajno pogoršati dužnički status Rusije, jer su utrošena „podnošljiva“ 2,4 procenta od procijenjenih dva biliona dolara ruskog BDP-a. Poređenja radi, Ljetnje olimpijske igre 2000. godine u Atini su koštale Grčku se-dam odsto BDP-a.

Sudeći po izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj, astronom-ski troškovi napravljeni u Sočiju neće dati jak vjetar u leđa ruskoj ekonomiji, ali se navodi pozitivan efekat koji će učinjene investi-cije imati za Soči i region Južnog Krasnodara.

- Države, uopšteno govoreći, nemaju ekonomskih benefita od orga-nizovanja ovakvih događaja, naročito ako se pod tim misli na pri-

Soči, posljedice Olimpijade

Najskuplje igre u istorijiRusija potrošila 2,4 odsto BDP, 51 milijardu dolara, na organizaciju 16-dnevnog sportskog hepeninga na jugu zemlje. Dobit će teško ostvariti, ali se očekuju benefiti za regiju domaćina Igara.

hode od prodaje ulaznica, prava na televizijske prenose i od spon-zorstava, koji ne mogu pokriti troškove organizacije. Soči tu nije izuzetak: računovodstveno gledano, gubici će biti veći nego ikad, naročito zbog niskih cijena karata. Ali, izgrađena infrastruktura i nova radna mjesta ostaju dugo nakon što Igre odu. Ovo je naročito bitno za ekonomije u razvoju, jer one teže da potroše više u susret Olimpijadi nego razvijene nacije, unapređujući kvalitet života i po-slovnog ambijenta u tim regionima – stoji u izvještaju EBRD.

Tako se od 235 projekata preduzetih za pripremu igara u Sočiju 37 odnosilo na saobraćajnu infrastrukturu. Najavljeno je i da će Olim-pijsko selo u tom gradu biti pretvoreno u rezidencijalni blok sa sta-novima po povoljnim cijenama.

- Tokom pripreme Igara, Soči i južna Rusija dobili su moderne dru-move i pruge, transportne habove, modernizovanu infrastrukturu, savremene hotele, unapređene energetske kapacitete, hiljade ki-lometara gasovoda, nova postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i optičke telekomunikacije. Kreirano je oko 239 hiljada

41

Broj 2Februar 2014.

Mali predzetnici moraju da znaju kada da iskoriste priliku koja im se pruža, kao i kada je neka mogućnost naprosto isuviše dobra da bi bila istinita.

Prilikom takvih nedoumica ko bi drugi znao bolji odgovor od War-rena Buffetta, svjetski poznatog biznismena.

Postoje četiri osnovna načina kojima se Buffett vodi prilikom do-nošenja važnih odluka i sklapanja poslova.

Morate znate sve o finansijskom stanju svog partnera

Ako želite da znate koje će vam beneficije donijeti sklapanje po-sla sa određenim poslovnim partnerom, morate tačno znati s kim imate posla. To znači da morate biti upoznati sa finansijskim sta-njem svog partnera, kako zarađuje novac, ali i kako ga troši.

O novcu raspravljajte od početka

Može biti pomalo neprijatno raspravljati o novcu na samom počet-ku pregovora, kada tek upoznajete svog partnera. Ipak, to je neiz-bježno ako želite da znate s kim imate posla, kao i da partneru date do znanja šta od njega očekujete.

Koristite raspone za kvalifikaciju i diskvalifikaciju

Kada govorite o novcu raspravite o rasponu cijena, strukturi tro-škova, prinosima i performansama kako bi obje strane u poslov-nom odnosu znale najniže i najviše vrijednosti koje je ona druga strana spremna da prihvati, savjetuju Sirsi i Devris u svojoj knjizi.

Nemojte pregovarati dok nije vrijeme za to

Prilikom sklapanja posla svaka tačka mora se detaljno raspraviti. Nemojte se najedanput „hvatati u koštac“ sa cijelim poslom i nikad nemojte započinjati pregovore prije nego što vam sve bude sasvim jasno, navode autori u knjizi, prenose agencije.

Tako to radi Buffett

Kako da sklopite posao

novih radnih mjesta – navodi se na sajtu Igara u Sočiju.

Brendiranje domaćina

Stručnjaci su saglasni da je glavni efekat organizacije ovakvih ma-nifestacija brendiranje gradova domaćina.

- To ima veoma malo veze sa sportom. Olimpijske igre se koriste da bi se zemlja i grad domaćin predstavile investitorima u što bo-ljem svijetlu – kaže Forsyth.

Za brojne gradove u svijetu organizovanje olimpijade značilo je tranziciju u svjetske centre. Tako je bilo na primjeru Tokija 1964. godine, Seula 1988, Pekinga 2008, a to se predviđa i za Rio de Žane-iro u 2014. Međutim, eksperti koje citira časopis Forbes sumnjaju u tranformaciju Sočija nakon ovog sportskog hepeninga.

- Previše uloženog, a premalo efekta. Soči će i dalje biti samo vo-deći ljetnji centar turizma Rusije – navodi Forbes.

Upoznajte svog poslovnog partnera - jedan je od osnovnih savjeta trećeg najbogatijeg čovjeka svijeta.

42

Broj 2 Februar 2014.

Život je sve teži za strane kompanije u Kini, a one koje žele da ostanu moraće da se prilagode, ocjenjuje londonski magazin „The Economist“.

The Economist

Kina više nije raj za strane kompanije

43

Broj 2Februar 2014.

kineskom tržištu.

Ali za mnoge strane kompanije stvari su sve teže. To je djelimično zbog toga što ki-neski privredni rast usporava, dok s druge strane troškovi rastu. Talentovane mlade radnike je sve teže pronaći, a troškovi plata lete u nebo.

Kineska vlada uvijek je zagorčavala život stranim kompanijama iz nekih sektora pa je tako, između ostalog, ograničavala pri-stup tržištu stranim bankama i brokerskim kućama, i blokirala je internet kompanije, uključujući Fejsbuk i Tviter.

Sada se čini da se takav tretman širi i na druge firme. Informatičke kompanije kao što su Sisko, IBM i Kvalkom suočene su s restrikcijama nakon afere Snouden, farma-ceutska kompanija Glasko Smit Klajn pod istragom je zbog korupcije, Epl je bio prisi-ljen na ponižavajuće izvinjenje zbog pru-žanja neadekvatnih garancija, a Starbaks je optužen od strane državnih medija za narušavanje tržišne konkurencije.

Novi udar na multinacionalne kompanije donijeće novi zakon o zaštiti potrošača. I vladina borba protiv ekstravagantne po-trošnje zvaničnika negativno će se odraziti na poslovanje firmi koje prodaju luksuznu robu.

Pored toga, sve jača konkurencija dolazi od strane kineskih kompanija. Kina je postala najžešće bojno polje globalnih brendova, ali i domaće firme, koje su dugo zaostajale po kvalitetu, ulaze u bitku. Mnoge od njih stekle su iskustva u inostranstvu, a neke su razvile vlastite inovativne proizvode. Ksi-aomi i Huavei razvili su svjetski poznate pametne telefone, a proizvodi Sanija uspje-šno konkurišu skupljim brendovima Hi-tačija i Katerpilara. Kineski potrošači više nisu spremni da plate veliku premiju samo zato što se radi o stranom brendu.

Zbog sve težih uslova poslovanja neke kompanije već napuštaju kinesko tržište. Revlon je u decembru najavio potpuno povlačenje. L’Oreal, najveći svjetski proi-zvođač kozmetike, ubrzo nakon toga ob-javio je da će prestati da prodaje jedan od svojih glavnih brendova, Garnijer. Best baj, američki trgovac elektronskom robom i Media Markt, njemački konkurent, već su napustili kinesko tržište kao i Jahu, inter-netski div. Tesko, britanski trgovinski la-nac, prošle godine je odustao od pokušaja da ga osvaja samostalno i udružio se s ki-neskom državnom firmom.

Neke od kompanije koje ostaju bore se s

padom prodaje. IBM je prošle nedjelje izvi-jestio je da su mu prihodi pali za 23 posto u posljednjem tromjesečju 2013. Remi Koan-tro, francuski proizvođač pića, objavio je da je prodaja njegovog konjaka Remi Martin pala za više od 30 posto u prva tri tromje-sečja prošle godine, prvenstveno zbog str-moglavog smanjenja prometa u Kini. Jum Brendsu, američkom lancu restorana brze hrane, prodaja je pala za 16 posto, djelimič-no zbog vladine istrage o navodnoj ilegal-noj upotrijebi antibiotika kod njegovih do-bavljača piletine.

Ni investitori više ne slave kompanije s ve-likim investicijama u Kini. Cijene njihovih dionica u posljednje dvije godine bilježe slabije rezultate od drugih.

Oni koji ostaju u Kini moraće da prilagode svoje poslovanje kako bi opstali. Rastući troškovi znače da menadžeri moraju da se okrenu povećanju produktivnosti, a ne više da forsiraju rast po svaku cijenu. Jedan od načina da se srežu troškovi je investiranje u tehnologiju koja zahtijeva manje radne snage. Takođe, multinacionalne kompanije zaostaju za lokalnim kompanijama poput Alibabe i Tensenta u iskorišćavanju velikih podataka (big data) koji se prikupljaju iz e--trgovine i pametnih telefona.

Druga bitna stvar o kojoj treba voditi raču-na je kontrola poslovanja. Česta je praksa da lokalni menadžeri u Kini ne poštuju standarde kao drugdje u svijetu. To pone-kad ima pogubne posljedice jer su kineski potrošači aktivniji na društvenim mreža-ma od onih na Zapadu pa svaki skandal brzo izbije na nacionalni nivo.

I konačno, politika „jedne Kine“ više nema smisla. Većina međunarodnih kompanija pokrenula je poslovanje u vrijeme kada je kineska privreda bila nekoliko puta ma-nja nego danas. Mnogi još uvijek pokuša-vaju da vode poslovanje iz jednog centra i pristupaju Kini kao jedinstvenom tržištu. Međutim, to više nema smisla kada se uku-si u hrani, modi i mnogim drugim stvarima znatno razlikuju između kineskih pokra-jina i mega-gradova koji imaju populacije velike poput evropskih zemalja. To znači da menadžeri moraju da rade na lokalizo-vanju marketinga i na specifičnim razlika-ma u proizvodima.

Kina je još uvijek primamljiva za poslova-nje, ali da napreduju mogu samo firme koje mogu da podstaknu produktivnost, da po-boljšaju upravljanje i da odgovore lokalnim ukusima. Zlatne godine definitivno su pro-šlost, prenosi T portal.

Prema riječima pokojnog Roberta Goizueta, bivšeg šefa Coca Cole, 15. april 1981. bio je „jedan od najvažnijih

dana u istoriji svijeta“. Tog datuma otvore-na je prva fabrika Koka kole u Kini nakon komunističke revolucije.

Tvrdnja je malo pretjerana, ali nije potpuno apsurdna. Mao Ce Tungova katastrofalna politika ostavila je kinesku privredu u ru-ševinama. Vrhunac popularnih težnji iz onoga doba bile su „četiri stvari koje se vrte u krug“: bicikli, šivaće mašine, ventilatori i satovi. Dobrodošlica koju je Deng Sjaoping, Mao Ce-tungov nasljednik, dao stranim preduzećima bila je dio niza promjena koje su pretvorile Kinu u jedno od najvećih i naj-brže rastućih tržišta u svijetu.

U posljednje tri decenije brojne multinaci-onane kompanije hrlile su u Kinu, a nakon izbijanja svjetske finansijske krize mnoge kompanije su kinesko tržište vidjele kao spas od recesije. Sada, međutim, izgleda da doba „zlatne groznice“ polako prolazi.

Na neki način kinesko tržište je još uvijek najprivlačnije za strane kompanije. Prem-da čini samo osam odsto svjetske lične potrošnje, doprinosi rastu prodaje više od bilo koje druge zemlje. Tako su kompani-je poput GM-a i Epla najveći dio zarade u posljednje dvije godine ostvarile upravo na

44

Broj 2 Februar 2014.

Finansijska situacija u globalnoj indu-striji čelika je zabrinjavajuća i lošija je nego za vrijeme krize s kraja deve-

desetih, zbog viška kapaciteta, smanjene profitabilnosti i „rata“ između pojedinih ja-kih igrača na tržištu čelika. Globalna indu-strija čelika nalazi se u teškoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji, navodi se u internom dokumentu OECD-a, dostavljenom Portalu Analitika.

To je bio povod da se u februaru okupe čel-ni ljudi OECD-ovog Komiteta čelika na čelu sa predsjednikom tog tijela Risaburom Ne-zuom.

Opasnost višak kapaciteta

OECD upozorava da će trenutni višak ka-paciteta čelika negativno uticati na kom-pletnu industriju željeza. Čak, među člani-cama vlada zabrinutost da će ovi trendovi postali gori od globalne finansijske krize iz 2008. godine.

- Višak kapaciteta je dostigao zabrinja-vajući nivo, finansijska situacija u industri-ji je slaba, a protekcionističke mjere poje-dinih država se nastavljaju, upozoravaju iz OECD-a.

Nadalje, finansijski učinak industrije može se posmatrati kao lošiji nego za vrijeme krize krajem 1990-ih . Najnoviji trendovi u ključnim finansijskim pokazateljima, kao što su profitabilnost i zaduženost je zabri-njavajuća i ukazuje da je globalna industri-ja u veoma teškoj ekonomskoj i finansij-skoj situaciji. Globalni odnos iskorišćenosti kapaciteta ima značajno negativan uticaj

Industrija

Finansijska kriza napada čelik

Višak kapaciteta je dostigao zabrinjavajući nivo, navodi OECD.

45

Broj 2Februar 2014.

na profit industrije čelika. Neki članovi udruženja čelika upozoravaju na damping praksu koja se širi. Učesnici su razgovara-li o preliminarnom izvještaju o politikama koje promovišu energetsku efikasnost u industriji čelika. Energetska efikasnost, u većini slučajeva, smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu. Takođe je dobra za od-rživost industrije čelika i povećava ukupnu konkurentnost i profitabilnost industrij-skih subjekata - navodi se u dokumentu

Rast proizvodnje čelika

OECD je u svom dokumentu iznio i podat-ke o ukupnoj proizvodnji čelika. U prva tri kvartala 2013. godine, kako se precizira u dokumentu , globalna proizvodnja čelika dosegla je 1.582 miliona metričkih tona (MMT) na godišnjem nivou, što predstavlja povećanje od 2,7 odsto u odnosu na isti period 2012. Kineska proizvodnja čelika povećana je za 8 odsto u odnosu na pro-šlu godinu, dostigavši novi svih vremena rekord od 783 MMT na godišnjem nivou. U ostatku svijeta, proizvodnja čelika je 798 MMT u prva tri kvartala 2013, što predsta-vlja pad od 2 odsto u odnosu na prošlu go-dinu.

Ono što je interesantno je da raste global-na potražnja čelika u prva tri kvartala. Rast tražnje je posljedica potrošnje čelika u Kini, koja je za 15 odsto veća nego u trećem kvar-talu 2013 . Potrošnja čelika u ostatku svijeta je takođe povećana tri odsto u odnosu na prošlu godinu u trećem kvartalu 2013 , na-kon tri kvartala pada, što u ukupno zbiru dovodi do povećanja od jedan odsto.

Prema prognozama Svjetske asocijacije če-lika, ove godine se očekuje povećanje pro-izvodnje čelika za 3,3 odsto što je na nivou prošle godine. Povećanje proizvodnje čeli-ka je posljedica povećanja potrošnje čelika na tržištima u razvoju kao i na kineskom tržištu.

OECD je osnovana 1960 godine. Nastala je kao nasljednik Organizacije za evropsku ekonomsku saradnju nastale u sklopu Maršalovog plana s ciljem rekonstrukcije evropske privrede razorene u Drugom sv-jetskom ratu. OECD je konsultativna orga-nizacija, bez snage obavezivanja bilo koje od svojih članica. Loše prognoze koje se tiču svjetske industrije čelika, ne ulivaju optimizam da će nikšićka željezara Tošče-lik moći da ostvari zacrtane planove proi-zvodnje. Turci su obećali da će ove godine da proizvedu 150.000 tona željeza.

Andrew Cuomo, guverner savezne države New York, nedavno je na-javio početak poslovnih aktivnosti

New York Green Banke, a služiće podstica-nju ulaganja privatnog sektora u čiste izvo-re energije i energetsku efikasnost. Riječ je o najvećem projektu ove vrste u SAD-u koji na raspolaganje potencijalnim investitori-ma stavlja čak milijardu dolara sredstava.

Početni kapital banke od 210 miliona dola-ra biće usmjerena ka jačanu sektora vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije na komercijalnom nivou.

- Uzbuđeni smo što krećemo sa radom na tržištu i veselimo se pronalasku inova-tivnih načina koji će investicije u sektor čiste energije približiti privatnom sekto-ru. Najava početka našeg poslovanja na-glašava predanost guvernera Cuoma za uspostavljanje javno-privatnih partnerstva koji mogu proširiti tržište zelene energije, pokrenuti razvoj komercijalno dokazanih tehnologija ali i investitorima i firmama omogućiti korišćenje atraktivnih mo-gućnosti razvoja čiste energije- rekao je Alfred Griffin, predsjednik NY Green Bank.

Članica Kongresa, Rosa DeLauro predložila je pokretanje Banke za razvoj nacionalne infrastrukture koja bi podstaknula privatni sektor na ulaganja u modernizaciju pre-voznog, energetskog, telekomunikacionog i sektora zaštite životne sredine. Projekti koje bi finansirala podlijegali bi osnovnom uslovu „Buy America” kojim se garantuje da su sva sredstva korištena u projektu proi-zvedena u SAD-u.

Čista energija

Pokrenuta najveća zelena banka u SAD Početni kapital banke od 210 miliona dolara biće usmjerena ka jačanu sektora vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije na komercijalnom nivou.

46

Broj 2 Februar 2014.

Znanje je faktor koji generiše brze promjene, koje su uslov op-stanka, a koje traže stalno učenje i osposobljavanje. Može se reći da su savremeni sistemi menadžmenta zasnovani na

promjenama, znanju, stalnom učenju i osposobljavanju.

Kružne logike procesnog modela kvaliteta koje počinju i završava-ju se sa stalnim poboljšavanjima strukturiraju način razmišljanja zaposlenih. Struktura razmišljanja zaposlenih čini strukturu raz-mišljanja tima; a struktura razmišljanja timova čini strukturu raz-mišljanja organizacije. O strukturi razmišljanja, o logici poboljša-vanja, o vrlinama rada bavi se filozofija kvaliteta i teorija saznanja.

Poboljšavanja kao stalni proces oslonjen je na nauku o kvalitetu - tako je razmišljao V. A. Šuart još prije osamdeset godina. Njegove postavke je razrađivao Deming i ostali teoretičari i praktičari kva-liteta. Ali i pored toga i danas, na početku dvadeset prvog vijeka, postavlja se pitanje da li se kvalitet može dostići bez učenja, an-gažovanja zaposlenih i zadovoljavanja zahtjeva i želja korisnika.

Odgovor na ova pitanja daju nova izdanja standarda QMS-a pola-zeći od osam definisanih principa.

Bez obuke i osposobljavanja nema adekvatnog angažovanja zapo-slenih, nema donošenja odluka na osnovu činjenica, nema pobolj-šavanja. Treba dodati da neobučen i neosposobljen „vlasnik“ nije dobar „vlasnik procesa“.

Kompanija treba da bude organizovana tako da zaposleni budu na brz i efikasan način informisani o tehnološkim promjenama, primjeni novih metoda i načinima kako se spoznaje korisnikova želja.

Učenje kako saznati šta je korisnikova želja (iskazana i neiskaza-na), podrazumijeva učenje kako prilagoditi organizaciju ispunje-nju tih želja.

Ako se akcenat sa kvaliteta preusmjeri na poboljšavanje onda tre-ba poći od definicije: „Kvalitet je sposobnost organizacije da pobolj-šava performanse proizvoda, procesa i organizacije“,

Kvalitet - Učenjem do održivog uspjeha (2)

Procesni pristup i znanjeBez obuke i osposobljavanja nema adekvatnog angažovanja zaposlenih, donošenja odluka na osnovu činjenica i poboljšavanja. Nije dobar „vlasnik procesa“ koji je neobučen i neosposobljen.

Prof. emeritus dr Milan J. Perović

ili „poboljšavanje je izraz sposobnosti organizacije da implemen-tira korisnikove želje“.

Ovo upućuje na kompleksnu problematiku obuke, koju ne zadovo-ljavaju više povremeni kursevi.

Obuka je kompleksan zadatak koji treba sistematično i znalački isplanirati i u okviru koje treba odrediti količine novih znanja i obim učenja. Uspjeh se postiže ako se obuče menadžeri da podrže proces učenja tako što ga iniciraju, pomažu, sponzorišu, omoguća-vaju i što se i sami obučavaju.

To je nova uloga menadžera, koja podržava staru armensku poslo-vicu da: „Ima stvari koje nećeš uraditi dok ih ne naučiš, ali ima i takvih koje nećeš naučiti dok ih ne uradiš“.

Obuka i osposobljavanje zaposlenih kao pojedinaca, kao timova i kao ukupne organizacije je put ka organizaciji koja uči, a polazi od premisa da je znanje važan i dominantan kapital organizacije, odnosno njena bitna konkurentska prednost; da znanje kao kapi-tal organizacije predstavlja znanje svih zaposlenih; da je obuka i osposobljavanje je zajednički imenitelj svih sistema menadžmen-ta.

Međunarodni standardi, kao i naučna i stručna literatura obimno i na dobar način daje veliki značaj obuci i osposobljavanju zapo-slenih. Međutim, taj značaj još nije prodro do svijesti rukovodstva organizacije. Sledstveno tome, stanje obuke i osposobljavanja u većini organizacija se može karakterisati: većina organizacija nema planove obuke i osposobljavanja; one organizacije koje ima-ju planove obuke i osposobljavanja uglavnom ih ne sprovode; iz ove dvije karakteristike stanja procesa obuke i osposobljavanja lako je zaključiti da rukovodstvo organizacije još nije shvatilo da je obuka i osposobljavanje radna obaveza rukovodstva i zaposlenih.

U razvoju organizacije i njenom putu ka organizaciji koja uči, novi standardi ukazuju na pet nivoa razvijenosti organizacije i pet pri-stupa učenju i osposobljavanju:

47

Broj 2Februar 2014.

Nivo 1: klasična organizacija (početno stanje), a učenje i osposo-bljavanje individualno i sporadično.

Nivo 2: proaktivna organizacija, a učenje i osposobljavanje siste-matično i na greškama.

Nivo 3: fleksibilna organizacija, a učenje i osposobljavanje je za-jedničko, organizovano i sa pristupom da svi zaposleni treba da budu uključeni.

Nivo 4: inovativna organizacija; kontinualna poboljšavanja za-snovana na učenju i osposobljavanju i na ravnomjernoj raspodjeli znanja.

Nivo 5: održiva organizacija, a znanje ravnomjerno raspodijeljeno na svim nivoima organizacije, ali se raspodjeljuje i na zaintereso-vane strane, posebno korisnike i partnere.

Ravnomjerno raspoređivanje znanja se smatra osnovom efek-tivnosti i efikasnosti sistema. Znanja i iskustva zaposlenih se ra-

spodjeljuje na radne timove i dalje prenosi na isporučioce i drugim zainteresovanim stranama.

Menadžment znanjem se smatra ključnim faktorom uspjeha orga-nizacije, a ravnomjerno raspoređivanje znanja način upravljanja.

Pred organizacijom se na nivoima od tri do pet postavlja pitanje kakav je praktični pristup ravnomjernog raspoređivanja znanja.

Praktični pristup ravnomjernog raspoređivanja znanja u ovom radu se definiše na procesnom principu, što praktično znači: da su u organizaciji, a na bazi zahtjeva i potreba korisnika, prepoznati i definisani procesi koji te zahtjeve ispunjavaju, kao i procesi upra-vljanja, procesi podrške i procesi mjerenja; da se procesi, na bazi ulaza i izlaza, međusobno povežu u mrežu procesa i da se svakom procesu dodijeli „vlasnik” kao jedan zaposleni ili grupa zaposlenih; da se za svaki proces definiše količina i vrsta znanja koju „vlasnici” trebaju da imaju da bi uspješno upravljali procesom; da se definišu postupci i metode prenošenja znanja, kao i mjerenja efikasnosti obuke i osposobljavanja.

48

Broj 2 Februar 2014.

Poslanici su velikom većinom glasali za Lautenschlägerovu, koja je od 2011. godine na funkciji zamjenika predsjednika nje-mačke Centralne banke.

Ona će u izvršnom odboru ECB zamjeniti drugog Nijemca, Jörga Asmussena.

- Imenovanje kvalifikovane i iskusne žene u odbor ECB je davno trebalo izvršiti - rekla je Sharon Bowles, koja je na čelu ekonom-skog komiteta Evropskog parlamenta.

Američki poslovni magazin Fortune sasatavio je listu od 50 najuticajni-jih žena u biznisu na kojoj su uglav-

nom direktorke koje upravljaju međunaro-dnim firmama.

Nova izvršna direktorka General Motorsa Mary Barra, je na vrhu liste najmoćnijih žena u globalnom biznisu Barra, veteranka u GM-u, postala je izvršni direktor tog naj-većeg američkog proizvođača automobila sredinom januara, postavši istovremeno i prva žena na čelu neke autokompanije, kojima tradicionalno dominiraju muškarci, prenosi agencija AP.

- Barra nije tip šefa koji bi pomislio da će se naći na našoj listi, posebno na njenom vrhu, ali ona je to zaslužila zbog svog malog ega i hrabrosti da mijenja stvari - navodi magazin.

Evropska centralna banka

Sabine Lautenschläger prva žena u izvršnom odboru

Žene u globalnom biznisu

Amerikanke zauzimaju osam prvih pozicija

Evropski parlament odobrio je imenovanje Sabine Lautenschläger u izvršni odbor Evropske centralne banke (ECB).

Izvršna direktorka General Motorsa Mary Barra najmoćnija je žena svjetskog biznisa.

Upravni odbor Evropske centralne banke odobrio je njeno imenovanje a potvrdiće ga lideri EU nakon konsultacija sa upravnim odborom ECB.

Upravni odbor ECB donosi odluke, a šesto-člani izvršni odbor je odgovoran za sva-kodnevno poslovanje centralne banke. Članovi odbora imaju jedan osmogodišnji mandat..

Kao direktor GM, Barra (52) upravlja kom-panijom sa više od 212.000 zaposlenih u 396 postrojenja na šest kontinenata.

Na listi 50 najuticajnih žena u biznisu ma-hom se nalaze direktorke koje upravljaju međunarodnim firmama. Amerikanke za-uzimaju osam od prvih deset pozicija na listi. Na drugom mjestu nalazi se Ginni Ro-metty (56), predsjednica i izvršna direktor-ka tehnološkog giganta IBM, a slijedi je In-dra Nooyi (58), direktorka kompanije Pepsi.

Na petom mjestu je Ellen Kullman (58) iz DuPonta, na šestom Irene Rosenfeld (60) iz Mondelez International, na sedmom Maril-lyn Hewson (60) iz Lockheed Martina, na osmom Meg Whitman (57) iz Hewlett-Pac-karda, a na devetom Patricia Woertz (60) iz Archer Daniels Midlanda.

49

Broj 2Februar 2014.

Žene u socijalističkoj Crnoj Gori ostvarile su ravnopravnost u svim segmentima života. Ustavom Jugoslavije iz 1946. go-dine prvi put su stekle prava glasa i učešća u političkom i

javnom životu, kao i pravo na obrazovanje te zapošljavanje. Prava žena su proširivana ostalim zakonima.

Odmah nakon Drugog svjetskog rata, žene su dale veliki doprinos u dobrovoljnom omladinskom radu na obnovi porušene zemlje, o čemu svjedoče zapisi o velikom broju udarnica. U tom periodu, do-duše, i prirodni priraštaj je bio takav - rađalo se više ženske djece, pa je i ova populacija bila brojnija. Prema popisu iz 1948.godine, u Crnoj Gori je živjelo 379.189 stanovnika, od čega je žena bilo 199.111, a muškaraca 178.078. Sličan odnos se zadržao i u narednom peri-odu, odnosno, prema popisu iz 1953.godine, od 419.894 stanovnika 218.155 su činile žene, a muškarci 201.718.

Praksa

Iako je zakon garantovao potpunu ravnopravnost, u praksi to nije išlo lako ni u jednom segmentu života, pa ni u zapošljavanju, premda je država pokušavala da obezbijedi sve uslove zaposlenoj majci, poput porodiljskog bolovanja, dječjeg dodatka, te otvara-njem obdaništa. Čak su i dječji vrtići građeni u neposrednoj blizini fabrika, naročito onih u kojima je ženska radna snaga bila većin-ska, a jedan takav bio je i u krugu tekstilne industrije Titex.

Razlozi za teško odlučivanje žene da se zaposli, naročito u prvom poslijeratnom periodu od 1947.do 1956. godine, koji je i država

Zapošljavanje žena nakon Drugog svetskog rata

Zakoni na strani žena, praksa drugačija

Žene su dale veliki doprinos u dobrovoljnom omladinskom radu na obnovi ratom porušene zemlje.

označila kao prvu razvojnu dekadu, bili su brojni. Osim tradicio-nalnih, a to je da žena prvo treba da bude supruga i majka pa tek onda zaposlena žena, veliki problem je bio što je stanovništvo bilo, u većini, poljoprivredno i nepismeno. Prema statističkim podaci-ma, 1948.godine u Jugoslaviji poljoprivredno stanovništvo činilo je 67,2 odsto od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva, a u Crnoj Gori je taj procenat bio veći , iznosio je između 70 i 75 odsto.

Jaz

Međutim, kako je procenat zaposlenosti žena rastao u čitavoj Ju-goslaviji, tako je bilo i u Crnoj Gori, ali prilično sporo. Jer, i u periodu sedamdesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme velike industrija-lizacije i migracije stanovništva, taj procenat jedva je prelazio 30 odsto. Koliko je to sporo išlo pokazuje i podatak da je 1974. godine, prema podacima tadašnjeg Saveznog zavoda za statistiku u SFRJ procenat zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih iznosio 31,5 odsto.Procenat zaposlenih žena po republikama tadašnje države dosta se razlikovao, jer se taj jaz između razvijenih i nerazvijenih republika jasno pokazivao i u ovom segmentu. Tako je najveća za-poslenost žena sedamdesetih godina bila u Sloveniji, gdje su činile 41.4 odsto ukupnog broja zaposlenih, dok je najniža bila na Kosovu, samo 19 odsto. U Crnoj Gori, od ukupnog broja zaposlenih, žene su činile 26,4 odsto, a osim Kosova, malo manje zaposlenih žena od nje imale su Makedonija te Bosna i Hercegovina - 25,6, odnosno 25 odsto.

B. Pejović

50

Broj 2 Februar 2014.

Njemački magazin „Outdoor“, specijalizovan za putovanja, pla-ninarenje i avanturizam, u svom februarskom izdanju, uvrstio je Crnu Goru među 40 destinacija za aktivni odmor u Evropi koje se moraju vidjeti.

Crna Gora je istaknuta kao „raj za aktivni turizam“, pored Islanda, Alpa, Škotske, Španije, Portugalije, Južne Francuske.

- Prema članku naslovljenom „Velika sloboda“, pet uzbudljivih „wild“ destinacija za prave ljubitelje prirode i aktivnog odmora su: Škotska, Norveška, Sjeverna Španija, Nacionalni park u Francu-skoj i Crna Gora“, saopštila je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.

Crna Gora sa svojih pet nacionalnih parkova, opisuje se kao raj za planinarenje, posmatranje ptica, a ističe se i da na crnogor-skim planinama još uvijek ima dosta divljih životinja kao što su

Raj za aktivni turizamCrnu Goru časopis Outdoor preporučuje kao jednu od pet uzbudljivih „wild“ destinacija u svijetu prije svega za planinarenje i posmatranje ptica.

medvjed, orao i vuk, što je prava rijetkost u Evropi.

Ističe se da je proteklih godina razvijena mreža planinarskih staza, kao i da je Crna Gora posvećena razvoju ekološkog, održivog pla-ninskog turizmu, te da će u tom smislu crnogorska divlja ljepota dugoročno ostati takva kakva je, zastićena i pristupačna.

Članak preporučuje dvije planinarske ture: Primorsku transfer-zalu Orijen - Lovćen - Rumija (PPT, 182 kilometara) i Crnogorsku planinarsku transferzalu (CT1, 164 kilometara), koja započinje na Bukumirskom jezeru, vodi preko planinskog prevoja Trešnjevik, Bjelasice i visoravni Sinjajevine sve do Durmitora.

Na portalu „Outdoor” magazina dostupni su i drugi članci koji pre-poručuju Crnu Goru kao outdoor destinaciju, među kojima i članak o Durmitoru kao najljepšem nacionalnom parku u Evropi.

Magazin izlazi mjesečno u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj.

VLADA CRNE GORE

enterprise europe