* Hotel "Mance", Brod na Kupi - tel/fax :837-164, tel. 837-360, www.hotelmance.com* Hotel "Risnjak", Delnice - tel. 508-160,508-180, fax 508-170, www.hotel-risnjak.hr* Pansion "Lovački", Delnice - tel. 812-440,ax 812-019, www.lovacki.com* Pansion Nacionalnog parka "Risnjak", CrniLug - tel. 836-133, 836-246, fax 836-116,www.risnjak.hr* Planinski centar "Petehovac", Delnice - tel.814-901, fax 620-787, www.petehovac.com* Planinarski dom "Pahulja", Delnice - tel.812-423, 095/911-1399,www.planinarskidom-pahulja.com* Caffe-bar i sobe "Centar", Delnice - tel.812-972, 098/232-875, www.centar-delnice.hr* „Sotlar“ d.o.o., sobe „Americano“, Delnice –tel. 811-320

* Bistro "AM", Delnice, Starčevića 2 -tel. 812-310* Bistro "Start", Delnice, Školska 9 -tel. 811-005* Buffet "Scorpion", Delnice, Supilova 67 -tel. 812-662* Bistro „Tron“, Delnice, Supilova 45,tel. 508-284* Objekt brze prehrane, Pizza-cut "Tvitić",Delnice, supilova 48 - tel. 811-064* Objekt brze prehrane "Rasta", Brod na Kupi,Zrinska 12 - tel. 837-132

* Goranski sportski centar (Dom sportova,bazen, teniski tereni, klizalište, kuglana) –tel/fax. 812-488, 811-022Skijalište Petehovac, tel. 814-091,fax. 620-787, www.petehovac.com.hr* Fitness Hotela „Risnjak“ (tehno-gym sprave),Delnice – tel. 508-160, www.hotel-risnjak.hr* „Gorski tok“ (rafting, kayaking, kanu safari,skijaško trčanje, streličarstvo), Brod na Kupi,tel. 812-864, 098/177-2585,www.gorski-tok.hr* "Foris" adventures travel (rafting, biking,canyoning) - tel. 837-139, www.rafting.com.hr* Ribolovne dozvole Kupa, kupica, Curak, mob.091/513-8868, www.sru-goran.hr* Lovstvo, Uprava Hrvatskih šuma Delnice – tel.812-188

6 7

Poštovane sugrađanke i sugrađani administrativnog korpusa Grada Delnica, ovo je doba godine kada se zbrajaju postignuti rezultati,kada se pripremaju planovi i programi kako bismo nastavili sa stvaranjem pretpostavki boljeg i kvalitetnijeg života svih stanovnika,

naročito onih najmlađih koji sutra trebaju pronijeti i nositi našu budućnost, budućnost našega Grada, ali i cijelog kraja.Pišući vam ovogodišnju Božićno-novogodišnju čestitku, prvi put u svojstvu gradonačelnika, osjećam veliki teret i još veću odgovornost

zbog svega onoga što se zbiva, zbog okruženja i uvjeta u kojima pokušavamo stvoriti izvjesnost, sigurnost, perspektivu i optimizam,zbog straha hoćemo li u tome uspjeti i hoće li to uopće biti moguće!? Ne plačem i ne tražim ispriku, ne tražim razloge za opravdanje,

naprotiv. Ovaj Grad za mene je oduvijek bio veliki izazov. Prihvatio sam ga ove godine jer je velika većina građana tako htjela, ali i zbogželje i potrebe da ga pokrenem, da bude drugačiji, uspješniji, bolji svim njegovim stanovnicima!

Bez obzira na sve, želim vas u najkraćem izvijestiti što smo to do sada učinili.Preuzimanjem dužnosti, 21. lipnja, konstituirali smo Gradsko vijeće Grada Delnica, a u visokom demokratskom ozračju međusobnoguvažavanja, poštovanja i tolerancije, održali smo još dvije radne sjednice Gradskog vijeća, a prije toga i svečanu sjednicu Gradskog

vijeća povodom Dana Grada i zaštitnika Župe sv. Ivana Krstitelja. Nadam se i vjerujem da je u takvom ozračju, za dobrobit Grada,moguće nastaviti raditi i ubuduće!

Dana 2. rujna, vjerujem na radost mnogih roditelja i svih stanovnika Grada, otvorili smo dograđeni prostor vrtića i prvi puta omogućilisvoj djeci smještaj u jasličku i vrtićke skupine!

Uklanjanjem ostataka Tranzit bara uz benzinsku postaju INA-e uljepšali smo naš Grad.Podigli smo također dužnu pažnju i pijetet prema našim pokojnima. Pripremamo potrebne prostorno-planske i urbanističke uvjete za

proširenje i razvoj trgovačkog društva GEC d.o.o. u Lučicama, kao i Palfinger-a Gmbh, također u Lučicama. Pripremamo se za sanaciju iuređenje Supilove ulice kao temeljnog uvjeta zaštite naših izvorišta pitke vode, ali i podizanja standarda i uvjeta života naših

stanovnika. Na žalost, sve se to događa s najavom ukidanja Zakona o brdsko-planinskim područjima što za nas donosi katastrofalne inesagledive posljedice, posljedice koje doslovno ugrožavaju našu budućnost onemogućavanjem stvaranja pretpostavki za bilo kakav

razvoj i promišljanje budućnosti, ukoliko se novim propisom ne nadomjeste izgubljeni prihodi.Uz želju da nam se svima smiluje zdravlje, da nas obdari providnost i potreba u toliko potrebno zajedništvo, hrabrost i odlučnost, svimavama i vašim obiteljima želim sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu novu 2014. godinu, uz obećanje da ću učiniti sve, ali baš sve, bezobzira na cijenu, kako bih zaštitio interese našega Grada i svih njegovih stanovnika, kao zalog budućnosti našoj djeci i unucima koju im

dugujemo!Vaš gradonačelnik

Ivica Knežević

SretanBožićiNovagodina

Minulo je pet mjeseci od konstitu-irajuće sjednice Vijeća GradaDelnica u sadašnjem sastavu,

održana je svečana te dvije radne sjednice.Zavirujući u poruke sa tih skupova prisje-timo se što je otada do danas učinjeno sarazine Gradskog vijeća.

Napravit ćemo pomake ka boljemživljenju na svim razinama, bila je glavnaporuka tada, a kada sam ju izrekla mislilasam na poticanje društvenog i gospo-darskog razvoja lokalne zajednice, najačanje njena ugleda prema van, napoboljšanje uvjeta života svih stanovnika.

Pozvala sam pri tom sve sugovornike natu temu, pr venstveno one iz redovaGradskog vijeća na suradnju, zalaganje,demokratsko odlučivanje, na dijalog, jer,presvjesni trenutaka u kojima živimo samojedan jedini život, „ne smijemo ga uludopotrošiti“! Svoj sam pozdravni govorzaključila s vjerom da „ćemo se idućegodine u ovo vrijeme moći pohvalitiosjetilno-vidljivim pomacima“ u sredini ukojoj danas živimo težak i složen život.

Vijeće za sada još nije donijelo svojprogram rada, u svom je stasanju prven-stveno stalo iza akcija gradonačelnika injegove zamjenice. Većinom su to radnjekoje razmatraju, osluškuju i prate ono štose zbiva na planu preuzete vlasti uDelnicama. Opći je dojam da se startalovrlo oštro i do sad je kroz radne prostoreprvih dvoje ljudi prošlo more nezadovoljnihpojedinaca, masa do sad neuslišanihtražitelja pravde. U svemu tome krozupoznavajući kontakt s upravom dotak-nuta je bila dosadašnja vlast, način njenograzmišljanja i djelovanja i neprimjetnonametnut novi stil rada. Ključni trenuci,

koji su obilježili doba dolaska na vlast ljudis Nezavisne liste „Volimo Delnice“ jesu onikoji možda najjače zasijecaju u tkivosvakodnevice ovdašnjeg čovjeka, a to su:otvaranje pr vog delničkog jasličkogsmještaja, opipavanje socijalnih prava,uređenje najbližeg okoliša, nastavaktrošenja donacije pokojne dobrotvorke,delničke Kanađanke Janeth Majnarichkroz gradnju doma za starije, preseljenjeradočajske populacije konzumenata brigeo starijima iz Radočaja u Delnice, te ostalabriga o socijalno osjetljivima, novoro-đenima i drugo.

Uglavnom, posla je na sve strane, nomanje se stigne misliti o uzrocima jer trebadjelovati brzo i učinkovito kako bi se u,svime pritisnutom, vremenu nepogodapronašao najbolji izlaz. Djelovanje, odno-sno vladavina prava usko je povezana sproračunskim dotokom sredstava, novu suvlast dočekale neke neriješene enigme izone ranije faze, pa dok još nije razriješendo kraja taj čvor već su se pojavili, otvorili,najavili novi negativni tijekovi od kojih je naprvom mjestu zabrinjavajući prestanakvaženja Zakona o brdsko-planinskomstatusu i zasad njegovom nepostojećemsupstitutu. Sve to dovodi u pitanje ranijezapočete planove i programe te i inačesloženu situaciju goranskog življenja jošviše usložava. Izlaz se traži, za sada se znada ga treba ponuditi onaj tko ukida dosa-dašnji, recimo to tako, povlašteniji statusnašega područja, međutim, obeshrabruječinjenica da u piramidi odnosa od lokalneprema državnoj razini, odzivi više liče navapaj, a manje na traženje rješenja.

Taj se rad manje-više prikazao krozinformiranje Vijeća, odgovaranje na vijeć-nička pitanja, kroz donošenje odluka kojim

će se ta područja i problematika reguliratiu vremenu odmah ili s odmakom koji jepotreban. Osim te problematike sjedni-cama Vijeća dominirale su točke kaoizmjene i dopune proračuna i shodno tomeizmjene i dopune razvojnih programa teprograma gradnje objekata i uređajagradske komunalne infrastrukture odno-sno svih planiranih aktivnosti, a dostapažnje posvećeno je i javnom određenjunaknada za rad gradskih vijećnika, članovamjesnih odbora te izboru radnih tijelaodnosno odbora, povjerenstava i komisija.Većina njih je do sada popunjena član-stvom, neki su već održali i konstituirajućesjednice tako da se može reći da ćedolazeće sjednice imati i njihovu potporukroz raspravu i prijedloge. Očekuje se,naravno, još bolji međusoban rad, a udosadašnjem je Nezavisna lista vrlo čestonailazila na bezuvjetnu potporu vijećnikaHL-stranke rada, HČSP-a, SDP-a tenerijetko i HDZ-a. Nakon formiranjaklubova, čemu smo ususret, vjerujemo daćemo upravo na smjernicama svoga rada iosobnih ulaganja u njih dobiti još viševjetra u leđa. Želimo vjerovati!

Ako za to još nije prerano valja istaknutikako je prisutnost sjednicama Gradskogvijeća za sada bez primjedbe, rasprava jeiscrpna i svrhovita, a suodnos među čakšest različitih pripadnosti ovoj ili onojstranci ili listi je manje-više tolerantan.Radna klima, reklo bi se, obećava dobarrad, ali i iziskuje svačije pojedinačno, teskupno zalaganje za ostvarenje zadatihciljeva.

Nada Glad, predsjednica Gradskog vijeća

O radu Gradskoga vijećaGrada Delnica

O radu Gradskoga vijećaGrada Delnica

4 5

Dan 5. studenoga, za nas je danvelikog ponosa, dan sjećanja, dankada najdubljim naklonom izraža-

vamo zahvalnost svima koji su dali nemjer-ljiv doprinos novoj budućnosti Hrvatske isvemu onome što mi danas uživamo, aposebno onima kojih više nema međunama.

To je dan kada želimo podsjetiti da suGorani naoružali Hrvatsku, što je itekakoutjecalo na daljnji tijek oslobodilačkogratovanja u našoj domovini, ali i uputitiporuku da se na nas može uvijek računati.Gorani su tih dana mudrošću, providnošćui pameću, na ovim prostorima znali saču-vati mir, svakoga dana i svakog trenapromičući uzajamnu toleranciju, među-sobno uvažavanje i poštovanje, kako su točinili u prošlosti, kako to čine sada, a činitće i u budućnosti.

To je i dan kada želimo podsjetiti dapostoje granice koje ne možemo preskočitisami, da nam je potrebna pomoć i širezajednice, regionalne, ali i ona na raziniDržave. To ni u kom slučaju ne znači da, nedaj Bože, nešto molimo, jer Gorani suoduvijek živjeli pošteno, od svoga rada, odšume, kao pilanari, kao seljaci i poljo-privrednici, kao najbolji nadničari sjekači-drvosječe u Moslavini i Slavoniji, kaovrijedni rudari u američkim rudnicima...To je dan kada priželjkujemo, ako ne izzahvalnosti za tadašnji doprinos, a ondazbog pogleda u budućnost, da Gorski kotarbude više pri srcu, a pogotovo pri „novča-niku“, onih koji odlučuju o Goranima iGorskome kotaru, da budemo više pri srcuDržave, ali i Županije koja u svom sastavuuz „plavi dio“ ima i „Zeleno srce Hrvatske“.

Za one koji to ne znaju ili zaboravljaju,želim podsjetiti da smo mi TI Gorani kojimoraju, ma kako to izgledalo banalno,između ostalog kupovati i zimske gume, zarazliku od mnogih koji to nisu učinilinikada, a u odnosu na one koji ih takođerkupuju, naše traju mnogo kraće.Mi smo TI Gorani koji radi najobičnijihživotnih potreba često odlazimo u Rijeku,za mnoge čudno odjeveni i obuveni, doktamo ljudi hodaju u niskim cipelama, zbogčega katkada izazivamo i podsmijeh.Mi smo TI Gorani koji teško zarađenu kunumjesecima trošimo na snježnu nemankako bi osigurali elementarne životnefunkcije našim stanovnicima, kao i onimakoji su nekakvim čudom uspjeli preživjetikao gospodarstvenici, dok mnogi u isto

vrijeme sredstva svojih poreznih obveznikatroše za društveni razvoj i nadgradnju, štopodržavamo te se radujemo svačijemuspjehu.

Kada se donosio Zakon o brdsko-planinskim područjima tada je temeljni ciljkoji se želio postići tim zakonom bilademografska obnova, korištenje svihprirodnih i inih resursa radi poticanjadruštvenog razvoja, radi smanjenjasocijalnih razlika u pojedinim dijelovimazemlje kao i njen ravnomjeran razvoj.

Što se od tada promijenilo? Promijenilo seto da se broj stanovnika u Gorskomekotaru prema rezultatima popisa iz 2011.smanjio sa 26.120 na 22.959, odnosno za

posljednjih deset godina, taj se brojsmanjio za 12,65% ili za 3.161 osobu.Riječju, nestalo je više ljudi no što ih danassveukupno imaju Općine Lokve, BrodMoravice i Skrad.

Promijenilo se naravno i to da smo ovegodine ušli u Europsku uniju, s naglaskomkako Europska unija ne poznaje takavpropis i da se on mora ukinuti, kako govoreneki političari! Složit ću se s činjenicom daEuropska unija možda ne poznaje takavpr opis, iako sličan štit i slovenskoPrekmurje, koja je također u Europskojuniji! No siguran sam da Europska unijaneće imati ništa protiv da se uz pomoćdržave svi dijelovi naše zemlje razvijajuravnomjerno, a radi ostvarenja većnaprijed navedenih ciljeva.

Siguran sam da bi Europa itekako studio-zno analizirala indekse i pokazateljerazvijenosti kao kriterije, temeljem kojih semože ostvariti pomoć.Naime, na žalost, svi oni veliki rezultatiprimorskog turizma ni na koji način neutječu pozitivno na našu situaciju, osimstatistički, budući spadamo u istu regiju, ai sve manji broj stanovnika nas takođernegativno opterećuje jer je indeks razvije-nosti za nas to nepovoljniji što nas imamanje! S druge strane, mnogi imajudaleko više koristi od naših šuma no misami! Ja sam siguran da će svakaodgovorna i savjesna vlast znati i htjetiprepoznati one objektivne granice kojespecifične jedinice lokalne samouprave nemogu pri jeći bez potpore države iregionalne zajednice! Mi se apsolutnoubrajamo u takve jer živimo na prosječnojnadmorskoj visini od oko 700 metara, uizuzetno otežanim mikroklimatskimuvjetima i gdje je, mnogi to sigurno i neznaju, snijeg zabilježen u svim mjesecimagodine, dakle i u onim ljetnim!

Ja se nadam i vjerujem, radi budućnostinašega kraja koju čine naša djeca i našiunuci, da će nam država, uz naš rad iodricanja, pomoći da ostvarimo tubudućnost, jer budite uvjereni, bezGorana, ma odakle bili, neće biti nitiGorskog kotara.

Kada govorim o toj budućnosti, moram seprisjetiti jedne posebne žene-vladarice-carice koja je itekako odredila našubudućnost znajući prepoznati važnostnašega kraja koji se nekoć nazivao Hortusdiabolicus. Naime, na zahtjev Hrvatskogkraljevskog vijeća, a radi sigurnijegprometovanja i efikasnijeg sudovanja,carica Marija Terezija je u tadašnjojSeverinskoj županiji, pored već postojećihPrimorskog i Kupskog, svojim reskriptomProcessus montanus, 7. studenoga 1778.godine osnovala i treći kotar, odnosnoGorski kotar, potvrđujući time njegovznačaj! Eto, ove godine, 7. studenoganavršilo se 235 godina od tada!Pred svima nama, postavljam sudbonosnopitanje:Treba li Hrvatskoj i dalje Gorski kotar?Nadam se da će hrvatska vlast znati datipravi odgovor!Ja u njegovu potrebu ne dvojim!Svim sudionicima tog velikog pothvata jošjednom veliko hvala, a tebi, Gorski kotare,NEKA TI JE JOŠ DUGO, DUGO SRETNO!Ivica Knežević, dipl. iur.

Treba liHrvatskoj i dalje

Gorski kotar?Nadam se da će hrvatska vlast znati dati

pravi odgovor!Ja u njegovu potrebu ne dvojim!

6 7

prepoznat a Zakonom o br dsko-planinskim područjima, te su sve JLSna području Gorskog kotara ostvarilestatus brdsko-planinskog područja ipo toj osnovi brojne povlastice koje jeovaj Zakon predvidio za takva područja.

Kada se donosio, Zakon o brdsko-planinskim područjima je odredio itemeljne ciljeve koji su se njegovomprimjenom trebali ostvariti, a oni su bili:demografska obnova, korištenje svihprirodnih i inih resursa radi poticanjagospodarskog i društvenog razvoja,smanjenje socijalnih razlika u poje-dinim dijelovima zemlje kao i njenravnomjeran razvoj. Neprijeporno je dado sada ni jedan od ciljeva ni približnonije dosegnut, no jednako tako jeneprijeporno da će njegovim prestan-kom i gubitkom posebnih prava JLSdoći do neželjenih i dugoročnih poslje-dicama na gospodarstvo i društvenisektor. Jednako tako je neprijeporno daće Gorana biti sve manje, a od poslje-

dnjeg popisa stanovništva, prije desetgodina, nestalo je preko 3000 ljudi!

Slijedom iznijetog, Gorski kotar, kaospecifičnu mikroregiju unutar Države iPrimorsko-goranske županije, nužno jepotrebno izdvojiti, a jedan od načina je idonošenje posebnog Zakona, što ne bibilo neprihvatljivo za Europsku uniju,budući za to već postoji dobra euro-pska praksa! U tom smislu pozdravljaminicijativu Županije za „Izradom prije-dloga novog Zakona o goranskimpodručjima“, u čijoj podlozi bi bilaanaliza s učincima ukidanja Zakona. Taanaliza će samo potvrditi njegovugeografsku, mikroklimatsku, prome-tnu, demografsku, sociološku, gospo-darsku i svaku drugu posebnost. Raditoga, očekujem podršku i priželjkujemjedinstvo svih načelnika i gradona-čelnika JLS Gorskoga kotara, ali i svihnjegovih stanovnika, kako bismoglasom, odlučnošću, ali prije svegaargumentima, obranili interese ljudi,

gospodarstvenika i poduzetnika. To jenezamjenjivi uvjet naše budućnosti, alii naša politička, moralna te nadasveljudska dužnost. Dužnost pred velikimizazovom, možda i nesavladivim, noukoliko ga ne prihvatimo i ne odgovo-rimo na njega, nemamo pravo naizgovor, a još manje na opravdanje!

Gorski kotar je prečesto bio suočen snemogućim pa je unatoč svemuopstao, ja vjerujem, priželjkujem inadam se da će tako ostati još dugo.Uvjet za to je da se borimo za svoje, dabudemo jedinstveni i složni, da progo-vorimo o svemu što nam je važno namjestima gdje se odlučuju o nama!Tada će nas uvažavati, a imati ćemo isnagu i autoritet i poštovanje. Nakonsvega, mi to i zaslužujemo, a šansu namnitko nema pravo uskraćivati!

Ivica Knežević, dipl. iur.

Zakon o regionalnom razvoju RHkoji bi trebao stupiti na snagupočetkom 2014. godine, ima za

posljedicu prestanak važenja Zakona obrdsko-planinskim područjima, s timeda će JLS, temeljem spomenutogZakona, zadržati povlastice zaključnodo 31. prosinca 2014. godine. NoviZakon uvodi jedinstvenu kategorizacijupodručja u Hr vatskoj primjenomkriterija indeksa razvijenosti, a kaotemelja pomoći područjima kojima jeto potrebno.

Pokazatelji za izračun indeksarazvijenosti regulirani su UredbomVlade RH, a oni su:1. stopa nezaposlenosti,2. dohodak po stanovniku,3. proračunski prihod jedinica lokalne,odnosno područne samouprave postanovniku,4. opće kretanje stanovništva i5. stopa obrazovanosti.

Temeljem navedenih kriterija sve JLSna području RH razvrstane u V skupina.U I. skupini su JLS s indeksomrazvijenosti manjim od 50% državnogprosjeka, u II. skupini su JLS sindeksom razvijenosti između 50% i75% državnog prosjeka, u III. skupinisu JLS s indeksom razvijenosti između75% i 100% državnog prosjeka, u IV.skupini su JLS s indeksom razvijenostiizmeđu 100% i 125% državnogprosjeka i u V. skupini su JLS sindeksom razvijenosti većim od 125%državnog prosjeka.

Prema navedenim kriterijima statuspotpomognutog područja moguostvariti samo JLS razvrstane u I. i II.skupinu. Na žalost, temeljem nave-denih općih parametara, niti jedna JLSna području Gorskog kotara nije steklataj status budući su razvrstane u III., IV.i V. skupinu, dakle u razvijena područja.

Ovakav način izračuna indeksarazvijenosti u odnosu na JLS Gorskogkotara nije realan i ne odražava pravusliku i stanje stvari! PosebnostGorskoga kotara je upravo bila

UKIDANJE ZAKONAO BRDSKO- PLANINSKIMPODRUČJIMA

8 9

POČETAK PEDAGOŠKEGODINE DJEČJI VRTIĆ»HLOJKICA« U NOVIM

PROSTORIMA

Delniceprvi putdobilejaslice

Nisu u Delnicama uzbuđeni bilisamo osnovci i srednjoškolcikojima je u rujnu bio prvi dan

škole, već i stotinjak najmlađihDelničana, polaznika Dječjeg vrtića»Hlojkica«, koji su prvi radni dan novepedagoške godine proveli, bar dio njih,u potpuno novim, ovog ljeta izgrađenimprostorima Dječjeg vrtića »Hlojkica«.Riječ je o 230 kvadrata velikom pro-storu tzv. igraonice u koji su smještenenova vrtićka grupa »Krijesnice« tejasl ička skupina »Zvjezdice«, azahvaljujući ovom proširenju Dječjivrtić »Hlojkica« nakon dugo vremenanapokon je mogao primiti svu zaintere-siranu djecu, pa ove godine nije koddelničkih roditelja bilo nervoze i straha

vezanog uz (ne)mogućnost upisa uvrtić.

Na maloj svečanosti otvaranja novihprostora goste je najprije pozdravilaravnateljica »Hlojkice« Zvezdana Jerko-vić, zahvalivši i bivšem i sadašnjemgradonačelniku, kao i bivšem i sada-šnjem sazivu Gradskog vijeća Delnica,na trudu vezanom uz proširenje kapa-citeta vrtića. »Zahvaljujući novomprostoru ostvarili smo porast djece zagotovo 40 posto, a uposlili smo i trinove odgojateljice, dok smo ostalepotrebe za novouposlenima (kuharica,spremačica) riješili preraspodjelomdosadašnjih poslova. »Hlojkicu« sadačine skupine »Pahuljice« (25), »Maze«(22), »Bubamarci« (24), »Krijesnice«(18) i »Zvjezdice« (13)«, rekla jeJerković, dodavši kako je tim brojempolaznika kapacitet vrtića ispunjen upotpunosti.

Delnički gradonačelnik IvicaKnežević naglasio je kako je otva-ranjem novih prostora riješen velikiproblem i podignuta razina standardapredškolskog odgoja u Delnicama, a uzto, delnički su roditelji prvi put u prilicikoristit i i usluge jaslica, za štoočigledno postoji interes: »Ukupnainvesticija s PDV-om vrijedna je 1,3milijuna kuna, a opremu vrtića nabavilismo zahvaljujući sponzorima međukojima su Intertesio Novus d.o.o.,Zagreb, Energy Pellets d.o.o. Delnice i

Croatia osiguranje Rijeka«, rekao jeKnežević, poželjevši da i ovaj prostoruskoro postane premali, jer bi to bilodobro i za Delnice i za Gorski kotar.Otvaranju novih prostora delničkogdječjeg vrtića nazočio je i zamjenikprimorsko-goranskog župana PetarMamula, te predstavnici društvenog,privrednog, sportskog, kulturnog ipolitičkog života Delnica, a nepo-sredno po otvaranju svi su obišli prostori svjedočili prvim trenucima rada novevrtićke skupine te prvi put u povijestiDelnica i skupine jaslica.

Vrlo radosna vijest za roditelje čijadjeca pohađaju vrtić svakako je to dase, kako je posebno naglasio delničkigradonačelnik Knežević, zahvaljujućipreraspodjeli sredstava u gradskomproračunu, ipak našlo rješenje pokojem će roditelji djece koja koristeusluge vrtića plaćati samo 660 kuna podjetetu, a ne 720 kuna koliko je trebalotemeljem prijedloga proračuna za2013. godinu. Također, istaknuo jeKnežević, Grad Delnice spreman jepomoći svima onima koji odlučepokrenuti obrt vezan uz obavljanjeposlova dadi l ja: »Spremni smosufinancirati takve aktivnosti, odnosnokao što sufinanciramo smještaj djece u»Hlojkicu«, spremni smo sufinancirati iboravak djece u dadilja servisima, kojimogu raditi samo ako udovolje svestroge zakonske odredbe.«, rekao jeKnežević. (M. Krmpotić, Novi list)

10 11

Uprvoj sekundi prvog dana mjesecasrpnja 2013. godine na mostuizmeđu Broda na Kupi i Petrine – do

tog trenutka graničnom prijelazu izmeđuHrvatske i Slovenije – predsjednik Udruge»Kupa« Davorin Klobučar startnom jezastavicom, koja je za ovu prigodu bilazastava EU, dao znak za početak prve»Utrke prijateljstva«, atraktivnog poluma-ratona kojim su stanovnici ovog dijelaHrvatske ne samo na originalan načinproslavili ulazak Hrvatske u EU, već jošjednom potvrdili vjekovne veze i dobreodnose koji nisu bili narušeni ni tijekomprotekla dva desetljeća schengenskegranice na Kupi/Kolpi, rijeci koja ni tadanije razdvajala, već spajala narode. Potvrditih dobrih odnosa svjedočili smo godinamakroz izvrsnu suradnju brodokupske Udrugeza sport, rekreaciju i turizam »Kupa« teTuristično športnog društva »Kostel« izis t o imenog susjednog slovenskogmjestašca, a upravo te dvije udruge injihovi predsjednici Davorin Klobučar i dr.

Stanko Nikolič osmislili su i ovu svakepažnju priredbu kojom je Hrvatska u prvimsekundama srpnja 2013. godine »utrčala«u sastav zemalja Europske unije.

Noćnih 23,1 kilometar

Trideset i pet trkača, od toga deset žena nautrku dugu 23,1 km krenulo je najprije uzznatno zahtjevniju i brdovitiju slovenskuobalu Kupe gdje su nakon Petrine trčaliuzvodno uz Kupu kroz Gljivac, Laze, Kuželj,Srobotnik i Svetu Anu da bi potomneposredno prije Mirtoviča, točnije kodmosta Gašparci-Mirtoviči, s kojeg je kojitren ranije maknuta rampa, prešli nahrvatsku stranu te krenuli natrag trčećiovog puta 11,8 km nizvodno i po znatnoravnijem terenu kroz mjestašca Gašparci,Kuželj, Grbajel, Guče Selo i Gusti Lazodakle su utrčali u cilj u Brodu na Kupidočekani ovacijama nazočnih. Valja istaćida je svaki sudionik ove povijesne utrke uzmajicu s plavim EU bojama dobio i medalju

kao uspomenu na ovaj događaj, a trojkanajuspješni j ih u muškoj i ženskojkonkurenciji kući je odnijela i prigodnepehare.

I zn imno zadovol jan odazivom icjelokupnom priredbom bio je i DavorinK l o b u č a r k o j i j e u z č e s t i t k e s v i msudionicima i posjetiteljima rekao:»Presretan sam što smo u Europu ušli bašna ovaj način propagirajući sport, kretanjei zdravi način života te prijateljstvo isuradnju između slovenskog i hrvatskognaroda. Čini mi se da smo jedini ili međurijetkima u Hrvatskoj, koji su na ovakosportski način proslavili pridruživanjeH r v a t s k e E U, a u s k l a d u s n a š o mvišegodišnjom suradnjom s TŠD »Kostel«mi ćemo ovaj ponoćni polumaratonpokušati pretvoriti i u tradicionalnidogađaj kojim ćemo se svakog 1. srpnjaprisjećati pridruživanja Hrvatske Europi.«

Vatrogasna vježbaNo, nije polumaratonska noćna utrka uz iniz Kupu bila jedini zanimljivi događajdelničko-brodokupskog slavlja povodomulaska Hrvatske u EU. Uvod u »utrčavanje«u Eur opu bio je pr igodni kulturnoumjetnički program u kojem su nastupiliKUD Delnice, te Folklorna sekcija KUD-aDelnice. Potom su, tridesetak minuta prijestarta utrke, članovi dobrovoljnih vatro-gasnih društava iz Broda na Kupi i Delnica(Hrvatska) te Fare i Kočevja (Slovenija)izveli zanimljivu vatrogasnu vježbu tijekomkoje su sa slovenske na hrvatsku stranu uzpomoć auto dizalice, vatrogasnih ljestava ispretnosti prebacili zastavu EU, a potom jeta zastava postavljena na hrvatskoj straniuz čestitke župana Občine Kostel ValentinaJužniča te prigodne pozdravne i riječizahvale delničkog gradonačelnika IviceKneževića (M. Krmpotić, Novi list)

Noćnim maratonom u EU

Kako bi na dostojan način obilježili ulazak Hrvatske u Europsku uniju, TV Gorski kotar i Udruga Dijamant klasika u suradnji s GradomDelnice organizirali su snimanje videospota za »Odu radosti«.

No, uz glazbeni dio snimao se i videospot koji bez pomoći stanovnika Gorskog kotara ne bi bio moguć. Namjera je bila iskoristititrenutak ulaska u EU kako bi se istaknulo Gorski kotar kao jedan od najljepših kutaka Hrvatske te ga prikazati europskim medijima.

HTZ i Ministarstvo vanjskih poslova ustupili su svoje videomaterijale, a općine i gradovi Gorskog kotara sufinancirali kadrove –toponime iz svog kraja. (E. P.)

SPOT ZA »ODU RADOSTI«

6 13

Kako bi se pozitivna energija iblagdansko raspoloženje proširilo inašim gr adom osmisl i l i smo

Delničku adventsku bajku. Program kojiuključuje brojne kulturne, spor tske,zabavne, humanitarne i gastro događajepun je sadržaja za djecu i odrasle. Svakogvikenda od 30. studenoga 2013. do 07.siječnja 2014. očekujemo dobru atmo-sferu i zanimljive manifestacije na radostsvih sugrađana i putnika namjernika.

Uz pomoć ugostitelja, poduzetnika,pokrovitelja, udruga grada i brojnihvolontera osmišljena su događanja kojimaće se oživjeti prosinac 2013., a nadamo seda će to postati prava delnička tradicija. Uzmise zornice svakog jutra u 06:30 u crkviSv. Ivana Krstitelja u Delnicama, paljenjeadventskih svijeća nakon nedjeljne mise,uz miris klinčića, kuhanog vina i kolača i unašem gradu započinju dani adventskečarolije i pripreme za Božić i novu 2014.godinu.

Sve je započelo ukrašavanjem božić-nog drvca na gradskom trgu, nakon čega je

uslijedila Delnička adventska bajka uParku kralja Tomislava. Svake subote od15:00 u čarobnoj šumi prikazujemo jednuod tri interaktivne bajke: Crvenkapicu,Pepeljugu i Trnoružicu. Nakon bajke slijedikreativna radionica „Postani i ti vilenjakovšegrt“ u Kavani Centar uz naše pokrovi-telje.

Za najmlađe, tu je i fotografiranje sa Sv.Nikolom, Djedom Božičnjakom i Krampu-som na gradskom trgu od 16:30 do 19:00sati. U 18:00 slijedi glazbeni doživljajuživo, uz pojedinačne nastupe Gradskelimene glazbe, Vokalne skupine DIM,Vokalnog ansabla Aurora, KUD-a Delnice imnoge druge zabavljače. 2. humanitarniZumbaton, Odbojkaški turnir, Prvo otvo-reno prvenstvo Grada Delnica u noćnomuličnom šahu na ledu, Adventske igre bezgranica, Turnir u stolnom tenisu, Kuglačkiturnir Vjekoslava Petranovića, Boksačkanoć i brojna druga sportska događanja zaprofesionalce i amatere očekuju vas naotvorenom i u sportskim dvoranama grada.Vožnja kočijom gradskim ulicama dodatnaje atrakcija za sve uzraste, naročito vožnja

ljubavnom stazom uz pjenušac za zalju-bljene. Tijekom svih događanja ponudubožićnih ukrasa i raznih domaćih proizvodapružit će nam adventski sajam sa brojnim izanimljivim izlagačima, humanitarnimakcijama. Za kreativce su tu brojne radi-onice tijekom cijelog prosinca na kojimamožete izraditi ukrase za vaše Božičnodrvce, predstave za djecu, a za ljubiteljekulture čekaju nas koncerti brojnihudruga, dobrotvorni bal i veliki koncertGazdi. Od gastro ponude izdvajamokuhano vino, kolače i slastice na gradskomtrgu, najdužu delničku adventsku kobasu,druženje uz ribice i vino na Badnje jutro,izbor najboljeg novogodišnjeg kotlića kojeje organizirano kao natjecanje i degu-stacija te organizirane zabave za dočekNove godine.

Ove godine odabiremo i najljepšeukrašenu kuću, prozor i balkon našegagrada uz dodjelu nagrada i proglašenjepobjednika 28. prosinca 2013. u 17:00sati na gradskom trgu. A očekuju nas i živejaslice 21. i 24. prosinca.(Katarina Mihelčić, Zamj.gradonačelnika)

6 7

Izbor izNovogodišnje ponude

naših ugostitelja

6 7

Dejuonškolejto je fineuoU Delnicama je na gradskom trgu održana

priredba »Dejuonško lejto je fineuo«(Delničko je ljeto gotovo). Na svu sreću

najave jeseni nisu dozvale kišu i loše vrijeme pa su svikoji su odlučili subotnje poslijepodne i večer provesti uDelnicama došli na svoje, pogotovo ako su sklonijisadržajima vezanim uz prošlost i tradiciju kojih je ovapriredba ponudila sasvim dovoljno da se osjeti dašaknekih starih vremena.

U tom se retro štihu već u 15 sati na gradskom trgumoglo svjedočiti ponudi raznovrsnih zbivanja isadržaja, a moglo se i dobro trgovati. Tako je,primjerice poznati čabarski drvodjelac VladimirKlepac izložio niz drvenih artikala – košare, zipke,kariole, kuhače..., a skradski OPG-u »Kenda« džemove,pekmeze, sokove, sirupe i likere od kupina, aronije,gođija, američke borovnice, ribizle... sve s punoantioksidansa, a to znači – zdravo!

Jasmina Bolf iz delničke udruge »Dotepenac«izradila je puno pletenih kapa, haljinica-suvenira uobliku EU zastave i niz drugih za najmlađi uzrastpotrebnih odjevnih predmeta, a na štandu do njepredsjednica »Dotepenca« Snježana Klačić Šibenik snekoliko je djevojčica u radionici za lutke uspješnoizrađivala lutke »po starinsku« u želji da oživenekadašnji način života: »Lutke izrađujemo od krpe teod slame i sijena, a nakon što napravimo lik»oblačimo« ga u određenu odjeću pri čemu sekoristimo maštom, iglom i koncem«, rekla nam jeSnježana Klačić Šibenik. Tik do njih cure iz lokvarskeudruge »Eko Art – Bio Art« izrađivale su eko igračke oddrva pri čemu je, napomenula nam je BarbaraMatajčić, vrlo bitna kreativnost, kao i činjenica dapredmet ostaje u vlasništvu izrađivača.

Nekoliko koraka dalje od njih delnička Udruga»Prepelin'c« predstavila je klasičan izgled starinskegoranske kuće čiji su stanari bili odjeveni baš kaonekad, a na stolu su bili ponuđeni pravi domaći kolači.Članovi Udruge »Turanj« iz Brod Moravica bavili su sebrušenjem škara, noževa i sjekira te »šenkanjemžage« (brušenjem pile) koju su potom na jednomgoranskom deblu oprobali goranski slikar DušanJurković i Fabijan Kalčić. Sve sudionike ove priredbepozdravio je i delnički gradonačelnik Ivica Knežević, aukupnoj živosti svakako su svoj doprinos dalivatrogasci kroz svoje memorijalno natjecanje »GoranGašparac Pupin«, sudionici biciklističke utrke koju jeorganizirato BK »Delnice«, zumba plesači Udruge»Marigold« te Trio Gorani. (M. Krmpotić, Novi list foto: S. Štimac)

18 19

Od ovog ljeta turistička ponudaDelnica bogatija je za »Ljubavnustazu«, dvjestotinjak metara dugu

šetnicu koju zbog čestih susreta parova natoj lokaciji Delničani već desetljećima zovu»Ljubavnom stazom«, a ovog je proljeća iljeta doživjela dodatno uređenje nakonkojega još više opravdava svoj naziv.Naime, uz to što je uređena sama stazašetnice, uz nju su postavljene stiliziraneklupe s oznakom para srdaca te natpisi sastihovima ljubavne poezije, a svemu jepridodan i ljubavni sandučić u kojeg semogu ubacivati poruke.

Uređenje i obnova »Ljubavne staze«rezultat su realizacije projekta uređenjakojeg su na inicijativu Udruge »DiamantKlasik« ostvarili Ministarstvo turizma i

Grad Delnice uz pomoć »Hrvatskih šuma« ipoduzeća »Risnjak-Delnice« d.o.o., a da binovouređenu šetnicu predstavili javnostiTZ Grada Delnica osmislila je dvodnevnivikend program tijekom kojeg je sve iligotovo sve bilo u znaku ljubavi.

Glazba i priredbeNaime, budući da se šetnica nalazi na

rubu tog parka, sva su zbivanja smještenau njegov okvir, počela su već u prijepod-nevnim satima subote kada je radionice zadjecu održala udruga »Dotepenac«, potomje 103. godinu svog postojanja koncertomobilježila Limena glazba Delni-ce, zatim jenastupio delnički pjesnik, prozaik iproučavatelj etno baštine Gorskog kotaraDavor Grgurić, a prvi dio programa kraju supriveli koncertnim nastupom iskazavši jošjednom svoju glazbenu širinu i umijeće»Mirna, Žan i Tani«.

P o s l i j e p o d n e v n o d r u ž e n j epočelo je mačevalačkim ljubavnimdvobojem tijekom kojeg su članovi udruge»Aureus Unicornus« predstavili ovu vrstusporta, a potom su manekeni agencijeModels priredili reviju vjenčanih parovanakon koje je uslijedila svečanost otva-

anja obnovljene ljubavne staze, pri čemu ječast rezanja vrpce pripala delnilčkom

gradonačelniku Ivici Kneževiću koji je stazipoželio lijepu i turističku i ljubavnu budu-ćnost. Uslijedila je potom vatrena igra»Bajka o gospi i zmaju« udruge »AureusUnicornus« te za završetak druženja ples izabava, najprije zumba Love party Društvaza športsku rekreaciju »Marigold« te nakraju i after party za one najizdržljivije.Ljubavna je fešta nastavljena i slijedećegdana u poslijepodnevnim satima i to»Španjolskim plesom« iz baleta Labuđejezero kojeg su izveli članovi i članicePlesnog studija Maja, a odmah potomuslijedo je program najljepših ljubavniharija koje su uz pratnju pijanistice LesjeVuković izveli Goranka i Marin Tuhtan da dabi sve skupa kraju bilo privedeno Latinoplesnom večeri, a svakako treba reći da susva zbivanja vrlo umiješno vodili SlavicaKljaić i Zlatko Butigan.(M. Krmpotić, Novi list)

LJUBAVNI VIKENDNA

NOVOOTVORENOJLJUBAVNOJ STAZI

Od kraja 18. sve do sredine 19.stoljeća Delničani iz Japlenškihvapnenica uskim kolskim putovima

- Vapnenjačkim s izlazom na Lujzinskucestu i Podjaplenškim (kasnije će to bitiLjubavna staza) odvoze vapno kućama.Odlukom mjesne vlasti Podjaplenški putod 1864. godine nije se smio koristiti zaprometovanje zaprežnim kolima kojim seuz rasadnik Ivana Majnarića st. (prostornekadašnjeg Sokolskog doma, a danasobjekt „Kuglana“) izlazilo na sadašnjuAmerikansku i Školsku ulicu. Bilo je to uvrijeme kada radnička i seljačka omladinaiz Zdolanjskog delničkog kraja subotama inedjeljama umjesto parka za šetnju koristiputove Japlenškog vrha. Spontano,Podjaplenški put – buduća Ljubavna stazapostat će 1870-ih godina njihova glavnašetnica prema Lujzinskoj cesti ili višimpredjelima Japlenškog vrha. Uređen pomladima Zdolanjskog kraja Ivan Majnarićst. ucrtava ga 1875. godine u prostorniplan uređenja parkovne površine kao prila-znog puta glavnim parkovnim šetnicama.

Da bi put postao šetnica odobreno jepostavljanje dvanaest klupa (broj klupautvrđen je prema broju mjeseca u godini uzrođendane djevojaka) o čijem izgledu inačinu njihova post avljanja govorifotografija Ljubavne staze snimljena1924. godine. Otuda i sačuvane ljubavnepriče i pjesme delničke mladeži iz drugepolovice 19. i prve polovice 20. stoljeća,pisane na delničkom dijalektu pronađeneu arhivi Esperanto kluba „Delnice“.

Svoju šetnicu mladi Zdolanjčaninasipali su oko 1880. godine grubimzrnatim pijeskom. Nedjeljama u ranimpopodnevnim satima Podjaplenški putoživio je. Znalo se čija je koja klupa ili tko ćeustupiti klupu nekom paru. Mladić bi prvidošao i za svakog susreta s djevojkom, kojuu pravilu nije vidio tjedan dana zbog radovau polju ili sjenokošama, darivao jecvijećem ubranim sa obližnjih livada. Bilesu to godine kad se isprva govorilo o „Putuljubavi“ potom o „Stazi ljubavi“ da bi sepotom među mladima uvriježio naziv„Ljubavna staza“ (del. Lübavna stoza). Uzapisima delničke obitelji Klobučar –R'tičkarovi naziv Staza ljubavi (del. Stozalübave) zapisan je prvi puta 1884. godine.Kako ljubav ne poznaje granice sinovi boljestojećih obitelji onih, za koje su delničkešetnice bile u parku, znali su svoju ljubav,bez obzira na stav roditelja, javno pokazatiprema djevojci podrijetlom iz radničke iliseljačke obitelji. Jakov Petranović -Vóudarof iz obitelji vlasnika nekadašnjihpilana i mlinova potočara na Kupici, Kupi idelničkom Potoku svoju ljubav našao je uMariji Kezele – Pavl asovoj. Antonija iōKatarina Majnarić – Mrgetineneh, (koje suod 1898. godine u Kulturno športskomdruštvu „Sokol“ Delnice bile zadužene zaprikupljanje i pisanje sadržaja o starimdelničkim običajima, dobrima i vrijedno-stima) 1927. godine dovršile su pričuprema istinitom događaju o „Marijinojklupi“ na Ljubavnoj stazi. Tu istu pričuprofesorica Ljerka Jelinek voditeljicadramske sekcije KUD-a „Ivan Lenac“Delnice htjela je 1954. godine uprizoriti,

ali sada pod nazivom „Legenda o Marijinojklupi“ na otvorenom, u parku, na Staziljubavi. Nažalost sve je ostalo na pokušajujer je društvo 1955. godine prestalo sradom zbog nedostatka financijskihsredstava. Više o tome biti će riječi u mojojskoroj povijesnoj knjizi „Tragom delničkepovijesti“.

Ljubavna staza i u godinama poslijePrvog svjetskog rata bila je šetnica.Priča o Marijinoj klupi živjela je međudelničkim sportašima u godinama predDrugi svjetski rat kad bi Ljubavnom stazomskijali. U godinama iza rata priča, a sadaveć legenda pada u zaborav. Godine 1987.za vrijeme posjete Delnica Johna Minerich– Grgočovega, koji su živjeli u američkojsaveznoj državi Washington u gradu Sedrukraj Seatla. John je upitao za Marijinuklupu na Ljubavnoj stazi čime je iznova bilaoživljena priča o dvoje mladih Delničana injihovoj nesretnoj ljubavi. Ujedno povije-sna priča o Ljubavnoj stazi nadopunjena jenovim saznanjima

Željko Laloš

Na fotografiji:Ljubavna staza iz 1924. godine spostavljenim klupama u pravcuparkovne površine na način danjihovi korisnici - mladi parovi negledaju jedni u druge zaklonjenistablima. (Snimio ljekarnik DragutinJelinek).

Iz povjesniceŽeljka Laloša

Ljubavnastazicanekad

20 21

TOPLAPRIČA ČIJE

JE PRVEKADROVE

RASIMKARALIĆSNIMIO

PRIJE PETGODINA

Radeći kao »pokretni trgovac«koristio sam mogućnost

snimanja i razgovora s ljudima ikroz neko vrijeme prikupio sam

više od deset sati snimljenogmaterijala. Riječ je o seocimaMarija Trošt, Velika Lešnica,

Kuželj, Grbajel, Gašparci,Sedalce, Turke, Ložac Turkovski,

Podgora, Požar i Kalić, kažeRasim Karalić

Pred punom dvoranom Radničkogdoma Delnice delnički zaljubljenik udokumentarni film Rasim Karalić

predstavio je svoj novi f ilm nazvan»Zaboravljena sela«. Topla ljudska pričakoju je Karalić filmskim jezikom predstaviou suradnji i uz veliku pomoć Milana

Majnarića, dirnula je gledateljstvo kojeg suu znatnom broju činili ljudi iz malihzaboravljenih goranskih sela, ljudi koji suostali ovjekovječeni zahvaljujući jošjednom pažnje vrijednom filmskom uratkuRasima Karalića.

Prve kadrove snimio sam prije petgodina, u doba dok sam još imao pokretnitrgovački obrt kojim sam obilazio ta malazaboravljena goranska sela u Kupskojdolini, kaže Karalić. Radeći kao trgovackojeg su često s nestrpljenjem čekalikoristio sam i mogućnost snimanja terazgovora s ljudima i kroz neko vrijemeprikupio sam više od deset sati snimljenogmaterijala. Riječ je o seocima Marija Trošt,

Velika Lešnica, Kuželj, Grbajel, Gašparci,Sedalce, Turke, Ložac Turkovski, Podgora,Požar i Kalić.

Emotivne reakcije

Zbog same teme film obiluje etnomotivima i pričama o starim zanatima kaošto su oni vezani uz pletenje košara,pečenje rakije, sušenje voća...

U gotovo svakom selu naišli bi nanekog od tih ljudi koji su još održavali tajzanat i o njemu bismo radili priču.Nažalost, pet godina nakon završetka radai na premijeri od 17 ljudi s kojima sam radiopriču njih devet nije više među živima paiako je to itekako tužno, opet neku utjehunalazim u tome da smo sačuvali sjećanjana te ljude i te zanate. Upravo ti ljudi glavnisu junaci mog filma i njima sam najvišezahvalan te, naravno, Milanu Majnarićukoji voli ovaj kraj, dobro poznaje ljude i znas njima pričati, a pri prikupljanju arhivskegrađe i starih fotografija pomogao mi jeBojan Pajnić, Ljubljančanin koji svakivikend dolazi u selo svog djetinjstva,Zakrajc Srednji, govori Rasim Karalićističući kako je iznimno zadovoljanpremijernim prikazivanjem i to ne samozbog velikog broja gledatelja, već i zbogemotivne reakcije publike koja je sjajnoreagirala na film.

Nagrada za »Furmane«

Prošle godine, na vrlo jakom filmskometno festivalu u Rovinju, Karalićev film»Furmani« dobio je posebnu nagradu žirija.Iako sam već dobio nekoliko među-narodnih nagrada ova mi je jedna odnajdražih, ponajprije zato jer su tomfestivalu nazočili zaista značajni stručnjacis područja etnologije. Tijekom cijelogfestivala pričalo se na engleskom i malo mije nestvarno djelovalo kad je u svom tomblješt avi lu posebna nagr ada žir i jadodijeljena priči o furmanima i Rasimu izDelnica, ističe Karalić.

Pismo za Ohio

Film »Zaboravljena sela« RasimuKaraliću je drag i stoga što se tijekomnjegove izrade javila ideja za novi film.Bit će to »Pismo za Ohio« u kojem ćuobraditi vezu između starice majke kojasvojoj kćeri u Ameriku, s kojom je jakobliska, piše pismo u kojoj joj objašnjava štose sve to zbiva u njihovom malomplaninskom selu zaboravljenom od ljudi.Uz to moram dovršiti i filmove »Kampor« i»Matić poljana« koji su, pogotovo »Kam-

por«, u viskom stupnju realizacije. No, zasve to treba puno vremena kojeg imam svemanje, budući da imam redovan posao«,veli Karalić. (M. Krmpotić, Novi list)

Ideja oživljavanja starinskog načinaživota vezanog uz kirijašenje koju jepred nekoliko godina potaknula Udruga

»Furman« iz Crnog Luga na čelu uglednimhrvatskim dizajnerom Danijelom Popovi-ćem i ovaj put je potvrdila opravdanostsvog postojanja jer je, kao i ranijih godina,priredba pod nazivom »Furmanski dan«,privukla pažnje vrijedan broj posjetiteljaomogućivši svakome tko je poslijepodne ivečer odlučio provesti u svježini CrnogLuga uživanje u prizorima kakvi su predsedam-osam desetljeća bili sastavni dioživota ljudi ovoga kraja, pa i cijelogaGorskog kotara.

Kirijaši i kovači

Zamišljen kao edukativno-zabavnapriredba »Furmanski dan« ponudio jeatraktivne sadržaje kao što su poslovivezani uz »šlajsanje« (vuču) i utovartrupaca i potkivanje konja, a sjajno su ihrealizirali gosti iz Brinja Jure, Dane i MarioAmić – djed, sin i unuk – koji su u Crni Lug

došli sa svojim prekrasnim konjemMiškom kako bi pomogli svom prijateljuNeni Štimcu u predstavljanju starognačina života, a u sve skupa se uključiosavjetima i direktnom pomoći i najpoznatijigoranski furman, Marijan Urbanc Ujo kojije na svoj poseban način objašnjavaookupljenima svaki zasebni dio posla.Poslovi koji danas gotovo više da ne ipostoje privukli su itekako znatnu pažnju,pogotovo među najmlađima kojima nikakonije bilo jasno kako to »konjića« ne boli kadmu se u kopito zabijaju čavli, ali im je svebilo jasnije nakon što su im barba Maršanići ekipa z Grobnika pojasnili kako se to izašto radi.

Uz ove čisto radničke kirijaške ikovačke aktivnosti na svoje su došle i oneromantičnije dušice koje su mogle uživati uonome što su nekad radila gospoda –jahanju na gracioznim lipicanerima, odno-sno ugodnoj vožnji kočijom prekrasnimkrajolikom oko upravne zgrade Nacional-lnog parka »Risnjak«. Jahanje je realizi-rano uz prekrasne konje i ekipu Konjičkogkluba »Vodičajna« pri čemu su Kiku iSokola vodile Arna i Ivana, a najveći brojjahača bio je, naravno, iz najmlađepopulacije. Za sam kraj druženja, utrenutku kad je sunce već polako zalazilo,ostavljene su starinske zabavne furmanskeigre (bacanje potkove i slično), odnosnojednostavna, a tako zasitna furmanska

večera na ognjištu u okviru koje je ponu-đena pečena slanina, pečene kobasice ikrumpir pečen u žaru furmanskog ognjišta.

Legendarni »Žabari«

Da sve skupa bude još ugodnije i ljepšeu prvom su se dijelu programa potrudilepjevačice KUD-a »Lanterna« iz Kraljevice, anoćni dio druženja pr otekao je uzlegendarne lokvarske »Žabare« koji su jošjednom pokazali zašto ih mnogi vole.Pridodamo li ovome i činjenicu da su setijekom cijelog dana predstavili brojnigoranski proizvođači autohtonih proizvodate da je organizirano nekoliko zanimljivihradionica za djecu s naglaskom na eko-loškom razmišljanju i poduci o potrebizaštite okoliša te biljnog i životinjskogsvijeta, onda je jasno da organizatori – a tosu bili Javna ustanova Nacionalni park»Risnjak« te udruge »Furman« iz CrnogLuga i »Lujzijana« iz Delnica – mogu bitiitekako zadovoljni. Duh starih furmana idalje živi! (M. Krmpotić, Novi list)

FURMANSKI DAN »ŠLAJSANJE«,UTOVAR TRUPACA I

POTKIVANJE KONJA U CRNOM LUGU

22 23

Poduzeće GEC GP d.o.o je osnovano2006. godine s osnovnom djela-tnosti prerade drva. Tvrtka je smje-

štena na lokaciji Poslovne zone Lučice, uneposrednoj blizini autoceste Rijeka-Zagreb, točnije izlaz Delnice.

Prvi počeci tvrtke odvijali su se napodručju Malog Sela u unajmljenoj pilani,ali zbog nemogućnosti produženja najmatvrtka je morala 2007. godine preseliti izMalog Sela u područje nekadašnjeg DIP-aLučice. Kako nije bilo mogučnosti otkupazemljišta od talijanskog vlasnika, nastavilismo s radom u prostorima nekadašnjihsušara s vlastitom opremom, ali u iznaj-mljenom prostoru.

Nakon višegodišnjeg pregovaranja iotkupa zemljišta od taljanske tvrtke kojaima u vlasništvu večinski dio nekadašnjeDIP-a Lučice postignut je dogovor te smo

otkupili zemljište od 20000m2 na pros-toru gdje je nekada bila kranska dizalica istovarište trupaca za potrebe DIP-a.Godine 2011., početkom svibnja nakonishodovane potrebne dokumentacije,započeti su radovi uređenja parcele tei z g r a d n j e n o v o g o b j e k t a p o v r š i n e1200m2. Izvođač svih građevinskih radovabila je tvrtka GP Krk d.d. Završetak svihgrađevinskih radova i instaliranja novepilanske tehnologije bio je u lipnju 2012.godine te od tada tvrtka GEC GP d.o.oLučice se nalazi „konačno“ na svomezemljištu u vlastitim prostorima, gdje idanas radi. Kontinuiranim ulaganjem uproizvodni pogon instalirana je najnovijapilanska tehnologija s najmodernijimpilanskim strojevima na ovim prostorima.

Glavni dobavljač sirovine su Hrvatskešume. UŠP Delnice i UŠP Senj, isto takovrši se otkup drvnih sortimenata i šume od

privatnih vlasnika u svrhu popunjavanjapilanskih kapaciteta. S obzirom datrenutno nema mogučnosti nabavkesirovine za rad u dvije smjene, pilana radi ujednoj smjeni i godišnje se preradi oko16 000m3 trupaca jele, smreke i ariša.

Glavna djelatnost tvrtke je primarnaprerada drva crnogorice. Glavni proizvodisu drvena krovišta po narudžbi s mogu-čnošću finalne obrade, drveni elementi

GEC GP d.o.o.Snaga naše tvrtke su naši djelatnicikoji marljivim radom pridonose zajedničom napretku

svježi i sušeni, stolarska građa, drveneobloge i podovi te u sklopu pilane djeluje imanja stolarija s mogučnošću obradegrađe u finalne proizvode prema željamakupca kao npr. vrtne garniture, balkonskeograde, opremanje objekata u goranskomstilu, vrtne kuće i sl.

Budučnost tvrtke vidimo u proširenjuposla u svrhu popunjavanja postojećihpilanskih kapaciteta, finalnoj preradikonstrukcijskog drva i stolarske građe upolufinalni ili finalni proizvod te obno-vljivim izvorima energije.

Snaga naše tvrtke su naši djelatnici kojimarljivim radom pridonose zajedničomnapretku, korektni poslovni partneri kojinašu robu dostavljaju do krajnjeg kupca teljudi koji svojim znanjem i hrabroščuobaraju stabla i vrše prijevoz trupaca usvim vremenskim uvjetima za nesmetanrad pilane tijekom cijele godine.

Misija GEC GP-a je zadržavanje sirovineiz goranskih šuma na području Gorskogkotara, oplemenjivanje svakog posječenogstabla, očuvanje prirode za budućegeneracije te očuvanju tradicije s goran-skih prostora.

24 25

26. rujna, delnički Moto klub »MountainRiders« obilježeno je punih deset godinapostojanja i rada, a u svojoj prvoj

deceniji delnički su »planinski jahači« ostvarilipažnje vrijedne rezultate, pretvorivši se u jednuod udruga koje svojom aktivnošću ne zahvaćajusamo područje svoje djelatnosti, već kroz raznepriredbe, akcije i projekte daju itekakoznačajan doprinos društvenom i zabavnomživotu svog mjesta, odnosno potpomažu razvojturizma i jačanje interesa za Delnice, kao iGorski kotar u cijelosti.

Upravo stoga prvo desetljeće delničkihRidersa prilika je za prisjećanje na početke iisticanje onoga što je u tih deset godina bilobitno, a najmjerodavniji za priču o tome jedanašnji predsjednik i jedan od osnivača MK»Mountain Riders« Danijel Kezele Pačo, kojipodsjeća kako su bikeri i ljubitelji motora ipuno prije osnivanja »krstarili« goranskimpodručjem, a 2003. godine sve se više počelaisticati ideja o potrebi osnivanja moto kluba pričemu je osnivačka skupština održana 26. rujna2003. u Ravnoj Gori: »Već tada članovi klubabili su s raznih područja Gorskog kotara, a tunašu zemljopisnu pripadnost planinama

odlučili smo istaknuti i u nazivu kluba. Tijekomprve dvije godine sjedište kluba je u RavnojGori, a odredište gdje održavamo prve motosusrete je pansion »Vizjak«, govori Kezele,naglašavajući kako do bitne promjene dolazi2006. godine kada najprije dolazi do promjenerukovodstva Kluba, a uskoro se mijenja isjedište pa »Mountain Riders« od te godine zabazu imaju Delnice.

Humanitarni rad

»Tada dolazi do postroženja pravila i rada uklubu. Mijenjamo i oznaka kluba iz trodjelne ujednodjelnu, a nove boje kluba svaki biker i člankluba nosi s ponosom na leđima. Treći motosusret održavamo ispred Hotela Delnice, agodinu dana kasnije mjesto novog susreta jeLovačka kuća »Polane«, gdje priređujemozaista odličan susret na kojem je bio veliki brojbikera iz cijele Hrvatske, pa i van nje. Istegodine u najam uzimamo prostorije u Supilovojulici i taj naš prvi Clubhouse služi nam zasastanke, druženja i ostale potrebe. Naravno,da bismo mu omogućili tu funkciju potrebno jepuno rada, pri čemu svi članovi daju velikidoprinos i nakon punih osam mjeseci napornog

rada otvaramo klub na adresi Supilova ulica 77i tu se svakog petka nalazimo.

Rast kvalitete rada vidi se i po tome što 2008.godine krećemo i u dobrotvorne akcije pa tegodine štićenicima Staračkog doma Radočajpoklanjamo klima uređaj i prigodne darove uiznosu od 2.500 kuna, a iste godine doniramoudruzi »Naša djeca« tisuću kuna za djecu sposebnim potrebama. Nakon pune četirigodine odličnih moto susreta na Polanama,2010. mijenjamo lokaciju i novi susretodržavamo na pomoćnom igralištu poredsportske dvorane, a taj susret pamtimo i potome što smo od naplate ulaznica priklupili6.500 kuna koje smo namijenili za huma-nitarnu pomoć djevojčici Katarini Bolf.

Blagoslov motora

Godine 2011. prvi put organiziramo Winterparty čije održavanje tijekom veljače u Radničkidom privlači veliki broj posjetitelja i bikera, aosmi moto susret te godine priređujemo uMultifunkcionalnoj dvorani u Delnicama, pričemu iznova dio zarade od ulaznica ide uhumanitarne svrhe, točnije 5.000 kunauplaćujemo na račun Udruge »Leptir« kojabrine za djecu s posebnim potrebama. Prošlegodine, uz deveti moto susret i 2. Winter party,organiziramo i pr vi blagoslov motora uPrimorsko-goranskoj županiji, a iste smogodine i dobitnici Godišnje nagrade zahumanitarno, ekološko i kulturno djelovanje ipromociju Grada Delnica. Napokon, ove smogodine za deseti jubilarni moto susretorganizirali nastup rock grupe Hladno pivo, a sviše od 2.000 posjetitelja to je bila jedna od ovegodine najposjećenijih manifestacija uGorskom kotaru uopće«, govori Kezele, nepropuštajući priliku zahvaliti svima koji su uproteklih deset godina bili uz njih, posebnoGradu i TZG Delnice, Calligarisu d.o.o, KenonLimu d.o.o, Goranskom Sportskom Centru

d.o.o., Komuna-lnom poduzeću Risnjak, ObrtuMagdalena, Radiju Gorski kotar i svimaostalima bez kojih rad MK-a »Mountain Riders«ne bi bio ovako uspješan.

Dobitnici povelje Grada

Uz navedene aktivnosti tipične za bikere,goranski »planinski jahači« u protekloj su se

deceniji iskazali i na niz drugih načina – redovnisu sudionici akcija dobrovoljnog darivanja krviu Delnicama, aktivno se uključuju u tribinevezane uz sigurnost u prometu, rado prihvaćajusvaki poziv za sudjelovanjem na kulturnimpriredbama, pamtimo ih i iz akcije čišćenjadelničke skakaonice i izrade grafita s natpisom

kluba, a zahvaljujući brojnim kontaktima sistovrsnim klubovima, njihovi su gosti često ibikeri iz drugih dijelova Hrvatske. Njihovakorisna i hvalevrijedna aktivnost prepoznata je iod strane Grada Delnica pa im je ove godine zadesetogodišnje djelovanje uručena poveljaGrada Delnica.

Način života

»Nije svatko tko vozi ili posjeduje motor biker.Naime, kroz naš je Klub do sada prošlo punočlanova i stažista, a ostali su samo oni koji supravi zaljubljenici u ovaj način života. Za ovakvuvrstu hobija i razonode treba uložiti zaista punoljubavi, truda, novca i odricanja te uz to krozsvoj rad nastojati, kad je god to moguće, nanačine koji su nam dostupni pomoći sredini izkoje dolazimo i koju nastojimo što boljepredstavljati, bilo kroz organizaciju zbivanja uDelnicama, bilo na gostovanjima po Hrvatskoj ivan nje«, ističe Kezele.(M. Krmpotić, Novi list)

26 27

ČESTITKE ZA ROĐENDANNACIONALNI PARK

»RISNJAK« SLAVI ŠESTDESETLJEĆA RADA

»Zelenislavljenik«

iz EUprivukao

250 tisućaeura

Šezdeset godina u životu čovjekaitekako je lijepa brojka, a ništa manjevri jedna nije ni u životu jedne

ustanove, pa je stoga u Crnom Lugudostojno obilježeno punih šest desetljećarada Nacionalnog parka »Risnjak«,jedinog nacionalnog parka na područjuPrimorsko-goranske županije i jednog odnajstarijih područja takve vrste u Hrva-tskoj. Središnji dio višesatnog obilježa-vanja šezdesetog rođendana bila jesvečana sjednca Upravnog vijeća NP»Risnjak« koju je otvorila članica Upravnogvijeća Gabrijela Gorjanac Kapša, a o šestdesetljeća postojanja i rada NP »Risnjak«govorio je današnji direktor dipl. ing.Miljenko Gašparac podsjetivši kajko je jošod sredine 19. stoljeća Risnjak bioodredište brojnih istraživača biljnog iž ivot injskog svi jet a te putopisaca(Dragutin Hirc, Ljudevit Vukotinović, JosipSchlosser), a nedvojbeno je najviše napolju proučavanja učinio dr. Ivo Horvat kojio d 19 4 8 . g o d i n e z a p o č i n j e s v o j u»istraživačku eru« tijekom koje će uz svojesuradnike obaviti iznimno značajanznanstveni posao, ali biti i najzaslužniji zaproglašavanje Risnjaka nacionalnimparkom što se dogodilo prije 60 godina:

Bijela Vodica

»Pr va je uprava bila smještena uprostoru Šumarije Crni Lug, a 1982.godine seli u novoizgrađenu zgradu uBijeloj Vodici gdje se i danas nalazi. Prve

godine postojanja NP »Risnjak« raspro-stirao se na 3.856 hektara, a danas je riječo 6.350 hektara od kojih je 67 posto strogozaštićeno područje. NP »Risnjak« vreme-nom prerasta i u sve značajnije turističkoodredište pa je tako 1970. godinenapravljen prvi turistički vodič, 1996.godine otvorena je Poučna staza Leska,prva staza takve vrste u Hrvatskoj, aturistički razvoj parka prati i mjesto pa jetako 1997. godine u Crnom Lugu bilo svegadvoje iznajmljivača s pet-šest kreveta, adanas ih je petnaestak i nude 80 ležajeva,rekao je Gašparac, posebno istaknuvšičinjenicu da je od 2002. godine NP»Risnjak« stalni korisnik sredstava EU iSvjetske banke pa je tako kroz četiri dosada realizirana projekta (PANNET,Dinaris, Od vijeglavke do soka i Sožitje)privukao 250.000 eura, a trenutačno su triprojekta u procesu kandidiranja.

»Hvala dr. Ivi Horvatu i njegovimsuradnicima koji su najzaslužniji što je ovo

područje proglašeno nacionalnim parkom,a naša je obveza nastaviti razvoj oveustanove i ovog područja što je mogućeviše kroz tzv. trilateralu – pomoć lokalnes a m o u p r a v e i ž u p a n i j e v e z a n a u zprometnice, suradnju NP »Risnjak« i EU naedukativnim, znanstvenim i turističkimprojektima te što jače uključivanjelokalnog stanovništva u obogaćivanjepopratnih sadržaja, zaključio je Gašparac.

Od brojnih čestitara najljepše rođen-danske želje vitalnom »šezdesetogo-dišnjaku« najprije je uputio čelni čovjeksusjednog slovenskog Kozjanskog parkaHrvoje Oršanič, pridružile su mu se islovenske kolege Brosu Grablian iz ParkaKolpa uz lijepu poruku kako su »Kupa inKolpa jedno« te Ivo Trošt, direktor Zavodaza gozdove Repubike Slovenije poželjevšidomaćinima da »ostanu zdravi kot ris«(budu zdravi poput risa) što je tradicionalnislovenski pozdrav dobrih želja. Oddomaćih čestitara nazočne je u ime trigoranske lokalne samouprave (Delnice,Čabar, Lokve) koje veže NP »Risnjak«pozdravio gradonačelnik Delnica Ivica

Knežević poželjevši da slavljenik postanepokretač razvoja turizma na područja ovadva grada i jedne općine.

Kao Slovenci

Čestitali su i Ivan Martinić u ime saborskogOdjela za zaštitu okoliša i Josip Hren,načelnik Odjela za zaštićena područja RH,a Petar Mamula, zamjenik primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine,posebno je pohvalio umješnost čelništvaNP »Risnjak« vezanu uz kandidiranje za EUsredstva, ali i upozorio na činjenicu da ćepo odredbama Nature 2000 gotovo 80posto kopnenog dijela Primor sko-goranske županije ući u sustav strogezaštite, što bi itekako moglo ometatilokalne samouprave u investicijama:»Upravo stoga dobro je što su ovdje našiprijatelji iz Slovenije s kojima trebapopričati i vidjeti kojim su modalitetima usličnim područjima uspjeli realiziratiodrživi razvoj«, rekao je Mamula.

Zidna stijena

Uz svečanu sjednicu uzvanici su moglipratiti i prigodan program u kojem sunastupili polaznici delničke Glazbeneškole Ive Tijardovića, predstavljen je iPriručnik o flori na poučnoj stazi Leska,otvorena izložba »Ivo Horvat – Život zaprirodu« te na kraju otvoren i stalni postavmonolit a tla NP »Risnjak«, točnijezanimljiva zidna stijena na kojoj su izloženiprimjerci svih vrsta tla koja postoje napodručju NP »Risnjak«. Naravno, kraj je biorezerviran za domjenak i delicije koje sutakođer jedan od (gurmanskih) zaštitnihznakova NP »Risnjak«, točnije kuhinjerestorana ovog objekta.(M. Krmpotić, Novi list)

Izvor Kupe

Planinarski dom na Risnjaku

28 29

DELNIČKE POVJESNICEU ZAPISIMA Željka Laloša

Iseljavanjadelničkihobitelji

U povijesti Delnica organiziranoiseljavanje obitelji ili pojedinaca udruge krajeve u potrazi za novim

boljim životom prvi puta bilježimo urazdoblju od 1699. do 1712. godine u Likuna prostor Gornjeg Kosinja, a potom uMoslavinu i Slavoniju. Drugo većeiseljavanje bilo je u razdoblju od 1885. do1925. godine na sjevernoameričkikontinent te pojedinačno u Argentinu, Čile,Australiju, Novi Zeland i francuski Lyon.Tražio se posao i bolja zarada koji ćeobiteljima donijeti sigurniji život, bezobzira na njegovu težinu i mjesto rada.Prosudbe većine obitelji su bile da život nadelničkom podneblju ne donosi, niti ćedonijeti bitne pomake života na bolje. Utom razdoblju više od stotinjak delničkihobitelji, osim najstarijeg muškog članobitelji koji ostaje u Delnicama da vodibrigu o domaćinstvu, odlazi najvećimdijelom na sjevernoamerički kontinent.

Do sjevera Francuske putovalo seželjeznicom, a potom iz francuskih luka LeHavre i Cherbourg s kanala La Mancheprekooceanskim brodovima pomorskihkompanija „American Pacifik Line“ i„Canadian Pacifik Line“ Delničani odlaze uNew York, Baltimore i Boston. U cijeni kartebila je uračunata i hrana. Brodovi su ploviliu odlasku i povratku jednom mjesečno.

Dolaskom u luke sjevernoameričkogkontinenta svi putnici u privremenomiseljeničkom prihvatilištu, nakon provjereidentitet a, od svojih ambasada il igeneralnih konzulata dobivaju potrebnidokument koji je omogućavao kretanje istalni boravak na prostoru SAD-a uzobvezu prijavljivanja promjene adresestanovanja i povećanja članova obitelji kojibi naknadno doputovali. Iz bostonske lukeiseljenice su željeznicom odlazili osim uunutrašnjost SAD-a i na odredišta uKanadi.

Od 1885. godine najveći broj delničkihobitelji i pojedinaca u četrdesetak godinaiseljavanja naselio je prostore kanadskihdržava British Columbia, Alberta, Manit-oba, Saskatchewan i grada Toronta. Ipaknajveći broj Delničana nalazimo u ameri-čkim državama Washington i Montana.Primjerice prema zapisu Tomaža Majnarića– Grgočovega u gradu Sedru kraj Seattla udržavi Washington početkom prošlogstoljeća živjelo je tridesetak Delničana.Dolaskom na sjevernoamerički kontinentDelničani rade kao šumski i pilanskiradnici, rudari ili u građevinarstvu naizgradnji cesta, šumskih putova i vlaka.Rade po 12 sat na dan, spavaju u šumskimkolibama – brvnarama gdje uz osiguranuprehranu štede da bi platili troškovedolaska svojih obitelji, a potom podižudrvene nastambe na zato dozvoljenimlokacijama. S vremenom upošljavaju svoježene i kćeri na pripremi hrane radnicima .Težak i iscrpljujući fizički posao na mnogi-ma je ostavio traga. Oni koji su uspjeli da seothrvaju težini posla, uvjetno rečenouspjeli su osigurati sebi i svojoj obiteljiegzistenciju života. Samo rijetki Delničaniu starijoj dobi vratili su se nazad, a kojimaponajviše možemo zahvaliti da su sačuvanizapisi o životu naših iseljenika.

Ljepšu stranu iseljeničkog života poče-tkom prošlog stoljeća činili su klubovi ukojima su se okupljali iseljenici, igranke uzsvirku harmonike i druženja. Nakon prvogsvjetskog rata neki od Delničana posjetilisu stari kraj, a posebice 1925. godine kadje u Delnicama obnovljen rad delničkihsokolaša i otkrivena spomen ploča upovodu tisućite obljetnice krunidbe kraljaTomislava. Kasnije će u Delnice dolazitipotomci naših iseljenika gdje se u razgo-

voru s ponekima moglo čuti da nisunajvećim dijelom zaboravili izvorni delničkigovor, ali i stare običaje.

Vyonne i Chuck Minerich…

…djed Chucka (John) Minerich poznatidelnički travar Tomaž Majnarić doselio jesa obitelji krajem 19. stoljeća u grad Sedrokraj Seattla, a njegov sin John Minerich1987. godine posjetio je Delnice. IakoChuck nikad nije obišao Delnice od kudavuče podrijetlo, o dolasku svojih predaka uokrug grada Sedra mnogo je naučio odstarijih članova obitelji. Njegov djed jedanje od rijetkih Delničana koji je po dolaskuna ove prostore imao sreću da radi naimanju za uzgoj ljekovitog šumskog bilja.Tu je upotpunio svoja znanja iz pučkogljekarstva. Sa obitelji živi u Mount Vernonu.O Delnicama zna onoliko koliko mu jeispričao njegov otac John koji je stari krajobišao 1987. godine. Sliku kuće gdje jerođena njegova baka u Supilovoj 153 testare razglednica Delnica koje mu jedonesao otac posebno čuva. Na upit zna liiz prošlosti Delnica koji detalj, a kojeg mine znamo, prisjeća se riječi svoga ocaJohna po kome je suprug očeve tete JuroNeralić (moj pradjed op.a.), po struci tesar,1897. godine postavio na vrh tornjadelničke crkve okrugli nosač sa križem.Hrvatski govoriti ne zna, a glede starodelničkih riječi od oca je čuo da se za sobukaže špedna, za stol miza, tavan je izba aharmonika koju je svirao njegov otacremonika. Prema riječima Chucka danas uokrugu Sedro znaju se potomci Delničana,ali izostala je povezanost sa starim krajem.Od obitelji potomaka mogu se čuti pričekako su njihovi preci došli na ovaj prostor.

O iseljavanju Delničana pisao je 1947. godine Josip Šnajdar –Grgoćof po povratku iz SAD-a. On je 1920. godine otišao u SAD upotrazi za boljim životom. Po Generalnim konzulatu kraljevine SHS uNew Yorku dobio je 10. listopada 1920. godine dokument (na lijevo)s mogućnosti stalnog boravka u SAD-u a time i mogućnostupošljavanja.

Razglednica prekooceanskog broda kojim su Europljani prvih desetljeća prošlog stoljeća odlazili iz luka francuske Normandijena sjevernoamerički kontinent. Razglednicu sačuvala obitelj povratnika sa sjevernoameričkog kontinenta Josipa Šnajdara –

Grgočovega.

Grad Sedro u američkoj saveznoj državi Washington. Snimak grada iz1986. godine. U ovaj grad krajem 19. i prvom desetljeću 20. stoljećadoselio je najveći broj delničkih obitelji. Desno na fotografiji jeprostor gdje su prve delničke obitelji podigle svoje domove(fotografiju je 1987. godine donio u Delnice John Minerich – IvanMajnarić - Grgočof).

Vyonne i Chuck Minerich za vrijeme izleta na mt. Bakeru najgorovitijoj američkoj saveznoj državi Washington.

30 31

FURMANSKI FOJNAR(Kirijaški zdenac, del.Fúrmanske foajnar )- Uz 110. obljetnicu

izgradnje

…izgrađen je i pušten u rad 25. kolovoza1903. godine prigodom obilježavanja 150.obljetnice od puštanja u rad Liščove pilanepotočare u donjem dijelu korita Potoka,110. obljetnice puštanja u rad prve pilanepotočare Matije Petranovića – Vóuda-rovega izgrađene poviše Prepničkog mosta1793. godine i 110. obljetnice početkaor ganizir anog bavl jenja Delničanakirijaštvom. U godini njegova puštanja urad obilježila se i 100. obljetnica radanekadašnje Belanove kovačnice na Vidmu,a njegova izgradnja veže se i uz 400.obljetnicu najstarijeg goranskog svetištaMajke Božje Svetogorske na Svetoj Gorikraj Gerova. Naime, najstariji zapisi opovijesti delničke župe, ali i životu na ovomprostoru od 13. do početka 17. stoljećapronađeni su u gerovskom kraju.

Nositelji izgradnje fojnara bile sudelničke kirijaške obitelji Josipa Kezelea –Belōanovega, Ivana Curla – Cúrletovega iJureta Plešea – Períečkenega. Iz klesanogkamena dopremljenog s obližnjih delni-čkih kava (manji kamenolomi) fojnar susazidali klesari obitelji Jose Fumića izHrvatskog primorja. Metalni plet za vrhfojnara izradila je i postavila kovačka

obitelj Nikole Šimunović iz Delnica. Ufojnar su bile ugrađene 3 cijevi, a uvijek bikroz jednu, naizmjenično svaka četirimjeseca, tekla voda. Donja cijev uz kamenfpelar bila je cijev šumskih radnika (del.težōačka cejf). Srednja je bila kirijaška(del. furmanska cejf), a gornja pilanarska(del. žōagarska cejf).

Na pučkoj svečanosti 25. kolovoza1903. godine fojnar je uz Dan blagoslovavode pustio u rad kirijaš Josip Kezele –Belōanof. Početak njegovog rada ikorištenja blagoslovio je delnički župnikMartin Mihelčić, a potom su vatrogasci

priredili pokaznu vježbu gašenja požara.Izgrađen je u visini od približno 3,30metara, a njegovo podnožje 1970-ihgodina u cijelosti je sanirano betoni-ranjem. Zbog nagnuća postojala opasnostnjegova urušavanja tako da je u zemlji,glede njegova današnjeg izgleda, jošuvijek ostalo ukopano oko 130 centime-tara. Na prigodnoj pučkoj svečanosti2003. godine u povodu 100. obljetnicenjegova postojanja otkrivena je info pločaza koju je sadržaj pripremio.Željko Laloš

1 2 3 4 5

6

7 8

9 10

11 12

13 14

15

16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

27 28 29

30 31 32 33 34

35 36 37 38

39 40 41

Vodoravno: 1. Kompozicija za osam instrumenata ili glasova. 6. Kulturno športsko društvo iz Delnica osnovano 1898. godine. Godine 1926. uzelo u najam prostoriju depadansa„Restauracije „Rački“ 7. Kratica za mjernu silu kilopond. 8. Nota glazbene ljestvice. 9. Jedinica mjere za površinu, množ. 11. Ozidana i uređena obala u gradskoj luci. 13. Dio grada,četvrt. 15. Žensko ime. 16. Zajedno sa 16. okomito ugostiteljski objekt otvoren 1885. godine kao gostionica – svratište na Delničnjaku Lujzinske ceste u Delnicama koji od 1904. godinepostaje veće ugostiteljsko mjesto gdje se poslužuju potpuni obroci ručak i večera ( vidi sliku ). 26. Mjera za površinu zemlje, jutro. 27. Oblici u kojima se što javlja ( za pojave i pojmove ).

28. Staklene bočice sa uskim grlom za injekcije. 30. Inicijaliprezimena i imena češkog pisca Čapeka. 31. Biblijski otac,praotac ljudskog roda. 32. Starorimski pozdrav. 33. Koji jepun soka. 35. Najveći morski sisavac. 36. Naprava zaizvršavanje smrtne kazne vješanjem. 38. Bubuljica, gnojniprištić. 39. Velikodostojnik u Arabiji. 40. Novac kojim bogatiroditelji podupiru odraslu djecu. 41. Otok u zadarskomarhipelagu.

Okomito: 1. Ime i prezime poslovođe ugostiteljskog objektapod 16. vodoravno 1930 – ih godina poznat kao dugogodišnjinadkonobar zagrebačke „Varoške pivnice“. 2. Korovnazeljasta biljka, peče na dodir. 3. Kratica za „triatlon klub“.4.Grčki bog vjetrova, Posejdonov sin. 5. Sila na jedinici površine.10. Ime i prezime prvog vlasnika gostionice – svratišta„Rački“. 12. Noeva barka. 14. Nadarenost ili urođenabistroumnost. 16. Vidi 16. vodoravno. 17. Stanovnik Arktika.18. Kratica za „Svjetsko prvenstvo“. 19. Boja kože, put. 20.Stara mjera za vino ili žito, 56 l. 21. Nezakonito prisvajanjeporeza. 22. Automobilska registracija za Rijeku. 23. Grad uIrskoj. 24. Parazitska biljaka na drveću. 25. Inicijali pokojnogsaborskog zastupnika Pankretića. 29. Vulkan na HavajimaManua… 32. Grad u europskom dijelu Rusije. 34. Predgrađebelgijskog grada Liegea. 35a. Pokazna zamjenica. 37.Opširno pripovjedačko djelo u stihovima. 37a. Prvo iposljednje slovo abecede. ( sastavio zC Željko Laloš ).

Piše:Željko LalošDogodilo se mjeseca, godine…

200 obljetnica od izgradnje Kapelice sv.Duha na Mrtvicama (1813.)

Poznatiju u narodu kao „Stara mrtva-čnica“ sagradio je u donjem dijelu prostorabudućeg novog groblja na Mrtvicamadelnički župnik Juraj pl. Skočilić. Kapelicaje sagrađena u povodu 100-te obljetnicezavršetka iseljavanja delničkih obitelji uSlavoniju, Moslavinu i manjim dijelom uLiku te prvih organiziranih pokopa naprostoru novog groblja.

60. obljetnica od proglašenja Park šumeJaplenški vrh zaštićenim šumskimpodručjem (1953.)

Park šuma Japlenški vrh zaštićeno ješumsko područje što se izdiže nad Parkakralja Tomislava na zapadnoj straniDelnica na nadmorskoj visini od 842metra. Obrastao je šumom bukve i jele napovršini od 170 hektara. Početkom 19.stoljeća nosio je naziv Antunovac. Krajem18. i početkom 19. stoljeća ovdje seproizvodilo živo vapno. Krajem 1830.godine na obroncima Japlenškog vrhanalazilo se 10-ak zidanih vapnara i njihnekoliko za jednokratnu uporabu.Delničani taj prostor nazivaju Japlenē-čnek.

50. obljetnica od održane prve Skijaškespomen utrke „Tragom primorsko-goranskih partizana '63“ (1963.)

Skijaška spomen utrka održana je naPetehovcu, kao prvo memorijalno športskospomen obilježje na pogibiju boraca IIbrigade XIII primorsko - goranske udarnedivizije u veljaču 1944. godine na MatićPoljani.

90. obljetnica od nabave novihzvona za crkvu sv. Ivana Krstitelja uDelnicama (1923.)

Nova zvona crkve sv. Ivana Krstiteljanjih četiri nabavljena su 12. listopada1923. godine. Bila su izrađena u ljevaonicizvona Ivana Blazina u Zagrebu. Bilo je to:Veliko zvono ili Zvono sv. Ivana Krstitelja(941 kg), Zvono Majke Božje (439 kg),Zvono sv. Josipa (280 kg) i Zvono sv.

Florijana (108 kg).

130. obljetnica od osnivanja prvogučitel jskog društva za KotarDelnice (1883.)

13. rujna 1883. godine u Brodu na Kupiza Kotar Delnice osnovano je Učiteljskodruštvo. Pravila društva potvrđena su1884. godine kada društvo i službenozapočinje s radom. Društvo se zalagalo zapobol jšanje t adašnjeg učitel jskogpoložaja u društvu. Društvo je prestalo sradom u godinama pred Prvi svjetski rat.

140. obljetnica od objavljivanjaprvog voznog reda na Budimsko –riječkoj željezničkoj pruzi (1873.)

23. listopada 1873. godine objavljenje vozni red na Budimsko-Riječkoj pruzikada je i službeno puštena u prometželjeznička pruga Rijeka-Karlovac. Vlak izRijeke u Delnice dolazio je u 10 sati i 9minuta, a polazio u 10 sati i 14 minuta.Vlak iz Budima preko Zagreba i Karlovca uDelnice je dolazio u 4 sata i 51 minutu, aodlazio u 5 sati i 20 minuta.

50. obljetnica od dolaska prvog„Bijelog vlaka“ u Delnice (1963.)

„Bijeli vlak“ bio je naziv za prvu većuturističku promidžbu skijaških terenaPetehovca za izletnike i goste s riječkogpodručja. Svake nedjelje tim vlakomdolazio bi veliki broj Riječana i Primoraca -skijaša na Petehovac. Za djecu gostijuorganizirala su se natjecanja u slalomu iveleslalomu.

80. obljetnica od izgradnje DomaOružanih snaga RH (1933.)

Izgradnja doma završena je 1933.godine, a danom njegova otvorenja 3.srpnja u Delnicama je održana vojnaparada. Iza Drugog svjetskog rata dom jenosio naziv Dom JNA, a osamostaljenjemDom HV.

80. obl jetn ica od osnivanjaEsperanto kluba „Delnice“ (1933.)

Esperanto klub „Delnice osnovan je 8.studenog 1933. godine na inicijativudelničkih Sokolaša i grupe esperantistaZagrebačkog električnog tramvaja.

80. obljetnica od puštanja u pogonmlina „Kajfeš“ (1933.)

Mlin „Kajfeš“ pustio je u rad 1933.godine veletrgovac vinom i mješovitomrobom Andrija Kajfeš u blizini željezničkogkolodvora u Delnicama. Kajfeš je zrnopšenice i kukuruza dovozio željeznicom izSlavonije. Brašno je najvećim dijelomprodavao na riječkom tržištu. Mlin jeupošljavao dvadesetak radnika.

50. obljetnica od prvog natjecanjašumskih radnika (1963.)

Šumsko gospodarstvo Delnice organi-ziralo je 1963. godine pr vo internonatjecanje drvosječa. Nisu postojalapravila natjecanja, a uspjeh se mjeriokoličinom izrađenih drvnih sortimenata.

50. obljetnica od proglašenjaPetehovca zaštićenim krajolikom(1963.)

Petehovac je proglašen zaštićenimkrajolikom po odluci Skupštine općineDelnice, a od 20. listopada 1971. godine,sukladno Zakonu o zaštiti prirode,rezervatom prirodnog predjela. NazivPetehovac nosi od druge polovice prošlogstoljeća. Prije toga zvao se Štimčev vrh iliJezerski vrh prema rječici Jezerki.

300. obljetnica od otvorenja prvetkaonice u Delnicama (1713.)

Tkaonica „Rački“ otvorena je na pros-toru Tkalčove Kale u prizemlju današnjeobiteljske kuće Laloš u Supilovoj 153. U150. godina postojanja tkaonica je bilamjesto neposrednog stvaranja delničkogtekstilnog rukotvorstva. Tkaonica je bilaopremljena sa šest tkalačkih stanova.

90. obljetnica od postavljanja prveskijaške staze „Sokolskog goran-skog okružja“ (1923.)

Na skijaškoj stazi prema izvornikukarte iz 1932. godine održavala su senatjecanja na razini Savske banovine,Skijaških podsaveza Zagreba i Sušaka teprvenstva Gorskog kotara i Delnica. Stazas startom i ciljem ispod Podlučičkog vrhabila je prostorno trasirana u pravcu Dedinai Polana.

IZDAVAČ: Grad DelniceGLAVNI UREDNIK: Zamjenica gradonačelnika Katarina Mihelčić

UREDNIČKI ODBOR: Martina Petranović, Višnja Bolf, Katarina MihelčićFOTOGRAFIJE: Ž.Laloš, V. Bolf, M. Krmpotić, N. Lučić, S. Štimac

GRAFIČKA PRIPREMA: Magdalena Delnice; Tisak KerschOffset ZagrebIzlazi povremeno