STEAJ

STEAJUNIVERZITET U BIHAUTEHNIKI FAKULTETBIHAGraevinski odsjekOpti smjerMENTOR:Prof. dr. Hajro KofrcSTUDENT: Dalila Demrovi1UVODPoslovni subjekti se osnivaju na neodreeno vrijeme sa osnovnim ciljem stjecanja dobiti. Meutim, konkurencija moe dovesti do prijevremenog prestanka poslovnog subjekta. Zbirno gledano prestanak poslovnih subjekata mogu je u ekonomskom (poslovom) i pravnom smislu.

Ekonomski prestanak znai nemogunost obavljanja dotadanje djelatnosti.

Prestanak poslovnog subjekta u pravnom smislu predstavlja gubitak poslovnog subjektiviteta brisanjem iz javnog registra drutava. Uvjeti i postupak prestanka poslovnih subjekata regulisani su kognitivnim (prinudnim) normama.

2Steaj je zakonom ureeni postupak koji se provodi nad imovinom dunika radi namirenja povjerilaca.

Cilj steaja je da se poslovnim subjektima koji loe posluju onemogui da dalje uestvuju u privrednom poslovanju.

Steaj je stanje jednog privrednog subjekta u kojem ono nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze. Steajni postupak oznaava put koji se mora prei do kraja kada se gasi jedan privredni subjekt - steajni dunik, odnosno koji e se u jednom momentu prekinuti, kada dolazi do obustavljanja steajnog postupka i nastavka rada dunika.

STEAJ3Naelo ravnopravnosti steajnog dunikaNaelo univerzalnostiNaelo unovavanja imovine steajnog dunika123Naelo ogranienja steajnog dunikaNaelo atrakcijeNaelo ekonominosti steajnog postupka456Naela steajnog postupkaSteajni postupakSteajni postupak se pokree pisanim prijedlogom steajnog dunika, ili bilo kojeg povjerioca koji ima pravni interes za pokretanje steajnog postupka.

Nadleni sud je duan da prijedlog uzme u razmatranje u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

Razlozi za pokretanje steajnog postupka su insolventnost steajnog dunika i prijetea insolventnost.

Prijetea (oekivana) insolventnost steajnog dunika postoji ako steajni dunik prema predvianjima u vrijeme dospjelosti trabina nee biti u mogunosti da ih u cijelosti ispuni prema svim povjeriocima u zakonskom roku. Prijedlog za pokretanje steajnog postupka, u ovom sluaju, moe podnijeti samo steajni dunik.

Steajni postupakSteajni postupak sprovodi sud koji je nadlean po sjeditu ili prebivalitu dunika.

Ukoliko steajni dunik ima sjedite na domaoj teritoriji strani sud ne moe provoditi steajni postupak.

Sud koji je nadlean za pokretanje steajnog postupka, nadlean je i za pravne sporove koji mogu nastati u vezi sa osporavanjem potraivanja steajnih povjerilaca

Organi steajnog postupakaSteajni sudijaSteajni upravnikSkuptina povjerilaca svi povjerioci bez obzira na visinu potraivanjaOdbor povjerilaca Prije svega zastupa interese povjerilaca koji su ga izabrali Neparan br. lanova i ne vei od 7 Pregleda poslovne knjige, daje miljenje steajnom upravniku o nainu unovenja imovine

Pravo glasa imaju svi povjerioci koji su blagovremeno prijavili svoja potraivanja steajnom sudu Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glas. Skuptinom povjerilaca rukovodi steajni sudija, a odluke se donose veinom glasom prisutnih lanova Vodi steajni postupak Imenuje:t vjetake, steajnog upravnika i lanove privremenog odbora povjerilaca, i da nadzire rad (privremenog) steajnog upravnika. Organ steajnog postupka kojeg imenuje steajni sudija To je fizika osoba Nadlenosti: stupanje u posjed imovine steajnog dunika, izvrenje popisa steajne mase, popis svih povjerilaca, voenje poslovne knjige i kreiranje poetnog bilansa

Isplatni redovi steajnih povjerilacaPrvi isplatni redOpi isplatni redNii isplatni redoviFaze steajnog postupkaa) Prethodni postupakSteajni sudija zakazuje roite (steajni dunik, predlaga, steajni upravnik i eventualno vjetaka) te u roku od 3 dana steajni sud donosi odluku o otvaranju steajnog postupkaOtvaranje steajnog postupka = doputen prijedlog, postoji steajni razlog, imovina steajnog dunika je dovoljna za pokrie trokova steajnog postupkaRjeenje sadri firmu i sjedite, poslovnog subjekta, osobne podatke o steajnom upravniku, i datum i sat otvaranja steajnog postupkaDonoenje rjeenja treba posmatrati u kontekstu javnosti rjeenje se objavljuje na oglasnoj tabli suda ili u slubenom entitetskom glasiluFaze steajnog postupkab) Otvaranje steajnog postupkaPokretanje steajnog postupka = steajni dunik ili povjeriocSteajni povjerioci moraju unaprije imati predodbu o trokovima steajnog postupka ili e sudija rjeenjem odbiti njihov prijedlogSteajni sudija brine o ouvanju steajne mase, on takoer moe narediti opu zabranu raspolaganja imovinomPrivremeni steajni upravnik ima odavezu da: osigura imovinu steajnog dunika, utvrdi da li je imovina steajnog dunika dovoljna za pokrivanje steajnog postupka i da li postoje razlozi za otvaranje postupka te da izvri procjenu sposobnosti za nastavak poslovanja steajnog dunikaOtvaranje steajnog postupka = ista osoba koja je obavljala poslove privremenog steajnog upravnika

c) Pravne posljedice steajnog postupkad) Prijavljivanje i ispitivanje trabina povjerilacaPrva pravna posljedica otvaranja steajnog postupka ogleda se u prestanku prava direktora; zastupnika; kao i organa upravljanja i nadzora steajnog dunika i prelaz tih funkcija na steajnog upravnika Otvaranjem steaja nastupaju i pravne posljedice koje se tiu i statusa zaposlenih kod steajnog dunika (steajni upravnik e pismeno obavijestiti radnike o prekidu radnog odnosa) Otvaranjem steajnog postupka formira se i steajna masa (sva imovina privrednog drutva) Otvaranjem steajnog postupka dolazi do ogranienja poslovne sposobnosti pravnog lica, te steajni upravnik nije ovlaen da zakljui arbitrani sporazum Prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitranim sudom

Svi povjerioci moraju svoja potraivanja prijaviti sudu pismenoPrijavljena potraivanja mogu biti osporena i od bilo kojeg steajnog povjerioca Utvreni iznosi nespornih potraivanja, i njihov isplatni red, unose se u tabelu kao priznata potraivanja, to ima karakter (pravno dejstvo) pravosnane sudske presude, na temelju ega se moe traiti i prinudno izvrenje U ovoj fazi posebno dolazi do izraaja naelo atrakcije.Faze steajnog postupkae) Reorganizacija steajnog dunikaf) Unovavanje imovine steajnog dunikaReorganizacija steajnog dunika u stvari znai nastavak poslovanja subjektaReorganizacija je mogua od otvaranja steajnog postupka pa sve do zavretka roita za glavnu diobu steajne mase Prije otvaranja steaja, plan za reorganizaciju moe podnijeti dunik zajedno sa prijedlogom za otvaranje steajnog postupka, a poslije otvaranja to mogu uraditi steajni upravnik i steajni dunik Plan za reorganizaciju se sastoji iz dva dijela: pripremne osnove i osnove za sprovoenje plana O njemu se glasa odvojeno po grupama sa pravom glasaPoslije prihvatanja plana od strane steajnih povjerilaca i steajnog dunika o njemu se izjanjava steajni sud koji ga prihvata ili odbacuje

Na ispitnom roitu upravnik mora podnijeti izvjetaj o tome da li postoji mogunost da subjekt nastavi sa radom ili postoji mogunost za eventualnu reorganizaciju steajnog dunika Na osnovu tog izvjetaja skuptina odluuje o nastavku rada subjekta i o nainu unovavanja imovine. Nakon toga steajni upravnik bez odlaganja unovava imovinu na nain da nekretnine unovava javnom prodajom ili nagodbom a pokretne licitacijom. Upravnik mora traiti odobrenje odbora povjerilaca za sljedee radnje: raspolaganje subjektom, uzimanje zajma kojim bi znatno opteretio subjekta i uputanje u spor visoke vrijednosti. Ako upravnik bez saglasnosti odbora ipak uradi neku od navedenih radnji i to e proizvoditi pravno dejstvo a upravnik e snositi rizik namirenja tete.Faze steajnog postupkag) Namirenje steajnih povjerilaca i dioba steajne maseh) Unovavanje imovine steajnog dunikaNamirenje poinje tek po odravanju roita za ispitivanje potraivanja Steajni upravnik sainjava diobeni popis koji se daje na uvid uesnicima na koji oni mogu stavljati prigovore Prije glavne diobe steajne mase odrava se roite za glavnu diobu na koje dolaze upravnik i povjerioci Na tom roitu se prijedlog diobe moe mijenjati i dopunjavati. Ako nema prijedloga za izmjene, sudija daje saglasnost na prijedlog glavne diobe Nakon toga upravnik vri diobu isplata po iznosima i isplatnim redovima. Na ovom roitu upravnik podnosi i zavrni raun.

Nakon glavne diobe steajne mase steajni sudija donosi rjeenje o zakljuenju steajnog postupkaRjeenje se objavljuje u slubenom glasniku i nareuje: brisanje subjekta iz registra ili u sluaju obustavljanja, brisanje oznake u steajuFaze steajnog postupkaPobijanje pravnih radnji steajnog dunika Predmet pobijanja su pravne radnje steajnog dunika prije otvaranja steajnog postupka koje su po svom dejstvu doprinijele smanjenju imovine steanog dunika, i, po pravilu, povredi naela ravnopravnosti povjerilaca.

Osporavane pravne radnje, po svojoj prirodi, mogu biti aktivne (odricanje od tubenog zahtjeva), ili pasivne (proputanjem, npr. nepodoenjem tube za potraivanje).

Pobijanje se prvenstveno odnosi na radnje dunika: - koje su uinjene u periodu od 6 mjeseci prije podnoenja prijedloga za pokretanje steajnog postupka - koje su uinjene nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postuka, a povjerilac je znao za insolventnost dunika

Pobijanje se vri paulijanskom tubom koja se moe podnijeti u roku od 2 godine, raunajui od dana otvaranja steajnog postupka. Pobijanjem, osim tubom, se moe vriti i prigovorom.

Aktivno legitimirani za podnoenje paulijanske tube su steajni upravnik i povjerioci

Pasivo legitimirana (tuena strana), ili protivnik pobijanja, je osoba u iju korist je poduzeta pobojna radnja, ili njegov pravni sljednik.

Sekundarni steajDo donoenja Evropske konvencije o nekim meunarodnim aspektima bankrotsva poslovnih subjekata steaj je imao znaenje generalnog izvrenja nad cjelokupnom imovinom koja se nalazila u zemlji sjedita steajnog dunika (primarni steaj). To je znailo da steajem nije obuhvaena imovina steajnog dunika u inostranstvu. Spomenuta Konvencija je unijela promjene na nain da se:

- sekundarni steaj moe pokrenuti na teritoriji zemlje potpisnice Konvencije, tj. van nacionalne teritorije u kojoj je pokrenut (primarni) steaj, - da povjerionici mogu prijaviti svoja potraivanja i u potpisnicama steaja pokrenutim i inozemstvu.

Konvencija navedenih rijeenja je da se steajni postupak, injenicom njenog otvaranja u dravi sjedita (primarni steaj), smatra pokrenutim i u inozemstvu. To ujedno znai da e se sekundarni steaj pokrenuti u inozemstvu bez obzira da li je staajni dunik insolventan u toj dravi.

ZakljuakSteaj ne znai konaan kraj privrednog drutva jer postoji mogunost da kroz reorganizaciju to isto drutvo nastavi sa radom. Steaj nije posljedica samo loeg rada pojedinca, problem treba posmatrati u irem planu. Smatram da svako treba da snosi svoj dio odgovornosti. Drava bi trebala bolje iskoritavati resurse kojima naa zemlja raspolae i ulagati u naa privredna drutva koja bi mogla proizvoditi veinu onoga to nam je potrebno umjesto da uvozimo proizvode koji su i slabijeg kvaliteta od domaih proizvoda. Pretpostavljeni bi trebali racionalnije raspolagati sa finansijskim sredstvima i dobitima koje ostvare privredni subjekti, unato tome to moda sjajno posluju, jer trite je takvo da se za trenutak moe dosta toga izgubiti. Radnici dati sve od sebe i posao za koji su zadueni obavljati na to profesionalniji nain. Na ovaj nain ouvali bismo prehrambenu, drvnu i druge industrije i naravno broj privrednih subjekata koji su u steaju bi se smanjio za dosta veliki procenat. Meutim, u praksi je stanje znatno drugaije. Reorganizaciju nije uvijek mogue izviti jer steajni upravnik dolazi u drutvo koje je ve due vrijeme insolventno, njegov zadatak da od jednog takvog privrednog subjekta napravi ponovo uspjeno privredno drutvo, to nije nimalo lak posao.