Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)

8/17/2019 Statistički Podaci 2014. - Kolegij Turizam (1)

1/13

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET – ZAGREB

Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb

KATEDRA ZA TURIZAM

KOLEGIJ „TURIZAM“

Akademska 2015./2016. godina

OSNOVNI PODACI O TURIZMU

U SVIJETU I HRVATSKOJ

U 2014. GODINI

Autori:Izv.prof.dr.sc. Zvjezdana Hendija

Izv.prof.dr.sc. Oliver KesarDoc.dr.sc. Kristina Bučar

Copyright ©EKONOMSKI FAKULTET – ZAGREB

Katedra za turizam

Zagreb, veljača 2016.


2/13

Hendija, Z, Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u 2014. godini

Copyright © Ekonomski fakultet – Zagreb, Katedra za turizam 1

SADRŽAJ

1. TURIZAM U SVIJETU U 2014. GODINI ....................................................................................................................................................................................2

Tablica 1.1. OSNOVNI PODACI O TURIZMU U SVIJETU ..................................................................................................................................................... 2

Tablica 1.2. MEĐUNARODNI TURISTIČKI DOLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA ............................................................................................................... 2

Tablica 1.3. PRIHODI OD MEĐUNARODNOG TURIZMA U SVIJETU PO REGIJAMA ......................................................................................................... 2

Tablica 1.4. MEĐUNARODNI TURISTIČKI ODLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA ............................................................................................................... 2

Tablica 1.5. UDIO KORIŠTENIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ZA TURISTIČKA PUTOVANJA U SVIJETU ....................................................................... 2

Tablica 1.6. SVRHA POSJETE U MEĐUNARODNOM TURIZMU U SVIJETU ...................................................................................................................... 3

Tablice 1.7. TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA ................................................................................................................................................... 3

Tablica 1.7.1. VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA MEĐUNARODNIM TURISTIČKIM DOLASCIMA .............................. 3

Tablica 1.7.2. VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA PRIHODIMA OD MEĐUNARODNOG TURIZMA .............................. 3

Tablica 1.8. VODEĆE TURISTIČKI EMITIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA TURISTIČKOJ POTROŠNJI ............................................................................ 3

2. TURIZAM U HRVATSKOJ U 2014. GODINI .............................................................................................................................................................................3

Tablica 2.1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ............................................................................................................................................... 3

Tablica 2.2. UDIO INOZEMNIH U UKUPNIM NOĆENJIMA U HRVATSKOJ ......................................................................................................................... 4

Tablica 2.3. UDIO NOĆENJA TURISTA U PRIMORSKIM MJESTIMA U HRVATSKOJ ........................................................................................................ 4

Tablica 2.4. VODEĆA TURISTIČKI EMITIVNA TRŽIŠTA ZA HRVATSKU PREMA BROJU NOĆENJA ............................................................................... 4

Tablica 2.5. SEZONSKA KONCENTRACIJA BROJA NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ ............................................................................................... 4

Tablica 2.6. BROJ POSTELJA, NOĆENJA I ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U HRVATSKOJ PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA ........... 4

Tablica 2.7. STRUKTURA HOTELSKIH KAPACITETA PREMA KATEGORIJAMA U HRVATSKOJ ..................................................................................... 5

Tablica 2.8. UDJELI PRIHODA OD INOZEMNOG TURIZMA U BDP-u I IZVOZU USLUGA U HRVATSKOJ ....................................................................... 5

Tablica 2.9. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ ..................................................................................................................... 5

Tablica 2.10. MOTIVACIJA TURISTA ZA DOLAZAK U HRVATSKU ..................................................................................................................................... 5

Tablica 2.11. KORIŠTENO PRIJEVOZNO SREDSTVO ZA DOLAZAK TURISTA U HRVATSKU ......................................................................................... 6

3. HOTELIJERSTVO U SVJETU I HRVATSKOJ 2014. GODINE ...............................................................................................................................................6

Tablice 3.1. HOTELIJERSTVO U SVIJETU ............................................................................................................................................................................ 6

Tablica 3.1.1. VODEĆE HOTELSKE MARKE (BRENDOVI) U SVIJETU 2014. GODINE ................................................................................................. 6

Tablica 3.1.2. NAJVEĆE HOTELSKE KORPORACIJE U SVIJETU 2014. GODINE ........................................................................................................ 6

Tablice 3.2. HOTELIJERSTVO U HRVATSKOJ ..................................................................................................................................................................... 7

Tablica 3.2.1. MEĐUNARODNI HOTELSKI BRENDOVI KOJI POSLUJU I U HRVATSKOJ ............................................................................................ 7Tablica 3.2.2. VODEĆE DOMAĆE HOTELSKE GRUPACIJE U HRVATSKOJ ................................................................................................................. 7

4. TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ .................................................................................................................................................................8

Tablice 4.1. PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ ......................................................................................................................... 8

Tablica 4.1.1. PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) .................................... 8

Tablica 4.1.2. ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U HRVATSKOJ.............................................................................................................................. 9

Tablice 4.2. DRUŠTVENI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ .................................................................................................................... 10

Tablica 4.2.1. DRUŠTVENI (ANTROPOGENI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) ........................ 10

Tablica 4.2.2. UNESCO-V POPIS ZAŠTIĆENE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE BAŠTINE U HRVATSKOJ ......................................................... 11

Tablica 4.2.3. MANIFESTACIJSKI RESURSI U HRVATSKOJ (ODABRANI PRIMJERI) ................................................................................................ 12


3/13



1. TURIZAM U SVIJETU U 2014. GODINI

Tablica 1.1. OSNOVNI PODACI O TURIZMU U SVIJETU

Tablica 1.2. MEĐUNARODNI TURISTIČKI DOLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA

Tablica 1.3. PRIHODI OD MEĐUNARODNOG TURIZMA U SVIJETU PO REGIJAMA

Tablica 1.4. MEĐUNARODNI TURISTIČKI ODLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA

Tablica 1.5. UDIO KORIŠTENIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ZA TURISTIČKA PUTOVANJA U SVIJETU

Međunarodni turistički dolasci u svijetu

Domaći turistički dolasci u svijetu

Ostvareni prihodi od međunarodnog turizma u svijetu

Udio prihoda od međunarodnog turizma u svjetskom BDP-u

Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madr id, str. 2

2014.Pokazatelj

1,13 milijardi

između 5 i 6 milijardi

1,25 bilijuna USD

9%

Međunarodni turistički

dolasci

(u milijunima)

Udio

Europa 582 51%

Amerika* 181 16%

Azija i Pacifik 263 23%

Afrika 56 5%

Bliski Istok 51 5%

SVIJET 1.133 100%

Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madrid, str. 4

*Regija Amerika uključuje Sjevernu i Južnu Ameriku.

2014.

Regija

Prihodi od međunarodnog

turizma

(u milijardama USD)

Udio

Europa 509 41%

Amerika 274 22%

Azija i Pacifik 377 30% Afrika 36 3%

Bliski Istok 49 4%

SVIJET 1.245 100%


2014.

Regija

Međunarodni turistički

odlasci

(u milijunima)

Udio

Europa 575 51%

Amerika 189 17% Azija i Pacifik 268 24%

Afrika 33 3%

Bliski Istok 37 3%

Nije navedeno 31 2%

SVIJET 1.133 100%

Izvor: UNWTO (2015) T ourism Highlights 2014, Madr id, str. 13

2014.

Regija

Vrste prijevoza Udio u 2014.

Zračni 54%Cestovni 39%

Vodeni 5%

Željeznički 2%SVIJET 100%

Izvor: UNWTO (2015) T ourism Highlights 2014, Madrid, str. 5


4/13



Tablica 1.6. SVRHA POSJETE U MEĐUNARODNOM TURIZMU U SVIJETU

Tablice 1.7. TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA

Tablica 1.7.1. VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA MEĐUNARODNIM TURISTIČKIM DOLASCIMA

Tablica 1.7.2. VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA PRIHODIMA OD MEĐUNARODNOG TURIZMA

Tablica 1.8. VODEĆE TURISTIČKI EMITIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA TURISTIČKOJ POTROŠNJI

2. TURIZAM U HRVATSKOJ U 2014. GODINI

Tablica 2.1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ

53%

27%

14%

6%

100%

Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madr id, str. 5

*VFR - visit friends and relatives odnosno posjet rodbini i prijateljima.

Udio

Odmor i rekreacija

Nije navedeno (privatni razlozi i sl.)

SVIJET

Svrha posjete

Posjete prijateljima i rodbini (VFR*), zdravlje, vjera i sl.

Posao

Rang Udio

Francuska 1. 7,4%

SAD 2. 6,6%

Španjolska 3. 5,7%Kina 4. 4,9%

Italija 5. 4,3%

Ostale zemlje 71,1%

SVIJET 100,0%


Turističkireceptivne zemlje

2014.

Rang Udio

SAD 1. 14,2%

Španjolska 2. 5,2%Kina 3. 4,6%

Francuska 4. 4,5%Makao (Kina) 5. 4,1%

Ostale zemlje 67,4%

SVIJET 100,0%


Turističkireceptivne zemlje

2014.

Rang Udio

Kina 1. 13,2%

SAD 2. 8,9%

Njemačka 3. 7,4%

Ujedinjena Kraljevina 4. 4,6%Ruska Federacija 5. 4,1%

Ostale zemlje 61,8%

SVIJET 100,0%


2014.Turistički

emitivne zemlje

2014.

Dolasci turista 13.128.416

Noćenja turista 66.483.948Prosječan broj noćenja po dolasku (dana) 5,1Izvor: DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 13


5/13



Tablica 2.2. UDIO INOZEMNIH U UKUPNIM NOĆENJIMA U HRVATSKOJ

Tablica 2.3. UDIO NOĆENJA TURISTA U PRIMORSKIM MJESTIMA U HRVATSKOJ

Tablica 2.4. VODEĆA TURISTIČKI EMITIVNA TRŽIŠTA ZA HRVATSKU PREMA BROJU NOĆENJA

Tablica 2.5. SEZONSKA KONCENTRACIJA BROJA NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ

Tablica 2.6. BROJ POSTELJA, NOĆENJA I ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U HRVATSKOJ PREMA VRSTAMASMJEŠTAJA

2014.

Noćenja inozemnih turista 61.324.000Noćenja turista ukupno 66.483.948Udio 92%

Izvor: DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 13

2014.

Noćenja turista u primorskim mjestima 62.565.000Noćenja turista ukupno 66.483.948Udio 94%


RangNoćenja(u 000)

Udio

Njemačka 1. 14.749 22,2%Slovenija 2. 6.236 9,4%

Austrija 3. 5.404 8,1%

Hrvatska 5.160 7,8%

Češka 4. 4.600 6,9%Italija 5. 4.466 6,7%

Ostale zemlje 25.869 38,9%

UKUPNO 66.484 100,0%


Zemlje porijekla

turista

2014.

Noćenja Udio

Noćenja u 6. i 9. mjesecu 16.548.599 24,9%Noćenja u 7. i 8. mjesecu 40.901.209 61,5%Noćenja od 6. do 9. mjeseca 57.449.808 86,4%Noćenja od 10. do 5. mjeseca 9.034.140 13,6%

UKUPNO 66.483.948 100,0%

Izvor : DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 41

Noćenja 2014.

2014.

Hoteli 16.641 25,0% 133.228 13,6% 124,9 34,2%

Privatni smještaj 23.898 36,0% 471.272 48,2% 50,7 13,9%Kampovi 16.519 24,8% 236.162 24,2% 69,9 19,2%

Turistički apartmani i naselja 4.004 6,0% 46.558 4,8% 86,0 23,6%Ostali (lječilišta, hosteli, odmarališta i sl.) 5.422 8,2% 90.194 9,2% 60,1 16,5%

UKUPNO 66.484 100,0% 977.414 100,0% 68,0 18,6%

Izvor i: * za noćenja: SLJH (2015) Statistički ljetopis, God. 47, Zagreb, str. 450. ** za postelje: SLJH (2015) Statistički ljetopis, God. 47, Zagreb, str. 445.Napomene:

Ukupne postelje uključuju stalne i pomoćne postelje, stanje 31. kolovoza 2014. godine.Hoteli uključuju: hotele, hotele baštinu, aparthotele i integralne hotele;Privatni smještaj uključuje: sobe za iznajmljivanje, apartmane, studio-apartmane, kuće za odmor u kućanstvima, seljačka kućanstva;Kampovi uključuju: kampove, kampirališta i kamp-odmorišta i kampove u kućanstvima.

U postotkuBroj postelja Udio

Vrste objekata za smještajUkupna noćenja turista*

UdioNoćenja(u 000)

Ukupno postelje** Prosječna godišnja iskorištenost

U danima


6/13



Tablica 2.7. STRUKTURA HOTELSKIH KAPACITETA PREMA KATEGORIJAMA U HRVATSKOJ

Tablica 2.8. UDJELI PRIHODA OD INOZEMNOG TURIZMA U BDP-u I IZVOZU USLUGA U HRVATSKOJ

Tablica 2.9. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ

Tablica 2.10. MOTIVACIJA TURISTA ZA DOLAZAK U HRVATSKU

Ukupan broj

objekata Udio

Ukupan broj

postelja Udio

5* 34 5% 11.100 8%

4* 227 35% 52.450 39%

3* 317 48% 52.651 40%

2* 79 12% 16.847 13%

1*

UKUPNO 657 100% 133.048 100%

Izvor : DZS (2015) Turizam u 2014., Statističko izvješće br. 1539, Zagreb, str. 27

Kategorija

hotela

2014.

Pokazatelj 2014.

Prihodi od inozemnog turizma (u mlrd. EUR)* 7,4

BDP (u mlrd. EUR)* 43,1

Udio prihoda od inozemnog turizma u BDP-u 17,2%

Ukupan izvoz usluga (u mlrd. EUR)** 10,3

Udio pr ihoda od inozemnog tur izma u izvozu usluga 72,1%

Izvori: *Prihodi od turizma i BDP: Ministarstvo turizma (2015) Turizam u brojkama 2014., str 47

**Izvoz usluga: Hrvatska narodna banka (2015) Bilten 220, Statistički pregled, Godina XXI; Zagreb, str. 110

Vrsta izdatka*Iznos

(u eurima)Udio

Izdaci za smještaj 36,22 54,6%Izdaci za hranu i piće u restoranima i barovima 12,18 18,4%Izdaci za kupovinu u trgovinama 9,49 14,3%

Ostali izdaci (sport i rekreacija, zabava, izleti i sl.) 8,47 12,8%

Prosječni dnevni izdaci (potrošnja) turista 66,36 100,0%

Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Zagreb, str. 58*Napomena: podaci se odnose na pr imorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje.

Udio** Rang

Pasivni odmor, opuštanje 75,1% 1.

Zabava 43,0% 2.

Nova iskustva i doživljaji 29,9% 3.

Uživanje u jelu i piću, gastronomija 26,3% 4.

Upoznavanje prirodnih ljepota 20,2% 5.

Bavljenje sportom i rekreacijom 6,8% 6.

Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja 7,0% 7.

Posjet rodbini i prijateljima (VFR***) 6,1% 8.

Zdravstveni razlozi 4,1% 9.

Ronjenje 3,2% 10.

Wellness 1,4% 11.

Drugi motivI (kupovina, posao, vjera i dr.) 2,7%

Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Zagreb, str. 36

*Napomena: podaci se odnose na primorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje.

**Mogućnost više odgovora.

***VFR - visit friends and relatives.

Motiv*2014.


7/13



Tablica 2.11. KORIŠTENO PRIJEVOZNO SREDSTVO ZA DOLAZAK TURISTA U HRVATSKU

3. HOTELIJERSTVO U SVJETU I HRVATSKOJ 2014. GODINE

Tablice 3.1. HOTELIJERSTVO U SVIJETU

Tablica 3.1.1. VODEĆE HOTELSKE MARKE (BRENDOVI) U SVIJETU 2014. GODINE

Tablica 3.1.2. NAJVEĆE HOTELSKE KORPORACIJE U SVIJETU 2014. GODINE

2014.

81,3%

7,1%

10,9%

0,2%

0,5%

100,0%

Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Zagreb, str. 42*Napomena: podaci se odnose na pr imorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje.

ŽeljeznicaOstalo (brod, jahta, trajekt)

UKUPNO

Prijevozno sredstvo*

Osobni automobil, kamp kućica, autodom, motocikl, unajmljeni automobil Autobus

Zrakoplov

Hotelska marka (brend)*

7 Days InnBest Western

Holiday Inn Express

Holiday Inn Hotels & Resorts

Home Inn

Hilton Hotels & Resorts

Hampton by Hilton

Marriot Hotels

Super 8

Sheraton

Izvor: HotelsMag.com (2015) 325 Hotels, HOTELS magazine, str. 36.

*Prema broju soba.

SjedišteHitlon Worldwide SAD

Marriot International SAD

IHG - InterContinental Hotels Group Ujedinjena Kraljev ina

Wyndham Hotel Group SAD

Choice Hotels International SAD

Accor Hotels Francuska

Plateno Hotels Group Kina

Starwood Hotels & Resorts Worldwide SAD

Shanghai Jin Jang International Hotel Group Co. Kina

Best Western International SADIzvor: HotelsMag.com (2015) 325 Hotels, HOTELS magazine, str. 36.

*Prema broju soba.

Hotelska kompanija*


8/13



Tablice 3.2. HOTELIJERSTVO U HRVATSKOJ

Tablica 3.2.1. MEĐUNARODNI HOTELSKI BRENDOVI KOJI POSLUJU I U HRVATSKOJ

Tablica 3.2.2. VODEĆE DOMAĆE HOTELSKE GRUPACIJE U HRVATSKOJ

Hotelski brend Hotelska korporacija Sjedište

Sol Melia Melia Umag

Sheraton Starwood Zagreb, Dubrovnik

Westin Starwood ZagrebLe Meridien Starwood Split

Radison Blu Rezidor Orašac, Split

Hilton Hilton Zagreb

Double Tree by Hilton Hilton Zagreb

Iberostar Iberostar Cavtat, Dubrovnik

Falkensteiner Falkensteiner Zadar, Punat

Kempinski Kempinski Savudrija

Izvor: Ekonomski institut (2015) Sektorske analize - turizam, br. 41, Zagreb, str 9.

Hotelske grupacije Sjedište

Valmar Riviera d.d. PorečMaistra d.d Rovinj

Plava Laguna d.d. PorečIstraturist d.d Umag

Jadranski luksuzni hoteli d.d. Dubrovnik

Arenaturist d.d. Pula

Liburnija Rivijera d.d. Opatija

Solaris d.d. ŠibenikHUP Zagreb d.d. Zagreb

Sunčani Havar d.d. Hvar Izvor: Ekonomski institut (2015) Sektorske analize - turizam, br. 41, Zagreb, str 9.


9/13



4. TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ

Tablice 4.1. PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ

Tablica 4.1.1. PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI)Vrste resursa Hrvatska Svijet

umjereno topla klima - Mediteranska umjereno topla klima - Mediteranska,

planinska klima

- planine i planinski lanci Dinara, Alpe,

Sv. Jure na Biokovu - najviši vrh RH Mt.Blanc - najviši vrh Europe (na granici Francuske i Italije),Vidova gora - najviši vrh otoka Brača Himalaja - najviši planinski lanac na Zemlji (u 5 azijskih država,

najviše u Nepalu)- vulkani otok Jabuka kraj Visa (vulkanskog porijekla) Etna na Siciliji u Italiji,

Vezuv kod Napulja u Italiji,

Santorini u Grčkoj,Fujiyama u Japanu

- klisure Đerdap na Dunavu u između Srbije i Rumunjske,Wachau na Dunavu kod Beča u Austriji,

Loreley na Rajni u Njemačkoj -kanjoni Kanjon Čikole, Zrmanje, Cetine, Krke Grand Canyon u SAD,

kanjoni Morače, Pive i Tare u Crnoj Gori- spilje Cerovačke pećine na Velebitu Mamutska spilja u držav i Kentucky u SAD,

Veternica na Medvednici Holoch u Šv icarskoj,Grgosova spilja u Samoboru Postojnska jama i Škocjanska jama u Sloveniji,Modra spilja na otoku Biševo Macoha u Češkoj

- polja u kršu Gacko, Ličko, Krbavsko, Kninsko,Imotsko, Sinjsko polje

- otoci RH ima 1.244 otoka, otočića, hridi i grebena(najveći otoci:Krk i Cres)

- fjordovi Norveška, Čile

- oceani Atlantski ocean- mora Jadransko more Sredozemno more

- jezera (prirodna) Crveno i Modro jezero kod Imotskog, Balaton u MađarskojProkljansko jezero kod Bilica na rijeci Krki, Ženevsko jezero na granici između Švicarske i FrancuskeVransko jezero kod Šibenika, Züriško jezero u ŠvicarskojVransko jezero na Cresu, Mazurska jezera u Poljskoj

Veliko i Malo jezero na Mljetu Maggiore jezero pored Milana u Italiji

- rijeke: Sava, Drava, Dunav, Gacka Dunav, Vltava, Rajna,

- vodopadi na rijekama: Slapovi na Plitvičkim jezerima (npr. Veliki slap) vodopadi rijeke Niagare između Kanade i SAD-a,rijeke Zambezi (Viktorijini slapovi) u Africi,

- slapovi na rijekama: Skradinski buk na Krki, Angelovi slapovi na r ijeci Cuyun u Venezueli - najviši na svijetuRastoke kod Slunja

- podzemne vode: - termalno-mineralne vode: Bizovačke toplice, Daruvarske toplice, Vichy u Francuskoj,

Istarske toplice, Krapinske toplice, Baden-Baden i Wisbaden u NjemačkojStubičke toplice, Tuheljske toplice, Karlovy Vary i Marianske Lazne u ČeškojVaraždinske toplice, Gastein u AustrijiTerme Topusko, Rogaška Slatina i Čatež ob Savi u SlovenijiTerme Jezerčica, Spa u BelgijiTerme Sv. Martin, Debrecin i Budimpešta u MađarskojNaftalan Ivanić Grad Abano Terme kraj Venecije, Montecatini u Toscani u Italiji

- gejziri na Islandu, Novom Zelandu, SAD-u i na Tibetu

- ledenjaci

alpski: ledenjak Grosser Aletschgletscher i glečer Hintertuxer uŠvicarskoj,ledenjak Pasterzen, glečer Mölltaler, Grossglockner u Austriji

1. KLIMATSKI:

2. GEOMORFOLOŠKI:

3. HIDROGRAFSKI :


10/13



Tablica 4.1.1. PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) (nastavak)

Tablica 4.1.2. ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U HRVATSKOJ

Vrste resursa Hrvatska Svijet

- fauna:

- posebne životinjske vrste: bjeloglavi sup, ris, vepar, jelen, panda u Kini,

sredozemna medvjedica, pas dalmatiner klokan u Australiji

- životinjski svijet kao mogućnost sportske rekreacije:

lipicaner i hrv atski posav ac (konji) rodeo u SAD-u

- autohtoni gastronomski specijaliteti janjetina s Paga i Krka, riblji paprikaš u Mađarskoj, Pekinška patka,

škampi iz Istre, pastrve iz rijeke Gacke, sushi u Japanu

purica iz Hrv. zagorja

- flora:

- kuriozitetne biljke (npr. endemske): runolist na Velebitu, drvo sekvoje u Sj. Americi

Velebitska degenija, ginko u Kini

hrvatska perunika, božikovina

- posebne biljke smokva, maslina, lavanda tulipani u Nizozemskoj, ruže u Bugarskoj

- tipovi pejsaža:

- planinski pejsaž Velebit, Biokovo alpski, pirinejski, karpatski, himalajski

- nizinski pejsaž panonski panonski, ukrajinski, nizozemski, sj.-američki - primorski pejsaž dalmatinski tip obale dalmatinski tip obale, andaluzijski

- zaštićena prirodna područja

(Tablica 4.1.2.)

NP Plitvička jezera (UNESCO) NP Yellowstone u SAD = 1. NP u svijetu

otočje Galapagos (NP i podmorski rezervat biosfere)

4. BIOGEOGRAFSKI:

5. PEJSAŽNI:

Kategorija zaštite Broj PodručjeStrogi prirodni rezervati 2 Bijele i Samarske stijene na Velebitu

Hajdučki i Rožanski kukovi na VelebituNacionalni parkovi 8 Plitvička jezera (UNESCO zaštita od 1979.),

Brijuni,

Kornati,

Krka,

Mljet,

Paklenica,

Risnjak,

Sjeverni Velebit

Parkovi prirode 11 Biokovo,

Kopački rit,Lastovsko otočje,Lonjsko polje,

Medvednica,

Papuk,

Telašćica,Učka,

Velebit,Vransko jezero,

Žumberak – Samoborsko gorjePosebni rezervati 77

Regionalni parkovi 2

Spomenici prirode 81

Značajni krajobrazi 82Park šume 26Spomenici parkov ne arhitekture 119

UKUPNO 408

Izvor: Državni zavod za zaštitu pr irode (2015) Zaštićena područja u Hrvatskoj, stanje: 9. rujna 2015.,dostupno na: http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html


11/13



Tablice 4.2. DRUŠTVENI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ

Tablica 4.2.1. DRUŠTVENI (ANTROPOGENI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) Vrste resursa Hrvatska Svijet

- sačuvani ostaci prošlih civilizacija: - prapovijest Vučedol spilja Altamira u Španjolskoj (prethistorijski crteži)

Hušnjakovo brdo - nalazište Krapinskog pračovjeka Stonehenge iz Velike Britanije

Arheološki park "Andautonija" u Šćitarjevu kraj Z agreba Egipatske piramidevojnici od terakote u Kini

- antika grad Solin kraj Splita (virtualni muzej rimskog naselja) naselje Pompeji kod Napulja

arena u Puli Rimske katakombe u Rimu

Dioklecijanova palača u Splitu (UNESCO) amfiteatar u Rimu i Veroni- spomenici i kulturno-povijesni objekti:

- crkve Katedrala Sv. Stjepana iz Zagreba,

Katedrala Sv. Petra i Pavla u Đakovu,Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (UNESCO),Katedrala Sv. Stošije i Katedrala Sv. Donata u Zadru,

- dvorci Trakošćan, Veliki Tabor , dvorac Eltz (Vukovar) Loire (Francuska), palača Louvre (Parizu),Schönbrunn (Beč)

- svetišta Marija Bistrica, Fatima (Portugal),Trsat, Jeruzalem (Izrael), Meka (Saudijska Arabija)

Ludbreg Vatikan (Italija)

- urbanističke cjeline grad Dubrovnik grad Venecija (Italija)grad Trogir (UNESCO) grad Pisa (Italija)

grad Brugge (Belgija)

U RH tu ulazi sva od UN ESCO-a zaštićena nematerijalnabaština (v idi Tablicu 4.2.2.)

- rukotvorine čipka: paška, lepoglavska, hvarska čipka - narodne nošnje slavonska narodna nošnja, narodna nošnja otoka Suska Dindrle - njemačka narodna nošnja

- narodni plesovi Mor eška na Kor čuli, Linđo u Dubr ov niku flamenco u Španjolskoj, tango u Argentini - narodne pjesme ojkanje, klapsko pjevanje, bećarac - autohtona jela i specijaliteti te paprenjak, licitarsko srce, fr itule, viška pogača, r iblja juha u Mađarskoj, kebab u Turskoj, tradicionalna pića i napitci šljivovica i dr. pizza u Italiji, gyros u Grčkoj, paella u Španjolskoj

pivo u Njemačkoj, Belgiji, Češkoj i Irskoj - ostala nematerijalna baština nekog naroda kravata; Slavoljub Penkala (slavna osoba)

- kulturne ustanove - organizatori izložbi Memorijalni centar Nikola Tesla (Smiljan kod Gospića) Prado Muzej u Madridu (Španjolska) (muzeji, zbirke, knjižnice i sl.) Memorijalni centar Domovinskog rata (Vukovar) Galeri ja Uffizi u Firenci ( Italija)

Muzej Louvre u Parizu (Francuska)

Muzej Ermitaž u St. Petersburgu (Ruska Fed.)- spomenici iz kulturno pov ijesnog razvoja Zdenac života u Zagrebu (kipar I. Meštrović) Mona Lisa (muzej Louvre, Pariz, Leonar do da Vinci) nekog naroda (kipovi, slike i sl.) Spomenik Seljačkoj buni (kipar A. Augustinčić), Kip Davida (F irenza, Michelangelo)

Kip Grgura N inskog u Splitu (kipar I. Meštrović)- suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, Morske orgulje u Zadru Eiffelov toranj u Parizu glazbenoj umjetnosti Pozdrav suncu u Zadru Opera u Sydneyju

Atomium u Brusselu

- posebni tipovi naselja, ur bane cjeline istarska naselja: H um, Motov un, Gr ožnjan, Alhambra u Španjolskoj.Povijesna jezgra Trogira (UNESCO)

Gornji Grad u Zagrebu- trgovi, ulice Trg bana Josipa Jelačića Trg. Sv. Marka u Veneciji

Stradun u Dubrovniku Trafalgar Square u Londonu

Korzo u Rijeci Wall Street u New Yorku

Kalelarga (Široka ulica) u Zadru Champs-Élysées u ParizuSplitska riva

4. MANIFESTACIJSKI - kulturne, zabavne, sportske, v jerske, gospodarske i ostale manifestacije - posebna Tablica 4.2.3.

2. ETNOSOCIJALNI - materijalna i duhovna (nematerijalna) kultura nekog naroda:

1. KULTURNO-POVIJESNI - sačuvani ostaci prošlih civilizacija, kulturno-povijesni spomenici i objekti te urbanističke cjeline:

3. UMJETNIČKI - spomenici iz kulturno i povijesnog r azvoja nekog naroda ( vidi Tablicu 4.2.2.) i suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj umjetnosti:

5. AMBIJENTALNI (manje ili veće pr ostorne cjeline):


12/13



Tablica 4.2.2. UNESCO-V POPIS ZAŠTIĆENE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE BAŠTINE U HRVATSKOJ

Vrsta turističkog resursa MATERIJALNA BAŠTINA:

- kulturna materijalna baština:Povijesna jezgra Trogira ambijentalni/ kulturno-povijesni

Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split kulturno-povijesni

Starigradsko polje na otoku Hvaru kulturno-povijesniStari grad Dubrovnik kulturno-povijesni

Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku kulturno-povijesniRanokršćanski Kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču kulturno-povijesni

- prirodna materijalna baština:Nacionalni park Plitvička Jezera pejsažni/ hidrografski/ geomorfološki/ biogeografski

NEMATERIJALNA BAŠTINA:Festa Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika etnosocijalniČipkarstvo u Lepoglavi, na Hvaru i Pagu etnosocijalniHvarska procesija "Za križen" etnosocijalniGodišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine etnosocijalniPjevanje i sviranje dvoglasja tijesnih intervala iz Istre i Hrv. primorja etnosocijalni

Proljetna procesija Ljelja ili kraljica iz Gorjana etnosocijalniUmijeće izrade tradicijskih drvenih igračaka iz Hrvatskog zagorja etnosocijalniSinjska alka - viteški turnir u Sinju etnosocijalni/ manifestacijskiGlazbeni izričaj ojkanje etnosocijalniBećarac iz Slavonije, Baranje i Srijema etnosocijalniMedičarski obrt u Sjevernoj Hrvatskoj etnosocijalniNijemo kolo Dalmatinske zagore etnosocijalni

Klapsko pjevanje etnosocijalni

Mediteranska prehrana etnosocijalni/ biogeografski

Izvor: Ministarstvo kulture RH (2016) Upisana dobra Republike Hrvatske na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine,dostupno na: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4642 (18.2.2016)


13/13



Tablica 4.2.3. MANIFESTACIJSKI RESURSI U HRVATSKOJ (ODABRANI PRIMJERI)

Naziv manifestacije Mjesto održav anja

Festivali, igre i drug e kulturne manifestacije: Dubrovačke ljetne igre (kazališno-scenska manifestacija) Dubrovnik- glazbeni festivali: Muzički bijenale Zagreb, Zagreb

Vodice - Jazz & Blues festival, Vodice

Međunarodni festival djeteta, ŠibenikVaraždinske barokne večeri, Varaždin

Osorske glazbene večeri, Osor Glazbene večeri na sv. Donatu Zadar - filmski festivali: ANIMAFEST - Međunar. festival animiranog filma, Zagreb

ZagrebDOX - Međunar. festival dokumentarnog filma, ZagrebPulski filmski festival, Pula

Vukovar film festival, Vukovar

Motovun - film festival Motovun

- kazališni festivali: PIF- Međunar. festival kazališta lutaka, ZagrebBrijunsko ljeto kazališta Ulysses, BrijuniFestival plesa i neverbalnog kazališta Svetivinčenat

- kulturno-povijesne manifestacije: Koprivnički renesansni festival KoprivnicaDani Dioklecijana Split

Rapska fjera Rab

Sinjska alka - tradicionalna viteška igra (UNESCO) SinjTrka na prstenac Barban

Smotre folklora i etnosocijalne manifestacije: Međunarodna smotra folklora Zagreb

Đakovački vezovi ĐakovoPicokijada ĐurđevacVinkovačke jeseni VinkovciPorcijunkulovo Čakovec

Viteške igre: Gusarska bitka OmišBitka kod Stubice (obilježavanje Seljačke bune) Donja Stubica

Karnevali, poklade: Samoborski fašnik Samobor Riječki karneval Rijeka

Suvremeni ulični f estivali i manifestacije: Špancirfest Varaždin

Cest is D'Best Zagreb

Advent u Zagrebu Zagreb

Zabavni f estivali suvremene g lazbe: INmusic festival Zagreb

Ultra Music festival elektronske glazbe, Split

Terraneo Zadar

Sportska prvenstva i igre ATP Croatia Open teniski turnir Umag

ATP Zagreb Indoors teniski turnir Zagreb

VIP Snow Queen Trophy (VIP Snježna kraljica na Sljemenu) ZagrebSvjetsko rukometno prvenstvo 2009. 6 gradova u RH

Univerzijada 1987. Zagreb

Mediteranske igre 1979. Split

Panonian Cha llenge - festival ekstremnih spor tova Osijek

Hodočašća Marija Bistrica Marija Bistrica

Ludbreg, Ludbreg

Aljmaš, Aljmaš u općini ErdutMajka božja T rsatska Rijeka

Gospodarske izložbe Jesenski velesajam Zagreb

Sajmovi ITF - International Tourism Fair Zagreb

Croatia Boat Show SplitInterliber - sajam knjiga Zagreb

Izvor: popis manifestacija preuzet je djelomično iz sljedećeg izvora: HTZ (2014) Odluka o dodjeli potpora nacionalnim i regionalnim događanjima u 2014. godini, Turističko v ijeće HTZ-a, Zagreb,dostupno na: http://business.croatia.hr/Documents/3250/Odluka-o-dodjeli-potpora-za-nacionalna-i-regionalna-dogadanja-2014.pdf (17.2.2016)

OSTALE MANIFESTACIJE (znanstvene, obrazovne, modne, poslovni skupovi i sl.)

KULTURNE MANIFESTACIJE:

ZABAVNE MANIFESTACIJE:

S PORTSKE MANIF ESTACIJE:

VJERSKE MANIFESTACIJE:

GOSPODARSKE MANIFESTACIJE: