Upload
xhemoe904093
View
225
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
1/133
Osnovni statistiki pojmovi
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
2/133
Statistika nauna disciplina zaposmatranje odnosa
Statistika u medicini posmatranjeodnosa izmeu zdravlja i bolesti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
3/133
Statistika u medicini:
Praenje frekvencije pojedinih oboljenja, tefaktora koji na njih utiu
Istraivanje uzroka obolijevanja
Istraivanje rizika za obolijevanje
Praenje toka bolesti
Praenje uspjeha u prevenciji
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
4/133
Statistika istraivanja u zdravstvu:
Meunarodni standardi odreeni od SZO
Komparabilnost podataka unutar jednezemlje
Komparabilnost podataka meu zemljama
Obaveza zemalja da izvjetavaju
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
5/133
Od posebne vanosti za SZObazni indikatori:
Ukupan broj stanovnika
Broj roenih
Stopa umiranja djece ispod jedne godine
Stopa umiranja djece ispod pet godina
Oekivana duina ivota
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
6/133
Nacionalni dohodak po glavi stanovnika
Procenat pismenih
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
7/133
Ostali vani parametri :
- Ishrana- prati se preko podataka o teininovoroenadi
- Ugroena kategorija djeca ispod 1900grama
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
8/133
Preko 10% novoroenih sa manje od1900 grama neodgovarajua ishrana
Preko 15% novoroenih sa manje od 1900grama ishrana stanovnitva veomadeficitarna
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
9/133
Uslovi ivljenja i zdravlje
Zdravlje je direktno povezano sa :
- Nainom vodosnabdjevanja
- Sanitacijom okoline
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
10/133
- Dostupnosti zdravstvene zatite -posebno imunizaciji protiv TBC, difterije,
tetanusa, pertusisa, polia i morbila
Ove indikatore zdravlja prikupljaUNICEF
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
11/133
Na osnovu indikatora se vri procjenaglobalnih ciljeva :
- eliminacija divljeg polio virusa
- eliminacija kongenitalnog tetanusa
- eliminacija kongenitalne rubeole
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
12/133
Podaci o populaciji-stanovnitvu
1. Popis stanovnitva sveobuhvatan,pouzdan i taan izvor podataka opopulaciji
2. Podaci o optoj populaciji
3. Podaci po dobnim grupama, polu, mjestu
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
13/133
U godinama izmeu dva popisa bitnopraenje trendova
Ekstrapolacija trenda
Dodavanje postojeim podacima
podataka o roenim, a oduzimanjepodataka o umrlim
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
14/133
Problemi kod intenzivnijih migracijastanovnitva (doseljeni, odseljeni)
Za neka istraivanja potrebni podaci obroju domainstava
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
15/133
Vitalna statistika
Broj roenih - natalitet
Broj umrlih mortalitet
Prirodni prirataj (natalitet-mortalitet)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
16/133
- Broj ena fertilne dobi
- Broj sklopljenih brakova
- Broj razvedenih brakova
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
17/133
Statistiki odnos - vrijednost dobijenaporeenjem dvaju veliina
Proporcija - odnos dijela prema cjelini
Indeks odnos dvaju ili vie
promjenljivih veliina (body mass index)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
18/133
Izraunati odnos postelja na hirurgiji uodnosu na UKC ta je to ?
Izraunati broj postelja na jednog doktora
- ta je to ?
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
19/133
19
Odnos-kolinik
Vrijednost dobijena dijeljenjem dvijeveliine
Brojilac i imenilac razliite veliine
br.mukaraca
Odnos polova --------------------br. ena
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
20/133
20
Proporcija
Odnos u kome je brojilac ukljuen uimenilac
br.ena Proporcija ena ------------------------
br.ena + br.mukaraca
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
21/133
21
Odnos dijela prema cjelini
Ista jedinica posmatranja
Raspon vrijednosti : 0- 1
Izraava se decimalnim brojevima ili %
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
22/133
22
Stope
M jera promjene jedne veline pojedinici druge veliine
X- vrijeme
Y vremenski kontinuiran proces Stopa prosjena brzina tog procesa
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
23/133
Stope izraavaju brzinu javljanja, odnosnokretanja neke pojave u jedinici vremena
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
24/133
24
Stope slue za izraavanje brzine
javljanja i kretanja nekih pojava :raanja, obolijevanja, irenja oboljenja,umiranja u posmatranom vremenu.
br.roenih/oboljelih/umrlih
---------------------------------
broj posmatranih osoba(u vremenu)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
25/133
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
26/133
26
Imenilac stope :
a) zatvorena, fiksna, stabilna kohorta
Odreena grupa ljudi, slinih karakteristika
(dob, pol, izloenost potencijalnom agensu)
b) otvorena,dinamina, nestabilna
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
27/133
27
Stopa incidencije - I
br.novonastalih dogaaja u
odreenom periodu
I = ------------------------- XK
populacija sredinom
posmatranog perioda
K- konstanta 1000, 100 000 isl.
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
28/133
Kod akutnih oboljenja:
incidenca=morbiditet
broj oboljelih
Stopa incidence(morbiditeta) --------------------
brojstanovnika
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
29/133
Kod hroninih oboljenja
broj novooboljelihStopa incidence ------------------------------
broj stanovnika
ukupan broj oboljelih Stopa prevalence-----------------------------broj stanovnika
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
30/133
Pokazatelji umiranja
broj umrlih
Mortalitet -------------------------------broj stanovnika
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
31/133
broj umrlih od neke bolesti
Letalitet------------------------------------ X 00broj oboljelih od te bolesti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
32/133
32
Mt dojenadi
br djece umrle u prvoj godini ivotaMt dojenadi= -- ---------------------------------x k
broj ivoroene djece u istoj godini
Konstanta - 1000
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
33/133
Opte stope- preraunate na ukupnu
populaciju
Specifine stope - odnose se na jedan
pol, na jednu dobnu grupu, na jednooboljenje
Opte stope na 1000 Specifine stope na 100 000
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
34/133
Skale mjerenja
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
35/133
1. Dihotomna ili binarna postoje dvijekategorije koje se meusobno iskljuuju:
-muko/ensko,
- iv/mrtav,
- zdrav/bolestan
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
36/133
2. Nominalna skala varijable koje se nemogu rangirati :
-brano stanje
-mjesto boravka
- nacionalnost
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
37/133
3.Ordinalna skala- oboljeja kvalitativna,
kategorije rasporeene po redosljedu:
- stepen infekcije :inaparentna, laka,
tipina, teka
-ishod lijeenja: izljeenje, poboljanje,
nepromjenjeno, pogoranje, smrt,
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
38/133
4. Intervalska skala : postoje rastojanjameu pojedinim kategorijama mjerljiva ijednaka
Nula ne znai da varijable nema:
- temperatura 0 stepeni,
- pono, nula sati
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
39/133
5. Racionalna skalaskala odnosa
Poinje od nule, nula odsustvo pojave(broj odlazaka ljekaru, visina plae)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
40/133
PODACI pisani ili brojni izrazi kojimse prikazuje neka pojava ili proces
Niz podataka grupisanih po nekomobiljeju statistika serija
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
41/133
Broj statistikih jedinica u jednom
obiljeju uestalost ili frekvenca obiljeja
Vremenske serije - vezane za odreenevremenske periode
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
42/133
Statistike serije mogu biti :
Brojene varijable, kvalitativne (po razliitimdijagnozama)
Mjerene varijable, kvantitativne ( duinalijeenja, b.o.dani )
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
43/133
Statistike tabele meusobni odnosistatistikih serija
Redovi horizontalno poredani nizovi
Stupci vertikalni nizovi
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
44/133
44
Tabelarni prikazOPINA 2005 2006 2007 2008 Ukupno
broj % broj % broj % broj % broj %
Olovo 0 0 0 0 0 0 3 1,7 3 0,7
Vare 0 0 0 0 1 1,2 1 0,6 2 0,5
Breza 2 3,1 0 0 0 0 0 0 2 0,5
Visoko 3 4,6 1 1,3 0 0 15 8,7 19 4,7
Kakanj 0 0 2 2,6 5 6,1 7 4,1 14 3,5Zenica 20 30,7 42 53,2 45 54,2 81 47,4 188 47,3
Teanj 1 1,5 0 0 4 4,8 18 10,5 23 5,7
Doboj jug 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Usora 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Maglaj 2 3,1 0 0 1 1,2 19 11,1 22 5,5
Zavidovii 2 3,1 5 6,3 6 7,3 7 4,1 20 5,1
epe 35 53,8 29 36,7 21 25,3 20 11,7 105 26,4
UKUPNO 65 16,4 79 19,8 83 20,9 171 42,9 398 100
Tabela : Kretanje bruceloze na ZE-DO kantonu po opinama za period od
2005. do juna 2008. godine
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
45/133
Prvi red - zaglavlje tabele Prvi stubac predstubac
Zaglavlje i predstubac su tekstualni diotabele
Posljednji red i posljednji stubac zbrojni(prikazuje se zbir, ukupno)
- Ostali dio tabele RADNI
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
46/133
Kad ne treba praviti tabelu ?
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
47/133
Brojene varijable, kvalitativne prebroji
se koliko jedinica posmatranja imaodreenu karakteristiku: pol, branostanje, vakcinalni status
Mjerene varijable, kvantitativne: visina,teina, duina inkubacije
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
48/133
Brojene- kvalitativne varijable :raunaju se odnosi, proporcije i stope
Mjerene kvantitativne varijable :apsolutni brojevi, aritmetika sredina,
standardna devijacija
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
49/133
Grafiki prikazi brojenih i mjerenih
varijabliGrafiko, slikovito predstavljanje
jednostavnije razumijevanje
-Brojene, kvalitativne varijable :
kruni, stubiasti, takasti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
50/133
-Mjerene, kvantitativne varijable:
histogram, poligon uestalosti ili frekvencije
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
51/133
Linearni grafikon
0
20
40
60
80
2003 2004 2005 2006 2007
Amoebiasis
Echinoc
Trichin
Grafiki prikaz parazitarnih oboljenja u FBiH
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
52/133
Kruni grafikon
B R O J P R IJ A VL J E NIH S L U A J E VA
ANTR AXA U HRVATS K OJ
18; 23,08%
11; 14,10%
13; 16,67%
26; 33,33%
10; 12,82%
S lavonija i Ba ranja
S redi nja H rvatska
Istra, K varner, G ors ki kk otar
i Lika
S jeverna D almac ija
J una dalmac ija
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
53/133
Koritenje rukavica po zanimanjima
oktoriSe tre
a te
i ta ice
tao
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
54/133
tapiasti grafikon
Grafikon br.X. Zastupljenost Enterocolitisa po dobnim skupinama u KS u
periodu od 2003. 2007
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
55/133
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
56/133
Mane grafikog prikazivanja:
Kod malih apsolutnih brojeva, pogrenizakljuci
Kod ekstrapolacije trenda nekadatrend povean i preko 100%
Problemi sa prikazivanjem malihvrijednosti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
57/133
Postupak sa brojenim varijablama
Prikaz u apsolutnim brojevima
uz to procenti ili proporcije
Procjena znaajnosti razlika- hi kvadrattest
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
58/133
Srednje vrijednosti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
59/133
Medijana
Statistika varijabla koja pripadastatistikoj jedinici u centru serije
Medijana elemente skupa dijeli u dva jednaka dijela
Vrijednost medijane je odreena njenimpoloajem u numerikom nizu
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
60/133
Kod neparnih skupova :
N+1
______________
Medijana
2
-K
od parnih- zbir dva srednja / 2
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
61/133
Na medijanu ne utie broj, nitivrijednost rezultata
Na vrijednost medijane ne utiuekstremno visoke ili niske vrijednosti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
62/133
Mod - najea ili tipina vrijednost
Numeriko obiljeje koje se najeepojavljuje
Mod je srednja vrijednost oko koje selanovi skupa najgue gomilaju
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
63/133
ARITMETIKA SREDINA
Srednja vrijednost, prosjena vrijednost
Zbir svih vrijednosti podijeljen sa brojem
vrijednosti __ X
X N
Prosta aritmetika sredina- svaka vrijednost se javlja samo jedamput
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
64/133
Ponderisana pojedine vrijednosti seponavljaju vie puta
__ fXX f N
Aritmetika sredina dobra akonema velikih odstupanja
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
65/133
Postupak sa mjerenim varijablama
Normalna raspodjela Gausova kriva
M jere centralne tendencije
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
66/133
Standardna devijacija
Prosjeno odstupanje vrijednosti svihlanova jedne grupe od njihovearitmetike sredine
Sva pojedinana odstupnja se saberu ipodijele sa brojem odstupanja
(negativnosti se kvadriraju)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
67/133
Kad je grupa manja od 30,korekcijaumjesto N, N-1
Manja varijabilnost je u grupi gdje je
standardna devijacija mala
Uvijek se rauna u apsolutnim
brojevima i u istim mjernim jedinicamakao i aritmetika sredina
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
68/133
68
Gausova kriva primjer prikazivanja nekogobiljeja u grupi, na pravouglom koordinatnomsistemu
Normalna distribucija prikazuje kako serasporeuju pojedinci u grupi
Na y osi ordinati (vertikali)- broj
Na x osi apscisi(horizontali) - vrijednost__
Oblik zvona, vrh X
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
69/133
69
Simetrina raspodjela je ako se ispituje:
- bioloka osobina
- dovoljno velika grupa
- homogena grupa
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
70/133
70
Zakonitosti Gausove krive
U rasponu od aritmetike sredine za+/- 1 standardna devijacija nalazi se68% ispitivane grupe (34% u + i -)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
71/133
71
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
72/133
- U rasponu od +/- 2 stand. devijacije odaritmetike sredine je oko 95% ispitivanoguzorka
- U rasponu od 3 stand. devijacije odaritmetike sredine je 99,7%
- ostaje izvan samo 0,3%
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
73/133
73
Sve to je pod Gausovom krivom
pripada istom ( osnovnom) skupu, a onikoji su izvan se SIGNJIFIKANTNOrazlikuju
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
74/133
Geometrijska sredina- kvadratni korjen izumnoka vrijednosti
Praenje promjena meu vrijednostima
Harmonijska sredina recipronaaritmetika sredina
Slui za praenje prosjeka nekih odnosa
MORBIDITETNA STATISTIKA
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
75/133
MORBIDITETNA STATISTIKA
Prati i prouava :- pojavu novih sluajeva bolesti- rairenost bolesti-etioloke faktore bolesti- uspjenost u prevenciji, lijeenju irehabilitaciji
-ekonomske gubitke nastale zbogbolesti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
76/133
Parametri koji se posmatraju:
- oboljele osobe (sa svim karakteristikama)
- vrste oboljenja
vrijeme ( razliiti vremenski intervali - zavisno odprirode oboljenja)
kalendarska godina je najei vremenskiperiod posmatranja za statistika istraivanja
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
77/133
Slui za praenje :
- javljana novih sluajeva oboljenja
rairenosti pojedinih oboljenja
pojedinih faktora koji utiu na nastanak
oboljenja
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
78/133
postupaka prevencije, lijeenja irehabilitacije, te za procjenu njihoveefikasnosti
ekonomskih efekata koji su posljedicaobolijevanja
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
79/133
- opti morbiditet - ukupan broj svihoboljenja u odnosu na ukupnu populaciju ,
uobiajeni period posmatranja jednakalendarska godine
stopa male primjenjivosti - neprecizna
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
80/133
Stopama specifinog morbiditeta se moguizraziti obolijevanja prema :
vrstama (kardiovaskularna, maligna, zarazna )
karakteristikama oboljelih osoba ( dob, pol,mjesto stanovanja, zanimanje)
vremenskim periodima javljanja ili posmatranja( mjeseno, kvartalno, po sezonama, godinje)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
81/133
Cikliki morbiditet uporedno praenjeobolijevanja od nekog oboljenja u
odreenim vremenskim intervalima
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
82/133
Sezonski morbiditet - za oboljenja ijaetiologija zavisi od faktora promjenjivihu pojedinim periodima godine
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
83/133
Specifini morbiditet :-po dobu,
- polu,
- zanimanju,- vrsti oboljenja,
-vremenu javljanja
- Kod akutnih oboljenja se rauna za 1 g
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
84/133
Kod hroninih oboljenja :
broj novooboljelih x 100(1000)Stopa incidence broj stanovnika (izloenih)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
85/133
Incidenca - novi sluajevi oboljenja u
nekom vremenskom periodu
i kod akutnih i kod hroninih oboljenja,
za procjenu povreda, nivoa radnogapsentizma
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
86/133
vei znaaj kod akutnih oboljenja, zbogkratkog trajanja oboljenja
vrijeme posmatranja zavisi od prirodeoboljenja : kod nekih akutnih oboljenjasati, esto dani, sedmice, mjeseci
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
87/133
Prevalenca ukupan broj svih oboljelih
od nekog oboljenja
ukazuje na rairenost pojedinih oboljenja
najei period posmatranja jekalendarska godina
stopa prevalence zavisi od duinetrajanja oboljenja, te efikasnosti lijeenja
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
88/133
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
89/133
broj ukupno oboljelih x 100(1000)
Stopa prevalence broj stanovnika(izloenih)
Dentalni index procjena intenziteta karijesakariozni, plomb i ekstrax zubi x 100
Klein- Palmerov KEP index = ukupno pregledanih lica
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
90/133
Opta stopa apsentizma:
svi izgubljeni dani x 100broj radnih dana u godini
-Stopa incidence apsentizma :
ukupan broj sluajeva odsustva zbog bolesti x100
prosjean broj zaposlenih u godini
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
91/133
Stopa traumatizma na radu :
broj povrijeenih na radu x 100
broj zaposlenih
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
92/133
Opte stope prikazuju ukupnoobolijevanje ili umiranje u ukupnoj
populaciji
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
93/133
Specifine stope :
- po polu, dobu, vrsti oboljenja
Osnovni uslov : i brojilac i imenilac semoraju odnositi na istu populacionu grupu
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
94/133
Koritenje stopa u epidemijama
br.inficiranih ili oboljelih
Stopa javljanja--------------------------------
populacija na poetku epidemije
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
95/133
br novoinficiranih
Stopa sekundarnog javljanja--------------------
br.izloenih,osjetljivih osoba
Kod sekundarnog javljanja se neraunaju indeksni sluajevi, odnosno ko jeve zaraen
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
96/133
Epidemioloka formula:
osjetljivi x izloeni x inficirani x oboljeli x
populac osjetljivi izloeni inficirani
umrli = umrli
oboljeli populacija
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
97/133
-odnos broja osjetljivih i broja stanovnika
daje sliku kolektivnog imuniteta
-to je vei broj osjetljivih manji je
kolektivni imunitet
-od kolektivnog imuniteta zavisi tok
epidemije
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
98/133
98
KOHORTA u statistici
Kohorta: grupa pojedinaca sa istimiskustvom
Prati se tokom odreenog vremenskogperioda koji je isti za sve
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
99/133
99
Kohorta po godini roenja
Kohorta po upisu u osnovnu kolu
Kohorta po studijskog godini ???
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
100/133
100
Mogu biti i prospektivne i retrospektivne
Mogu poeti od:
a)osobe sa oboljenjem-osobe bez oboljenja
b)Izloene osobe neizloene osobe
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
101/133
101
Mjere incidencu u grupama izloenih i
neizloenih
- M jere relativni rizik
- Duina trajanja izloenosti jasna - ista
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
102/133
Patogenost- indeks klinikih
manifestacija- odnos kliniki oboljelih iagensu izloenih osoba
Virulencija odnos sposobnostiagensa da izazove manifestnu bolest u
inficiranom domainu
Odnos kliniki oboljelih i zaraenihosoba
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
103/133
Stopa inficiranosti-zaraavanja :
odnos inficiranih i populacije podrizikom
Stopa javljanja odnos inficiranih ilioboljelih i posmatrane populacije
Infektivnost sposobnost agensa daprodire u organizam domaina te da se
u njemu razmnoava
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
104/133
104
sluajevi(sa oboljenjem) kontrole(bez oboljenja)
Izloeni neizloeni Izloeni neizloeni
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
105/133
105
Sluajevi kontroleIzloeni a b
Neizloeni c d
Ukupno a+c b+d
Proporcija (%) izloenih a/a+c b/b+d
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
106/133
106
RIZIK
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
107/133
107
Rizik je vjerovatnoa da e se nekidogaaj javiti (da e neka osoba oboljeti iliumrijeti od nekog oboljenja)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
108/133
108
Relativni rizik: odnos rizika meuizloenim i neizloenim osobama
RR= I izloenih / I neizloenih
RR a/ a+b
c/ c+d
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
109/133
109
RR= 1
Rizik izloenih je jednak riziku neizloenih
Nema povezanosti izmeu posmatrane
izloenosti i pojave bolesti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
110/133
110
RR >1
Rizik izloenih je vei od rizika neizloenih
Pozitivna povezanost mogua uzronaveza
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
111/133
111
RR< 1
Rizik izloenih je manji od rizika neizloenih
Negativna povezanost, mogua protektivnauloga
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
112/133
112
Atributivni rizikrazlika rizika meu
izloenim i neizloenim osobama
AR = I izloenih I neizloenih
AR = a/a+b c/ c+d
Stope za izraunavanje uspjenosti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
113/133
S p u j u pj
preventivnih programa
Za masovna hronina nezaraznaoboljenja - prospektivne, kohortne
studije
traju vie godina, potrebno dosljedno
praenje metodologije
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
114/133
Ocjena preventivnih programa za zaraznaoboljenja krae vrijeme praenja
prati se incidenca nekog oboljenja uodnosu na provedene preventivneprograme
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
115/133
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
116/133
imunizacija - jedan od najvanijih preventivnih
programa
Stopa obolijevanja vakcinisanih osoba
Stopa efikasnosti vakcinacije =--------------------------
Stopa obolijevanja nevakcinisanih osoba
Analiza meusobnih odnosa meu
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
117/133
varijablama
Raspodjela uestalosti unutar jednevarijable : univarijantna analiza
Odnos izmeu dvije varijable bivarijantna analiza
Ukrtanje varijabli
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
118/133
Najprostiji nain : dihotomni oblik DA NE
Najjednostavnija tabela 2x2
Bitno je poreenje meu izloenim ineizloenim
Bitno je odreivanjep vrijednosti-odnosno stepena vjerovatnoe
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
119/133
Bolestan Zdrav Svega
Izloen a b a+bNeizloen c d c+d
Ukupno a+c b+d a+b+c+d
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
120/133
2 (ad-bc)2(a+b+c+d)
Hl kvadrat test = X = ------------------------
(a +b)(c +d)(a +c)(b +d)
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
121/133
Hi-kvadrat test kvalitativne, opisnevarijable
Vjerovatnoap = 0,05 ili p > 0,05
ukazuje da bi se ponavljanjem istestudije 100 puta u 95 sluajeva dobilaista ili vea razlika meu ispitivanimgrupama
Vrijednost hi kvadrat testa u tablicama
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
122/133
Za tabele 2x2 sve vrijednosti > 3,84 sustatistiki znaajne
Hi kvadrat test za tabele 2x2 korigovani Pirsonov Hi-kvadrat test
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
123/133
prvi put postavljen 1900 g., pretrpio
modifikacije
slui za testiranje hipoteza, za
odreivanje signifikantnosti nekogrezultata
uporeuju se oekivane i istraivanjemdobijene vrijednosti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
124/133
ukazuje da li izmeu ispitivanih pojava postoje
neki odnosi,
da li su ispitivane vrijednosti meuzavisne ,
da li postoji zavisnost posmatrane ekspozicijei nastanka oboljenja
ako nema meuzavisnosti dobiveni rezultatisu posljedica sluajnosti
Koriste se dva parametra :
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
125/133
OPAENE FREKVENCIJE dobivenestatistinim posmatranjem
OEKIVANE FREKVENCIJE dobivenehipotezom koju istraivanjem
provjeravamo
Fenomen pridruenosti
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
126/133
Fenomen pridruenosti
Pojava nekih oboljenja vezana uz pol,dob- nekaka koincidentalna,
Razliite navike u razliitim periodimaivota razliit stepen izloenostiagensima
Studentov T-test
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
127/133
Studentov T-test
Za mjerene, kvantitativne varijable: teina,visina,,krvni pritisak vrijednost UK-a,holesterola
Kategorizacija vrijednosti:
Krvni pritisak: hipotonian, normotonian,
hipertonian
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
128/133
Kategorizacija varijabli :
a)dobra za brzu orjentaciju
b) loa kod preciznijih istraivanja
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
129/133
Bivarijantna analiza- poreenje dvajuvarijabli
Raunanje testova signjifikantnosti(znaajnosti)
Istraivanje uzrono-posljedinih
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
130/133
veza
Razliite statistike tehnike
Cilj eliminacija pristrastnosti, dobijanjerelevantnih podataka
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
131/133
Konani cilj zdravstvene statistike jepoboljanje zdravlja stanovnitva
Zdravstvena statistika je osnovni alat zaplaniranje zdravstvene zatite kao ipraenje i evaluaciju njenog provoenja.
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
132/133
U svijetu je priznata samo medicinazasnovana na evidenciji (na dokazima),pa je to obaveza i nae zemlje.
EBM- EVIDENCE BASEDMEDICINE
8/9/2019 Statistika-predavanja FZS(1)
133/133
Evidentirajmo i analizirajmo ono to radimo!
to nije zapisano nije se ni desilo !