Kolegij: Povijest graditeljstvaStudent: Josip KalapsaI. Seminarski rad

STARA TRADICIONALNA PODRAVSKA 'HIA'

Kao prvo ovu temu sam odabrao zbog toga jer su mi baka i djed , kad sam bio malen priali kako su oni i njihovi preci ivjeli, a meni se svia taj nain ivota i zbog toga to bi volio da se te kue sauvaju kao kulturno dobro Podravine. Pretpostavlja se da je nekada davno Podravinom lutao paleolitiki lovac stanujui u privremenim zaklonima od iba na otvorenom prostoru, da je neolitiki seljak, donijevi sa sobom novi nain gospodarenja i zemljoradnje, gradio trajne nastambe - ''sela'' , da su tijekom stoljea ta sela pod utjecajem tehnikim inovacijama, prirodne okoline, kontakta s drugaijim stanovnitvom te zbog naseljavanja stanovnitva s drukijim tipom kulture, povremeno mijenjala svoje sadraje, strukturu te da su bila preoblikovana. Arheoloki nalazi za sada jo ne omoguuju uvid u oblike i naine naseljavanja Podravskog kraja. Moda je najzanimljivije razdoblje vrijeme dolaska Slavena u ove krajeve, ali ono neobino je slabo poznato. Pouzdanijih izvora o izgledu seljakih naselja iz tog razdoblja nema, nego se pojavljuju tek nakon 18. stoljea pa na dalje. Na osnovama arheolokog ispitivanja i nalazita podruje Podravine bilo je od davnine naseljeno. Smjenjivale su se invazije raznih etnikog grupacija s vlastitim kulturamai stilovima. No, ne moemo iskljuiti injenicu da izvjestan broj sela potie iz razdoblja slavenskog naseljavanja u ove krajeve.

Mislim da ovaj povijesni prilog o graditeljstvu u ovom kraju moe biti poticaj za daljnje studijske smjerove, za prouavanje narodne batine o vlastitom kraju, to bi svatko od nas trebao znati. Povijest nam govori da je Podravski kraj proao kroz ratove, razne nedae, da je teko osjetio breme koje su nam nametnuli feudalni gospodari, pa i kasnije dugo nije mogao stvoriti bolje ivotne uvjete na malim i rascjepkanim posjedima. Narod je gradio i stvarao svoj ivotni prostor skromno i tedljivo za svoje najvitalnije potrebe i sauvao svjedoanstvo. Danas na alost po mome miljenju nestaju objekti i ambijenti narodnog graditeljstva, a novi naini gradnje preobraavaju selo. Slavenska komponenta nam se prezentira kod najstarijih drvenih kua pokrivena slamnatim pokrovom. Vrlo stare i starije kue i gospodarski objekti govore nam o razvoju o raznim faktorima koji su izvrili utjecaj i ulogu u njihovom stvaranju i oblikovanju, od nieg do vieg ivotnog standarda. Pokazuju mnotva tradicija vrijednih panje. To je vidljivo i u materijalima i u pojedinostima naina gradnje kao i u rasporedu prostora. Stare drvene kue kao i one neto mlaeg datuma arhitektonski su jednostavne. Skladne su, humane, prostor im je racionalno dimenzioniran ali i tople u svojoj skromnosti. Nije ostalo mjesta za cifranje, ukraavanje, tek s po kojim izrezanim ukrasom u obliku trokuta, etverokuta ili kria na daskama prielica. U tim starim kuama ivjelo je po vie obitelji, tzv. obiteljske zadruge. Te zadruge polako nestaju od druge polovice 19. stoljea u vrijeme prestanka feudalnih odnosa na irem dijelu Hrvatske. Nakon prestanka ivota u obiteljskim zadrugama svaka obitelj ivi na jo manjem gruntiu. Primarno zanimanje stanovnitva je poljodjelstvo, zemlja je bila i ostala primarna vrijednost, a tek onda stoarstvo i vinogradarstvo. Stambeni i gospodarski objekti iz tog vremena odraz su ivota tih obitelji.

Po mom miljenju te kue su se gradile za osnove uvjete koji su bili potrebni za ivot, a uz kue jo su gradili gospodarski objekti koji su se koristili za spremanje krme i slame i osnovepotrebe za ivot i rad tih obitelji.

Proelje jedne stare, obnovljene kue to se tie materijala ovo podruje je obilje mjeovitih vrsta drvea. Obiluje drvenom graom i ona je kroz dug vremenski period koritena za gradnju kua, gospodarskih objekta unutar okunice kao i za gradnju klijeti u vinogradima. Gospodarski objekti unutar okunice su tagalj (kedenj) sa sjenkom (parmom), prostorom za kola i orae sprave (guvnom, priparmiem ili pristroekom) te plevu i traju, ko (kurunjak) od pletera za spremanje kukuruza, tala, svinjac (kotec), kokoinjac (koec) i u dnu okunice pelinjak (volnjak za mele). U selima Podravine nalazimo po koju drvenu kuu. U nekima od njih ive stariji ljudi i ne ele ih napustiti za vrijeme svoga ivota, mada i oni sami kau da su stare i dotrajale. Neke su kue su naputene i ruevine i svakog trenutka moe se oekivati da e biti uklonjene.

Mislim da je velika teta unitavati kulturnu batinu, nego bi trebali takve objekte obnoviti i pokazati mladima naine ivota na koji su ivjeli nae bake i djedovi. Kue manjih zapremina i povrine, nerijetko i od samo jedne prostorije sluile su za ivot i sve funkcije svakodnevnog ivota. Bez obzira na zapreminu kod svih stambenih objekata primjeuje se isti zajedniki nain gradnje kao i isti potrebni inventar u prostorijama kue. U sobi (hii), nalazio se visoki krevet (postela), ponekad s postelkom, odnosno podrivalkom, stol, klupe i krinje. U kuhinji se nalazila stara kuhinjska pe koja je bila vienamjenska. Tijekom vremena zbog poveanja broja lanova obitelji (poznato je da su obitelji imale brojnu djecu), dograivala se jo jedna manja stambena prostorija u kojoj je ivio mladi brani par, to je zadnja hia, komora, dok su odrasli mladii spavali u tali (na gredu tale zabili bi letve i na letve bi doao leaj u obliku sanduka u koji se stavljala slama). to se tie samih tala ona su bila u obliku kvadrata, a s lijeve i desne strane bili su odjeli za krmu i slamu, a po sredini su stavljali kola i sprave za poljoprivredu. Imali su i prostoriju u koju su tijekom ljeta prikupljali drva i spremali za zimu.

Stara kuhinjska pe

Stara kuhinjska pe se koristila se za peenje kruha kojeg su ukuani jeli po cijeli tjedan, koristila sa zagrijavanje cijele kue, i imala je jako veliku ulogu u kuanstvu.

Stara Podravska klet Gradnja kua prema tlocrtu uglavnom su trodijelne prizemnice s poluskoenim krovom, sa zabatom na ulicu, duljinom smjetene u dubinu dvorita, gdje se nalaze i ulazna vrata kue. Kuhinja se nalazi u sredini objekta. Na zabatnoj strani uvijek su dva mala prozora. Na osnovi djelom sauvanih i pregraenih kua moemo stei predodbu o tipinim i najrairenijem oblicima kua kao i nainu gradnje u ovom kraju. Evo jedan primjer kue koja je jo i dan danas u cjelovitom stanju. Prema tlocrtu to je trodijelna prizemnica s poluskoenim slamnim krovom. Kua je veliine 4, 50 9, 40 m, uom je zabatnom stranom okrenuta prema cesti, a duom prema dvoritu, to je uvjetovano parcelacijom i orijentacijom prostorija s obzirom na strane svijeta, a to je tipino za to podruje. Na zabatnoj strani prema cesti (Podravska magistrala) dva su mala prozora veliine 60 75 cm . Na izduenoj strani kue nalazi se jo jedan mali oblok prednje sobe prve hie veliine 75 60 cm i ulazna vrata kue irine 133 cm. Na zabatu kuenalazi se mali oblok zadnje hie, tj stranje sobe veliine 61 48 cm. Ulaznim vratima dolazi se u hodnik ganjk irine 1, 20 2, 40 m. Iz ganjka ravno je ulaz u kuhinju, a desno i lijevo u sobe. Veliina prednje sobe, prve hie je 4, 58 4, 20 m, a zadnje hie 1, 20 4, 80 m. Kuhinja se nalazila na sredini kue izmeu dvije sobe veliine 2, 40 2, 80 m.

Tipoloka shema stare hie

Pod u obje hie je od dasaka, a u kuhinji od nabijene zemlje. Iz kuhinje se po ljestvama ulazi na tavan. U kuhinji se nalazi ognjite, a dim je izlazio na dvorite. Na kuu su se zidali dimnjaci. Na tavanu se suilo meso, a u jednom djelu tavana se uvalo ito i kukuruz.

Tlocrtni prikaz stare hieKonstrukciju hie emo najlake shvatiti iz ove sheme:

Temelji su se radili na nain da su se na svaka dva metra zabijali stupii, trki od hrastovine ili kestena (vrlo rijetko kamen). To se zasulo zemljom, a na trke su se stavljali poceki-temeljne grade veih dimenzija od tesane hrastovine na kojima e poivati kua. Unutar poceka nabila se zemlja, premazana ilovaom u kojoj je bilo pljeve i time se zavrio temelj kue. Na krajevima poceka i u razmacima od dva metra u izdubljene rupe u poceku uvrivale su se okomite grede, podboji, trnjki, osoveri, koji su spajali pocek sa zavrnom gredom, dilnom, koja odozgo povezuje uzdune i poprene grede zida kue. Podboj ili trnjek bio je oko 2 m visine. Donjim krajem podboj se uvrstio u udubljenje u poceku drvenim klinom, dok je gornji kraj podboja bio zailjen, nosio je trnjek i njime se zabio u dilnu gredu i uvrstio drvenim klinom.

Detalj spoja podboja i poceka

Zidovi kue su se radili da je podboj ili trnjek s pocekom koso povezao pant, tanja i kraa greda od tesane hrastovine ili kestena koja je uvrstila kostur kue, kao i neki put i poprena greda (riglin). U zid kue izmeu podboja stavljalo se kestenovo kolje koje se isprepletalo kestenovim ili ljeskovim pruem. To se ispunilo zemljom ilovaom pomijeano s pljevom najprije s unutranje strane, a zatim izvana. Kad se zid malo posuio zagladio se mokrim dlanom, a neku su ga pobojali vapnom. Krovite na zavrne dilne grede (vjenanice) stavljale su se poprene grede u razmaku od jednog metra greda od grede. One su bile ujedno i glavne grede koje su potpora krovita i stropne grede, od kojih je srednje stropna nosiva greda neto veih dimenzija drale ostale grede. Na prene su se zabile prsnice-tesane daske koje su inile strop. Prsnice su se odozgo mazale blatom radi izolacije. Na prene su se stavljale tesane roenice, kose grede krovita, i na njih tesane letve na kojima se privrstila slama krova. Krov je poluskoen s malim trokutnim krovom povrinama na poluskoenim zabatima. Trokutna povrina zove se zatrep ili koljaa. Prvi zatrep tj. onaj nad ulinim zabatom kue bio je manji, a ispod njega bile su daske koje su zatvarale prielec, prostor nad zabatom kue. Zadnji zatrep bio je vei i ispod njega nije bilo dasaka. Krov se pokrivao slamom od rai. Hr se stresla od zrnja i slama povezala u snopove ritke ili ope. Ritki su se vezali na rahe, prue od ljeskovine guvama od trtovine ili vrbovom ibom. Krov je zavravao sedlom od slame koje se pokrivalo kuicama. Od jednog ritka dobivalo se pet do est kuica. Krov je pokrivao seljak koji se bavio i tom vrstom posla. U selu Sesvete ivio je Rok Funtek koji se je bavio pokrivanjem krovova, a umijee naslijedio od oca. Smatrao je da kvaliteta slame danas zbog mekoe stabljike ne odgovara toj svrsi, i da nije te kvalitete kakva je bila nekada.

Izvor: usmena predaja Literatura: Feletar, Dragutin; PODRAVINA - Opine Koprivnica, urevac, Ludbreg u prolosti i sadanjosti; Koprivnica 1989; Centar za kulturuInternet: http://www.virje.hr http://www.nacional.hr/clanak/46482/raskos-drvenih-kolibaFotografije: http://www.virje.hr Povijest graditeljstva | PODRAVSKA HIA Stranica | 6