Sretan Božić i nova 2014. - hsf.hr · log mjera koje sam u ime HFS predložio kao polazište za raspravu. Taj materijal je u cjelosti objavljen u Glasniku HFS br.10/2013. Materijal

Gl asilo hrvatskoG fil atelističkoG saveza

4/2013

ISSN 1331-1093

Sretan Božić i nova 2014.

www.posta.hr

TEODOR PEJAČEVIĆ VITEZ SUVERENOG MALTEŠKOG VOJNOG REDA

Povodom 20. obljetnice obilježavanja diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Suverenog malteškog vojnog reda Hrvatska pošta izdala je prigodni blok s jednom markom kao zajedničko izdanje ovih dvaju entiteta.Motiv na prigodnom bloku je hrvatski ban Teodor grof Pejačević Virovitički u svečanoj magnatskoj odori, prema Bukovčevu portretu iz 1903. godine.

Prigodni blok možete kupiti u poštanskim uredima od 18. rujna 2013. godine.

1

4/2013 HRVATSK A FIL ATELIJA

“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza. Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30 riječi.Cijena u maloprodaji: 20 kuna. Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne predstavljaju nužno uredničku politiku “Hrvatske filatelije”.

Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković, Stjepan Zdenko Brezarić, Ivan Drašković, Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš, Damir Novaković, Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović.

h r v a t s k af i la te l i ja

Sadržaj

2 Božić na MaRKaMaIvo Aščić

3 oDRžan iZBoRni KonGRES FEPaMladen Vilfan

5 nacionaliZacijE PoštanSKih PošiljaKa u nEZaviSnoj DRžavi hRvatSKojStipe Vuković

13 PoKušaj DEFiniRanja cEljSKoG iZDanja ShS (i. Dio)Bojan Bračič

19 un-ove MaRKE u hRvatSKoj PoštiIvo Aščić

20 PRoGRaM iZDavanja PRiGoDnih PoštanSKih MaRaKa - 2014

23 PoštanSKE MaRKE Kao viZualnE PoRuKE DRžavE (i. Dio)Dino Murić

28 viii. šKola MlaDih FilatEliStaDino Murić

30 Pošta na tlu Dana šnjE REPuBliKE MaKEDonijE (iii. Dio)Tomislav Trpkovski

38 SvjEtSKa PRiZnanja Za MaRKE hP MoStaR

40 naGRaDna iGRaDario Filjar

Glasilo Hrvatskog filatelističkog savezaISSN 1331-1093

Izdavač: Hrvatski filatelistički savez 10000 Zagreb, Habdelićeva 2, ili PP 259

Za izdavača: Mladen Vilfan

Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić, dr. sc. Radovan Vukadinović,

dr. sc. Gordan Akrapglavniurednik: Tihomir Bilandžić

Kontakt: [email protected]

Oblikovanje i priprema: Perković/Frank

Tisak: Intergrafika d.o.o.

2

HRVATSK A FIL ATELIJA 4/2013

Vjerni pratitelji čestitki su poštanske marke, koje uz sve ostalo što predstavljaju i obilježa-vaju, poslužuju i kao zapis božićnih običaja i ugođaja odnosno sama marka postaje čestitka. Smatra se da je prva božićna poštanska mar-ka tiskana još 1898. godine u Kanadi. Rijetke su poštanske uprave koje ne izdaju poštanske marke s temom Božića.

Hrvatski nacionalni poštanski operator re-dovito od 1991. izdaje poštanske marke Repu-blike Hrvatske s temom Božića te time božić-ne čestitke čine još ljepšim i vjerodostojnijim. Tako ih je do 2013. izdao dvadesetak s različi-tim motivima – od božićnih prizora iz crkava i samostana, kakvih je u Hrvatskoj obilje, slika hrvatskih poznatih umjetnika, do marke Božić na bojištu ili one s motivom božićne pšenice.

Tema Božića spada u atraktivnije sakupljačke teme među filatelistima. S obzirom da je uobičaje-na naklada božićnih maraka Republike Hrvatske jedan milijun, zapanjujuće zvuči da je po svakom stanovniku tiskano svega 0,23 božićne marke. Usporedi li se ovaj podatak s Kanadom koja ti-ska u prosjeku 25 maraka po stanovniku, vidjeti će se da se u Hrvatsku još nije u potpunosti vratio običaj čestitanja Božića putem klasičnih čestitki.

Krajem studenog ove godine u Hrvatskoj je puštena u promet nova božićna marka s motivom starinskih božićnih ukrasa koja će zajedno s božićnim čestitkama ući u većinu hrvatskih domova i ureda, ali one će također putovati i po cijelome svijetu.

Običaj slanja božićnih i novogodišnjih čestitki zadržao se do danas unatoč poja-vi modernijih i bržih načina komunikacije poput telefona, sms-poruka i interneta. Ne treba zaboraviti da su ipak ovi novi mediji nedostupni većini svjetskog stanovništva. Rukom napisana čestitka puno je toplija te privlači više pozornosti u očima onih koji-ma je namijenjena jer ovaj način čestitanja iziskuje dosta više truda: odabir i kupova-nje, pisanje i adresiranje te slanje čestitke. Zanimljivo je i to da veliki broj primatelja božićnih čestitki redovito iste čuvaju ispod bora te pošiljatelju posebno zahvaljuju na njegovoj čestitci i smatraju je svojevrsnim darom.

Božić na MaRKaMaIvo Aščić

Ovogo-dišnje

božićne marke

pacifičkog otočja To-

helau na kojem živi oko 1400

stanov-nika

Božić na markama britanskog posjeda Guernseya iz 2013. Božić na markama Suverenog malteškog vojnog reda 2013.

3


Upravni odbor HFS je na svojoj 10.sjednici održanoj desetak dana prije Kongresa FEPA raspravio i usvojio platformu za nastup na Kongresu i zadužio mene kao delegata na kon-gresu da je zastupam. Isto tako smo raspravili i naš stav prema izboru novog FEPA Boarda kao i kandidatima koje preferiramo.Pripremio sam i pismeno obraćanje delegati-ma na FEPA meetingu uz koje je išao i prijed-log mjera koje sam u ime HFS predložio kao polazište za raspravu. Taj materijal je u cjelosti objavljen u Glasniku HFS br.10/2013.Materijal na engleskom jeziku podijeljen je svim delegatima prije FEPA Meetinga i izazvao je priličan interes. Kad je ta točka dnevnog reda došla na red obratio sam se delegatima i deseto-minutnim usmenim objašnjenjem navodeći op-širnije neka obrazloženja.Isto tako zatražio sam da svi kandidati za novi FEPA Board istupe prije izbora sa svojim programima i stavovima oko

U Madridu je 5. listopada 2013. održan kon-gres FEPA- Europske asocijacije filatelističkih federacija. Samom kongresu je predhodio dan ranije FEPA Meeting, neformalni diskusioni sastanak delegata na kongresu koji je trebao u slobodnoj raspravi raspraviti stajališta nacio-nalnih federacija o ključnim pitanjima europ-ske i svjetske organizirane filatelije. U raspravi je sudjelovao veći broj delegata na-cionalnih saveza, a rasprava je pokazala dubo-ke razlike u pristupu i prioritetima organizirane filatelije iako je u nekim pitanjima postignut i jedinstveni pristup naročito o izgubljenim pozi-cijama europske filatelije preko izmjena statuta FIP-Svjetske filatelističke federacije do kojeg je došlo prvenstveno za vrijeme ,,nesretnog“ Kongresa FIP u Lisabonu 2010. Na tom kon-gresu Europa je potpuno podjeljenim nastupom svojih nacionalnih saveza izgubila svoje dugo-godišnje pozicije u svjetskoj filateliji.

oDRžan iZBoRni KonGRES FEPaMladen Vilfan

4


su većini njih ovakve ,,ljudožderske“ takse ne-prihvatljive. Uz to idu i drugi troškovi koji su prebačeni na leđa izlagača kao što su troškovi povrata izložaka i troškovi osiguranja.Svi apeli da se vodi računa o mogućnostima filatelista skromnijih platežnih mogućnosti nailazili su na betonski zid odbijanja.Obrazlo-ženje je uvijek isto: izložbe sve više koštaju pa su i vitrinarine sve više i samo nebo je gra-nicaNeki delegati, kao portugalski i austrijski, su uzaludno pokušavali objasniti da se treba koncentrirati na smanjenje rashoda izložbi, a ne na guljenje izlagača.Slijedeći dan održan je kongres FEPA i izbori za novi FEPA Board.Svi kandidati za Board predstavili su se svojim istupima.Za predsjednika je jednoglasno, tajnim glasova-njem, izabran Španjolac Jose Ramon Moreno, za potpredsjednika Giancarlo Morolli, Italija, za tajnika Bojan Bračić,Slovenija, za rizničara Alfred Kunz,Austrija a za dva direktora Boarda Birthe King, Velika Britanija i Nicos Rangos, Cipar. Dobro je da su u novi Board izabrana tri predstavnika zemalja grupacije Alpe-Jadran.U drugom dijelu Kongresa Giancarlo Morolli je održao zapaženo predavanje na temu,,Kako promjeniti smjer“ na osnovi detaljne ankete među članicama FEPA. Ovo vrlo inte-resantno i korisno predavanje objavit ćemo na stranicama Hrvatske filatelije i Glasnika HFS čim ga dobijemo u cjelini.Na marginama Kongresa imao sam pose-ban razgovor s novim predsjednikom FEPA J.R.Morenom i francuskim delegatom, inače članom FIP Boarda, Bernardom Jimenezom kojima sam predao pismeni zahtjev da se naš nacionalni sudac Damir Novaković, prema odluci Upravnog odbora HFS, uvrsti za pola-ganje ispita za FEPA suca na europskoj izložbi u Parizu slijedeće godine. Obojica su obećala punu podršku našem zahtjevu.Kongres FEPA u Madridu bio je iskustvo više o odnosima u europskoj filateliji. Ne uvijek i ne u svemu pozitivno.Slijedeći Kongres FEPA održat će se u ruj-nu slijedeće godine u Luganu u organizaciji Švicarskog filatelističkog saveza za vrijeme izložbe Alpe-Jadran 2014.

najbitnijih pitanja kako bismo mogli odlučiti za koga ćemo glasati.. Ovaj prijedlog je usvojen i slijedeći dan i izvršen na samom kongresu.Nekoliko delegata se je u svojim istupima osvrnulo na pojedine teze iz našeg materijala. Inače na dvodnevnim raspravama i kasnije na izborima sudjelovalo je 38 delegata s pravom glasa, što izravno zastupajući svoje federacije što preko punomoći koje su dobili od drugih federacija.FEPA inače broji 42 nacionalne fe-deracije a na samom Kongresu je kao 43 čla-nica prihvaćen Monako, točnije rečeno Filate-lističko društvo Monte Carlo. Što je pokazala rasprava na mitingu i kasnije na Kongresu?Prvo ono što je pozitivno: prevladao je stav i oko toga je postignuto jedinstvo FEPA da je Europa oštećena odlukama i izmjenama sta-tuta FIP na kongresu u Lisabonu, te da se na slijedećem kongresu FIP koji će se održati u Koreji 2014. treba pokušati uz jedinstven nastup Europe i uz dogovor s Američkom fe-deracijom, ponovo izboriti izgubljena prava kontinentalnih asocijacija da samostalno bira-ju svoje članove u FIP Board.Sličan stav postignut je i oko pitanja izbora i određivanja sudaca na svjetskim i europskim izložbama iako ostaje novom FEPA Boardu da formulira taj načelni stav i predloži ga Kon-gresu FIP. Tek ćemo vidjeti kako će izgledati službene formulacije FEPA Boarda. Nadam se da neće biti previše razvodnjene kako je to če-sto u prošlosti bio slučaj.Europska filatelija ostaje beznadno podijelje-na oko socijalne neosjetljivosti koja se ma-nifestira u iznosima vitrinarina (frame fees) na svjetskim i europskim izložbama kao i i članarinama (membership fees) koje plaćaju federacije FEPA i FIP. Tu vlada potpuna po-djela na bogati Sjever (UK, nordijske zemlje, Nizozemska, Švicarska pa i Rusija) i sirotinju s Mediterana i Centralne i jugoistočne Europe. Bogatim zemljama je potpuno svejedno kolike će biti vitrinarine jer će oni imati uvijek neko-liko stotina izlagača koji su spremni platiti bilo koju cijenu pa i par stotina dolara po vitrini. Ovakav stav bogate Europe ugrozit će i broj-nost naših izlagača na velikim izložbama jer

5


većinom bili patriotske naravi. Nacionalizacije na-lazimo u različitim primjerima, pretisnute pretisnim formama, ručnim natpisima ili ispisane pisaćim strojem sa tekstom „DRŽAVA HRVATSKA“, „NDH“, Nezavisna Država Hrvatska“, „Hrvatska“ i sl. U ovom prilogu navodimo nacionalizacije pre-tisnute pretisnim formama ili gumenim žigovima. Primjere nalazimo u najvećim poštama npr. Zagreb, Sarajevo, Osijek, kao i u mnogo manjim. U većim poštama nalazimo uporabu više tipova pretisaka.

Primjeri nacionalizacija dopisica i odprem-nica Kraljevine Jugoslavije:

Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. god. vrlo brzo dolazi do izražaja u poštanskoj službi i poštanskom prometu. Kako u kratkom vremenskom roku nije postojala mogućnost izrade, u ovom slučaju definitivnih izdanja dopisnica i odpremnica, dozvoljena je up-oraba izdanja Kraljevine Jugoslavije (dopisnica do 01.06.1941, kojih nalazimo i kasnije, te jednu nacionaliziranu odpremicu iz Zagreba čak iz travnja 1942). Da se izrazi državna samostojnost u mnogo pošta je primjenjena nacionalizacija dopisnica i odpremnica Kraljevine Jugoslavije. Razlozi su

nacionalizacije poštanskih pošiljaka u nezavisnoj Državi hrvatskoj

Stipe Vuković

Provizorij Bijeljina - Gumeni pretisak „NEZAV DRŽAVA HRVATSKA“

49 mm

- Pretisak se sastoji od tri pojedinačna dijela, te postoji mogućnost nalaza različitih varijacija pretiska

Nacionalizacije poštanskih pošiljaka u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“Nationalisations of postal items in the Independent State of Croatia / Nationalisierungen der Postsendungen im Unabhängigem Staat Kroatien

Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. god. vrlo brzo dolazi do izražaja u poštanskoj službi i poštans-kom prometu. Kako u kratkom vremenskom roku nije postojala mogućnost izrade, u ovom slučaju definitivnih izdanja dopisnica i odpremnica, dozvoljena je uporaba izdanja Kraljevine Jugoslavije (dopisnica do 01.06.1941, kojih nalazimo i kasnije, te jednu nacionaliziranu odpremicu iz Zagreba čak iz travnja 1942). Da se izrazi državna samostojnost u mnogo pošta je primjenjena nacionalizacija dopisnica i odpremnica Kraljevine Jugoslavije. Razlozi su većinom bili patriotske naravi. Nacionalizacije nalazimo u različitim primjerima, pretisnute pretisnim formama, ručnim natpisima ili ispisane pi-saćim strojem sa tekstom „DRŽAVA HRVATSKA“, „NDH“, Nezavisna Država Hrvatska“, „Hrvatska“ i sl. U ovom prilogu navodimo nacionalizacije pretisnute pretisnim formama ili gumenim žigovima. Primjere nalazimo u najvećim poštama npr. Zagreb, Sarajevo, Osijek, kao i u mnogo manjim. U većim poštama nalazimo uporabu više tipova pretisaka.

Primjeri nacionalizacija dopisica i odpremnica Kraljevine Jugoslavije:

Provizorij Bjelovar - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

46 mm

Provizorij Bosanska Gradiška - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

58 mm

Provizorij Bosanski Novi - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

67 mm

6


3

Provizorij Brod na Kupi - Gumeni pretisak „Nezavisna DRŽAVA HRVATSKA“

32,5 mm

Provizorij Cavtat - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

77 mm

Provizorij Dubrovnik - Gumeni pretisak „Država Hrvatska“, mala slova

TIP-I

36,5 mm

TIP-II

Provizorij Dubrovnik - Gumeni pretisak „Država Hrvatska“, velika slova

72 mm

Provizorij Đurđevac - Gumeni pretisak „Država Hrvatska“

65 mm

Provizorij Glina - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

113 mm

4

Provizorij Gospić - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

56 mm

Pošta Lovinac upotrebljavala je dopisnice sa provizorijem iz Gospića. (zbog male udaljenosti bilo je moguće dostaviti provizorne dopisnice iz Gospića u obližnje pošte)

Provizorij Hlebine - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

65,5 mm

Provizorij Karlovac - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

38,5 mm

Provizorij Ludbreg - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

49,5 mm

Provizorij Mali Bukovec - Gumeni pretisak „NEZAVISNA HRVATSKA“

87 mm

Provizorij Metković - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

112 mm

Provizorij Mostar - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

57,5 mm

7


4

Provizorij Gospić - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

56 mm

Pošta Lovinac upotrebljavala je dopisnice sa provizorijem iz Gospića. (zbog male udaljenosti bilo je moguće dostaviti provizorne dopisnice iz Gospića u obližnje pošte)

Provizorij Hlebine - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

65,5 mm

Provizorij Karlovac - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

38,5 mm

Provizorij Ludbreg - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

49,5 mm

Provizorij Mali Bukovec - Gumeni pretisak „NEZAVISNA HRVATSKA“

87 mm

Provizorij Metković - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

112 mm

Provizorij Mostar - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

57,5 mm

5

Provizorij Nova Gradiška - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

89 mm

Provizorij Nova Rača - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

40 mm

TIP-I

Provizorij Osijek - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

66 mm

TIP-II

Provizorij Osijek - Gumeni pretisak „Država Hrvatska“

44 mm

TIP-III

Provizorij Osijek - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

48,5 mm

Provizorij Osijek-Zagreb - Gumeni pretisak „Nezavisna Država HRVATSKA“

- Zbog nemogućnosti određivanja predajne pošte ovaj provizorij do precizne utvrde istoga nazivamo provizorij Osijek-Zagreb.

53,5 mm

8


5

Provizorij Nova Gradiška - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

89 mm

Provizorij Nova Rača - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

40 mm

TIP-I

Provizorij Osijek - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

66 mm

TIP-II

Provizorij Osijek - Gumeni pretisak „Država Hrvatska“

44 mm

TIP-III

Provizorij Osijek - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

48,5 mm

Provizorij Osijek-Zagreb - Gumeni pretisak „Nezavisna Država HRVATSKA“

- Zbog nemogućnosti određivanja predajne pošte ovaj provizorij do precizne utvrde istoga nazivamo provizorij Osijek-Zagreb.

53,5 mm

6

Provizorij Otočac - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

80 mm

Provizorij Požega Slavonska - Gumeni pretisak „Država Hrvatska“

44 mm

Provizorij Samobor - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

41,5 mm

TIP-I

Provizorij Sarajevo - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

78 mm

TIP-II

Provizorij Sarajevo - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

37 mm

TIP-III


102 mm

9


6

Provizorij Otočac - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

80 mm

Provizorij Požega Slavonska - Gumeni pretisak „Država Hrvatska“

44 mm

Provizorij Samobor - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

41,5 mm

TIP-I

Provizorij Sarajevo - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

78 mm

TIP-II


37 mm

TIP-III


102 mm

7

Provizorij Sisak-Karlovac - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

49 mm

- Zbog nemogućnosti određivanja predajne pošte ovaj provizorij do precizne utvrde istoga nazivamo provizorij Siska-Karlovac.

Provizorij Spisić Bukovica - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

27 mm

Provizorij Srem. Karlovci - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

41,5 mm

Provizorij Trebinje - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

56,5 mm

TIP-I

Provizorij Tuzla - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

47,5 mm

TIP-II

40,5 mm

Provizorij Tuzla - Gumeni pretisak „N D HRVATSKA“

10


7

Provizorij Sisak-Karlovac - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

49 mm

- Zbog nemogućnosti određivanja predajne pošte ovaj provizorij do precizne utvrde istoga nazivamo provizorij Siska-Karlovac.

Provizorij Spisić Bukovica - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

27 mm

Provizorij Srem. Karlovci - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

41,5 mm

Provizorij Trebinje - Gumeni pretisak „DRŽAVA HRVATSKA“

56,5 mm

TIP-I

Provizorij Tuzla - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

47,5 mm

TIP-II

40,5 mm

Provizorij Tuzla - Gumeni pretisak „N D HRVATSKA“

8

Provizorij Vinkovci - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

43 mm

Provizorij Virovitica - Gumeni pretisak „Država Hrvatska“

41 mm 42 mm

Posebnost: Veći razmak između riječi „Država“ i „Hrvatska“

Provizorij Zagreb - Gumeni pretisak „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“

TIP-I

81,5 mm

Provizorij Zagreb - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

TIP-II

119 mm

Provizorij Zagreb - Gumeni pretisak „NEZ - DRŽAVA HRVATSKA“

TIP-III

ca. 98 mm


TIP-IV

ca. 88 mm

8


43 mm


41 mm 42 mm



TIP-I

81,5 mm


TIP-II

119 mm


TIP-III

ca. 98 mm


TIP-IV

ca. 88 mm

11


8


43 mm


41 mm 42 mm



TIP-I

81,5 mm


TIP-II

119 mm


TIP-III

ca. 98 mm


TIP-IV

ca. 88 mm

9


TIP-V

ca. 54,5 mm

Provizorij Zagreb - Gumeni pretisak „HRVATSKA“

TIP-VI

ca. 45 mm


TIP-VII

58,5 mm

Provizorij Zagreb-Sušak - Gumeni pretisak „Nezavisna Država Hrvatska“

- Zbog nemogućnosti određivanja predajne pošte ovaj provizorij do precizne utvrde istoga nazivamo provizorij Zagreb-Sušak.

ca. 50 mm

13


na području južnoslavenskih naroda nekadašnje Austro – Ugarske monarhije. Nakon poraza Aus-tro – Ugarske i centralnih sila je Hrvatski sabor u Zagrebu i Ljudski shod u Ljubljani 29. listopada 1918. proglasilo narodno oslobođenje i uspostavl-janje samostalne Države Slovenaca, Hrvata i Srba sa sjedištem u Zagrebu. Prije toga u Ljubljani je 31. kolovoza osnovana Narodna vlada SHS. To je bio najviši zakonodavni i upravni organ u Sloveniji.1

Narodna vlada je 14. studenog prihvatila te 21. studenog proglasila Odredbu o prelaznoj upravi za Kranjsku, Goricu, slovenski dio Istre, grad Trst s okolico, te Štajersku i Korušku za onaj dio koji je bio dio Države SHS. U odredbi su bili s organiziranjem Poštnega in brzojavnega ravnateljstva za vse slovensko ozemlje v Ljubljani postavljeni temelji slovenske poštanske uprave.2

Opasnost koja je prijetila od Italije, koja je u skladu s Londonskim sporazumom zauzela Primorsku i Istru te dijelove Dalmacije, kao i pritisak Srbije za pristupanje zajedničkoj državi izražen već u Krfskoj deklaraciji prihvaćenoj 20. lipnja 1917. u egzilu na grčkom otoku Krfu, rezultirao je 1. prosinca 1918. pridruživanjem Države SHS Kraljevini Srbiji (koja se tjedan dana prije ujedinila s Kraljevinom Crnom Go-rom i Vojvodinom) u Kraljevstvo (od 1929. godine Kraljevina) Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina SHS) sa sjedištem u Beogradu.3

Ukazom od 7. prosinca 1918. za ministra pošte i telegrafa Kraljevine SHS je imenovan dr. Edo Lukinić, iako je nova zajednička vlada Kraljevine SHS imenovana tek 20. prosinca. Ministar je s odredbom od 16. travnja 1919., koja je počela važiti 1. svibnja 1919., ustanovio organizaciju državne pošte u Kraljevini SHS. Tako je Poštno in telegrafsko ravnateljstvo u Ljubljani samostalno poslovalo (po službenom pravilniku nekadašnje austrijske poštanske up-rave iz 1885. godine) do 30. travnja 1919.4

Celjsko izdanje SHS je naziv za seriju Austro-Ugarskih maraka s pretiskom SHS SLOVENIJA 29.IX.1918 u tri reda i ukrasnom spiralom u desnom donjem kutu. Na nekim markama pored toga otisnuta nova vrijednost. Ideja, iskopati priču o tom izdanju iz prašnjavih ladica, nas-tala je nakon pronalaska dvije obavijesti o tim markama, koji se u dosadašnjim raspravama nisu koristile.

O Celjskom izdanju su u prošlosti pisali razni autori. Prije 13. godina problematiku je temeljito proučila i obradila gđa. Ljudmila Bezaj Krevel. Svoj osvrt na ovo izdanje je kasnije opisao u Katalogu Slovenika g. Jože Velikanje. Kako su o ovom izdanju mišljenja još uvijek podijeljena, a pojavili su se i novi podaci, proučavanjem sve mi poznate literature pokušao sam oblikovati najvjerovatniju predodžbu o ovom izdanju. Za razliku od povjesničarke Ljudmile Bezlaj Krev-el, koja se na izdanje usredotočila pod svijetlom šireg povijesnog (rodoljubnog) događanja, svoj sam pristup bazirano na filatelističkoj kutu gle-danja na navedeni događaj.

Slika 1. Pretisak

Povjesni okvirU posljednjim mjesecima I. svjetskog rata

počela se organizirati narodna vlast u Sloveniji. U Zagrebu je 5. i 6. listopada 1918. godine os-novano Narodni vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kao politički predstavnik naroda, koji su živjeli

Pokušaj definiranja celjskog izdanja ShS (i. dio)

Bojan Bračič

14


• Jugomarka, Jubilarno izdanje za Slovenijo, Katalog poštanskih maraka Jugoslavenskih zemalja, 1. dio (različita godišta).

• Cvetko Zupančič, Ročni pretisk »SHS Slo-venija 29.X.1918« na avstrijskih znamkah iz 1916/1918, rukopis (dvije strane), 12. svibanj 1993. Hrani Anton Krauthaker.

• Dr. Ljudmila Bezlaj Krevel: Znamke „Celj-ske izdaje“, Poštni razgledi 2 i 3/1999.

• Dr. Ljudmila Bezlaj Krevel: Težave, zdrahe in zamere ob izdajah prvih slovenskih znamk, Zbornik 50 let Filatelističnega društva Lovro Košir, Škofja Loka, 1999, str. 57-74.

• Blanka Koželj: Prve slovenske znamke, Pri-jatelj (glasilo Slovenske nacionalne stran-ke), br. 34/1996, str. 16 – objavljen je dio Tavzesovega rukopisa tipkopisa s podacima o markama Celjskog izdanja i Tavzesovim komentarima o tome te kopija Kunejevog članka iz Filatelije.

• Jože Velikanje: Neuradna izdaja – Celjska izdaja, Katalog poštnih znamk in celin, Slovenika 2003 (i starije).

• Celjska izdaja je spomenuta s rečenicom ili dvije i u drugoj literaturi, ali ti navodi nisu bitni, pa ih na ovome mjestu posebno ne navodim.

Pretiskane markeJug piše u prvom rukopisu da je bilo pretis-

kano 23 redovne marke, dvije marke za ekspres-nu poštu i tri porto marke. Ukupno 28 maraka s crnim pretiskom. U kasnijoj popravljenoj kopiji dodao je još pet plavih pretisaka.

Kunej je u svojem prvom članku (1954. go-dine) naveo crni pretisak na 22 redovne marke, dvije ekspresne i tri porto marke te plavi pre-tisak na deset a crveni na tri marke. U drugom članku (13 godina kasnije) broj crnih pretisaka na redovnim markama se povećao na 25, a broj plavih smanjio na 8. U oba slučaja govori o 40 različitih pretisaka. Kod crnih pretisaka razlika je u markama od 2 krune, pokraj marke kata-loške vrijednosti Zumstein 213 pojavljuje se Zumstein 192 o kojoj piše samo Kunej. Dodao je pretisak marke od 4 krune bez dodatka nove nominale, dok je kod plavih izostavio pretisak maraka od dvije i tri krune.

Kada sam počeo proučavati razne izvore koji su govorili o Celjskom izdanju, pokušao sam odgovoriti na neka od pitanje:

1. Što sve obuhvaća ovo izdanje?2. Tko ga je i kada napravio?3. Zašto?4. Kako je završilo?

Za prvi pisani podatak o ovim markama do sada je vrijedio članak V. Tomeca Zadnja beseda na naslov gospoda ministra za pošto v Beogradu, časopis Balkan, br. 10, prosinac 1919, str. 287. Prilikom proučavanja materijala sam otkrio da je Tomec o ovom izdanju pisao i ranije. U istom časopisu su već prije objavljeni članci, o kojima se dosad nije govorilo i pisalo: • Preprečen atentat na žepe nabiralcev pošt-

nih znamk (Spriječen atentat na džepove sakupljača poštanskih maraka) (Balkan br. 5/1919, str. 144, 145) i;

• Na naslov g. ministra za pošto v Beogradu. Razrešena uganka (Na adresu g. ministra za poštu u Beogradu. Riješena zagonetka)(Balkan 8 - 9/1919, str. 254).

Za proučavanje maraka Celjskog izdanja sam koristio još i slijedeće izvore: • Avgust Jug: Handbuch und Spezialkatalog

über die Briefmarkenausgabe 1919/21, str. 168, rukopis (tekst napisan na pisaćoj mašini) iz 1950, Tehnični muzej Slovenije, Muzej po-šte in telekomunikacij Polhov Gradec. Ruko-pis je bio 1954 godine dopunjen ili popravljen, ali taj primjerak nisam uspio dobiti na uvid.

• J. Tavzes: Zgodovina slovenske poštne znamke – rukopis, po Biografskem leksi-konu iz 1953 godine, po Z. Skoku iz 1956 godine, str. 14-16; Tehnični muzej Sloveni-je, Muzej pošte in telekomunikacij Polhov Gradec.

• Ferdo Kunej: SHS Slovenija 29. X. 1918 – Nova filatelija VI, 8/1954, str. 248-249.

Ferdo Kunej: Slovenija SHS iz listopada 1918, Filatelija 7-8, Zagreb 1967, str. 137.

• Dr. Miran Vardjan: Celjska izdaja – pred-hodnica verigarjev? Filatelistični zbornik IV/1987, str. 51-56.

Dr. Miran Vardjan: Kaj verigarji povedo današnjemu filatelistu? Filatelistični zbor-nik VI/1994.

15


Juga je previdio pretisak marke od 4 krune (koju također Kunej ne navodi). Ostaje pitanje kod Vardjanovog navođenja Jugovog rukopi-sa, gdje piše: …da je Celjsko izdanje u Jugo-vom rukopisu iz 1950. godine na stranama 36 i 37, dok je u rukopisu, (koju kopiju imam) 54. poglavlje Nicht zur Ausgabe gelangte Ueber-druckausgabe auf ӧsterreichischen Marken, koje govori o Celjskom izdanju, na strani 168. Da li je ovdje slučaj različitih rukopisa, pa s time i različitim podacima, ili jednostavno za pogrešku kod Vardjanovog navoda stranica?

Slika 3. Plavi i crveni pretisak

U Katalogu Jugomarke (1988/89, 1. dio) je spomenuto u posljednjem poglavlju Privatna izdanja, da je skupina špekulanata pretisnula redovne, ekspresne i porto austrijske marke iz godina 1916/17 (39 različitih) s ručnim žigom „S.H.S. Slovenija 29.X.1918“ bez suglasnosti nadređenog ravnateljstva pošte. Pretisci su

Slika 2. Marke za pretisak

Tavzes piše da za crni pretiska je korišteno 25 redovnih maraka, dvije za ekspresne pošiljke, te tri porto marke. Istodobno navodi 14 plavih i tri crvena pretiska. Navodi crni i plavi pretisak marke od 4 krune (Zumstein 205), koju je Kunej dodao u drugom članku, i marku od 10 kruna (Zumstein 206), koju je Kunej u drugom članku zamijenio za pretisak na drugoj 10 krunskoj marki (Zumstein 195). Veći broj različitih maraka proizlazi iz činjenice da su pojedine marke od dvije, tri, četiri i deset kruna izdane u više navrata. Izdanje iz 1917. godine (Mi 204-207/Zu 203-206) je svjetlije boje, a po Zum-steinu tiskano na sivo bijelom papiru. Posljednje izdanje, koje Michel smješta u godišta 1917-1919 (Mi 208 - 211), Zumstein definira u period 1917 - 1918 (Zu 213 - 216) i na vlaknastom papiru.

Vardjan navodi u članku koji je objavljen 1936. godine u dnevnim novinama Jutro samo 26 maraka s crnim pretiskom i ukupno 10 pretisaka u boji (ne navodeći broj plavih i crvenih). Prema mišljenju Vard-jana, Jug i Kunej navode 27 pretiskanih maraka u crnoj boji i različiti broj onih u boji; po Vardjanu je Jug crnim pretiscima dodao tintom pet plavih u popravci prvog rukopisa. Vardjan među korištenom literaturom navodi samo prvi Kunejev članak, dok drugi iz 1967. godine i Tavzesov rukopis očito nije poznavao. Kod

16


Kunej u oba članka piše o markama nomi-nale 15, 20, 25 i 30 helera s likom Franje Josipa o kojima Vardjan dvoji. Tavzes ih ne navodi, a s Jugovim popisom se ne može usporediti jer on navodi samo nominalu bez ikakvih kataloških bro-jeva pretiskivanih maraka. Vardjan je siguran da je riječ o markama s istim nominalama, s likom cara Karla, koje navodi također i Tavzes, jer su te marke bile uobičajne na filatelističkom tržištu tog vremena. Izašle su 10. svibnja 1917. godine, dok je marka od 20 helera u modrozelenoj boji puštena u opticaj 1918. godine. Zaključak se poklapa s Ferch-enbauerom5, koji piše da su marke iz serije koja je počela izlaziti 28. rujna 1916. godine i izlazila do kraja 1918. godine (Michel te marke dijeli na više serija), te su važile u poštanskom prometu najduže do 31. listopada 1920. godine, osim maraka s likom cara Franje Josipa (15, 20, 25 i 30 helera) koje su važile samo do 28. siječnja 1918. godine.

Bruno Kolenič tvrdi da je vidio jednu pretis-kanu marku s likom Franje Josipa, a interesantan je i zapis na kraju Vardjanovog članka u kojem govori o tri tipa pretiska. Tamo piše da je treći tip pretiska našao na svim markama s likom Franje Josipa u nominalama od 15, 20, 25 i 30 helera (kojih tamo ne bi ni trebalo biti), dok je na markama s likom cara Karla našao samo pretiske prvog i drugog tipa. Na temelju toga je zaključio da je pretisak trećeg tipa krivotvorina. (Više o tome u poglavlju Pretisci).

Usprkos mnogim razlikama svi se slažu u tome da su bile pretiskane samo u crnoj boji tri porto marke i dvije marke za ekspresnu poštu te da postoje samo tri vrijednosti pretiskane s crvenom bojom koje Jug ne spominje.

Slika 6. Porto marke i marke za ekspresnu poštu

u crnoj, plavoj i crvenoj boji. Broj pretiskanih marki u pojedinoj boji se ne navodi. Kao godina izlaska izdanja se navodi 1920.

Cveto Zupančič u svojem rukopisu navo-di Juga, Kuneja, Vardjana i Tavzesa i svoja istraživanja. Navodi 25 crnih pretisaka na re-dovnim markama, tri na porto i dva na ekspresn-im markama. Kod crnih pretisaka na redovnim markama za 15, 20, 25 i 30 vinara navodi marke samo s likom cara Karla. Kod ekspresnih mara-ka dodaje za obje vrijednosti još i varijantu s privjeskom na kojem je Andrejev križ. Za plave pretiske navodi da ih je 14, te se pojavljuju samo na redovnim markama. Spominje i tri crvena pretiska. Uglavnom preuzima navode Tavzesa.

Slika 4. Andrijin križ

Jože Velikanje je očito upotrijebio Tavzesove podatke jer u Katalogu Slovenika nalazimo isti broj pretisnutih maraka. Velikanje navodi najprije 27 pretiskanih marka (podijeljene po arapskim brojevima) s crnim pretiskom, devet s plavim i tri s crvenim pretiskom, ukupno 39 maraka. Posebno su navedene one koje su označene s pojmom „jako mala količina“ i označene su s rimskim brojevima: tri u crnom i pet u plavom pretisku. Tako je na popisu 47 različitih maraka, kao i kod Tavzesa. Nakladu izdanje Velikanje ne navodi.

Slika 5. Marka Franje Josipa

17


Nominala

KATALOG PRETISAK NAKLADA PREMA

MICHEL/ CRNI J+ K+T+V

PLAVICRVENI

K+T+VJug, Kunej Tavzes

Zumstein3 vin 185 / 178 * 7,175 5 vin 186 / 179 * 13,000 6 vin 187 / 180 * 17,050 10 vin 188 / 181 * 2,000 12 vin 189 / 182 * 7,020 15 vin 190 / 183 K K K 10.591

15 vin 221 / 207 T, V J, T, Z 10,591plavih 2x više

od crnih20 vin 191 / 184 K K K 15.000 20 vin 222 / 208 T, V J, T, Z 15,000 25 vin 192 / 185 K K K 7.330 25 vin 223 / 209 T, V T, V, Z 7,350 crveni 20030 vin 193 / 186 K K K 7.336 30 vin 224 / 210 T, V J, T, Z 7,356 plavih je manje

40 vin 194 / 187 * K, T, Z * 6,800plavi 400

crveni 20050 vin 195 / 188 * K, T, Z 6,837 plavih je manje

60 vin 196 / 189 * T, Z * 6,831plavi - malocrveni 1.100

80 vin 197 / 190 * J, K, T, Z J 6.838 K 6.80090 vin 198 / 191 * K, T, Z 6,897 plavi 10001 Kr 199 / 220 * J, K, T, Z 6,806 crni - malo2 Kr 200 / 192 le K2 6.848 zajedno s Zu 2132 Kr 204 / 203 le T, Z T, Z crni - malo2 Kr 208 / 213 * K 1 , 6,848 crni 5003 Kr 201 / 193 / T, Z plavi 63 Kr 205 / 204 / T, Z plavi 2003 Kr 209 / 214 * K 1, T, Z 1,307 plavi - malo4 Kr 206 / 205 * (K2) T, Z 942 crni samo 3 10 Kr 203 / 195 * (K1) 109 crni samo 810 Kr 207 / 206 * (K2) crni 92EKSPRES 2 vin 219 / 211 * 10,000 5 vin 220 / 212 * 10,000 PORTO 5 vin P 47 / 47 * 10,000 10 vin P 48 / 48 * 10,000 15 vin P 49 / 49 * 10,000 NOVE VRIJEDNOSTI 10v/5 vin 186 / 179 * 12,000 crni 2.0003Kr/1 Kr 199 / 220 * 6,800 4 Kr/1Kr 199 / 220 * 6,850 10 Kr/1 Kr 199 / 220 * 6,800

Tavzes i Kunej su marke označili prema Zum-steinovom katalogu, Vardjan je pored toga označio još i po Michelovom katalogu, isto kao

Zupančič, dok je Velikanje samo koristio Michel oznake. Jug u svojem popisu ne koristi kataloške brojeve za pretiskane marke nego samo nominale.

18


se u Celju. Zato se je udomaćio naziv Celjsko iz-danje“. Takvih priča se očito pridržavao i Andrej Ivanuša koji piše6: „Pored ovih maraka (Verigara, opaska B.B.) su bile u Sloveniji izdane privremene lokalne marke u Celju, Dobrovniku i Beltincima u Prekmurju“. Pokraj tog teksta objavljene su dvije slike Celjskog izdanja.

T Janko Tavzes, poštanski stručnjak, prevoditelj i leksikograf, rođen je 23. prosinca 1893. u Idriji, a umro 3. lipnja 1959. godine u Ljubljani. Nakon mature je 1912. godine stupio u poštansku službu u Trstu, gdje je obavio poseban poštanski tečaj i bio od 1913. do 1937 (s izuzetkom 1918. godine kada je bio na sočanskom bojištu, te 1930. – 31. godine kada je bio inspektor poštanske direkcije u Za-grebu) zaposlen u poštanskoj direkciji Ljubljana, gdje je od proljeća 1931. godine šef Personalnog odjela, a od 1932. do 1937. godine direktor.

Uz rad je studirao na filozofskom fakultetu u Ljubljani, romanistiku te usporedno i sloven-sku književnost. Diplomirao je 1927. godine. Po završetku I. svjetskog rata 1918. godine je sudjelovao u reorganizaciji poštanske up-rave, uspostavljajući poštansku terminologiju, prevodeći na slovenski više od sto austrijskih službenih obrazaca, a u vrijeme Kraljevine Jugo-slavije sa hrvatsko-srpskog više zakona, uredbi i priručnika poštanske struke. Od 1921. godine je bio prvi urednik stručnog glasila Poštni glasnik, a u periodu od 1925. do 1929. godine urednik Okrožnice direkcije pošte in telegrafa u Ljubljani.7

Z Cveto ZupančičNaklade pojedinih maraka koje spominju Jug

i Kunej (preuzima ih Vardjan) se skoro posve poklapaju. Razlika je u marci od 80 helera koja je nastala vjerovatno u prepisivanju. Od kud se došlo do ovih podataka se ne zna: da li ih je Kunej (1954.) prepisao od Juga (1950.) ili su oba ko-ristila isti izvor. Većinu ovih podataka navodi također Zupančič, osim kod marke od 2 krune (208/213), koju navodi Tavzes. Također kod tri plave i svih crvenih citira Tavzesa, dok za ostale plave pretiske nema podataka. Tavzes, koji navodi samo pojedine naklade o tome piše: „U samoj direkciji je netko napravio dovoljno bilješki. Zbog žurbe nije mogao zapisati sve naklade, pa je za-pisao samo najmanje nominale“. To su očito one koje Tavzes navodi u svojem rukopisu.

Oznake u tablici:* O ovom pretisku pišu svi autori (kod crvenih

pretisaka bez Juga), pojedine slova označavaju autora koji o tome piše. Kod Juga predložena podjela kod pojedinih maraka problematična jer u svojem popisu ne navodi kataloške brojeve, nego samo nominalne vrijednosti.

J August Jug, mariborski filatelist, zaslužan za aktivno filatelističko djelovanje 20-tih i 30-tih godina 20. stoljeća u Mariboru, pokretač filatelističkog društva i veliki stručnjak za Veri-gare. Celjskom izdanju je u svojem 233 stranice velikom rukopisu (tu kopiju posjedujem) pos-vetio samo jednu stranu što govori da ga ovo izdanje nije posebno zanimalo.

K Ferdo Kunej, celjski filatelist o kojemu nisam uspio puno saznati. Njegovi zapisi o Celjs-kom izdanju koje s ničim ne potkrepljuje ili temelji u pojedinim se tvrdnjama značajno razlikuju od ostalih. Njegova „teorija“ o Celjskom izdanju je usprkos tome imala dosta pristaša, pa recimo da Vardjan u svojem članku navodi: „Prema nekim usmenim informacijama najveći dio priprema za izdanje (Celjsko izdanje, opaska B.B.) provodio

19


ma postoji zanimanje za kupnjom, uključujući i dostavu na kućnu adresu.

Brojne marke i filatelistički proizvodi spo-menutih poštanskih uprava koji su trenutačno u ponudi u Hrvatskoj pošti više nisu dostupni kod izdavača.

Detaljnije informacije glede prodaje mogu se dobiti pozivom na telefonske brojeve: 01 6626 458 i 01 4981 073 ili slanjem upita na adresu e-pošte: [email protected].

U poštanskim uredima 10101 Zagreb i 51101 Rijeka u prodaji je ograničena količina maraka i filatelističkih proizvoda Ujedinjenih naroda (od 1992. do 2002.), Belgije, Češke, Slovačke, Vatikana, Kine, Mađarske, Malte, Portugala i Švicarske (od 1998. do 2010.) te BiH HP Mostar (od 1993. do 1996.). Ovisno o potrebi i raspoloživosti određenih količina maraka i filatelističkih proizvoda, prodaja je moguća i u onim poštanskim uredima u koji-

un-ove marke u hrvatskoj poštiIvo Aščić

UN-ov Svjetski skup na vrhu o održi-vom razvoju u Johannesburgu na mar-ki UN-a (Beč) iz 2002. godine.

Omotnica prvog dana “Hercegbosanski srednjo-vjekovni gradovi – Jajce” Hrvatske pošte Mostar iz 1993. godine.

Maksimum karta s hrvatskom markom i žigom prvog dana “Mala čigra” iz 2006. u izdanju WWF-a.

www.posta.hr

Program izdavanja prigodnih poštanskih maraka - 2014.

www.posta.hr

Program izdavanja prigodnih poštanskih maraka - 2014.

www.posta.hr

HRVATSKI SPORT – FAROS MARATON

Hrvatska pošta tiskala je novu prigodnu poštansku marku posvećenu održavanju tradicionalne sportske manifestacije – plivačkog maratona u Starogradskom zaljevu na otoku Hvaru.Marka je izdana u „sportskom“ arčiću od 9 maraka s jednim privjeskom, a motiv izdanja su stilizirane gure plivača.

Prigodnu marku možete kupiti u poštanskim uredima od 5. studenog 2013. godine.

23


viđenje o značajkama, sastavu i povijesti nacije te time ono postaje oblik istine koji se ne smije dovoditi u pitanje. S takovom pozadinom, tek se tada oblikovanjem konkretnih motiva tim ideološkim alatima daje simbolička konstrukcija odnosno čini ih se vizualno razumljivima.

Kako su poštanske marke vizualni produkti države, velika se pažnja posvećuje odabiru mo-tiva i simboličnih poruka na poštanskim marka-ma. Cilj magistarskog rada je analiza poštanskih maraka kao vizualnih produkata/poruka države, odnosno istraživanje načina kako država utječe na produkciju i dizajn poštanskih maraka te kako promjene društveno-političkog uređenja države utječu na semiotičke poruke poštanskih maraka. Istraživanje će biti provedeno na primjeru hrvat-skih poštanskih maraka s obzirom na različita povijesna razdoblja, odnosno različita društveno-politička uređenja. Fokus istraživanja je analiza hrvatskih poštanskih maraka izdanih u sklopu Države Slovenaca, Hrvata i Srba (1918.–1919.), Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) i Re-publike Hrvatske (1991.-2013.). U sklopu analize osvrnut ćemo se i na razdoblja kada se hrvat-ska država nalazila u sastavu Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.) i Druge Jugoslavije (1945.-1991.), gdje nije bila nosilac poštanskog suvereniteta.

2. IKONOGRAFIJA POŠTANSKIH MARAKA

Poštanske marke predstavljaju nositelje službenog nacionalnog identiteta pojedinih nacionalnih država, promovirajući određeni aspekt nekog realiteta zemlje i njene kulture. Sadržaji na poštanskim markama pokazuju koje nacionalne diskurse pojedine države smatraju dovoljno važnim da bi bili predmetom ikoni-zacije. Tako npr. povijesne i kulturne teme na poštanskim markama prikazuju koja su (ili bi

1. UVODPoštanske marke ne predstavljaju samo potvr-

du plaćene novčane protuvrijednosti poštanske usluge, već su i kulturni i umjetnički fenomen te predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih vizual-nih simbola nacionalne kulture. One su konkretne, materijalne slike i kao takve mediji koji prenose simbolične poruke od pošiljatelja do primate-lja. Pošiljatelji simboličnih poruka su u pravilu nacionalne države, dok primatelje predstavlja građanstvo dotične države, ali i ono u inozemstvu. Simboličke poruke sadrže predodžbu, ideju, tj. mentalnu sliku o tome kako pošiljatelj vidi proš-lost, sadašnjost i moguću budućnost. Važnu ulogu imaju također u promoviranju vrijednosti, ideja, kulturne, prirodne i povijesne baštine. Poštanske marke su, poput valute (kovani i papirni novac) i plakata, gotovo svakodnevno i gotovo svugdje prisutni oblici masovnih medija. Tako definirane, one definiraju primatelja – nas. Simboličke po-ruke, koje prenosi pošiljatelj, oblikuju mentalnu sliku prošlosti, sadašnjosti i moguće budućnosti, odnosno zadaju određeni način gledanja te ga nastoje prenijeti na građanstvo.

Predodžbe i ideje, oblikovane od strane autora – likovnih umjetnika, ne predstavljaju univerzalno važeće norme već su konstrukcije ljudskog uma razvijene u dugoročnom i dina-mičnom procesu te su podložne promjenama. U ovom radu polazimo od pretpostavke da postoji neka vrsta algoritma prema kojem se ponajprije konstruira slika prošlosti, sadašnjosti i mogu-će budućnosti sukladno ideološkim misaonim obrascima. Ovaj proces započinje u ranim pe-riodima zahvaljujući osnovnoškolskom obrazo-vanju gdje se godinama uči nacionalna povijest, jezik i kultura, dok se nacionalni simboli uvijek iznova naglašavaju sve dok ne postanu duboko ukorijenjeni u umovima budućih građana naci-onalne države. Na taj način, usvaja se određeno

Poštanske marke kao vizualne poruke države (i. dio)

Dino Murić

24


izdaju tijekom godine, ikonografski sadržaj na njima će vrlo vjerojatno biti nestabilan. Do-ista, sasvim je moguće da je novost umjesto dosljednosti vrlina dizajna poštanskih maraka. Važnost Hymansovog istraživanja iz metodo-loške perspektive leži u njegovoj tvrdnji da je:

sustavno proučavanje ikonografskih sadržaja… od velike važnosti kao pokazatelj trendova u vrijednostima povezanim s kolektivnim identitetima (Hymans, 2004).Iako je Hymans odbacio poštanske marke kao

objekte proučavanja, pojedini istraživači, iako u malom broju, su prepoznali njihovu vrijednost i vrijednost njihovih ikonografskih sadržaja kao pokazatelja trendova u različitim društveno – političkim sustavima s obzirom na oblikovanje poželjne slike nacionalnog identiteta. Dietz & Foeken (2008) su proveli komparativnu analizu ikonografije tuniških poštanskih maraka u raz-doblju od 1884-2004, Dietz (2007) je proučavao ikonografiju njemačkih i nizozemskih poštanskih maraka u razdoblju od 1849-2004, Kevane (2008) je na primjeru afričkih država Sudan i Burkina Faso istražio kakve strategije pojedini društveno-politički sustavi zauzimaju u pogledu nacionalne reprezentacije te Brunn (2011) koji je na temelju posljednje tri godine Sovjetskog saveza i prve tri godine novonastale Rusije proučavao poštanske marke kao ‘glasnike’ političke tranzicije.

2.1 Kodiranje poštanskih marakaCilj kodiranja poštanskih maraka je klasifika-

cija istih u diskretan broj međusobno isključivih kategorija. Kevane (2008) za potrebe analize poštanskih maraka Sudana i Burkine Faso ra-zvija podjelu u 3 velike kategorije: a) poštanske marke namijenjene isključivo filatelističkom tržištu, 2) internacionalne poštanske marke1 i 3) nacionalističke poštanske marke2. Navedena po-djela će biti korištena za klasifikaciju hrvatskih poštanskih maraka, uz manje izmjene.

1 Internacionalne poštanske marke predstavljaju izdanja koja motivom ili izdavačkom prigodom nisu vezana uz nacionalni identitet; npr. Svjetski dan romskog jezika, Olimpijske igre, Božić, Nova Godina, 400 godina rođenja Rembranta i sl.2 Nacionalističke poštanske marke predstavljaju izdanja koja motivom ili izdavačkom prigodom promovi-raju nacionalni identitet.

trebala biti) povijesna i kulturna razdoblja, oso-be ili objekti ikonizirani, te na taj način postaju dio slike putem koje se dotična nacionalna dr-žava nastoji reprezentirati.

Nacionalne države putem ikonografskih sadržaja prikazanih na poštanskim markama nastoje izgraditi osjećaj zajedništva, odnosno nacije. Službena državna ikonografija uklju-čuje korištenje emotivnih simbola sa svrhom definiranja željene službene verzije nacional-nog identiteta. Politička koherentnost nacio-nalnih država, pa čak i njena stabilnost može se poboljšati putem učinkovitog korištenja tih simbola, odnosno ikonografskih sadržaja. Ti se sadržaji javljaju u obliku državnog imena, za-stave, građevina i raznih spomenika nacionalne kulture, istaknutih povijesnih ličnosti, događaja, lokacija i sl., koji svi zajedno predstavljaju sim-bole nacionalnog identiteta koje država putem poštanskih maraka ili drugih oblika službenih vizualnih produkata nastoji efektivno proširiti diljem cijele nacije (Webster & Garcia, 2010).

Elementi službene državne ikonografije pre-neseni putem poštanskih maraka predstavljaju simbolički ‘okvir’ unutar kojeg građanstvo dotič-ne nacionalne države razvija osjećaj zajedničkog (nacionalnog) identiteta. Iz tog osjećaja identiteta se razvija nacionalizam, odnosno patriotizam, što dalje rezultira javnim priznavanjem drža-ve kao najvišeg oblika institucionalne moći. To priznavanje može biti izraženo na razne načine, uključujući poštivanje zakona, pravnih instituci-ja, plaćanje poreza, vojne obveze i sl. Građanstvo za uzvrat dobiva osjećaj identiteta i zajedništva s drugim pripadnicima nacionalne države. Uspjeh ovakvog oblika reprodukcije nacionalnog identi-teta putem službenih oblika državne ikonografije prenesene pomoću poštanskih maraka, može pridonijeti jačanju stabilnosti i dugovječnosti nacionalne države (ibid.).

U akademskom svijetu, općenito je vrlo malo pažnje pridano kvantitativnoj analizi nacional-no nastrojenih vizualnih medija (i.e. poštanske marke, kovani i papirni novac). Hymans (2004) u svojoj klasifikaciji ikonografskih sadržaja na europskim valutama, odbacuje proučavanje ikonografije poštanskih maraka sugerirajući da zbog velikog broja poštanskih maraka koje se

25


Tabela 2.1: Hrvatske poštanske marke1

Period Broj izdanih poštanskih maraka

Država Slovenaca, Hr-vata i Srba, 1918. – 1919. 15

Nezavisna Država Hrvatska, 1941. – 1945. 177

Republika Hrvatska, 1991. – 2013. 912

UKUPNO: 1.104

1 Izdanja kojima unutar korištenog kataloga nisu dodije-ljeni odvojeni kataloški brojevi nisu uvrštena u analizu

U obzir nisu uzeta provizorna izdanja3 države SHS (41 poštanska marka s 12 različitih pretisaka), nastala pretiskivanjem mađarskih maraka i pro-vizorna izdanja Nezavisne Države Hrvatske (51 poštanskih marki s 8 različitih pretisaka), nastala pretiskivanjem poštanskih maraka Kraljevine Ju-goslavije. Razlog tome leži u činjenici što su pro-vizorna izdanja poštanske marke izdane od strane drugih poštanskih administracija (u našem slučaju jugoslavenske i mađarske poštanske marke), dok ih je hrvatska poštanska administracija preuzela kao takve i preko naziva „MAGYAR KIR.PO-STA“ i „JUGOSLAVIJA“ otisnula nazive „SHS / HRVATSKA“, odnosno „HRVATSKA / SHS“ i „NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA“. Prema tome, provizorna izdanja nisu sadržajima i moti-vima vezana uz očuvanje nacionalne i kulturne baštine hrvatskog naroda. Nadalje, vojnopoštanske naljepnice za pakete (2 izdanja) nisu uzete u obzir prilikom analize jer, kako Strpić (2011) navodi, postoje valjane naznake prema kojima je moguće zaključiti da ta izdanja nisu proizvod poštanskih vlasti NDH. Doplatne poštanske marke nepo-štanskih institucija Republike Hrvatske također nisu predmet ove analize (ukupno 108 poštanskih marki), jer ih izdaju institucije kojima je odobreno njihovo korištenje, a koje ujedno odgovaraju za njihov izgled, distribuciju i tiskanje (npr. Tjedan Crvenog križa, Tjedan borbe protiv tuberkuloze, Tjedan solidarnosti), tj. one nisu tiskane i stavlje-ne u promet od strane poštanske administracije.

3 Provizorna ili privremena izdanja su poštanske marke koje su u pomanjkanju redovitih maraka tiskane, odnosno pretiskivane privremeno te su bila u upotrebi kratko vrijeme.

Mnoge nacionalne države izdaju poštanske marke koje su namijenjene isključivo filatelistič-kom tržištu, te nisu namijenjene za uporabu u poštanskom prometu. Prema podacima iz 2013. godine, 77 država diljem svijeta u članstvu je tzv. „Inter-Governmental Philatelic Corporati-on“ (kratica IGPC), privatne filatelističke agen-cije za dizajn, produkciju i marketing poštanskih maraka. Republika Hrvatska je njezina članica. Agencija surađuje s državama članicama u po-gledu produkcije poštanskih maraka poželjnih filatelističkim krugovima. Unatoč činjenici da je Republika Hrvatska članica navedene agencije, IGPC nije sudjelovao u produkciji hrvatskih poštanskih maraka. Poštanske marke Države SHS i Nezavisne Države Hrvatske nisu u svo-jim izdanjima imale isključivo filatelističke po-štanske marke, iz razloga što je agencija IGPC prvog klijenta stekla tek 1957. godine (afrička državica Gana) odnosno u puno kasnijem vre-menskom razdoblju za razliku od razdoblja kad su navedene države postojale. Stoga kategorija ‘1) poštanske marke namijenjene isključivo filatelističkom tržištu’ nije dio klasifikacije hr-vatskih poštanskih maraka.

Za potrebe analize u obzir su uzete poštanske marke koje je hrvatska poštanska administracija kao nosilac poštanskog suvereniteta izdala u sklopu Države Slovenaca, Hrvata i Srba (1918.–1919.), Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) i Republike Hrvatske (1991.- 09. 06. 2013.). Fokus ove analize su prigodne i redovite (engl. definitive postage stamps) poštanske mar-ke, zbog toga što su one oblikovane od strane hrvatske poštanske administracije. Radi se o ukupnom broju od 1.104 poštanskih maraka (vidi Tabelu 2.1). Analiza je provedena na način da je tema svake poštanske marke bila pred-metom promatranja, a ujedno su u obzir uzeti i razlozi njihova izdavanja. Ukoliko poštanska marka objedinjuje obje teme (nacionalističku i internacionalnu) dodjeljuje joj se vrijednost od 0,5 (u Tabeli 2.2 označeno kao “Pojavnost teme”). Za potrebe klasifikacije i prebrojavanja izdanja hrvatskih poštanskih maraka u obrađi-vanim razdobljima korišten je katalog Michel „Südeuropa 2004/2005“ te internetska stranica Hrvatske pošte d.d. - www.posta.hr.

26


tema, odnosno podtema. U tom slučaju, ukoliko poštanska marka obuhvaća dvije teme, svaka od identificiranih tema će biti vrednovana s koefi-cijentom 0,5; ukoliko su obuhvaćene tri teme, svaka će biti vrednovana s koeficijentom 0,33 i td.. Kategorizacija tema je dana u Tabeli 2.3.

Tabela 2.3: Kategorizacija glavnih tema i podtema na hrvatskih poštanskim markama

Glavne teme Podteme

SIM Simbolične1

2

Znakovi i simboli (npr. slova, brojke, poštanski simboli)Alegorijski prikazi

DRU Društvene3

4

Društvena pitanja (npr. obrazovanje, zdravlje, djeca)Sport

KUL Kulturne567

Umjetnost, kulturna baštinaZnanost, istraživanje, tehnologijaSakralna tematika, religija

POL Političke

8

9

10

Politika (politička povijest, nacionalni heroji, državne agencije)Državno vodstvoNacionalni simboli (npr. zastava, grb, pleterna ornamentika…)

EKO Ekonomske1112

GospodarstvoPrijevozna sredstva

GEOGeografija i priroda

131415

Gradovi, kule i utvrde, krajoliciGeografske kartePriroda, flora i fauna

Slična je situacija i s komercijalnim markama (ukupno 5 poštanskih marki).

Tabela 2.2: Klasifikacija hrvatskih poštanskih maraka

KATEGORIJE

DRŽAVA SLOVE-NACA, HRVATA I

SRBA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA

Pojavnost teme

Udio u %

Pojavnost teme

Udio u %

Poja-vnost teme

Udio u %

Internacio-nalne teme 0 (0) 0 % 4,5 (9) 2,56 % 169

(212) 18,53 %

Nacionalis-tičke teme 15 (15) 100 % 172,5

(177) 97,44 % 743 (786) 81,47 %

*Napomena: Brojevi u zagradama označuju broj po-štanskih maraka na kojima se navedene teme pojavljuju

Nacionalističke teme izdvojene u Tabeli 2.2 su dodatno kategorizirane s obzirom na šest glavnih tema i 15 podtema. Važno je napomenuti da je razvrstavanje izdvojenih poštanskih maraka s nacionalističkim temama potrebo biti sprove-deno s velikim oprezom. Nacionalne države su vrlo promjenjive u tematskoj raspodjeli izdanja poštanskih maraka. Tako npr. neka izdanja po-štanskih maraka mogu svojim ikonografskim sadržajem obuhvaćati više različitih glavnih

Znakovi i simboliAlegorijski prikaziDruštvena pitanja

SportUmjetnost, kulturna baština

Znanost, istraživanje, tehnologijaSakralna tematika, religija

PolitikaDržavno vodstvo

Nacionalni simboliGospodarstvo

Prijevozna sredstvaGradovi, kule i utvrde, krajolici

Geografske kartePriroda, flora i fauna

123456789

101112131415

Slika 2.1: Pregled tema hrvatskih poštanskih maraka

27


tematika’ (7%). S obzirom na 15 podtema iz-dvojenih unutar glavnih tema za cijelokupno proučavano razdoblje, motivi iz umjetnosti i kulturne baštine su najdominantniji (podtema 5; čak 30% svih poštanskih maraka), zatim slijede gradovi/kule i utvrde/krajolici (podte-ma 13; 17%) i priroda/flora i fauna (podte-ma 15; 10%). Najmanju zastupljenost imaju motivi iz sporta (podtema 4; 3%), državno vodstvo (podtema 9; 2%) i geografske karte (podtema 14; 1%).

Slika 2.1 prikazuje raspodjelu tema i pregled broja poštanskih maraka po temi za analizirano razdoblje u cjelini, odnosno 26 godina izdavanja hrvatskih poštanskih mara-ka. Ukoliko se osvrnemo na raspodjelu šest glavnih tema, ‘kulturna tematika’ je daleko najdominantnija tema (42% svih hrvatskih poštanskih maraka), slijedi ‘geografija i priroda’ (28%), ‘politička tematika’ (18%), ‘simboličke reprezentacije’ (11%), ‘društve-na tematika’ (8%) te na kraju ‘ekonomska

Slika 2.2: Pojavnost glavnih tema na izdanjima poštanskih maraka Države SHS

v

Organizira:

Vabljeni k sodelovanju!• Predprijave: do 4. decembra 2013 (5 % popust na najem mize ali razstavnega prostora) • Zadnje prijave: do 20. februarja 2014Več o oblikah sodelovanja na www.collecta.si

8. mednarodni sejem zbirateljstva

27.−29. marec 2014

28


Varaždinska Elektrostrojarska škola bila je domaćin VIII. škole mladih filatelista održane 12. listopada 2013. godine, u organizaciji Kluba mladih filatelista Trakošćan. Osnovni koncept ovogodišnje škole sastojao se u okupljanju mladih izlagača na filatelističkim izložbama te nastojanju da im se prenesu znanja koja će im omogućiti poboljšanje kvalitete njihovih filatelističkih izložaka.

U ime škole-domaćina, na središnjoj sveča-nosti otvaranja okupljene je pozdravio vodi-telj nastave Miroslav Smuđ, a potom su im se obratili Mladen Vilfan i Ivan Drašković ispred Hrvatskog filatelističkog saveza. Ovogodišnju školu mladih filatelista otvorio je Alen Kišić, zamjenik župana Varaždinske županije, koja je jedan od dugogodišnjih pokrovitelja filate-lističkih škola.

U radu VIII. škole mladih filatelista sudjelo-valo je četrdesetak mladih izlagača prvenstveno iz Varaždinske županije – Varaždina, Klenov-

nika, Lepoglave i Bednje, a pridružili su im se i mladi izlagači iz Brestovca Orehovečkog kod Bedekovčine te iz baranjske Darde. Važno je na-glasiti da su polaznici ovogodišnje škole redom dolazili iz mjesta u kojima se sustavno njeguje filatelija i u kojima aktivno djeluju filatelističke grupe. Posebno raduje da su ovo događanje pre-poznali i voditelji njihovih filatelističkih grupa, nastavnici i profesori koji su zajedno sa svojim

viii. škola mladih filatelistaDino Murić

29


učenicima aktivno sudjelovali u radu radionica.Nakon svečanog otvorenja VIII. škole mladih

filatelista okupljeni su pažljivo pratili preda-vanje „Pravila i kriteriji kod ocjenjivanja fi-latelističkih izložaka mladeži“, koje je održao Dario Stella iz Čakovca. Potom je uslijedilo predavanje „Najčešće pogreške kod tematskih izložaka mladeži“, koje je održao Bojan Bračič iz Maribora, da bi prvi dio programa događanja završio predavanjem „Kako napraviti tematski izložak“ Julija Marasa iz Zagreba.

Nakon odslušanih predavanja, mladi izlagači su podijeljeni u tri skupine koje su kroz rad u radionicama pod vodstvom stručnih voditelja zajednički analizirali i raspravljali izložene fi-latelističke izloške. Voditelji pojedinih skupina, koje su sačinjavali predavači, ukazivali su na nedostatke pojedinih izložaka s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete samih izložaka.

Ovogodišnja škola je popraćena biltenom, koji je uredio Dino Murić, u kojem se pored po-zdravnih riječi polaznicima škole Alena Kišića, Mladena Vilfana i Igora Kosa, nalazi i članak „Osam godina naših škola mladih filatelista“ iz pera dr. Marije Kolačko. O poštanskim marka-ma i izvornim nazivima država moglo se nešto više saznati iz članka Ive Aščića. U sadržaj bil-tena uvršten je i prijevod posebnih F.I.P. pravila o ocjenjivanju izložaka mladeži SREVs. Od ostalih prigodnih izdanja, škola je popraćena prigodnim poštanskim žigom i dotiskom na dopisnici koje je dizajnirao Dino Murić.

Organizacijski posao je uvijek težak i neri-jetko sa sobom nosi i neprospavane sate. No, zbog svega navedenoga, uvjereni smo da je zbog divnih iskustava i vrijednih rezultata vrijedila

svaka minuta uloženog truda. Upravo zahva-ljujući organizacijskom timu, u koji su se kao i uvijek do sada uključili Dino Murić, Bojan Bračić, Dario Stella, Josip Jelenečki, Dijana i Miroslav Smuđ, Tihomir Bilandžić, Maja Šo-štarek, Stela Prislan-Fujs, Milan Pavleković i mnogi drugi, ovogodišnja VIII. škola mladih filatelista je ostvarila svoj zadani cilj.

Ne smijemo zaboraviti one koji su pomogli u održavanju ove škole, a to su redom Varaždinska županija, Elektrostrojarska škola Varaždin, Hr-vatski filatelistički savez, Općina Bednja, Pošta 42000 Varaždin, Tiskara Zrinski d.d. iz Čakovca te HFD „Zrinski“ iz Čakovca. Posebnu zahvalu zaslužuje HP – Hrvatska pošta d.d. bez čijeg bi razumijevanja i pomoći školu bilo teško održati.

Na kraju, svi koji su na bilo koji način su-djelovali u organizaciji ove manifestacije te njeni polaznici rastali su uz pozdrav: „doviđenja do iduće godine“, a organizatori su zaključili da se iduće godine IX. škola mladih filatelista treba održati u Trakošćanu gdje je ova prelijepa filatelistička priča i počela 20. listopada 2006. godine.

30


biji, koja je po balkanskim ratovima uspostavila vojnu i civilnu vlast te poštanski promet. Make-donija je postala pokrajina u Kraljevini Srbiji a takvo stanje je ostalo do početka I. svjetskog rata.

Tablični pregled poštanskih ureda u okviru Kraljevine Srbije od kraja balkanskih ratova pa do završetka I. svjetskog rata.

SRPSKA UPRAVA, SRPSKA VOJNA POŠTA I SRPSKA DRŽAVNO POŠTANSKO URE-ĐENJE DO KRAJA I. SVJETSKOG RATA

Poslije balkanskih ratova sudbina Makedoni-je bila je konačno definirana, jer su je međusob-no podijelile Srbija, Grčka i Bugarska. Praktično je cijeli teritorij današnje Makedonije pripalo Sr-

POŠTASRPSKA DRŽAVNA POŠTA BUGARSKA OKUPACIJSKA POŠTA

NAPOMENAod do od do

BEROVO 9/3/13 kraj 1915 12/30/15 ruj. 1918 BITOLA ruj. 1913 list. 1915 Dec-15 stu. 1916 BROD 1913 kraj 1915 1916 do 1918 CAREVO SELO 1913 1915 list. 1915 list. 1918 DEBAR 1913 1915 pro. 1915 list. 1918 DOJRAN 3.9.1913 list. 1915 22.3.1916 do 1918 GEVGELIJA 2.9.1913 ruj. 1915 30.12.1915 list. 1918 GALIČNIK 14.11.1913 ruj. 1915 ruj. 1915 list. 1918

GOSTIVAR 1.5.1913 ruj. 1915 2.12.1915 list. 1918 Od 1.2.1917 Austrougarska okupacijska etapna pošta

KAVADARCI 3.9.1913 ruj. 1915 30.12.1915 list. 1918 KIČEVO 2.9.1913 ruj. 1915 30.12.1915 list. 1918 KOČANI 1913 1915 ruj. 1915 list. 1918 KRATOVO 2.9.1913 ruj. 1915 2.11. 1915 list. 1918 KRIVA PALANKA 3.9.1913 ruj. 1915 24.10.1915 list. 1918 KRUŠEVO 13.9.1913 ruj. 1915 13.1.1916 list. 1918 KUMANOVO 3.9.1913 ruj. 1915 2.11.1916 list. 1918 MAVROVI ANOVI 1914 ruj. 1915 22.5.1916 list. 1918 NEGOTINO 3.9.1913 ruj. 1915 12/30/15 list. 1918 OHRID 2.9.1913 ruj. 1915 12/30/15 list. 1918 PREŠEVO 3.9.1913 ruj. 1915 12/30/15 list. 1918 PRILEP 2.9.1913 ruj. 1915 12/9/15 list. 1916 RADOVIŠTE (Radoviš) 3.9.1913 ruj. 1915 11/24/15 list. 1918 RESAN (Resen) 3.9.1913 ruj. 1915 12/30/15 list. 1918 SKOPLJE (Skopje) 2.9.1913 ruj. 1915 11/8/15 list. 1918 STRUGA 3.9.1913 ruj. 1915 1/13/16 list. 1918 STRUMICA ruj. 1912 list. 1918 SVETI NIKOLA 3.9.1913 ruj. 1915 12/30/15 list. 1918 ŠTIP 6/30/13 9/2/13 Srpska vojna pošta 9/2/13 ruj. 1915 11/5/15 list. 1918 TETOVO 9/2/13 ruj. 1915 11/14/15 list. 1918

VALANDOVO 9/3/13 11/14/13 Od 22.3.1916 pa do 15.10.1918 Austrougarska okupacijska etapna pošta

VELES 9/2/13 ruj. 1915 11/8/15 list. 1918

Pošta na tlu DanašnjE REPuBliKE MaKEDonijE (iii. dio)

Tomislav Trpkovski

Napomena: Srpska državna pošta je ponovo započela s radom u navedenim poštanskim uredi-ma 1918. godine, osim Bitole i Prilepa koji su otvoreni krajem 1916. godine. Pošta u Strumici je dio bugarske državne pošte od kraja balkanskih ratova.

31


na području Makedonije nije bilo srpskih je-dinica i pošta, pa tako ni upotrebe poštanskih žigova.

Dopisnica iz 1915. godine poslana iz Skopja u Lozano (Švicarska) od strane li-ječnika koji je radio u Engleskoj bolnici u

Skopju sa srpskim cenzurnim žigom i žigom bolnice SERBIAN RELIEF / FUND / 2nd UNIT / CORNELIA / LADY WIMBRORN.

Srpska vojna dopisnica poslana iz Štipa sa žigom ШTИП - BOJHA ПOШTA (ŠTIP

VOJNA POŠTA) 13. 9. 1915 i dolaznim žigom pošte Kavadar (Kavadarci). U literaturi se navodi podatak da je pošta Štip radila do 2. 9. 1915 pa ovaj objektu informaciju dovodi

u pitanje.

Sve do konačnog sloma Srbije i zauzeća Makedonije od strane Bugarske, na srpskom (i makedonskom) teritoriju više puta su se mi-jenjale ili skupno djelovale tuđe sile, pa tako su na području Makedonije bile prisutne i au-strijske trupe. Poštanski dokumenti sa službe-nim poštanskim žigovima austrijske pošte ili austrijske vojne pošte su vrlo rijetki.

SRPSKA VOJNA POŠTAS početkom I. svjetskog rata u srpnju 1914

je unutar vrhovne komande srpske vojske formirana Inspekcija pošta, koja je organizi-rala vojnu poštansku službu. Žigove vojnih pošta je dobila Vrhovna komanda, komande divizija, brigada i neke druge jedinice. U tom vremenu bilo je u upotrebi 22 žiga vojnih po-šta. Od kraja 1914. godine je uvedena vojna cenzura civilnog poštanskog prometa. Takvo organizacija poštanske službe je funkcionirala do listopada 1915, kada je srpska vlada i voj-ska morala napustiti teritorij Srbije i otići u izgnanstvo u Grčku.

Dopisnica poslana 16. 3. 1914. Iz Bitole (žig БИTOЉ – BITOLJ) u Beograd s do-laznim žigom BEOGRAD – PREPORUKE

20.3.1914.

Dopisnica poslana 7. 6. 1915 iz Gevgelije u Kruševac s cenzurnim žigom ВИДЕО Др. ВЕНИЈАМИН (VIDEO Dr. VENIJAMIN).

S povlačenjem srpske vojske na makedon-skoj bojišnici u okolici Soluna, pa sve do pro-boja bojišta i zauzimanja Bitole u jesen 1916,

32


BUGARSKA OKUPACIJSKA POŠTA I VOJNA POŠTA

Članice centralnih sila Njemačka, Austrija i Bugarska su podijelila osvojena područja Ma-kedonije i Srbije, tako da se interesno područje Austrije protezalo u zapadnoj Srbiji do granice s Kosovom i Makedonijom, dok su Njemačka i Bugarska preuzele nadzor nad Makedonijo. Pored toga je Bugarska okupirala istočnu i ju-goistočnu Srbiju.

Na teritorijima koje su zauzeli Austrija i Njemačka su uspostavile samo vojne poštan-ske urede (Feldpost), dok je Bugarska pored vojne pošte na okupiranom teritoriju usposta-vila i civilnu poštansku upravu. U skladu s napredovanjem bugarskih vojnih sila sa sje-veroistoka prema jugozapadu Makedonije su uspostavljani bugarski poštanski uredi. Veći-na je uspostavljena u periodu od 2. rujna do kraja prosinca 1915. godine i funkcionirali do kraja I. svjetskog rata 1918. godine kada je Srbija opet uspostavila svoju vlast nad Ma-kedonijom.

Pored mjesta prikazanih na gornjoj sli-ci, bugarska vlast je uspostavila poštanske urede i u: Berovu, Debru, Demir Kapiji, Dojranu, Kavadarcima, Kratovu, Krivoj

Palanci, Mavrovi Anovi, Negotinu, Novom Selu, Radovišu, Resen Strug, Stumici, Udovu

i Valandovu.

Dopisnica poslana iz Velesa 16. 3. 1915 poslana sa srpskim cenzorskim žigom PRE-

GLEDALA VOJNA CENZURA VELES I austrijskim cenzurnim žigom ZENS. GESE-LLSCHSFTEN VON ROTEN KREUTZE IN ÖSTERREICH UN IN UNGARN. Očito je

ovo dopisnica vojnog zarobljenika.

POČETAK 1. SVJETSKOG RATA I RAZVOJ DOGAĐAJA NA BALKANU I MAKEDONIJI

Prvi svjetski rat je službeno započeo 2. kolovoza 1914. napadom Austro – Ugarske vojske na Srbiju. Usprkos velikim gubici-ma, austrijska vojska je brzo zauzela Beo-grad. Srbi su protunapadom oslobodili Be-ograd i većinu okupiranog teritorija. Stanje statusa quo se održalo do jeseni 1915., kad su Njemačka i Austrija uvjerile Bugarsku da pristupi u rat na strani Centralnih sila i napadne Srbiju. Za taj čin saveznici su obe-ćali sav teritorij Makedonije koje je Srbija zauzela u balkanskim ratovima. Slijedom toga Njemačka i Austrija je napala Srbiju 7. listopada 1915. sa sjevera i zapada, a 4 dana kasnije je Bugarska napala s istoka. Srpska vojska je bila poražena za manje od mjesec dana i prisiljena je napustiti teritorij Srbije sprečavajući na taj način totalno uništenje. Iz središnje Srbije krenuo je marš kroz Crnu Goru i Albaniju prema grčkom otoku Krfu, kamo se sklonila pod zaštitu francusko – en-gleskih snaga.

Time su se Bugarskoj ostvarili stoljetni snovi o pripajanju Makedonije matici Bugar-skoj.

33


SKOPIE 17. IV. 917 i cenzurnim žigom „ЦЕНЗУРНА КОМИСИЯ СКОПИЕ”

(CENZURA KOMISIJA SKOPIE) i oznaka cenzora br. 72.

Preporučeno pismo poslano iz Tetova u Šumen (Bugarska) s civilnim žigom TETO-

BO – TETOVO 7-VII.917, ručnim žigom „ПРЕПОРЪЧЕНО„, cenzurnim žigom „ЦЕНЗУРНА КОМИСИЯ TЕТОВО“ (CENZURA KOMISIJA TETOVO) i ži-

gom „*ЦАРСТВО БЪЛГАРИЯ* ДИВИЗ. ЛАЗАРЕТЕ ПРИ ПЛАНИН. ДИВИЗИЯ„ (*CARSTVO BULGARIJA* DIVIZ. LAZA-

RET PRI PLANIN. DIVIZIJI.“)

Dopisnica poslana iz Kičeva poništena bugarskim civilnim žigom KИЧEBO –

KITCHEVO 28. V. 916. Dopisnica je bila poslana u zarobljenički logor Aschach na Dunavu i pregledana od strane cenzurne

komisije u Skopju „ЦЕНЗУРНА КОМИСИЯ СКОПИЕ„ (CENZURNA KOMISIJA

SKOPJE).

U nekim mjestima je manjkalo bugarskih dopisnica, pa su iskorištene zatečene srpske dopisnice. Primjer srpske dopisnice od 10 para dofrankirana srpskom markom od 10

para te bugarskom markom od 30 stotinova. Dopisnica he poslana iz Velesa u Kratovo.

Upitna autentičnost ovog poštanskog objekta.

Dopisnica poslana iz Strumice u Pazard-žik (Bugarska) s civilnim dvojezičnim žigom СТРУМИЦА STROUMITZA 9.X.916 i cen-

zurnim žigom „ПРОВЕРЕНЪО - ЦЕНЗУРНА КОМИСИЯ СКОПИЕ„ (PROVERENO -

CENZURNA KOMISIJA SKOPJE).

Bugarska dopisnica poslana iz Skopja u Sofiju s civilnim žigom СКОПИЕ -

34


Bugarska vojna dopisnica s civilnim ži-gom СКОПИЕ – SKOPIE i žigom pješačke

pukovnije.

Bugarska vojna dopisnica s civilnim ži-gom ПРИЛЕПЪ – PRILEPE (Prilep) i cen-zurnim žigom „ЦЕНЗУРНА КОМИСИЯ ПРИЛЕПЪ“ (CENZURNA KOMISIJA

PRILEP) .

Ilustrirana dopisnica za korespodenciju s Njemačkom poslana iz Skopja sa žigom

СКОПИЕ – SKOPIE i sofijskim tranzitnim žigom „ЦЕНЗУРНА КОМИСИЯ СОФИЯ“

(CENZURNA KOMISIJA SOFIJA).

Preporučeno pismo poslano iz Prile-pa u Skopje, s markama iz serije Oslo-bođenje Markedonije 1915, poništene civilnim žigom ПPИЛЪПЪ – PRILEP, dodan i žig za preporučenu pošiljku

„ПРЕПОРЪЧЕНО„.

Novčana sprovodnica za 20 leva, posla-na iz Skopja u Plovdiv (Bugarska), otpre-mljena s odlaznim žigovima „ИЗДАВАНЕ

ПОЩ. ЗАПИСИ - СКОПИЕ 25. 1. 1917“ i ručnim žigom o potvrdi plaćanja

„ИЗПЛАТЕНЪ„.

U nastavku su prikazane bugarske dopisni-ce poslane vojnom poštom.

35


pare poništene žigom „Kais. Deutche Feldpo-ststation Nr. 176 - 12.12.15“ i ljubičastim formacijskim žigom 11. Armije te ručnom

oznakom Feldpost.

Dopisnica s žigom „Kais. Deutche Feldpo-ststation Nr. 176 - 6.12.15“ s ručnom ozna-

kom Feldpost.

U kolovozu 1916. godine su saveznici (En-gleska, Francuska, Srbija i Italija) otvorili su makedonsko bojište. Crta fronta je uglavnom prolazila od rijeke Strume preko planine Be-lasice na granici s Bugarskom sve do Ohrida i dalje do obale Jonskog mora u Albaniji.

POŠTA SAVEZNIČKIH SNAGANa crti bojišta su se rasporedile savezničke

snage, koje su na lokacijama djelovanja us-postavljale vojnu poštu. Tako je zapadni dio bojišnice pokrivala talijanska vojska koja je imala svoju terensku (vojnu) poštu s oznaka-ma PM 35 i PM 16 (PM – Posta Militare) 35 divizija. Talijanska terenska pošta u Makedo-niji bila je u upotrebi od 15.10.1916. pa do 31.3.1919. godine. Glavne lokacije s pripada-jućim žigovima u Makedoniji su bile: • Posta Militare 35^ Divisione od

15.10.1916 do 31.3.1919. – Brod i Bitola;• Posta Militare 35^ Divisione A od

15.10.1916. do 31.3.1919. – različiti kra-jevi po Makedoniji;

• Posta Militare 35^ Divisione B od 15.10.1916. do 31.3.1919. – Bitola;

• Posta Militare 16 od 15.10.1916. do 31.3.1919. – Brod i Bitola (ova vojna po-šta je pripadala 35 diviziji).

NJEMAČKA VOJNA TERENSKA POŠTA (Feldpost)

Iako su područje Makedonije zauzele bu-garske okupacijske snage, ovdje su djelovale i njemačke vojne snage koje su imale zada-tak spriječiti povratak srpskih snaga iz egzila (otok Krf i kasnije Solun) i povratak na svoj teritorij. Njemačka vojska koja je bila odlično uređena i opremljena imala je i dobro organi-ziranu vojnu (terensku) poštu (Feldpost).

Zapovjedništvo vojske je bilo svjesno zna-čenja dobro organizirane pošte, koja je omo-gućavala komunikaciju vojnika s obiteljima u domovini. Vojna pošta je bila besplatna, osim novčanih doznaka, za koje je bilo potrebno platiti minimalnu proviziju.

Srpska zatvorena dopisnica vrijednosti 10 para s dodatno zalijepljenom markom od 2

NJEMAČKE VOJNE POŠTE (FELDPOST) NA TERITORIJU MAKEDONIJE U I. SVJETSKOM RATU

Oznaka vojne pošte

TRAJANJE EKSPEDICIJE LOKACIJA

16 11/5/15 - 7/21/18 Trojaci18 12/11/15 - 8/14/18 Bitola, Prilep22 10/4/15 - 8/31/18 Skopje

141 3/6/16 - 8/28/18 Veles183 11/4/15 - 8/17/18 Valandovo186 11/17/15 - 6/30/18 Udovo187 11/25/15 - 18.4.1916 Veles189 6/17/17 - 8/23/18 Resen228 7/4/17 - 9/8/18 Smokvica230 NEMA PODATAKA Kanatlarci239 12/7/15 - 8/17/18 Bogdanci241 12/22/15 - 9/19/18 Smokvica242 11/4/17 - 9/11/18 Resen255 3/28/16 - 5/28/16 Veles256 4/21/16 - 9/16/18 Gradsko522 10/23/17 - 7/23/18 Ohrid523 10/22/17 - 8/24/18 Kanatlarci524 1/25/18 - 10/26/18 Kumanovo

36


Razglednica, poslana iz Dojrana 19.7.1917 u Swansea, South Wales, Ujedinjeno kraljevstvo.a

žigom „ARMY POST OFFICE S.X.5.“

Srpska vojska je uz pomoć francuskih snaga nakon teških gubitaka 30. rujna 1916. zauze-la vrh Kajmakčalana na planini Kožuf i potom ušla u Bitolu. Nakon toga su solunsko bojište na neko vrijeme utihnulo. U lipnju 1917. na stranu Antantinih sila pristupila je Grčka koje je dotad bila neutralna. Odnosi između snaga centralnih sila na Balkanu izrazito su pogoršali 1918. godi-ne. Sporovi i katastrofalne razmjere u vojsci su izrazito oslabile njihove pozicije na bojištu, koje su iskoristili saveznici te u rujnu 1918. pripremili novu ofanzivu. Tom ofanzivom uslijedio je ras-pad bojišnice. 30. listopada 1918. je kapitulirala Bugarska i potpisala separatni mir, kojim se po-vukla iz rata. Raspad Austro – Ugarske monarhije se službeno dogodio 3. studenog, a 4. studenog je Austrija potpisala primirje s Atantom. Njemačku car Wilhelm II. je 9. studenog abdicirao, a 11. stu-denog u 11 sati službeno su Njemačka i Antanta potpisali primirje kojom se okončao I. svjetski rat.

Prvog prosinca 1918. godine bila je proglašena nova država: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Izvori i literatura:• Risto Kostovski: „Makedonska pošta i Makedonski telekomuni-

kacii“,• Ismet Kočan: „Bitka za Makedoniju“• Mirko Rašić: „Turske pošte na području Jugoslavije“;• Dr. Vojislav Mićović: „Srbija 1804 – 1918 istorija pošte i žigovi“;• John H. Coles and Howard E. Walker: „Postal cancelation of the

Ottoman Empire“ part one „The lost territories in Europe“;• Horst Borlinghaus: „Die Deutsche Feldpost in Serbien, Südun-

garn und Bulgarien im 1. Weltkrieg – Stempel – handbuch“;• Horst Borlinghaus: „Stempelhandbuch der Deutschen Feldpost

im ersten Weltkrieg 1914 - 1918“;• Wikipedia;• www.ebay.com

Talijanska vojna dopisnica otpremljena poštom 35. divizije smještene u Brodu (PO-

STA MILITARE *35 DIVISIONE* 23.6.1917) i žigom 18. Planinske artiljerijske jedinice

Goma.

Središnji dio bojišta su kontrolirale francu-ske snage koje su bile raspoređene od Ohrida na zapadu do Dojrana na istoku fronte. Sve do proboja bojišta su te jedinice i njihove pošte djelovale na području Grčke. Po proboju bo-jišta i zauzeću Bitole (Monastira) zapovjed-ništvo vojske i pošta je preseljena u Bitolu. Francuska terenska pošta u Makedoniji bila je označena okruglim poštanskim žigom s natpi-som TRESOR ET POSTES 501. Pored njega se na pošiljkama može često vidjeti i pravo-kutni žig istog teksta.

Francuska ilustrirana dopisnica s žigom „TRESOR ET POSTES“ poslana iz Bitole

23.4.1918.

Na istočnom dijelu bojišta od Strumice pre-ko Dojrana do rijeke Strume su bile stacioni-rane miješane francusko – engleske jedinice.

40


• ako želite obogatiti svoju zbirku• ako želite započeti novu• ako želite prodati staru zbirku

u Hrvatskoj nezaobilazna adresa:

Filatelija BokićTeslina , Zagreb

Radno vrijeme:

ponedjeljak-petak

.. i .. sati

Tel: + ()

Fax: + ()

E-mail: [email protected]

38


druck tiska koji omogućava da se prikazani novčići opipaju prstima. Inače, novčići iz Daorsona su prvi novac kovan na prostorima Hercegovine i Bosne. Ilirsko pleme Daorsi obita-valo je na području istočnoga dijela Hercegovine, od Mostara i Stoca do obala Trebišnjice. Slijedeći primjere jadranskih i jonskih primorskih gradova počeli su u 2. st. kovati vlastiti novac. Sačuvano je svega desetak primjeraka daorskih nov-čića. Na aversu je prikazan muški portret (bog Hermo?), na reversu je prepoznatljiva lađa, a uz rub teče u luku natpis grč-kim slovima DAORSON. Vjerojatno se radi o prikazu tadašnjih ratnih brodova. Daorski novac lijevan je od bronce, težine oko pet grama i promjera 17 mm. Autor maraka je Ivica Dragiće-vić, tiskane su u tiskari Zrinski u Čakovcu, u malom arku od 4 marke, i u poštanskom prometu koriste se od 31. 10. 2012. godine.

Za Hrvatsku poštu Mostar veliko je priznanje naći se među 12 prvih maraka portala „Stamp News“ s obzirom na konkurenciju. Prvo mjesto pripalo je izdanju Jersey pošte koja je izdala prvu marku u koju je utisnut pravi dijamant. Izdanje je ograničeno na 600 malih araka koji su se prodavali po cijeni od 125 funti, a povod za ovo izdanje bilo je obilježa-vanja dijamantnog jubileja vladavine kraljice Elizabete II. Na drugom mjestu je također marka posvećena kraljici Elizabeti II., točnije njen prvi holografski portret autora Rob Mundaya ponovo u izdanju Jersey pošte. Nizozemska pošta zauzela je treće mjesto izdanjem prve ‘pop-up’ poštanske marke. Poseb-nom upotrebom papira 2D likovi dječje knjige pretvaraju se u 3D slike pa leptiri i ptice na mrkama izgledaju kao da lete.

Za filateliju Hrvatske pošte Mostar ove nagrade potvrda su dugogodišnjeg kvalitetnog rada i veliki poticaj za budući rad. Sudjelovanje na natjecanjima i izložbama, osim nagra-da, pruža i priliku za promociju Bosne i Hercegovine u jed-nom drugačijem svjetlu sastavljenom od kulturnih, prirod-nih, društvenih i etnoloških bogatstava.

Već više od dva desetljeća marke Hrvatske pošte Mostar putuju svijetom i postaju dijelom filatelističkih kolekcija. Međutim, HP Mostar do sada se rijetko pojavljivala na filate-lističkim izložbama i izborima za najljepše marke svijeta, ali došlo je vrijeme da se i to promijeni. Na 10. Međunarodnom filatelističkom natjecanju u St. Petersburgu marke Hrvatske pošte Mostar osvojile su drugo mjesto u kategoriji poštanskih operatora koji godišnje izdaju do 30 maraka. Natjecanje u St. Petersburgu održano je u sklopu foruma „Postovaya Troika 2013.“ u organizaciji Svjetske poštanske unije (UPU). Pravo na sudjelovanje na ovom filatelističkom natjecanju imali su poštanski operatori država članica UPU-a. Stručni ocjenjivač-ki sud najviše bodova dodijelio je tehničkoj kvaliteti izlože-nog filatelističkog materijala Hrvatske pošte Mostar.

Drugo priznanje stiglo je od portala „Stamp News“ i po-tvrdilo je da su marke HP Mostar rame uz rame s najboljim svjetskim poštanskim markama. Uredništvo portala biralo je najbolje poštanske marke na svijetu koje su neobične po svom dizajnu, obliku i raznim efektima. Svoje mjesto na po-pisu 12 najzanimljivijih maraka našla su čak dva izdanja HP Mostar. Izdanje „Međugorje 2012.“ zapaženo je zbog poseb-ne infracrvene (infraredesign) zaštite koja nije vidljiva golim okom i nije ju moguće kopirati ni skenirati. Ova marka prva je na svijetu tiskana s ovakvim načinom zaštite. Iz vidljivog spektra naših očiju izranja slika/silueta crkve u Međugorju, s dijelom Gospina lika, koja je vidljiva samo s infracrvenom kamerom. Ova jedinstvena grafička zaštita primjenjuje se u tiskari Zrinski u Čakovcu. Zaštićena je od poznatih tehnika kopiranja budući da se sustav infracrvene zaštite ne može razlučiti i ponovno spojiti s konvencionalnim grafičkim teh-nologijama. Autor marke nominalne vrijednosti 1,00 KM je Vijeko Lučić, tiskana je u arku od 8 maraka i u poštanskom prometu koristi se od 1. 6. 2012. godine. Drugo izdanje „Dan štednje - Kovani novac iz Daorsona“ zapaženo je zbog blin-

Svjetska priznanja za marke hP Mostar

www.post.ba

20. obljetnica prve marke Hrvatske pošte MostarMarke HP Mostar jedan su od najvažnijih promidžbenih medija koji u svijet nose poruku o duhovnom, kulturnom i materijalnom bogatstvu ne samo hrvatskog naroda u BiH već cijele Bosne i Hercegovine. Pozivamo Vas na prelijepu šetnju svijetom poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar u proteklih 20 godina. Posjetite našu web stranicu: www.post.ba i uživajte u raznolikosti izdanja poštanskih maraka.

Hrvatska pošta Mostar, Sektor za marketing i odnose s javnošćuTvrtka Miloša b.b., 88 000 Mostar, BiH Telefon: 00387 (36) 445 094 / 00387 (36) 445 022, e-mail: [email protected]

Hrvatska pošta Mostar 20 godina s Vama

29. Listopada. Gregorijanski kalendar se koristio uporedno sa fašističkom godinom, pri čemu se gregorijanska godina pisa-la arapskim brojkama, a fašistička rimskim. Oznake fašističke godine pronalazimo na raznim službenim objektima od je-seni 1927. Godine do pada Italije: na markama, novcu, služ-benim dopisima, čak i na privatnoj korespodenciji. Fašistička godina uvedena je stoga i u žigove u datumski dio – tako i na poštanske žigove nakon 1927. Godine.

Da slika vrijedi tisuću riječi znamo odavno J no ovdje smo u zadatku dali namjerno dvije slike kako bismo malo „za-komplicirali pitanje“ – bez poznavanje činjenice o fašističkoj godini, netko bi mogao izvući pretpostavku da je rimski broj u relaciji sa godinom – da, ali s pomakom od deset mjeseci. Stoga su slike dva žiga sa istom kalendarskom (gregorijan-skom) ali drugom fašističkom godinom unijele malo sumnje.

Kao sakupljač poštanske povijesti nisam se s fašističkom godinom susreo prvi put na žigovima: kao mlad sakupljač naišao sam na jednu marku Jugoslavije (kralj Petar) sa pre-tiskom „Montenegro / Црна Гора / 17.4.41 – XIX“ na što sam se upitao – što znači brojka „XIX“?

Filatelija je dosadna ako se ne pitate!

I ovog puta dobili smo nešto odgovora na našu drugu na-gradu igru. Prisjetimo se pitanja:

Na slici su dva žiga pošte Bakar za vrijeme talijanske oku-pacije u drugom svjetskom ratu – Bakar se tad zvao Buccari.

Dva su pitanja postavljena u okviru ove nagradne igre:

1. što označava rimska brojka (XXI) u mostu žiga?

2. gdje su filatelisti još susreli tu brojku, osim kod žigova?

Za rješenje ove nagradne igre bilo je potrebno poznava-nje povijesti. Talijanski fašisti došli su na vlast nakon marša na Rim, 28. Listopada 1922. godine. Time je započela faši-stička era u Italiji. U jesen 1927 odlučeno je da se u Italiji ka-lendar računa prema tzv. fašističkoj godini, koja je počinjala

nagradna igra br 2 – “čudne brojke“Dario Filjar

nagradna igra br 3 – sasvim obična stvarOni koji su pratili prve dvije nagradne igre već su se uglaz-

bili sa načinom razmišljanja u poštanskoj povijesti pa vam ovaj novi zadatak ne bi trebao biti težak. Na slici je jedna po-štanska cjelina – dopisnica, jedna „sasvim obična dopisnica“.

Dopisnica Kraljevine Jugoslavije (SHS) zelene boje nomi-nale 50 para (izdanje 1927. Godine) dofrankirana je markom od 1 din naradžaste boje (izdanje 1921), poslana je iz Zagre-ba u Dansku (adresa vidljiva na slici). Žig ZAGREB 1 /D, datum 13.XI.1928.

Osim odlaznog žiga, nema drugih poštanskih oznaka.

Nagradno pitanje: Što „ne valja“ na ovoj dopisnici?

Vaše odgovore kao i do sada šaljite e-mailom: [email protected] ili poštom: Hrvatski filatelistički savez, PP 259 10000 Zagreb. Molimo vas da uz odgovor ostavite i broj tel/mob zbog kontakta.


40

TOČNIM ODGOVOROM NAGRADU JE OSVOJIO:1. Dražen Jurković, V. Tenžere 5, 10000 Zagreb

www.posta.hr

Dragi prijatelju!

Spoji se na www.posta.hr i u Kutku Marka Markice možeš sa mnom zaigrati tri zanimljive igrice: pronađi parove poštanskih maraka, složi sliku s mojim likom i sakupi što više maraka u poštansku torbu. Želim ti dobru zabavu!

Marko Markica

www.posta.hr

BOŽIĆ 2013.Povodom blagdana Božića Hrvatska pošta izdala je prigodnu poštansku marku „Božić“ s motivom starinskog božićnog nakita – malom kočijom izrađenom vrhunskom ligranskom preciznošću.

Ukrasite svoje blagdanske čestitke novom božićnom markom koju možete kupiti pojedinačno ili u praktičnim karnetima od 10 maraka.

Hrvatska pošta želi vam sretan i blagoslovljen Božić!

Documents

Sretan Božić i nova 2014. - hsf.hr · log mjera koje sam u ime HFS predložio kao polazište za raspravu. Taj materijal je u cjelosti objavljen u Glasniku HFS br.10/2013. Materijal