27. prosinca, 2011. Broj 43 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Utjeha za 2012.: Crobex je tako nisko da može samo rasti

Tjedni newsletter

2 7 . p r o s i n c a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   4 3   /   2 0 1 1 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Ina INA-R-A 3.850,00 -8,33 17,489

2. Adris grupa P ADRS-P-A 213,00 -0,47 11,141

3. Hrvatski telekom HT-R-A 240,00 -0,83 7,118

4. Ina blok promet INA-R-A 3.900,00 - 4,345

5. AD Plastik ADPL-R-A 100,00 -1,57 2,299

6. Petrokemija PTKM-R-A 193,51 4,88 2,049

7. Belje BLJE-R-A 88,80 3,68 1,613

8. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 50,62 5,06 1,298

9. Ledo LEDO-R-A 5.000,00 -7,41 1,072

10. Zagrebačka banka ZABA-R-A 41,52 -0,12 1,063

Zagreb u svjetskoj srediniDanas kada je širi indeks Zagrebačke burze Crobex na 1.736, možete li zamisliti da je ne tako nedavno bio do-segnuo i 5.338 bodova? Doista, teško je to povjerovati, no to je taj cjenovni burzovni balon za koji nismo misli-li da je uopće moguć u današnje doba. No, bio je Crobex i na samo 1.313 i to je bilo dno krize koja još traje. Prema tome, ZSE je danas puno bliže takozvanom drugom dnu krize nego oporavku cijena, no za utjehu može posluži-ti da je s ovogodišnjim rezultatom do Božića na globalnoj

razini u zlatnoj sredini, točno na pola puta između onih s najvećim rastom (Venecuela, nevjerojatnih +79,24 posto) i najvećim padom (očekivano, Grčka, -53,61 posto - vidi 5. stranicu newslettera). Pritom, i Hrvatska ima svoja društva koja su bila i bolja od Venecuele i gora od Grčke.

Sjajan Valamar Adria holdingPromatramo li samo dionice koje su ove godine imale 50-ak i više milijuna prometa, rekorder po rastu cijene bio je Dom holding ili odnedavno Valamar Adria holding, koji je svojim dioničarima udvostručio imovinu. Slijede ga Đuro Đaković holding (zašto Zdravko Stipetić nije ministar gos-podarstva?) s rastom od 77,61 posto, pa Belje (+38,43%), Ina (+30,95%) i Petrokemija (+19,45%). Mnogim tvrtkama valja oprostiti pad vrijednosti zbog (ne)prilika na tržištu (luke, građevinari, izvoznici...), no ima i onih za koje nije lako naći lijepu riječ poput Adrisa: unatoč sjajnoj dobiti, čak i njegova povlaštena dionica, koja je više pozajmica nego dionica, izgubila je 19,62 posto vrijednosti.

U ovoj godini do Božića Hrvatska je bila daleko od rasta cijena dionica koji je zabilježila Venecuela, ali nije bila ni tako očajna poput Grčke

Zagrebačka burzaod 24.12. do 28.12.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.736,77 -1,00

CROBEX10 969,93 -1,45(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 24.12. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 21.12.2011.)

27. prosinca, 2011. Broj 43 / 2011. 2

Tjedni newsletter

Tempirane bombe europske dužničke krizeDržavne obveznice koje dospijevaju ovaj i sljedećih mjeseci, i koje treba iskupiti ili refinancirati

37,1

22,5

12,2

52,9

15,6

9,2

35,9

53,1

14,5

17,4

44,2

8,8

34,4

44,5

22,7

FRANCUSKA

Prosinac2011.

Siječanj2012.

Veljača2012.

Ožujak2012.

Travanj2012.

ITALIJA

ŠPANJOLSKA

Tema tjedna

 Kako je Mario Draghi spasio Europu i svijet (za sada)

Popustili pod pritiskomEuropska centralna banka dugo je već izložena pritisci-ma europskih i međunarodnih stručnih krugova da pusti više novca (eura) u optjecaj, da kupuje državne zadužnice te da tako ublaži posljedice strahovite europske dužničke krize. Ali, ECB se javno tome uvijek suprotstavljao pozi-vajući se na europsku monetarnu doktrinu i tradiciju po kojoj centralna banka ne smije izravno financirati državne proračune jer bi to nakon nekog vremena prouzročilo in-

Novi predsjednik prošloga tjedna nije samo drastično povećao bilancu ECB-a, nego je pregazio i doktrinu europskog centralnog bankarstva po kojoj emisija novca nije bila dopuštena čak ni po cijenu propasti eura

flaciju, a možda i hiperinflaciju. Za razliku od Europljana, Amerikanci su u svojoj bankovnoj krizi 2008. vodili krajnje pragmatičnu monetarnu politiku i njihov je FED bez okli-jevanja kupovao državne i bankovne vrijednosne papire pri čemu je više nego utrostručio svoju bilancu, odnosno imovinu.

Prošloga tjedna, međutim, novi predsjednik ECB-a Ta-lijan Mario Draghi do kraja je podigao novčanu branu i u Europi, pokrenuo europsku monetarnu revoluciju i

27. prosinca, 2011. Broj 43 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 14/03/2012 100,02 / 0,23 -0,025 / 0,118 23. 12.

Njemačka  2 godine

0,250 13/12/2013 100,06 / 0,23 0,000 / 0,000 23. 12.

Njemačka  10 godina

2,000 04/01/2022 100,39 / 1,96 -0,145 / 0,016 23. 12.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 99-24+ / 2,02 -0-22 / 0,077 23. 12.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 115,80 / 3,74 0,084 / -0,010 23. 12.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 976,55 / 0,00 -1,301 / n. p. 23. 12.

Japan 10 godina 1,100 20/12/2021 101,15 / 0,98 -0,001 / 0,000 23. 12.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 115,01 / 2,04 0,090 / -0,012 23. 12.

Tema tjedna

europskim poslovnim bankama odlučio emitirati ko-liko god novaca one žele i trebaju, na nezapamćeno dugi rok do tri godine i po simboličnoj kamati od samo jedan posto. Tako su 523 banke odmah ECB-u prodale svojih različitih vrijednosnih papira, ali ponekad i samo potpi-sale obične zadužnice, za čak 489 milijardi eura, od čega je oko 290 poslužilo za zatvaranje starih dugova, a oko 200 milijardi je “svježega novca” puštenog u optjecaj.

Masovno natapanje novcemJavnosti je, međutim, manje poznato da u veliku ekspanziju bilance, unatoč svim svojim javnim uvjeravanjima i deklaracijama, ECB nije krenuo prvi put: i zadnjih dana studenoga i prvih dana prosinca 2008. (vidi grafikon) ECB je drastič-no povećao imovinu, sa 1.400 na 2.000 bilijuna eura. No, ta je emisija odmah i završila i ECB je sljedeće dvije i pol godine održavao imovinu

na toj postignutoj razini. Novo tiskanje eura započelo je praktično već u lipnju ove godine, no tek je prošle srijede obavljeno neograničeno, masovno natapanje europskih banaka svježim novcem od kojega se očekuje da smanji pritisak privatnih tržišta na kamatu državnih obveznica, da poveća likvidnost banaka, obnovi kreditiranje građana i poduzeća, te da europskim bankama donese profite i ob-novi tržišnu vrijednost.

Europsko centralno bankarstvo je tako “kroz stražnja vrata” učinilo isto ono što se u Americi naziva “kvantita-tivnim popuštanjem” monetarne politike (QE), a u Euro-pi je dobilo ime “operacija dugoročnog refinanciranja” ili LTRO. U oba slučaja riječ je o nestandardnim ili nekon-vencionalnim potezima monetarnih vlasti, koji se podu-zimaju nakon pojave panike na privatnim financijskim tržištima, zbog koje se novac povlači iz optjecaja, građa-ni i tvrtke se razdužuju i štede umjesto da troše zaradu, a gospodarstvo upada u spiralu propadanja i urušavanja.

Olakšanje na tržištimaPremda se zapravo i ne očekuje da će znatniji dio nove emisije eura banke uložiti u rizične državne obvezni-

ce, nekonvencionalna politika ECB-a odmah je donijela olakšanje na privatnim tržištima državnih dugova. Prinos na talijanske dvo-godišnje obveznice snizio se s vrtoglavih 7,5 posto u studenome na razinu od pet posto za-dnjih dana, a prinos koji privatni ulagači traže za dvogodišnje španjolske obveznice skoro se prepolovio, sa šest na oko 3,5 posto. U petak su, međutim, prinosi ponovo malo porasli, što pokazuje da će ECB morati nastaviti bankama emitirati nove stotine milijardi eura. To će na neko vrijeme utišati paniku, no pravo rješenje za Europu, dakako, može biti samo promjena strukture gospodarstava tih zemalja.

Pokrenula se europska 'tiskara novca'Bilanca Europske centralne banke (u milijardama eura)

3.000.000

2.800.000

2.600.000

2.400.000

2.200.000

2.000.000

1.800.000

1.600.000

1.400.000

1.200.0002008. 2009. 2010. 2011.

Prognoza

I ECB je na-pokon usvojio pragmatičnu nekonvencio-nalnu politiku kakvu provodi američki FED i počeo je rješa-vati europsku dužničku krizu

27. prosinca, 2011. Broj 43 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

 2012. u Europi recesija, u Americi ubrzavanje oporavka

Sezona prognozaOvo je doba godine kada tržišni prognostičari i ekonomi-sti izrađuju svoja predviđanja za 2012. godinu, mnogima je to posao i za njega dobijaju plaću. Velike agencije i fi-nancijske kuće objavljuju ta predviđanja kao da ona imaju nekog smisla, a čitatelji i ulagači se uz njih mogu osjećati optimisičnije budući da su predviđanja gotovo uvijek ru-žičasta. Na žalost, tržište slabo mari za predviđanja i pro-gnoze, i najpametnije se držati Keynesovog nauka kako je budućnost neizvjesna.

No, postoji i drugi stav koji kaže kako se budućnost naj-bolje vidi ako se ide dovoljno daleko u prošlost. Upravo to je učinio anonimni bloger na portalu seekingalpha.com usporedivši kretanje cijena američkih dionica nakon po-sljednje globalne krize s promjenama na prijašnjim “ma-sivnim medvjeđim tržištima”.

Na putanji oporavkaPod “masivnim medvjeđim” se smatra pad cijena veći od 50 posto, a otkako se vodi indeks Dow Jones dogodila su se samo četiri takva pada: početkom 1930-ih, na prijelazu iz 1930-ih u 1940-e, dot-com balon na početku 2000-ih i zadnja kriza. Nakon tih “masivnih” padova, indeks Dow Jones narastao je u prvih tisuću dana trgovanja između sto i 250 posto. Aktualni oporavak, na primjer, nakon prvih 600 dana u stopu prati rast indeksa nakon rasprsnuća dot-com mjehura, i, ako je po tome suditi, u 2012. mu je mo-guće prognozirati daljnji rast. Naznake tog trenda možda su se u Americi mogle zapaziti i u ovogodišnjem predbo-žićnom tjednu trgovanja.

Dobre vijesti iz AmerikeA tjedan nakon Božića tradicionalno je još bolji od pred-božićnoga: od 1928. do danas S&P 500 je u zadnjem tjednu godine zabilježio prosječni rast od 0,93 posto, i povećao se u 77 posto slučajeva (inače mu je prosječni tjedni rast 0,15%). Tako da nešto slično valja očekivati i ovaj put. No, što sa 2012. godinom? Među prognostičarima vlada stav da u Eu-ropi treba očekivati recesiju, dok se američko gospodarstvo nalazi u fazi oporavka i ubrzavanja rasta, i to vlastitim napo-rima, bez novog “kvantitativnog popuštanja” monetarne politike i fiskalnih poticaja. Gradnja stanova je na višemje-sečnom maksimumu, a slično je i s prodajom automobila...

Dva motora rasta američke industrije su gradnja stanova i proizvodnja automobila, a one zadnjih mjeseci objavljuju sve bolje rezultate

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.265,33 +45,67 +3,74

Dow 12.294,00 +427,61 +3,60

Nasdaq 2.618,64 +63,31 +2,48

S&P 400 884,91 +29,24 +3,42

S&P 600 419,66 +15,87 +3,93

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.512,70 +125,36 +2,33

DAX (Njemačka) 5.878,93 +177,15 +3,11

CAC 40 (Francuska) 3.102,09 +129,79 +4,37

FTSE (Italija) 15.809,66 +521,75 +3,41

Eurofirst 990,00 +33,14 +3,46

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.395,16 +17,79 +0,21

Hang Seng (Hong Kong) 18.629,17 +343,78 +1,88

Shanghai (Kina) 2.204,78 -20,06 -0,90

NSE 50 (Indija) 4.714,00 +62,40 +1,34

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 11.926,67 +291,29 +2,50

Bovespa (Brazil) 57.701,07 +1.604,14 +2,86

Bolsa (Meksiko) 37.041,42 +986,79 +2,74

IPSA 40 (Čile) 4.197,00 +57,10 +1,38

27. prosinca, 2011. Broj 43 / 2011. 5

Tjedni newsletter

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

(nacionalni indeks, do 15.12.2011.)

Država Promjena %

Venecuela 79,24Pakistan 31,93Jamajka 11,37Bocvana 9,41Island 3,56Filipini 2,47Indonezija 1,75Ekvador 1,65Katar 0,82Tajland 0,13Južna Afrika -0,35Novi Zeland -1,92Sjedinjene Države -3,02Namibija -3,37Malezija -3,47Bermuda -4,16Latvija -4,50Irska -5,50Mauricijus -5,68Saudijska Arabija -5,77Meksiko -6,92Slovačka -7,56Velika Britanija -8,69Južna Koreja -10,29Švicarska -10,92Šri Lanka -11,27Abu Dabi (UAE) -11,27Australija -12,35Maroko -13,16Kanada -13,51Norveška -14,93Oman -15,37Čile -15,86Dubai (UAE) -16,13Kuvajt -16,28Singapur -16,64Španjolska -16,79Bugarska -16,82Hrvatska -16,90

Država Promjena %

Peru -16,98Nizozemska -17,07Njemačka -17,54Japan -17,86Danska -18,54Brazil -18,69Švedska -18,85Rumunjska -18,90Malta -19,07Bahrein -19,08Nigerija -19,15Izrael -19,28Libanon -19,39Kolumbija -19,68Mađarska -20,00Hong Kong -20,62Kina -20,77Turska -21,72Francuska -21,88Rusija -22,10Belgija -22,30Poljska -22,89Estonija -22,97Portugal -23,34Tajvan -24,38Indija -24,47Vijetnam -24,48Srbija -24,83Italija -27,76Litva -28,92Kenija -29,64Luksemburg -30,04Češka Republika -30,05Argentina -31,49Finska -33,79Austrija -33,81Bangladeš -39,69Ukrajina -41,48Grčka -53,61

Promjene cijena dionica ove godine

Zemlje G7 BRICS-i

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

siječanj ‘12. 99,86 +6,48

Nafta Brent crude  (USD/barel)

veljača ‘12. 107,97 +4,31

Ulje za loženje (USD/galon)

siječanj ‘12. 2,90 +3,20

Prirodni plin (USD/mm btu)

siječanj ‘12. 3,11 -0,64

RBOB benzin (USD/galon)

siječanj ‘12. 2,70 +8,43

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 620,25 +6,66

Soja  (¢US/bušel)

siječanj ‘12. 1.165,00 +2,92

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 621,50 +6,70

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 311,25 +3,75

Riža (USD/CWT)

siječanj ‘12. 13,95 +1,97

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

prosinac ‘11. 1.606,00 +0,79

Srebro (USD/unca)

prosinac ‘11. 29,02 -1,56

Bakar  (¢US/libra)

prosinac ‘11. 344,70 +2,90

Svjetske burzovne cijene metala

27. prosinca, 2011. Broj 43 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Graf godine: Skupo plaćena zabluda o euruDeset godina investitori u državne obveznice ignorirali su razlike u riziku pojedinih zemalja zone eura, sve do propasti Lehman Brothersa

Uspavani ulagačiSliku koju donosimo brojni su ekonomski analitičari i ko-mentatori u svijetu proglasili najvažnijim ekonomskim grafikonom za 2011. godinu. Slika prikazuje kako je Eu-

ropa upala u današnju strahovitu dužničku krizu zahva-ljujući tome što se privatno tržište dugova čitavo jedno desetljeće spokojno uljuljkalo u dubokom uvjerenju da je s uvođenjem eura nestala razlika u rizičnosti između nje-mačkih i grčkih državnih zadužnica, odnosno da su sve postale jednako nerizične. Drugim riječima, investitori su se ponašali kao da je euro posve uklonio ne samo valutni rizik nego i rizik zemalja, pa su sve države euro zone, od Njemačke do Italije i Španjolske, mogle posuđivati novac uz jednako niske kamate, unatoč njihovoj vrlo različitoj sposobnosti da te dugove i servisiraju.

No stvari su se iz temelja promijenile nakon propasti američke investicijske banke Lehman Brothers. Njezin bankrot u različitoj se mjeri odrazio na različite zemlje i pokazao kako njihovi vanjskotrgovinski i proračunski deficiti nisu jednaki te kako su one u vrlo različitoj mjeri zadužene. Od tog trenutka zemlje zone eura ponovo su se “razdvojile”, a kamate na njihov državni dug vratile su se na razinu na kojoj su bile i prije uvođenja eura, što samo pokazuje kako su se one u zadnjih deset godina malo pro-mijenile u gospodarskim fundamentima.

Istraživanja / studije

Privatni investitori krivo su pomislili da je u Europi s tečajnim rizikom nestao i državni rizikKamata na 10-godišnje državne obveznice (posto na godinu)

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

16

14

12

10

8

6

4

2

Grčka

PortugalIrska

ŠpanjolskaItalija

FrancuskaNjemačka

Uveden euro Lehmanov bankrot