Sretan Božić i Nova 2016.godina!

Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebiGodina XII // broj 69 // Trogir, prosinac 2015.

20 / ŠKVERSKA BESIDA

božavam kad u novinama naletim na članak koji započi- nje s rečenicom – najnovija istraživanja su pokazala da…

Skoro da i nema teme ili područja koje nije podvrgnuto znanstve-nim istraživanjima, počevši od nacionalne strukture planktona uBeringovu tjesnacu do mogućnosti plantažnog uzgoja kukumarana Plutonu. Ipak, koliko sam uspija primjetit, daleko najveći brojistraživanja, uzimajući u obzir cjelokupnu znanstvenu zajednicu,odnosi se na pancetu.

Najprije su nas godinama plašili tobože nepobitnim činjenicamai nazovi dokazima koji su tvrdili da prekomjerno uživanje u pan-ceti povećava rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila, a usljedećoj fazi uzrokuje pretilost, kratkovidnost i disfunkciona-lnost u postelji, te da se pancete kao takve potrebno klonit u širo-kom luku.

I svašta su još rovarili kontra pancete sve do najnovijih istraživa-nja (a-ha, evo ih) koja su dokazala skroz obrnuto – da je panceta vr-hunski nutricionistički proizvod i da je bez oklijevanja možemouvest u svakodnevnu prehranu!

Asti toga čuda do kojeg moraju doć vrli znanstvenici nakon utro-šenih milijuna eura i ko zna koliko pokusa u laboratoriju, a moglisu jednostavno učinit đir po našoj Zagori i obać dvi-tri konobe, svebi im brzo postalo jasno.

Ako se mogu i ja nadovezat na ova istraživanja – predlažem čo-viku šta drži ove automate s grickalicama po naše mu škveru daumisto kikirikija, slanih štapića i šarenih bonboncina ubaci pade-lice s pancetom, čvarcima i vlaškim lukom. Sicite me di sam naj-tanji ako ne bi bolje kuri lo. Domaće je domaće, doli kolesterol,sloboda narodu!

Ae, ma sve me strah da će me poslušat, ol nije bolje da nas i dalješopaju glutenima, aditivima i onim pustim e-ovima.

I tako smo skroz neprimjetno došli do druge velike teme istraži-vanja, a to je – strah. Koliko je ljudi na svitu toliko je i strahova i toračunaj najmanje puta pet, a di su još strahovi koje doživljavajubeštije, pasi, maške, tice, ribe, čak i biljke. Da samo znate kako sebukva sva bajna uzdrće kad ranom zorom ugleda šumara Milukako s motornom pilom izranja iz magle. Ne virujete? Pitajte pilu!Ovi, tija sam reć – pitajte Milu. U krajnjem slučaju, mogli bismo ko-modno reć da živimo i umiremo na planeti straha.

VLASTITI DOPRINOS 702 MILIJUNA KUNA

ORGANIZACIJSKI MODEL I KADROVI U PROCESU RESTRUKTURIRANJA

PRIMOPREDAJA SONGA FORTUNE

OTVARANJE CFL OFFSHORE DESKA U AMSTERDAMU

VRIJEME SERVISIRANJA BRODOVA

11. MALONOGOMETNI KUP BRODOTROGIRA

JUBILARNA 10. RADNA VJEŽBA

Stručnjaci su do sada registrirali nebrojeno puno vrsta strahova,počevši od onih najčešćih, straha od visine, dužine i ostalih di-menzija priko straha od javnog nastupa pa sve do neobičnih stra-hova ka šta su recimo strah od kroštula ili naboranih koltrina.

Uza sve to, postoji puno vrsta strahova koji još nisu znanstvenoobrađeni. Eto, baš sam jutros za vrime marende naletija na Ćićukako sidi na puntiželi isprid cjevarske, cili kisel i zlovoljan.

A šta je Ćićo, pari ka da su ti sve lađe potonule – pitam ga.

Ma nemoj mi ništa govorit – samo je odmanija rukom.

A šta je, ol je sezona podbacila?

Ke podbacila, svi su mi apartmani bili popunjeni do prije desetdan.

Onda ti je krupa stukla vinograde?

Ma koja krupa, to si triba vidit, grožđe zdravo, slako, puno cukra,nikad bolje!

Bit će ti masline slabo platile?

Da slabo, deboto sedamnajst posto, na osamstodeset kili, sto i tri-stipet litar ulja, esktra verđine.

Pa za gospu blaženu, šta ti se onda obisija brk?

A jel'ti znaš da me sad lako mogu nać priko OIB-a i ukinit mi dječjidoplatak!

Ukinit dječji doplatak? Ma nemoj mi reć.

E! A koliko sam samo potvrda mora izvadit da bi ga dobija!? Vidiškako je to, nikad ne mo'š bit skroz zadovoljan.

I stvarno, poučen strašnim Ćićinim iskustvom, predlažem znan-stvenicima da u te svoje libre uvedu novu fobiju – strah od dječjegdoplatka.

O

Sretan Božić i Nova 2016. godina!

2 / ŠKVERSKA BESIDA 69-2015. / 3Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 12_2015

Poštovane kolegice i kolege,

dragi škverani,

Iza nas su mjeseci intenzivnog rada i napora.

Korak po korak idemo prema ciljevima koje smo zacrtali prije samo

nekoliko godina. U uvjetima kada smo ih postavljali i pri hvatili kao

temelj Poslovnog plana koji se mora realizirati, izgledalo je kao da

postavljamo sanjarske i nerealne okvire našeg poslovanja. Sada se

nalazimo u središtu realizacije istih, nije lako, moramo dalje i tre-

bamo projekte realizirati u cijelosti jer će u protivnom izostati oče-

kivani efekti.

Sve planirane aktivnosti i poslovi se odvijaju unatoč poteškoćama

prema zacrtanoj dinamici.

Trenutačno na prostoru brodogradilišta imamo pet gradilišta od oko

60 do 70 milijuna kuna vrijednih projekata koji su u različitim fazama

realizacije. Naravno ne računajući dovršene projekte.

Prvi put u novijoj povijesti se dogodilo to da nismo gradili brod za

nekog brodovlasnika nego za sebe. U njega smo ugradili sve ono što

mislimo da brod mora imati i što će se dugoročno isplatiti. Nismo gle-

dali samo korist brodogradilišta nego i naše brodarske kompanije.

Isto tako se po prvi put aktivirala trogirska brodarska kompanija Tro-

gir Maritime kojoj je isporučen prvi chemical tanker koji je odmah

predan norveškoj kompaniji u petogodišnji najam. Osim njega na na-

vozu se gradi još jedan, koji bi trebao biti dovršen iduće godine.

Nedavno je u Amsterdamu otvoren ured CFL Offshore Desk čime je

simbolično obilježen početak poslovne suradnje između Brodotro-

gira d.d. i nizozemske firme CFL. Temelj partnerskog odnosa je pro-

jekt JOINT RUNNER kojim je obuhvaćena izgradnja i eksploatacija

šest (3+1+1+1) novih Geared Multipurpose Pipe Supply brodova, a

prva isporuka planirana je u trećem kvartalu 2016. godine.

Nakon provedene zamjene dokova sada ponovno možemo raditi re-

monte brodova do 8500 tona tako da od nadolazeće sezone remonta

očekujemo bolje rezultate, odnosno veće prihode.

Isporučenim travel liftovima od iduće godine možemo vaditi brodove

na kopno do 600 tona težine što će nam omogućiti da u istom trenu-

tku na kopnu vršimo popravke na većem broju brodova. Tu ulaze tu-

ristički brodovi, jahte te manji komercijalni brodovi.

Isto tako, zhavaljujući tim travel liftovima planiramo početi s izgra-

dnjom manjih brodova za koje nam više neće biti potreban navoz za

spuštanje u more.

Nakon više od dvije i po godine nakon privatizacije došlo je vrijeme

da premjestimo radnike iz krovne tvrtke Brodotrogir d.d. u tvrtke

kćeri kao što su Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o., Servisni centar

Trogir d.o.o., Tekol Trogir d.o.o. itd. te da iste organiziramo i omogu-

ćimo im dugoročnu održivost sukladno Programu restrukturiranja.

Sve što je do sada postignuto, daje nam realnu nadu i optimizam da

i dalje ustrajemo u radu koji vodi do ostvarenja naših unaprijed

zacrtanih ciljeva.

PROGRAM RESTRUKTURIRANJARIJEČ UPRAVE

Brodotrogir d.d. je prvo od privatiziranih brodogradilišta

kojem država od lipnja o.g. više ne isplaćuje potpore, ali

je i dalje pod „budnim okom“ Vlade Republike Hrvatske i

Europske unije koja prati njegovo restrukturiranje.

Kod nas je vlastiti doprinos u odnosu na državni udjel pot-

pore u programu restrukturiranja veliki. Mi imamo puno

zahtjevniji program restrukturiranja od ostalih brodogra-

dilišta i sebi smo uzeli u obvezu unaprijediti brodograđe-

vnu djelatnost, napraviti brodarsku kompaniju koju ni-

smo nikada imali i tu ostvariti prihode, reorganizirati re-

mont na puno drugačiji način tako da može ostvarivati

prihode iz nekih segmenata od kojih ih Brodotrogir nikada

nije imao. Zatim, izgraditi marinu sa nautičkim sadrža-

jima, ugostiteljstvom i raznim uslugama.

Rečeno u brojkama, vlastiti doprinos u dosadašnjem re-

strukturiranju Brodotrogira iznosi 702 milijuna kuna. Bro-

dotrogir je u 2014. godini ostvario 6,5 milijuna kuna dobiti

nakon oporezivanja. Ukupni prihodi su bili oko 340 mili-

juna kuna, što je povećanje prihoda od 60 posto, u odnosu

na 2013. godinu. Do ovog trenutka netto imovina Brodo-

trogira je od početka privatizacije, uvećana 2,7 puta.

Vlastiti doprinos 702 milijuna kuna

Napreduju radovi na Stanici za ukapljeni naftni plin (UNP)Za potrebe opskrbe plinom dviju AKZ hala u tijeku je izgradnja Stanice za

ukapljeni naftni plin. Radovi su započeli početkom rujna, a puštanje u rad

planira se do kraja godine.

Cijeli sustav sastojat će se od dva podzemna spremnika ukapljenog na-

ftnog plina pojedinačnog volumena 15m3 (zbirni volumen spremnika iz-

nosi 30m3), isparivačke stanice kapaciteta 2x350 kg/h, sastavljene od

radnog i rezervnog isparivača UNP-a sa mogućnošću paralelnog rada, a

izvor ogrijevne vode su dva toplovodna grijača vode pojedinačnog kapa-

citeta 46 kW, potom dvolinijske dvostupanjske redukcijsko regulacijske

linije kapaciteta 2 x 500 kg/h

te cjevovoda do potrošača

UNP–a velike i male AKZ hale.

Osnovni zahtjevani parame-

tri su: 350kg/h UNP-a pri tlaku

od 20-50 mbara.

Uprava Brodotrogira d.d.

Predsjednik uprave – dr.sc. Nenad Končar, dipl. ing.

Član uprave – dr.sc. Danko Končar, dipl. ing.

Član uprave – Mateo Tramontana, dipl. ing.

Organizacijski model i kadrovi u procesu restrukturiranjaSukladno Programu restrukturiranja i sukladno obavezama

temeljem ugovora o privatizaciji, obuhvaćene su i organiza-

cijske promjene i promjene u kadrovima u Brodotrogiru d.d.

U narednom vremenu doći će do preraspodjele svih zaposle-

nih iz Brodotrogira d.d. u Društva kćeri kako slijedi:

BRODOTROGIR d.d. (korporativno upravljanje)

HRVATSKA BRODOGRADNJA TROGIR d.o.o. (brodogradilište)

SERVISNI CENTAR TROGIR (marina i remont)

BT transport preimenuje se u BT usluge

(održavanje, zaštita, čišćenje, ...)

TEKOL TROGIR

(AKZ, „folia“, pripremni i završni poslovi za AKZ,...)

Uskoro se kreće s izgradnjommale AKZ haleDo kraja ove godine planira se započeti izgradnja male AKZ

hale tj. izgradnja građevine za smještaj komora za antikoro-

zivnu zaštitu. Naime, ishođena je građevinska dozvola čime

su stvoreni svi preduvjeti za početak njene izgradnje.

Uz još nekoliko novih infrastrukturnih objekata, stanicom za

ukapljeni plin,trafostanicom (TS-5 (tip 12/24-630 (1000) kVA) ,

mala AKZ uz veliku AKZ halu sačinjavat će tehnološki kom-

pleks u kojem će se obavljati površinska obrada i zaštita od

korozije manjih čeličnih konstrukcija te dijelova brodske

opreme .

Krovna konstrukcija izgradit će se od pet rešetkastih čeličnih

nosača osnog raspona 4,85 m međusobno udaljenih 4,67 m,

oslonjenih na stupove IPE 260 profila. Krajnji stupovi bit će

ojačani vertikalnim rešetkama izrađenim iz dva HOP profila

120x80x4.

Visina krovne rešetke na krajevima iznosit će 50 cm, a visina

rešetke u sljemenu 100 cm. Stupovi će se izvesti do visine

5,50 m od kote gotovog poda hale, tako da će ukupna visina

građevine na njenim krajevima iznositi 6,00 m, a u sljemenu

6,50 m. Kabine će biti tipske, zatvorenog tipa dimenzija

5,2x5,1x16,0 m.

4 / ŠKVERSKA BESIDA 69-2015. / 5

PROGRAM RESTRUKTURIRANJA

Novogradnja 325 izgrađena je po novom optimiziranom projektu već ranije glo-

balno priznate kvalitete s brojnim međunarodnim nagradama. Brod je projekti-

ran za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda s ciljem da ostvari maksimalnu

fleksibilnost operacija teretom u ovoj specifičnoj grani, uz optimalni odnos no-

sivosti broda, zapremine teretnog prostora i brzine, što predstavlja bit uspje-

šnog projekta.

Osim njega, na navozu se gradi još jedan, radnog naziva Novogradnja 326 koji bi

trebao biti dovršen iduće godine.

Novogradnje su specijalizirane za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda, nosi-

vosti 49,500 metričkih tona, duljine 184 metra i širine 32,20 metra. Pokreće ih elek-

tronički, sporohodni motor MAN B & W snage 8000 kW koji postiže brzinu od 14,5

čvorova. Ugradnja ovog tipa motora u kombinaciji s posebnim dizajnom pro-

pulzije i novim oblikom trupa broda omogućava se maksimalna ušteda u potro-

šnji goriva.

Brod je projektiran kao IMO 2 brod s 18 teretnih tankova, svaki zapremine manje

od 3000 m3, plus 2 slop tanka, s 18+2 segregacije.

Projekt također uvažava sva međunarodna pravila i konvencije o zaštiti okoliša.

Ugrađuje se energetski učinkovitija rasvjeta Zbog potrebe usklađivanja sa EU normama, izbacivanja iz upotrebe nekvalitetnih i za-branjenih izvora svjetlosti, kao i zbog ušteda u potrošnji električne energije, uskoro ćeu brodogradilištu započeti zamjena neučinkovitog, zastarjelog sustava rasvjete štoznači da će se stara rasvjetna tijela zamijeniti onim energetski učinkovitijima.

Na temelju toga već je izrađen i projekt modernizacije unutarnje i vanjske rasvjete uBrodotrogiru prema kojem će se postići višestruke koristi. Na vanjskom dijelu i u ha-lama ugradit će se nova rasvjeta sukladno svim važećim normama, radni prostori bitće osvijetljeni u skladu s propisima, energetski učinkovita rasvjetna tijela i izvori svjet-losti imat će duži vijek, instalirana snaga bit će osjetno manja (cca 75%) što značiuštedu u potrošnji el.energije kao i troškova održavanja.

Realizacija projekta započet će u radionicama brodoobrade, predmontažnoj hali, apotom i u svim ostalim radionicama. Nakon odrađene prve faze slijedi ona druga tije-kom koje će se zamijeniti rasvjeta na svim vanjskim jedinicama.

Sredinom rujna obavljena je primopredaja Novo-

gradnje 325, prvog od dva chemical tankera koji je

izgrađen za pomorsku kompaniju Trogir Maritime

u vlasništvu Brodotrogira d.d. Nakon primopredaje,

brod je predan norveškoj kompaniji Blystad Group

u petogodišnji najam.

Svečanosti je nazočio i ministar gospodarstva, Ivan

Vrdoljak koji je u svom govoru istaknuo:

„Kad smo prije dvije i pol godine krenuli u restruk-

turiranje hrvatskih brodogradilišta i privatizaciju,

bojao sam se hoće li to uspjeti. No sada sa sigur-

nošću kažem hrvatska brodogradnja ne da je pre-

živjela nego se pretvara u konkurentnu svjetsku

brodogradnju s privatnim vlasnikom, gdje država

treba ispuniti sve svoje obveze tijekom restruk-

tuiranja.“

Zahvalio se vlasnicima, menadžmentu, a posebno

radnicima i zaželio puno uspjeha.

Mirno moreSonga Fortune!

GRADNJA, INVESTICIJE, NOVI POSLOVI

U kolovozu održana Redovna Glavna SkupštinaRedovna Glavna Skupština održana je 28. kolovoza 2015 g. na kojoj su prihvaćeni svi prijedlozi odluka.

Prihvaćeno je izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva za 2014. god.; primilesu se na znanje informacije o utvrđenim financijskim izvješćima Društva za 2014.god. i revizorskom izvješću Društva za 2014. god.; prihvatila se odluka o raspodjelidobiti Društva za 2014. god. tj. uvrđena dobit Brodotrogira d.d. za 2014. godinu u iznosu od 6.608.475 kn rasporedila se na poziciju zadržane dobiti; prihvatilo se iz-vješće Nadzornog odbora Društva o nadzoru poslovanja Brodotrogira d.d. za 2014.god.; dala se razrješnica (odobrenje za rad) Upravi i Nadzornom odboru Društva za poslovnu 2014. god. te se za revizora društva Brodotrogir d.d. za 2015. god. ime-novala revizorska kuća Kalibović i partneri d.o.o., Mažuranićevo šetalište 69, Split.

Uskoro će Messer Croatia Plin d.o.o. acetilendopremati u bocamaBrodotrogir d.d. i Messer Croatia Plin d.o.o. (MCP) u završnoj su fazi pre-govora i uskoro bi trebali potpisati novi Ugovor o poslovnoj suradnjiprema kojem bi Messer Croatia Plin d.o.o. Brodotrogiru dostavljao ace-tilen u bocama.

Realizacijom ovog Ugovora opskrba acetilenom brodogradilišta vršila bi se sa stanicebaterija boca acetilena smještenog u krugu acetilenske stanice. Tako će krajnji kori-snici preko postojeće mreže dobivati acetilen povećane čistoće i ravnomjernog tlaka.

U tijeku je priprema Ugovora za izradu glavnog projekta te postupak za ishodovanjepotrebnih suglasnosti. Ova suradnja inicirat će gašenje postojeće acetilenske stanice,a sve kako bi se smanjili troškovi održavanja i zadovoljile mjere zaštite okoliša.

Dogovor je da organizaciju isporuke acetilena u potpunosti preuzme Messer CroatiaPlin d.o.o. što znači kamionsku dostavu kao i izradu stanice baterija boca acetilena.Acetilen bi se dostavljao prema potrebi, a plaćao bi se prema stvarnoj potrošnji.

Sjedište Messer Croatia Plin d.o.o. nalazi se u Zaprešiću (Hrvatska) i ima razgranatumrežu prodajnih mjesta u svim regijama i cijelu paletu proizvoda i usluga koje su neophodne u mnogim granama gospodarstva. MCP u Zaprešiću i Dugom Ratu ima po-strojenja za razlaganje zraka što podrazumijeva proizvodnju tekućih plinova kisika,dušika i argona kao i proizvodnju ugljičnog dioksida, acetilena i dušičnog oksida u Kutini i Ribnjacima.

Prvi put u novijoj povijesti postaje aktivna trogirska brodarska kompanija kojoj je

isporučen prvi chemical tanker.

U ime najmoprimca

(Son ga Product and Che-

mical Tanker III AS, Oslo,

Norway), primopredajne

dokumente potpisao je

kapetan Songa Fortune,

Ivan Kolanović, a u ime

Kairos Shipping I (tvrtka

kćer Trogir Maritime-a)

Mateo Tramontana, član

Uprave Brodotrogira d.d.

G. Flesch, Vi ste glavni projektant brodova u Brodotrogiru većdugi niz godina, vrstan znalac svog posla i vrlo priznat stručnjak.Što ustvari znači projektirati jedan brod?

Projektiranje broda vrlo je složen posao i iziskuje mnogo znanja,stručnosti, iskustva, crtanja i rješavanja detalja. Zadaća projek-tanta je da smisleno posloži sve funkcije iz područja brodograd-nje, strojarstva, elektrotehnike i sl. u jednu jedinstvenu cjelinu, asve u cilju dobivanja što kvalitetnijeg proizvoda tj. broda.

Projektirate li neku određenu vrstu broda ili Vam je svejedno okojoj se vrsti broda radi?

Znanje i iskustvo mi dopuštaju da se upustim u projektiranje bilokoje vrste broda. Za jednog projektanta najvažnije je da prati to-kove na brodograđevnom tržištu kao i dostignuća konkurencijete da se svakodnevno prilagođava novim tržišnim uvjetima. Mi-slim da ključ poslovnog uspjeha leži u objedinjavanju tradiciona-lnog znanja i zakonitosti te novih trendova koje diktira tržište.

Neki projekti, odnosno brodovi nakon toliko godina rada nastajukao normalan slijed znanja i isustva i predstavljaju rutinu u radu,ali tržište je iz dana u dan sve zahtjevnije i postavlja nove iza-zove koji iziskuju visoku kreativnost u svim segmentima projek-tiranja broda. Kako Vi pristupate novim izazovima? Razrađujeteli ideju prethodno u glavi ili pak ona nastaje malo po malo, onakospontano na papiru odnosno u nekom programu na kompjuteru?

Mnogi projekti nastaju na temelju postojeće šprance, vlastite ilituđe, ali brod je kao i čovjek. Potrebno mu je udahnuti dušu , a dabi se razlikovao od ostalih valja provesti dane i dane u kreativnomrazmišljanju i skiciranju i iz čega malo po malo nastaje Opći planu kojem su sadržane sve informacije potrebne za izgradnju broda. Iskusan projektant ima dovoljno znanja i uvježban postupak kojimće sve detalje uspješno uklopiti u jedinstvenu cjelinu, iza čegastoje godine i godine rada, razmišljanja, crtanja... U tome leži od-govor zašto se projektna rješenja raznih projektanata, makar iz-rađena po istom projektnom zadatku, mogu značajno razlikovati.Svaki od njih ima svoju viziju i prijedlog temeljen na vlastitomiskustvu i stečenim znanjima.

Koliko ste projekata napravili u svojoj karijeri? Koji je bio naj-zahtjevniji, a koji Vam je donio najviše poslovnog zadovoljstva,je li ujedno predstavlja i krunu Vašeg rada?


Sve je dokumentirano, projekti su zavedeni u Knjizi projekata, aradi se o više stotina raznoraznih projekata s kojima sam osobnoposlovno rastao i uživao u njihovom nastajanju. Svaki projekt kojimi je prošao preko ruke zaslužuje pažnju, ali mogao bih izdvojitineke vrlo ekstravagantne dokove, super opremljene koji su se ra-dili za rusko tržište, ali i seriju od 6 tankera koji su projektirani i iz-građeni za švedsku kompaniju „Laurin Maritime AB“. Ta serijatankera bila je vrlo napredna i u mnogim elementima potpuno raz-ličita od drugih koje sam projektirao.

Izvršena je primopredaja Novogradnje 325, još jednog tankerakoji je napravljen po Vašem projektu. Jeste li se u projektiranjuNovogradnje 325, držali već prije zadanih parametara ili je na-dodana neka nova vrijednost i ako jest koja?

Razvoj proizvoda vrlo je važan, ali se u tom pogledu na nivou našefirme stagniralo i dugo se ništa nije poduzimalo, sve do prije pargodina kada je Uprava u suradnji sa strukom odlučila promijenititaj trend i uložiti u usavršavanje naše standardne forme pri čemuje angažiran i Brodarski institut. Ta suradnja rezultirala je izmje-nom forme pramčanog dijela Novogradnje 325 i Novogradnje 326u odnosu na prethodne novogradnje tankera. U suradnji s njema-čkim i nizozemskim proizvođačima poboljšali smo propulzijskisklop tj. propeler i kormilo koji su projektirani kao cjelina što ra-nije nije bio slučaj, a ugradili smo i najmoderniji motor koji se vrtis manjim brojem okretaja što povećava učinak i smanjuje potro-šnju goriva.

Brod se testirao i već plovi na svojoj komercijalnoj ruti, rekli binaši ljudi, zamišljeno – napravljeno, vjerojatno Vam se u glaviveć stvaraju nove ideje koje ćete primijeniti na nekom od slije-dećih projekata?

Poseban izazov mi predstavljaju brodovi koje do sada još nismoradili i ne postoje na tržištu pa predstavljaju „izlet u nepoznato“.Ograničenja nam postavljaju zakoni fizike, ali ipak ostaje dovoljnoprojektantske slobode u iznalaženju novog, ali prihvatljivog kom-promisa.

Odakle crpite ideje za nove projekte?

Kad projektirate brodove ovoliki niz godina, ideje same dolaze istalno se nadograđuju. Osobno iskustvo, tradicija projektiranja igrađenja brodova, novi trendovi, sve to postaje dio svakodnevnog

razmišljanja i funkcioniranja. Presudna je ipak želja da se uvijekide korak dalje, da projekt po nečemu bude napredniji i kvalitetnijiod prethodnih projekata, ali i od poznatog stanja tehnike.

Je li Vam žao zbog nečeg što ste u određenom trenutku propu-stili napraviti u svom poslu, a smatrate da ste time mogli prido-nijeti boljitku svoje struke?

Možda sam trebao imati više snage, vremena i dosljednosti u raz-voju nekih dobrih ideja u području brodske propulzije. Na primjer,osamdesetih godina (prošlog stoljeća) patentirao sam jedan novipropulzijski sustav. Nisam išao na europski patent niti sam odr-žavao patent u našem patentnom zavodu, niti sam pronašao zain-teresiranog proizvođača, ali zadnjih se godina korištenjem na-prednih tehnologija počinju proizvoditi takvi propulzori koji prije30 godina nisu bili na raspolaganju. Ideja je zapravo bila “previšeispred svoga vremena“.

Ljudski je u životu i poslu željeti još više i još bolje. Što je to štobiste s tog aspekta sebi zaželjeli da Vam se i ostvari?

Pa što se posla tiče vrlo sam zadovoljan, posla ima napretek, posaomi je donio mnoge životne radosti i zadovoljstva, mnoga putova-nja, upoznao sam mnoge zanimljive ljude i kulture tako da sam ipo tom pitanju ispunjen. Jedino što bih istinski poželio je da mesluži zdravlje, pa će biti još i rada i projekata.

Kako mladi ljudi reagiraju, jesu li su zainteresirani da im prene-sete svoje znanje i iskustvo?

Mladi ljudi su željni znanja i vrlo su zainteresirani za posao, stogaim nastojim biti od pomoći. Na fakultetima se obrazuju i dobijuteoretsko znanje, ali kada počmu s praktičnim radom treba im vre-mena da otkriju povezanost svih tih pojedinačno naučenih disci-plina.

Obveza nas starijih projektanata je da im otkrijemo sve one tajnezanata koje se ne uče u školi ili na fakultetu jer današnja brodo-gradnja traži sve manje rutinskog rada, a sve više kreativnog an-gažmana u čemu im moramo pomoći jer i nas je netko, nekaddavno, sve ovo naučio.

U projektnom uredu trogirskog škvera svatkodobro zna svoj posao i tada nije problem sve „ko-tačiće“ spojiti u jednu cjelinu. Gospodin NenadFlesch, dipl.ing., glavni je projektant brodova.Na stotine različitih brodova izgrađeno je podnjegovom „dirigentskom palicom“, a zadnjaSonga Fortune (Novogradnja 325) isplovila je urujnu i već „tuče“ svjetska mora. NOVOGRADNJA 326

U toku su radovi na obradi materijala, predmontaži sekcija i mon-

taži trupa na navozu, predaja konstrukcije tankova balasta, te je

započela tlačna proba za „heeling tankove“. Uz navedene radove

konstrukcijski se predaju tankovi tereta 6, 7 i 8.L/D.

Tehnološki se razrađuje varijanta za montažu nadgrađa i izrađuju

se dijelovi za cijevne sustave i izrada temelja uređaja za ostalu

brodsku opremu

Nadalje obavljaju se AKZ radovi, te je počelo nanošenje boje u tan-

kovima balasta i u dijelovima strojarnice.

NOVOGRADNJA 329 U tijeku je izrada potrebne radioničke dokumentacije. Također, u

tijeku su opremni i AKZ radovi na palubi, nadgrađu, strojarnici i

tankovima tereta.

NOVOGRADNJA 337Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o. zaključila je ugovor za izgrad-

nju i djelomično opremanje broda za nautički turizam s obitelj-

skom tvrtkom MORE iz Baške Vode. Graditeljeva Novogradnja 337,

izletnički je brod duljine oko 30 m, širine na glavnoj palubi 7.4 m i

visine do glavne palube 3.6 m.

Narudžba broda realizirana je u okviru Vladinog Programa obnove

putničke i izletničke flote za hrvatske privatne brodare – male po-

duzetnike. Ciljevi programa su razvoj malog poduzetništva na

obali i otocima, razvoj turizma kroz organizirane jednodnevne iz-

lete i višednevna krstarenja.

Brodotrogir, odnosno Hrvatska brodogradnja Trogir, ovim su dali

svoj doprinos stalno rastućoj industriji nautičkog turizma u Hrvat-

skoj, s izgledima za nove narudžbe.

U izradi je klasifikacijska i opremaška dokumentacija te izrada

specifikacije crne metalurgije. Gradnja broda trajat će 7 mjeseci.

DOKUMENTACIJA ZA BROD „WAMBOLA“Dovršavaju se „paketi“ opremanja i usuglašavaju s Agencijom.

Očekuje se da će pojedini paketi opreme biti kompletirani do kraja

2015., dok je šest paketa opreme dovršeno i ostala su još tri.

Nenad Flesch – stručnjak za projektiranje brodova

NOVI POSLOVIRAZGOVOR S POVODOM

Nenad Flesch, dipl. ing.

69-2015. / 98 / ŠKVERSKA BESIDA

GRADNJA, INVESTICIJE, NOVI POSLOVI

Brodotrogir je nedavno realizirao dogovor s firmom iz Nizozem-ske CFL za izgradnju i eksploataciju tri (a kasnije, još tri) nova Gea-red Multipurpose Pipe Supply broda – projekt naziva JOINTRUNNER. Projekt uključuje jedan brod s gotovo dovršenim trupomu nizozemskom brodogradililištu Peters u Kampenu, te drugi kojise dovršava u Ledi na Korčuli, s kojom je Peters podugovorio trup.Ostali brodovi će biti izgrađeni u potpunosti u Brodotrogiru. Prvaisporuka planirana je sredinom 2016. godine.Brodogradilište u Kampenu u Nizozemskoj privremeno je unaj-milo drugo nizozemsko brodogradilište, Barkmeijer Stroobos B.V.,koje je specijalizirano za gradnju ovakvih brodova. Prema spora-zumu s Brodotrogirom Barkmeijer će pripremiti trup za transportu Hrvatsku.

Sporazum obuhvaća i druge proizvođače iz Nizozemske koji suuključeni u gradnju broda isporukama materijala i opreme. Orga-nizirani su u konzorcij, koga predvodi Barkmeijer.Brodotrogir, će biti suvlasnik kompanija-vlasnika brodova. CFL jeodgovoran za njihovo upravljanje i dugoročni komercijalni rad, usuradnji sa svojim američkim partnerom, Intermarine.Predviđa se veća potražnja za ovom vrstom inovativnog plovila,što je dobra vijest za ovaj dio pomorskog sektora. Poboljšana ver-zija ranijeg projekta Caranx, Joint Runner, projektirana je za off-shore tržište kao nova i inovativna vrsta broda s obzirom na eks -ploataciju nafte i plina u dubokim morima, koja postavlja velike

zahtjeve na pouzdanost i raspon opskrbe brodova. Sa Joint Run-nerom u suradnji s CFL-om, Brodotrogir će uskoro imati jak adutna tom rastućem tržištu.Zahvaljujući podesivom kapacitetu skladišta, brodovi mogu no-siti cjevovode velike duljine, a dvije brodske dizalice omogućujubrodovima rad u područjima bez prekrcajnih objekata. DP2 sustav(sustav za dinamičko pozicioniranje) omogućuje utovar i istovarna otvorenom moru i u teškim vremenskim uvjetima.Da bi mogao uspješnije upravljati brodovima, CFL je organiziraoposebnu ekipu kvalicificiranih ljudi organiziranih u posebnoj kom-paniji – CFL Offshore Desk, s uredom u Amsterdamu. CFL OffshoreDesk obavljat će komercijalni menadžment brodova sa osobljemspecijaliziranim za offshore tržište. Tehnički menadžment obav-ljat će druga kompanija u CFL grupi – CFL Shipmanagement, ta-kođer sa sjedištem u Amsterdamu.Dr. Danko Končar, za vrijeme nedavnog posjeta Amsterdamu, imaoje čast otvoriti novouređeni ured CFL Offshore Deska presijeca-njem vrpce na skromnoj svečanosti koja je tim povodom uprili-čena.Tom prilikom G. Kees Koolhof, glavni direktor CFL-a, zahvalio je dr.Končaru na poduzetničkom duhu i entuzijazmu, kao i menadž-mentu Brodotrogira, koji su odigrali presudnu ulogu u kreiranjuovog projekta, ističući kako smo zajedno postigli najbolji mogućirezultat.Isporuka prva tri broda planirana je 2016. i 2017. godine.

REMONT

Otvaranje CFL Offshore Deska u Amsterdamu

Momentum Scan

Astra

Već na prvi pogled očito je da su poslovi u remontnom dijelu trogir-skog škvera u punom jeku. Opremnu obalu i dokove zauzimaju bro-dovi različitih namjena od luksuznih jahti do vojnih brodova. Nanekim brodovima remontne su aktivnosti pri kraju i spremaju se zaisplovljavanje dok na nekima remont tek započinje.

VELIKI DOK (DOK 15)

S radom je započeo i DOK 15, veliki plutajući dok koji je s ostalom vrijednomopremom kupljen na dražbi u kraljevičkom brodogradilištu. Dok ima dužinupreko svega 155 m, dužinu palube 139,5 m, korisnu širinu 23,4 m, gaz broda priulasku u dok 8 m i kapacitet dizanja 8500 t. S obzirom na impozantnu veličinuu DOK 15 na remont uplovljava i po nekoliko brodova ili pak „grdosije“ duže i od 100 m.

Motorna jahta JOE ME nakon manjih popravaka na pasareli i boji zablistala jeu monegeškoj luci Hercules gdje se održavao prestižni sajam Monaco YachtShow 2015.

Brod – jaružalo – Astra u remontu je boravio više od mjesec dana, dio u veli-kom doku gdje su se obavljali podvodni radovi, a dio privezan za opremnuobalu gdje su se pozavršavali svi ostali dogovoreni radovi.

Brod je u vlasništvu američko-latvijske tvrtke EHT EKOHIDRTECHNIKA.

Momentum Scan

Na opsežnom remontu boravio je i brod za prijevoz generalnog tereta Mo-mentum Scan što podrazumijeva kompletno pranje i bojanje podvodnog inadvodnog dijela trupa i izmjenu cink protektora. Osim toga, obavili su se iradovi na sidrenim lancima i na ventilima morske vode, a po pregledu su seotvorili i servisirali poklopci grotala, obavili su se elektro radovi, radovi napristupnim stepenicama, skladištima tereta , na filterima goriva pomoćnihmotora, na nadogradnji dizalica u strojarnici te pumpama i cjevovodima u tan-kovima. Brod Momentum Scan dug je 116 m, širok 18m i gaza 7.8m. Izgrađen je2010. i plovi pod nizozemskom zastavom.

Izaslanstvo Hrvatske ratne mornarice u obilasku brodova

HRM-a

Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović sa iza-slanstvom boravio je u srijedu, 25. studenog 2015., u radnom posjetu našemremontnom centru, povodom obilaska brodova HRM-a koji se ovdje nalaze naremontu.

S obzirom da je ovo prvi put da se brodovi HRM-a servisiraju u našem brodo-gradilištu, cilj posjeta izaslanstva HRM-a bilo je upoznavanje sa brodogradili-štem uopće, a posebno praćenje tijeka radova na brodovima.

Zapovjednik HRM-a komodor Predrag Stipanović izrazio je zadovoljstvo viđe-nim te rekao:

“Prije svega, izuzetno sam zadovoljan kvalitetom dosadašnjih radova koja jeizvrsna. Komunikacija posade i radnika škvera je na izuzetnoj razini. Dinami-čki plan remonta brodova se također poštuje dok se sitna odstupanja ne ve-zuju za rad i radnike škvera, već uz objektivne okolnosti. Više je razloga zbogkojih se radujem budućoj suradnji. Jedan od važnijih je i taj da nam se ovajškver nalazi u neposrednoj blizini, što omogućuje brže i znatno jeftinije ser-visiranje brodova.“

Kako su spomenuti radovi u završnoj fazi uređenja, brodovi HRM-a vrlo brzoće se vratiti u matičnu luku i provedbi dodijeljenih im zadaća.Geared Multipurpose Pipe Supply Vessels


REMONT

Trajekt Korčula i Shipool Sea Netom su se za opremnu obalu privezali Jadrolinijin trajekt Korčula ibrod Shipool Sea, namijenjen za prijevoz generalnog tereta. Unutarnjiradovi započet će već na vezu nakon čega će se jedan po jedan prebaci-vati u veliki DOK 15 gdje će se obaviti pregled i obrada vanjskog dijelatrupa. Trajekt Korčula će se na remontu zadržati oko mjesec dana, a Shipool Sea oko četrdesetak dana.

Shipool Sea

Na brodu Shipool Sea obavit će se radovi antikorozivne zaštite tj. či-šćenje trupa, bojanje i postavljanje novih cink protektora. Servisirat ćese podvodni ventili, izmijeniti cijevi, očistiti tankovi, degazirati santinestrojarnice i obaviti elektro i mehaničarski radovi, a na glavni motor ćese obaviti generalni remont.

Shipool Sea se nalazi u vlasništvu pomorske kompanije Shipwood Limited i plovi pod panamskom zastavom. Dug je 101,23 m, širok 14m igaza 7,45 m.

Trajekt Korčula

Na Korčuli će se za vrijeme remonta obavit pregled i servis dva glavnamotora, pomoćnih motora i generatora kao i servis pogonskog sklopa,podvodnih ventila, zasuna i klapni te opreme za sigurnost i spašava-nje. Vanjska oplata će se očistiti visokotlačnim pumpama nakon čegaće se zaštititi odgovarajućim premazom, a izmijenit će se i cink pro-tektori.

Trajekt Korčula izgrađen je u Peramu (Grčka) 2007. god. Dug je 101,4 mi širok 17,3 m, gaza 3,5 m. Pokreću ga dva motora marke WARTSILA95W280, svaki od 2700 KW koji postižu max brzinu do 16 čvorova.Odjednom može prevesti 700 putnika i 170 automobila.

MALI DOK (DOK 4)M/b SVJETIONIK u mali dok (DOK 4) je uplovio radi sanacije havarijetrupa.

Brod je u vlasništvu Plovputa d.o.o., hrvatske nacionalne tvrtke, kojase bavi održavanjem pomorskih plovnih putova i radijske službe.

M/y AUSTRALIS morala je uploviti na izvanredno dokovanje uslijedproblema koji je nastao na pramčanom propeleru, a remont je tra-jao oko tjedan dana.

U mali dok uplovio je i trajekt MOLI. Na njemu su se obavili radoviantikorozivne zaštite u podvodnom dijelu trupa te radovi na pram-čanom osovinskom vodu i kormilu.

Trajekt Moli u vlasništvu je Linijske nacionalne plovidbe d.d. iz Splita.Dug je 48 m, a širok 10,60 m. Plovi brzinom od 11 čvorova i odjednommože prevesti 200 putnika i 40 vozila.

M/b ADRIA ponovo je nakon uspješno odrađene turističke sezoneuplovila u naš škver gdje će se pregledati i prema potrebi poduzetiodređene remontne aktivnosti.

U zapisima sačuvanim iz drevne indijske civilizacije, sav tada poz-nati svijet bio je predočen u obliku polulopte koju na svojim le-đima pridržavaju četiri slona, a oni se opet svi zajedno čvrsto držena oklopu jedne velike kornjače. U azijskim kulturama, kornjačaslovi kao simbol zaštite, polaganog, ali sigurnog napretka, ali ta-kođer i mudrosti, izdržljivosti i dugovječnosti.

Kod nas tako velikih kornjača koje bi na svojim leđima mogle po-nijeti čitavi svijet, na žalost nema (o slonovima bi se dalo razgo-varati), ali zapravo, prisjećajući se te slike koja je ostala zapisananegdje u sjećanju i gledajući stari ruzinavi dok koji evo broji po-sljednje dane u našem škveru, poveznica se nametnula sama posebi. Za našu generaciju, taj sivi, veliki dok je nešto što je oduvijekbilo tu, kao neki otok, poluotok ili samo punta u Saldunskom za-ljevu, sam po sebi logičan i razumljiv.

Za razliku od brodova, o dokovima se nikad nisu pisale priče, pje-sme još i manje, oni čak ni svoga imena nemaju, jedino čemu semogu nadati je nekakav brojčani dodatak kojeg će mu prikačitimaštoviti tehničar u odjelu tehnologije i razvoja pa će eto postatiDOK 2 ili DOK 35, kako mu već kockice padnu.

A priča našeg, trogirskog doka sve je, samo ne štura i dosadna. U dokumentima se navodi da je izgrađen daleke 1928. godine u

Korčula

Adria

Moli

Shipool Sea

DOK 2 – Iz pera Broda u boci

Njemačkoj, a tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća temeljitoje obnovljen i osnažen. Kroz sve te godine otkad je u našem bro-dogradilišu, prigrlio je pod svoje skute i podigao na svojim ramenaviše od 3000 brodova.

Primao ih je šutke, strpljivo, kao ona kornjača s početka priče, aoni su dolazili i odlazili, neki se vraćali i na desetke puta, pričalimu priče o dalekim morima, o burama i neverama kroz koje su prošli. A on, sam, uvijek na istom mjestu, gotovo bi se posramiošto od tog velikog svijeta ništa nije vidio i siguran sam da mu jepuno puta došla želja da odriši svoje cime, krene i vidi kakva sesve to čuda kriju iza punte Čiova i još dalje.

Upamtio je taj dok sretnih dana, ali i onih tužnih, kao i u mnogimdrugim životima, jer je na neki način i on proživio sve te dane osta-jući neraskidivo povezan sa čovjekom koji je u njemu i zahvalju-jući njemu zarađivao svoj kruh. Počesto težak, tvrd, pomalo goraki preko mjere slan, ali to je jednostavno tako moralo biti.

Kao što mora biti i to da sve što ima početak mora imati i svoj kraj.Kad stari isluženi dok ovih dana konačno krene i okrene tu puntuČiova, možda će biti pomalo neumjesno poželjeti mu dobro more,ali sam siguran da će se svakom od nas, čak i nehotice iz grla otetijedno iskreno – hvala.


Angelina tours nagrađena naDanima hrvatskog turizma Po prvi put ove godine na Danima Hrvatskog turizma, koji su se sre-

dinom listopada u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske go-

spodarske komore i Hrvatske turističke zajednice održavali u Poreču,

dodijeljena je nagrada i za najbolju charter kompaniju.

Nagrada „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku“ pripala je charter

kompaniji Angelina Tours koja u Marini Trogir ima privezanu flotu od

28 plovila vrlo različitih tipova i dužina tj. 20 jedrilica i 8 katamarana.

Uskoro i Yacht service NAUTIK.HR

MARINA TROGIR

Marina Trogir uskoro će biti bogatija za još jednu uslugu održavanja plovila koju će nuditi Yacht service NAUTIK.HR

Iz bogate ponude izdvajamo: � Mehaničarske usluge

� Poliranje nanotehnologijom � Elektroniku

� Brodsku drvenariju � Brodske tende i pokrivala

� Inox konstrukcije � Bojenje

� Održavanje plovila � Transport plovilaU servisu Marine Trogir svakodnevno se uz pomoć

plovne dizalice (max nosivosti 35 t) iz mora izvuće

nekoliko jedrilica ili manjih brodova. Jedrilice u

vlasništvu charter kompanija urede se i vrate u

more već za nekoliko dana , a brodovi u privatnom

vlasništvu uglavnom ostaju na suhom vezu do po-

četka slijedeće sezone.

Jedrilicama, katamaranima i ostalim vrstama bro-

dova u vlasništvu charter agencija odmah se po

vađenju poliraju bokovi i dno te se daje antifau-

ling dok se brodovima koji ostaju na suhom vezu

radi konzervacija motora , a cjelovitija obrada

obavit će se na proljeće kada će se servisirati

motor i oprema, a ispolirat će se bokovi i dno te

dati antifauling.

Osim usluga vađenja, pranja i poliranja brodova u

servisu Marine Trogir radne aktivnosti mnogo su

šire i uključuju popravak jedara, tendi, električnih

instalacija, provjeru i mijenjanje sajli na jarbolu,

uređenje interijera kao i servis izvanbrodskih mo-

tora. Ovisno o zahtjevima vlasnika, brod se na ser-

visu može zadržati od nekoliko dana do nekoliko

mjeseci.

U marini tehničari firme Ascom trenutno spajaju

dijelove travel lift-a od 600t dok je onaj od 100 t

već sklopljen. Kolica od 60 tona i 300 t već su u

funkciji i zajedno s travel liftovima sačinjavaju vri-

jedne servisne resurse čije će potencijale moći ko-

ristiti najrazličitije interesne skupine.

U marini rodile maslineU marini su obrane prve masline. Urod od oko sedamdesetak kilo-

grama prerađen je u ulje i zapakiran u manje staklenke koje će se

prema prigodi poklanjati gostima.

Vrijeme servisiranja brodova


Predstavnici Servisnog centra Trogir (SCT) prezentirali su svoju tvrtku na prestižnom sajmu Monaco Yacht Show 2015. koji se održavao u Mo-nacu od 23. – 26. rujna te na sajmu Marine Maintenance World Expo 2015. koji se održavao u belgijskom Antwerpenu od 29. rujna do 01. li-stopada 2015.

Kao po običaju Monaco Yacht Show 2015. održavao se u monegeškoj luci Hercules i to po 25. jubilarni put. Kako svaki jubilej i zavrijeđujetako je i ovaj obilježen s najvećim brojem izlagača i najvećim brojem izloženih plovila do sada. Ovaj sajam svake godine posjeti preko 30 000posjetitelja koji na licu mjesta mogu razgledati bogatu ponudu i upoznati se s najnovijim nautičkim trendovima.

Boravak naših predstavnika na sajmu bio je odlična prilika da vlasnicima megajahti i superjahti prezentiraju mogućnosti Marine Trogir i kom-pletne usluge SCT-a.

„Naš posjet sajmu je imao dva cilja: prezentiranje novih kapaciteta u marini i razgovori oko pružanja usluga remonta i refita s potencijalnim kupcima. Predstavljene su novosti u remontu odnosno novi preuređeni dok kapaciteta 8500 t i „mali dok" kapaciteta 800 t.

Obavljeni su razgovori s tvrtkama koje vode management super-yahti, tvrtkamakoje se bave promocijom i specijalnim izdanjima te dobavljačima opreme i ma-terijala u superyacht industriji. Posebno je interesantan razgovor s predstavni-cima tvrtke Monaco Marine, liderima na području remonta i refita superjahti naMediteranu, o potencijalnoj poslovnoj suradnji.

Kao posebnu zanimljivost može se istaknuti prisustvo m/y Katina izgrađene usplitskom brodogradilištu, koja je imala zapaženu promociju te m/y JOY Me kojaje u Monaco doplovila nakon obavljenog remonta u Trogiru“, istaknuo je MarioGeić, dipl.ing. koji je prisustvovao na ovoj prestižnoj nautičkoj destinaciji.

Inače, prestižna luka Hercules premala je da bi zadovoljila interese brojnih izlagača koji svoje mjesto u njoj rezervirajui po nekoliko godina unaprijed, a ima dosta onih koji se nalaze i na listi čekanja. Za ovakvu vrstu sajma, svako čekanjese zasigurno isplati.

SCT predstavljen na sajmu Monaco Yacht Show 2015.i Marine Maintenance World Expo 2015 Sajmovi su mjesta gdje se u globalnim razmjerima susreću ponuda i potražnja. Mjesto je to razmjene zna-nja i iskustava, prilika da se učvrste ili obnove postojeći poslovni kontakti, da se sklope nova poznanstvakao i poprate najnoviji trendovi u branši što je jedan od preduvjeta rasta i opstanka svake tvrtke.

Brodotrogir d.d. na Međunarodnom sajmu brodo-građevne industrije NEVA u Sankt Petersburgu

Hrvatska gospodarska komora kao i svaki put do sada organizirala je nastup hrvatskihtvrtki na Međunarodnom sajmu brodograđevne industrije NEVA 2015. koji se održavao uSankt Petersburgu (Rusija) od 22. do 25. rujna. NEVA slovi za jedan od najvažnijih sajmovapomorstva i brodogradnje u Rusiji, a namijenjen je proizvođačima brodograđevnih i po-morskih proizvoda i usluga. Pomorski sektor jedan je od ključnih sektora ruskoga gospo-darstva, stoga se na sajmu NEVA 2015 okupio sam vrh ruske i svjetske pomorske i brodo- građevne industrije čime je omogućeno povezivanje i širenje poslovnih kontakata.

Brodotrogir d.d. je izlagao na zajedničkom štandu s ostalim tvrtkama iz branše, Brodo-građevnom industrijom Split d.d. Split, Brodogradilištem Viktor Lenac d.d. Rijeka, Brodo-gradilištem Uljanik d.d. Pula te proizvođačima brodske opreme: Indi-metal d.o.o. Vodnjan,Inelteh d.o.o. Rijeka i tvrtka ACM-J.E.K. d.o. dok se tvrtka Adria Winch d.o.o. iz Splita poja-vila kao samostalni izlagač.

Gospodarska savjetnica, pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Rusiji, Maja Foretić Peć-nik ponudila je hrvatskim izlagačima pomoć pri ostvarivanju novih poslovnih prilika naruskom tržištu i povećanju izvoza na rusko tržište, a direktor predstavništva HGK u Mo-skvi Jakov Despot upoznao je naše izlagače s potencijalnim poslovnim partnerima te pred-stojećim brodograđevnim i pomorskim planovima u Moskvi i Rusiji, dok je tajnica Udru -ženja metaloprerađivačke industrije Gordana Ribarić održala niz poslovnih razgovora sostalim izlagačima na sajmu, a sve u cilju povećanja poslovnih aktivnosti za naše tvrtke.U sklopu sajma organizirani su brojni seminari i forumi.

Sajam NEVA bijenalnog je karaktera, a ove godine održavao se po 13. put. Na površini od12.231 četvornih metara predstavilo se oko 450 izlagača iz cijelog svijeta, a posjetilo ga jeoko 15000 posjetitelja.

Na specijaliziranom međunarodnom sajmu brodogra-dnje Marine Maintenance World Expo 2015. u Antwer-penu (Belgija) svoj štand imao je i SCT d.o.o., na kojemsu predstavnici Miroslav Bezbradica, ing. i StjepanLučin, ing. usko profiliranoj brodograđevnoj publiciprezentirali proizvode i usluge koje SCT nudi, a odnosese na održavanje i popravak svih vrsta plovila od jahtido onih komercijalnih, ribarskih, putničkih, kemijskihtankera, off shore koji uključuju i energetske plat-forme.

Predstavnici SCT-a su nam kazali da je sajam MarineMaintenance World Expo 2015. fokusiran na ciljaneposjetitelje odnosno samo one koji se prethodno re-gistriraju i nije namijenjen širokoj publici. Profesiona-lci iz struke koji dolaze na ovaj sajam imaju ciljaneinterese i upite koji vrlo često vode ka sklapanju i rea-lizaciji konkretnih poslova.

Miroslav Bezbradica, ing. po povratku sa sajma rezimirao je događanja sa ovog interesant-nog brodarskog tržišta, drugog po veličini u Europi, te kazao:

„Sajam u Antwerpenu bio je dobra prilika da se predstavimo usko profiliranoj publici kojase kontinuirano informira o ponudi na tržištu brodogradnje kao i da se upoznamo s najno-vijim proizvodima i uslugama koje nude najveća svjetska brodogradilišta predstavljena nasajmu – Carribean dock, Engine and dock repair iz Antwerpena, Remontova iz Poljske, Hy-dramar s Canarskih otoka i dr. Stečena saznanja ćemo prilagoditi vlastitim mogućnostima,a sve u cilju postizanja što boljih poslovnih rezultata.“

SAJMOVI

11. Malonogometni kup Brodotrogira d.d. ove se godine održao u pe-riodu od 24.-25. rujna na sportskim terenima hotela Medena. Na turi-niru je svoje snage odmjerilo devet ekipa: Tekol Trogir, Trup, Tehničkiured, Cjevari, Skelisti, Navoz, SCT, Hotel Medena i Adriadiesel.Naslov prvaka pripao je ekipi SCT-a koja je uz puno truda, ali i maloviše sreće, uspjela nadigrati sve svoje rivale. Naime, u polufinalu suigrale ekipe Trup – Cjevari (1:2) i Skelisti - SCT (0: 0), ali Skeliste je SCT uprodužecima nadvladao s dva gola razlike (2:0) što mu je omogućiloda uđu u finalni sraz s Cjevarima koji su pak ekipu Trupa u polufinalupobijedili s golom razlike . Obje ekipe, SCT i Cjevari hrabro su se i vrlo odriješito borili za naslovprvaka sve do samog kraja , ali drugi gol koji je zapucao igrač SCT-abio je odlučujući i Cjevari su se morali pomiriti s drugim mjestom narang ljestvici. Tradicionalno je održana i utakmica između veterana Brodotrogirad.d. i Brodosplita d.d., koja je završila s rezultatom 3:1 u korist Brodo-trogira.Kako bi se natjecanje odvijalo prema svim sportskim zakonitostimapisao se i zapisnik kojeg je kao i obično vodio g. Željko Najev uz asi-stenciju Goimira Mijalića, suca i organizatora svih dosadašnjih tur-nira i njegovog pomoćnika g. Marinka Santrača.


11. Malonogometni kup Brodotrogira 2015.

Pobjeda SCT-u!

Uspješno provedena radna vježba U utorak, 17.11. u je Brodotrogiru d.d. održana deseta, jubi-larna, radna vježba pod nazivom „Ne ponovilo nam se“.

Pripadnici svih službi koji su prema Zakonu o sigurnosnoj za-štiti pomorskih brodova i luka zaduženi za provođenje redo-vitih i izvanrednih mjera u rekordnom su vremenu izašli nateren i preuzeli odgovornost za akciju.

Vježbom je koordinirao Operativni stožer na čelu s kap. Mla-denom Bolančom – Rukovoditeljem luke i transporta i IvicomPitešom – Rukovoditeljem Službe zaštite na radu koji su kao isvi drugi sudionici suglasni da je vježba protekla u najboljemredu, da nije bilo nikakvih komplikacija i da je komunikacijasa svim sudionicima vježbe bila uredna.

Postavljena eksplozivna naprava u strojarnici Novogradnje329 bila je okosnica ovogodišnje vježbe. Djelatnici s Novogra-dnje 329 i broda Shipool Sea, njih ukupno 104 evakuirano je urekordnom roku nakon čega zadatku pristupaju pripadniciProtueksplozijskog odjela Policijske uprave Splitsko–Dalma-tinske koji imaju zadatak deaktivirati eksplozivnu napravu.

Rezultati polufinala i finala:

POLUFINALE:TRUP – CJEVARI 1 : 2SKELISTI – SCT 0 : 0 (0:2 nakon penala)

FINALE:

CJEVARI – SCT 1 : 2

Specijalac odjeven u balističko odijelo EOD 9 na brodu uspješno deak-tivira napravu uz pomoć ručnog kompleta alata. U akciji je osim toga korišten prijenosni RTG uređaj VIDISCO, Hoc Line komplet, uređaj zaometanje radio signala te kuka i užad za manipulaciju sa sumnjivimpredmetima iz daljine.

Cilj vježbe bio je osigurati djelotvornu primjenu odredbi Plana sigurno-sne zaštite luke, provjeriti sustav rukovođenja u kriznim situacijama,opći stupanj pripravnosti svih subjekata u primjeni mjera zaštite kao iprovjeru suradnje, komunikacije i koordinacije te prijenos informacijavanjskih i unutarnjih subjekata odgovornih za zaštitu luke u svrhu de-tekcije, praćenja, sanacije i eliminacije svake moguće krizne situacijekoja bi mogla nastati na štićenom području luke posebne namjene Bro-dotrogir d.d.

Hvala svim sudionicima vježbe: Županijskom centru 112 Split, MRCC Rijeka, Lučkoj kapetaniji Split, Lučkoj ispostavi Trogir, DVD-u Trogir, pri-padnicima Protueksplozijskog odjela Policijske uprave Splitsko-Dalma-tinske, pripadnicima Policijske postaje Trogir, djelatnicima Brodotrogirad.d., kao i svim drugim sudionicima zaduženima za provođenje sigur -nosnih mjera.

DOGAĐANJA

Po završetku turnira svi sudionici nastavili su druženje u resto-ranu Hotela Medena gdje su proglašeni pobjednici, najboljiigrači, te su dodjeljene nagrade.

PRVO MJESTO: SCTDRUGO MJESTO: CJEVARINAJBOLJI STRIJELAC: HRVOJE ŠEVO (HOTEL MEDENA)NAJBOLJI IGRAČ: JOSIP ŽAJA (CJEVARI)NAJBOLJI GOLMAN: MARIN ROŽIĆ (SKELISTI)FAIR PLAY: TRUPPRIJATELJSKI ODNOSI: BRODOSPLIT d.d.NAJSIMPATIČNIJA EKIPA: TEKOL TROGIRSUDAC KUPA: MARINKO SANTRAČORGANIZATOR KUPA: GOIMIR MIJALIĆPOSEBNA NAGRADA: ŽELJKO NAJEV

Čestitke svim igračima i sudionicima turnira na sudjelovanju!

POSJETE


Početkom studenog u Splitu, u podrumima Dioklecijanove palačeotvoren je 39. Splitski salon. Radi se o jednoj od najvažnijih umjet-ničkih manifestacija koja se održava svake druge godine, a orga-nizira je Hrvatska udruga likovnih umjetnika (HULU). Na njoj seove godine predstavilo 130 umjetnika sa 160 radova, grafika, in-stalacija, skulptura i videoradova u kojima su prikazali sve vrstepodjela koje vide oko sebe što je i bila tema ovogodišnje izložbe.Osim u podrumima manifestacija se održava i na drugim lokaci-jama, Salonu Galić, Galeriji Kula i javnom prostoru grada.

Jedna vrlo interesantno postavljena instalacija plijenila je pozor-nost posjetitelja. Isprepletene duge, crne brodske ventilacijske ci-jevi ispunile su jedan od antičkih prostora u podrumima ipretvorile ga u brodsku utrobu. Za taj nesvakidašnji spoj zaslužanje naš Trogiranin, akademski kipar Vilim Halbarth koji ideje zasvoje umjetničko stvaralaštvo crpi iz brodova čije raščlanjene di-jelove doživljava kao umjetničke skulpture .

Vilime, po instalacijama koje su postavljene na ovoj izložbi jasnoje da je ovo nastavak Vašeg umjetničkog stvaralaštva inspirira-nog brodogradnjom, konkretnije izgradnjom brodova u trogir-skom škveru? Gdje je poveznica između Vas i Brodotrogira, Vi steakademski kipar, a škverani grade brodove?

Gradnjom se bavimo i jedni i drugi, i škverani i ja. Oni grade bro-dove, a ja izrađujem skulpture. Koristimo se alatima i bavimo stva-ralaštvom. Po mom mišljenju za izradu jednog broda potrebna jei veća kreativnost od pravljenja skulptura. Zato ja gledam škver ibrodograditelje kao ljude od kojih mogu naučiti puno više negošto znam. Inače, ljubav prema brodovima baštinio sam od svojihpredaka koji su generacijama vezani s morem.

Što Vas to tako impresionira u brodogradnji da postaje neiscrpanizvor Vaših ideja?

Brodograđevna industrija je neiscrpna tema i inspiracija, počevšiod dizalica, strojeva, i raznovrsne opreme gigantskih veličina pado samog broda koji je skulptura sam po sebi i kada ga raščlanimona manje komade svaki dio predstavlja jedinku za sebe i može bitiumjetnička skulptura.

Svaki umjetnik u svoj rad unosi sebe, vlastitu osobnost i emocije,putem svojih radova šalje poruku svijetu oko sebe. Koje emocijepokreću Vaše stvaralaštvo, jesu li to pozitivne emocije ili pakbunt mladog čovjeka koji bi putem svojih ekspresija želio mije-njati svijet?

Pozitivne emocije su svakako pokretač mog stvaralaštva, ali ima ibunta jer svijet koji nas okružuje treba mijenjati na bolje i u tomsmislu pokušavam dati svoj doprinos.

Koji je slijedeći korak u Vašoj karijeri, kakvi su Vam planovi?Imate li neispunjenih snova za koje bi željeli da Vam se u bliskojbudućnosti ispune?

U svakom slučaju slijedi intezivan rad kao i do sada. Želja mi je na-praviti izložbu u nekoj reprezentativnoj galeriji i sve to u suradnjis vašim brodogradilištem i ljudima kojima se i ovom prilikom odsrca zahvaljujem.

Petnaestak Norvežana iz svjetski renomiranog klasifikacijskogdruštva DNV – Odjel za "Strategic Research & Innovation", usklopu svoje hrvatske turneje posjetili su i Brodotrogir d.d. gdjesu sa domaćinima razmijenili najnovija stručna znanja i isku-stva.

Njihovi eksperti održali su projektantima i drugim stručnjacimaBrodotrogira izlaganje "Ship and Offshore Structure Design inClimate Change Perspective" koje govori o utjecajima klimat-skih promjena na oblikovanje brodskih i offshore konstrukcija.Tema je potaknula i raspravu na kojoj su se sudionici složili dabi bila potrebna izmjena postojećih pravila registra klasifika-cijskih društava kao i rokova u kojima bi to trebalo provesti.

Mr. sc. Marijo Rovan, dipl.ing. vodio je goste u obilazak škvera teih upoznao s fazama izgradnje broda, sa dosadašnjim rezulta-tima procesa restrukturiranja prihvaćenog od strane EU kao štoim je prezentirao i buduće zahvate u restrukturiranju koji se te-melje na implementaciji najsuvremenijih znanstvenih dosti-gnuća.

Članovi klasifikacijskogdruštva DNV iz Norveškeu obilasku škvera

Studenti brodogradnje fascinirani od kolikog mnoštvadijelova nastaje brod

Nekolicina studenata sa splitskog FESB-a, brodograđevnogsmjera, u pratnji profesora Ljubenkova, došla je u posjet Bro-dotrogiru. Razlog njihovog dolaska je upoznavanje procesa izgradnje broda, a naročito onog dijela koji se tiče opreme iopremanja broda. O svemu tome oni uče na kolegijima, tijekomnastave, ali kako kažu jedno je slušati o tome na satu, a drugoje vidjeti kako to u stvarnosti funkcionira. S obzirom na razvojtehnologije, brodska oprema je sofisticiranija, a opremanjebroda bitno se ubrzalo i ona brodogradilišta koja su u stanjubrže opremiti brod konkurentnija su na tržištu i poželjnija naručitelju.

Neki od studenata prvi su put imali priliku posjetiti brodogra-dilište i vidjeti kako se radi u njemu. Domaćin, mr. sc. Rovan,dipl. ing. pokazao im je sve što se trenutno u njemu gradi. Ra-dovi na gradnji trupa Novogradnje 326 napreduju i uz dio većgotovog trupa imali su priliku vidjeti izgradnju sekcija pramcai gradnju strojarnice broda u kojoj će biti smješten glavnimotor. Razgledali su i na vezu za opremanje Novogradnju 329gdje su se upoznali sa izazovom opremanja brodskog trupa iz-građenog u brodogradilištu u Rusiji. Obišli su i remontni cen-tar u kojem se trenutno nalazi niz brodova različitih namjena.

Studenti su bili fascinirani viđenim i kažu da unatoč strahu kojegsu osjećali pri početku studija mogu biti zadovoljni jer uistinu jefascinantno vidjeti od kolikog mnoštva dijelova nastaje jedan veliki brod.

DOGAĐANJA

Akademski kipar Vilim Halbarth izlaže na 39. Splitskom salonu

20 / ŠKVERSKA BESIDA

božavam kad u novinama naletim na članak koji započi- nje s rečenicom – najnovija istraživanja su pokazala da…

Skoro da i nema teme ili područja koje nije podvrgnuto znanstve-nim istraživanjima, počevši od nacionalne strukture planktona uBeringovu tjesnacu do mogućnosti plantažnog uzgoja kukumarana Plutonu. Ipak, koliko sam uspija primjetit, daleko najveći brojistraživanja, uzimajući u obzir cjelokupnu znanstvenu zajednicu,odnosi se na pancetu.

Najprije su nas godinama plašili tobože nepobitnim činjenicamai nazovi dokazima koji su tvrdili da prekomjerno uživanje u pan-ceti povećava rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila, a usljedećoj fazi uzrokuje pretilost, kratkovidnost i disfunkcional -nost u postelji, te da se pancete kao takve potrebno klonit u širo-kom luku.

I svašta su još rovarili kontra pancete sve do najnovijih istraživa-nja (a-ha, evo ih) koja su dokazala skroz obrnuto – da je panceta vr-hunski nutricionistički proizvod i da je bez oklijevanja možemouvest u svakodnevnu prehranu!

Asti toga čuda do kojeg moraju doć vrli znanstvenici nakon utro-šenih milijuna eura i ko zna koliko pokusa u laboratoriju, a moglisu jednostavno učinit đir po našoj Zagori i obać dvi-tri konobe, svebi im brzo postalo jasno.

Ako se mogu i ja nadovezat na ova istraživanja – predlažem čo-viku šta drži ove automate s grickalicama po naše mu škveru daumisto kikirikija, slanih štapića i šarenih bonboncina ubaci pade-lice s pancetom, čvarcima i vlaškim lukom. Sicite me di sam naj-tanji ako ne bi bolje kuri lo. Domaće je domaće, doli kolesterol,sloboda narodu!

Ae, ma sve me strah da će me poslušat, ol nije bolje da nas i dalješopaju glutenima, aditivima i onim pustim e-ovima.

I tako smo skroz neprimjetno došli do druge velike teme istraži-vanja, a to je – strah. Koliko je ljudi na svitu toliko je i strahova i toračunaj najmanje puta pet, a di su još strahovi koje doživljavajubeštije, pasi, maške, tice, ribe, čak i biljke. Da samo znate kako sebukva sva bajna uzdrće kad ranom zorom ugleda šumara Milukako s motornom pilom izranja iz magle. Ne virujete? Pitajte pilu!Ovi, tija sam reć – pitajte Milu. U krajnjem slučaju, mogli bismo ko-modno reć da živimo i umiremo na planeti straha.

Stručnjaci su do sada registrirali nebrojeno puno vrsta strahova,počevši od onih najčešćih, straha od visine, dužine i ostalih di-menzija priko straha od javnog nastupa pa sve do neobičnih stra-hova ka šta su recimo strah od kroštula ili naboranih koltrina.

Uza sve to, postoji puno vrsta strahova koji još nisu znanstvenoobrađeni. Eto, baš sam jutros za vrime marende naletija na Ćićukako sidi na puntiželi isprid cjevarske, cili kisel i zlovoljan.

A šta je Ćićo, pari ka da su ti sve lađe potonule – pitam ga.

Ma nemoj mi ništa govorit – samo je odmanija rukom.

A šta je, ol je sezona podbacila?

Ke podbacila, svi su mi apartmani bili popunjeni do prije desetdan.

Onda ti je krupa stukla vinograde?

Ma koja krupa, to si triba vidit, grožđe zdravo, slako, puno cukra,nikad bolje!

Bit će ti masline slabo platile?

Da slabo, deboto sedamnajst posto, na osamstodeset kili, sto i tri-stipet litar ulja, esktra verđine.

Pa za gospu blaženu, šta ti se onda obisija brk?

A jel'ti znaš da me sad lako mogu nać priko OIB-a i ukinit mi dječjidoplatak!

Ukinit dječji doplatak? Ma nemoj mi reć.

E! A koliko sam samo potvrda mora izvadit da bi ga dobija!? Vidiškako je to, nikad ne mo'š bit skroz zadovoljan.

I stvarno, poučen strašnim Ćićinim iskustvom, predlažem znan-stvenicima da u te svoje libre uvedu novu fobiju – strah od dječjegdoplatka.

O

Documents

Sretan Božić i Nova 2016.godina!