Sretan Božić i nova 2013. godina! - · PDF file4 broj 805 / prosinac 2012. / NOVOSTI / Piše: Vlatka Škorić Pokrovitelji simpozija, na kojemu je sudjelovalo stotinjak državnih

broj 805/ prosinac 2012. LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.

/6 /14 /15 /26

Ministar dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić Rješavanje zaboravljenih problema

Četvrti željeznički paketIntegracija ili odvajanje, pitanje je sad

Snijeg zatrpao HrvatskuPromet održan uz puno poteškoća

Plan investicija za 2013Znatno veća ulaganja

Sretan Božić i nova 2013. godina!

/Putnički vlak u prolazu kroz Moravice

/ Foto: Dragutin Staničić

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

3/

/ UVODNIK

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Infrastrukture d.o.o.

Nakladnik: HŽ Infrastruktura d.o.o.

Za nakladnika: Darko Peričić

Uređivački odbor: Marko Car Vlatka Škorić Martina Elizabeta Lovrić Katarina Rakas Sanja Vučić

Urednik: Branimir Butković

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Obrada fotografija: Gordana Petrinjak

Dizajn: Oskar Pigac

Fotografija na naslovnici: Branimir Butković

Adresa uredništva: Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/457 21 31

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

/ 6 Ministar dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić: Rješavanje zaboravljenih problema

/ 14 Plan investicija za 2013: Znatno veća ulaganja

/ 15 Snijeg zatrpao Hrvatsku: Promet održan uz puno poteškoća

/ 16 Tin-express: Petnaest godina dječjeg veselja

/ 26 Četvrti željeznički paket: Integracija ili odvajanje, pitanje je sad

Odrađen veliki posao

predsjednik Uprave HŽ InfrastruktureDarko Peričić, mag. ing. traff.

Kraj prosinca obilježilo je nekoliko važnih odluka Vlade RH koje će se dugoročno odraziti na budućnost željezničke infrastrukture ali i nacionalnih prijevoznika u Hrvatskoj. Naime, početkom prosinca, između ostalih, donesena je Odluka o davanju suglasnosti na Zaključak Povjerenstva za željeznice kojom se prihvaća varijanta II. b koja se odnosi na izgradnju prometne infrastrukture na riječko-me prometnom pravcu, dana je suglasnost na Zaklju-čak Povjerenstva za željeznice o nužnosti nabave novih motornih vlakova za putnički prijevoz u cilju ispunjenja strateških ciljeva restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza do 2020. te je prihvaćena informacija o restrukturiranju HŽ Carga pa je Ministarstvo pomorstva, prometa i infra-strukture ovlašteno da u ime Vlade RH provede postupak prikupljanja pisama interesa te vodi pregovore s potenci-jalnim ulagačima o sudjelovanju u postupku restrukturi-

ranja i eventualnoj promjeni vlasničke strukture HŽ Carga. Na sjednici Vlade održanoj 12. prosinca doneseni su Odluka o smjernicama za uključiva-nje Republike Hrvatske u Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavlja-nju Instrumenta za povezivanje Europe te Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvitak transeuropske prometne mreže. Tom odlukom predlaže se da Hrvatska traži uključivanje u osnovnu mrežu i koridore osnovne mreže kao što su autoceste i željezničke pruge visoke razine na hrvatskoj dionici X. koridora, B-ogranku i C-ogranku V. koridora, plovni put rijeke Dunav, tj. VII. koridor s plovnim putom rijeke Save, autoceste mora od Rijeke i Ploča kao i ceste duž jadranske obale, tzv. jadransko-jonski pravac. Te odluke važne su zato što one sve jasnije potvrđuju da je željeznica prioritet Vlade, okosnica velikih projekata, generator domaćega gospodarstva, a kada hrvatske dionice koridora postanu dijelom mreže TEN-T imat će još više prilike za dobivanje sred-stava za modernizaciju iz EU-ovih fondova.Na kraju vrlo teške godine za cijeli željeznički sustav mogu reći da smo odradili veliki posao. Kao što je na godišnjoj konferenciji za novinare rekao ministar Hajdaš Dončić, uhvatili smo se u koštac s problemima koje su zadnjih sedam godina prošle uprave skrivale pod tepihom. Rekao bih da smo protresli tepih i da se početni oblak prašine polako razilazi. Prvi smo u državi napravili konkretne rezove u financijskom, organizacijskom i kadrov-skom restrukturiranju, završili nekoliko remonata, počeli obnavljati pruge na kojima je privremeno bio obustavljen promet, dovodimo sustav ISSEV u punu funkciju te smo uspjeli pokrenuti projekte iz IPA-fondova na način da smo iskoristili gotovo sav novac koji nam je bio na raspolaganju. Ništa manje važan nije bio ni uspješan dijalog sa soci-jalnim partnerima s kojima smo prvi u državi sklopili aneks Kolektivnom ugovoru kojim je privremeno odgođena primjena dijela stečenih prava kao odgovor na tešku financijsku i gospodarsku krizu. Međutim, sve to nije došlo samo po sebi. Iza svega toga stoje imena tisuća ljudi koji su radili po cijele dane, vikendom i praznikom, po vrućinama i na -14°C, s naknadom i bez naknade, i zato kada kažem da smo odradili veliki posao, ne mislim na to da su posao odradili Uprava i direktori nego svi zaposlenici koji su pokazali da se rezultat može postići ako imamo viziju i ako je zajedno slijedimo. Zato zahvaljujem svakome radniku koji je svoj posao obavljao savjesno, odgovorno i temeljito i vjerujem da ćemo tako nastaviti u slje-dećoj godini da bismo dokazali da su željezničari spremni na racionalizaciju poslovanja i modernizaciju tehnologija da bi i njima i našim korisnicima u budućnosti bilo bolje. Na kraju svim željezničarima i njihovim obiteljima želim zaželjeti blagoslovljen Božić i sre-tnu 2013. godinu!

4 broj 805 / prosinac 2012.

/ NOVOSTI

/ Piše: Vlatka Škorić

Pokrovitelji simpozija, na kojemu je sudjelovalo stotinjak državnih službenika iz ministarstava, menadžera i stručnjaka iz željezničkih poduzeća te znanstvenika i studenta iz Hrvatske, Slovenije i Austri-je, bila su tri ministarstva mjerodavna za promet, i to Ministarstvo infrastrukture i prostornog planiranja Republike Slovenije, Ministar-stvo pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske te Mi-nistarstvo za promet, inovacije i infrastrukturu Republike Austrije. Iz HŽ-ovih tvrtki na simpoziju su bili i stručnjaci infrastrukturnog razvoja, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, ostali članovi Uprave HŽ Infrastrukture Marko Car, Nikola Ljuban, mr. sc. Rene Valčić i mr. sc. Ivan Vuković, predsjednik Uprave HŽ Putni-čkog prijevoza Dražen Ratković i predsjednik Uprave HŽ Carga Ivan Lešković. Na čelu s direktorom Vlatkom Sušnjom, simpoziju je pri-sustvovalo i izaslanstvo Željezničkoga projektnog društva. Pozdravne govore održali su predstavnici organizatora i pokrovitelja, među kojima su bili prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić (PFZ) i Ja-smin Krizmanić (MPPI). Oni su naglasili interes znanstvene zajednice i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Nakon toga govorilo se o gospodarskim i prijevoznim aspektima, ulozi i važnosti X. paneu-ropskoga koridora te o potrebi izgradnje X.a koridora (Zagreb – Krapina – Maribor – Graz) u trima zemljama kroz koje je taj koridor prolazio prije devedesetih godina prošlog stoljeća. Namjerava se stvoriti profesionalna platforma koja će svojim znanstvenim i tehničkim znanjem pomoći vla-

Međunarodni simpozij u Mariboru

Deseti koridor treba uključiti u TEN-T mrežuU organizaciji Fakulteta građevinarstva Sveučilišta u Mariboru, Instituta za željezničko inženjerstvo i prometnu ekonomiju iz Graza te Fakulteta prome-tnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 5. prosinca u Mariboru je održan međunarodni znan-stveno-tehnički simpozij »Uloga i važnost pan-europskih koridora – X. koridor u službi logističke platforme jugoistočne Europe«.

dama odabranih zemalja u Podunavlju u donošenju političkih odluka koje se tiču načina i stupnja potencijalnog razvoja X. koridora. Svoja stajališta iznijeli su predstavnici triju znanstvenih institucija (orga-nizatora) i državnih tijela, među njima i Danijel Krakić iz MPPI-a, te infra-strukturni menadžeri. U ime hrvatskog upravitelja infrastrukture Darko Peričić iznio je planove obnove nacionalne infrastrukture s težištem na X. koridoru kojemu se pridaje najveća pozornost, a u čijoj obnovi golemu važnost imaju fondovi EU-a. Jedna dionica je obnovljena, obnove dviju su u tijeku, a za ostatak koridora u tijeku je projektiranje ili ugovaranje projektiranja za modernizaciju kako bi projekti bili spremni za dobivanje sredstava iz EU-a namijenjenih za njihovu izvedbu. Tako je uloga X. koridora sagledana sa znanstvenog, političkog i poslovnog gledišta te su razmijenjeni stavovi o tome kako dalje u novome kontekstu. Naime, od ulaska Hrvatske u EU očekuje se puno jer će se tada promijeniti granični režimi koji će skratiti vrije-me putovanja, liberalizacija će otvoriti svima jednake mogućnosti, a modernizacija će rezultirati interoperabilnosti. U skladu s time kroz višesatna izlaganja provlačilo se nekoliko ključnih riječi: konkuren-tnost, multimodalnost i zajedničko donošenje odluka. Većina sudio-nika se složila da nedostatak novca za investicije nije ključna karika u stvaranju konkurentnosti koridora, već se puno toga više može učiniti na organizacijskome i tehnološkome planu uz bolju suradnju i razumijevanje među susjedima.Austrija, Slovenija i Hrvatska imaju ista stajališta o ulozi X. i X.a ko-ridora na karti paneuropskih koridora, točnije smatraju da taj koridor treba uključiti u TEN-T mrežu i učiniti ga konkurentnim. Mišljenja se razlikuju jedino oko toga koliko treba ulagati u njegovu modernizaciju. Naime, i Austrija i Slovenija su već gotovo obnovili neke drugekoridore. Na kraju savjetovanja doneseno je nekoliko okvirnih zaključaka koji će se definirati u roku dva tjedna, a bit će usmjereni na pokretanje za-jedničkog procesa uključivanja X. i X.a koridora u TEN-T mrežu te na potrebu što žurnije izrade strategije razvoja infrastrukture operatora i industrije za ovu regiju u sklopu koje bi svaka zemlja našla najbolje rješenje za sebe. Razgovori će se nastaviti u lipnju sljedeće godine.

Dana 13. prosinca mogao je početi pokusni rad cjelokupnoga izmije-njenog sustava električne vuče. Pokusni rad trebao bi trajati 90 dana, dakle do 13. ožujka 2013., osim za postrojenja EVP-ova Vrata i Matulji, čiji bi pokusni rad trebao trajati do 30. lipnja 2013. godine. Projekt vrije-dan 637 milijuna kuna zahtijeva postupno, etapno uključivanje pojedinih stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče uz kontinuirano ispiti-vanje, mjerenje i analizu propisanih električnih parametara te utječe na rad prijenosne mreže, željezničkih i ostalih postrojenja i uređaja uz prugu (vodovi Janafa, Plinacroa i HT-a), što će biti podloga za izdavanje dozvole za trajni pogon. Prema predviđenoj dinamici planirano je da do 31. prosinca cijela dioni-ca, zajedno s postrojenjima kontaktne mreže te telekomunikacijskim i si-gnalno-sigurnosnim postrojenjima, bude puštena pod napon od 110/25 kV. Napon se uvodi postupno, po dionicama. Prva se pod napon pušta

Projekt ISEV

Počeo pokusni radNakon što je 29. studenoga na prijenosnu naponsku mrežu priključena elektrovučna podstanica (EVP) Del-nice, dana 12. prosinca napravljen je i drugi korak u privremenome uključivanju u rad izmijenjenog sustava vuče na dionicama Moravice – Rijeka – Šapjane, Škr-ljevo – Bakar i Sušak Pećine – Rijeka Brajdica. Riječ je o privremenom priključenju EVP-a Plase na prijenosnu naponsku mrežu od 110 kV odnosno 25 kV.

dionica između Moravica i Lokava, potom dionica između Lokava i Škr-ljeva, a zadnja dionica od Škrljeva preko Rijeke i Šapjana do granice sa Slovenijom. Do 31. prosinca željeznički promet teći će u skladu s voznim redom, a ovisno o napredovanju uvođenja napona, promet će se oba-vljati električnom i dizelskom vučom.U sklopu investicijskog projekta sagrađena su postrojenja za napajanje kontaktne mreže (pet novih EVP-ova od 110/25 kV, pet novih postrojenja za sekcioniranje s neutralnim vodom - PSN1 i priključni dalekovodi od 110 kV za EVP-ove Vrata i Plase), osigurano je daljinsko i mjesno upra-vljanje iz novog Centra daljinskog upravljanja (CDU) Rijeka, kontaktna mreža prerađena je s 3 kV na 25 kV 50 Hz, rekonstruirani su križanja vodova sa željezničkom prugom, energetski priključci i niskonaponska mreža u kolodvorima, sagrađena je zgrada Dionice za održavanje sta-bilnih postrojenja električne vuče (SPEV) Delnice te su usklađeni SS- i TK-uređaji.Riječ je o složenome zahvatu u prostoru, na pruzi teške zemljopisne kon-figuracije, koji je bio veliki izazov za izvođače. Završetkom tog projekta HŽ Infrastruktura do kraja ove godine dobiva jedinstveni sustav električne vuče od 25kV, 50 Hz na cijelome području, sa svim prednostima tog sustava. To će ubrzati tijek prometa i povećati propusnu moć pruge jer tada više neće biti potrebno mijenjati lokomotive u Moravicama, lokomo-tive će se bolje koristiti, vučne dionice produžiti, a smjene osoblja bolje povezati. Završetkom tih radova eksploatacijski parametri te najstarije hrvatske elektrificirane pruge bit će dignuti na višu razinu.

/ Piše: Martina Elizabeta Lovrić

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 5

/ NOVOSTI

Glavne teme konferencije bile su novosti u voznome redu 2012/2013., koji je stupio na snagu stupa 9. prosinca 2012., procjena rezultata po-slovanja željezničkih društava u 2012. te očekivanja za 2013. godinu. U nastavku teksta donosimo izjave dr.sc. Siniše Hajdaša Dončića, mini-stra pomorstva, prometa i infrastrukture, Dražena Ratkovića, predsjedni-ka uprave HŽ Putničkog prijevoza, Ivana Leškovića, predsjednika uprave HŽ Carga i Darka Peričića, predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture.

Zajednička konferencija za medije

Pred željeznicom su novi izazoviDana 4. prosinca 2012., u Zagrebu je u nazočnosti dr. sc. Siniše Hajdaša Dončića, ministra pomorstva, prometa i infrastrukture i njegova pomoćnika Ja-smina Krizmanića, održana zajednička konferencija za medije nacionalnih željezničkih tvrtki – HŽ Putni-čkog prijevoza, HŽ Carga i HŽ Infrastrukture. Konfe-rencija je izazvala vrlo veliko zanimanje novinara.

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac Martina Lović Ivana Čubelić Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

Dražen Ratković, Uprava-di-rektor HŽ Putničkog prijevoza predstavio je novi vozni red.- U Hrvatskoj, kao i ostatku Eu-rope novi vozni red stupa na snagu 9. prosinca 2012. i vrije-di do 14. prosinca 2013. U tom periodu voziti će ukupno 717 vlakova dnevno od čega 22 vla-ka u međunarodnom prijevozu te 695 u unutarnjem prijevozu vozit će 695 vlakova. U novom voznom redu vozit će 45 vlako-va manje u odnosu na važeći, čime će i troškovi biti manji za oko 42 milijuna kuna.Na pojedinim relacijama su uvođeni novi vlakovi, dio trasa određenih vlakova smo produ-

žili, dio skratili. Pri izradi voznog reda vodili smo računa o broju putnika na pojedinoj liniji, raspoloživosti prijevoznih kapaciteta te isplativosti pojedinog vlaka odnosno pokrivenosti troškovima. Na vlakovima koji više neće voziti troškovi su višestruko veći od prihoda. Voznim redom se nažalost ne može izaći u susret svim putnicima, no prvenstveno smo u izradi voznog reda vodi-li računa o svakodnevnim korisnicima, radnicima, studentima i učenicima.

Ratković je ukratko predstavio presjek 2012. poslovne godine, te planove za 2013. - Ova godina bila je obilježena Programom restrukturiranja koji smo izradili, te ga sad implementiramo. Program je napravljen za srednjoročno razdoblje od 2012. do 2016. Što se tiče finan-cijskih pokazatelja, ukupni prihodi su povećani za 9%, ukupni rashodi za 23% te se procjenjuje da će gubitak iznositi 158,1 milijun kuna. Rashod je povećan iz nekoliko razloga među ko-jima su i povećani troškovi najma trase za 29,8 milijuna kuna, pogonske energije za 44,0 milijuna kuna, itd. U 2013. nastavit će se provođenje Programa restrukturiranja.Cilj je povećati prihode.Modernizirat će se kanali prodaje te će se uskaditi cijene prijevo-znih karata koje nisu mijenjane posljednjih pet godina. Također se u slijedećoj godini očekuje ugovaranje nabave 44 nova vlaka, a njihovo uvođenje u promet očekujemo tijekom 2014. i 2015. godine.

Sa zajedničke konferencije za medije

U svom obraćanju novinarima Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, rekao je:/ HŽ Cargo najveći je regionalni lider prema pokazateljima za prvih devet mjeseci ove godine. U 2012. vidljiva je tendencija porasta pa je tako količina prevezenih tona planirana za prosinac ove godine tri puta veća od one u prosincu 2011. godine. Uz sve to HŽ Cargo provodi Program restrukturiranja uz novu koncepciju razvoja tvrtke. Iako će HŽ Cargo u ovoj godini ostvariti gubitak od oko 91 mili-jun kuna, s obzirom na obveze iz prethodnog razdoblja taj gubitak iznosio bi oko 200 milijuna kuna da HŽ Cargo nije u 2012. ostvario uštede u iznosu od oko 100 milijuna kuna. No takvi rezultati neće biti dovoljni za financijsku likvidnost tvrtke jer i dalje imamo dva-put više radnika od zemalja u EU. Takav teret nećemo moći plaćati dulje vrijeme jer moramo pokriti troškove iz prethodnog razdoblja. Svim mjerama daljnje racionalizacije nastojat ćemo ostati uspješan prijevoznik.

Dražen Ratković, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza

Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, naglasio je kako je ta tvrtka krenula u paralelan proces restrukturiranja i modernizaci-je različitih dionica željezničke mreže, od kojih su neki projekti pri kraju. O restrukturiranju je izjavio sljedeće: /Ove godine, u prvoj fazi već se 500-ak ra-dnika odlučilo otići uz poticajne mjere. Do kraja godine ispunit

ćemo i premašiti smanjenje broja radnika za planiranih 650./ Na-glasio je kako su HŽ Infrastrukturi povećana proračunska sredstva za sljedeću godinu za obnovu, modernizaciju i osuvremenjivanje pruga te uz kreditno zaduženje uz jamstva Vlade RH planira raspi-sati natječaje za radove u iznosu većem od 2 milijarde kuna. Zbog sporosti procesa javne nabave zatražit će se izmjene u projektu re-strukturiranja kako bi se pripremilo jedno jako željezničko građevin-sko poduzeće spremno za tržišnu utakmicu. Kao posljednju temu Peričić je naveo „kupovanje socijalnoga mira iz proteklih godina“. Naime, zbog propusta u poslovanju prošlih uprava, odnosno potpi-sivanja ali i nerealiziranja aneksa Kolektivnom ugovoru o povećanju plaća tvrtka je izgubila spor sa socijalnim partnerima težak 170 milijuna. Stoga je zamolio radnike da pričekaju s potraživanjem tih sredstava do konačne odluke Vrhovnoga suda na žalbu HŽ Infra-strukture kako ih eventualno ne bi trebali naknadno vraćati. Riječ je o oko 25 tisuća kuna bruto po radniku.

Ivan Lešković i Darko Peričić


/ NOVOSTI

Nova organizacijaO statusnim promjenama ministar je rekao: / Ova je godina za hrvatske nacionalne željeznice bila godina izazo-va i rješavanja dugo zaboravljenih problema koji su u prethodno-me razdoblju gurnuti duboko pod tepih. Početak godine Hrvatske željeznice dočekale su kao holding sastavljen od HŽ Holdinga, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga i HŽ Vuče vlakova. Takva organizacija doživjela je transformacije ukidanjem HŽ Holdin-ga i HŽ Vuče vlakova, koja je u odgovarajućim omjerima pripojena HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Cargu.

Ulaganja O planovima ulaganja Vlade RH u infrastrukturu i operatore ministar je rekao: / Kraj ove godine obilježila su velika ulaganja Vlade RH kroz jamstva izdana HŽ Infrastrukturi, HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Cargu, i to iz dva razloga. HŽ Infrastruktura je kao nacionalni pružatelj usluge tra-se ovu godinu završila uspješno jer su ugovorene projektne studije do ishođenja građevinske dozvole za jedan veći dio riječkog pravca, a isto tako i za pruge na X. koridoru kao i na dijelu V.b koridora. Očekivani rezultati su i nacionalna kontribucija, a to je upravo tih gotovo pola milijarde koje će biti uložene ili u investiciju ili rehabilita-ciju postojećih mreža. Razgovaramo i o novim modalitetima financi-ranja infrastrukture. U skladu s pravilima Europske unije i smjerni-cama financiranje infrastrukture je dozvoljeno jer je ona javno dobro i riječ je o nacionalnome pružatelju usluge. Posebno veliku ulogu to će imati od 1. srpnja 2013. kada će teretni prijevoz biti u cijelosti liberaliziran. Stoga je prioritet Vlade da kroz kreditna sredstva, a u budućnosti i iz drugih izvora, osnaži financiranje HŽ Infrastrukture kako bi se poboljšali njezini ukupni kapaciteti, ne samo opseg već i kvaliteta i karakteristike pruga na europskim pravcima, za koje se nadam da će od 1. srpnja 2013. činiti osnovnu mrežu Europske unije i biti vezani na mediteranski koridor i koridor Baltik – Jadran. U skladu s time će hrvatski dio V.b koridora, točnije pruga od Rijeke do Zagreba pa do mađarske granice, koridor od Rijeke do Zagreba pa dalje za Maribor i Graz te X. koridor od Bregane do Tovarnika biti sastavni dio europske TEN-T mreže za koju će od 2014. do 2020. biti omogućeno financiranje u iznosu od 85 posto. Hrvatska, kao ni većina europskih zemalja, zbog omjera javnog duga i globalne situacije oko zaduživanja nema dovoljno novca te zbog toga najveći iznos novca očekujemo iz Kohezijskog fonda i strukturnih fondova ili iz novog fonda koji se zove Connetcted European Facillites. Upravo na tim osnovama temeljio bi se daljnji razvoj HŽ Infrastrukture.

OperatoriO tome koliko će Vlada RH utjecati na domaće operatore ministar je rekao: / Druga dva društva, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, imaju druge izazove, druge probleme i druge mogućnosti razvoja. Perspektive su opet vezane uz smjernice Europske unije. HŽ Putnički prijevoz kroz PSO (Public Service Obligation) odnosno pružanje javne usluge do-

Ministar dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić

Rješavanje zaboravljenih problemaNa konferenciji za novinare svoje viđenje situacije na hrvatskim željeznicama tijekom protekle godine iznio je ministar pomorstva, prometa i infrastruktu-re dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, koji se u svojemu izlaganju dotaknuo tema koje su obilježile 2012, a uglavnom je riječ o planovima restrukturiranja i ra-zvoja željeznice kao sustava.

biva i dobit će sredstva iz hrvatskog proračuna za obavljenje usluge prijevoza na prugama koje nisu sastavni dio europskih koridora. S ponosom najavljujem i to da će do kraja godine HŽ Putnički prijevoz raspisati natječaj za 44 motorna vlaka, i to za 32 elektromotorna vlaka i 12 dizelskih motornih garnitura, kako bi se modernizirao u tome segmentu. Treća kompanija u sastavu hrvatskih nacionalnih željeznica – HŽ Cargo također je tvrtka velikih izazova, ali i velikih mogućnosti. U strateškim planovima Vlade postoje dva ključna projekta. Jedan projekt jest razvoj riječke luke koja će do 2018. dići svoje karakte-ristike sa 150 000 TEU-ova na 1,5 milijuna TEU-ova. Postoji pro-metni potencijal koji se može povećati deset puta te je zato buduća uloga HŽ Carga da s potencijalnim partnerom promijeni tijek roba na europskim i svjetskim koridorima te da uz strateškog partnera, Luku Rijeka i Luku Ploče hrvatske pravce pokuša učiniti konkuren-tnijima, tj. da u te luke pokuša dovesti veće količine tereta.

Smanjivanje broja radnikaProces restrukturiranja za sobom povlači smanjivanje broja radni-ka, o čemu je ministar rekao: / Vrlo pozorno pratimo i procese restrukturiranja koji su, nažalost, obilježeni i otpuštanjem ljudi, što je u recesiji posebno teško. Ako polazimo od osnovne ekonomske premise, restrukturiranje je uvijek lakše provoditi u konjukturi, što znači u trenutku kada je gospodar-stvo u usponu i kada se u privatnome sektoru otvaraju nova radna mjesta. Sada je to teže i izazovno, ali ni ja kao resorni ministar ni

Ministar Hajdaš Dončić u razgovoru sa novinarkom Poslovnog dnevnika


/ NOVOSTI

članovi uprava od toga ne bježimo, i to iz nekoliko razloga. Prvi ra-zlog sam već spomenuo. Riječ je o liberalizaciji željezničkih usluga 1. srpnja 2013. kada će svaki europski operator pod istim uvje-tima moći voziti na hrvatskim prugama. Dakle, uspoređujući broj zaposlenih, profitabilnost i učinkovitost, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktu-ra i HŽ Putnički prijevoz se, nažalost, nalaze daleko od europskog prosjeka. Zato nemamo puno izbora nego nastaviti tempom dosa-dašnjeg restrukturiranja društava, ali pritom uvažavamo socijalnu komponentu i odluku nadzornih odbora tih poduzeća da zaposlenici koji su trenutačno višak budu zbrinuti na socijalno odgovarajući na-čin, tj. poticajnim otpremninama od oko 200 000 kuna bruto. Taj proces i taj postupak ne temelji se isključivo na smanjivanju broja zaposlenih, već ga i na modernizaciji HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza. Što se tiče HŽ Infrastrukture, radi se na monetizaciji nekretnina koje nisu u funkciji upravitelja infrastrukture i koje nude vrlo veliku mogućnost komercijalizacije. Do kraja godine trebao bi biti napravljen prvi korak prema tome da se nekretnine stave u punu funkciju. To se ponajprije odnosi na Zagreb Glavni kolodvor i dva hotela Željezničkog ugostiteljstva, čiji prijenos dogo-varamo s MUP-om. Na taj način u partnerskome odnosu s MUP-om u Željezničkome ugostiteljstvu sačuvat ćemo osamdesetak radnih

mjesta. Naime, prema šengenskom režimu moramo se pobrinuti za smještaj azilanata. Time pokazujemo da smo i socijalno odgovorni. Cilj nije da sredinom sljedeće godine sva tri društva odu u stečaj i da bankrotiraju, već da nastave poslovati, ali pod drugim uvjeti-ma.

Dvije opcije za HŽ CargoBudućnost HŽ Carga ministar je procijenio sljedećim riječima:/ Za HŽ Cargo imamo dvije opcije. Ponajprije govorim o restrukturi-ranju za dokapitalizaciju. Trudit ćemo se da u sljedećem razdoblju, i to što skorije, provedemo dubinsko snimanje (wender due dilli-gence) svih mogućnosti, ali i svih obveza. Izravnat ćemo bilancu, a nakon toga za HŽ Cargo tražimo strateškog partnera. Kao što sam već rekao, taj postupak vezan je i uz daljnju revitalizaciju hrvatskih morskih luka. No, imamo i plan B. Ako ne nađemo odgovarajućega strateškog partnera, nastavlja se proces restrukturiranja, za koji je na posljednjoj sjednici Vlade RH HŽ Cargu odobreno državno jam-stvo. Proces restrukturiranja nastavit će se malo oštrije i u tome trenutku, kroz dizanje vrijednosti poduzeća, HŽ Cargo u sljedeću dekadu treba ući kao konkurentan prijevoznik robe – zaključio je ministar Hajdaš Dončić.

Na početku konferencije za novinare Dražen Ratković, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, rekao je:/ Prije svega javno bih se želio ispričati korisnicima zbog kašnjenja vlakova koja su se događala tijekom zadnjeg vikenda i ovog tjedna. Ta kašnjenja i otkazivanja vlakova ponajprije su uzrokovana vre-menskim nepogodama. Prošli vikend cijela Hrvatska bila je prome-tno blokirana. Željeznički promet nije bio prekinut ni s jednim većim gradom u RH, no tekao je otežano.

Zbog niskih temperatura i znatnih količina snijega koje su 8. prosin-ca napadale uz prugu i na njoj željeznički promet tekao s poteško-ćama. Vagoni, lokomotive i vlakovi u prosjeku su stari 30 godina. U tome razdoblju taj je vozni park moderniziran i popravljan, no on se ne može održavati bez velikih troškova.

/ Dana 13. prosinca bilo je otkazano 87 od ukupno 717 vlakova, a u subotu 8. prosinca 115 vlakova. Maksimalno radimo na tome da se takve situacije izbjegnu. S obzirom na stanje voznog parka, otkazivanja vlakova u zimskim uvjetima će i dalje povremeno biti. Što se tiče naših korisnika koji su pretrpjeli štetu, u skladu sa za-konom vratit će im se novac za prijevozne karte. Budući da je karta ugovor o prijevozu te da su zakonski regulirani svi odnosi između korisnika i pružatelja usluge, svi zainteresirani mogu se javiti Službi za reklamacije koja će analizirati svaki pojedini slučaj. Unaprijed se ispričavamo u slučaju kašnjenja u odgovaranju na zahtjeve; sve ćemo napraviti da to promptno riješimo – dodao je Ratković.

Posljednjih dana došlo je i do poteškoća u informiranju putnika./ Na 200 službenih mjesta na kojima prodajemo karte putnici se mogu informirati o stanju u željezničkome prometu, no sva službe-na mjesta nisu zaposjednuta osobljem. Problem informiranja putni-

HŽ Putnički prijevoz

Održana konferencija za novinareNa konferenciji za novinare održanoj 14. prosinca predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković govorio je o stanju u željezničkome pro-metu uzrokovanom zimskim uvjetima, nedosta-tkom prijevoznih kapaciteta, otkazivanjem vlakova i kašnjenjima.

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Branimir Butković

ka postoji i zbog nedovoljne informatizacije sustava, no na tome ra-dimo. Na internetskim stranicama trudimo se unaprijed informirati putnike o kašnjenju i otkazivanju vlakova, zbog čega smo dodatno ekipirali mjerodavne službe – kazao je Ratković.

Dugoročno rješenje problema je nabava novih vozila./ Prema planovima, do 2020. nabavit ćemo 145 novih vlakova, tj. prema Programu restrukturiranja, 44 vlaka do kraja 2015. godine. Danas će biti objavljen natječaj za nabavu 32 elektromotorna vlaka, i to 16 za regionalni prijevoz te 16 za gradsko-prigradski prijevoz. Uz to, do kraja godine bit će objavljen natječaj za 12 dizel-motornih vlakova. Procijenjena ukupna vrijednost nabave novih vlakova je oko milijardu i 200 milijuna kuna.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza komentirao je i smjenu strojnog osoblja 13. prosinca u Hrvatskome Leskovcu. / Moram reći da je riječ o ljudskoj pogrešci. Uz vozni park, prometni sustav oslanja se na ljudski rad. Jučer nije pogriješio strojovođa jer je postupio prema propisima budući da mu je istekla smjena. Pogriješili su oni koji su trebali organizirati njegovu smjenu i za to će disciplinski odgovarati. Ovim putem ispričavam se i putnicima koji su čekali sat i pol.

Dražen Ratković govori o teškoćama u Putničkom prijevozu

/ NOVOSTI


/ Piše: Vlatka Škorić

Radi se o projektima “Priprema projekata i druge projektne doku-mentacije za rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac te „Priprema projekta i druge projektne dokumentacije za izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak – Skradnik“Uz predsjednika i članove Uprave HŽ Infrastrukture svečanosti su pri-sustvovali dr. sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvat-ske i ministar regionalnog razvoja i fondova EU; dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavnici De-legacije EU u Zagrebu, predstavnici veleposlanstava Poljske i Italije te izvođači radova, predstavnici tvrtki ITALFERR i URS Polska Sp. z o.o.Cilj projekta “Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog kolosijeka na dionici pru-

IPA projekti

Predstavljena dva nova projektaU zagrebačkom Hotelu Esplanade u ponedjeljak 17. prosinca 2012. održana je prezentacija dvaju no-vih projekata koji se financiraju iz fondova EU, a vezani su uz izgradnju prometne infrastrukture na riječkom prometnom pravcu za koji je i Vlada RH nedavno dala suglasnost.

ge Hrvatski Leskovac – Karlovac je priprema dokumentacije za dio-nicu Hrvatski Leskovac – Karlovac. HŽ Infrastruktura kao naručitelj i talijanska tvrtka ITALFERR kao izvođač potpisali su 9. studenoga 2012. u Zagrebu ugovor, čime je obilježen početak projekta koji se financira sredstvima Europske unije u sklopu IPA projekta. Ukupna vrijednost projekta je 5,5 milijuna eura, s time da 85 posto iznosa financira Europska unija, a 15 posto Vlada RH. Predviđeno je da bi projekt trebao trajati 36 mjeseci. Početak provedbe projekta plani-ran je u 2016. godini.Cilj projekta „Priprema projekta i druge projektne dokumentacije za izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak – Skradnik“ jest priprema projektne dokumentacije potrebne za izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak – Skradnik, spojne pruge na dionici Karlovac – Belaj i za spojeve pruge kolodvora Skradnik na postojeće pruge. Ukupna vrijednost projekta je 9,1 milijuna eura, s time da 85 posto financira Europska unija, a 15 posto Vlada RH. Provedba ugovora povjerena je poljskoj tvrtki URS Polska Sp. z o.o u konzorciju s tvrtkom URS Infrastructure and Environment UK Limi-ted. Ugovor je potpisan 20. srpnja 2012., a rad na projektu počeo je 11. rujna 2012. Projekt će trajati 42 mjeseca. Više o samom događaju možete pročitati u sljedećem broju našega lista.

Na prvome sastanku na kojemu su bili župan Božo Galić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Nenad Jerković, gradonačelnik Vin-kovaca dr. Mladen Karlić, predsjednik Uprave Luke Vukovar Tomislav Mihaljević, direktorica Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara dr. sc. Ljiljana Blažević te predsjednik i članovi Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, Nikola Ljuban i Marko Car, razgovaralo se o razvoju željezni-čkog prometa u vinkovačkome kraju koji je vrlo važan za Vukovarsko-srijemsku županiju i cijelu Hrvatsku. Na sastanku je istaknuta važnost vinkovačkoga kolodvora na X. paneuropskome željezničkom koridoru, a prioritetnim je procijenjen projekt obnove i elektrifikacije pruge Vin-kovci – Vukovar, čija je vrijednost 51,5 milijun eura. Na sastanku se razgovaralo i o željezničkim objektima na vinkovačkome području koji su izvan uporabe kao što su teretni kolodvor i zgrada Mađarske škole.

Vukovarsko-srijemska županija

Željeznički projekti idu dalje

Dana 12. prosinca u Vukovaru su održana dva radna sastanka o željezničkim projektima između čelnika Županije vukovarsko-srijemske i Grada Vinkovaca, članova Uprave HŽ Infrastrukture te predstavnika HŽ Carga, AGIT-a i Adriatic Dunava.

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Arhiva Vukovarsko-srijemske županije

Detalj sa sastanka

Obje strane razmijenile su ideje o namjeni tih objekata, a naknadno će se definirati njihova konačna namjena. Župan Božo Galić naglasio je važnost vinkovačkog čvorišta, između ostaloga i za povezivanje s vu-kovarskom gospodarskom zonom. Najavljena je i modernizacija i elek-trifikacija pruge Vinkovci – Osijek i Vinkovci – Vukovar te dogovorena buduća suradnja HŽ Infrastrukture i Vukovarsko-srijemske županije na projektima u zajedničkome interesu. Na drugome sastanku istim sudionicima pridružili se i član Uprave HŽ Carga Vlado Hanžek, direktor tehnologije Zlatko Petričević, pred-stavnici AGIT-a Borna Arbanas i Mato Vuković te dvoje direktora iz tvrtke Adriatica Dunav Višnja Sedlar i Roberto Meloto. Svrha drugog sastanka bila je pronaći rješenje o obnovi industrij-skoga kolosijeka Đergaj. Nakon rasprave zaključeno je da će AGIT do 15. siječnja 2013. dostaviti projektnu dokumentaciju za obnovu kolosijeka Đergaj, a HŽ Infrastruktura će u najkraćem roku pregle-dati projekt i dati suglasnost. Nakon dogovora o podjeli troškova projekta između HŽ Carga, AGIT-a i korisnika taj bi se projket kona-čno trebao završiti jer je u intersu nekoliko velikih korisnika na tom području. Krajem siječnja 2013. održat će se novi sastanak kako bi se provjerilo kako napreduje projekt.


/ NOVOSTI/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

Riječ je o susretu ministara prometa iz Slovenije, Bosne i Her-cegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije, Kosova, Srbije i Hr-vatske, a raspravljalo se o radu na SEETO-ovoj mreži koridora u Jugoistočnoj Europi. Gost je bio i Njegova Ekselencija Paul Van-doren, veleposlanik i šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. SEETO je organizacija sa sjedištem u Beogradu koja je osnovana radi promicanja suradnje u razvoju glavne i pomoćne infrastrukture na multimodalnoj osnovnoj regionalnoj prometnoj mreži Jugoisto-čne Europe, promicanja i povećanja kapaciteta za provedbu inve-sticijskih programa, upravljanja i prikupljanja podataka te analize osnovne regionalne prometne mreže. Organizacija je osnovana 2004. memorandumom koji su potpisale Albanija, Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Misija UN-a na Kosovu i Europska komisija. Konferenciju je otvorio dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar po-morstva, prometa i infrastrukture. Tom prigodom istaknuo je da su ulaganja u željeznicu prioritet te je kroz EU-ove projekte moguće vratiti čak 85% uloženih financijskih sredstava. Tako visok povrat moguć je još jedino za ulaganja u riječnu plovidbu, dok je u mo-

Ministarska konferencija SEETO-a

Važno je provesti meke mjereDana 4. prosinca u hotelu »Westin« u Zagrebu održan je osmi godišnji susret ministara vezan uz razvoj sveobuhvatne prometne mreže Prometnog opservatorija za Jugoistočnu Europu (SEETO).

dernizaciji i gradnji infrastrukture u ostalim vidovima prometa udio povrata novca manji.U pripremi je velik broj dokumenata potrebnih za sudjelovanje u EU-ovim projektima za željezničku infrastrukturu te će projektna dokumentacija biti spremna najkasnije do 2015. godine. Ministar-stvo pomorstva, prometa i infrastrukture spremno je pružiti potporu svim ministarstvima koja rade u sektoru prometa u zemljama Ju-goistočne Europe. Paul Vandoren istaknuo je da su veliki koraci prema zajedničkome željezničkom prostoru Jugoistočne Europe već napravljeni, no još je puno posla pred nama. Prijevoz je ključna djelatnost jer je osnovni preduvjet za slobodu kretanja ljudi i slobodni protok roba. Kazao je i to da sve zemlje na području Jugoistočne Europe vidi kao potencijalne EU-ove članice. Europsku mrežu TEN-T koridora valja proširi i jasno definirati i na Balkanu, a pritom nije dovoljno samo crtati karte već i konkretno raditi. Prezentaciju o važnim hrvatskim prometnim koridorima u Hrvatskoj održao je ministar Hajdaš Dončić, koji je istaknuo važnost toga da koridori na Balkanu postanu dio europske TEN-T mreže. Zaključke skupa iznijeli su Angelina Živković, predsjednica Upra-vnog odbora SEETO-a, i Nenad Nikolić, generalni menadžer SE-ETO-a. Živković je govorila o važnosti revizije postojećih prometnih studija SEETO-a. Istaknula je i koliko je važno provesti tzv. meke mjere za lakši prelazak granica, osobito u teretnome prijevozu. Da-kle, treba raditi na otklanjanju uskih grla na granicama, prvo onim administrativnim, a potom i na infrastrukturnim.

Konferenciju je organizirao Znanstveno-istraživački centar u sura-dnji s Prometnim opservatorijem za Jugoistočnu Europu (South-east Europe Transport Observatory – SEETO), Institutom »Kirilo Savić« i Inovacijskim centrom Strojarskoga fakulteta Sveučilišta u Beogradu, a poduprli su je i Centar za promociju znanosti, Saobra-ćajni fakultet Sveučilišta u Beogradu i CityNet.Na skupu su prezentirani brojni radovi prometnih stručnjaka iz Sr-bije, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovenije, Italije i drugih zemalja koji su objavljeni i u znanstvenome časopisu IJTTE (International Journal for Traffic and Transport Engineering). Prisutne su pozdravile direktorica skupa doc. dr. sc. Olja Čokorilo te Mirjana Trifunović, pomoćnica ministra prometa Republike Srbije. O Sajmu znanosti u Beogradu, koji se održavao istodobno s konferen-cijom, prisutnima je govorila Aleksandra Drecun, direktorica Centra za promociju znanosti u Srbiji. Ana Šimecki, menadžer za prometno planiranje pri SEETO-u, govori-la je o radu SEETO-a i njegovoj važnosti u pomaganju zemljama u Ju-goistočnoj Europi da se što bolje prometno povežu. Uvodni blok za-ključio je prof. dr. sc. Dušan Todorović, profesor na Saobraćajnome fakultetu u Beogradu i počasni profesor na Virginia Polytechnic Insti-tute and State University u SAD-u. Zanimljivom i duhovitom prezen-tacijom ukratko je prikazao sve važne prometne probleme s kojima se susreću razvijene zemlje i zemlje u razvoju te istaknuo veliku važnost prometa i prometnog sektora te prometne znanosti koja može i mora

ICTTE 2012.

Kvalitetna rješenja za održivi prometni sustavDana 29. i 30. studenoga u hotelu »Moskva« u Be-ogradu održana je druga međunarodna konferenci-ja o prometu ICTTE 2012.

ponuditi kvalitetna rješenja za stvaranje održivih prometnih sustava budućnosti. Na konferenciji su predstavljeni i projekt USEmobility te istraživanja provedena na području Zagreba te u Varaždinskoj i Međi-murskoj županiji. Riječ je o EU-ovu projektu koji istražuje razloge zbog kojih putnici biraju javni prijevoz umjesto prijevoza osobnim vozilima. Jedan od partnera projekta je i Savez za željeznicu. Više o konferenciji i časopisu IJTTE možete pročitati na internetskoj stranici www.ijtte.com.

Detalj s predavanja

http://www.ijtte.com


/ NOVOSTI / Piše: Snježana Špehar Kroflin

Na Saboru je sudjelovalo više od 550 inženjera sa 120 prijavljenih znanstvenih radova. Sudionike su pozdravili Josip Švenda, predsje-dnik Hrvatskog saveza građevinskih inženjera; prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, predsjednik Znanstvenog odbora Sabora 2012; Rade Fili-pović, predsjednik Izvršnog organizacijskog odbora Sabora 2012, i prof. dr. sc. Ešref Gačanin, predsjednik Udruga konzultanata inže-njera BiH, koja je ujedno bila zemlja gost zemlje domaćina. Znanstveni radovi prezentirani su u sekcijama Konstrukcije, Organi-zacija i tehnologija građenja, Nove tehnologije i materijali, Vodno go-spodarstvo i hidrotehnika, Zajedničke teme, Energetska učinkovitost i održiva gradnja, Geotehnika, Zakonska regulativa, Prometnice – ceste, Prikaz zanimljivih građevinskih projekata i Hidrotehnika. Bila su održa-na i tri okrugla stola pod nazivima »Željeznička infrastruktura«, »Infra-strukturna problematika grada Dubrovnika« i »Javna nabava«.

6. sabor hrvatskih graditelja

Zapažena predavanja o željezniciU Cavtatu od 15. do 17. studenoga održan je 6. sa-bor hrvatskih graditelja pod sloganom »Graditelj-stvo – poluga razvoja«.

Na okruglome stolu »Željeznička infrastruktura« govorili su predsje-dnik uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić o riječkome prometnom pravcu, planovima za rekonstrukciju postojeće te izgradnju nove pruge, prof. dr. sc. Tomislav Mlinarić o potrebama HŽ-a za novim vozilima, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić o problematici projektiranja željezničkih pruga u Hrvatskoj iz IPA-programa i prof. dr. sc. Ešref Gačanin o željezničkoj infrastrukturi u prostornim planovima BiH. Snježana Špehar Kroflin iz HŽ Infrastrukture govorila je o gospoda-renju pružnim građevinama na željezničkoj mreži i prilagođavanju minimalnome slobodnom profilu tunela za potrebe izmjene sustava električne vuče, Damir Vicković, također zaposlenik HŽ Infrastruktu-re, govorio je o smjernicama za rekonstrukciju posteljice postojećih željezničkih pruga pomoću geosintetika, a Zvonko Perčina iz Pružnih građevina o rekonstrukciji pružnih građevina na jednokolosiječnim i dvokolosiječnim prugama. Sabor hrvatskih graditelja 2012. svojim izlaganjem zatvorila je no-voimenovana ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš, kojoj je to bio prvi javni nastup nakon imenovanja.

Carpe Diem jest susret glasnogovornika koji se održava ne-koliko puta godišnje. Svrha desetog Carpe Diema održanog u HŽ-ovoj vijećnici bila je upoznavanje stručnjaka za odno-se s javnošću s organizacijom i aktivnostima komunikacijskih odjela HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga. Na događanju pod nazivom »Stalna (...) samo kriza jest« domaćini događanja, ravnateljica Ureda Uprave HŽ Infrastrukture Vlatka Ško-rić te Martina Elizabeta Lovrić, Mihaela Tomurad Sušac i Ivana Ču-belić, osobe zadužene za odnose s javnošću u HŽ Infrastrukturi, HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Cargu, sa suradnicima, goste su upoznali s 111 godina dugom povijesti komuniciranja na željeznici. Tom prigodom predstavljene su karakteristike i specifičnosti komunici-ranja s unutarnjom i vanjskom javnošću u sustavu Hrvatskih željeznica. Također se govorilo o povijesti željeznice i komuniciranja u sustavu, pro-cesu restrukturiranja, željezničkoj mreži i voznome parku, broju zaposle-nih, dotrajalosti sustava te djelatnostima komunikacija.Posebna pozornost posvećena je kriznome komuniciranju s vanjskom javnošću i njegovim specifičnostima. Prisutnima su prezentirani i kor-porativno komuniciranje, suradnja odvojenih poslova komuniciranja HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, odnosi s medijima, priopćenja, organizacija konferencija za medije, organizacija različitih događanja vezanih uz projekte, posebice onih HŽ Infrastrukture, infor-matičko komuniciranje, rad nakladništva te planovi za sljedeće razdoblje. Medijska analiza za 2011. prikazana je kroz 15-minutni film.

Carpe Diem

Kako plasirati i pozitivne vijesti?Dana 29. studenoga u vijećnici Hrvatskih željeznica u Zagrebu održan je Carpe Diem, događanje Hrvat-ske udruge za odnose s javnošću.

Tijekom druženja gosti su s domaćinima razmijenili iskustva vezana uz specifičnosti komuniciranja na Hrvatskim željeznicama, a težište je bilo na suradnji s menadžmentom i na korporativnome komuniciranju.U uvodnome govoru Marko Car, član Uprave HŽ Infrastrukture, ista-knuo je važnost odnosa s javnošću u HŽ-ovu sustavu: / Nama je prioritet izvješćivati javnost o promjenama koje se događa-ju u željezničkome sustavu na korektan način. O nama se u javnosti provlači stereotip kao o zastarjelom, neurednom i nepouzdanom su-stavu, a to ipak nije ono ključno kada govorimo o željeznici. Istodobno sve ono kvalitetno što se događa na željeznici, a takvih primjera ima dosta, teško dolazi do prostora u medijima. Danas Hrvatske želje-znice kao jedinstvena tvrtka više ne postoje i važno je o toj promjeni obavijestiti javnost. To sigurno neće biti jednostavan posao.

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Branimir Butković

Dana 18. prosinca u velikoj vijećnici HGK-a u Zagrebu Intermodalni pro-motivni centar Dunav – Jadran, koji je u prosincu obilježio osmu obljetni-cu rada, organizirao je 6. forum kojim je ponovno naglasio potrebu jačeg i ozbiljnijeg razvoja intermodalnog prijevoza. Tema ovogodišnjeg foruma

IPC Dunav - Jadran

Održan 6. forum bila je transformacija hrvatskoga prometnog sustava, a na njemu je dvadesetak dužnosnika, znanstvenika, publicista, prometnih stručnjaka i predstavnika željezničke industrije iznijelo svoje prijedloge za poboljšanje hrvatskoga prometnog sustava i jačanje intermodalnosti.

/ Piše: Vlatka Šković

Član Uprave HŽ Infrastrukture Marko Car u razgovoru s PR-ovcima


/ NOVOSTI/ Piše: Branka Basić/ Foto: Dragutin Stanišić

Statusne promjeneU skladu sa statusnim promjenama u pripajanju HŽ Holdinga HŽ In-frastrukturi, u tijeku je izrada Završnog računa društva HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. i provedba statusne promjene u poslovnim knjigama HŽ Infrastrukture. Za društvo Remont i održavanje pruga Trgovački sud donio je 5. listopada 2012. Rješenje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka te je imenovan predstečajni upravitelj, a 14. studenoga 2012. na Trgovačkome sudu u Zagrebu održano je prvo ispitno ro-čište. Drugo ispitno ročište zakazano je za 8. siječnja 2013. U prote-klome razdoblju Uprava HŽ Infrastrukture provela je detaljnu analizu svih društava kćeri bitnih za upravljanje željezničkom infrastrukturom: Remonta i održavanja pruga, POSIT-a i Pružnih građevina. Nakon sa-gledavanja svih aspekata mogućih scenarija restrukturiranja, zaklju-čeno je da bi u danim okolnostima optimalno rješenje bilo pripajanje društava Remont i održavanje pruga i POSIT Pružnim građevinama. Uprava HŽ Infrastrukture uskoro bi trebala donijeti odgovarajuće odluke o daljnjem smjeru restrukturiranju tih triju društava. Vezano uz restrukturiranje Željezničkog ugostiteljstva, dana 3. prosinca 2012. Trgovačkome sudu u Zagrebu dostavljen je Nacrt plana podjele iz-dvajanja društva osnivanjem triju novih društava s ograničenom odgovornosti. Djelatnosti koje se izdvajaju u trgovačka društva jesu društvo Croatia express d.o.o., o čijem se prijenosu poslovnog udjela pregovara s HŽ Putničkim prijevozom, te društava Hotel Mursa i Hotel Miror d.o.o. (bivši Porin), o čijim se prijenosima poslovnih udjela pre-govara s MUP-om RH. Trgovački sud će u roku od 30 dana donijeti konačnu odluku o toj statusnoj promjeni.

Organizacija Nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, Uprava je na sjednici 9. studenoga 2012. donijela Pravilnik o I. izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. Pravilnik je stupio na snagu 17. studenoga 2012. Tim izmjenama provedene su orga-nizacijske promjene potrebne za preuzimanje poslova i zaposlenika nakon pripajanja HŽ Holdinga HŽ Infrastrukturi. Izmjenama je pre-dviđeno i organiziranje Službe za zaštitu imovine. U tijeku su daljnje aktivnosti na restrukturiranju društva i racionalizaciji poslovanja te aktivnosti na izradi novog Pravilnika o organizaciji, u skladu sa sta-tusnim promjenama društava kćeri.

Kolektivni pregovoriU skladu sa Zakonom o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tije-lima i o reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, mjerodavno povjerenstvo odredilo je socijalne partnere koji će sudjelovati u dalj-njem kolektivnom pregovaranju. Na taj način stvoreni su preduvjeti da HŽ Infrastruktura kao poslodavac imenuje svoje predstavnike te da se nastavi postupak kolektivnog pregovaranja. Trećim aneksom KU-u definirat će se cijene sata rada za novosistematizirana radna mjesta i materijalna prava radnika za 2013. (regres, božićnica, na-knada za prijevoz i druga prava). Drugim aneksom KU-u već su smanjenja materijalna prava vezana uz regres i božićnicu u 2012.

Restrukturiranje HŽ Infrastrukture

Društvo dobrovoljno napušta 479 radnika U drugoj polovini studenoga i početkom prosinca nastavljene su aktivnosti vezane uz Program re-strukturiranja, ali se malo promijenio prvotni smjer. Između ostaloga, planira se razdvajanje Željezni-čkog ugostiteljstva (ŽU) na tri dijela, te pripajanje pojedinih ovisnih društava u veliku tvrtku za održa-vanje. No, konačne odluke još treba pričekati.

Da bi se premostilo razdoblje do sklapanja Trećeg aneksa KU-u, Uprava je donijela Pravilnik o 4. izmjenama i dopunama Pravilnika o radu, kojim su definirane cijene sata rada za nova radna mjesta (Službeni vjesnik 32/12).

Zbrinjavanje viška radnikaNa temelju Pravilnika o radno-pravnoj zaštiti radnika i odluka Upra-ve o poticajnim mjerama 479 radnika napustit će Društvo uz isplatu poticajne otpremnine do 31. prosinca 2012. godine. Rok za isplatu otpremnine je 90 dana. Nadređeni radnici su do 7. prosinca predlo-žili raspored radnika u skladu s Pravilnikom o 4. izmjenama i dopu-nama Pravilnika o radu i Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture, 2. Aneksom Kolektivnom ugovoru i kriterijima za utvrđivanje viška radnika, nakon čega će se od neraspoređenih radnika sastaviti lista potencijalnog viška radnika.

Osiguranje sredstava Prema Rebalansu poslovnog plana društva HŽ Infrastruktura za 2012., Društvo provodi aktivnosti kojima će osigurati dodatna sredstva potrebna za provedbu investicija u iznosu 450 milijuna kuna. Nadmetanje je završeno, za ponuditelja je odabrana Zagre-bačka banka, a 29. studenoga 2012. Vlada Republike Hrvatske do-nijela je Odluku o suglasnosti na zaduženje te o izdavanju jamstva. Također, uskoro će biti osigurana i financijska sredstava za tekuću likvidnost u iznosu od 170 milijuna kuna. Na natječaju je odabrana OTP banka, a 29. studenoga 2012. Vlada Republike Hrvatske do-nijela je Odluku o suglasnosti na zaduženje te o izdavanju jamstva. Nakon izdavanja jamstva Vlade RH po kreditima (450 i 170 miliju-na kuna) pristupilo se sklapanju ugovora s kreditorima i realizaciji kredita – podmirenju tekućih obveza (iz kratkoročnog kredita) te ugovaranju i provedbi investicijskih projekata koji će se financirati iz dugoročnoga kredita. Uz potporu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Ministarstva financija nastavljaju se pregovori o realizaciji kredita Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 95 milijuna eura s namjerom financiranja nabave strateške me-hanizacije i rezervnih dijelova za održavanje strateške mehanizacije (80 milijuna eura) te financiranja otpremnina za tehnološki višak radnika u HŽ Infrastrukturi (15 milijuna eura).

Nemogući uvjeti u Moravicama


/ NOVOSTI / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ante Klečina Branimir Butković

Program restrukturiranja HŽ Carga

Odobrena kreditna zaduženjaPrema planiranoj dinamici Uprava HŽ Carga je mi-nistru dr. sc. Siniši Hajdašu Dončiću dostavila izvje-šće o napretku Programa restrukturiranja u zadnja dva tjedna studenoga.

OrganizacijaPovjerenstvo za izradu nacrta o I. izmjenama i dopunama Pravil-nika o organizaciji HŽ Carga donijelo je zaključak kojim predlaže Upravi da I. izmjene i dopune Pravilnika o organizaciji HŽ Carga prolongira na 10. prosinca 2012. zbog produljenja roka prijave zaposlenika koji iz sustava odlaze uz poticajne mjere i donošenja konačnog stava o radnicima s neadekvatnom stručnom spre-mom.

Kolektivni pregovoriPovjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti donijelo je 6. stu-denoga 2012. Rješenje kojim su Sindikat strojovođa Hrvatske i Sindikat željezničara Hrvatske reprezentativni za kolektivno pre-govaranje radi sklapanja Kolektivnog ugovora na razini poslo-davca.

Reprezentativni sindikati bit će pozvani na sklapanje Aneksa Kole-ktivnom ugovoru kojim će se smanjiti materijalna prava radnika, sukladno potpisanoj Izjavi od 27. rujna 2012. kojom su se obvezali da će s poslodavcem sklopiti Aneks KU-u kojim će ukinuti božićnicu za 2012. i 2013., uskrsnicu za 2013. i jednokratni dodatak na plaću za 2013. godinu.

Zbrinjavanje viška radnikaU skladu s Programom restrukturiranja utvrđena je dinamika smanjenja broja radnika, i to za 878 radnika u 2012. godini. Za sada su 444 radnika podnijela zahtjev za sporazumni pre-stanak ugovora o radu radi korištenja poticajnih otpremnina

Programom restrukturiranja utvrđen je plan smanjenja broja radnika, ponajprije putem instituta potencijalnoga tehnološkog viška uz isplatu poticajne otpremnine. Radnici koji se nađu na listi tehnološkog viška bit će raspoređeni u Željeznički fond u kojemu će im dvije godine biti osigurana sredstva te mo-gućnost prekvalifikacije i dokvalifikacije. HŽ Cargo će morati napustiti i radnici koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu, odnosno certifikate potrebne za radna mjesta s posebnim ra-dnim uvjetima.

Ostale aktivnostiNakon dobivene suglasnosti Nadzornog odbora, Odluka o kreditno-me zaduženju HŽ Carga upućena je Vladi RH koja je dala suglasnost Društvu za kreditno zaduženje kod Zagrebačke banke d.d. radi fi-nancijske konsolidacije i zbrinjavanja viška zaposlenih.

Vlada RH također je dala državno jamstvo za kreditno zaduženje na sjednici održanoj 29. studenoga 2012. godine.

Ovisna društvaPrema naputku iz mjerodavnog ministarstva HŽ Cargo je počeo pripreme za prijenos poslovnih udjela ovisnih društava Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod d.o.o. i Održavanje vagona d.o.o. bez naknade u HŽ Putnički prijevoz d.o.o (Tehnički servisi).

Budući da se prijenosom tih poslovnih udjela umanjuje imovina HŽ Carga, što prije svega predstavlja dodatno opterećenje za solven-tnost zbog izmirenja obveza prema dobavljačima, od Skupštine HŽ Carga zatraženo je donošenje odluke o načinu prijenosa poslovnih udjela za ta dva društva, tj. načinu provedbe statusnih promjena preostalih ovisnih društava radi izmjene i dopune Programa restru-kturiranja HŽ Carga.

Odobrena kreditna zaduženja Uz suglasnost Vlade RH i izdavanje jamstva Ministarstva financija HŽ Cargo je početkom prosinca realizirao kredit u ukupnome iznosu od 345,3 milijuna kuna. Sredstvima koja su bila namijenjena finan-cijskoj konsolidaciji u iznosu od 204,8 milijuna kuna 7. prosinca po-dmirena su dugovanja dobavljačima za isporuku nafte (INA, Petrol, Energospektar).

HŽ Cargo je za podmirenje tih dugovanja uplatio i 150 000 kuna vlastitih sredstava. Ostatkom od 140,5 milijuna kuna financira se isplata poticajnih otpremnina radnicima HŽ Carga koji su se odlučili na sporazumni prekid radnog odnosa.


/ NOVOSTI/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Branimir Butković

OrganizacijaDonesena je I. izmjena i dopuna Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji sa zaposlenicima HŽ Vuče vlakova koja je stupila na snagu 20. studenoga 2012. U tijeku je izrada II. izmjena i dopuna Pravilnika o organizaciji i siste-matizaciji kojim se ponovno u skladu s Programom restrukturiranja planira smanjiti broj izvršitelja. Donošenje tog pravilnika planira se stupanjem na snagu novoga voznog reda odnosno od 9. prosinca 2012. godine.

Zbrinjavanje viška radnikaOdlukom o utvrđivanju liste potencijalnoga tehnološkog viška radnika od 26. studenoga 2012. odobren je odlazak 30 radnika. Kontinuirano se donose odluke kojima se prihvaćaju zahtjevi radnika za odlazak uz poticajne otpremnine. Zasad je podneseno 137 zahtjeva radnika HŽ Putničkog prijevoza i radnike HŽ Vuče vlakova koji su prenijeli ugo-vore u HŽ Putnički prijevoz. Donesena je Odluka Uprave o promjeni Ugovora o radno-pravnoj zaštiti od poslovno uvjetovanih otkaza, a koji će se primijeniti u izmijenjenome obliku. U tijeku je potpisivanje sporazuma između HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga i HŽ Infrastru-kture o načinu financiranja radnika unutar Željezničkog fonda.

Podjela HŽ Vuče vlakovaVezano uz podjelu HŽ Vuče vlakova, dana 26. studenoga između HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga potpisane su konačne specifikacije Ugovora o podjeli na dan 30. rujna 2012. godine.

Aktivnosti vezane uz ovisna društvaUprava Društva je 20. studenoga usvojila prijedlog prvih izmje-na i dopuna programa restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza,

Program restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza

Predano drugo izvješćeDrugo izvješće o napretku provođenja Programa restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza predano je Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture 30. studenoga 2012.

a koje se odnose na točku 6. Programa restrukturiranja – vla-sničke i organizacijske strukture ovisnih društava. Dana 23. studenoga održana je koordinacija Uprave Društva s Upravom HŽ Carga i Upravama Održavanja vučnih vozila, Održavanja vagona, Čišćenja i njege putničkih vagona i RPV-a Slavonski Brod na temu formiranja društva Tehnički servisi i prijenosa poslovnih udjela iz HŽ Carga u društvo HŽ Putnički prijevoz. Uprave su zadužene da do kraja studenoga donesu Programe restrukturiranja i pripreme podloge za donošenje Odluka o prijenosu odnosno pripajanju na tijelima društava. Dana 28. studenoga Skupština PRO-REG-a (Uprave HŽ Putni-čkog prijevoza i HŽ Infrastrukture) donijela je Odluku sa smjer-nicama o izradi Programa restrukturiranja Proizvodnje i rege-neracije d.o.o.. Dana 29. studenoga Nadzorni odbor Čišćenja i njege putni-čkih vagona na prijedlog Uprave tog društva dao je suglasnost na izrađeni Program restrukturiranja, koji će se proslijediti na usvajanje Skupštini Društva. Dana 27. studenoga Nadzorni odbor HŽ Putničkog prijevoza dao je suglasnost na I. rebalans Poslovnog plana Društva za 2012. te na prijedlog Odluke o pokretanju postupka nabave 44 vlaka.

Ostale aktivnostiDana 29. studenoga Vlada RH donijela je Odluku o suglasno-sti i davanju jamstva na zaduživanje HŽ Putničkog prijevoza. Kredit će se koristiti za financijsku konsolidaciju i otpremni-ne.

Subota poslije podne u Zagrebu


/ NOVOSTI

Plan investicija za 2013.

Znatno veća ulaganjaU 2013. ukupna vrijednost planiranih ulaganja u željeznički sustav iznosi 2 177 616 milijuna kuna. U obnovu i osuvremenjivanje infrastrukture bit će uloženo 1 900 754 milijuna kuna, a u izgradnju no-vih pruga 276 862 milijuna kuna.

U sljedećoj godini planirana su znatno veća ulaganja u osuvreme-njivanje i gradnju novih pruga u odnosu na ovu godinu. Ukupno planirana sredstva iznose 2 177 616 milijuna kuna. Programi i projekti koji se odnose na željezničku infrastrukturu podijeljeni su na programe obnove i osuvremenjivanja te izgradnje novih pruga i kolosijeka. U obnovu i osuvremenjivanje planira se uložiti 1 900 754 milijuna kuna, a u izgradnju novih pruga i kolosijeka 276 862 milijuna kuna. Program obnove i osuvremenjivanja podijeljen je na pruge od va-žnosti za međunarodni prijevoz, u koje se planira uložiti 1 339 693 milijuna kuna, na pruge od važnosti za regionalni prijevoz, u koje se planira uložiti 83 600 milijuna kuna, na pruge od važnosti za lokalni prijevoz, u koje se planira uložiti 25 450 milijuna kuna, na osuvremenjivanje zagrebačkoga željezničkog čvorišta, u što se pla-nira uložiti 57 515 milijuna kuna, te na program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjelini u koje se planira uložiti 394 496 milijuna kuna. Najviše novca, točnije 445 650 milijuna kuna, planira se uložiti u osuvremenjivanje pruga na V.b koridoru. Nakon završetka rado-va na dionici riječke pruge od Lokava od Drivenika nastavlja se kapitalni remont na 17 km dugoj dionici Moravice – Skrad. Ka-pitalni remonti izvodit će se i od Zdenčine do Jastrebarskog i od Koprivnice do Botova. Vrijednost ulaganja na pruzi Oštarije/Ogu-lin – Knin – Split/Zadar/Šibenik iznosi 188 464 milijuna kuna. U osuvremenjivanje pruga na C-ogranku V. koridora planira se uložiti 50 180 milijuna kuna. Tako će se u izgradnju trafostani-ce Ploče-TK uložiti 32 milijuna kuna, a u obnovu i ojačavanje pruge od Viškova preko Đakova do Budrovaca 17 080 milijuna kuna. Najveća ulaganja, 659 339 milijuna kuna, planirana su

na X. koridoru. U Vinkovcima i Slavonskome Brodu planirana je izgradnja nadstrešnica, a nastavlja se i remont od Novske do Okučana u sklopu pretpristupnog fonda IPA vrijedan 165 205 milijuna kuna. Kapitalni remonti vrijedni ukupno 230 milijuna kuna izvodit će se na dionicama Turopolje – Velika Gorica, Kla-ra – Zagreb GK i Zagreb Borongaj – Dugo Selo. Tijekom 2013. planirani su rekonstrukcija kolodvora Sisak vrijedna 30 milijuna kuna te izgradnja pješačkog nathodnika u kolodvoru Sisak Ca-prag vrijedna šest milijuna kuna. Kada se govori o prugama od regionalne važnosti, zanimljivo je ulaganje četiri milijuna kuna u izgradnju industrijskoga kolosijeka tvrtke »Našicecement« te 38,5 milijuna kuna u modernizaciju i elektrifikaciju 23,8 ki-lometara duge dionice Zaprešić – Zabok. Programom obnove i osuvremenjivanja pruga od lokalne važnosti 10 milijuna kuna planira se uložiti u obnovu gornjega pružnog ustroja pruge Ča-kovec – Mursko Središće – državna granica. Najveća pojedina-čna investicija u zagrebačkome željezničkom čvorištu jest ono u ojačanje željezničkog mosta »Sava« (Zeleni most) u Zagrebu. U željezničko-cestovne prijelaze, što je projekt u funkciji infrastru-kture i prometa na mreži kao cjelini, planira se uložiti 27,2 mili-juna kuna. U planu je izgradnja stajališta Karlovac Centar, Buzin i Pristava Krapinska vrijedna 15 milijuna kuna. Izgradnja novih pruga i kolosijeka dijeli se na izgradnju i izradu tehničke dokumentacije. Na području izgradnje 108 534 milijuna kuna planira se uložiti u rekonstrukciju i izgradnju drugoga kolosije-ka Dugo Selo – Botovo, odnosno u izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac – Krasica. U izgra-dnju pruge Podsused – Samobor – Bregana planira se uložiti 36 milijuna kuna, a 5,14 milijuna kuna u izgradnju pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec. U izradi tehničke dokumentacije 212 347 miliju-na kuna planira se uložiti u dvije dionice. Riječ je o izradi tehničke dokumentacije za rekonstrukciju postojećega kolosijeka i izgradnju drugoga kolosijeka na pruzi Dugo Selo – Križevci vrijedna 96 837 milijuna kuna te projektu IPA 2010 – komponenta III – izrada te-hničke dokumentacije za nadogradnju i rekonstrukciju pruge Dugo Selo – Novska vrijedan 115 510 milijuna kuna.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Dragutin Staničić


/ NOVOSTI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

Snijeg zatrpao Hrvatsku

Promet održan uz puno poteškoća Veliki snijeg koji je u noći s petka 7. prosinca na subotu 8. prosinca i tijekom cijele subote zatrpao kontinentalnu Hrvatsku uzrokovao je prometni ko-laps. Zahvaljujući velikim naporima radnika u izvr-šnoj službi koji su radili u nemogućim uvjetima, že-ljeznički promet održan je uz puno poteškoća.

Glavna tema svih medijskih izvještaja u subotu 8. prosinca i ne-koliko sljedećih dana bile su snježne oborine koje su doslovno za-trpale kontinentalnu Hrvatsku. Tako smo saznali da je u Zagrebu u jednome danu palo najviše snijega u posljednjih 57 godina (40 centimetara), a u Gorskome kotaru i Lici, gdje je palo od 40 do 70 centimetara, sjećaju se i većih nanosa snijega. Naravno, u prometu je nastupio kaos. Zrakoplovne luke bile su za-tvorene, na autocestama su kamioni uzrokovali zastoje u prometu, zagrebački tramvaji satima su stajali u dugačkim kolonama, a sa stanjem u željezničkome prometu najbolje su nas upoznali operativ-ci na terenu. Bez obzira na kašnjenja i sve druge poteškoće, vlakovi su se probijali do konačnih odredišta. Na ličkoj pruzi promet nije bio prekinut. Prioritet je dan organizaciji pro-meta. Nakon što je ujutro 8. prosinca ogulinska rolba raščistila prugu do Ličkog Lešća, po povratku je odmah upućena u Gornje Dubrave na riječkoj pruzi. Zbog kvarova lokomotiva vlakovi su stajali u Josipdolu i Plaškom. Prema Rijeci brzi vlak »glumio« je putnički. U popodnevnim satima na zagrebačkome glavnom kolodvoru vladala je velika gužva, a nervoze nije nedostajalo. U jednome trenutku nezadovoljni putnici ušli su u prometni ured. Zbog kašnjenja vlaka iz Osijeka pokušavali su ishoditi povrat novca i dobiti jamstvo da vlak u povratku neće kasniti. Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković našao se u nezavidnoj situaciji pokušavajući putnicima objasniti da je riječ o izvanrednim okolnostima. Radnici na šalteru informacija u svakome su trenutku ispred sebe vidjeli dugačak red ljutitih putnika.Nezadovoljstvo putnika koji su kasnili ili stizali promrzli do krajnjih odredišta može se razumjeti, no istodobno treba odati priznanje svim radnicima koji su radeći bez prestanka u užasnim uvjetima uz velike napore uspjeli raščistiti prugu, osposobiti skretnice i održati promet.

/ NOVOSTI


/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Mihaela Tomurad Sušac

»Tin-express«

Petnaest godina dječjeg veselja

Vožnje »Tin-expressa« i ove su godine privlačile veliku pozornost djece. Ugodna vožnja u svečano ukrašenome vlaku, a još više lijepi darovi i bogat program uz klauna i dva Djeda Mraza bili su dovolj-ni da taj izlet djeci ostane u lijepoj uspomeni.

I ove, petnaeste sezone nije nedostajalo interesa djece za »Tin-express«. Premda će se podatci o broju putnika i ostvareni financijski rezultati znati tijekom siječnja sljedeće godine, pre-ma onome što smo sami vidjeli i čuli od zaposlenika jedinice Posebni vlakovi tijekom vožnje 14. prosinca, ima dosta razloga za zadovoljstvo. Vožnje su bile jako dobro popunjene, a izleti prema imanju Salaj prodani su nekoliko dana unaprijed. Osim u Zagrebu, »Tin-express« vozio je i u Splitu, Kninu, Pločama, Rijeci, Puli, Buzetu, Osijeku, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Novoj Kapeli, Vinkovcima i Karlovcu. Gdje god je »dječji vlak« vozio, nije nedostajalo smijeha i veselja. O tome svjedoče i brojne poruke koje svakodnevno stižu u HŽ Putnički prijevoz.

Za ovogodišnji »Tin-express« vrlo bogato bio je ukrašen novi gradsko-prigradski vlak. U njemu nije bilo ni centimetar pro-stora koji nije bio okićen. Duž cijele garniture bilo je razvučeno oko 7 000 lampica tako da je vlak, ako se promatra kvadratni

metar površine, bio konkurentan imanju Salaj. Kao ukrasi ko-rištene su grilande, mašnice, ukrasne kuglice, nebrojeni balo-ni... Garnitura se koristila samo za vožnje »Tin-expressa« jer da je povremeno bio puštan u redoviti promet, teško da bi vlak izgledao svečano.

Do sredine prosinca vlakom su se vozila djeca iz dvadesetak vrtića, koja jedva da su se vidjela iz sjedalica, te učenici iz desetak osnovnih škola. Vožnje »Tin-expressa« organizirane su prema dvama odredištima. Kraća mogućnost bio je izlet vlakom do Velike Gorice i natrag, a druga mogućnost bila je poludnevni izlet do relativno nove turističke atrakcije – imanja Salajevih ukrašenog desetcima tisuća božićnih svjetiljki.

Nakon vožnje vlakom do Ivanić Grada, izletnici su do imanja stizali nakon pola sata vožnje autobusima. Uz vrećice s daro-vima, za dobro raspoloženje u vlaku brinula su se dva Djeda Mraza i klaun s »lasicom«. Djeci najveća atrakcija bila je kada je Djed Mraz, inače strojovođa s tridesetogodišnjim iskustvom, preuzeo vožnju vlaka. Tada su se djeca nagurala u kabinu i teško su je napuštala.

Grad Zagreb darovao je jednu vožnju djeci iz Centar za autizam i SUVAG-a. Taj je vlak na putovanje 14. prosinca ispratio gra-donačelnik Zagreba Milan Bandić.


/ NOVOSTI

Tom prigodom mnogobrojni posjetitelji su u vitrinama mogli vidje-ti razvoj željeznica u Hrvatskoj iz kolekcije Dragutina Staničića te modele iz kolekcija ostalih članova Kluba vezanih uz europske že-ljeznice. Izloženo je i nekoliko maketa, a jedna »antigravitacijska« privukla je posebnu pozornost jer ju je inventivni član kluba Du-bravko Kuhta postavio iznad glava posjetitelja! Na taj način poka-zalo se da se mjesto susreta može racionalno iskoristiti, ali i da se mjerodavnima može skrenuti pozornost na neprimjereni prostor u kojemu Klub djeluje. Uz tradicionalnu burzu modela mnogi su po-sjetitelji popunili ili razmijenili svoje modele i pribor za izradu modela ili maketa. Hrvatska udruga vojnih minijaturista izložila je nekoliko diorama i vinjeta svojih članova koji su na ovogodišnjemu međunarodnom maketarskom kupu »Crna kraljica« ostvarili zapažene rezultate i ste-kli brojna priznanja. Pozornost su privukle samogradnje modela lokomotiva i vagona Tomislava Špehara te maketa Radoslava Karleuše »Uspinjača na vodu«.

Kluba željezničkih modelara Zagreb

Najveća maketa u HrvatskojKlub željezničkih modelara Zagreb već tradicional-no u studenome organizira susret modelara. Tako je 24. studenoga u prostorijama Zagrebačke tehni-čke kulture održan 14. susret modelara na temu 120 godina Zagreb GK i 150 godina dolaska prvog vlaka u Zagreb.

/ Piše: Dragutin Staničić/ Foto: Dragutin Staničić

Elektroničko doba nije zaobišlo ni modelarski svijet. Maketu s auto-matskim ranžiranjem vagona izložio je Zdravko Vuk. Robert Šlais održao je Prvu digitalnu akademiju, u sklopu koje je pokazao digitalizaciju i načine programiranja modela lokomotiva različitih proizvođača. Ovogodišnji susret pohodili su i modelari iz šire regije. Prvi put pokazana je i najveća maketa u Hrvatskoj. Riječ je o maketi Antuna Urbića koja će nagodinu biti izložena i građanima i turistima grada Zagreba.

Brojna publika razgledavala je makete


/ NOVOSTI

Pregled događaja 2012.

Godina restrukturiranja

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Dragutin Staničić

Prilagođavanje europskim standardimaSkorim ulaskom u EU u Hrvatskoj se provodi proces prilagođavanja europskim standardima. Taj proces provodi se i u hrvatskim želje-zničkim tvrtkama. Svrha tih aktivnosti jest prihvaćanje EU-ovih stan-darda te stvaranje preduvjeta za korištenja sredstava iz europskih fondova. Prvi projekt koji je financiran iz programa ISPA odnosi se na obnovu pruge Vinkovci – Tovarnik – DG, a u tijeku je provedba projekta obnove signalno-sigurnosnih uređaja u Zagreb GK. Radilo se i na podizanju obrazovne strukture zaposlenika Hrvatskih željeznica u suradnji s visokoškolskim ustanovama. Tako je poče-tkom godine HŽ Infrastruktura s Fakultetom elektrotehnike i raču-narstva Sveučilišta u Zagrebu potpisala ugovor o poslijediplomsko-me specijalističkom studiju »Željeznički elektrotehnički sustavi«.

Snijeg otežao redoviti tijek prometaTijekom veljače pale su obilne količine snijega te je puhala jaka bura, što je izazvalo velike poremećaje u prometu vlakova i u radu pružnih postrojenja. Vlakovi su kasnili, a najčešći uzroci bili su smr-zavanje skretnica i kvarovi na signalno-sigurnosnim uređajima. Za-bilježeno je i 185 otkazivanja putničkih vlakova, i to zbog kvarova lokomotiva te motornih vlakova. Jedno od važnih područja kontinuiranog rada u poslovnoj politici tvrtke odnosi se na suzbijanje korupcije. Tim su povodom u veljači HŽ-ov holding posjetili stručnjaci Misije Europske komisije za podru-čje suzbijanja i prevencije korupcije. U veljači je HŽ Putnički prijevoz uveo nove ponude namijenjene lo-jalnim korisnicima – HŽ WL Karticu i HŽ Auto Karticu. Isti mjesec putnička agencija »Croatia-express« osmislila je projekt »Upoznaj Hrvatsku željeznicom«.

Priprema za liberalizaciju tržištaU ožujku su imenovani predsjednici i članovi uprava tvrtki u sklo-pu HŽ-ova holdinga te članovi nadzornih odbora. Za predsjednika Uprave HŽ Holdinga imenovan je mr. sc. Rene Valčić, a za člano-ve Uprave Dražen Ratković i mr. sc. Ivan Vuković. Za predsjednika Uprave HŽ Putničkog prijevoza imenovan je dr. sc. Damir Grgić, a za predsjednika Uprave HŽ Vuče vlakova Damir Tot. Predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture imenovan je Darko Peričić, a članovima Uprave Nikola Ljuban i Marko Car. Predsjednikom Uprave HŽ Carga imenovan je Ivan Lešković, a članom Uprave Vlado Hanžek. U ožujku su čelni ljudi HŽ-ova holdinga održali konferenciju za novi-nare na kojoj je istaknuto da je glavni prioritet u sljedećem razdoblju priprema tvrtke za nadolazeću liberalizaciju tržišta. Tom prigodom izrazili su očekivanje da će ih u tim nastojanjima svesrdno podupri-jeti i Vlada RH i mjerodavno ministarstvo. Također je bilo rečeno da će se u tome procesu HŽ Cargo naći pred najvećim izazovom.

Počinje proces restrukturiranjaUprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga počela je provoditi proces re-strukturiranja čija je svrha opstanak tvrtke. Zaključeno je da opstanak željeznice u ovome obliku nije moguć u postojećim okolnostima, pogo-tovo nakon ulaska u EU. U skladu s time uprave tvrtki u sklopu HŽ-ova holdinga odabrale su koordinatore za izradu plana restrukturiranja po društvima. Izradi Programa restrukturiranja prethodila je izrada analiza poslovanja svakog društva u posljednje tri godine. Početkom travnja u Opatiji održano je 5. međunarodno savjetova-nje »Razvoj željezničkoga prometnog tržišta u Hrvatskoj i regiji« u organizaciji Hrvatskog društva željezničkih inženjera (HDŽI). U za-ključcima sa savjetovanja naglašeno je da u proteklome razdoblju nije učinjeno dovoljno na provedbi strategije prometnog razvitka RH, ponajprije u dijelu koji se odnosi na ulaganja u željeznički pod-sustav.

Željeznica je prioritet Vlade RHPočetkom svibnja HŽ Hrvatske željeznice holding posjetio je dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastruktu-re, koji je tom prigodom razgovarao s članovima uprava društava. Izjavio je da su najveći problem na željeznici nedovoljna ulaganja u infrastrukturu, zbog čega ona nije dovoljno konkurentna, te da će zbog toga željeznica u narednome razdoblju biti prioritetni zadatak Vlade i ministarstva. HŽ Infrastruktura prva je izradila novi prijedlog Pravilnika o organi-zaciji s ciljem smanjenja troškova i broja zaposlenih. Predsjednik Uprave Darko Peričić naglasio je da se novim Pravilnikom želi sma-njiti i broj razina odlučivanja. U skladu s time objedinit će se više organizacijskih jedinica, očuvat će se djelatnosti vezane uz održava-nje željezničke infrastrukture te podići učinkovitost poslovanja i pro-duktivnosti rada. Također će se ukinuti nepopunjena i nepotrebna radna mjesta te racionalizirati tehnološki proces. Tijekom svibnja HŽ-ov holding posjetilo je EU-ovo izaslanstvo na čelu s Johannesom Hahnom, povjerenikom EU-a za regionalnu politiku. Tom je prigodom izaslanstvo obišlo radove na projektu »Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb GK« financiranom bespovratnim sredstvima IPA-e. Krajem svibnja održana je osnivačka sjednica Socijalnog vijeća za sektor željezničkog prometa, čija je svrha unaprijediti socijalni dija-log. Istodobno je Uprava HŽ Carga organizirala kolegij s rukovode-ćim radnicima tvrtke na kojemu se raspravljalo o provedbi plana HŽ Carga za 2012. te o mjerama za njegovo ostvarenje. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izdalo je uporabnu dozvolu za novi vagon za kontejnerski prijevoz serije Sgnss-z koji je sagrađen u Radionici željezničkih vozila iz Čakovca.

Program restrukturiranja predan Skupštini HŽ Hrvatske željeznice holding bile su prva tvrtka u državnome vlasništvu koja je izradila cjelovit Program restrukturiranja. Riječ je o programima restrukturiranja trgovačkih društava nastalih podje-lom HŽ Hrvatskih željeznica holding koje su uprave usvojile tijekom lipnja. Sredinom lipnja Vlada RH osnovala je Povjerenstvo za željeznicu, čija je zadaća koordinacija svih aktivnosti s ciljem unapređenja i rješavanja problema i pitanja važnih za željeznički promet u RH te predlaganja Vladi RH potrebnih aktivnosti. Sredinom lipnja u Zagrebu je bilo održano savjetovanje pod na-zivom »Razvojne perspektive HŽ Carga«, što je jedna u nizu akti-vnosti kojima se HŽ Cargo priprema za nastup na liberaliziranome željezničkom tržištu. Radovi na remontu 16 km duge dionice pruge od Lokava do Drive-nika izvode se planiranim tempom. U Poznanovcu je 6. lipnja u probni rad pušteno novo osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza. Inovativna rješenja rezultat su ideje domaćih stručnjaka i razvoja domaće proizvodnje. Radionici željezničkih vozila u Čakovcu izdana je uporabna dozvola za novi vagon za kontejnerski prijevoz serije Sgnss-z.

Program restrukturiranja nema alternativeU srpnju je o provođenju Programa restrukturiranja mr. sc. Rene Valčić, predsjednik Uprave HŽ Holdinga, rekao da je sadašnje sta-nje na željeznici svima poznato, od lošeg stanja infrastrukture pre-ko zastarjeloga voznog parka do problema s nelikvidnošću, daljnje poslovanje tvrtke je sve teže. Upravo tu situaciju trebao bi popraviti Program restrukturiranja s čijom provedbom treba početi odmah da bi do 2020. imali modernu željeznicu. Program je kreiran primjenom standardnih metoda i podloga te se temelji na realnim podatcima, što znači da nema zavaravanja u pogledu stvarnog stanja. Program


/ NOVOSTI

su izradili menadžeri i zaposlenici koji će ga provoditi prema radikal-no postavljenim rokovima. Dana 10. srpnja u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture bila je održana konferencija za novinare o Programu restrukturiranja društava u sklopu HŽ-ova holdinga, koji je prije toga bio predsta-vljen socijalnim partnerima. Uprave društava u sklopu HŽ-ova holdinga predstavile su glavne smjernice i planove predviđene Programom restrukturiranja nadre-đenim službenicima, predstavnicima socijalnih partnera i branitelj-skih udruga svih poslovnih područja.Tijekom lipnja i srpnja u Zagrebu je boravila Misija Svjetske banke koja se, između ostalog, bavila stanjem u HŽ-u da bi do kraja srpnja Vladi RH mogla poslati bilješku sa svojim stajalištem o budućem statusu HŽ-ovih društava.

120 godina Zagreb GK Tijekom kolovoza nastavljene su aktivnosti na provedbi Programa restrukturiranja. Poštivanje rokova definiranih planom aktivnosti provedbe Programa restrukturiranja ključan je čimbenik za posti-zanje zadanih učinaka te su se stoga svaki tjedan s Upravom HŽ Holdinga održavali sastanci uprava, a svaka dva tjedna o tome su se podnosila izvješća mjerodavnome ministarstvu. U kolovozu je proslavljena 120. obljetnica Zagreb Glavnog kolodvo-ra, koji je u promet pušten 18. kolovoza 1892. Danas kroz kolodvor prođe 80 000 putnika dnevno. Neoklasicistička palača Zagreb GK-a sagrađena je 1892. zbog potrebe za proširenjem željezničkih kapa-citeta u Zagrebu koji su se pokazali nedostatnima ubrzo pošto je 1873. za promet bila otvorena pruga između Budimpešte i Rijeke.

Na novome početkuMjesec rujan u HŽ-ovu sustavu obilježen je nizom događaja koji su odredili njegovu budućnost. Realizirane su sve aktivnosti predviđe-ne Programom restrukturiranja. Između ostalog donesen je Pravil-nik o organizaciji HŽ Putničkog prijevoza, u kojem su sistematizirana radna mjesta iz djelatnosti koje je ta tvrtka preuzela iz HŽ Holdinga, a sredinom rujna Vlada RH dala je pristanak na ugovor o podjeli HŽ Vuče vlakova, koja je od 1. listopada podijeljena između HŽ Putni-čkog prijevoza i HŽ Carga. Tijekom rujna u luku Bakar uplovio je brod »Cape Veni« koji je iz Brazila dovezao 163 000 tona željezne rudače. Rudača se istovari-vala u silose, pretovarivala u vagone HŽ Carga te otpremala prema mađarskoj željezari »Dunaferr«. Bio je to prvi brod takve veličine u posljednjih dvadeset godina. U rujnu je obilježen Europski tjedan mobilnosti, koji se obilježava od 2002. Uz Zagreb, ove je godine u projekt bilo uključeno 2 000 europskih gradova. Partneri projektima koji su promicali bolju mo-bilnost bili su HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura. Početkom rujna u zagrebačkome Muzeju »Mimara« održana je kon-ferencija »Euforija« koja je obuhvatila niz predavanja i okruglih sto-lova, između ostalih i na temu prometa. Krajem rujna održana je druga regionalna konferencija »Intermo-dalni prijevoz i razvojni projekti«. Cilj konferencije bio je upoznati sudionike s trenutačnim stanjem, mogućnostima i prednostima

intermodalnog prijevoza u jugoistočnoj Europi, kao i s načinom fi-nanciranja projekata iz EU-ovih fondova.

Obilježen Dan Hrvatskih željeznicaKrajem listopada završen je statusni i strukturni dio promjena sa-stava HŽ-ova holdinga predviđenih Programom restrukturiranja, čime je počela nova faza u organizaciji željeznice u Hrvatskoj. Dana 5. listopada na Dan Hrvatskih željeznica obilježena je 150. obljetnica pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak/Galdovo. Početkom listopada u zagrebačkome hotelu »Sheraton« u organi-zaciji Russel Publishinga održana je konferencija pod nazivom »Že-ljezničke investicije u Jugoistočnoj Europi«. Domaćin konferencije bio je HŽ Holding, a konferencija je održana u tjednu obilježavanja Dana Hrvatskih željeznica. Dana 24. listopada Delegacija EU-a u RH na čelu s veleposlanikom Paulom Vandorenom, dr. sc. Sinišom Hajdašem Dončićem, mini-strom pomorstva, prometa i infrastrukture, te Jakšom Puljizom, zamjenikom ministara regionalnog razvoja i fondova EU, obišla je radove na rekonstrukciji pruge na dionici Okučani – Novska, proje-kta koji financira EU. Dana 9.listopada u redovitu vožnju krenuo je novi dizel-električni motorni vlak na redovitoj relaciji Zagreb GK – Kotoriba. Vlak je sa-građen u TŽV-u »Gredelj« u suradnji s tvrtkom Končar-Električna vozila. Dana 11. listopada počela je obnova dionice Sirač – Daruvar koja bi trebala biti dovršena do 1. svibnja 2013. Deset kilometara pruge za promet bilo je zatvoreno više od dvije i pol godine. Istog dana predstavnici Uprave HŽ Infrastrukture i požeški gradonačelnik Ma-rijan Ronko potpisali su sporazum o obnovi pruge Požega – Velika. Ukupna vrijednost investicije je 25 milijuna kuna, od čega će Grad Požega uložiti 350.000 kuna u kameni materijal.

Novo razdoblje Statusnim promjenama od 1. studenoga nastupilo je novo razdoblje na Hrvatskim željeznicama. Donedavno jedinstvena željeznica sada je organizirana u tri tvrtke koje su između sebe podijelile do tada zajedničke poslove. Ipak, unatoč statusnim promjenama i poslo-vanja triju zasebnih tvrtki, korisnik usluga ocjenjuje željeznicu kroz kvalitetu pružene usluge pa podjela ne znači i podjelu odgovornosti za sigurnost i kvalitetu. Početkom studenoga pod predsjedanjem predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića održana je druga sjednica Povjerenstva za želje-znicu. Povjerenstvo je donijelo dva važna zaključka. Prvi se odnosi na nabavu 44 nova vlaka, a drugi na izgradnju riječkoga prometnog pravca. Prvog studenoga počeo se provoditi Projekt ACROSSEE financiran iz EU-ova fonda SEE (South-East Europe). U projektu sudjeluje 13 zemalja jugoistočne Europe, a cilj je prevladavanje brojnih organi-zacijskih, administrativnih i infrastrukturnih prepreka čime se ola-kšava prekogranični prijevoz tereta. Sredinom studenoga Hrvatsko društvo za komunikacije, računovod-stvo, elektroniku, mjerenje i automatiku KoREMA u Beču i Zagrebu organiziralo je 32. stručni skup »Automatizacija u prometu 2012«.


U sklopu toga obrazovnog programa prvo predavanje bilo je održa-no 23. studenoga na temu »Japanska poslovna filozofija – kaizen«. Predavanje je održao prof. dr. sc. Zoran Stiperski, stručnjak za kaizen i voditelj Centra za japanske studije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Primjena kaizena koji je utemeljen na filozofiji sa-muraja koja promiče otvaranje i samopromjenu te korištenje tehnika napadača pri borbi s njim. Takva filozofija donosi promjenu gledišta i načina rada te bitno doprinosi uspješnosti i konkurentnosti tvrtke i osjećaju zajedništva u radnome sustavu. U radnim procesima uki-nute su beskorisne i suvišne aktivnosti, i to prema prijedlozima ra-dnika sa svih razina, pri čemu se menadžment ponajviše rukovodio poticajima radnika s nižih razina. Ta filozofija provodi se u najvećem broju japanskih tvrtki, kao i drugim europskim i američkim tvrtkama, a u Hrvatskoj tu su radnu etiku prihvatili Olympus, Audiovisual, Naše klasje, Modern-line i druge tvrtke.Predavanje pod nazivom »Strategija korporativnog poduzetništv« bilo je održano 30. studenoga. Održao ga je prof. dr. sc. Marijan Cingula,

Obrazovni petak

Uspješne poslovne prakseU sklopu redovitog programa »Obrazovni petak«, koji se organizira za radnike HŽ Carga, tijekom studenoga i prosinca održana su tri predavanja. Tim se predava-njima promiče cjeloživotno obrazovanje, a radnici se upoznaju s uspješnim poslovnim praksama.

redoviti profesor na Katedri za organizaciju i menadžment na zagre-bačkome Ekonomskom fakultetu. Pošto je predstavio ekonomske, upravljačke, inovativne i etičke dimenzije poduzetništva, prof. dr. sc. Cingula govorio je o pokretačima organizacijskih promjena koji uključu-ju dinamičnost tržišta, nove tehnologije, opće društveno-gospodarske trendove, promjenu strategije, proces organizacijskog rasta i životni vijek organizacije te je detaljno pojasnio svaki od tih pojmova. Posebnu pozornost predavač je posvetio strategijskome menadžmentu, načini-ma utvrđivanja misije i ciljeva tvrtke te dinamičkoj organizaciji. Takva organizacija brzo i učinkovito može reagirati na promjene koje podje-dnako izazivaju neprekidne prigode i prijetnje. Najčešće treba reagirati ako se mijenjaju navike i potrebe kupaca, ako to nalažu aktivnosti kon-kurencije ili ako se stvaraju uvjeti za razvoj novih proizvoda i usluga. Pri tome važnu ulogu ima menadžment koji mora prepoznati poticaje koji utječu na organizacijske promjene. Najviše pozornosti posveću-je se učenju koje je presudno za dinamičku organizaciju koja se želi brzo transformirati. Taj proces počinje odabirom radnika koji su skloni prihvatiti nove izazove, a postavljanjem mjerila potiče se usporedba s najboljima te razvoj vlastitih sposobnosti, pri čemu se nagrađuju oni koji izgrađuju i koriste znanje. Predavanje »Europski željeznički teretni prijevoznici i najuspješnije prakse« održali su 7. prosinca Mathias Lahrmann i Christian Grote-meier, konzultanti njemačke tvrtke BSL Transportation Consultants, koja je specijalizirana za usluge u prometnome i logističkome sekto-ru, a ima iskustvo u restrukturiranju europskih željeznica. Konzultanti su ukratko predstavili stanje teretnog prijevoza u europskim zemlja-ma koje još uvijek nisu dosegle količine prijevoza iz 2007. godine. U EU-27 Njemačka drži 28% tržišta, Poljska 13%, a očekuje se da bi hrvatski udio na tome području iznosio 0,7%. Nakon toga detaljno su uspoređene organizacijske strukture i strategije upravljanja, prodaje i upravljanja ljudskim potencijalima, kao i geostrateški interesi tvrtki DB Schenker, B-Cargo, SBB Cargo i Rail Cargo Austria. Zbog toga što 80% troškova teretnih prijevoznika otpada na operaci-onalizaciju prijevoza, u restrukturiranju takvih tvrtki potrebno je pro-vesti dubinsku analizu izvršavanja zadataka, racionalizaciju poslova-nja, povećati produktivnost, kontrolirati troškove i prepoznati važnost daljnje edukacije zaposlenika. Uz to potrebno je provoditi istraživanja među korisnicima pa se tako prema istraživanju koje je proveo BSL 50,5% korisnika na tu vrstu prijevoza odlučuje zbog cijene, a 23,6% zbog točnosti. U analizi poslovanja tvrtki predstavnici BSL-a zaključili su da se teretni prijevoznici trebaju usredotočiti na specifične industrije (automobili, papir, drvo), suradnju željezničkih uprava na međunarodnim korido-rima i lokalne prijevoze. U budućnosti težište će se stavljati na pou-zdan prijevoz visokokvalitetnih proizvoda, veću učinkovitost zbog koje će cijene prijevoza biti atraktivnije korisnicima, bimodalne prometne usluge i optimizirani prijevozni lanac s one-stop-shopom. U restrukturiranju HŽ Carga konzultanti su savjetovali da se utvrde prednosti i slabosti sustava, uvede sustavan pristup potrebama korisnika, razvije konkurentan sustav cijena, reorganizira Prodaja i uvedu nove usluge i tehnologije. Uz analizu i dokumentiranje radnih procesa, definiranje ključnih procesa i uvođenje sustava mjerenja poboljšanja u poslovanju tvrtke, HŽ Cargo trebao bi spremno do-čekati liberalizaciju željezničkog tržišta. Operatori koji će se nakon 1. srpnja 2013. pojaviti na hrvatskome tržištu usredotočit će se na međunarodne blok-vlakove, intermodalni prijevoz, prijevoze iz luka i na potrebe međunarodnih korisnika. Nakon predavanja polaznici su postavljali mnogobrojna pitanja, a ispunili su i anketni upitnik za evaluaciju predavanja koji je izradila Služba za ljudske potencijale. Tim predavanjem pokrenut je »Obrazo-vni petak« kojim je uvedena praksa održavanja redovitih obrazovnih programa za radnike HŽ Carga koje provode Korporativne funkcije.

/ Piše: vana Čubelić/ HŽ CARGO


/ HŽ CARGO/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ivana Čubelić

Brod dug 289 metara i širok 45 metara natovaren je sa 166 000 tona željezne rudače koju je dopremio iz Južnoafričke Republike. Za otpre-mu robe HŽ Cargo na raspolaganju ima 13 lokomotiva, a otprema se šest vlakova dnevno u čijim je kompozicijama 12 vagona. Svaki vlak natovaren je sa 700 tona, tj. prevozi se 4200 tona dnevno.

Terminal za rasute terete

U Bakru novi capesize brodBudući da je otprema s broda »Cape Veni«, koji je u Bakar uplovio u rujnu, završena prije roka, dana 25. studenoga u Bakar je uplovio brod »Tianshenghai« istih kapaciteta. Željezna rudača s tog broda pono-vno se prevozi za mađarsku željezaru »Dunaferr«.

U povodu toga bila je održana konferencija za novinare na kojoj su bili nazočni Vedran Devčić, predsjednik Uprave Luke Rijeka; Vaso Janičić, predstavnik »Dunaferra«, i Ivana Čubelić, menadžerica za odnose s javnošću HŽ Carga. Uz njih na konferenciji su bili i Igor Lešnjaković, predsjednik Uprave Transagenta; Željko Mihaljević, glavni kontrolor za tehnologiju HŽ Carga; Milan Kosanović, šef

Glavne poslovnice Rijeka HŽ Carga, i ostali predstavnici tvrtki koje sudjeluju u tome poslu. Tom je prigodom pohvaljena dosadašnja uspješna suradnja koja je rezultirala prijevremenom otpremom te-reta s broda »Cape Veni« te je izražena nada da će takvo poslova-nje biti nastavljeno.

Na relaciji Moravice – Rijeka prevezeno je 15 vlakova sa 10 315 bruto tona, a na relaciji Rijeka – Moravice 17 vlakova sa 12 889 bruto tona. U riječkome prometnom čvorištu utovareno je 127 vagona sa 6449 bruto tona, a istovarena su 142 vagona sa 6098 bruto tona. Takav opseg prijevoza dokaz je najavama prema kojima bi u prosincu HŽ Cargo na riječkome prometnom pravcu trebao prevesti oko 400 000 tona roba. Uz prijevoz 166 000 tona željezne rudače s terminala za rasute tere-te u Bakru, šećera iz Luke Rijeka te ostalih roba, HŽ Cargo prevozi kompletan izvozni asortiman željeza i proizvoda od željeza iz Slova-čke i Češke, a uz ugovorene poslove, najavljen je i prijevoz novih količina ugljena. HŽ Cargo obvezao se i na prijevoz vlakova koji voze po posebnim uvjetima (prijevoz izvanrednih pošiljaka) prosječnom brzinom od 10 km/h na dionici od Podsuseda do Rijeke dugoj 200 kilometara. HŽ Cargo poduzeo je sve aktivnosti kako bi osigurao neometan tijek roba pa je tako na vlastiti trošak autobusima supstituirao putnički prijevoz na spomenutoj relaciji. Uz preusmjeravanje robnih tokova na V.b koridor, prijevozom provoznih i izvoznih roba ostvaruje se strategija gospodarskog rasta Republike Hrvatske te ponovno dokazuju pouzdanost i konkurentnost HŽ Carga i riječkoga prometnog pravca.

Riječki prometni pravac

Prevezene 23 204 toneDana 5. prosinca na relaciji Moravice – Rijeka – Moravice prevezena su 32 vlaka sa 23 204 bruto tone. Taj opseg prijevoza ostvaren je u roku od 18 sati.


/ AGIT / Piše: Sanela Dropulić/ Foto: Dragutin Staničić

Prvi kontejnerski vlak na relaciji Rijeka – Beograd koji bi mogla sufinancirati i Europska unija u sklopu intenziviranja prijevoza že-ljeznicom, koji znatno više udovoljava ekološkim standardima od cestovnoga teretnog prijevoza, stigao je u Beograd za manje od 24 sata od ukrcaja u Luci Rijeka, koji je obavljen u utorak 27. stude-noga u 23.59 sati. Vlak je dio projekta pod nazivom Go Rail – Go Green za čija je sred-stva aplicirala tvrtka AGIT iz Zagreba te ga u suradnji sa Željezni-cama Srbije pokrenula, nastojeći većinu roba koju danas prevoze kamioni, skupi i ekološki puno veći onečišćivači, preusmjeriti na željeznicu kao na jeftiniju i po zaštitu okoliša prihvatljiviju vrstu pri-jevoza. Tvrtka AGIT, lider u regionalnome prijevozu željeznicom, još je 2006. počela s prijevozom kontejnera iz Luke Rijeka do Beogra-da. U suradnji s HŽ Cargom, Željeznicama Srbije i ŽIT-om Beograd, taj projekt dobio je novu dimenziju. Stručnjaci s Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izračunali su da je za prijevoz robe željeznicom potrebno od 2 do 2,7 puta manje energije nego za njihov prijevoz kamionima. To konkretno znači da se prilikom prijevoza jednake količine robe (jedan brodski kontej-ner) kamionom na relaciji Rijeka – Beograd u atmosferu ispusti 38 tona CO

2, a u slučaju kada se roba prevozi željeznicom do terminala

Beograd u atmosferu se ispušta 11 tona CO2, odnosno 27 tona

CO2 manje po kontejneru, što je znatan doprinos globalnome sma-

njenju emisije štetnih stakleničkih plinova. Na žalost, na godišnjoj se razini 75% kontejnera iz Luke Rijeka prevozi kamionima pa je

Tvrtka Agit

Prvi kontejnerski vlak iz Rijeke u BeogradZahvaljujući projektu Go Rail – Go Green kojim je tvrtka AGIT aplicirala za sredstva iz EU-ovih fon-dova, pokrenut je protok roba te povećana skrb o zaštiti okoliša.

lagano izračunati učinak njihove emisije štetnih plinova na okoliš i svih prednosti spomenutog projekta koji je otvorio prvi kontejnerski vlak iz Rijeke do Beograda. O tome da je riječ o važnome projektu svjedoči i uspostavljanje stalne željezničke linije između Rijeke i Beograda na kojoj će kon-tejnerski vlakovi voziti dva puta tjedno te će se znati točan dan i sat njihove otpreme i prispijeća. Svi brodski kontejneri bit će opremljeni GPS-plombama te će vlasnik robe u svakome trenutku znati točnu poziciju robe. Da bi projekt zaživio, Europska unija planira sufinancirati znatan dio prijevoznih troškova da bi vlasnicima kontejnera prijevoz željezni-com na taj način bio što jeftiniji, a onečišćenje okoliša što manje. Projekt je iznimno važan za hrvatske i srpske državne željeznice, napose u smjeru pokretanja modernizacije poslovanja, povećanja razine kvalitete usluge, povećanja prihoda te odgovornog i prema ekološkim standardima usmjerenog poslovanja.

U Opatiji je dogovarana politika cijena za sljedeću godinu, uz napomenu da će korekcije cijena najvjerojatnije ići prema višim tarifama. Također je dogovoreno pružanje kvalitetne i korisni-cima prilagodljive usluge koja će biti u mogućnosti odgovoriti na sve tržišne izazove. Govorilo se i o tome da je recesija bitno smanjila opseg željezničkoga teretnog prijevoza. Istaknuta je i rastuća konkurencija privatnih operatora, koji posljednje tri godine djeluju na slovenskome tržištu, a pripremaju se i za do-lazak na hrvatsko tržište ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Predstavnici regionalnih željeznica izrazili su potrebu za zajedni-čkim djelovanjem kroz redovitu razmjenu iskustava te za prove-dbom zajedničkih ideja usmjerenih k rješavanju problema poput propusnosti roba na granicama, koje zbog carinskih procedura često dugotrajno čekaju na prelazak u drugu državu jugoistočne

Sastanak u Opatiji

Snažnije djelovanje na regionalnome tržištuU organizaciji Agencije za integralni transport (AGIT), dana 28. i 29. studenoga u Opatiji okupili su se predstavnici nacionalnih željeznica Hrvat-ske, Slovenije i Srbije da bi analizirali poslova-nje u 2012. te da bi što bolje pripremili poslovnu strategiju za tržišne izazove u 2013. godini.

regije, što bitno usporava prijevoz željeznicom u odnosu na cesto-vni prijevoz. Naglašena je i potreba za energičnijim zajedničkim nastupom pre-ma kupcima i tržištima jugoistočne Europe i šireg okružja. Upravo tradicija zajedničkog poslovanja, međusobnog razumijevanja te logističke potpore otvara nove mogućnosti prije pojave privatnih konkurenata u željezničkome teretnom prijevozu. Brojne su partnerske mogućnosti triju željeznica, a AGIT će omogu-ćiti pristup inozemnim i domaćim klijentima u teretnome prijevozu. To će se u narednome razdoblju nastojati ostvariti kroz projekte od obostranog interesa prijevozom prema državama Europske unije te tržištima istočne Europe i Azije. Jačanje prometnih koridora preko Slovenije i Hrvatske, koji su u tere-tnome prijevozu zapostavljeni ili slabo i nedovoljno iskorišteni, tako-đer je istaknuto kao prioritet u zajedničkome djelovanju željeznica. Inače, Željeznice Republike Srpske godišnje u prosjeku prevezu 5,2 milijuna tona robe, Slovenske željeznice 16,2 milijuna tona robe, a Hrvatske željeznice 12, 5 milijuna tona robe. Tjedan dana prije sastanka u Opatiji Uprava AGIT-a održala je sa-stanak na istu temu s predstavnicima Željeznica Srbije u Beogradu, na kojemu je težište stavljeno na intenzivniju suradnju na projektu »Marco Polo« financiranog i sredstvima EU-a, a sa svrhom većeg korištenja željeznice u prijevozu roba u odnosu na cestovni promet.


/ KOLODVORI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Prema novoj organizaciji HŽ Infrastrukture, Osijek je jedan od kolodvora Regionalne jedi-nice Organizacije i regulacije prometa Istok sa sjedištem u Vinkovcima. U kolodvoru su si-stematizirana 52 radna mjesta. Uz šefa kolodvora zaposlena su i tri pomoćnika šefa kolodvora, tehnolog, školski instruktor (koji u novoj organizaciji nije predvi-đen), 12 prometnika, tri telegra-fista, 10 nadzornih skretničara i 21 skretničar.

Osijek se nalazi na dijelu V.c koridora Beli Manastir – Osijek

Kolodvor Osijek

Obnova je neophodnaKolodvorska zgrada u Osijeku ima potencijal repre-zentativnog objekta, no njezino stanje ni izbliza ne odaje takvu sliku. Hitnim intervencijama nastoje se spriječiti veće štete i to je sve što se može učiniti do temeljite obnove.

– Đakovo – Vrpolje – Slavonski Šamac, a u kolodvor vlakovi stižu iz pet smjerova, točnije iz Đakova, Dalja, Belog Manastira, Našica i Vinkovaca. Već na prvi pogled do izražaja dolazi dotrajalost kolo-dvorske zgrade. Naime, kada se na V.c koridoru izvodio kapitalni remont, dio posla nije dovršen. Pruga je, osim na desetak kilome-tara pruge od Viškovaca prema Đakovu gdje je najveća dopuštena vozna brzina 30 km/h, osposobljena za vozne brzine od 100 km/h.

Kolodvorske zgrade uređene su u Dardi, Belome Manastiru, Vladislavcima i Đakovu, no pritom u Osijeku i Đakovu nije ugrađeno novo osiguranje kolodvora. Naime, kolodvor Osijek osiguran je SS-uređajem starijim od stotinu godina. Elektro-mehanički uređaj datira iz 1911. pa ispada da je osiguranje zagrebačkoga glavnog kolodvora, koje se upravo mijenja zbog dotrajalosti, relativno novo. Uređaj radi pouzdano, ali ulazni signali, osim triju skretnica, ne ovise o smjeru vožnje. Zbog za-

starjelih tehnoloških rješenja, u kolodvoru je nužan angažman većeg broja skretničara.

Šef kolodvora Osijek je Miroslav Drenjavčević, željezničar s dosta radnog iskustva. Nakon završene Željezničke tehničke škole, u ruj-nu 1986. počeo je raditi kao prometnik u Strizivojni-Vrpolju. Deset godina kasnije prešao je u Đakovo, a 7. veljače imenovan je šefom osječkoga kolodvora. Gotovo dvije godine proveo je u Hrvatskoj vojsci, a kraće je radio kao referent za izvanredne događaje.

Danas je u novoj organizaciji sustava Hrvatskih željeznica uloga šefa kolodvora bitno drugačija nego prije: / HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo određuju vozne redove, što će se prevoziti i kojim sredstvima. Naš posao je da organiziramo prijevoz – rekao je Drenjavčević.

O rekonstrukciji kolodvorske zgrade u Osijeku govori se već dulje. Okoliš, odnosno gradski pješački prilaz, a donedavno parkiralište ispred kolo-dvora, je uređen. Sagrađen je i suvremeni pješački nathodnik iznad pe-rona, a premješten je i iseljen dotrajali autobusni kolodvor. Kolodvorska zgrada zahtijeva temeljitu i vjerojatno skupu obnovu. Hitnim intervenci-jama nastoji se održati postojeće stanje i spriječiti veće štete. Tako je za prvu ruku sanirano krovište, a sada se kao prioritet nameće uređenje nadstrešnice. Prošla Uprava nije odobrila sanaciju nadstrešnice, a ona je

u takvu stanju da bi u slučaju većih količina snijega moglo biti problema. Uređenjem prometnog ureda i službenih prostorija poboljšani su radni uvjeti zaposlenih u izvršnoj službi, no bez temeljite obnove kolodvorske zgrade i ugradnje suvremenog osiguranja sva ta rješenja nisu potpuna.

Novost, i to vrlo neugodna, za sve one koji putuju željeznicom jest prena-mjena platoa ispred željezničkoga kolodvora u pješačku zonu. Parkirališni prostor danas više ne postoji i automobili se najbliže mogu parkirati u podzemnoj garaži novoga autobusnog kolodvora, koji je od osječkoga kolodvora udaljen jedno tramvajsko stajalište, što za one koji nose kofere nije kratka i ugodna šetnja. Moderni autobusni kolodvor sagrađen je kao projekt javno-privatnog partnerstva u kojemu su sudjelovali Grad Osijek i APP d.o.o. Požega. Zamišljeno je da se u njemu objedine usluge svih prijevoznika, no budući da gradsko prijevozničko poduzeće GPP Osijek u njemu ne zaustavlja svoje autobuse, jasno je da postoji problem. Nara-vno, ta situacija ide na štetu svih onih koji putuju vlakom.

Miroslav Drenjavčević


/ OSOBNO

/ Jedan ste od rijetkih načelnika općine-volontera koji je ostao vje-ran željeznici i poslu strojovođe? / Već tri desetljeća radim kao strojovođa u bivšoj Vuči Karlovac. Pre-ma novoj organizaciji zaposlen sam u HŽ Cargu. Do 1990. bio sam apolitičan čovjek, a početkom te godine, među prvima u Karlovačkoj županiji, utemeljili smo HDZ u Generalskome Stolu. Odlučili smo uzeti sudbinu u svoje ruke. Početkom Domovinskog rata uključio sam se u Hrvatsku vojsku, u kojoj sam bio od 1991. do 1992. godine. Su-djelovao sam i u »Oluji«. Općina Generalski Stol utemeljena je 1993. godine, a općinskim načelnikom imenovan sam nakon izvanrednih izbora u srpnju 2002. godine . Ovo mi je treći mandat. Lokalni izbori su u svibnju 2013. i još nisam odlučio hoću li se ponovno kandidirati. Inače, hrvatski zakoni dopuštaju da se posao načelnika obavlja vo-lonterski, a slučajevi kao što je moj nisu česti. Nakon što sam izabran za načelnika, nisam puno razmišljao. Željeznica je moj život, više od zanimanja pa sam odlučio nastaviti raditi kao strojovođa.

/ Kako uspijevate uskladiti oba posla?

/ Vlakove vozim već tri desetljeća. Moj otac bio je ložač. Brat mi je radio na željeznici, a njegov sin Dražen strojovođa je u Karlovcu. I ja nastavljam željezničku tradiciju koju njegujemo u obitelji.

Ivan Škrtić, strojovođa i načelnik općine

Danju načelnik, noću vozi vlakoveIvan Škrtić, pedesetdvogodišnji strojovođa HŽ Car-ga Karlovac, već treći mandat je i načelnik-volonter Općine Generalski Stol. Načelnički posao obavlja volonterski već jedanaest godina.

Poznato je da strojovođe rade u smjenama. Za mene je to sre-ća jer prijepodne mogu biti u uredu načelnika. U Vuči Karlovac, kada je to trebalo, radili smo i prekovremeno. Dane godišnjeg odmora provodim u uredu načelnika jer trebam rješavati dosta problema. Doslovno, danju sam načelnik, a noću vozim vlako-ve, i u oba posla nema popusta.

/ Koji su najveći problemi Općine Generalski Stol?

/ Problemi malih općina slični su cijeloj Hrvatskoj. Općina Generalski Stol ima stotinu četvornih kilometara na kojima živi 3 199 stanovni-ka. Problem je što na velikome prostoru treba urediti infrastrukturu. Osim malog broja obrta, u Općini nema tvornica. Osnovni prihodi su prihodi od poreza zaposlenih, koji većinom rade u državnim institu-cijama, vojsci, policiji i javnim poduzećima. Dosta željezničara živi u Generalskome Stolu, a rade od Rijeke do Zagreba.

Općina spada u kategoriju područja od posebne državne skrbi. Imamo godišnji proračun od pet milijuna kuna, a nemamo izravnih državnih dotacija. Zbog recesije teško je s određenim projektima ući u pojedina ministarstva. Zadnji projekt nam je uređenje dječjeg vrtića.

Osamdeset posto sredstava pokriva Ministarstvo regionalnog ra-zvoja, a ostalo Općina. U manjem opsegu asfaltiramo lokalne ceste i vodovod, ali to teško ide.

U Općini su zaposleni pročelnik Upravnog odjela, dva referenta, komunalni radnik i čistačica. Drago mi je što nemamo »političkih« problema. U Općinskome vijeću situacija je stabilna. Naime, iako HDZ ima većinu, jedanaest vijećnika iz različitih stranaka složno je u rješavanju pitanja koja se odnose na uređenje Općine. Oni su mi potpora jer inače ne bih toliko izdržao kao načelnik. Usput, za posao načelnika dobivam volontersku naknadu. Nemam službeni automo-bil, već vozim osobni automobil star petnaest godina.

/ Kako vaša obitelj gleda na vaša dva posla i što planirate u budu-ćnosti?

/ Nikada nisam htio biti profesionalni dužnosnik. Zanimalo me je što i kako mogu riješiti u Općini i tako je ostalo do danas. No moram priznati da posao načelnika, isto kao i posao strojovođe, nije dobar za zdravlje. Supruga nije zaposlena, kći i sin, srećom, rade, a tu je i moja majka. Kada ponekad kući dođem nervozan, prigovore mi treba li mi to.

U radu s ljudima doživim svašta, no zadovoljan sam onime što smo uradili u Općini. Danas je situacija u društvu teška.

Zabrinut sam zbog situacije na željeznici i brige za skoru budu-ćnost. Htio bih u miru napustiti željeznicu i otići u mirovinu. U po-litiku sam ušao usput, ali je posao strojovođe moj život. Nastojim biti smiren, koliko to mogu, i do kraja oba posla raditi najbolje što mogu.

/ Razgovarao: Boris Ćavar/ Foto: Boris Ćavar

Ovim putem Zahvaljujemo na velikodušnoj pomoći svima Vama koji ste sudjelovali u humanitarnoj akciji prikupljanja novčanih sredsta-va za moga sina Vedrana i svojim prilozima omogućili daljnju re-habilitaciju, podmirenje troškova posebne prehrane, te olakšali mi nabavku skupih higijensko medicinskih potrepština.

Vedranovo stanje je nažalost nepromijenjeno od trenutka stradavanja u teškoj prometnoj nesreći iz 2005. godine, od kada je u stanju moždane kome, a šanse za oporavak za sada su minimalne. Dragi moji željezničari još jednom hvala Vam na velikom srcu, te spoznaji da je željezničarska solidarnost bila, jest i ostala neupitna i da u svojoj nevolji nisam sama.

Ivan Škrtić

Zahvala obitelji Smiljane Mihalec


/ POVIJEST

Lokomotiva oznake JŽ 11-015 iz više je razloga vrijedno muzejsko vozilo. Prije svega stoga što je riječ o lokomotivi iz serije brzovoznih lokomotiva MÁV 424/JDŽ/JŽ 11 koje su zbog svojih tehničkih osobi-tosti i poboljšanja usvojenih u kasnijim godinama proizvodnje sma-trane najuspješnijim lokomotivama mađarske željezničke industrije. No lokomotiva JŽ 11-015 ima i zanimljivu povijest jer je bila jedna od triju parnih lokomotiva koje su između ožujka 1947. i kolovo-za 1957. vukle kompoziciju Plavog vlaka kojim su se koristili Josip Broz Tito kao predsjednik Jugoslavije i državni protokol.

Sve tri lokomotive tzv. predsjedničkog vlaka (11-015, 11-022 i 11-023) građene su prema posebnoj narudžbi u Tvornici MAVAG u Budimpešti i isporučene 1947. godine.

Lokomotiva JŽ 11-015 nosi tvornički broj 5574, nakon izgradnje 15. veljače 1947. zaprimljena je u Ložionicu Zagreb, a od 27. ožuj-ka 1947. do 1. kolovoza 1960. vodila se u Ložionici Beograd. Po-tom je ponovno vraćena u zagrebačku ložionicu gdje je ostala do kraja prometovanja. Lokomotiva je tzv. predsjednički vlak vukla sve do 1958, a nakon toga bila je uključena u redoviti željeznički promet tadašnjeg ŽTP-a Zagreb, gdje je vozila do travnja 1980. godine. Tijekom svojega rada prešla je 1 524 250 km, od čega je oko 400 000 km vozila u sastavu Plavog vlaka.

Da bi sačuvali uspomenu na taj vlak, a lokomotivu učinili dostu-pnom javnosti, zagrebački željezničari odlučili su lokomotivu izlo-žiti na Zagreb Glavnom kolodvoru kao spomenik tehničke baštine. Zbog toga je lokomotiva tijekom proljetnih mjeseci 1982. obno-

Obnova muzejske lokomotive JŽ 11-015

Ušminkavanje nakon 30 godinaOd sredine studenoga tvrtka Remont i proizvodnja željezničkih vozila d.o.o. Slavonski Brod obnavlja muzejsku lokomotivu oznake JŽ 11-015 koja je u fundusu Hrvatskoga željezničkog muzeja. Radovi se izvode na vanjskome izložbenom prostoru HŽM-a u Ulici grada Vukovara 47.

/ Piše: Helena Bunijevac/ Foto: Arhiva HŽM Branimir Butković

vljena u TŽV-u »Gredelj«, a 27. srpnja iste godine i izložena na zagrebačkome Glavnom kolodvoru. Deset godina poslije, 16. svi-bnja 1992, lokomotiva je uklonjena s izložbenog mjesta i sklonje-na na izložbeni prostor Hrvatskoga željezničkog muzeja. I danas, 30 godina poslije, ponovno će joj biti vraćen dostojanstven izgled i prvotni sjaj.

Spomen lokomotiva snimljena 1982. godine Mario Brzić, djelatnik RPV Slavonski Brod

Plava lokomotiva serije 11-015


/ IZ SVIJETA / Preveo: Damir Piljac/ Foto: Wolfgang Krauss

Četvrti željeznički paket

Integracija ili odvajanje, pitanje je sadRasprava o planiranome Četvrtom željezničkom paketu reformi Europske komisije (EK) o načinu strukturiranja i regulacije europskih željeznica ra-zbuktala je strasti između nekih od vodećih želje-zničkih menadžera u Europi.

Neki smatraju da su pokušaji EK-a da prisile preostale integrirane željeznice (i neke koje bi se ponovno željele organizirati tako) da odvoje infrastrukturu od prijevoza ipak korak previše.Da bismo sagledali bît problema, prvo je potrebno razmotriti šarolikost organizacija željeznice u Europi koje se kreću od potpune odvojenosti infrastrukture od prijevoza u zemljama poput Velike Britanije, Nizozem-ske, Poljske, Španjolske te nordijskih zemalja preko organizacija stru-kturiranih kao holding u Njemačkoj, Italiji i Austriji do potpuno integrira-nih željeznica u manjim zemljama poput Irske i Luksemburga. No situacija postaje znatno složenija jer privatni prijevoznici, uglavnom teretni, kojima se u zadnje vrijeme pridružuje i sve veći broj privatnih putničkih operatora, uvode u promet svoje vlakove na većinom naci-onalnim željezničkim mrežama. Velike državne željeznice kroz podru-žnice svoje vlakove uvode i u promet u susjednim zemljama. Međutim, malo je korelacija između stupnja na kojemu je pojedina zemlja otvorena za konkurenciju i strukture odnosno organizacije nacionalne že-ljeznice. Tako, primjerice, Njemačka, zastupajući svoju strukturu holdin-ga, tvrdi da ima najveći broj otvorenih pristupa privatnih operatora, dok, primjerice, Španjolska, koju su zagovornici integracije izdvojili kao jednu od najpotpunije odvojenih željezničkih tvrtki, trenutačno nema ni jednoga privatnog operatora. U slučaju Španjolske to je možda više posljedica širina kolosijeka koje se razlikuju od onih u ostatku Europe i relativne željezničke izoliranosti zemlje nego organizacijske strukture. U rujnu 2012. zastupnici integracije dobili su poticaj kada je Europ-ski sud pravde presudio da Njemačka željeznica (DB) i Austrijske savezne željeznice (ÖBB) nisu u sukobu s europskim zakonodav-stvom o liberalizaciji te da europska Smjernica 91/440 ne zahtijeva institucionalnu odvojenost infrastrukture od prijevoza. To znači da su njihove nacionalne željezničke tvrtke strukturirane kao holding posve u skladu sa zakonom. Međutim, veselje je bilo kratka vije-ka jer je Siim Kallas, potpredsjednik EK-a mjerodavan za promet, izjavio da želi dovršiti proces odvajanja infrastrukture od prijevoza kao dio svoje vizije jedinstvenoga željezničkog tržišta koje bi trebalo rezultirati većom konkurentnošću.

/ Ni u kojem se slučaju povratak integriranih željezničkih struktura kakve smo imali u Europi prije 20 godina realno ne može smatrati korakom naprijed – ustvrdio je Kallas 24. rujna na konferenciji EK-a u Bruxellesu na kojoj se raspravljalo o Četvrtome željezničkom paketu. Dr. sc. Rüdiger Grube, predsjednik Uprave DB-a, te Sophie Boissard, glavna ravnateljica Švicarskih saveznih željeznica (SNCF), dijele platformu koju su 15. listo-pada u Bruxellesu iznijeli s Andreasom Schwillingom, partnerom u tvrtci Roland Berger Strategy Consultants, koja zastupa načela integriranih željezničkih tvrtki. Roland Berger prezentirao je svoju studiju o ustroju i funkcioniranju integriranih željezničkih tvrtki u Kanadi, Sjedinjenim Ame-ričkim Državama, Rusiji, Kini i Japanu, koja opisuje njihove tehničke i ekonomske prednosti. / Rezultati pokazuju da integrirano upravljanje infrastrukturnim i prijevo-zničkim operacijama nije prepreka za poboljšanje učinkovitosti željezni-čkih sustava – naglasio je Schwilling te istaknuo da brojne tehničke i tehnološke prednosti proizlaze iz integracije jer omogućuju bolje i učinko-vitije upravljanje svim važnim parametrima koji proizlaze iz tzv. wheel-rail sučelja, a time pomažu da se troškove zadrži pod kontrolom. Pitanje je je li usporedba velikih zemalja poput Kanade, SAD-a, Rusije i Kine s ma-njim zemljama u Europi valjana, s obzirom na njihovu vrlo različitu želje-zničku povijest te gospodarsku i političku klimu? U studiji Roland Berger gotovo svi ispitani viši željeznički menadžeri spomenutih zemalja izjavili su da neće ulaziti u poslove u Europi zbog nedostatka tehničke jednoo-braznosti, vrlo složenih željezničkih propisa te nedostatka pouzdanosti i dosljednosti u provedbi propisa i reformi. Međutim ti razlozi nemaju ni-kakve veze s time je li željeznica strukturirana odvojeno ili ne, već više s povijesnim naslijeđem svake zemlje koja pronalazi vlastiti put do otvore-nog tržišta. S posljedicama takvog naslijeđa se EK pokušava uhvatiti u koštac. Ni Grube ni Boissard nisu kritizirali deregulacije već uvedene u Europi, ističući da oni podržavaju željezničku liberalizaciju. / Čini se da EK misli da slobodni pristup infrastrukturi ne funkcioni-ra. Pa kako se to moglo dogoditi?! Ima, nažalost, dovoljno propisa, ali se ne provode – rekao je Grube./ Naše argumente ne treba promatrati kao predbacivanje EK-u. Mi ih jednostavno molimo da, kada se raspravlja o namjeri razdvajanja, stvari treba poduzimati korak po korak – dodala je Boissard. To zahtijeva da se proces uspori, da se konsolidiraju ostvareni dobici te pojača provođenje postojećih propisa koji svakako imaju zasluge za ostvareno te da se pri-hvati to da postojeći propisi nisu kule od pijeska kako ih neki željeznički menadžeri vole tumačiti. EK treba uzeti u obzir realnost jer prisutno je i mišljenje da EK posvećuje premalo pozornosti interesima kupaca.


/ IZ SVIJETA/ Piše: Toma Bačić/ Foto: Arhiva Siemens

NjemačkaSmanjenje razine buke u DB-uNjemačka željeznica je u jesen 2012. objavila da je cilj tvrtke sma-njiti razinu buke koju proizvode njihovi vlakovi najmanje 50%, a tom će cilju pomoći niz mjera od kojih je najvažnija ugradnja kompozi-tnih kočnih papuča na teretne vagone. Nove kompozitne papuče trenutačno se postavljaju na 60 000 teretnih vagona u vlasništvu DB Schenkera. Buka je u Europi prepoznata kao glavni problem onečišćenja koji emitira željeznica i protiv nje se vodeći europski operatori stalno i intenzivno bore.

Ukidanje željezničkih pruga u NjemačkojTrend smanjenja troškova održavanja željezničke infrastrukture pogađa i velike europske željeznice. U skladu s time je DB Netze, vlasnik i upravitelj željezničke infrastrukture u Njemačkoj, najavio da 9. prosinca ukida ili obustavlja željeznički promet na sljedećim željezničkim prugama:– KBS 173 Neustrelitz – Mirow, pruga se zatvara za putnički prijevoz i DB Netze je planira prodati lokalnoj upravi– KBS 183 Rostock – Rostock Seehafen Nord, pruga se zatvara za putnički prijevoz, no ostaje otvorena za teretni prijevoz– KBS 209.70 Pritzwalk – Putlitz, pruga se zatvara za putnički prije-voz, a u vlasništvu je tvrtke PEG (Netinera)– KBS 539 Zwotental – Adorf (Vogtland), pruga se zatvara za putni-čki prijevoz, a budućnost teretnog prijevoza je neizvjesna.

Vijesti iz svijeta željeznice

U rujnu 2012. u europskim časopisima objavljene su prve fotografije novoga Siemen-sova vlaka za visoke brzine Velaro UK, koji ta njemačka tvrtka proizvodi za francusko-britansko-belgijskog operatora Eurostar. Prije toga Siemens je maketu vlaka u realnoj

veličini postavio u Londonu.

NizozemskaNS raspisuje natječaj za kupnju novih lokalnih vlakovaU rujnu 2012. služba Nizozemskih željeznica NS Financial Ser-vices (NS FS) raspisala je natječaj za kupnju novih vlakova za lokalni prijevoz. Prema uvjetima raspisanog natječaja vlakovi moraju poštivati oprobani dizajn i ne smiju biti katni. Uz to, NS FS je postavio rigorozno stroge financijske kriterije za svakog ponuđača, što je iz tržišne utakmice odmah izbacilo sve even-tualne istočnoeuropske kandidate. Natječaj je raspisan sa zanimljivim kriterijima. Naime nije de-finiran broj vlakova koji se naručuju, već broj sjedala te NS FS naručuje od 10 000 do 20 000 sjedala, uz mogućnost dokupa još njih 7500.

AustrijaŐBB naručuje stotinu EMV-ova Desiro MLSvojedobno su Austrijske savezne željeznice (ŐBB) pregovarale sa Siemensom o kupnji 200 novih elektromotornih vlakova Desiro ML. Budući da financijska konstrukcija kupnje tih vlakova nije zatvorena, u ŐBB-u su narudžbu smanjili i sada naručuju 100 vlakova. Od 100 naručenih vlakova, 65 će ih platiti regija Niederösterreich, a 35 ostale austrijske regije. Desiro ML je nova Siemensova platforma za lokalne vlakove, koja zamjenjuje stariju platformu Desiro.

ŐBB objavio detalje voznog reda za 2012/2103Austrijski nacionalni željeznički operater ŐBB objavio je detalje no-voga voznog reda koji će na snagu stupiti u prosincu 2013. godi-ne. Austrijski vozni red za sezonu 2012/2013. se uvelike razlikuje od prethodnog, a glavna razlika odnosi se na otvaranje pruge za velike brzine Beč – St. Pölten. ŐBB-ovi visokokvalitetni vlakovi Railjet će od novoga voznog reda od Beča do Salzburga voziti dva sata i 22 mi-nute (sada voze dva sata i 45 minuta), a vlakovi privatnog operatora WESTbahn dva sata i 32 minute (danas dva sata i 59 minuta). Od međunarodnih vlakova ŐBB ukida vlak Beč – Šopron – Sambo-tel – Zagreb i vlak Villach – Zagreb.

Smanjenje brzine preko Semmeringa?ŐBB razmišlja o smanjenju brzine vlakova Railjet na sjevernoj rampi prijevoja Semmering sa 60 na 50 ili čak 40 km/h. Četrdeset kilometara na sat je nezamislivo mala brzina za najbolje vlakove Austrijskih save-znih željeznica! Razmišljanju o smanjenju brzine prethodili su prigovori putnika o lošoj kvaliteti vožnje kroz jake zavoje na Semmeringu! Pruga preko prijevoja Semmering se smatra vrlo teškom brdskom željezni-com, na kojoj je bitno otežana vožnja brzih vlakova za prijevoz putni-ka i teških teretnih vlakova. Dvokolosiječna i elektrificirana sustavom 15kV 16.7Hz počinje u Gloggnitzu, 74 902 kilometra od nekadašnje-ga kolodvora Južne željeznice u Beču. Gloggnitz se nalazi na visini od 439 metara nad morem. Od Gloggnitza se pruga penje do kolodvora Semmering koji se nalazi na kilometarskom položaju 103 412 km, i na nadmorskoj visini od 896 metara. Trinaest kilometara južnije nalazi se Mürzzuschlag, kolodvor i grad u kojemu Semmeringbahn završava. Zanimljivo je spomenuti da je vozno vrijeme 1914. između Gloggnitza i Mürzzuschlaga iznosilo sat i 19 minuta, a danas 47 minuta. Udaljenost između tih kolodvora iznosi 42 kilometra. Na pruzi preko Semmeringa nalazi se 14 tunela, 16 vijadukata i više od 100 ostalih građevnih obje-kata. Oko 60% duljine pruge je u usponima, tj. padovima između 20 i 25 promila.

ŠvicarskaNajavljena drastična ukidanja željezničkih linijaŠvicarski Federalni transportni ured (BAV) objavio je dokument u ko-jemu predlaže politiku »s vlaka u autobus«, kojom bi se uštedjela znatna financijska sredstva i ukinulo oko 175 regionalnih željezničkih linija od ukupno 300 u Švicarskoj. BAV je tijekom snažnih otpora koji su uslijedili nakon objavljivanja dokumenta naglasio da je to samo prijedlog, a ne konačan plan. Prijedlog podrazumijeva i ukidanje pro-meta na relacijama Spiez – Interlaken, Belp – Bern i Hinwil – Wetzikon – Zürich, zatvaranje cjelokupne mreže tvrtki MOB i MGB (osim pruge Zermatt – Visp) te pruge Fribourg – Romont – Bulle.

Nagibni vlakovi na relaciji Bruxelles – ZürichBelgijske državne željeznice (SNCB) i Švicarske savezne željeznice (SBB) razmišljaju o uvođenju nagibnih vlakova na relaciji Bruxelles – Luxembo-urg – Strasbourg – Basel – Zürich od 2017. godine. S obzirom na debakl oko vlakova V250, Belgijanci inzistiraju na tome da se za taj projekt kupe vlakovi provjerene tehnologije. Prema planovima novi bi vlakovi između Metza, Strasbourga i Basela vozili brzinom od najmanje 200 km/h.


/ KULTURA / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Arhiva KUDŽ-a »Filip Dević«

Tako važnu obljetnicu članovi Klape obilježili su svečanim koncer-tom na kojemu su nastupili i Ženska klapa KUDŽ-a »Filip Dević«, klapa koja je samo za tu prigodu sastavljena od članova koji su nekada pjevali u Klapi te Tereza Kesovija i Oliver Dragojević kao posebni gosti. U gotovo trosatnome programu prepuno kazalište

Muška klapa KUDŽ-a »Filip Dević«

Večer puna emocijaU nedjelju 25. studenoga Hrvatsko narodno kazali-šte u Splitu bilo je premalo da primi sve one koji su željeli doći na koncert muške klape KUDŽ-a »Filip Dević« u povodu 50. obljetnice djelovanja.

uživalo je u dalmatinskoj pismi i još jednom utvrdilo činjenicu da je Klapa i danas, nakon 50 godina djelovanja, u samome vrhu po kvaliteti izvedbe klapskih pjesama. U raznolikome izboru pjesama, bez populističkog podilaženja publici, moglo se čuti najbolje od naj-boljeg. Budući da je Klapa kroz godine stvorila veliki broj prijatelja, i za njih se našlo mjesta na koncertu. Posebno toplo primljena je Te-reza Kesovija. Ni nedavna operacija koljena nije spriječila poznatu glazbenicu da dođe na slavlje svoje omiljene klape. Iako još uvijek u bolovima i sa štakom u ruci, Tereza, kako je sama priznala, ni u jednome trenutku nije dvojila o dolasku. / Došla sam jer »Filip Dević« zaslužuje svačiju pozornost pa, nara-vno, i moju. Kada sam svojemu liječniku rekla da sam na putu za Split, on je samo rekao: »Jeste normalni, pa nije prošlo ni mjesec i pol dana od operacije koljena...«. Bolno je, ali ne toliko bolno da ne bih poželjela doći u Split – ustvrdila je Tereza, a potom s Devićevci-ma otpjevala »Zapjevajmo, prijatelji« i »Nono, moj dobri nono«, uz svesrdnu podršku publike. Ništa manje emotivan nije bio nastup Olivera Dragojevića, koji je na koncert došao izravno s jednoga inozemnoga gostovanja, a s klapom je otpjevao »Konobu« i »Kad mi dođeš ti«.

/ Brat i ja bili smo u mandolinskome orkestru »Filipa Devića« već sa 11-12 godina i uvik se toga sitin s gušton. Nekad se pivalo u dvori-ma, a danas niko nema vrimena za pivanje. Zato guštan, i večeras se na ovaj način sitin tih vrimena – rekao je tom prigodom Oliver. Inače, mušku klapu KUDŽ-a »Filip Dević« formirala su petorica mla-dića koja su se 1962. izdvojila iz zbora Kulturno-umjetničkog društva željezničara »Filip Dević«. Bila je među prvim klapama u Dalmaciji, a danas je brend grada Splita. Klapa je zadržala karakteristični zvuk i način interpretacije, što je čini prepoznatljivom među klapama. Po mišljenju kritike i javnog mnijenja, njezina interpretativna ostvarenja nalaze se u samome vrhu kvalitetnih vokalnih ostvarenja.

Muška klapa održala je više od 1600 koncerata u zemlji i inozem-stvu, a gostovali su u Norveškoj, Engleskoj, Belgiji, Italiji, Češkoj, Poljskoj, Portugalu, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji, Švicarskoj, Danskoj, Novome Zelandu, Australiji, Makedoniji, SAD-u i drugdje. Klapa je snimila više od 40 televizijskih emisija i 80 radioprograma, tri LP-ploče i četiri kasete te osvojila brojne nagrade u zemlji i ino-zemstvu. Izdali su šest nosača zvukova, a 2008. za album »Vični Splite« nominirani su i za nagradu »Porin««. Dobitnici su i posebne nagrade za očuvanje i unapređivanje dalmatinskog melosa Omi-škog festivala na kojemu su nastupili 33 puta i osvojili 19 nagrada. Od postanka kroz Klapu je prošlo više od 70 pjevača, a današnja deveteročlana postava djeluje već 16 godina. To su Serđo Sirišče-vić, Denis Radić, Neno Grubić, Toni Veldic, Berislav Bralic, Ivica Ja-man, Damir Grubišić, Jakša Gilić i Branko Tomić, koji u Klapi pjeva već 40 godina. Umjetnički voditelji Klape bili su Mirko Bulovan, Petar Cvitano-vić, Vinko Lesić, Marinko Katunarić, Danijel Šeparović, Rajimir Kraljević, Ljubo Stipišić, Nikolaj Žličar, Eduard Tudor, Tomislav Veršić, Duško Tambača te Jakša Gilić, koji Klapu vodi od 1994. do danas.

Oliver Dragojević s Muškom klapom i Ženskom klapom


/ KULTURA/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Dana 2. prosinca svečanim koncertom pod nazivom »Kad zasvira tamburica jasna – gradu za rođendan« HKUD »Željezničar« oduše-vio je publiku u punoj dvorani osječkoga Hrvatskog narodnog kaza-lišta. O interesu publike svjedoči i podatak da su ulaznice za koncert bile rasprodane već sredinom studenoga. Gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo istaknuo je da HKUD »Željezni-čar« već niz godina brine o očuvanju tradicije i kulturne baštine te da svake godine izvodi kvalitetan program. Publika je uživala u 90-minu-tnome programu u sklopu kojega su izvedeni pjesme i plesovi Bizovca, Hrvatskog zagorja, Međimurja, južne Hercegovine, otoka Murtera, Like,

HKUD-a »Željezničar« Osijek

Tražila se karta višeKoncert »Kad zasvira tamburica – gradu za rođendan«, koji je održan u povodu Dana grada Osijeka, oduševio je publiku. Publika je prvi put imala prigodu vidjeti ko-reografiju »Osječki spomenar« i nove kostime.

hrvatsko-mađarskog Podravlja, a premijerno je izvedena koreografija »Osječki spomenar«. Ta koreografija posvećena je Gradu Osijeku, a prikazuje plesove i običaje grada s početka 20. stoljeća. Na koncertu je nastupilo pedeset izvođača. Koreografije potpisu-ju Ivica Ivanković, Franjo Slavko Batorek, Ivan Goran Matoš, Vido

Bagur, Marko Maričić, Boba Đurić, Jozef Szavai i Igor Duraković, a glazbene obrade Vesna Svalina, Franjo Slavko Batorek, Duško Topić, Ivica Ivanković i Tomislav Jozić.Nakon koncerta u starome Domu željezničara organiziran je domjenak na kojemu umjetnički voditelj Igor Duraković koji nije krio zadovoljstvo:/ Ovaj koncert rezultat je našega petogodišnjeg rada. Postavili smo novi program kojim smo željeli pokazati novo lice Društva s obzirom na pro-gram, pristup folkloru i odnos prema tradiciji. Mi ne izvodimo izvorni fol-klor. Modernim koreografijama željeli smo postati prepoznatljivi u odnosu na slična društva u našem okružju i mislim da smo u tome i uspjeli.


/ KULTURA

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Arhiva autorice

Na otvorenju izložbe okupili su se slikari, prijatelji i mnogobrojni štićenici Doma koji su uživali u nadahnutome glazbenom programu gudačkoga kvarteta Glazbene škole Pavla Markovca te u poeziji u izvedbi štićenice Doma. U sklopu izložbe Kos je izložila dvadesetak ulja na platnu, akrilika, keramičkih predmeta i nakita. Mira Kos ne zna točno navesti koja joj je to samostalna izlo-žba po redu jer »takve stvari ne broji…«. Ona

Nova izložba Mire Kos

Slikarsko platno – dragi prijateljU galeriji Doma za odrasle, starije i nemoćne u za-grebačkome naselju Ravnice 4. prosinca novu izlo-žbu postavila je Mira Kos, članica Udruge slikara željezničara »Plavo svjetlo«.

samo neprestano slika i crta, trenutačno uglavnom Madonu i anđe-le, niže ogrlice, šiva lutke, izrađuje keramičke posude. Na zadnjoj u nizu Mirinih izložbi najčešći motivi su nježna Madona u ljubičastim nijansama i nasmijani anđeli koji zrače dobrotom, ljepo-tom i sigurnošću, kao što to i očekujemo od anđela. Svoje tumačenje tih motiva u prigodnome katalogu iznio je i Zapor Spalatin: »Nit koju tražimo moramo razmotati do bizantske ikonografije, pa njome pre-mostiti udaljenost do ravenskih mozaika i dalje do neupitnog utjecaja sienske škole, sve do početka renesansne perspektive, kojoj se opire ovo slikarstvo. (…) Mira Kos pristupa slikarskom platnu kao dragoj prijateljici koju treba najljepše obući za poseban izlazak u društvo«.Amaterka u pravome smislu riječi, Mira, umirovljena zaposlenica HŽ Informatike, nakon niza godina tijekom kojih je kombinirala poslo-vno i privatno, zaronila je u privatno vrijeme obilježeno umjetnošću. Ako nije na svojemu tavanu odnosno ateljeu, sudjeluje na nekoj li-kovnoj koloniji ili u humanitarnoj akciji, na otvorenju je neke izložbe, na kavi s prijateljima slikarima... Osim što je članica željezničarske udruge slikara, Mira je članica udruge Fortuna Art i Hrvatskoga li-kovnog društva, a izlagala je u galerijama širom svijeta, od New Yorka preko Hamiltona, Budimpešte, Kijeva, Salon de Provencea, Dubrovnika, Rijeke, Bakra, Osijeka i Varaždina do Knina, Buzeta i Zagreba. Dobitnica je nagrade »Zlatni kist« za ciklus slika pod na-zivom »Žena«. Mira je pravi primjer stotinama ljudi koji upravo na-puštaju željeznički sustav i razmišljaju kako isplanirati umirovljenički život – radeći ono što voliš.

Izložba je otvorena 14. prosinca u Pepermint baru u Zaprešiću, a moći će se pogledati do 14. ožujka 2013. godine. Izložba nosi naziv »Dijelovi, cjeline, uzmaci, daljine« i svojevrsna je mala retrospektiva raznovrsnog opusa te osebujne slikarice. Vlasta Pastuović Aleksić članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika HDLU-a, Zadruge likovnih umjetnika Hrvatske LIKUM, Hrvatskog keramičarskog udruženja KERAMEIKON iz Varaždina, Udruge liko-vnih stvaralaca Zaprešića ULSZ i Udruge slikara željezničara »Plavo svjetlo«. Od 1989. do 2012. sudjelovala je na sedamdesetak skupnih izlo-žba slika u zemlji i inozemstvu, a ovo je njezina 19. samostalna

Izložba Vlaste Pastuović Aleksić

»Dijelovi, cjeline, uzmaci, daljine«Dijelovi, cjeline, uzmaci, daljine

Pripušteni mašti Zaigrani krase, paze

Maze poput sjajnog noćnog svoda I krijesnica, moćnih zaštitnika

Uzdanici slatkih snivanja I dan, bez kraja

Dan žedan našeg bivanja

Ovo su samo neki od stihova Silvije Šesto kojima ta književnica opisuje samostalnu izložbu slika (ulja i kolaža), keramike i modnih dodataka slikarice i ke-ramičarke Vlaste Pastuović Aleksić.

izložba na kojoj izlaže ulja na platnu i ultrales, kolaže i keramiku iz ciklusa »Zimski vrt«. Posebno zanimljivi su modni dodatci – broševi od oslikane svile u kombinaciji s posrebrenom žicom te staklenim i Swarovski perlicama. Umjetnica je za posjetitelje priredila i iznenađenje pod nazivom »Pri-čam ti priču«. Za svako područje svojega umjetničkog rada napisala je po jednu priču: »Moja keramika – vrtovi moga sjećanja«, »Zašto slikam kolaže«, »Zašto slikam prirodu« i »Moje modno naslijeđe«. Priče ispisane na papirima različitih boja i savijenima u svitke po-nudila je posjetiteljima na čitanje kako bi mogli saznati koje su to emocije koje pokreću njezino stvaranje. Izložbu je otvorila Silvija Šesto, a u glazbenome dijelu programa sudjelovao je kantautor Goran Aleksić.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Arhiva autorice

/Pokusni rad cjelokupnoga izmijenjenog sustava električne vuče na riječkoj pruzi počeo je 13. prosinca 2012.


/Pokusni rad cjelokupnoga izmijenjenog sustava električne vuče na riječkoj pruzi počeo je 13. prosinca 2012.


/S nastupa HKUD Željezničar u osječkom HNK

Documents

Sretan Božić i nova 2013. godina! - · PDF file4 broj 805 / prosinac 2012. / NOVOSTI / Piše: Vlatka Škorić Pokrovitelji simpozija, na kojemu je sudjelovalo stotinjak državnih