24. listopada, 2011. Broj 34 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Todoriću upravljanje, ali ne i većinsko vlasništvo u Mercatoru?

Tjedni newsletter

2 4 . l i s t o p a d a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   3 4   /   2 0 1 1 .

(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 21. 10. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 14. 10. 2011)

Zagrebačka burzaod 17.10. do 21.10.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.802,66 -1,14

CROBEX10 992,39 -1,46

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 248,00 +0,00 11,578

2. Belje BLJE-R-A 96,95 +12,73 3,422

3. Atlantic grupa ATGR-R-A 513,99 +0,39 2,903

4. Atlantska plov. ATPL-R-A 403,47 -1,30 2,301

5. Petrokemija PTKM-R-A 174,96 +1,72 1,835

6. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.037,99 -0,69 1,616

7. Adris grupa P ADRS-P-A 202,90 -0,78 1,331

8. Ingra INGR-R-A 8,30 -8,89 1,326

9. Institut IGH IGH-R-A 810,99 -5,71 1,304

10. Dom holding KORF-R-A 72,69 -0,27 1,284

Operacija MercatorNajvažniji aktualni proces za hrvatsko tržište kapitala sva-kako je nastojanje Agrokora da s partnerima EBRD-om, IFC-om i JP Morganom kupi natpolovični udjel u sloven-skom trgovačkom lancu Mercatoru, za što se vjeruje da bi konzorciju trebalo 832 milijuna eura (izvornih informacija o toj kombinaciji nema, pa se oslanjamo na pisanje sloven-skih medija). Mercator bi preuzela nova holding kompani-ja sa sjedištem u Zagrebu, kojoj bi holding Agrokor bio ve-ćinski vlasnik, i to najvećim dijelom kapitalom, a manjim dijelom zaduživanjem. Kao svoj dio kapitala Agrokor bi u

taj holding unio svoje dionice Konzuma, kojima je trenut-na tržišna vrijednost na ZSE-u 362 milijuna eura.

Plan za osvajanje Mercatora je odličan za hrvatsku pri-vredu, a način financiranja zvuči kao briljantna poslovna kombinacija, mada nije posve jasan, osim, dakako, u dijelu uzimanja kredita. Slovenci, naime, očekuju da im se Mer-cator plati gotovinom da mogu vratiti svoje dugove, a ne dionicama Konzuma ili holdinga. Znači li to da će Ivica Todorić prodati dio Konzuma povrh 51 posto?

Vlasnički odnosiNije jasno, jer to nije otkriveno, ni kakvi će biti vlasnič-ki odnosi, no ne mislimo da je to problem. Za Agrokor je važno da stekne poslovnu kontrolu nad budućim lancem stvorenim povezivanjem Mercatora i Agrokora, a vlasnič-ka prevlast mu je, s obzirom na kvalitetne partnere, manje važna. Ne treba zaboraviti da EBRD već posjeduje 8,33 posto Agrokora, tako da bi se lako moglo desiti da Ivica Todorić u budućoj kombinaciji stekne poslovno upravlja-nje, ali ne i pretežiti vlasnički udjel.

Navodno će Agrokor kao svoj udjel u holding za kupnju Mercatora uložiti dionice Konzuma, no Slovenci očekuju cash, a ne dionice

24. listopada, 2011. Broj 34 / 2011. 2

Tjedni newsletter

Traži se svježi kapitalNa sastanku u nedjelju u Bruxellesu europski su se čelnici načelno dogovorili da će pomoći svojim bankama i da pri-tom neće (barem ne izravno) koristiti novac Europske cen-tralne banke, odnosno primarnu emisiju eura, čime su se primaknuli i poboljšanoj strategiji za ublažavanje posljedi-

Tema tjedna

$323,9

$321,2$117,6

$2,8

$3,2$111,1

$0,9

$10,1$3,8

$0,5

$38,8

$1,4

$88,5

$18,9

$2,2

$25,9

$759,2 $28,2

$48,9

$0,3

$4,4

$0,8

$325,8

$163,0$3,1

$3,2$11,1

$62,0

$9,8

$12,0

$22,4 $0,6

$26,0

$19,4

$344,8

$32,5

$19,3

$53,8

$17,3

$53,9

$118,1

$365,8

$18,6

$7,7

$321,5

Njemačka BDP $3,3 bilijuna

Italija BDP $2,1 bilijuna

Japan BDP $5,5 bilijuna

Kina: Velika nepoznanica

BDP $5,9 bilijuna

Irska BDP $0,2

bilijuna

Epicentar: Grčka BDP $0,3 bilijuna

Njemačka pazi na Italiju Premda njemačke banke duguju talijanskim bankama više nego obrnuto, iznos koji talijanske banke duguju njemačkima je ipak golem: $161,8 milijardi

Njemačka i IrskaUkupna izloženost njemačkih banaka irskom dugu je krupnih $110,5 milijardi

Britanija i IrskaBanke dviju zemalja duguju jedne drugima podjednake iznose, a irski dužnici duguju britanskim bankama $140,8 milijardi

Američki rizikUkupna izloženost američkih banaka...španjolskim dužnicima: $66,8 milijardiirskim dužnicima:  $53,6 milijarditalijanskim dužnicima: $49,9

Strelice prikazuju neto dugovanje banaka jedne zemlje bankama druge zemlje. Veličina krugova je proporcionalna BDP-u, a debljina strelica je proporcionalna iznosu neto dugovanja. Iznosi uz strelice su milijarde US dolara. Izvor: New York Times

Amerika ima vlastitih problema sa zaduženošću i nedavne nesuglasice oko plafona zaduživanja dovele su

do povijesnog snižavanja američkog rejtinga, ali u europskom kontekstu,

stvari ne stoje loše Kina drži oko $1,5 bilijuna američkog duga, većinom u obveznicama Ministarstva financija. Kineski dug Americi je

beznačajan.

Premda je japanski javni dug veći od 233% njegova BDP-a, većinu tog duga drže domaći vjerovnici

tako da nema opasnosti da bi država mogla bankrotirati.

Kineske devizne pričuve veće su od

$3 bilijuna

Nije poznato koliko dužnici iz zone eura duguju Kini.

? ? ? ?

Borba za preživljavanje

Francuska pomoć drugim zemljama i bankama mogla bi povećati francuske

dugove. Prošloga tjedna Moody’s je

upozorio da bi mogao sniziti francuski

rejting koji je sada najviši - AAA.

Italija: najveća francuska brigaDužnici iz treće europske ekonomije po veličini duguju bankama iz druge najveće ekonomije ukupno $416,4 milijarde, što predstavlja četvrtinu talijanskoga BDP-a

Portugalci duguju španjolskim bankama ukupno $88,5 milijardi, što je jednako 39 posto portugalskoga BDP-a

Javni dug

83%BDP-a

Javni dug 233% BDP-a

Problematična petorka

?

166%

109%

Francuska BDP $2,6 bilijuna

Španjolska BDP $1,4 bilijuna

56%

Velika Britanija BDP $2,3 bilijuna

Sjedinjene Američke Države BDP $14,5 bilijuna

106%

Čelnici zemalja zone eura odlučili su da njihove banke moraju prikupiti 108 milijardi eura novoga kapitala, a o načinima korištenja fonda EFSF još će pregovarati

ca grčke dužničke krize. Europske banke bit će prisiljene da nađu između sto i 108 milijardi eura svježega kapitala tijekom sljedećih devet mjeseci kako bi ojačale bankov-ni sustav i bile u stanju podnijeti gubitke na zadužnicama Grčke i drugih problematičnih zemalja južnog oboda zone eura: Italije, Španjolske, Portugala i Irske.

 Banke su riješene, na Grčkoj se još radi

Portugal: Španjolska brigaBDP $0,2 bilijuna

Problematičniji dugovi

Javni dug

100%BDP-a

Javni dug

81%BDP-a

Javni dug

121%BDP-a

Javni dug

87% BDP-a

24. listopada, 2011. Broj 34 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 11/01/2012 99,95 / 0,46 0,005 / -0,017 21. 10.

Njemačka 2 godine

0,750 13/09/2013 100,17 / 0,66 -0,135 / 0,072 21. 10.

Njemačka 10 godina

2,250 04/09/2021 101,29 / 2,11 -0,965 / 0,108 21. 10.

SAD 10 godina 2,125 15/08/2021 99-05½ / 2,22 -0-08+ / 0,030 21. 10.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 109,68 / 4,49 -0,495 / 0,060 21. 10.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 945,08 / 0,00 -0,240 / n. p. 21. 10.

Japan 10 godina 1,100 20/09/2021 99,96 / 1,01 0,001 / 0,000 21. 10.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 110,61 / 2,53 -0,720 / 0,077 21. 10.

Tema tjedna

Sa svježim kapitalom banke bi mogle postići mi-nimalni jamstveni kapital od devet posto svoje aktive. Konačni uvjeti rekapitalizacije tek se trebaju dogovoriti, no čini se da oko sadašnje neadekvatnosti kapitala nema nesuglasica. Nešto su veće razlike u pristupu oko poveća-vanja financijske moći Fonda za financijsku stabilizaciju (EFSF) u kojemu će se naći 440 milijardi eura i iz kojega će neke zemlje trebati posuditi novac za dokapitalizaciju svojih banaka.

Različite pozicijeZašto se javljaju nesuglasice, osobito u trokutu Francuska, Njemačka i Italija, lakše je shvatiti iz infografike uz tekst, zbrajanjem nekih brojeva. Grafika pokazuje koliko su ban-ke jedne zemlje neto dužne bankama druge zemlje. Tako se može vidjeti da pet problematičnih zemalja duguje nje-mačkim bankama neto 214,5 milijardi američkih dolara, a francuskim bankama 573,7 milijardi dolara. Međutim, dug Njemačkoj čini samo 6,62 posto njezinog bruto doma-ćeg proizvoda (BDP), dok dugovi pet zemalja Francuskoj dosežu golemih 22 posto francuskog godišnjeg BDP-a. Dakle, francuska će vlada puno teže pomoći svojim banka-ma nego njemačka svojima pa je logično da se Francuska

odupire otpisu vrijednosti zadužnica koje banke posjedu-ju i zalaže se za povećavanje kupovne moći EFSF-a, čak do toga da on može uzimati novac s neiscrpnog izvora, iz tiskare ECB-a.

Normalno je da Nijemci u tom slučaju strahuju od obez-vređivanja eura i inflacije. U pauzi samita francuski pred-sjednik Sarkozy rekao je novinarima da “rad na bankama napreduje, dok opcije o fondu i mogućnostima korištenja fonda konvergiraju”. A kad je posrijedi Grčka, “stvari se kre-ću, ali nismo još došli do cilja.” Čini se da će cjeloviti spora-zum oko Grčke biti zaključen tek na samitu 26. listopada, kada će se opet prvo sastati čelnici svih 27 zemalja EU, a po-tom i čelnici 17 zemalja sa zajedničkom valutom eurom.

Strogi uvjetiNovac za dokapitalizaciju banaka najprije će morati osigu-rati same banke, odnosno njihovi postojeći vlasnici, potom nacionalne vlade, a tek na kraju će EFSF smjeti dati novac bankama, a i to samo pod strogim uvjetima, kako je rekao nizozemski premijer Mark Rutte. Bloomberg je također objavio kako je Angela Merkel u “prijateljskom razgovoru” rekla Berlusconiju da Italija u sljedećim godinama mora sniziti svoj javni dug.

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Ad/ Tema tjedna (Ako ti ne stane izbaci zadnji međić)

(Stavi molim te na dno infografike umjesto napomene:)

*

*

*

24. listopada, 2011. Broj 34 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Kako spasiti kapital od bankrota Grčke

Prijeteći gubiciSporazumom o repro-gramu i otpisu dugova iz srpnja ove godine Grčka je već pala u ogluhu, no čini se da to neće biti sve; kako sada stvari sto-je grčki vjerovnici morat će toj državi otpisati možda i do 60 posto svojih potraživanja. No, kreditorima ne duguju samo države, nego i privatni dužnici: tako svi grčki dužnici duguju francuskim bankama 53,9 milijardi eura više nego što od njih potražuju, njemačkima neto 19,3 milijardi, te japanskim, portugalskim, američkim, španjolskim i britan-skim bankama još oko 30 milijardi eura neto.

Za Amerikance je posebno pitanje kako bi se grčki ban-krot i snižavanje rejtinga još nekim europskim državama, osobito Francuskoj, odrazili na tržište derivata navodno vrijedno 600 bilijuna dolara. Samo četiri američke ban-ke, tvrdi portal Money morning, drže 95,9 posto deriva-ta: to su JPMorgan Chase, Citigroup, Bank of America i Goldman Sachs. U takvim okolnostima moguć je tržišni kolaps kakav se dogodio 2008.-2009. nakon sloma Lehma-na. Kako se ulagači mogu od njega zapštiti, pitanje je koje ovih dana mnogi postavljaju pa prenosimo savjete portala Money Morning.

Četiri strategije za spas1. Zadajte naloge za automatsku prodaju pozicije (trailing stops) ako cijena padne ispod neke razine. Tako ulagači mogu uhvatiti rast cijena dionica, a spriječiti gubitke i sta-viti novac na stranu ako cijene počnu padati.2. Investirajte u commodities. Držanje stanovitog dijela portfelja u energentima, osnovnim prehrambenim namir-nicama i plemenitim metalima može sačuvati imovinu jer se očekuje da im cijena dugoročno može samo rasti. Treba se koristiti tehnikom kupovanja uvijek za isti iznos novca (dollar cost average) tijekom duljeg vremena bez obzira na fluktuacije cijene.3. Investirajte globalno. Dodatni novac ulažite u glocal kompanije, s globalnim i lokalnim aktivnostima, s bilan-cama poput tvrđave, globalno raspoređenim prihodima i iskusnim menadžmentom, koje isplaćuju redovnu divi-dendu. I tu treba koristiti tehniku uprosječivanja. I te se kompanije mogu naći u poteškoćama, ali iskustvo pokazu-je da su dividende najbolja zaštita u krizi.4. Šortajte financijske vrijednosnice. Agresivniji ulagači mogu ulagati u kratke pozicije (short selling), u pojedine banke ili čitav financijski sektor. “Naposljetku, oni su nas u doveli u ovu nevolju, pa zašto im ne bismo malo uzvratili”, piše portal Money morning.

Analitičari predlažu investitorima nekoliko tehnika za zaštitu ulaganja od posljedica grčkoga bankrota, za koji tržište vjeruje da se nastavlja

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.238,25 +13,67 +1,12

Dow 11.808,79 +164,30 +1,41

Nasdaq 2.637,85 -30,39 -1,14

S&P 400 861,26 +5,42 +0,63

S&P 600 392,99 +0,52 +0,13

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.488,65 +22,29 +0,41

DAX (Njemačka) 5.970,96 +3,76 +0,06

CAC 40 (Francuska) 3.171,34 -46,55 -1,45

FTSE (Italija) 16.915,04 -127,70 -0,75

Eurofirst 978,13 +2,61 +0,27

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.678,89 -69,07 -0,79

Hang Seng (Hong Kong) 18.025,72 -476,07 -2,57

Shanghai (Kina) 2.317,28 -114,10 -4,69

NSE 50 (Indija) 5.049,95 -82,35 -1,60

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 11.949,49 -132,24 -1,09

Bovespa (Brazil) 55.255,23 +224,78 +0,41

Bolsa (Meksiko) 35.020,74 +172,32 +0,49

IPSA 40 (Čile) 4.127,63 +124,00 +3,10

24. listopada, 2011. Broj 34 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

studeni ‘11. 87,53 +0,29

Nafta Brent crude (USD/barel)

studeni ‘11. 109,73 -3,58

Ulje za loženje (USD/galon)

listopad ‘11. 3,02 -1,31

Prirodni plin (USD/mm btu)

studeni ‘11. 3,65 -1,08

RBOB benzin (USD/galon)

listopad ‘11. 2,69 -5,28

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11. 647,00 +1,29

Soja  (¢US/bušel)

rujan ‘11. 1.212,50 -4,41

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11. 631,00 +1,24

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11. 337,00 -0,88

Riža (USD/CWT)

rujan ‘11. 16,41 +1,38

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

rujan ‘11. 1.640,00 -2,42

Srebro (USD/unca)

rujan ‘11. 31,28 -2,74

Bakar  (¢US/libra)

rujan ‘11. 305,45 -10,78

Svjetske burzovne cijene metala

U prvih šest mjeseci ove godine u svijetu se prosječno vadilo 73,856 milijuna barela nafte na dan, a proizvodnja stagnira još od 2004.

Commodities

Vađenje nafte prestalo je rasti prije 7 godina

Deffeyesova prognoza“ Količina nafte koja se u svijetu izvadi tijekom jedne go-dine u jednom trenutku mora dosegnuti vrhunac i početi se smanjivati. Po mom mišljenju, taj vrhunac pada potkraj 2005. ili u prvim mjesecima 2006...” napisao je sredinom 2004. jedan od vodećih svjetskih naftnih geologa Kenneth Deffeyes u svojoj knjizi “Nakon nafte” (može se naručiti na metropress@metropress.hr).

Ni hrvatski naftni stručnjaci ni hrvatski ekonomisti nisu htjeli ni pogledati tu knjigu kad je izašla, tvrdeći da je “naf-tni vrhunac” (eng. peak oil) glupost i da nafte u zemlji ima još beskonačno puno, samo da još nije otkrivena. No, da-nas vidimo koliko je Deffeyes točno prognozirao: vađenje nafte u svijetu doista od 2005. stagnira. Drugim riječima, dosegnut je povijesni vrhunac koji nama promatračima samo izgleda kao plato.

Nekonvencionalni rastKrivulja vađenja konvencionalne sirove nafte završila je svoj 150-godišnji rast 2004. godine i od tada stagnira na oko 74 milijuna barela na dan. Vađenje se nije povećalo ni kada se cijena nafte od 2004. do 2008. utrostručila, jedini rast ponu-de došao je od nekonvencionalne nafte, plinskog kondenzata, sintetičke nafte iz bitumenskog pijeska i drugih marginalnih izvora. Prestanak rasta proizvodnje, a nastavak rasta potra-žnje, dizali su cijenu nafti, a svaki put je uslijedila recesija.

Naftni vrhunac izgleda kao platoProsječna dnevna proizvodnja sirove nafte u svijetu(milijuni barela na dan, 1 barel = 159 litara)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.66,00

67,00

68,00

69,00

70,00

71,00

72,00

73,00

74,00

75,00

76,00

68,18669,518

67,242

72,564

73,80273,518

73,052

73,717

72,346

74,072

73,856

Izvor: EIA Washington, SAD

24. listopada, 2011. Broj 34 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Kad stanovi vrijede više, rađa se i više djecePozitivni učinak povećanja “stambenog kapitala” na broj novorođene djece znatno premašuje negativni učinak na potencijalne roditelje koji nemaju vlastitog stana, otkriva NBER-ova studija

‘Potražnja’ za bebamaNekako je samo po sebi logično da se promjene cijena stambenog prostora odražavaju na odlučivanje ljudi hoće li ili neće imati dijete ili još djece, ali otkrića do kojih su došle dvije znanstvenice američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER) prilično se razlikuju od laičkih očekivanja. Lisa Dettling sa Sveučilišta Maryland i Melissa Schettini Kearney provjerile su uzročno-posljedič-nu vezu promjene cijena stanova i rađanja djece u Sjedinjenim Državama, a bilo bi zanimljivo vi-djeti kakav je taj odnos na našim prostorima.

NBER-ove istraživačice uspoređivale su pro-mjene cijena stambenih kvadrata u američkim gradskim područjima i fertilitet njihovih sta-novnika u isto vrijeme.(*) Pretpostavljajući da je trošak stanovanja krupni trošak povezan s novom bebom, jasno je da poskupljenje stanova ima negativni utjecaj na “potražnju” za djecom, i obrnuto. To vrijedi za ljude koji tek namjerava-ju kupiti stan ako dobiju prinovu u obitelji, kao i one koji s novim djetetom namjeravaju kupiti veći stan. Ali, za ljude koji već posjeduju zadovo-ljavajuću stambenu nekretninu (barem je tako u Americi...), u mjeri u kojoj oni ovise o likvidnim sredstvima, ali im porast vrijednosti nekretnine ipak donosi i povećanu kupovnu moć, porast cijena kuća i stanova može dovesti i do osjetnog neto povećanja broja djece u tom trenutku. Podaci pritom ukazuju na statistički značajan učinak porasta cijena stanova.

‘Efekt stambenog kapitala’Lisa Dettling i Melissa S. Kearney pomno su posložile svoj

demografski uzorak, vodeći računa o starosti, etničkoj pripadnosti i obrazovanosti ispitanika. Broj novorođene djece uzeli su iz statističkih godišnjaka od 1990. do 2007., a podaci o cijenama stanova su iz indeksa Savezne agen-cije za financiranje stanovanja i, alternativno, iz poznatog Case-Shillerova indeksa. Potom su promatrale kako su se kratkoročne fluktuacije cijena stanova tijekom vremena odražavale na odluke ljudi o donošenju potomstva...

Rezultat koji su dobili bio je da povećanje vri-jednosti stanova uzrokuje porast broja začete dje-ce u istom vremenskom odsječku, te da pozitivni “učinak stambenog kapitala” prevladava nad nega-tivnim učinkom. Konkretno, 10-postotni rast tr-žišnih cijena kuća u Americi dovodi do 4,5 postot-nog povećanja broja djece među vlasnicima kuća i stanova, a do 1-postotnog pada broja djece među onima koji ne posjeduju vlastitu stambenu nekret-ninu. Neto učinak je, dakle, značajno pozitivan.

Proturječni ciljevi za politikuTaj rezultat svakako će zadati glavobolju kre-atorima pronatalitetne politike. Jer, on govo-ri da narod koji želi povećati broj novorođene djece treba postići da cijene stanova za postoje-će vlasnike rastu, i istodobno padaju za one koji

nemaju vlastitoga stana, a razmišljaju o prvom djetetu ili o povećanju broja djece u obitelji. Drugi slučaj očito traži intervenciju vlade ili zajednice općenito, tim veću što je ljudima u prvom slučaju bolje.

Istraživanja / studije

*) Dettling, Lisa J., i Melissa Schettini Kearney, “House prices and birth rates: the impact of the real estate market on the decision to have a baby”, National Bureau of Economic Research, Cambridge, SAD, http://www.nber.org/papers/w17485

10-postotni rast tržišnih cijena kuća u Americi dovodi do 4,5-postotnog povećanja broja djece među vlasnicima stambenih nekretnina