Standardi i indikatori kvalitete u

Standardi i indikatori kvalitete u

socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti u

gerontologiji

Ana Stavljenić-Rukavina

SADRŽAJ

1. Uvod : kvaliteta i mehanizmi

upravljanja kvalitetom u socijalnoj

skrbi

2. Standardi kvalitete socijalnih usluga

3. Zdravlje i kvaliteta skrbi u starijoj dobi

4. Pokazatelji kvalitete socijalnih i

zdravstvenih usluga

Zašto se stavlja težište na

kvalitetu skrbi o starijima?

Sve veći broj starijih osoba

Promjena demografske strukture u Europi i

Hrvatskoj

Kvaliteta života starijih osoba

Fiziološke promjene ovisne o dobi

Socijalne promjene- manje obitelji

Višestruke promjene zdravlja

Učestala primjena lijekova

0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0%

Međimurska županija

Zagrebačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Osječko-baranjska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Virovitičko-podravska županija

Brodsko-posavska županija

Krapinsko-zagorska županija

Koprivničko-križevačka županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Požeško-slavonska županija

Istarska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija

Zadarska županija

Primorsko-goranska županija

Sisačko-moslavačka županija

Karlovačka županija

Šibensko-kninska županija

Ličko-senjska županija

Grad Zagreb

Republika Hrvatska

Struktura ukupnog udjela starijih osoba po županijama Hrvatske,

2011.g. , N=758 633 / 4 284 889

Izvor: DZS i CZG NZJZ „Dr. Andrija Štampar”

136 770 / 790 017

Troškovi i organizacija

dugotrajne skrbi u OECD

zemljama

OECD 0,2-3% of GDP, u prosjeku

1,5%

Izvor financiranja u javnim

ustanovama : porezi, socijalno

osiguranje,

Institucije-privatne i javne 70%

Kućna skrb 30%

Socijalne usluge

Pružaju se najvećim dijelom kroz smještaj u

domove socijalne skrbi i kroz druge usluge u zajednici, gdje usluge u domovima prevladavaju;

U prosincu 2014. godine >30000 osoba bilo je

smješteno u državne i privatne domove;

U udomiteljske obitelji bilo je smješteno >6.000

osoba;

Starije i nemoćne osobe, te osobe s invaliditetom i djeca pripadaju najvećoj skupini korisnika;

Standard usluga koje se pružaju nije uvijek

optimalan.

Problemi

Nedovoljna ponuda alternativnog oblika dnevne skrbi koja bi bila učinkovitija i jeftinija od one u domovima;

Proces deinstitucionalizacije je spor i ometan

nedostatkom alternativnih pružatelja socijalnih usluga i nedostatkom strukturnih poticaja za pronalazak i uporabu tih alternativnih mogućnosti skrbi;

Nadzor i kontrola instrumenata za osiguranje kvalitete i poboljšanje kvalitete nisu dovoljno razvijeni;

Postavljeni standardi uglavnom su usredotočeni na tehničke aspekte pružanja socijalnih usluga.

Standardi kvalitete socijalne

skrbi u RH Izrađeni temeljem pilotiranja u 5 ustanova socijalne skrbi i

jednoj udruzi,

Standardi su osnova za postizanje više kvalitete socijalnih

usluga

Osiguravaju trajno poboljšanje kvalitete usluga

Instrument su za licenciranje pružatelja usluga socijalne skrbi

• 2009. godine donesena je Odluka o standardima kvalitete

socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi za pružatelje

usluga socijalne skrbi

Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga / od

17.04.2014.na temelju Zakona, NN 157/13/ započelo je

uvođenje standarda kvalitete socijalnih usluga.

Načela

Usmjereni prema korisnicima

Razumljivi korisniku i obitelji

Dostupni

Promoviraju partnerstvo između korisnika i pružatelja usluga

Primjereni korisnicima, poštujući pravo na slobodu odlučivanja

Efikasni i učinkoviti (najpotrebnije i najkvalitetnije u odnosu na trošak)

Usmjereni na rezultate

Primjenjivi za sve tipove socijalnih usluga

Pregled standarda

15 općih standarda koji se primjenjuju na sve

socijalne usluge bez obzira na ciljnu skupinu

5 standarda zapružatelje usluga koji osiguravaju

skrb za djecu

5 standarda za pružatelje socijalne skrbi za starije

osobe

Smjernice za provedbu standarda

Pokazatelji kvalitete

Rukovođenje i upravljanje

RUKOVOĐENJE :pravilnik

UPRAVLJANJE: sustav upravljanja

kvalitetom, strateško planiranje,

OSIGURAVANJE POTREBNOG

OSOBLJA: broj, stručnost, edukacija,

komunikacija, sigurnost okoliša radnog mjesta,

hitne mjere evakuacije, procjena rizika

RAD VOLONTERA, STUDENATA NA PRAKSI

I VJEŽBENIKA

Okoliš

PRISTUPAČNOST OKOLIŠA

UVJETI PRILAGOĐENI

KORISNICIMA

Posebni standardi kvalitete za

odrasle osobe

PRIJEM I OTPUST

ODNOS PREMA KORISNICIMA USLUGA

AUTONOMIJA I SAMOSTALNOST

ZDRAVLJE, PREHRANA I DOBROBIT

ODRASLIH OSOBA

RESTRIKTIVNI POSTUPCI – ODRASLE

OSOBE

Prijam i otpust

Pružatelji usluga planiraju prijam i

otpust uz uvažavanje želja korisnika

Pokazatelji:

Pisane smjernice za postupak prijama i

otpusta

Podrška kod donošenja odluka

Individualni plan skrbi

Poštivanje želja korisnika

Planiranje prelaska skrbi

Autonomija i samostalnost

Samostalne odluke o vlastitim prihodima,

slobodnim aktivnostima,održavanje

kontakata, mjerama za smanjenje rizika

Korisnike se podržava u unapređenju

socijalnih, emocionalnih i komunikacijskih

vještina te svega što omogućava

samostalni život

Pokazatelji:

Pisane smjernice, izvješća

Zdravlje, sigurnost i zaštita

Pružatelji usluga jamče korisnicima usluga,

njihovim obiteljima, osoblju i zajednici zaštitu

zdravlja i sugurnost primjenjujući pritom metode

procjene i kontrole rizika

Indikatori:

upute za analizu i procjenu rizika

evidencija o događajima koji su potencijalni rizik

mjere zaštite

Zdravlje, prehrana

Svaki korisnik ima plan brige o zdravlju i njezi, pristup zdravstvenoj službi

Poštivanje privatnosti

Evidencija o zdravlju i nezgodama

Promocija zdravih navika

Mjere za sprečavanje infekcija

Prva pomoć, liječenje i davanje lijekova

Zdravstveni problemi

79% osoba > 70 imaju najmanje jednu od 7 kroničnih stanja:

◦ Artritis

◦ Hipertenzija

◦ Dijabetes

◦ Bolest srca

◦ Moždani udar

◦ Bolest respiratornog sustava

◦ Rak

Najučestalije dijagnoze starijih

osoba pri otpustu iz bolnice

Otpusne dijagnoze:

Bolesti srca

Bolest srca i moždani udar

Maligne bolesti

Pneumonija

Bronhitis

Osobitosti uzimanja lijekova starijih

osoba

80% starijih osoba ima propisan > 1

lijek

Veća upotreba lijekova bez recepta i

pomoćnih ljekovitih sredstava,nego

propisanih lijekova.

Veća potrošnja lijekova u

izvanbolničkoj skrbi u odnosu na

bolničku potrošnju za osobe starije

životne dobi

Polifarmacija

definicija: “polifarmacija”

→ >5 lijekova

Povećava rizik interakcija lijekova i

pojave neželjnih nuspojava

Porast troškova liječenja

Neodgovarajuća farmakoterapija

definicija: “neodgovarajuća farmakoterapija” → veća potencijalna šteta nego korist pacijentu zbog:

Nedostatka dokaza da djeluje

Veće mogućnosti nuspojava i neželjenog učinka

Veće mogućnosti teškog neželjenog učinka

Veće mogućnosti interakcija s drugim lijekovima

Upute za uzimanje lijekova često ne sadrže upute za doze ovisno o starosti osobe i njegovom funkcionalnom stanju

Neženjene reakcije su do 7x češće u dobi 70-79 godina u usporedbi s 20-29 godina

Evidentiran je porast broja lijekova koji povisuju rizik ozbiljnih interakcija

.

Neočekivane reakcije na lijekove

(ADEs) definicija: “adverse drug event” →povreda ili bolest koja nastaje kao rezultat

upotrebe lijeka

Većina se događa u starijih osoba zbog tri moguća uzroka:

Porasta broja istovremeno primjenjenih lijekova

Promijenjene farmakodinamike (75% gerijatrijskih neželjenih reakcija na lijekove nastaje kod preporučene doze lijeka Istovremeno više različitih bolesti

Funkcionalni status

Smanjenje funkcionalnih sposobnosti se povećava s dobi

Smanjenje funkcionalnih sposobnosti : kronične bolesti

Većina nema problema u dnevnom životu

◦ 72% dobi 65 – 74 god

◦ 53% u dobi 75 - 84 god

Većina > 85 ima poteškoće 78% !!

Emory Reynolds Program

Emory Hospital Medicine Service

Funkcionalni status

Slabljenje funkcionalnog statusa = (gubitak sposobnosti bazične brige o sebi)

Provjera:

Premještaj s kreveta na stolicu bez pomoći

Samostalna toaleta

Samostalno kupanje

Samostalno oblačenje

Samostalno hranjenje

Indikatori općeg zdravstvenog stanja

Indikatori općeg zdravstvenog

stanja

Izraženo u %

Brojnik Nazivnik

1.1. Stanje uhranjenosti

Broj korisnika koji su

(neželjeno) izgubili više

od dva kg u poslijednjih

mjesec dana

Ukupni broj dana ležanja

korisnika u ustanovi u

poslijednjih mjesec dana

1.2.Incidencija depresije

Broj korisnika koji su u

proteklih 6 mjeseci od

prijema u ustanovu imali

pregled kod doktora zbog

simptoma depresije i

kojima je postavljena ta

dijagnoza.

Broj korisnika primljenih

u ustanovu u proteklih 6

mjeseci

1.3. Incidencija procjene bolova


primljeni u ustanovu u

proteklih 6 mjeseci i koji

su bili na pregledu kod

doktora zbog intenzivno

izražene boli

Ukupni broj korisnika

primljenih u razdoblju od

6 mjeseci.

1.4.Incidencija kognitivnih

poremećaja


od proteklog pregleda u

roku od 6 mjeseci

razvili simptome

kognitivnog

poremećaja


u ustanovi na dan

pregleda u navedenom

razdoblju

1.5.Dijabetes

Broj korisnika s

dijagnozom dijabetesa

koji u šestomjesečnoj

kontroli imaju konc.

HbA1c < 7%


s dijagnozom

dijabetesa u

u ustanovi u razdoblju

od tih 6 mjeseci

1.6. Hipertenzija

Broj korisnika s

dijagnozom hipertenzije

i prosječnim RR u tri

mjeseca <140/90


s hipertenzijom u

ustanovi u ta tri

mjeseca

1.7. Zadovoljstvo korisnika

zdravstvenom skrbi (anketa)


zadovoljni

zdravstvenom skrbi u

godinu dana


koji su vratili

ispunjenu anketu

Farmakoterapija

Indikatori farmakoterapije

Institucijski smještaj

Brojnik

Nazivnik

2.1.Postotak korisnika koji

imaju potpunu dokumentaciju :

Listu lijekova i potpis

odgovornog doktora medicine

Broj korisnika koji imaju

potpunu dokumentaciju

o farmakoterapiji


koji primaju lijekove

2.2.Postotak korisnika koji

primaju 9 i više lijekova

Broj korisnika koji

primaju 9 i više lijekova

na zadnji dan u svakom

kvartalu

Broj korisnika u

ustanovi na poslijednji

dan u svakom kvartalu

2.3.Farmakoterapija

antikoagulantnim lijekovima

(%): profilaksa tromboembolije

Broj korisnika koji su na

terapiji warfarinom i

imaju INR u

preporučenom intervalu

na dan kontrole. Postoji

zapis o promjeni doze


na terapiji warfarinom

na dan kontrole

Prevencija rizika

Indikatori rizika

Brojnik

Nazivnik

3.1.Procjena rizika pada

Broj korisnika kojima

je kod prijema i

kvartalno procjenjen

rizik od pada


u ustanovi na dane

procjene rizika

3.2.Incidencija fraktura kao

posljedice pada

Broj korisnika s novom

frakturom kao

posljedicom pada u

proteklih tri mjeseca

Broj korisnika kojima

je registriran pad u

ustanovi u protekla tri

mjeseca ( bez

posljedica)

3.3.Incidencija dekubitusa


razvili jedan ili više

dekubitalnih ulkusa u

roku od tri mjeseca

Ukupni broj dana

ležanja korisnika u

ustanovi u protekla tri

mjeseca

3.4. Povrede

Broj povreda (prijelom,

povreda koja zahtjeva

šivanje) koje su nastale

kao posljedica

nedovoljno sigurnog

okruženja korisnika u

razdoblju od 6 mjeseci

Ukupni broj dana

ležanja korisnika u

ustanovi u proteklih 6

mjeseci

3.5. Prevalencija

inkontinencije


inkontinentni bilo zbog

mokraćnog mjehura ili

crijeva kod pregleda


u ustanovi ( isključeni

svi komatozni ili

kognitivno

poremećeni) na dan

pregleda.

3.6. Prevalencija

urinoinfekcija


od proteklog pregleda

do ovog dana imali

urinoinfekciju


u ustanovi u istom

razdoblju

Socijalni i emocionalni status

Indikatori socijalnog stanja

Brojnik

Nazivnik

4.1. Socijalni kontakti

izraženo u %

Broj novih korisnika koji su

unutar 4 tjedna odlučili o

svojim socijalnim

kontaktima u i izvan

ustanove, a što je postalo

dio plana skrbi u ustanovi

Broj novih korisnika

primljenih u ustanovu

unatrag 6 mjeseci

4.2. Provjera socijalnih kontakata

Broj korisnika koji su imali

svoje odabrane socijalne

kontakte u proteklih 6

mjeseci

Broj korisnika koji žive u

ustanovi, a koji su bili

podobni za socijalne

kontakte

4.3.Uloga obitelji i skrbnika

Broj korisnika primljenih u

ustanovu , a čijim je

članovima obitelji

/skrbnicima u roku od 4

tjedna ponuđena

mogućnost konzultacije s

osobljem ustanove o planu

skrbi.


primljenih u razdoblju od 6

mjeseci a koji su ostali u

ustanovi najmanje 4

tjedna.

4.4. Iskustvo i zadovoljstvo

korisnika


iskazali zadovoljstvo sa

skrbi u ustanovi u

godišnjoj anketi

Ukupni broj korisnika koji

su vratili ispunjenu anketu

4.5. Zadovoljstvo osoblja

Broj zaposlenih koji su

izrazili zadovoljstvo skrbi u

anketi

Broj zaposlenih koji su

vratili ispunjenu anketu

Indikator usluga

Brojnik

Nazivnik

5.1. Izbor obroka hrane


koji su unutar 4 tjedna

odlučili o svojim

obrocima hrane koji su

upisani u plan skrbi



unatrag 6 mjeseci

5.2. Rekreacija


odabrali svoje

rekreativne aktivnosti

kod prijema i koje su

upisane u plan skrbi



unatrag poslijednjih 6

mjeseci

5.3. Provjera obroka hrane i

rekreacije

Broj korisnika koji

priimaju odabrane

izbore obroka i

rekreacije upisane u

plan skrbi unatrag 6

mjeseci.


koji žive u ustanovi

unutar poslijednjih 6

mjeseci i koji su

podobni za provjeru

izbora hrane i

rekreacije.

Indikator poštivanja privatnosti

Brojnik

Nazivnik

6.1. Poštivanje privatnosti

Broj korisnika koji su u

godišnjoj anketi izrazili

zadovoljstvo u pogledu

poštivanja privatnosti i

osobnosti

Ukupni broj korisnika koji

su vratili ispunjenu anketu

6.2.Osjećaj pripadnosti ustanovi

Broj novih korisnika koji su

unutar 4 tjedna od prijema

razvili osjećaj pripadnosti i

odlučili ostati u ustanovi



unatrag 6 mjeseci a koji

su ostali najmanje 4

tjedna

6.3.Edukacija zaposlenika (%)

Broj novih zaposlenika koji

su prošli tečaj trajne

edukacije o

specifičnostima svog

radnog mjesta kod

zaposlenja, poštivanju

prava korisnika na

privatnost i osobnost.

Broj novih zaposlenika


unatrag poslijednjih 6

mjeseci

6.4. Etički kodeks

Broj zaposlenika koji su

godišnjom provjerom

znanja o etičkom

ponašanju odgovorili

pozitivno na 80% pitanja

Ukupni boj zaposlenika

koji su pristupili provjeri

znanja u toku godine dana

6.5.Stav korisnika prema

okruženju (%)

Broj korisnika koji su se u

godišnjoj anketi izjasnili da

su zadovoljni s svojom

sigurnošću i osiguranjem .


vratili ispunjenu anketu

Restriktivni postupci

Na korisnike kojima se ograničava sloboda

izbora i/ili kretanja primjenjuju se mjere za

osiguranje i promicanje njihove dobrobiti.

• Pokazatelji kvalitete: smjernice, edukacija

pružatelja usluga, evidencija

ACOVE

Indikatori kvalitete za malnutriciju

ACOVE-3 indikatori su primjenjivi u domovima za starije, kući ili bolničkom smještaju

8 indikatora pokriva 4 područja

Indikatori su preporučeni na temelju pregleda literature i zaključaka eksperata.

(American Geriatric Society)

ACOVE-3 standard

1. Svim se starijim osobama kod svakog

posjeta liječniku treba izmjeriti težina i

unijeti u medicinski karton.

2. Ako starija osoba gubi 10% od svoje težine

tijekom jedne godine ili prije tada se mora

unijeti u medicinski karton da je liječnik

prepoznao malnutriciju kao potencijalni

problem.

ACOVE standard

3: Ako se pojavi gubitak albumina ili hipoalbuminemija < 35g/l potrebno je provesti evaluaciju prehrane i naći uzrok.

4: Hipoalbuminemiju mogu uzrokovati : lijekovi koji mogu smanjiti apetit poput digoksina, fluoksetina,antiholinergika, zatim depresivna stanja i kognitivne promjene.

ACOVE-3 standard

5: Ako je starija osoba hospitalizirana njezin se nutritivni status treba voditi za vrijeme hospitalizacije uz evaluaciju biokemijskih pokazatelja (albumin, prealbumin, holesterol) koji imaju prognostičko značenje i mogu identificirati rizik od malnutricije i nepoželjni ishod ( produženo trajanje hospitalizacije, mortalitet).

6: Ako starija osoba u bolnici ne može uzimati hranu oralnim putem duže od 72 sata potrebno je uključiti alternativni oblik hranjenja.

ACOVE-3 standard

7: Hospitalizirane osobe zbog prijeloma kuka koje imaju niski serumski albumin ili su mršave trebaju dobiti nadomjesnu količinu proteina postoperativno a mjerenjem RTC se prati oporavak.

8: U slučaju moždanog udara kod starijih osoba koje imaju disfagiju potrebno je učiniti jejuno ili gastrostomu jer se pokazalo da ta metoda ima bolji ishod.

Instrument samoprocjene

Ljestvica procjene pokazatelja kvalitete

svakog standarda

1= nema usklađenosti

2=minimalna usklađenost

3=Djelomična usklađenost

4= Puna usklađenost

GEROS- izračun rizika malnutricije

(hrvatski model)

Web servis za izračun nutritivnog rizika NRS

2002 (Nutritional Risk Screening 2002) putem

GeroS-a (sustav za praćenje i evaluaciju

zdravstvenih potreba i funkcionalnih

sposobnosti gerontoloških osiguranika i

gerijatrijskih bolesnika, neodvojivo povezan s

nacionalnim zdravstvenim sustavom CEZIH

Referentni centar Ministarstva zdravlja

RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Centar za zdravstvenu

gerontologiju

GeroS /podsustav CEZIH-a omogućuje praćenje, utvrđivanje i evaluaciju determinanti

gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja

Cilj: praćenje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne

sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika

unapređenje zaštite zdravlja starijih osoba i racionalizacija rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje

Prepreke

Nedostatak kulture kvalitete,

regulatorni koncept kvalitete

Nedostatak sredstava za podršku

poboljšanju kvalitete

Tehnološka ograničenja

Nedostatak jasnog opredjeljenja za

promjene

Izostanak nacionalne politike u

području skrbi u zajednici

Documents

Standardi i indikatori kvalitete u