D 2384 E - 1,50€ - OŽUJAK/MÄRZ 2008 - BR./NR.3 (282)

lebendige gemeinde

Gesegnete Ostern!

Sretan Uskrs!

lebendige gemeinde

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:zivazajednica@kroatenseelsorge.de

delegatur@kroatenseelsorge.de

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout:Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:Spengler’s Druckwerkstatt GmbH

64572 Büttelborn

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

Zadnja stranica: Uskrs u Poreču;

snimila: A. Drežnjak

D 2384 E - 1,50€ - OŽUJAK/MÄRZ 2008 - BR./NR.3 (282)

lebendige gemeinde

Gesegnete Ostern!

Sretan Uskrs!

lebendige gemeinde

Naslovnica: Francesco Solimena (1657.—1747.):„Ukazanje uskrsnulog Krista Djevici“

SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI

lebendige gemeinde

POZVAN SINA ŠTO?

Na Susret hrvatske katoličke mladeži 2008. ili kraće SHKM 2008. NakonRijeke, Osijeka, Šibenika i Pule, ovo je peti po redu SHKM, a domaćin je

grad Varaždin tj. Varaždinska biskupija. Susret će se održati pod geslom „Bijahu postojani…” (Dj 2,42).

SHKM svake druge godine okuplja mlade vjernike iz čitave naše Domovine,te Hrvate koji žive u inozemstvu.

Sam Susret traje dva dana. Prvoga dana održava se središnji događaj, sve-čana sveta misa, na kojoj će sudjelovati oko 20.000 mladih i svi hrvatski bisku-pi. Drugog dana prijepodne mladi će sudjelovati u programu po župama gdjeće biti smješteni i slavit će misu sa svojim domaćinima.

Po župama svih biskupija organizirat će se pripreme za Susret koje zapo činjuu Došašću. Uključi se i ti u svojoj biskupiji, dekanatu i župi!

ZAŠTO?Da se ponovno prisjetimo vrednota Prve Crkve koja je „bila postojana u nau-

ku apostolskom, u zajedništvu, u lomljenju kruha i u molitvama”, da zajedno smladima iz čitaveHrvatske i šire nasamom Susretu uVaraždinu za tevrednote molimo,jedni druge ohrab-rimo i Gospodinaslavimo.

KADA?

U subotu, 26.travnja i nedjelju,27. travnja 2008.godine.

GDJE?

U gradu Varaždinu i župama Varaždinske biskupije.

KAKO?

Prijavi se svomžupniku, vjeroučiteljuili župnom animatoru.Oni će te znati uputiti!

I JOŠ…

Razmisli, ohrabri se, odluči se i dođi!

Više o susretu na: mladi-vz.com/shkm/informacije.html

ili pozivom na broj od Ureda za pastoral mladih Varaždinske biskupije svakimradnim danom od 8 do 16 sati: tel. 0038542 314-155; fax. 0038542 314-169

Biti slobodan za Boga

Otkad je Riječ Božja postala ti-jelom, ljudima se otvorio pris -

tup Bož jim riznicama jer „po IsusuKristu dođe milost i istina” na svijet.Način kako Bog upravlja ljudima —to je milost. Bog želi biti prema lju-dima neprestano „sebedaran” i„op redijeljen”. Mi smo mu postalimili i dragi u Sinu Isusu, ljubljenadjeca. Isus je došao pokazati ljudi-ma kako trebaju živjeti da bi sesvidjeli Bogu. Kršćani su svjesni či -njenice da nije njihova zasluga štosu izabrani prije stvaranja svijeta ipredodređeni za djecu Božju. Otacslave daje onima koji vjeruju „duhamudrosti i otkrivanja da ga potpu-no upoznaju i ispunja ih snagomko ja odgovara djelotvornosti silnemoći njegove, što je pokaza u Kris -tu uskrisujući ga od mrtvih”, (usp. Ef1). Bog Otac oživ ljava i spašavasvojom milošću sve ljude koji su bi-li mrtvi zbog svojih prekršaja i gri-jeha, a koji su povjerovali u njego-va Sina Isusa. Budući da spasa-vanje ljudi dolazi od Boga i da je

U OVOM BROJU

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 3

Preko križa do uskrsnuća

„Križ, bez obzira koliko bio težak, nije sinonim za nevolju, nesre-ću što je treba što više izbjegavati, već je prigoda da se krene putem nasljedovanja Isusa.”

Svrha kršćanskog života nije pre-življavanje, nego proroštvo. Ulo-

ga kršćanskog života je učiniti vid -ljivim što je Radosna vijest sada zanaše vrijeme. Ako kršćanski život že-li bit znakovit danas i ako ga trebasačuvati za sljedeću generaciju, krš-ćani ovog vremena trebaju izbjećidvije opasnosti: duhovnu površnosti sverašireniji i sveprisutniji individu-alizam, te se pobrinuti da zadrže ži-vim Božji glas, kazala je mr. s. Ivan-ka Mihaljević u predavanju pod na-zivom „Duhovni život kršćanina usuvremenom svijetu”, održanom pas -toralnim i socijalnim djelatnicima naregionalnim sjednicama u Njemač-koj. Uskrsno vrijeme je ponajboljeza podsvješćivanje autentičnog živ -ljenja vjere u konkretnoj crkvenoj idruštvenoj stvarnosti. U tom kontek-stu je nedavno govorio i papa Benedikt XVI. kazavši kako ući u ko-rizmu „znači ne prebacivati pro-blem zla na druge, na društvo ili na

Boga, već priznati vlastite odgovor-nosti i svjesno ih preuzeti. Križ, bezobzira koliko bio težak, nije sinonimza nevolju, nesreću što je treba štoviše izbjegavati, već je prigoda dase krene putem nasljedovanja Isusai da se tako dobije snaga u borbiprotiv grijeha i zla”, istaknuo je Pa-pa. Bez križa nema nasljedovanjaKristova. Križ nije ljudsko proklet -stvo, već sredstvo spasenja.

Upravo to se nesprestance isti-calo tijekom korizme i u hrvatskimkatoličkim misijama i zajednicamadiljem Njemačke, a tisuće Hrvata ka-tolika sudjelovalo je u misnim slavlji-ma i pobožnosti križnoga puta. Pre-ko križa dolazi se do uskrsnuća, a izte stvarnosti i ljudski život dobiva no-vo značenje. Kristovim uskrsnućemBog zahvaća u ljudski život te mudaje novu dimenziju.

Sretan i blagoslovljen Uskrs vama i vašima!

Urednik

� WÜRZBURG

BOG U SUVREMENOM SVIJETUMihály Szentmártoni, S.J.Isusovo uskrsnuće je trajan događajUskrs nije povratak na prijašnje stanje,nego iskorak u vječnost.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Preminuo umirovljeni zadarskinadbiskup mons. Marijan Oblak

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Dr. Ivan Šaško — novi zagrebačkipomoćni biskup

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5PAPA BENEDIKT XVI. O SMISLUKRŠĆANSKE KORIZME: Pogledati zlu u oči i boriti se protivnjega

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:P. Josip Bebić: Frei für Gott zu sein

AKTUELLErzbischof Marx — feierliche Amts-einführung Antonia Tomljanović-Brkić: Die Sprache sagt 's

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--15

Nadbiskup Zollitsch novipred sjednik Nje mačke bis kup ske konferencije

� DUHOVNE VJEŽBEdr. Ivan Bodrožić

Svećenička služba u modernom svijetu

Duhovni životkršćanina

� REGIONALNE SJEDNICE: mr. s. Ivanka Mihaljević

str.10

str. 27

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

to njegov dar ljudima i da se nemože nikakvim ljudskim naporima idjelima postići, ljudima ne preosta-je ništa drugo nego da prihvate tajdar vjerom i zahvalna srca. Tek ta-da Bog očituje u njima svoju slikukao što je očitovao u djelima svoje-ga Sina, u njegovoj smrti i pros -lavljenju te u „Crkvi koja je PuninaOnoga koji ispunja sve u svima”,(usp., Ef.1). I u svezi s tim stav sva-kog kršćanina pred Bogom jest: „bi-ti siromašan” i biti „gladan”, tj. bi-ti prazan pred Bogom. A biti pra-zan pred Bogom znači biti slobo-dan za Boga. Onaj čovjek je bla-žen, koji priželjkuje sve od Boga tese u slobodnom predanju prepuštapotpuno njegovoj volji i vods tvu.Samo oni ljudi koji sebe drže praz-nima pred Bogom i koji očekuju daih Bog ispunja svojom milošću, si-romašni su u duhu.

Neka Vam je sretna i blagos-lovljena svetkovina Isusova uskr s -nuća.

Vaš fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str. 8

IZ CRKVE U SVIJETU

Pogledati zlu u oči i boriti se protiv njega

4 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

PAPA BENEDIKT XVI. O SMISLU KRŠĆANSKE KORIZME

Papa Benedikt XVI. i njegovi su-radnici u Rimskoj kuriji i sami suse korizmenom duhovnom obno-

vom od 10. do 16. veljače pripremalina blagdan Uskrsa. Duhovne vježbepredvodio je belgijski isusovac, 84-go-dišnji kardinal Albert Vanhoye. Kardi-nal Vanhoye je bibličar koji se poseb-no bavio Novim zavjetom, a dugo jedjelovao kao tajnik Papinske biblijskekomisije. Kardinal je od 2006. godi-ne. Prema riječima pape BenediktaXVI., korizma znači „pogledati zlu uoči i krenuti u borbu protiv njegovadjelovanja”. „U srijedu, postom i ob-redom pepeljenja, ušli smo u korizmu.Ali što znači 'ući u korizmu'? Znači za-početi s vremenom posebnoga zau-zimanja u duhovnoj borbi koja nasstavlja nasuprot zlu prisutnom u svije-tu, u svakome od nas i oko nas.Znači gledati zlu u oči i otvoriti seborbi protiv njegovih učinaka, na-dasve protiv njegovih uzroka, svedo onoga pos ljednjega — soto-ne.” Obraćajući se vjernicima pri-je molitve Anđeoskog pozdrav -ljenja na prvu korizmenu nedjelju,10. veljače, Papa im je poručioda svatko mora preuzeti svoju od-govornost za zlo u svijetu, a nerazmišljati da su za zlo odgovor-ni drugi, društvo ili Bog. Ući u ko-rizmu „znači ne prebacivati problemzla na druge, na druš tvo ili na Boga,već priznati vlastite odgovornosti isvjesno ih preuzeti.” Zato je za kršća-ne važan Isusov poziv da uzmu svojkriž i da ga slijede ponizno i s pouz-danjem. Križ, bez obzira koliko bio te-žak, „nije sinonim za nevolju, nesrećušto je treba što više izbjegavati, već jeprigoda da se krene putem nasljedo-vanja Isusa i da se tako dobije snagau borbi protiv grijeha i zla”.

„Ući u korizmu zato znači obnovi-ti osobnu i zajedničku odluku za sup -rotstavljanje zlu zajedno s Kristom.Zap ravo, križni put je jedini koji vodido pobjede ljubavi nad mržnjom, dije -ljenja nad sebičnošću, mira nad na si -ljem. Ako se tako promatra, korizmaje zaista prigoda za jako asketsko iduhovno nastojanje zasnovano na Kri-stovoj milosti”, istaknuo je Sveti Otac.

„Preobraženi u nadi”

Prije molitve Anđeoskog poz-dravljenja tjedan dana kasnije, 17.veljače, Papa je podsjetio da su danranije u Vatikanu završile korizmeneduhovne vježbe. „Zahvaljujem onimakoji su nam bili blizu duhovno: nekaih Gospodin nagradi zbog te njihovevelikodušnosti. Danas, na drugu ko-rizmenu nedjelju liturgija, nastavljaju-ći pokornički hod, poziva nas na raz-mišljanje o izvanrednom događajuPreobraženja na brdu, nakon što namje prošle nedjelje predstavila Isusovekušnje u pustinji.” Prema Papinim rije-čima, oba prizora pretječu uskrsnootajstvo. „S jedne strane, vidimo Isusapotpuno čovjeka, koji s nama dijeličak i napast; s druge razmatramo o

njemu kao o Sinu Božjemu koji pobo-žanstvenjuje naše čovještvo. Na tajnačin možemo reći da ove dvije ned-jelje predstavljaju uporišne stupove nakojima počiva cijela zgrada korizmedo Uskrsa, i zapravo cijela strukturakršćanskoga života koji se u bitnomesastoji u uskrsnoj dinamici: od smrtido života.”

„Brdo — Tabor kao i Sinaj — mjes -to je blizine s Bogom. To je uzdignutiprostor u odnosu na svakodnevnopostojanje gdje se udiše čisti zrak stvo-renoga. Ono je mjesto molitve gdje sestoji u Gospodnjoj prisutnosti poputMojsija i Ilije koji se pojavljuju uz pre-obraženoga Isusa i razgovaraju s njimo 'izlasku' što ga očekuje u Jeruzale-mu, to jest o njegovom uskrsnuću. Pre-obraženje je molitveni događaj: mo-leći Isus uranja u Boga, prisno se sje-dinjuje s njime, svojom ljudskom vo -

ljom prianja uz volju ljubavi Očeve itako ga obasjava svjetlo i naočigledse pojavljuje istina njegovog bića: onje Bog, svjetlo od svjetla. I Isusova od-jeća postaje bijela”, rekao je Papa do-dajući da to podsjeća na krštenje, nabijelu odjeću što je oblače novokršte-nici. Tko se ponovno rađa u krštenju,odijeva se svjetlom pretječući nebeskopostojanje, koje Otkrivenje prikazujesimbolom bijele odjeće. U tome jeključ na točka: preobraženje je antici-pacija uskrsnuća, no ono pretpostav -lja smrt. Isus apostolima pokazuje svo-ju slavu, kako bi imali snage suočiti sesa skandalom križa i da bi shvatili damoraju prijeći preko mnogih patnjada bi došli u Božje kraljevstvo.” Da bise ušlo u vječni život, rekao je Papa,treba slušati Isusa, slijediti ga na križ-nome putu i u srcu poput njega nositinadu uskrsnuća. „Spe salvi”, u nadispašeni. „Danas možemo reći: 'Preo-braženi u nadi'”, zaključio je Papauvodeći u molitvu.

Libanon na srcu Papi

Na kraju molitvenoga susreta svjernicima, Papa je posebni pozdravuputio obiteljima osoba koje su nesta-le 4. siječnja u Venezueli. No, prijemolitve izrazio je svoju duboku zabri-nutost zbog prilika u Libanonu. Već trimjeseca svi napori da se izabere no-vi predsjednik države padaju u vodu,upozorio je Sveti Otac. Građani Liba-nona „a nadasve političari” morajuodlučno krenuti putem pomirenja, is-krenoga dijaloga i mirnoga suživota uzajedničkoj domovini.” Zajedno s ma-ronitskim patrijarhom i svim libanon -skim biskupima Papa je pozvao namolitvu za Libanon i povjerio tu zem -lju Majci Božjoj Libanonskoj. Ujednoje pozdravio i nastojanja u samome Li-banonu i u međunarodnoj zajednicikojima se želi riješiti politička kriza u„zemlji cedrova”. No, još uvijek pos -toje razlozi za veliku zabrinutost, na-dasve zbog „neuobičajenoga nasiljariječima”, ali i nekih koji su uvjereni dase oružanom silom i fizičkim istreb -ljenjem političkih protivnika nešto mo-že postići. M. K.

Korizma je osobito snažno liturgijsko vrijeme u kojemu kršćani nastoje živjeti zauzetije, posvećujući molitvi i djelima milosrđa više prostora u svome životu.

Za kršćane je važan Isusov pozivda uzmu svoj križ i da ga slijedeponizno i s pouzdanjem. Križ, bezobzira koliko bio težak, „nije si-nonim za nevolju, nesreću što jetreba što više izbjegavati, već jeprigoda da se krene putem naslje-dovanja Isusa i da se tako dobijesnaga u borbi protiv grijeha i zla”.

IZ CRKVE U DOMOVINI

Argentinski kardinal hrvatskih ko-rijena Estanislao Esteban Karlićboravio je od 16. do 18. velja-

če u Hrvatskoj. U nedjelju 17. veljačepredvodio je euharistiju u riječkoj ka-tedrali sv. Vida uz konce-lebraciju kanonika Prvo-stolnog kaptola i brojnihsvećenika.

Papa Benedikt XVI.imenovao je mons. Mari-ja Roberta Cassarija, nas-lovnog biskupa Tronta, zanovoga apostolskog nun-cija u Republici Hrvatskoj— priopćila je u četvrtak14. ve ljače Apostolskanun cijatura u RepubliciHrvatskoj. Mons. Cassarirođen je 27. kolovoza1943. godine u Ghilarziu Italiji. Za svećenika je zaređen 27.prosinca 1969., a za biskupa 16. lis -topada 1999. U diplomatsku službuSvete Stolice stupio je 1977. godine islužbovao je u apostolskim nuncijatu-rama u Pakistanu, Ekvadoru, Sudanu,Južnoj Africi, Japanu, Austriji, Litvi, Ju-goslaviji te u Bosni i Hercegovini.

Apostolskim nuncijem u Kongu iGabonu imenovan je 3. kolovoza1999., a 31. srpnja 2004. apostol -skim nuncijem u Obali Bjelokosti, Bur-kini Faso i Nigeru.

Umirovljeni zadarski nadbiskupMarijan Oblak umro je u petak 15.veljače u Nadbiskupskom domu uZad ru. Mons. Oblak rođen je 8. pro-sinca 1919. godine u Velom ratu naDugom otoku. Osnovnu školu završioje u rodnom mjestu, klasičnu gimna-ziju u Šibeniku, teologiju u Splitu i �akovu. Šibenski biskup dr. JerolimMileta zaredio ga je za svećenika uŠibeniku 5. kolovoza 1945. i povjeriomu službu odgojitelja u sjemeništu ivjeroučitelja na državnoj gimnaziji uŠibeniku. Papa Pio XII. imenovao gaje pomoćnim biskupom zadarskim1958. godine. Od jeseni 1969. bioje zadarski nadbiskup. Sudjelovao jena II. vatikanskom saboru od 1962.do 1965. godine. U novoosnovanojHrvatskoj biskupskoj konferenciji vo-

dio je Vijeće za pastoral iseljenika, se-lilaca i apostolat pomoraca.

U katedrali sv. Bonaventure u Ba -njoj Luci 13. veljače članovi Biskup skekonferencije Bosne i Hercegovine i

Hrvatske biskupskekonferencije sudjelo-vali su na misi nakonzajedničkog zasje -danja. Misno slavljepredvodio je pred -sjednik BK BiH vrhbo-sanski nadbiskup me-tropolit kardinal VinkoPuljić, u koncelebracijis zagrebačkim nadbis -kupom metropolitomkardinalom JosipomBozanićem, apostol -skim nuncijem u BiHnadbiskupom Alessan-

drom D'Erricom, 18 biskupa dviju bis -kupskih konferencija i četrdesetak sve-ćenika. Biskupi Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine i Hrvat ske bi-skupske konferencije održali su svojedeseto redovno godišnje zajedničkozasjedanje pod predsjedanjem vrh -bosanskog nadbiskupa metropolitakardinala Vinka Pu ljića i đakovačkogi srijemskog biskupa Marina Srakića.Pored akutalnih problema, biskupi susas lušali izvješće ravnatelja dušobriž-ništva za hrvatsku inozemnu pastvudon Ante Kutleše o stanju u hrvatskimkatoličkim misijama i zajednicama tepohodima hrvatskih biskupa u Ameri-ku, Kanadu i Australiju kao i o pojedi -nim personalnim pitanjima. U svijetuse smanjuje broj misija dok u biskupi -jama u Europi povezuju se dvije ili vi-še misija u jednu. Biskupi su prihvatiliprijedlog da ubuduće komemoracija uBleiburgu bude u subotu najbližu 15.svibnju te da 2008. to bude 17. svib -nja u dogovoru s Hrvatskim saborom.

Ministar vanjskih poslova i eu-ropskih integracija Republike HrvatskeGordan Jandroković zajedno s hrvat -skim veleposlanikom u BiH dr. JosipomVrbošićem i suradnicima posjetio je12. veljače ured Središnje upraveHKD-a Napredak u Sarajevu, u sklopuprvog službenog posjeta BiH.

Papa Benedikt XVI. imenovao jedr. Ivana Šaška, profesora na Katolič -kome bogoslovnom fakultetu Sveučiliš -ta u Zagrebu, pomoćnim biskupomZagrebačke nadbiskupije i dodijeliomu titulu naslovnog biskupa Rotarije(Rotariensis — Rotarija u Numidiji).Prof. dr. Ivan Šaško rođen je 1. kolo-voza 1966. u župi Lovrečka Varoškod Vrbovca, od oca Stjepana i maj-ke Ljubice, u vjerničkoj obitelji s trojedjece. Kao pitomac Papinskog zavo-da Germanicum et Hungaricum(1988.—1994.) studirao je na Papin -skom sveučilištu Gregorijana, a 1991.godine nastavio je postdiplomski stu-dij na Papinskom ateneju svetog An-zelma, gdje je 1994. magistrirao, a1997. godine doktorirao iz liturgike.Za svećenika je zaređen 28. lipnja1992. Od 1996. godine predaje li-turgiku na Katoličkom bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od2001. godine član je Zbora preben-dara Prvostolne crkve zagrebačke.Godine 2005. imenovan je predsjed-nikom Povjerenstva za osnivanjeHrvat skoga katoličkog sveučilišta uZagrebu. Nakon objave dekreta o os-nivanju Hrvatskoga katoličkog sveu -čilišta 2006. godine postaje pred -sjednikom Povjerenstva Hrvatskogakatoličkog sveučilišta. Član je Bis -kupske komisije Hrvatske biskupskekonferencije za liturgiju. Član je Prez-biterskog vijeća i Zbora savjetnikaZag rebačke nadbiskupije te tajnikNadbiskupij skog odbora za sakralnuumjetnost. Objavio je velik broj struč-nih članaka i nekoliko knjiga. Ređe njenovoga biskupa bit će u subotu 29.ožujka u zag rebačkoj katedrali.

Skup o partizanskom pokolju fra-tara na Širokom brijegu 1945. održanje u Zagrebu. Govorio je fra MiljenkoStojić, vicepostulator postupka mu -čeniš tva fra Lea Petrovića i 65 subra-će. Bladan Stepinčeva proslavljen jediljem domovine. U zagrebačkoj pro-vostolnici misnom slavlju predsejdaoje kardinal Josip Bozanić, dok je uKrašiću misu služio biskup her ce go -vač kih biskupija mons. dr. Ratko Perić.

A.O.

Imenovanja i zajednički susreti

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 5

U svijetu se smanjuje broj misija dok u biskupijama u Europi povezuju se dvije iliviše misija u jednu. Biskupi su prihvatili prijedlog da ubuduće komemoracija u Bleiburgu bude u subotu najbližu 15. svibnju te da 2008. to bude 17. svibnja u dogovoru s Hrvatskim saborom.

††

(8.12.1919.—15.2.2008.)

mons. Marijan Oblak

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 7

Vazmeni hvalospjev

Služba riječi je dugačka zato što su vjernici u sta-rini željeli dočekati zoru uskrsnog jutra razmatrajući„divna djela što ih je Gospodin Bog svome naroduod početka činio, vjeran svojoj riječi i obećanju”(Rimski misal), a samo krštenje dijelilo se u zoru i li-turgija je završavala euharistijskom službom. Iz Sta-roga zavjeta imamo sedam čitanja koja govore o

značajnijim Božjim zahvatima u povijesti izrael -skog naroda. Iza svakog čitanja celebrant mo-li molitvu koja je povezana s pročitanim. Na-kon posljednjega Starozavjetnog čitanja sli-jedi Slava koja se nije pjevala u vremenukorizme. Slijedi čitanje Pavlove poslanice te

evanđelje o otkriću praznog groba kojenam donosi Luka. Krsna služba — zapo-činje blagoslovom vode kojem prethode

Litanije svih svetih. Nakon blagoslova vo-de slijedi odricanje od grijeha, to jest od So-

tone, te ispovijest vjere. Vodom će zatim bitikršteni odrasli katekumeni ili djeca koja će se krstiti u

ovoj noći. Ako nema kandidata za krštenje, tada predvo-ditelj škropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnihobe ćanja koja su dali Bogu osobno ili su ih dali njihovi ro-ditelji i kumovi. Euharistijska služba — u Vazmenom bdje -nju je vrhunac Kristove prisutnosti u ovoj noći nakon štosmo ga doživjeli prisutnog u simbolu uskrsne svijeće, pre-ko prisutnosti u riječi te u krštenju. Euharistija ostvaruje pri-sutnost Krista pod prilikama kruha i vina, koji je među na-ma prisutan u svakodnevnom životu kao Uskrsli, a poseb-no u svakom euharistijskom slavlju kada nam daje samogsebe za naše suobličenje njemu Proslavljenom.

Zašto se toliko mijenja datum Uskrsa?

Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okviri-ma stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenuvečeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs zavrijeme toga židovskoga blagdana. On je tom blagdanudao i konačan, svoj smisao, naznačio mu novu perspek-tivu koja dosiže sam prag vječnoga života.

Židovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca nisana. Bio jeto sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našemožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vri-jeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvi-jek u svezi sa židovskom Pashom. Koncil u Niceji godine325. donosi opće pravilo za datum Uskrsa, kako bi svi ujedan glas i u isti dan mogli uzdići svoje molitve na svetidan Uskrsa.

Uskrs se otada slavi u nedjelju koja pada nakon punogmjeseca koji prati proljetnu ravnodnevnicu, ekvinocij. Ta-ko se Uskrs pomiče između 21. ožujka i 25. travnja. Ot-kad je Grgur XIV. godine 1528. reformirao kalendar(Hrvatski sabor ozakonjuje ga 1587.), istočne Crkve os tajupo julijanskom kalendaru.

Tako Blagdan nad blagdanima, kako se u kršćanskojpredaji zove Uskrs, nažalost ne slave svi kršćani u isti dan.Postoji sveopća težnja da se dođe do što usklađenijegasvjetskoga kalendara. Tomu bi mnogo pridonijelo kad bise Uskrs slavio uvijek na isti dan. Katolička se Crkva na II.vatikanskom koncilu izjasnila u prilog takva kalendara, uzuvjet da ga prihvate i druge Crkve. Po današnjem raču -nanju, Isusov se Veliki petak one godine dogodio 7. trav -nja, a Uskrs 9. travnja. Taj bi datum bio prikladan za bu-duće stalno uskrsovanje.

Izvor: www.hic.hr/uskrs-hrvata01.htm

Uskrs — svetkovina Života

Nije rijedak slučaj da se među običnim kršćanimačuje rasprava o tome koji je blagdan veći, Božićili Uskrs. Jedan će reći da je Božić, jer da nije bi-

lo Božića, tj. rođenja Isusa iz Nazareta, ne bi bilo ni Uskr-sa. U skladu s logikom odnosa uzrok-posljedica ta jetvrdnja točna. No, drugi će reći da je Uskrs veći, jer da senije dogodio Uskrs, tj. uskrsnuće Isusa trećeg dana nakonmuke i smrti na križu, Božić ne bi imao nikakvoga smisla,osim možda kao tek jedna povijesna činjenica o jednojosobi, ako bi se zadržala u povijesnom pamćenju. U tomobjašnjenju više ne vrijedi prethodna, nego obrnuta logi-ka odnosa uzrok-posljedica. Drugim riječima, kršćani sla-ve Božić kao blagdan rođenja Isusova zato što je toga po-vijesnog Isusa iz betlehemske štalice „Bog uskrisio, oslo-bodivši ga grozote smrti“ (Dj 2, 24). Ili još odrješitije: „Aako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera naša” (1 Kor 15,17). Uskrs je dakle tajna vjere čija jeka odzvanja od us-hita Isusovih učenika koji su ga sreli živoga. Uskrs je te-meljna tajna vjere iz koje sav Isusov život i djelo dobiva-ju konačnu i neopozivu potvrdu božanskim autoritetom.Pristup tajni Uskrsa je moguć samo vjerom, nezasluženimdarom odozgo. Stoga su obojica kršćana s početka ovogosvrta u pravu, ali svaki na svoj način. U Božiću je rođenIsus. U Uskrsu je rođen Krist. A Isus Krist je Sin Božji kogaje „Bog učinio i Gospodinom i Kristom” (Dj 2, 36). Sugo-vornicima bi trebalo skrenuti pozornost na središnju temu

obaju blagdana, naime na život i na nastanak novoga ži-vota. U Božiću se rodio Isus od Marije kao pravi čovjek.U Uskrsu je Bog potvrdio Isusa za Krista i Gospodina. Idok rađanje čovjeka pobuđuje u ljudima duboke osje ćajeradosti i veselja zbog susreta s novim životom na zemlji,dotle vjera u uskrsnuće pobuđuje u ljudima duboke osje -ćaje radosti i veselja zbog mogućnosti novog života u ono-stranosti. Ali valja otvoreno reći da teologija odnosno vje-ra ne ukida ljudsku biologiju. Jedino što čovjek zna s ap-solutnom sigurnošću jest to da će jednog dana umrijeti. Toje jednostavno neumoljivi zakon biologije. To je jedina isti-na dostupna ljudskom razumu o kojoj nema alternativnihrješenja u domeni ljudskih mogućnosti. Ali što ne možečovjek, može Bog. Dakle, ipak postoji rješenje. Ono je isadržano i ponuđeno u otajstvu Uskrsa. Tu nam je od ma-le pomoći biologija. Tu su nam od male pomoći prirodneznanosti. Tu su nam od male pomoći tehnika i tehnologi-ja. Tu nam je od male pomoći i sam prirodni razum. Svjet-lo vjere koje prosvjetljuje ljudski um obasjava mu put dotajne Uskrsa, tj. do nezamislive i nedokučive ljubavi Bož-je prema ljudima i svim stvorenjima. Uskrs se tako otkrivakao istinska svetkovina života. Ali ne bi trebalo cjepidla -čiti. Valja otvoreno reći da sav stvoreni život, sve što se mi-če i živi, sva živa bića u prirodi, čitavo čovječanstvo, sva-ko ljudsko biće u Uskrsu dobivaju novu vrijednost. Istina,za čovjeka je ta vrijednost nezamislivo radikalno nova —čovjeku se u smrti život ne oduzima, nego samo mijenja.

Tonči Matulić„Glas Koncila”, Broj 15 (1555), USKRS, 2004.

6 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

USKRS

Uskrs u HrvataUsvakodnevnom govoru navikli smo ubrajati u sveto

trodnevlje Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku sub-otu. Sveto trodnevlje započinje misom Večere Gos -

podnje, nastavlja se liturgijom Velikog petka, Uskrsnimbdjenjem, dnevnom misom na Uskrs, a završava službe-no večernjom misom uskrsnog dana. Ovdje je potrebno na-pomenuti da je večernja misa Velikog četvrtka — u liturgiji— predvečerje sutrašnjeg dana, jer su kod Židova velikiblagdani počinjali večer uoči istog.

Stari su hrvatski pisci Uskrs nazvali Vazmom, što je iz-vedenica od grčke riječi „azima” koja doslovno znači„beskvasni kruh”, a skraćeno se upotrebljavala za židov -sku Pashu, kojoj je Krist dao novi sadržaj svojom smrću isvojim uskrsnućem. Uskrs je najstarija i konstitutivna svet-kovina kršćanske zajednice. Često se može čuti u ovomvremenu liturgijske godine izraz „vigilija“. Sv. Augustin jetako nazvao Uskrsno bdjenje, a doslovno znači „majkomsvih bdjenja”.

Naime, Kristova Pasha — njegov prijelaz s ovoga svi-jeta k Ocu po muci, smrti i uskrsnuću — predmet je slavlje -nja nedjelje, kao „malog Uskrsa“, ali i svih ostalih euhari-stijskih slavlja tijekom liturgijske godine koja su se poste-peno razvila upravo od Uskrsa. U ovom kratkom prikazupokušali bismo prikazati bogatstvo liturgijskih slavlja ovih,najznačajnijih dana za svakog kršćanina.

Veliki četvrtak — večera Gospodnja

Na ovaj dan, nema dnevnih sv. misa, jedino se slavi mi-sa Večere Gospodnje koja je godišnji spomen-čin usta-novljenja svih naših euharistijskih slavlja. U katedralama,kao matičnim crkvama svake biskupije, biskup ujutro ovo-ga dana slavi liturgiju sa svim svećenicima svoje biskupije.Tada se blagoslivlja bolesničko i katekumensko ulje, a pos-većuje se također i krizmano ulje, te ulje za ređenje sveće-nika. Nakon biskupove propovijedi svećenici obnavljajuobe ćanja dana na ređenju da će vjerno obavljati prihva-ćenu službu. Uvečer se slavi euharistija u svim crkvama. Na-kon Ivanova izvještaja o Isusu koji za vrijeme Večere pereučenicima noge, sam predvoditelj slavlja (u nekim zajedni-cama) pere dvanaestorici odabranih noge i tako podsjećasve okupljene da je euharistija upućena na život — bratskuljubav svih kršćana koju trebaju širiti u svijet.

Veliki petak muke GospodnjeDanašnji obred Velikog petka razvio se od onoga koji

su već u IV. st. uveli kršćani Jeruzalema nakon što je cari-ca Helena 320. godine pronašla zagubljenu relikviju križaKristova. Od tada su se kršćani počeli skupljati popodne naGolgoti i tamo imali službu Riječi. Današnji obred Velikogpetka započinje prostracijom svećenika i poslužitelja ili pakklečanjem u šutnji. Nakon toga slijede čitanja, čiji vrhunacsvake godine je Muka po Ivanu. Crkva nakon homilije iz-riče sveopću molitvu kao zaključak službe riječi.

Ove molitve su vrlo stare, te uključuju sve ljude, od pa-pe, vjernika, katekumena, kršćana koji nisu u punom za-jedništvu s katoličkom Crk vom, Židova, članova nekr -šćanskih religija, onih koji ne vjeruju u Boga, upravitelja

država, bolesnih, gladnih, zatvorenih, putnika, iseljenika,umirućih. Slijedi klanjanje Križu. Ono počinje celebranto-vim predstavljanjem križa okupljenoj zajednici: „Evo drvoKriža, na kom je visio Spas svijeta!” Vjernici se mogu slo-bodno pokloniti Križu, ili ga poljubiti.

Poželjno je da to učini svaki član zajednice. Dok trajepoklon članova zajednice Križu, pjeva se stara tužaljka„Usta moja, opjevajte“ koja stavlja u usta trpećem Isusudob ročinstva koja je Bog učinio svome narodu u povijestispasenja, a narod svoga Mesiju daje razapeti na križ, ru-ga mu se, poji ga octom, probada mu bok kopljem. Pos -ljednji dio obreda ovoga dana jest pričest koja je na Veli-ki četvrtak pohranjena na sporednom oltaru. Obred poči -nje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, već se sa-mo pris tupa pričesti. Liturgija završava otpusnom molitvomte se vjernici razilaze u šutnji. Tišina je u crkvi i srcima vjer-nika, tišina kojom Bog progovara onima koji su ga sprem-ni slušati — Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vje-čni život.

Velika subota — uskrsno bdjenje

Od obreda Velikoga petka kroz cijelu Veliku subotuCrkva „šuti“. Navečer se vjernici okupljaju na bdjenje. Prvaje Crkva uskrsnu noć provodila u pjesmi i molitvi pridru -žujući katekumene Kristu raspetom i uskrslom. Današnji ob-red Vazmenoga bdjenja sastoji se od službe svjetla s bla-goslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; službe riječisa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja kojaiznose ključne događaje povijesti spasenja; krsne službe slitanijama svih svetih, blagoslovom vode, krštenjem odras-lih ili obnovom krsnih obećanja; euharistijske službe podkojom novokršteni donose misne darove te prvi put blagu-ju Tijelo Kristovo.

Služba svjetla — u samoj crkvi ugašena su svjetla, apredsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim će bitizapaljena uskrsna svijeća. Možda bi ovdje bilo zgodnospomenuti simbolizam svijeće; svijeća je djevičanski plodpčela, i zato je prikladna da bude simbol Krista, Sina dje-vičanske Majke. U uskrsnu svijeću predvoditelj slavlja ucr-tava križ te prvo i posljednje slovo. Nakon toga se svije-ća pali od blagoslovljenog ognja i nosi kroz Crkvu s tri„postaje“; pri dnu crkve, u sredini i pred oltarom. �akonili onaj koji nosi svijeću podiže je i pjeva: „Svjetlo Kristo-vo”. To je epegzegetski genitiv i znači: „Svjetlo koje je samKrist”. Na taj poklik vjernici odgovaraju: „Bogu hvala!” Na-kon toga slijedi Vazmeni hvalospjev, čiju je ljepotu pot -rebno doživjeti slušanjem.

„Ovo je noć koja svjetlošću stuparasprši tmine grijeha.

Ovo je noć koja danas po svem svijetu one,što u Krista vjeruju,

od tmina grijeha i od opačina otima,vraća milosti i pridružuje svetosti.

Ovo je noć, u kojoj je Kristraskinuo okove smrti

i kao pobjednik od mrtvih ustao.”

Duhovni život kršćaninaREGIONALNE SJEDNICE S DELEGATOM

8 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

Regionalne sjednice pastoralnih isocijalnih djelatnika iz Njemač-ke na čelu s delegatom za hrvat -

sku pastvu u Njemačkoj fra JosipomBebićem održane su 11. veljače uHKM u Dortmundu za regiju SjevernaRajna i Vestfalija, 12. veljače u HKMHannover za Sjevernu regiju, 13. ve -lja če u restoranu „Seeterrasse Giesen”u Dettenheimu u HKM Mittelbaden zaregije Baden-Württemberg I, Baden-Württemberg II i Rajnsko-majnsku re-giju, te za Bavarsku regiju 18. velja-če u hotelu „Poinger Hof” u Poingukod Münchena, vlasnika Ive Sadrića.

Na sjednicama se okupilo više odsto sudionika, a na sjednici u Dort-mundu sudjelovao je i ravnatelj dušo-brižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Ante Kutleša.

Na početku su pozdravnu riječuputili predstavnici regija i voditelji misija na čijim su se područjima odr -žavale sjednice. Predavanje o temi „Duhovni život kršćanina u suvreme-nom svijetu” održala je mr. s. Ivanka Mihaljević, školska sestra franjevkaBosansko-hrvatske provincije, koja ži-vi i radi u Duhovnom centru svojih se-sara u Bugojnu.

Promišljajući naslov lako je uočitida je u središtu pozornosti kršćanskiživot koji bi rado bio proročko svje-dočanstvo. No kršćanski je život za-jedno sa svojim proročkim svjedo -

Predavanje o duhovnom životu kršćanina pred izazovima suvremenog svijetaodržala je mr. s. Ivanka Mihaljević iz Bugojna.

Sa sjednice u Dortmundu. Zdesna prema lijevu: ravnatelj vlč. Kutleša, predstavnik regije o. Brnas, delegat o. Bebić i predavačica mr. s. Ivanka Mihaljević.

zapreka i ne malih poteškoća. Krš -ćanski život i mi s njime umreženismo u globalni i planetarni svijet ko-jim nas brzo i udobno pokreću infor-macije, nove tehnologije, kulture, re-ligije, gospodarstveni i politički sus -tavi. U procesu mondijalizacije i krš-ćanski život zadobiva nešto od glo-balnog identiteta i univerzalističketež nje da se od različitosti stvori je-dinstvo što bi naše karizme ucijepilou idealnu zamisao ljudskog promak-nuća. U ovom predavanju naglasakželim staviti na au ten tično življenjekršćanskog života. Navest ću nekekarakteristike neau tentičnosti i ponu-diti moguća obilježja autentičnog živ -ljenja. Želim ponuditi i neke putovekako je moguće prijeći iz neautentič-nog u autentični kršćanski život. Raz-međa između toga dvoga mora bitiBožji zahvat za koji se kršćanin trebaotvoriti, kazala je.

Govoreći o izazovima izvana,podsjetila je da je vrijeme koje živimouzbudljivo i dramatično; nudi noveprigode, a ograničava neke moguć-nosti; otvara neviđene prostore i na-goviješta teške izazove… U društvu ikulturi događaju se brze promjeneizazivaju odgojnu i evangelizacijskuzauzetost.

čanstvom pred velikim izazovima suv-remenog svijeta. O takvom životu že-limo razmišljati. Kako u situaciji kak-va jest posvjedočiti kršćanskoga Bo-ga? Naime, svjedočiti kršćanskogaBoga u svijetu, prostoru i vremenu ukojem živimo, osnovna je zadaćavjernika kršćanina. Najšire, ali i naj -osnovnije za kršćanina jest, naime,da on svojim životom svjedoči Boga inakana mu je da druge ljude dovedeu zajedništvo s Bogom, jer je to nje-govo temeljno vjerničko iskustvo.Ovaj se ideal ipak ne ostvaruje bez

Sudionici iz Sjeverne regije okupili su se u Hannoveru

REGIONALNE SJEDNICE

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 9

Govoreči o izazovima iznutra, ka-zala je kako nam je djelovati u svjet-lu starozavjetnih proroka te kako jepot rebna obnova autentičnosti. Biti au -ten tičan znači uporno i dosljedno tra-gati za Božjom blizinom, za osobnimsus re tom s osobnim Bogom u osobiIsusu Krista. Kršćanstvo treba temeljitina temelju vlastite odluke i že lje da taodluka oblikuje cijeli život, ne iz tra-dicije.

Kršćanski život u suvremenom svi-jetu nailazi na prepreke koje dolaze iiz same kršćanske zajednice, tako dane može primjereno odgovoriti na iza-zove vremena. Takve prepreke mogubiti problem znakovitosti i vjerodos -tojnosti u vrijeme otvorene sekulariza-cije, gubitak identiteta i sl. Sve to os-labljuje ljubav za Krista i ljude. Pro-grami i dokumenti koje stvaramo izvr -sni su svečani proglasi, uzvišena teo-rija, ali puni utopije koji još više iza-zivaju strah i frustracije, jer nisu stva -rani iz života i zato je u njima pre-malo evanđeoske mudrosti. Od velike

životu. Duhovnost našega vremena jeduhovnost Velike subote: duhovnostzbunjenosti i potištenosti, umornosti,nedjelotvornosti i nemoći, duhovnostvjere u mraku.

Najveći broj sudionika okupio se u Dettenheimu

Sa sjednice Bavarske regije u Poingu

Najvažnije vjerničko iskustvo i najljepšitrenuci života jesu ako smo makar kra-jičkom osjetili ljepotu zajedništva s Bogom, te ako je netko preko nas i samiskusio otkupiteljsku snagu Božje blizine.To je zahtjevna, ali istodobno usrećujućakršćanska zadaća.

je važnosti da postanemo ono što tre-bamo biti, sada i ovdje, u svijetu kojinas nosi sa sobom. Ne možemo go-voriti kakav bi trebao biti kršćanski ži-vot bez ostvarenja u životu, jer nas toispražnjava, vodi nas u krizu identite-ta. Naš stil života i služenja, navezanna kulturne i povijesne povezanostikoje danas više ne postoje, ne uspije-va biti istinska prisutnost u životu na-roda, i to nas udaljava od njegovihistinskih problema. Svrha kršćanskogživota nije preživljavanje, nego pro-roštvo. Uloga kršćanskog života je uči -niti vidljivim što je Radosna vijest sadaza naše vrijeme. Kršćani trebaju uči-niti sadašnjost svetom, tamo gdje je-su — uprisutniti Krista. Ako kršćanskiživot želi bit znakovit danas i ako gatreba sačuvati za sljedeću generaciju,kršćani ovog vremena trebaju izbjećidvije opasnosti: duhovnu površnost isverašireniji i sveprisutniji individuali-zam, te se pobrinuti da zadrže živimBožji glas. Duhovnost je zaista veomavažno pitanje trenutka u kršćanskom

Govoreći o perspektivi kršćanskogživota, kazala je kako karizma nas -ljedovanja Isusa jest djelo Duha Sve-toga. Duh Sveti je Kristov Duh. On jeu službi Kristove Istine. Njegova jeuloga, kao što nam to svjedoči Evan -đelje po Ivanu, da pomogne priprima nju, razumijevanju, pounutra š -njenju i življenju Isusova Evanđelja.Najvažnije vjerničko iskustvo i najljep -ši trenuci života jesu ako smo makarkrajičkom osjetili ljepotu zajedništva sBogom, te ako je netko preko nas isam iskusio otkupiteljsku snagu Božjeblizine. To je zahtjevna, ali istodobnousrećujuća kršćanska zadaća, kazalaje na kraju mr. s. Ivanka Mihaljević.

Nakon predavanja razvila seplodna diskusija. Delegat o. Bebić jeu svom izvješću podsjetio kako je pro-tekla 2007. godina bila plodonosnane samo na pastoralnom već i na dru-gim područjima. Kazao je kako semisna slavlja na hrvatskom jeziku uNjemačkoj slave na 300 mjesta, vje-ronaučna pouka održava se na 200mjesta, a više od 4000 osoba pri-pravljalo se na sakramente. Ravnateljvlč. Kutleša je na sjednici u Dortmun-du izvijestio o stanju u hrvatskoj ino -zemnoj pastvu.

U Sjevernoj regiji, umjesto vlč. Mi-le Miljka koji uskoro odlazi u mirovi-nu i vraća se u domovinu, za pred-stavnika regije izabran je fra PetarČirko, voditelj HKM Berlin, a za zam-jenika fra Radoslav Tolić, dušobrižniku toj misiji.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

„U svijetu u kojem kršćani ne do-življavanju svoj kršćanski život kaoBožje zvanje, sve teže i mi razumije-vamo svoju ulogu svećenika u svemutome. Kriza nastupa onda kad sezvanju pristupi kao uhljebljenju, rad-nom mjestu na kojem se malo radi,

dobro zaradi, lagodno živi i uvi-jek ima nabolji dio kolača. S ob-novom naše svijesti o pozvanostivalja obnavljati i svijest o pozivukršćanina, o kršćanskom životukao zvanju, jer bez toga i govoro našem zva nju biva lišen svoga temelja.”

Govoreći o biti krize zvanja,dr. Bodrožić je kazao kako krizazvanja može biti samo kriza na-še kršćaske gorljivosti, našeg sve-

ćeničkog uvjerenja, kriza moga i tvo-ga identiteta, kriza naše komunikac-je s Bogom. „Ne smijemo mi sami ta-ko živjeti, niti smijemo dopustiti danas drugi tretiraju kao zaposlenike,već kao Božje poslanike. PovijestCrkve u Europi svjedoči kako se čestobaš to događalo, počevši od najra-nijih vremena. Crkva je sebi i svome

10 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

DUHOVNE VJEŽBE

WÜRZBURG

Iznimnost i izazovnost svećeničke službe

Duhovne vježbe za hrvatske sve-ćenike i đakone iz Zapadne Eu-rope o temi „Iznimnost i iza-

zovnost svećeničke službe u moder-nom svijetu, održane su od 25. do28. veljače u Kući za duhovne vježbeBiskupije Würzburg „Himelspforten”u Würzburgu, u organizaciji Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda iz Frank-furta. Na duhovnim se vježbama, ko-je je predvodio svećenik Splitsko-ma-karske nadbiskupije dr. Ivan Bodro -žić, okupilo oko sedamdeset svećeni-ka i dva stalna đakona.

Sve je na početku pozdravio rav-natelj dušobrižništva za Hrvate u ino -zemstvu vlč. Ante Kutleša, koji jeokupljenima prenio pozdrave hrvat -skih (nad)biskupa, posebice pred -sjednika Vijeća za hrvatsku ino -zemnu pastvu dubrovačkog bis -kupa mons. dr. Želimira Puljića.Pozdravljajući nazočne, dele-gat za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj fra Josip Bebić je kazaokako taj susret nadmašuje svesusrete jer ima za cilj napunitiBožjim Duhom duhovne bate -rije. Na duhovnim su vježbamabili i delegati iz skandinavskihzemalja mons. Stjepan Biletić teiz Francuske i susjednih zemljavlč. Stjepan Čukman.

Tijekom duhovnih vježbi voditeljdr. Bodrožić je govorio o krizi zvanjapred izazovom zanimanja, o temi „Bi-ti svećenik u duhu i ritmu vremena”, odemitologizaciji znanosti, o temi „Nadponorom otuđenosti” te zad njega da-na o temi „U vrtlogu relativizma”.

„Jedna od odlika modernog ipostmodernog društva je perfekcioni-ranje odnosa prema vlastitom poslu izanimanju. Radi se o usavršavanu sa-mo jednog specifičnog područja vlas -tite struke u kojemu onaj koji ga obav -lja postaje vrhunski usavršen. S drugeje pak strane zakinut za druge dimen -zije, što se vidi u zornim primjerimamedicine i tehnologije. Gubeći svojodnos prema vertikali, a sve višestvara jući od zemlje mjesto privlačnogi ugodnog boravišta, čovjek zanema-ruje svoj odnos prema Bogu, te ujed-no odnos prema svome zvanju. Zatodanas ponajprije stoji da se događakriza kršćanske svijesti kao iznimnogBožjeg zvanja. Kršćani se doživljava-ju kršćanima u tradicijskom slijedu, a

ne snazi vlastitog izbora. Njegov suprioritet ne nebeske nego zemaljskevrijednosti ( posao, plaća, koristi iugodnosti i sve što je vezano s time ).Unutar takve krize kršćanske svijestikao zvanja, događa se kriza i sveće-ničke službe, koja nikad nije običnaslužba nego je služba unutar jednogzvanja”, kazao je dr. Bodožić.

Gubeći svoj odnos prema verti kali, asve više stvarajući od zem lje mjestoprivlačnog i ugodnog boravišta, čovjek zanemaruje svoj odnos premaBogu, te ujedno onos prema svomezvanju. Zato danas ponajprije stojida se događa kriza kršćanske svi jestikao iznimnog Božjeg zvanja.

Duhovnevježbe je

vodio dr. Ivan

Bodrožić

ugledu samo priuštila mno-ge probleme i neugosnostikad je ulazila u takav od-nos“, kazao je voditelj du-hovnih vježbi dr. Ivan Bod -rožić. Sve je u srijedu u ve-černjim satima pozdraviokanonik Hans Herderichiz Referata dušobriž ništvastranaca u biskupiji Würz-burg koji je okupljeneupoznao s Biskupijom. Su-dionici duhovnih vježbiuputili su uskrsnu čestitkuhrvatskim haaškim uznici-ma uz novčani prilog.

Tekst i snimke:A. PolegubićNa duhovnim se vježbama okupilo oko sedamdeset svećenika i dva stalna đakona

SEMINARI

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 11

Na zamolbu petnaestak hrvat -skih obitelji iz Baden-Würt-temberga, od 18. do 20.

siječ nja, na Švapskom Gorju u Hay-ingenu (Lauterdörfle) održan je obitelj -ski seminar. Tomo i Katica Čirko, omi -ljeni voditelji ovih seminara, vodili sui organizirali dugi niz godina ove se-minare za hrvatske obitelji iz Würt-temberga u Njemačkoj, u okviru ak-tivnosti Caritasa za područje Fils-Nek-kar-Alb. Ovi seminari za iseljeničkeobitelji i one s kraćim boravkom ov -dje, potiču duh zajedništva, solidar-nosti i suosjećanja sa bližnjim, potičubolje razumijevanje u obiteljskom iprijateljskom krugu, te zdravu inte-graciju u novu sredinu. Njegujući vlas -tite korijene, dakle nasljeđe iz domo-vine, potvrđuje se identit, a kroz sus-ret, seminar i slična događanja, us-vaja se i ono dobro, iz kršćanske i kul-turne tradicije zemlje useljenja i živ -ljenja.

Na veliko zadovoljstvo obitelji naovom seminaru, koji su se prošle go-dine, doista suznih očiju oprostili odsvojih dragih dugogodišnjih voditeljaobiteljskih seminara, Tome i KaticeČirko, organiziran je ovaj, na svoj na-čin izvanredni seminar. Organiziralisu ga i vodili, po dolasku iz domovi-ne, gdje su iz Njemačke, otišli u zas-luženu mirovinu, naša dobro nampoznata obitelj Tome i Katice Čirko.Oko prikupljanja obitelji, pomogli suim gospodin Ivan Ivanković, pastoral-ni referent pri HKZ iz Esslingena i fraIvan Škopljanac Mačina iz HKZ u Ess-lingenu. Referent na seminaru biodr. Antonio Mario Čirko, karmelića-nin iz Zagreba. O. Antonio Mario ob-

radio je s obiteljima više tema, a sre-dišnja tema bila je „Kako živjeti vjeruu obitelji u današnjem vremenu“. U iz-laganju popraćenom video prezenta-cijama, o. Antonio je prisutne obiteljipodsjetio da ljubav i mir, trebaju bitisredišnja tema života svake kršćanskeobitelji, jer one dokazuju Božju pri-sutnost. Bogu treba zahvaljivati nadaru ljubavi zajedničkog života, ugle-

dati se u nazaretsku obitelj. Porukanašeg pape Benedikta XVI. bila je jed-nom prilikom, da obitelji ne mogu nes -tati, iako se danas omalovažavaju imožda su ugroženije u srži svojegpostojanja više nego ikada u povi -jesti. Otac Antonio Mario je naglasio,kako se gubi intimna povezanost obi -telji. Danas obitelj zajedničko vrijemeprovodi odlaskom u schopping centre,umjesto da se posveti vrijeme zajed-ničkom druženju i sudjelovanjem nanedjeljnoj misi. U gledanju tv-progra-ma i konzumiranju medija, treba na-ći zdravu mjeru, a ne dopustiti da me-

HAYINGEN Održan obiteljski seminar diji postanu odgojitelji djece. Važnoje da unatoč umanjivanja vrijednostiobitelji, čuvamo naše obitelji od novihi krivih mentaliteta i vrijednosti.

Uz glavnu temu, o. Antonio MarioČirko dopunio je svoje izlaganje te-mom o Euharistiji, koja se uklapila uosnovno razmatranje. Zanimljivo jebilo izlaganje o povijesti karmeli -ćanskog reda, s posebnim osvrtom nakarmelićane u Hrvatskoj, te pitanjeosobne i zajedničke molitve u obitelji.Sve je dopunio informacijom (na upi-

te seminaraca) o karizmatičkim po-kretima u Hrvatskoj i svijetu.

Nakon diskusije i pitanja, sudioni-ci seminara su zahvalili na iscrpnostii svim darovima sudjelovanja i saz-nanja, koja prate ovakve susrete, uzželju da se ponovo susretnu, moždaveć u ovoj godini, u domovini, na sus-retu, koji će opet upriličiti obitelj Čir-ko, već u lipnju, na blagdan sv. IvanaSvitnjaka. Zajednička želja voditelja iprisutnih obitelji odrazila se u zahvaliza susret i molbi da, dragi Bog po dariradost i snagu za buduće susrete.

Anka Krstić-Legović

Unedjelju 10. veljače Hrvatskakatolička zajednica iz Schorn-dorfa proslavila je svoga zaš-

titnika bl. Alojzija Stepinca. Misnoslavlje predvodio je i propovijedaozamjenik biskupa iz Rottenburga ka-nonik vlč. Rudolf Hagmann. Misa jeslavljena dvojezično, na hrvatskom injemačkom jeziku. Uz redovite mini-strante misi je pribivala i skupina že-na u hrvatskim narodnim nošnjama.Bogate narodne nošnje, hrvatski bar-jak i slika bl. Alojzija Stepinca bili su

glavno obilježje ove proslave. Djecasu također bila važani sudionici, uzto što su ministrirala, pjevala su i uzboru pod vodstvom orguljaša Bran-ka Pinjuha. Nakon mise priređen jeobjed. HKZ u Schorndorfu postojiveć 5 godina pod vodstvom don Vje-koslava Šaravanje koji vodi i HKZ uSchwäbisch Gmündu te se i ondaš njižupljani rado odazivaju na zajedni-čke proslave. Pri osnutku župe uSchorndorfu jedva je bilo 15-ak žup -ljana, a danas ih je preko stotinu.

SCHORNDORF Proslavljeno Stepinčevo Don Vjeko izrazio je radost zbogpovećanja broja Hrvata u toj za-jednici istaknuvši da je to u prvomredu Stepinčeva zasluga.Vlč. Hag-mann je u svojoj propovijedi istak-nuo potrebu zajedništva te pripad-nost jednoga čovjeka drugome bezobzira na nacionalnost ili porijeklo.Cijela katolička zajednica i donVjekoslav Šaravanja uputili su zah-valu vlč. Hagmannu na posjetu unadi da će ih i u buduće posjetiti tetako uveličati njihove proslave. Za-bava se nastavila do ranih večer -njih sati u veselom raspoloženjupra ćeno pjesmom i razgovorom. �

12 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

BOG U SUVREMENOM SVIJETU

Rado ponavljamo da je Isusovouskrsnuće središnji događaj krš-ćanstva, najveća novost povije-

sti, temelj i smisao našeg duhovnog ži-vota u smislu strastvenog nadahnućasv. Pavla: „Ako Krist nije uskrsnuo,uzaludna je vjera naša i mi smo naj-jadniji od svih ljudi jer živimo u trajnojiluziji i od trajne iluzije!“. Međutim,kad se radi o tome, da počnemo živ-jeti uskrsnuće, da ga ugradimo u svo-ju svagdanju duhovnost, onda se ne-kako izgubimo, postajemo nesigurni.Možda razlog za ovu nelagodnosttreba tražiti u tome što nemamo za-pravo jasan pojam o samom znače -nju Isusova uskrsnuća.

Uskrsnuće nije povratak uvremenu

S obzirom na Isusovo uskrsnućestvarno postoji neka nejasnoća i kodmnogih vjernika, osobito što se tičeznačenja riječi: „uskrsnuo od mrtvih“.Ovaj izričaj ima dva značenja koji se,istina, ne isključuju međusobno, ali ni-su ni istovjetna, nego označuju dvijerazličite situacije. Kad čujemo riječ„uskrsnuo“, kao prva misao dolazinam na pamet „zemaljsko“ značenjeriječi „uskrsnuo od mrtvih“. Po takvomshvaćanju uskrsnuće bi značilo pov-ratak u onaj isti život što ga je čovjekranije imao, a sad ga izgubio posmrti; uskrsnuti bi tada značilo povra-tak na ranije, kao kad se netko nakonodređenog vremena izbivanja vraćakući i radosno nalazi sve onako kaošto je napustio pri odlasku.

U ovom zemaljskom smislu uskr s -nuće onda znači nanovo pokretanjehoda vremena, kao što čovjek navijesat koji je stao. To je čudesan povra-tak: čovjek učini korak natrag u život,isti korak koji je ranije učinio prešavšiprag smrti, samo sada u obrnutomsmjeru. Tako se dogodilo Lazaru kogaje Isus pozvao natrag u život: on timenije postao besmrtan, nego se moraojoš jednom suočiti sa smrću.

Lako ćemo uočiti, da ovakvo shva-ćanje uskrsnuća pomalo sliči na bu-đenje iz začaranog sna, kako nampripovijedaju priče. Lijepa princeza

Uskrs nije povratak na prijašnje stanje, nego iskorak u vječnost.

Piše: Mihály Szentmártoni, S.J.

stanje, nego iskorak u nova iskustvaBožje ljubavi.

Bog i danas djeluje

Slavimo Uskrs s pomiješanim os-jećajima. Nitko nije vidio što se to do-godilo u zori uskrsnog jutra u grobu.Događaj Isusova uskrsnuća je nevid -ljiv za ljudske oči. Ali je bilo izrečeno:jedan glasnik Božji, jedan anđeo sus-reo je žene i ispričao im što se to do-godilo u tajnosti: „Ne bojte se! Znamda tražite raspetog Isusa. Nije tu,uskrsnuo je kako je rekao.“ Kako sužene reagirale na ovu uskrsnu vijest?Strah i radost obuzima ih istovreme-no, znači reagiraju s pomiješanim os-jećajima. Nekako se i mi slično osje-ćamo kao ove žene. Pjevamo Alelujai radosni smo zbog uskrsne dobre vi-jesti. Ali istovremeno tišti nas sve onošto se oko nas događa.

Slavimo Uskrs s pomiješanim os-jećajima, ali ga ipak slavimo. Slavimoga u povjerenju da i danas djeluje istionaj Bog koji je prije 2000 godina us-krisio Isusa od mrtvih. Zar nije tim do-gađajem započelo novo doba? Bogje pokrenuo jedno događanje koje idanas nastavlja svoj tok. Veliki teologKarl Rahner ovako je slikovito opisaotu situaciju. Kad je netko zapalio fitiljza jedan eksploziv, ali još mora če-kati na eksploziju koja će se nemi-novno dogoditi, onda taj sigurno ne-će reći da je paljenje fitilja bio jedanprošli događaj. Početak jednog do-gađaja spada već u cjelinu tog do-gađaja, stoga je sadašnjost koja no-si u sebi budućnost. Tako moramomisliti i o Isusovu uskrsnuću.

Uskrs nije blagdan nekog bivšegdogađaja. Aleluja se ne odnosi naono što je bilo. Uskrs navješćuje jedanpočetak koji je već odlučio budućnost.Uskrsnuće poručuje da je već zapo-čela proslava. Sigurno da ima mnogonedovršenoga i neotkupljenoga u na-šem životu, u svagdašnjici, u svijetu.Unatoč tome smijemo pjevati„Aleluja“,jer je Kristovim uskrsnućem Bog po-kazao da je jači od svih moćnikaovog svijeta. Bog ima posljednju riječu tijeku povijesti. �

spava dubokim snom i nakon sto go-dina bude probuđena poljupcem svogprinca. Ali time se ne rješava ni jedanproblem: niti života, niti smisla, nitismrti. Razum se buni protiv takvogshvaćanja uskrsnuća. Nijedan razu -man čovjek vjerojatno ne bi htio opetnatrag u vlastitu prošlost, u život kojiga upravo ima ili ga je imao. Našanaravna težnja je uvijek prema napri-jed, prema višem, prema boljem. I ta-ko stignemo do drugog, „nadnarav-nog“ značenja uskrsnuća.

Uskrsnuće je iskorak uvječnost

Izraz „uskrsnuo od mrtvih“ ima ta-kođer svoje „nebesko“ značenje. Isu-su nije stalo do toga da učini korakunazad, nego je prekoračivši pragsmrti napravio jedan korak unaprijed.On je zakoraknuo u vječnost, s onustranu vremena i smrti. Isus nije ostaostanovati u ovoj kući vremena i smrti,nego je njegov stan sada vječnost.Njegovo uskrsnuće nije povratak, ne-go čudesan proboj naprijed, u neštosasvim novo. On nije došao natrag uokove zemaljskog života, nego je pro-šao kroz vrata koja su nam bila dotadzatvorena. Otišao je u nebo, u slobo-du, u vječnost. Ovo radosno i pobje-donosno uskrsnuće Isusovo mijenja zanas definitivno smisao života i smrti,našeg života i naše smrti. Isus je svo-jim uskrsnućem otvorio jedna vrata,stvorio jedan most, srušio jedan zidkoji nas je dijelio od budućnosti, odvječnog života. Stoga grobovi nisu vi-še zauvijek zatvoreni kao oni od fa-raona, nego se čelični oklop slijepesudbine razbio na komadiće, a op-koljuje nas i štiti Božja nježna ljubav.

Eto, to znači Isusovo uskrsnuće:korak naprijed, a ne povratak u pri-jašnje stanje. A ono isto to mora on-da značiti i u našem konkretnom du-hovnom životu. Možemo se u prvomredu zamisliti u smisao i značenje na-ših ispovijedi. Svaka ispovijed je za-pravo jedno čudesno malo uskrsnuće:iz grijeha u novi život, iz mlakosti urevnost, iz osrednjosti u oduševljenje.Ispovijed nije povratak u prijašnje

Isusovo uskrsnuće je trajan događaj

Erst dann offenbart Gott in ihnen seineStärke, so wie er sie in den Taten sei-nes Sohnes offenbarte, in seinem Todund und seiner Verherlichung sowie inder „Kirche, die Fülle von Jenem ist,der alles in allen erfüllt“ (Vgl. Eph1).

Diesbezüglich ist die Haltung ei-nes jeden Christen vor Gott: „armsein“ und „hungrig sein“, d.h. leer vorGott sein. Und leer vor Gott zu seinheißt frei für Gott zu sein. JenerMensch ist selig, der alles von Gottherbeisehnt und sich in freier Erge-benheit vollkommen seinem Willenund seiner Führung überlässt. Nur die-jenigen Menschen, die sich vor Gottals leer erachten und erwarten, dassGott sie mit ihrer Gnade erfüllt, sindarm im Geiste. Solchen und nur sol-chen, die ihr Verhältnis zu Gott ohneirgendwelche persönlichen Verdiensteherstellen, schenkt sich Gott in Fülleund über sie vollbringt er mehr als essein Sohn Jesus Christus selbst getanhat. Dieses reichliche Beschenken äu-ßert sich im Falle der Seligen und Hei-ligen am offensichtlichsten. Sie lebten,wie wahre Erben Christi, in Liebe undhandelten aus Liebe heraus. Durch dasGebet wurden sie von Gott abhängig.Von da an besaß niemand mehrMacht über sie, sogar die Welt verlorihren Einfluss auf sie. Sie erlebten Gottals innere Kraft, die sie zur Arbeit ander Rettung der Seelen antrieb. DaGott sie auch von sich selbst befreite,konnten sie sich vollkommen für ande-re Menschen einsetzen. Sie lebten wieKinder des Lichts, bestrebt, in ihrem Le-ben Früchte des Lichts zu bringen undanderen Menschen bei der Erlösungzu helfen. Sie kämpften für Gerechtig-keit und Wahrheit, indem sie sich stetsdafür entschieden, das und nur das zutun, was Gott lieb war. Ihre Früchtesind auch nach ihrem Tod für die Er-lösung der Menschen kostbar.

Davon konnte ich mich oft beiFeier- und Gedenktagen von Heiligenund Seligen überzeugen. Es hat michin angenehmer Weise überrascht, mitwelcher Hingabe und Liebe die Gläu-bigen ihre Frömmigkeit gegenüberden Günstlingen Gottes, ihrem Schutz-patron, zum Ausdruck bringen. In derFrömmigkeit der Gläubigen, die sieden Heiligen entgegenbringen, kommtder Glaube an den lebendigen Gott

Seit das Wort Gottes Fleisch ge-worden ist, hat sich den Men-schen das Tor zur Göttlichen

Schatzkammer geöffnet, denn „durchJesus Christus ist Gnade und Wahrheitauf die Welt gekommen“. Professor Jo-sip Turčinović würde sagen, dass dasWort Wahrheit im Kroatischen vondem Verb sein kommt, und demnachist Wahrheit das, was in sich ist. InÜbereinstimmung damit ist die einzigeWahrheit, der einzige, der sich selbsthat, die Fülle von sich und allem, wasaus ihm hervorgeht — Gott. Die Artund Weise, wie Gott die Menschenlenkt — das ist Gnade. Gott ist demMenschen zugeneigt und er möchtesich ihm unaufhörlich selbst schenken.Er ist Emanuel, d.h. für — uns — Gott.Davon leben wir. Gott liegt viel an uns.

Er hat uns lieb gewonnen in sei-nem Sohn Jesus und wir sind seine ge-liebten Kinder. Jesus ist gekommen,um den Menschen zu zeigen, wie sieleben sollen, um Gott zu gefallen. Gottmöchte, dass wir das Erbe seines Soh-nes antreten. Was bedeutet sein Erbeanzutreten? In seinem eigenen Lebenvon Gott Zeugnis abzulegen und ihnin sein eigenes Leben zu übertragen,das bedeutet sein Erbe anzutreten. DieChristen sind sich der Tatsache be-wusst, dass es nicht ihr Verdienst ist,dass sie vor der Erschaffung der Weltauserwählt und im Voraus dazu be-stimmt wurden, Kinder Gottes zu sein.Der Gott des Ruhmes gibt denjenigen,die glauben, „den Geist der Weisheitund der Einsicht, damit sie ihn voll-kommen erfahren, und er erfüllt sie mitKraft, die der Wirksamkeit seiner ge-waltigen Macht entspricht, die er inChristus offenbarte, als er ihn von denToten auferweckte“. (Vgl. Eph, 1). GottVater erlöst durch seine Gnade alleMenschen, die wegen ihrer Vergehenund Sünden gestorben waren und dar-aufhin begonnen haben, an seinenSohn Jesus Christus zu glauben, underweckt sie zu neuem Leben. Da dieErlösung der Menschen von Gottkommt und es sein Geschenk an dieMenschen ist, das durch keine mensch-liche Anstrengung und Tat erreichtwerden kann, bleibt den Menschennichts anderes übrig, als dieses Ge-schenk mit dem eigenen Glauben undmit dankendem Herzen anzunehmen.

GEISTIGER IMPULS

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 13

Frei für Gott zu seinBEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR. 95

Verehrte Leserinnen und Leser! zum Vorschein, der unser Schutz-schild, unsere Zufluchtsstätte und un-sere Sonne ist. „Er schenkt Gnade undHerrlichkeit; der Herr versagt denen,die rechtschaffen sind, keine Gabe“(Ps 84,12). Gott liebt die Gerechtigkeitund lässt seine Frommen nicht allein.Nur er zeigt den Menschen den „Wegzum Leben“ und lässt „die Seele nichtin der Unterwelt“. Heilige zu ehren, mitihnen zu beten, bedeutet zu bezeu-gen, dass sie auch nach ihrem Todweiter leben und bei Gott unsere Für-sprecher sein können, und das wiede-rum heißt, in das jenseitige Leben undden lebendigen Gott zu glauben.

Zum Feiertag des hl. Blasius (kro-atisch: sveti Vlaho) war ich, auf Einla-dung des Bischofs von DubrovnikDr. Želimir Puljić, in Dubrovnik, demkro atischen Athen, und habe dort ander 1036. Feier des hl. Blasius teilge-nommen. Ein herrliches Erlebnis! DieStadt war mit hunderten Fahnen deshl. Blasius, der Stadt Dubrovnik undder dreifarbigen Staatsfahne ge-schmückt. In der Kirche des hl. Blasiusgab es eine dreitägige Feier zu Ehrendes Heiligen Parac, dem Schutzpatronder Stadt Dubrovnik, des gesamtenBistums Dubrovnik und dem Beschüt-zer all derjenigen, die aus Dubrovnikkommen und in der Welt verstreutsind. Die Einwohner von Dubrovniknennen ihren Schutzpatron Parac. Dasist ein altkroatischer Ausdruck, der vondem Verb „parčiti“ kommt, was so vielbedeutet wie: einen Prozess für je-manden „führen“, für jemanden ein gu-tes Wort einlegen, für ihn sorgen. Indrei Verben, so äußerte Bischof Puljić,ist alles gesagt worden. Und der sechs -jährige Leon Macanović sagte für dieZeitung Dubrovački vjesnik: „Der hei-lige Vlaho beschützt die Menschen.Auch uns beschützt er vor bösen Men-schen. Ich mag ihn, weil er Gutes tut.“Ich schließe mich dem kleinen Leon anund behaupte, dass Gottes Heilige Gu-tes für Gott und sein Königreich tun.

Wie die Einwohner von Dubrovnikjubiliere auch ich: „Es lebe der hl. Bla-sius!“ Möge der Herr durch seine Für-sprache und die Fürsprache all seinerGünstlinge in Christus und mit Christusuns alle zum ewigen Leben erwecken.In diesem Namen wünsche ich Ihnenein frohes und gesegntes Fest der Auf-erstehung Jesu.

Ihr P. Josip Bebić, Delegat

14 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

AKTUELL

Der neue Erzbischof vonMünchen und Freising, Rein-hard Marx, ist am Fest der

Darstellung des Herrn, Mariä Licht-mess, Samstag, 2. Februar, imMünchner Liebfrauendom feierlichin sein Amt eingeführt worden.Sein unmittelbarer Amtsvorgän-ger, Kardinal Friedrich Wetter,und der Apostolische Nuntius inDeutschland, Erzbischof Jean-Claude Périsset, hatten ihn zur Ka-thedra, dem Bischofssitz in der Frauenkirche, geleitet. DerNuntius übergab die in lateinischer Sprache abgefasstehandgeschriebene Bulle, mit der Papst Benedikt XVI. denbisherigen Bischof von Trier zum 73. Nachfolger auf demBischofsstuhl des heiligen Korbinian ernannt hatte. Zuvorhatte der unmittelbare Amtsvorgänger von Marx, KardinalFriedrich Wetter, den Bischofsstab an Marx übergeben,der ihm bereits vor 25 Jahren von Kardinal Joseph Ratzin-ger, dem jetzigen Papst, bei seinem Amtsantritt übergebenworden war.

„Weil Du, verehrter Bruder, die erforderlichen Fähig-keiten besitzt und als Bischof von Trier schon Erfahrung inder Leitung einer Diözese hast, wurdest Du für geeignet be-funden, dieses Amt zu übernehmen und es fruchtbringendauszuüben“, heißt es wörtlich in dem päpstlichen Doku-ment. Die Urkunde, die Erzbischof Marx dem Metropolit-ankapitel München zeigte, wurde in deutscher Überset-zung durch den Dompropst, Weihbischof Engelbert Sieb-ler, verlesen. Anschließend beglückwünschten die anwe-senden 56 Bischöfe, darunter vier Kardinäle, sowie Äbteund Obere männlicher und weiblicher Orden den neuenErzbischof. Weihbischof Siebler versprach ihm im Namenaller Stände des Erzbistums — des Domkapitels, der Prie-ster, Diakone, Ordensleute und Laien — Loyalität und guteZusammenarbeit.

Erzbischof Marx: Große Aufmerksamkeitfür Glaube und Religion

In seiner ersten Predigt erklärte Marx, auch in der mo-dernen Gesellschaft sei Religion präsent und religiöse Fra-gen und Auseinandersetzungen fänden verstärkt großesInteresse. Zwar werde das Suchen und Fragen der Men-schen bunter und vielfältiger, der christliche Glaube stehenicht allein im Mittelpunkt des Interesses.

Evangelium ist Grundlage, sich politischund gesellschaftlich einzumischen

Die Person Christi selbst sei das Profil und das Unter-scheidende des christlichen Glaubens. Gott werde be-greifbar und ansprechbar, „weil er selbst zu uns sprichtund sich unseren Blicken aussetzt, ja jeden von uns per-sönlich anschaut“. Dies feiere die Kirche in der heiligenMesse, die nach den Worten des Zweiten VatikanischenKonzils Quelle und Höhepunkt des kirchlichen Lebens sei.

Darauf hinzuweisen, sei die wichtigste Aufgabe des Bi-schofs. Dafür habe er Zeugnis abzulegen mit den ihm ge-gebenen Möglichkeiten und Fähigkeiten. Die Kirche zie-he sich damit aber nicht auf den engeren Kreis der Gläu-bigen zurück. Gerade in der Verkündigung des Menschgewordenen Gottes bringe sie durch ihr Wort und ihr ca-ritatives Handeln in die Gesellschaft, was Grundlage wah-rer Humanität sei: „Der Mensch hat eine Würde, die nichtvon Menschen abhängt, die vielmehr von Gott selbst ge-geben ist, der sich in seiner Menschwerdung mit jedemMenschen verbunden hat.“ Weil die Verkündigung desEvangeliums in die Mitte der Gesellschaft gehöre und analle gerichtet sei, müssten sich Bischof und Kirche auch „po-litisch und gesellschaftlich einmischen und zu Wort mel-den“. Marx sagte: „Dieses Zeugnis können wir auch in gro-ßer ökumenischer Verbundenheit geben. Christus ist Got-tes Licht und Aufklärung für die ganze Welt.“

Grußworte von Kardinal Wetter und Kardinal Lehmann

In der Stunde seiner Amtseinführung werde ReinhardMarx vom Gebet zahlloser Menschen begleitet, hatte Kar-dinal Wetter seinen Nachfolger zu Beginn des Gottes-dienstes begrüßt. Diese Stunde solle der Anfang einer ge-segneten Zeit reicher Fruchtbarkeit für die Kirche von Mün-chen und Freising sein. Der neue Erzbischof komme nichtin eigenem Namen, sondern sei Diener Jesu Christi. Auchder Vorsitzende der Deutschen Bischofskonferenz, Kardi-nal Karl Lehmann, richtete bei dem Gottesdienst ein Wortan Marx. Für die große Aufgabe im Erzbistum sei er „bestens gerüstet“. Zuvor hatte Lehmann eigens die Akti-vitäten von Marx in der Bischofskonferenz herausgestellt.Insbesondere, dass er als Vorsitzender „eine unserer wich-tigsten Kommissionen“, die für gesellschaftliche und sozia-le Fragen, leite. Seine ökumenische Offenheit und Kompe-tenz sei auch im Blick auf den für 2010 in München ge-planten 2. Ökumenischen Kirchentag wichtig.

Tausende feiern Gottesdienst im Dom undim Fernsehen mit

Mehrere tausend Menschen hatten am Gottesdienst imDom und über Bildwände auch in der benachbarten St. Mi-chaelskirche teilgenommen. Zuschauer in Bayern und inganz Deutschland konnten der Direktübertragung über dasBayerische Fernsehen folgen. Konzelebranten waren ne-ben Kardinal Wetter auch der Vorsitzende der DeutschenBischofskonferenz, Kardinal Lehmann, der Erzbischof vonKöln, Kardinal Joachim Meisner, der Erzbischof von Wien,Kardinal Christoph Schönborn, der Apostolische Nuntius,Erzbischof Périsset, der zweite Metropolit in Bayern, derErzbischof von Bamberg, Ludwig Schick, die MünchnerWeihbischöfe Engelbert Siebler, Bernhard Haßlberger undFranz Dietl.

Zahlreich waren auch die Ehrengäste aus der Ökume-ne, aus der Politik und aus dem öffentlichen Leben.

Text und Bild: www.erzbistum-muenchen.de

Erzbischof Marx — feierliche Amtseinführung„Verkündigung des Evangeliums gehört in die Mitte der Gesellschaft.“

ZEITGEIST

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 15

„Die Sprache ist unsere Schatz-truhe. In ihr liegen unsere Kultur undunsere Geschichte aufbewahrt, diewir an die Nachwelt weitergeben.“,sagte neulich eine bekannte kroati-sche Künstlerin im kroatischen Fern-sehen und wählte damit ein sehr schö-nes Bild für die Sprache, die wir alserste erlernen, um uns unserer Umweltmitzuteilen: die Muttersprache. DieSprache ist tatsächlich ein wahrerSchatz und ein großes Gut, dastagaus tagein bedacht und sorgsamgepflegt werden will: durch Spre-chen, Hören, Lesen oder die Beschäf-tigung mit ihr. Nur so kann Spra-che gedeihen, sich weiterentwik-keln, wachsen und reifen.

In diesem Zusammenhang hatmir ein Projekt besonders gut ge-fallen, das neulich an einigenFrankfurter Kindergärten durchge-führt wurde. Bei dem Projekt wur-den Geschichten in den verschie-denen Muttersprachen der Kinderlaut vorgelesen, damit alle ande-ren Kinder die fremde Sprache hö-ren konnten. Anschließend wurdendie Geschichten dann auf Deutschwiedergegeben und besprochen.Hintergrund des Projekts war derGedanke, Kindern die Scham vor dereigenen Muttersprache zu nehmen.Die Pflege der Muttersprache wie imFalle der hier lebenden ausländischenKinder ist sehr wichtig und es bestehtin der Tat kein Grund, die Spracheder Eltern verkümmern zu lassen, zu-mal ihr als Trägerin von Kultur- undGeschichtselementen in unserer zu-sammenwachsenden Welt eine äu-ßerst wichtige Brückenfunktion zuge-sprochen werden muss.

So viele Sprachen manspricht …

Neben der Muttersprache warund ist das Beherrschen von weiterenSprachen ein Zeichen von guter undumfassender Bildung. In meiner Mut-tersprache, dem Kroatischen, heißt esin einem Sprichwort: „So viele Spra-chen man spricht, so viele Seelen hatman“ oder — wie eine weitere freieÜbersetzung es schön ausdrückt „Soviele Sprachen man spricht, so oft istman Mensch“. Heute, in anbetrachtder wachsenden Globalisierung, ist

das (möglichst frühe) Erlernen von(möglichst vielen) Fremdsprachenmehr denn je eine gute Zukunftsinve-stition. Eltern, die ihren Kindern einegute Schulbildung ermöglichen wol-len, schicken ihren Nachwuchs anSchulen, an denen schon früh dieMehrsprachigkeit gefördert wird. Da-für leisten sich diejenigen, die es kön-nen, teure Privatschulen bzw. Schulenmit internationaler Ausrichtung, inklu-sive Unterricht in der Fremdsprache.Natürlich sind die Prestigefremdspra-chen, mit denen man sich dort dannbeschäftigt nicht etwa Kroatisch oder

Türkisch, wie im Fall der FrankfurterKindergärten, vielmehr sind es in er-ster Linie die großen Sprachen, dieSprachen des Handels, der Wirt-schaft, der Technik, der EuropäischenUnion. Vorreiter ist die englische Spra-che, die mittlerweile auch so weiträu-mig die deutsche Sprache durch-dringt, dass sie ohnehin bereits „jedesKind“ versteht.

Die Sprache ist das Spiegelbild des Zeitgeistes

Die Sprache ist das Spiegelbilddes Zeitgeistes bzw. ein Mittel zu des-sen Veränderung. Beobachtet mandie Sprachentwicklung im Deutschen,stellt man fest, wie aus staubigen deut-schen „Ämtern“ moderne „Agentu-ren“, aus nichts sagenden „Betriebs-verwaltern“ viel verdienende „Mana-ger“ werden. Auch die nicht so schö-ne „Müllabfuhr“ wird, zumindestsprachlich, in einen wohlklingenden„Entsorgungsservice“ verpackt. Schonein oberflächlicher Blick auf die Spra-che der Werbung spricht ganze Bän-

de. Kaum ein Werbeslogan kommtmehr ohne englische Begriffe aus,und um ein Produkt erfolgreich zu ver-kaufen, wird mitunter auch gerne zuneuen Wortschöpfungen oder zurSprachverhunzung namens Denglisch(unsinnigste Mischungen aus deut-schen und englischen Wörtern) ge-griffen. Hintergründig zeichnet sich ei-ne Entwertung der Sprache ab, wennz.B. in einer Werbung vom „intelli-genter traden“ die Rede ist. Skurrilsind auch so manche unsinnige Wort-schöpfungen im Politbereich. So wirddie CDU im Blick auf die Gesund-

heitsreform nicht mehr ihr Un-wort „Kopfpauschale“ los.Während die „Bürgerversi-cherung“ von Rot-Grün wieein Gnadenakt der Barmher-zigkeit klingt, schwingt beimSympathiekiller „Kopfpau-schale“ irgendwie die Todes-strafe mit. Hier gibt das(Sprach-)Gefühl den Ton an.Wer fragt da noch nach demInhalt?

Die Sprache lebt von undmit ihren Sprechern. Sie unter-liegt dem Zeitgeist und damitVeränderungen. Wörter und

Begriffe kommen aus dem Sprachge-brauch, neue Begriffe setzen sichdurch und ersetzen alte. Doch bei al-ler Veränderung gibt es durchausauch solche Wörter, die auf keinenFall aus dem Sprachgebrauch ver-bannt werden sollten. Ich denke hier-bei an das Wort „Danke“. Ein kleinesunscheinbares Wort, aber von un-schätzbarem Wert, das so vielMenschliches in sich trägt. Man könn-te beinahe sagen: „So oft man Dankesagt, so oft ist man Mensch“. Aberwer sagt noch Danke in einer Gesell-schaft, in der jeder glaubt, sich selbstalles zu verdanken? Mangelnde Dank-barkeit ist, vom Grunde her betrach-tet, ein Zeichen wachsenden Unglau-bens. Im Volksmund heißt es: „Un-dank ist der Welt Lohn“. Vor einerEgo-Gesellschaft aber, die den Dankaus ihrem Wortschatz gestrichen hat,kann man nur Angst bekommen. KeinWunder also, wenn der Volksmundden Komparativ von Angst „Heiden-angst“ nennt. Die Sprache sagt' seben.

Antonia Tomljanović-Brkić

Die Sprache sagt' s

Die Sprache lebt von und mit ihrenSprechern. Sie unterliegt dem Zeit-geist und damit Veränderungen.Wörter und Begriffe kommen ausdem Sprachgebrauch, neue Begriffesetzen sich durch und ersetzen alte.Doch bei aller Veränderung gibt esdurchaus auch solche Wörter, die aufkeinen Fall aus dem Sprachgebrauchverbannt werden sollten.

U službi Crkve i svoganaroda

Na drugu korizmenu nedjelju 17.veljače, bilo je svečano u crkvi Pres-vetog Trojstva u Sindelfingenu. Re-dovno nedjeljno misno slavlje je pred-vodio voditelj HKZ Sindelfingen fraMarinko Vukman. Odmah na početkunajavio je da će biti svečano primlje-no i obučeno 15 novih ministranata.

NAŠE ZAJEDNICE

16 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

SINDELFINGEN Iz života zajednice„Krist rane povija”

Ovogodišnja korizmena duhovnaobnova u crkvi Presvetog Trojstva

u Sindelfingenu, koja je održana od7. do 10. veljače, protekla je u znakupredavanja fra Zvjezdana Linića podnazivom „Krist rane povija”.

Voditelj obnove fra Zvjezdan Linić Prigodne pjesme pratili su M. Zovko i M. Cibarić. Na slici s fra Marinkom Vukmanom.

U službu je uvedeno petnaest novih ministrantica i ministranata

Djevojčice i dječaci od 11 do 13 go-dina su u svečanoj povorci, predvo-đeni svojim starijim kolegama, ušli naglavni crkveni ulaz, a popunjenacrkva pra tila ih je pjesmom „Krist nažalu”, koju je skladao pokojni papaIvan Pavao.

„Izražavam svoju iskrenu radostšto imamo prigodu pozdraviti tolikibroj naše mladeži koja se odlučila sta-viti u službu svoje Crkve i naše krš -ćanske zajednice”, istakao je fra Ma-rinko te pohvalnim riječima govorio oministrantskom djelovanju i važnostipri obredima misnih slavlja. Zatim jeblagoslovio ministrantsku odjeću štosu nazočni popratili molitvom, a zatimi pljeskom kada su roditelji pomogli uoblačenju mladih ministranata koji su-zatim zauzeli svoja mjesta na oltaru ipobožno, ozbiljno i ponosno sudjelo-vali u misnom slavlju. Za rad s mini-strantima je zadužena s. BogoljubaJurić, koja je pozorno pratila cijeli ob-red. Ona će s ministrantima kao i dosada, održavati redovne sastanke ipripremati ih za časnu obavezu kojusu prihvatili i bodriti ih da budu ustraj-ni i odani ministrantskom pozivu. Pet-naest novih ministranata su: MateaBlažinović, Andrea Galić, Viola Ke-ser, Angelina Jukić, Ana Zovko, Ni-kolina Zeba, Ana Keser, Lidija Sudar,Diana Schöck, Magdalena Jakšić, Iva-na Barbi, Mario �urašin, Kristian Ci-bić, Filip Primorac i Andrija Petričević.

Tekst i slike: Bono Žepić

O. Linić je četiri dana bio gostHrvata u HKZ Sindelfingen. Fra Zvjez-dan Linić je voditelj Kuće susreta „Ta-bor” u Samoboru i ovo mu je prvi se-minar ovakve vrste u Sindelfingenu, adošao je na poziv svoga dugogodi-šnjeg prijatelja fra Marinka Vukmana.Crkva je svaki put bila ispunjena, azadnjeg dana u nedjelju 10. veljače,kada se slavilo i Stepinčevo bilo je vi-še od 800 vjernika. Za vrijeme du-hovne obnove molilo se za ozdrav -ljenje svih koji su na neki načinzdravstveno načeti, kako na tijelu ta-ko i na psihi.

Fra Zvjezdan je govorio i o poro-cima trke za materijalnim dobrima,zapostavljanju obitelji, prijatelja, Bo-ga i Crkve, te istakao važnost blag-danskih i nedjeljnih okupljanja na sve-

tim misama. Naveo je primjer Nije-maca čije se crkve zatvaraju jer zjapeprazne, nemaju ni svećenika ni vjerni-ka. Za vrijeme fra Zvjezdanova pre-davanja prigodne su pjesme, uz zvu-kove gitare pratili Marijana Zovko iMarijan Cibarić. U nedjelju nakon sve-te mise, koju su predvodili fra Zvjez-

dan i fra Marinko uz asistenciju stal-nog đakona Ivana Jeleča nastav ljenoje slavljem. Prešlo se u obližnje misijs-ke prostorije gdje je nastavljeno pro-slavom 110 obljetnice rođenja blaže-nog kardinala Alojzija Stepinca i de-setogodišnjice proglašenja blaženim.

„Vrlo sam zadovoljan načinom ipobožnošću kojom su naši vjernicipratili i sudjelovali u duhovnoj obno-vi koju je predvodio fra Zvjezdan Li-nić”, rekao je fra Marinko Vukman, tedodao: „Svečano je bilo i u prostori-jama misije gdje smo slavili Stepinče-vo. Podijelili smo besplatno više od ti-suću obroka i dugo se zadržali u pri-jateljskom razgovoru s prijateljima iznancima. Očito su bili zadovoljni isretni sa svime ovim što smo imali ovihkorizmenih dana.”

rasplesani mališani su svojim nastu-pom oduševili svoje roditelje, a publi-ka ih je za njihove izvedbe nagradi-la velikim pljeskom. Nakon mališanasvoje plesačko umijeće su pokazale i

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 17

MÜNCHEN Proslavljen blagdan bl. Alojzija Stepinca

Unedjelju 3. veljače vjernici najve-će hrvatske katoličke misije u svi-

jetu svečano su započeli proslavu zaš -titnika svoje misije bl. Alojzija Stepin-ca koja je potrajala do 10. veljače. Uprepunoj dvorani u Musikpa lastu, ukojoj se okupilo više od 1500 hrvat -skih iseljenika, održan je duhovno-za-bavni program, kojim je ujedno ot-vorena i proslava 60. obljetnice pos -tojanja HKM u bavarskoj metropoli.Proslavi su pribivali i generalni konzulRH Vladimir Duvnjak sa svojim surad-nicima konzulicom Sanjom Suto i kon-zulom Tihomirom Telišmanom. Dolas -kom fra Tomislava Dukića na mjestovoditelja HKM 2003. godine, hrvat skivjernici su započeli slaviti blagdan na-šeg blaženika koji je svojim životompokazao kako se voli svoj narod, te jeizjavio kako je ljubav prema narodumoralna i etička dužnost kršćanina, akršćanin mora ljubiti narod iz kojegpotječe.

Svečani program je započeo nas -tupom misijskih skupina, različitih sku-pina folkloraša, dječjeg zbora „Hrvat -ski slavuji”, klape „Croatia” i ženskevokalne skupine „Lira”. Kroz programje nazočne vodio đakon Mate Kutle-ša. Najprije su na pozornicu izišledječje folklorne skupine koje već go-dinama vodi Marija Šibenik, koja ihje pratila na harmonici. Raspjevani i

UHrvatskoj katoličkoj zajednicisv. Obitelji u Reutlingenu od

25. do 27. siječnja održana jeduhovna obnova o vjeri i obitelj -skim odnosima koju je predvodiodr. fra Ante Vučković, profesor naKatoličkom bogoslovnom fakulte-tu Sveučilišta u Splitu. Predavač jeistaknuo kako su mnoge naše ob-itelji skrenule s pravoga puta, panam je potrebna molitva za jed-ninstvo naših obitelji. Obnova jezavršila u nedjelju 27. siječnjasvečanim misnim slavljem koje jepredvodio o.Vučković u zajedniš -tvu s voditeljem zajednice vlč. Ivi-com Komadinom i dušobrižnikomvlč. Markom Šutalom. A. Kekez

REUTLINGEN

Duhovnaobnova

Misnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika, među kojima i u narodnim nošnjama

U programu je nastupio i misijski dječji zbor „Hrvatski slavuji“

folkloraša nastupili su zborovi HKM,koje vodi sestra Nikolina Bilić, diplo-mirana crkvena glazbenica. Nastu-pom crkvenih zborova otvoren je i pro-gram za proslavu 60 godina pos -tojanja misije. Dječji zbor „Hrvatskislavuji” je svojim prelijepim izvođe -njem duhovnih pjesama pokazao ka-ko su i najmlađe generacije hrvatskihise ljenika neizbrisivo povezane sa vje-rom i tradicijom svoga naroda. Nakonmalih slavuja prelijepe duhovne i do-moljubne pjesme otpjevali su i članoviklape „Croatia” i članice ženske vo-kalne skupine „Lira”. Otvarajući sve ča -

nost proslave 60 godina HKM, fra To-mislav Dukić je istaknuo kako su Hrva-ti više od šest desetljeća svojim radomi životom prisutni u Bavarskoj. Djelova -njem u okviru HKM München Hrvati su

os tavili neizbrisivi trag u bavar skoj me -t ropoli. Naš narod je u svojoj povijestičesto bio razapet na križ, ali je u timtrenucima Crkva uvijek bila uz njega.

Nazočnima su se obratili i predstavnikmisijskog vijeća mr. Ante Mo ro te generalni konzul Vladimir Duvnjak. Nakon prvog dijela programa u kojemsu nastupile misijske skupine uslijedioje koncert „Prljavog kazališta“. Tako jeu jednoj prekrasnoj atmosferi i uz hi-tove Prljavaca završen prvi dio prosla-ve blaženog Alojzija Stepinca.

Drugi dio proslave započeo je 7.veljače uz duhovnu obnovu koju jepredvodio dr. Fra Ante Vučković, pro-fesor na Katoličkom bogoslovnom fa-kultetu Sveučilišta u Splitu.

Tekst i snimke: Anđela Drmić

folklorne skupine A „Fra Andrija Ka -čić Miošić”, koje vode Petra Mustać i Florian Grubišin, te folklorna skupinaB pod vodstvom Slavice Tavra. Nakon

NAŠE ZAJEDNICE

18 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

MÜNCHEN Predavanje Bernda Posselta

Uutorak 29. siječnja u prostorijamaHrvatske katoličke misije u Mün-

chenu, održano je zanimljivo preda-vanje o ulozi koju će Hrvatska kao bu-duća članica EU imati na razvoj i ob-likovanje kršćanstva, kao i o političkojsituaciji koja vlada oko pristupa našedomovine u EU. Predavanje je održaozastupnik CSU-a u Europskom parla-mentu Bernd Posselt, koji je ujednopredsjednik Paneuropske unije Nje-mačke. Taj političar i novinar ujednoje aktivan u crkvenomživotu Europe sudjelu-jući u različitim crkve-nim udrugama. Pos-selt je ujedno 1999.godine odlikovan re-dom hrvatskog pleteraza osobiti doprinosrazvitku i ugledu RH.

To zanimljivo pre-davanje je organizi-rao akademski krugHKM, koji vodi fra Lu-ka Livaja, kao i misijs-ko vijeće na čelu spredsjednikom Dinkom Grgićem i An-tom Morom, politologom i dugogodi-šnjim prijateljem Bernda Posselta. Ovegodine HKM München slavi 60 godi-na postojanja, i ovo predavanje je sa-mo dio aktivnosti koje će HKM orga-nizirati u povodu 60 godina post-ojanja najveće hrvatske iseljeničke za-jednice u svijetu. Predavanje je privu-klo veliki broj zainteresiranih hrvatskihiseljenika, a među njima i generalnogkonzula RH Vladimira Duvnjaka, te ve-ći broj hrvatskih intelektualaca i sve-

ćenika. Voditelj misije fra Tomislav Du-kić na početku se obratio nazočnimaizražavajući svoj ponos što su hrvat skiiseljenici tijekom šest desetljeća životau bavarskoj metropoli ostali dosljednisvojim nacionalnim i kršćanskim vri-jednostima. Nazočnima je predstaviobavarskog parlamentarca kao osvje-dočenog prijatelja naše domovine ko-ji se u europskom parlamentu unatočsuprotinim jakim strujama bori za štoskoriji pristup Hrvatske EU. Ante Mo-

ro, politolog i preds-jednik misijskog odbo-ra za odnose za jav-nošću izrazio je svojuzahvalnost Posseltu zanjegovo nesebično za-laganje za hrvatskeinterese u okviru Eu-ropskog parlamenta idrugih europskih orga-nizacija. Posselt se napočetku svog izlaga -nja, kao izvrsni pozna-vatelj situacije u Hrvats-koj i susjednim zemlja-

ma, osvrnuo na početak devedesetihgodina i mukotrpni put koji je Hrvats-ka prošla do međunarodnog priznan-ja. Odugovlačenje priznanja neovis-nosti RH je otvorilo put srpske agresijena Hrvatsku, i europske zemlje su utom razdoblju premalo napravile zavašu domovinu. Ni danas neke eu-ropske zemlje poput Velike Britanije,Švedske i Nizozemske nisu skloneHrvatskoj i one pokušavaju birokrats-kim putem usporiti ulazak Hrvatske uEU. Ali Hrvati su stari europski narod

i zaslužuju mjesto u velikoj europskojobitelji, koju mogu obogatiti zdravomkršćanskom supstancom. Posselt jeistaknuo da u Hrvatskoj postoje brojnepredrasude kako nam EU nije naklon-jena, međutim te tvrdnje nisu točne.Postoji nesklonost nekolicine predstav-nika EU, ali to nije generalni stav Eu-ropske unije. On je i izrazio svoj opti-mizam da bi se Hrvatska već 2010.godine mogla dobiti status punoprav-ne članice velike europske obitelji. Bit-no je da Hrvatska što prije pristupi EU,kako bi se izbjegao zajednički pristupsa Srbijom, jer to za Hrvatsku ne bi bi-lo povoljno, ali tome teži Velika Brit-anija, istaknuo je Posselt. Hrvati većstoljećima žive i dokazuju svoju pri-padnost Katoličkoj Crkvi. KršćanskaEuropa treba takvu Hrvatsku da aktiv-no obnavlja kršćanske vrijednosti i dase zauzima za etičke i moralne vri-jednosti unatoč suprotnim vjetrovimakoji danas u Europi postoje. Katoliciimaju svoje mjesto u Europi, iako se točesto želi drugačije prikazati, ali Eu-ropu je nemoguće razumjeti bez nje-nih kršćanskih korijena, i zato je ulo-ga katolika velika u današnjem eu-ropskom društvu. Katolici se morajuuključiti u političku borbu, jer samo ta-ko mogu pobijediti druge struje koježele Europu bez kršćanskih vrijedno-sti. Nakon predavanja u diskusiju suse uključili nazočni posjetitelji.

Tekst i snimka: Anđela Drmić

� 17. hrvatski folklorni festivalodržat će se u subotu 12. trav -nja u Kultur- und SportzentrumMartinsee u Heusenstammu( Levi-Strauss-Allee 30, 63150 Heusenstamm).

� Fra Jakov Kuprešanin, voditeljHrvatske katoličke misije Bo-cholt, u biskupiji Münster, umi -rovljen je i vratio se u domovi-nu. HKM Bocholt je podijeljenau dva dijela. NiederreinischerTeil je pripojen HKM Moers sdekanatom Bocholt, a Westfä-lischer Teil pripojen je HKMMünster. Ujedno je sredinomprosinca prošle godine min-sterski biskup Reinhard Lett-mann imenovao za kooperato-ra s pola radnog vremena uHKM Münster fra Ivu Živkovića.

OBAVIJESTIKatolici imaju svojemjesto u Europi, iakose to često želi druga-čije prikazati, ali Eu-ropu je nemogućerazumjeti bez njenihkr šćan skih korijena, izato je uloga katolikavelika u današnjemeuropskom društvu.

Predavač Bernd Posselt (treći slijeva) s voditeljem misije o. T. Dukićem, generalnim konzulom V. Duvnjakom, o. L. Livajom, A. Morom i D. Grgićem

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 19

KÖLN Bl. Stepinac — svjedok za Krista i CrkvuBlagdan bl. Alojzija Stepinca sve -

čano je 10. veljače proslavljen uHrvatskoj katoličkoj misiji u Kölnu.Misno slavlje u punoj crkvi Male bra-će, u kojoj se Hrvati katolici okupljajuna središnje misijsko misno slavlje nahrvatskom jeziku, predvodio je fraBranko Brnas, voditelj misije. Fra Bran-ko je u propovijedi istaknuo „kako seovih dana Crkva u Hrvata na posebannačin sjeća blaženika Alojzija kardi-nala Stepinca koji je Kristov kalež is -pio do kraja posvjedočivši svoju vjeruza Krista i Crkvu mučeničkom smrću”.

Nakon mise izveden je recital oživotu i djelu bl. Stepinca. TomislavMartić, dramski umjetnik iz Zagreba,uživljeno je čitao kardinalove teksto-ve, posebno poruku upućenu radnici-ma u tuđini u kojoj je blaženik poruč-

Temelji organiziranom dušobriž -ništvu među Hrvatima katolicima u

Austriji postavljeni su 1. ožujka1948. godine u Salzburgu. Nadbi-skupski ordinarijat sa sjedištem u tomgradu imenovao je don Juru Vrdo -ljaka, svećenika Mostarsko-duvanj -ske biskupije, prvim naddušobrižni-kom za Hrvate katolike na područjučitave Austrije. Taj se povijesni da-tum smatra početkom organiziranogdušobrižništva među Hrvatima kato-licima u Austriji. Ove se godine navr -šava punih 60. godina od tog povi-jesnog događaja.

Istini za volju treba reći da suhrvatski svećenici i za vrijeme traja -nja Drugog svjetskog rata boravilimeđu hrvatskim izbjeglicama i vojni-cima, ali je to bio neorganiziran i ne-koordiniran pastoralni rad. Premanajnovijim istraživanjima računa se

da je broj hrvatskih izbjeglica, u tovrijeme, iznosio oko 500 tisuća. Izb-jeglica je bilo oko 300 tisuća, a voj-nika oko 200 tisuća.

Hrvati, koji su se uspjeli spasitina Križnom putu, utočište su potra-žili u Američkoj zoni u Austriji. Salz-burg je postao luka spasa za tolikeizbjeglice. Prihvatni logor nalazio seuz rijeku Salzach, u gradskoj četvr-ti Lehen. Bile su to obične radničkebarake. Kako se Lehen nalazio napodručju austrijske župe Mülln, onaih je prva prihvatila kao svoju braćui sestre u istoj vjeri. Punih 50 godi-na Hrvati katolici će ostati „gostirad nici“ u ovoj župi.

Prvi dušobrižnik bio je vlč. PetarBulum, svećenik Mostarske biskupije.Njega je naslijedio pater Josip Šte-fan. U logoru Lehen uređena je sre-dišnjica hrvatskog Caritasa za čitavu

Austriju. Godine 1949. počeo je iz-laziti mjesečnik pod nazivom „Glas-nik Srca Isusova i Marijina” koji jepovezivao sve Hrvate rasute po čita-vom svijetu. Vlč. Jure Vrdoljak odse-lio je u siječnju 1950. godine u Kanadu. Njegov nasljednik bio jevlč. Nikola Tojčić, svećenik Banjo -lučke biskupije, koji je ubrzo odseliou Argentinu. Na njegovo mjesto, uožujku 1950. godine, dolazi vlč. Vilim Cecelja, svećenik Zagre-bačke nadbiskupije. Taj se datumsmatra Danom utemeljenja Hrvatskekatoličke misije sa sjedištem u Salz-burgu. S obzirom da se Beč nalaziou ruskoj okupacionoj zoni iz njega seništa nije moglo učiniti za izbjeglice.Stoga je Salzburg postao glavno sre-dište za hrvatske izbjeglice. Iz njegase vršilo iseljavanje u zapadne kaoi u prekooceanske zemlje. �

SALZBURG Šezdeset godina najstarije misije u Austriji

io: „Pokažite se, rekoh, u tuđini i pra-vom djecom domovine. To vam ne ćebiti teško, ako izvršite ono prvo, to jestdužnost prema Bogu. Kakogod tko su-dio i govorio, za mene je sigurno, danema većeg patriotizma, nema većeljubavi prema domovini, nego svudai svagdje živjeti neokaljanim, pošte-nim i čestitim životom!”

Misno slavlje kao i recital uveličaoje Tercet „Sacrum”, majka Mandica,kći Zrinka i sin Hrvoje, svi iz Zagreba,kao i mješoviti i dječji misijski zbor.

Istoga dana recital je nakon mis-nog slavlja izveden i u crkvi sv. Anteu Leverkusenu, te nakon misnog slav -lja 9. veljače u Bergheimu u crkvisv. Gereona. �

Tekstovebl. Stepinca

čitao jeTomislav

Martić

U programuje nastupioi misijskimješovitizbor

Misno slavlje predvodio je voditelj misije fra Branko Brnas

NAŠE ZAJEDNICE

20 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

GUSTAVSBURG

Humanitarna priredba pod nazi-vom „Naša srca za Luku“ prire-

đena je u subotu 2. veljače u Bürger-haus u Gustavsburgu u organizacijiHrvatske katoličke misije Rüsselsheim.Nastupila je glazbena skupina „Rive-ra“, a domaćin priredbe Nedjeljko Lu-kač u toj je prigodi besplatno na ko-rištenje ustupio dvoranu, a cjelokupni

prihod večeri namijenio je za Luku �e-reka koji se u budnoj polukomi nala-zi već devet godina.

Sve je na početku pozdravio vo-ditelj HKM Rüsselsheim fra BerlislavNikić koji je kazao kako je glavni ciljte humanitarne akcije dati poticaj dje-ci, mladima i odraslima, a na pose-ban način roditeljima da budu zah-valni Bogu na zdravlju. „Drugi cilj na-šeg večerašnjeg druženja je upozo-renje zdravim ljudima da se u njihovojsredini nalaze i različiti bolesnici kojitrebaju ljudsku i Božansku potporu.Treći cilj našeg večerašnjeg druženjaje moralna potpora bolesnicima i bo-

lesničkim obiteljima koji danonoćnosluže bolesnicima. Ta je bolest čestodugotrajna. Takav je slučaj s Lukom�erekom. Posljednji cilj našeg veče-rašnjeg druženja je dati poticaj svimljudima dobrog srca da svojim nov -čanim prilozima pomognu slične bo-lesnike i njihove obitelji. U konkret-nom slučaju, obitelji �erek potreban

„Naša srca za Luku“

je odgovarajući stan za jednog takoteškog bolesnika s odgovarajućom ku-paonicom. U prostoriji od dvadesetakkvadratnih metara je njihova blaga-vaonica, dnevni boravak, spavaonicai bolnička soba obitelji �erek. Poseb-no bi se radovao kada bismo zajed-ničim srcima riješili stambeni problemobitelji �erek. Ako bi prispjela pomoćbila veća, neka se taj dar ljubavi do-brih ljudi dade jednoj drugoj obiteljikoja ima sličnog bolesnika. Posebnobi mi bilo drago kada bi se utemelji-la udruga za pomoć takvih bolesnika,kao što je Udruga 'Ana Rukavina'“,kazao je fra Berislav Nikić.

Ovogodišnji Matičin zbornik usvojih četiri stotine stranicarazdijeljenih u devet pog -

lavlja, uz sažetke na španjolskome iengleskome jeziku i obilje fotografi-ja, pruža uvid u znamenite doga đajei svakodnevicu, život uglednika iobič nih ljudi, duhovnost i znanost na-še iseljene, obično nepoznate i do-sad nedovoljno istražene Hrvatske.O njoj, prostorno neomeđenoj gra-nicama i morima, i hrvatskim ljudimana njihovu tegobnu putu afirmacije udomicilnim zemljama i integracije umatičnoj domovini pišu domovinski iizvandomovinski znanstvenici ali i su-

dionici događaja, novinari, pis ci…Rasprave o identitetu iseljenika bitnosu obilježje tiskovine u kojoj gotovopedeset autorskih priloga povezujedvadesetak zemalja svijeta. Zbor -ničke cjeline Znaci vremena, Baština,Mostovi, Kroatistički obzori, Povjes-nica izvandomovinstva, Duhovnost,Znanost i Šport znalcima, stručnjaci-ma, a još više onima koji to tek tre-baju postati otkrivaju kako misle, ži-ve, što rade i čemu se nadaju sadaš -nji hrvatski naraštaji na svim konti-nentima. Stalnim suradnicima poputLj. Antića, G. Borića, I. Čizmića,M. Sopte, I. Dončević, S. Vulić i dr.

pridružuju se i novi, A. Morales Milohnic i J. Mihovilovich iz Čilea,S. Habjanović i M. Yasbincek iz Aus tralije, S. Meštrović iz SAD-a, A. Polegubić i Z. Krnić iz Njemačke.Odlazak i povratak, danas moždaviše nego ikada prije, postaju nači-nom života naše globalne Hrvatske.Ovaj Zbornik, koji uređuje Vesna Kukavica, jedan je u nizu pokušajaubaštinjenja onoga što se događa istvara izvan domovine, gotovo uvi-jek za nju i zbog nje, i sve one kojije, ma gdje i kada bili rođeni, sma-traju i dalje svojim domom.

Diana Šimurina-Šoufek

KNJIGA Hrvatski iseljenički zbornik

Između ostalih okupljene je poz-dravio i konzul Generalnog konzula-ta Republike Hrvatske iz FrankfurtaMarko Šimat te majka Luke �erekaIva �erek koja je svima uputila riječizahvale. U bogatom glazbenom pro-gramu nastupili su pianist AntonioMacan, glazbena skupina „Rivera“pod vodstvom Vinka Kolobarića, Iva-na Kolobarić, Hrvoje Schafer — Micu-linić, Jerko Drljo Žuti i Robert Čolina.

Između brojnih koji su u posljed -nje vrijeme posjetili Lukui njegove roditelje Ivu iDarka �ereka u Hatters-heimu na Majni bila je iDunja Rajter koja je ka-zala za „Slobodnu Dal-maciju“ kako Lukini ro-ditelji mnogima moguposlužiti kao primjer do-brote i ljubavi. „Ono štooni rade za svoga sinadrago je i ljudima i Bo-gu. Dosada sam bila umnogim humanitarnim

akcijama, ali Lukina sudbina posebnome dirnula. Moja je duša nakon sve-ga jako puna dojmova i zajedno sasvojim prijateljima uključit ću se u sveakcije pomoći za Luku, kazala je do-davši kako će u akciju uključiti i svojenjemačke prijatelje, pjevače, glumcei poslovne ljude. Program je vodila Ja-dranka Čelik-Škugor. Akcija pomoćiza Luku �ereka nastavlja se i u dru-gim dijelovima Njemačke, primjericeu Berlinu. Novčani prilog se možeuplatiti na: Taunus Sparkasse, Luka�erek, Konto Nr.: 0065402629, BLZ51250000, Deutschland.

Tekst i snimka: A. Polegubić

KNJIGA

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 21

Usubotu 9. veljače u punoj dvo -rani njemačke župe sv. Apoli-nara u Düsseldorfu predstavlje-

na je spomen-knjiga „Hrvatska katolič -ka misija u Düsseldorfu 1970.—2006.“u povodu 36. obljetnice djelovanjamisije autora, voditel-ja Hrvatske katoličkemisije Köln fra Bran-ka Brnasa, koji je vo-dio HKM Düsseldorfod 2000. do 2006.godine. Spomen-knji-ga objavljena je uKnjižnici zbornika„Kačić“ — monografi-je, dokumenti, gra-đa… br. 46, a glavniurednik knjige je fraHrvatin Gabrijel Juriš-ić.

Na početku pred-stavljanja sve su poz-dravili voditelj HKM Düsseldorf fra Jo-sip Kulović, generalna konzulica Ge-neralnog konzulata RH u DüsseldorfuKatarina Trstenjak te predsjednica Kul-turne zajednice koja djeluje pri misijiu Düsseldorfu Sanda Domazet. Go-voreći o knjizi, dr. Adolf Polegubić jekazao kako je ona svjedočanstvo ono-ga što je ta misijska zajednica znači-la i znači za duhovnu skrb Hrvata utom gradu i široj okolici. „Ovom vri-jednom knjigom, podijeljenom u 19cjelina, na 256 stranica, otrgnuto jeod zaborava ono što je učinjeno iz lju-bavi prema Bogu, hrvatskom narodu idomovini, i to kao trajan spomen naživot i djelovanje Hrvata katolika napodručju Düsseldorfa i šire. Ova knji-ga, kao i sve one koje su prethodnoobjavljene o hrvatskim misijama i za-jednicama u Njemačkoj, od nepro -cjenjive je vrijednosti za buduće su-stavno proučavanje djelovanja Hrva-ta u ovoj zemlji. Ona je slikom i riječ-ju živo svjedočanstvo o dolasku Hrva-ta u ove krajeve, njihovu početku, teš -kom snalaženju te okupljanju u misijikoja im je bila drugi dom i kutak do-movine, mjesto u kojem su se ovdjeponajbolje osjećali. Kolika je vrijed-nost hrvatskih katoličkih misija, pog -lavito za prvu generaciju, nije potreb-no posebno govoriti. O pronalas kuispravnog ključa djelovanja s drugomi trećom generacijom ovisit će buduć-

nost hrvatskih katoličkih misija i za-jednica u Njemačkoj i u svijetu. To jeizazov na koji su pozvani uspješnoodgovoriti kako predstavnici domo-vinske Crkve, tako i domaća njemač-ka Crkva, koja je Hrvate ovdje udo-

mila i omogućilaim slavljenje Bogana svom hrvatskomjeziku u posebnostisvoje tradicijskeduhovnosti. Knjigaje u velikom dijelupisana dvojezično.Sva ta građa nataj način postajedostupna i njemač-kim čitateljima. Ta-ko sve ono vrijed-no i veliko što je

učinjeno u ovoj hrvatskoj zajednicidobiva puno šire značenje. To jeujedno i ponajbolji način zdravog in-tegracijskog procesa o kojem se jakopuno govori i piše kako u Crkvi takoi u njemačkom društvu. Iz knjige i mi-sijske stvarnosti vidljivo je da misija ni-je samo mjesto za molitvu, nego imnogo šire. U njoj se razvijao sport-ski, zabavni i kulturni život pojedincaukorijenjenog u hrvatsku iseljeničkuzajednicu“, kazao je dr. Polegubić za-željevši sadašnjem voditelju misijeo. Kuloviću neka zajedno s vjernicimazapočne s pisanjem neke buduće spo-men-knjige o misiji.

Govoreći o sadržaju knjige,dr. Dinko Aračić je kazao kako se ta

spomen-knjiga od dosadašnje dvijeobjavljene o toj misiji razlikuje po opi-su duhovnog profila te zajednice. Prvuje prigodom dvadesete obljetnice mi-sije 1990. objelodano fra Nikola Ću-rčija, a drugu o srebrnom jubileju mi-sije 1995. priredio je fra NedjeljkoBre čić. „U ovoj spomen-knjizi nagla-sak je stavljen ne samo na brojeve idoga đaje, nego i na duhovnu dimen-ziju zajednice. Pri opisu sakramenatapokazano je bogoslovno značenjeonoga što se na tajnovit način doga-đa u otajstvima vjere koja se slave umisijskoj zajednici. Ova spomen-knji-ga je jedna vrsta katekizma za djecu,mlade i roditelje, već prema tome ra-di li se o krštenju, prvoj pričesti, potvr-di ili pak o ženidbi. Isto tako je bo-goslovski utemeljeno i na razumljiv

način prikazano pastoralno značenjei važnost služba u misijskoj zajednicikao što su ministranti, čitači i izvan-redni djelitelji sv. pričesti“, kazao je.

Na kraju je nekoliko riječi kazaoi sam autor knjige fra Branko Brnas.Najprije je zahvalio svima koji su po-mogli pri ostvarenju toga vrijednogdjela, poglavito vjerničkoj zajednici teje zaželio da se i dalje okupljaju inapreduju u svakom pogledu.

Izabrane tekstove iz knjige čitaoje dramski umjetnik Tomislav Martić,a u glazbenom programu nastupio jeTercet „Sacrum“ (majka Mandica,kćerka Zrinka i sin Hrvoje Tomašić) izZagreba.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

DÜSSELDORF

Predstavljena spomen-knjiga o misiji

Detalj s predstavljanja monografije. Zdesna prema lijevu: Sanda Domazet, generalnakon zulica Katarina Trstenjak, fra Branko Brnas, fra Josip Kulović, dr. Dinko Aračić, Alek sandra Puškarić i Tomislav Martić.

Subota je, a Ivana je rano ustala. Puna je radoz-nalosti i isčekivanja. Mama se iznenadila zbog ra-nog ustajanja svoje kćeri, jer to nije bio njen obi -

čaj. „Dobro jutro, već si na nogama?“, pozdravi je ma-ma. Ivana s osmijehom odgovori: „Pa,ovo je poseban dan. Velika subota je.“Mama nije ništa dalje pitala i nastavilasa svojim poslom. Do podne je Ivanajoš bila mirna, ali i uzbuđena. Ima jošvremena, cijeli dan je još na raspola -ganju, mislila je. Svi su u kući bili u ne-kim pripremama, pa nisu primijetili nje-no uzbuđenje. U nekim trenucima je Iva-na gubila nadu da će se nešto posebnodogoditi i htjela je mamu upitati gdje jeono Veliko u ovom danu, ali je vidjelanjenu zaposlenost, pa je ipak šutjela.Za Ivanu je vrijeme prolazilo tako dostasporo. Polako ju je spopala sumnja daće se uopće nešto danas dogoditi. Svejoj se činilo tako normalno. Njen osje -ćaj nemira se promijenio tek s bojanjemjaja. To je bilo ipak nešto neuobičajenoi posebno, ali Ivana nije bila zadovoljna. Nije moglaosjetiti onu posebnost i ono veliko, što cijeli dan isče-kuje. Mama je u međuvremenu primijetila Ivanino ne-raspoloženje, pa upita: „Zašto si danas tako neraspo-ložena, pa danas je poseban dan?“ Ivana će brzo: Ah,kakav poseban dan? Osim bojanja jaja ništa se po-

sebno nije dogodilo. Gdje je to veliko o kojem ste mipričali? Rekli ste da je Velika subota, a o velikom ni tra-ga, samo je subota.“ Mama je shvatila cijelu dilemu, iobjasni: „Velika subota je dan isčekivanja i priprema.

Svi mi čekamo, ali neće se ništa očevidnoveliko promijeniti. To se ne može vidjeti, ni-ti lako objasniti. To ti je stvar u srcu. Čeka-mo Isusovo uskrsnuće. Na Uskrs se sjećamotog dana, kad je Isus uskrsnuo. Kasnije namisi ćemo držati svijeće i to je znak da jeIsus došao k nama. To ti je TO veliko. Svjet-lo je dar od Isusa za nas. On nam donosisvijetlost i nadu. To ti se ne vidi, samo se os-jeća.“ Ivana se zamisli, a onda će veselo:„Pa, mogla si mi to prije reći da čekamoIsusovo svjetlo i da je to naš dar. A ja stal-no čekam poš tara.“ Mama se nasmiješi, aIvana se iznenadi još više, jer je poštarstvarno iznenadno došao i donio paketić —i to za nju. Baka iz Hrvatske je poslala knji-gu i jednu predivnu uskrsnu svijeću za Iva-nu. Odjurila je veselo mami: „Mama, gleIsus će kod mene najbolje i najljepše svijet-

liti — i vidiš ovo je baš poseban dan. Isus me čuo i re-kao baki, neka mi pošalje baš ovu svijeću!“

I stvarno — Ivanina svijeća je na misi gorjela najve-ćim sjajem, a njene oči su još više blistale od zado-voljstva, a srce je bilo puno sreće, jer je Isus k njoj do-šao u više oblika … i to je posebno poseban dan! �

�

Poseban dan

DJEČJI KUTAK

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!

22 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

Ožujak je već stigao, proljeće se bliži, a Uskrs je pred „vratima“.Provedite radosno Uskrs i dobro se odmorite. I ovoga smo vam

puta pripremili, nadamo se, zanimljiv sadržaj u našem i vašem „Dječjem kutku”. Sretan Uskrs vama i vašima!

Posloži slova i dobit ćeš pet „uskrsnih“ pojmova

RIZOKAM

KRUSNAS ĆON

ZAVAMRANSUKS ĆISJEVALIKIVE DJETNA

Zanimljiva pripovijest

�� �� �� �� �� �� ��

�� �� �� �� �� �� �� �� �� ��

�� �� �� �� ��

�� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��

�� �� �� �� �� �� �� �� �� �� �� ��

J. Gabor

FF

rr

o

o

h

h

e

e

O

O

s

s

t

t

e

e

r

r

n

n

!

!

S

S

r

r

e

e

t

t

a

a

n

n

U

U

s

s

k

k

r

r

s

s

!!

1) Korizma počinje na

a) Čistu srijedub) Veliki četvrtakc) Uskrsni ponedjeljak

2) Na Uskrs se pali

a) Uskrsna bakljab) Uskrsna žaruljac) Uskrsna svijeća

3) Kako se zove mjesto Isusovarazapinjanja?

a) Golgotab) Betlehemc) Jeruzalem

4) Tko je osudio Isusa na smrt?

a) Herodb) Pilatc) Baraba

5) Jaje je simbol za što?

a) prehranub) piliće i kokošc) novi život, plodnost i obnovu

Rješenje:1a, 2c, 3a, 4b, 5c

PitaliceII zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč ii

Upiši riječi na odgovarajuće mjesto

subotu — vrijeme — žutoj — tamu —svijeći — znači — cijelo — isčekivanja — noć

Priprema na Uskrsno _ _ _ _ _ _ _ jekoriz ma. Korizma je vrijeme posta, suzdržavanja i mira, kaoznak _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Isusova uskrs -nuća. Naziv Vazam obuhvaća _ _ _ _ _ _ sve -to trodnevlje: Veliki petak, Velika subota i Uskrs. Tradici o -nalna priprema započinje na Veliku _ _ _ _ _ _— odlazi se na bdjenje. Na misi se pali uskrsna vatra na bijeloj ili _ _ _ _ _ svijeći. Na uskrsnoj _ _ _ _ _ _ _ su zapisana grčka slova: A i O, koje su skraćenice za Alfa i Omega — što znači Isusje Početak i Kraj! Tako se Uskrsna _ _ _ rasvjetljuje sapuno svjetla, jer je Isus simbol života, koji donosi svjetlost u _ _ _ _ ! Isus _ _ _ _ _ spasenje!

„„ŠŠaa ll ee““

da je običaj paljenja uskrsne svijeće u kršćanstvu nastaou 4. stoljeću. Rimska Crkva je počela upotrebljavati od 7. stoljeća. Do 10. stoljeća se taj običaj proširio na cijelomZapadu.da su uskrsni motivi na svijećama: križ, stablo, golub ilija njeda bijela ili žuta boja svijeće simbolizira nadu i novi život

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 23

ZZnnaa ttee ll ii•

••

KomaracŽena uzbuđeno mužu:„Ubij onog komarca, brzo, molim te!“Muž na to mrtvohladno: „Ni u kom slučaju,doći će ih na tisuće na sprovod!“

ČitljivostUčitelj je napisao uz ocjenu za sastavi primjedbu, koju Mirko ne može pročitati.Na njegovo pitanje, odgovori učitelj:„Ivice, moraš čitljivo pisati.“Ivica će brzo: „Oprostite, to je nemoguće.Onda bi mogli pročitati sve moje pogreške!“

ZabunaMarica kasni u školu.Na pitanje učiteljice zašto kasni,ona odgovara: „Vozač autobusa se zabunio.Zamijenio je broj autobusa.“

IsprikaIvica nije bio dva dana u školi.Treći dan donosi učiteljici pismo:„Ovime ispričavam nedolazak moga sina u školu.Imao je strašne bolove.S poštovanjem! Moja mama.“

MariofilSoldo

„Živazajednica“Stva -

ratelj

Djelo,proiz-

vod

Posljed-nji dan

korizme

Štovanjeslika,kipova Dramskaimproviz.

Eva Lind

Magarica(pučki)

Antičkojedro

Polet,zanos

PoštenAbraha-movnećak

Mliječniproizvod

Franc.pi -sac Pierre

Ribarskooruđe

Ući navelika…

RadijZnakušut -kivanja

„Karat“Testa-ment

SlikarAltripp

StjepanRadić

Kristovsmrtni danGnjurač,Ronilac

AustrijaZemljumotikom…

„Elek-tron“

Malo i…

GlumicaBlyth

Otilija odmilja

Izumrlislonovi

Runde

Mjestokod Bosi -

ljevaIlinij

JerkoTipurić

Vodenivrtlog

„Alt“

Eho

OtakarVavra

Plugomzemlju…

Vriska -nje

Kalij

Snažan,moćan

Dupkom…

Vul -kanskarudača

Francus-ki pisacAntoine

de

GlumacFridell

Američ-ka glumi-ca Irene

Nebesko tijelo(mn.)

Sveti tjedan

Vukovar

Afričkavirusna

groznica

Irski pjevačJohnny

Rijeka uFrancus-

koj

Upalasluznice

Italija

TončiKerum

Engleskipjevač

Tom

Nara-menica

Pokloni,darovi

Jurišati,nava -ljivati

Ljetova-lište krajKopra

Trijeska

Austral -ska glu-

micaKidman

„Litra“

Dio na -rodnenošnje

Kar -lovac

Pastaza cipele

GlumicaWither-spoon

Crnažitkamasa

Minija-turistJulije

Okrugliili kuhinj -

ski …

PaulAnka

Tip „Fia-tovog“

automo-bila

Grad uItaliji

Vreo,užaren

Dan Kris -tovaotpočinkau grobu

GlumicaBaljak

Obzi -danaobala

Dječjabolest uJapanu

Udolinau Hrvat -skom primorju

IvanČačić

Kentuarkojeg jeubioHeraklo

Stanov-niciAtike

Oto Rei-singer

Glumitibezriječi

Teni-sačicaSilvija

Sličicana ekra-nu raču-nala

Nedjelja kojompočinje Veliki

tjedan

24 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

NAGRADNA KRIŽALJKA

UskrsRješenje pošaljite najkasnije do 28. ožujka

DUŠOBRIŽNIŠTVO MIGRANATA

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 25

WÜRZBURG Godišnji susret odgovornih za dušobrižništvomigranata u Njemačkoj

Zajedničkim misnim slavljem kojeje predvodio dr. Felix Genn, bis -kup Essena, u četvrtak 24. sije-

čnja završen je ovogodišnji susret od-govornih za dušobrižništvo mig rantau Njemačkoj. Susret je održan u or-ganizaciji Ureda nacionalnog direk-tora za dušobrižništvo stranaca priNjemačkoj biskupskoj konferencijimons. Wolfganga Miehle od 22. do24. siječnja u Kući za duhovne vjež-be u Würzburgu.

Uz odgovorne za pojedina jezič-na područja, među kojima je bio ihrvatski delegat fra Josip Bebić, sus-retu su nazočili predsjednik Komisijeza selilaštvo Njemačke biskupske kon-

ferencije pomoćni biskup Münsteradr. Josef Voß i biskupijski referenti za-duženi za organizaciju pastoralnograda s migrantima u svojim biskupija-ma. Kao i uvijek, gosti skupa su bilipredstavnici „Raphaelswerka” Ga-briella Mertens i Njemačkog CaritasaStjepan Herceg.

Obogaćenje rada s migrantima

U predavanjima o aktualnoj situa-ciji u pastoralu općenito, te s vjernici-ma drugih jezičnih skupina posebice,izmjenom iskustava i informacija, pri-sutni su dobili nove impulse kojima ćeobogatiti pastoralni rad s migrantima.

Uvodno predavanje o temi „Zna-čenje braka i obitelji u vidu kršćanskihstranaka — aktualna obiteljska politikau javnoj diskusiji” održala je BarbaraStamm, prva podpredsjednica Ba-varskog parlamenta. Slika obitelji se uposljednjih dvadesetak godina promi-jenila. Upozorila je na probleme koji

proizlaze iz „razbitih” obitelji. Poseb-no se osvrnula na probleme u vrtićimai školama. U dječjim vrtićima su od-gojiteljice, a u školama učitelji preop -terečeni i ne uspijevaju zadovoljiti pot -rebe pojedine djece, pogotovo ako suu skupinama i razredima djeca kojane govore njemački jezik. Veliki pro-blem za budućnost jest činjenica damnogi mladi, posebice djeca migra-nata ne završavaju škole ni zanate.

Obitelji trebaju potporu ne samodržave već i Crkve kao i uzajamnupomoć. Mnogo se toga već čini, ali jepotrebno pojačati napore kako obi -telji s djecom ne bi bile u lošijoj situa-ciji od obitelji bez djece. Bitno je

osposobiti sve članove obitelji da bezproblema mogu participirati u društvuu kojem žive.

Ralph Göbel-Zimmerman, pred -sjedavajući sudac na Upravnom suduu Giessenu, zorno je prikazao za-konske odredbe koje omogućavaju,odnosno sprečavaju zapošljavanjemigranata i doseljenika u Njemačkoj.Istaknuo je da su odredbe za novo za-pošljavanje vrlo restriktivne i da nestoji tvrdnja da je Njemačka širom ot-vorila vrata radnoj snazi iz inozem -stva. Naprotiv, još su uvijek na snazirazne odredbe i pododredbe kojeonemogućavaju zapošljavanje, čak nionih koji u Njemačkoj kao izbjegliceborave već dulji niz godina.

Središnji dio susreta bio je posve-ćen pitanjima kako poboljšati surad -nju između misija i njemačkih zajed-nica. Izmijenjene strukture i okviri pa-storala u pojedinim biskupijama tražejače povezivanje svih. Naravno dakod toga dolazi od svih strana do raz-ličitihih reakcija. Najčešće se kod to-

ga postavlja pitanje, što će se svepromjenama izgubiti, a rijetko što ćese time dobiti.

Priručnik priprave zasakramente

Dr. Claudia Hofrichter iz Stuttgar-ta je izvijestila o trenutnoj situaciji napodručju priprave za svete sakra-mente. Njemačka katehetska udrugaradi na projektu u kojem se želi osvi-jetliti različite načine pripreme zasv. sak ramente. Tako će se prikupitinačini i metode kojima pojedinejezič ne skupine pripremaju svoje vjer-nike na sak ramente te kako to radenjemačke zajednice. Cilj je da nakonprikupljenih podataka i iskustava dokraja 2009. iz tiska izađe priručnikza pripravu za sakramente kojega ćesvi moći koristiti. Istovremeno jednaradna skupina radi na smjernicamaza permanentnu naobrazbu pastoral-nog osoblja.

Predstavljena je i studija o sitacijimigranata u Njemačkoj koju je izra-dio Institut za politička i tržišna istra-živanja „Sinus Sociovision” iz Hei-delberga. Studija pokazuje da se mi-granti u svojim životnim svjetovima iodređenjima u stvari ne razlikuju oddomicilnog stanovništva. Radi se oistraživanju društvene okoline odnos-no svijeta u kojem pojedine skupineljudi žive. Ta će studija biti od velikekoristi i za buduće programiranjepas toralnog rada.

Caritas i integracijamigranata

Referent Njemačkog Caritasa Stje-pan Herceg sažeto je prikazao tre-nutna područja na kojima radi Caritaskako bi još više pridonio integracijimigranata u Njemačkoj. Sudionici sudobili brojne informacije iz Nacio-nalnog ureda za dušobrižništvo stra-naca, koje se odnose na praktičnipas toralni rad u misijama. Posebne in-formacije su se odnosile na crkvenopravo i crkvene odredbe koje vrijedeza misije na područjima pojedinih bis -kupija. Uz predavanja, diskusije iinfor macije, sudionici su posjetili izakladu „Juliusspital”, koju je prije vi-še od 400 godina osnovao biskup Ju-lius, a i danas uspješno djeluje. S.H.

Snim

io: P

fr. B

ohus

lav

Šveh

la

ŠALE — BONTON — RECEPTI

Uskrsna torta od orahaUskrsna torta od orahaUskrsna torta od orahaUskrsna torta od orahaUskrsna torta od oraha

Uskrs je gotovo nezamisliv bezuskrsne torte s orasima. U nju idu, na-ravno, samo najfinije namirnice, a nis -te li ljubitelj slatkiša, razmislite otome da svejedno unesete radostu život svojih ukućana.

Sastojci: 8 jaja; 300 g ora-ha; 200 g šećera; 100 g čoko-lade; 1naranča; 100 g marme-lade marelica Podravka.

Za glazuru: 200 g čokolade;100 g maslaca.

Priprema: Žumanca i šećerpjenasto izmiješajte. Dodajteomekšanu čokoladu, sok i naran-činu koricu te dobro promiješaj-te. Na kraju lagano umiješajtečvrst snijeg od bjelanaca i mlje-vene orahe. Dobivenu smjesu iz-lijte u namašćen i pobrašnjen ka-lup za torte. Pecite u pećnici za-grijanoj na 150°C 60—90 minu-ta. Tortu izvadite iz kalupa, pre-mažite marmeladom koju steomekšali lagano je zagrijavši.Ohlađenu tortu prelijte čokolad-nom glazurom.

Č I S T A S R I J E D A �� RO S T A V K A �� A S E P S AB U R D A �� O S T �� B O L TA S A �� N A S T �� K I T A NN O N E T I �� A M U L E T II V A �� U T O R A K �� K I ZN A �� S R �� O R G U LJ E �� L�� M A T I �� U �� P OM U N O Z �� B R A Č�� K I T A �� I O N IK A S I M �� Č L A NR �� T N �� �� A N T ��

I T O K O �� �� �� �� �� S A T OŽ A N A M A R I �� U T �� A PN M �� �� A N I M I Z A M �� RI B R I C I �� I Z O B A R EP U T N I C A �� O R O N I MU R A �� T A M I L �� J O N AT A K S I �� S P A V A L O ��

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA

26 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008

Kako jesti koje jelo— Ptice se ne jedu prstima, nego no-

žem i vilicom.— Maslac mažite na kruh na tanjuru,

ne u zraku.— Šparoge jedite prstima, a režite ih

vilicom.— Artičoke uvijek jedite prstima, a re-

žite ih vilicom.— Jabuke razrežite nožem, a njihove

komade jedite prstima.— Sočne breskvice jedite vilicom i no-

žem.— Kivi se jede poput meko kuhanog

jajeta.— Jeditesašto manje„zvučnih efekata”.— Tanjur uvijek treba nagnuti od se-

be; nikad prema sebi.— Juhu iz šalice pri kraju možete ispiti.— Nemojte odjednom izrezati cijeli

komad mesa.— Kosti iz usta stavite na vilicu, pa na

tanjur.

Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar

— Kruh treba jesti trgajući ga komadpo komad.

— Pri guljenju voće nabodite na vilicui gulite nožem.

— U zdjeli za voće uvijek ostavite po-lovicu s košticom.

— Dinju je najpristojnije jesti žlicom.— Izbjegavajte rezati dugačku tjeste-

ninu nožem.— Jesti meso rukama i zubima možete

samo na izletu.— Ribu jedite vilicom uz pomoć kruha.— Ako nema tanjurića za kosti, odlo-

žite ih uz rub tanjura.— Na meso umak stavljajte nožem.— Ražnjiće skinite sa štapića vilicom

i zatim ih jedite vilicom i nožem. — Tjesteninu, okruglice ili krokete ne

režite nožem.— Sireve jedite tako da nožem stav -

ljate komadiće sira na komadićekruha.

— Salatu ne režite na manje komadenožem. �

Klempave ušiPolicajac zaustavi vozilo na cesti temu se učini da je vozač malo pripit.

— Izađite iz vozila, pijani ste! —zapovjedi policajac.

— Ma ne…hik…nemojte!! A ot-kud vam ideja da sam pi...hik ...pijan? — zbunjeno upita vozač.

— Vidi se na vama. Nos vam jepotpuno crven!! — strogo ob-razloži policajac.

— A… hik…ako ćemo se vrijeđa-ti, vi i…hik…imate klempaveuši.

Kao da imamDošao muž kući i kaže ženi:

— Ženo, danas me kondukter utramvaju pogledao kao da ne-mam kartu! Žena:

— I, što si ti uradio?Muž:

— Ja sam njega pogledao kao daimam!

KapaUđe Bračanin u kafić i pita

ko no bara:— Jesi ti spasija moga malog?

Sav ponosan odgovori kono-bar:— A, jesan!— A di je mome malom kapa?!

Gazda u kućiU knjižari muškarac pita pro-

davačicu:— Imate li knjigu „Muškarac —

gazda u kući"?— Bajke su na dječjem odjelu.

KašaljPacijent:

— Doktore, imate li nešto protivkašlja?Doktor:

— Ne, ne, slobodno vi kašljite!!

ŠišanjeDošao Ivica kod frizera, a on

ga upita:— Kako želiš šišanje?

Ivica će na to: — Besplatno!

Za pripremu glazure: Maslac za-grijte na laganoj vatri do vrenja, mak-nite s vatre pa dodajte izlomljenu čo-koladu. Lagano miješajte dok se svačokolada ne otopi.

Posluživanje: Tortu narežite na kri-ške i poslužite s tučenim slatkimvrhnjem.

Savjet: Želite li, bočne strane tortemožete ukrasiti nasjeckanim orasima,listićima badema i sl.

Izvor: www.coolinarika.com

Kada je s. Blaga-Ana Vojković u prosincu 1987. godinedošla na službu u HKM München, zasigurno nije ni slu-

tila da će u toj najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici os -tati puna dva desetljeća. I danas dvadeset godina nakonsvog dolaska sestra Blaga se sa radošću prisjeća svih go-dina koje je provela kao tajnica u misijskom župnom uredu.Biti tajnica u jednoj hrvatskoj katoličkoj misiji u iseljeniš tvu,koja broji oko 40.000 hrvatskih vjernika, zahtjevan je i od-govoran posao. Ali s. Blaga se izvrsno snašla u toj ulozi is vremenom je postala nezamjenjivi dio ove velike hrvat skezajednice. Rođena je 1947. godine u Otoku kod Sinja. Svojredovnički put započela je u listopadu 1963. godine. Napočetku svog redovničkog života s. Blaga je u Njemač kojzavršila srednju školu za bolničarku od 1967. do 1971. go-dine. U Beču je radila kao bolničarka od 1971. do 1974.godine. Od 1974. do 1980. godine je radila u staračkomdomu St. Elisabeth u Fürstenriedu, gdje je s puno ljubavi nje-govala starije i nemoćne osobe. Od 1980. godine pa do1983. radila je kao bolničraka u staračkom domu St. Mi-

chael u Münchenu. Ka-da se 1983. godine vra-tila na službu u domovi-nu, s. Blaga zasigurnonije očekivala da će sejednog dana opet vratitimeđu Hrvate u Njemač-koj. U Šibeniku je sestraBlaga ostala od 1983.do 1987. godine. I na-kon prosinca 1987. go-dine je uslijedila min-henska priča koja trajepuna dva destljeća. Svojom jednostavnošću, marljivošću iplemenitošću s. Blaga-Ana obavlja svoj posao u župnomure du, uvijek spremna pomoći svima onima koji traže po-moć ili neki savjet u administrativnim poslovima, izdavanjakrsnih listova ili listova iz knjiga umrlih i vjenčanih.

Tekst i snimka: Anđela Drmić

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2008 27

MOZAIK

Nadbiskup FreiburgaRobert Zollitsch (Colić)

izabran je 12. veljače uWürzburgu za nasljednikakardinala Karla Lehmannana čelu Njemačke biskup -ske konferencije. Nadbis -kup Zollitsch od godine2003. vodi nadbiskupijuFreiburg, po broju katolikadrugu u Njemačkoj.

Zollitsch je rođen 9. kolovoza 1938. u Filipovu (danasBački Gračac) u Vojvodini, odakle mu obitelj pred progo-nima domaćih Nijemaca godine 1946. iseljava u Baden-Württemberg. U rodni se kraj vratio godine 2005., u pri-

godi proslave stoljeća karmelićanskog samostana u Som-boru. Za svećenika je zaređen 1965. u Freiburgu, u ožuj-ku 1974. doktorirao je na tamošnjem sveučilištu, u trav nju1983. preuzima službu u Nadbiskupskom ordinarijatu, a20. srpnja 2003. godine zaređen je za biskupa i preuzi-ma vodstvo nadbiskupije.

Službu predsjednika NjBK sljedećih šest godina nad-biskup Zollitsch preuzeo je nakon završetka plenarnog zas-jedanja njemačkih biskupa. Nasljednika biskupa u Main-zu, koji je na čelo njemačkih biskupa biran u 4 uzastop-na mandata, biralo je 69 članova NjBK, a Zollitsch je iza-bran već u drugom krugu.

Sredinom siječnja kardinal Lehmann najavio je povla-čenje iz te službe iz zdravstvenih razloga.

IKA

WÜRZBURG Nadbiskup Zollitsch novi predsjednikNjemačke biskupske konferencije

ZAGREB/SINDELFINGEN Humanitarne akcije hrvatske zajednice

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i me-đugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor primila je u

posjet fra Marinka Vukmana,voditelja Hrvatske katoličke za-jednice iz Sindelfingena, i Božu Galića, župana Vukovar -sko-srijemske županije, u četvr-tak 24. siječnja u prostorijamaVlade u Zagrebu. Tom prigo-dom o. Vukman posredova -njem potpredsjednice Kosorpredao je ček od 15.000 euražupanu Galiću za razminira -nje Vukovarsko-srijemske žu -pa nije. Prilog koji je o.Vukmanpredao skupljen je na humani-tarnom koncertu koji je održanpod pokroviteljstvom Vlade uSindelfingenu. Zahvaljujući na

daru, župan Galić je kazao da je u njegovoj županiji još80 četvornih kilometara pod minama. Ako bi se sadašnjim

sredstvima i tempom razmi-niralo, to bi se dovršilo za25 godina. Kako bi se toubrzalo, osnovan je fond zarazminiranje. Voditelj HKZ uSindelfingenu o.Vukman usrijedu 23. si ječ nja uime svo-je zajednice uru čio je nov -čani dar za djecu branite ljalošijeg imovinskog sta nja. Iz-nos od 3.000 eura predaoje voditeljici humanitarnogodjela Dubravki Kutleši- Her -ljević u nazočnosti pred -sjednika Udruge dragovolja-ca i veterana Domovinskograta generala �ure Dečaka.

MÜNCHEN Dvadeset godina u misiji

Uskrs u Poreču

Uskrs:

Vrijeme

nastajanja

novoga!