Upload
seminarka5
View
2
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
stečaj
Citation preview
Z A K O N
Z A K O N O STEAJNOM POSTUPKUlanak 1.Predmet zakona
Ovim zakonom ureuju se: uvjeti za otvaranje steajnog postupka, steajni postupak, pravne posljedice njegovoga otvaranja i provedbe i retijeloizacija steajnog dunika nesposobnog za plaanje na temelju steajnog plana.
Razlozi za otvaranje steajnog postupka 1) nesposobnost za plaanje (i prijetea nesposobnost za plaanje) - dunik je nesposoban za plaanje ako ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele novane obveze - smatra se da je nesposoban za plaanje ako ima evidentirane nepodmirene obvezekod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dunika naplatiti s bilo kojeg od njegovih rauna ili 2) prezaduenost - smatra se da je dunik prezaduen ako njegova imovina ne pokriva postojee obveze
U stvarnom svijetu, namirenje povjerilaca, te eliminiranje dunika sporadina su nuspojava steaja. Na tu gorku injenicu najbolje ukazuje analiza Izvjetaja revizije uinka steajnih postupaka u Republici Srpskoj od prole godine, koji indiciraju poraavajue rezultate steaja. Od ukupnih potraivanja priznatih tokom postupka, koja iznose 84 % (83 % u javnom sektoru, 92 % prema radnicima, 83 % prema ostalima), naplati se tek 21 %, i to 14 % u odnosu na javni sektor, svega 36 % u odnosu prema radnicima, te 32 % prema ostalim povjeriocima. Ovi podaci i ove cifre veini znae malo; kada se, meutim, pretvore u konkretne iznose, to znai da je za Fond zdravstvenog osiguranja RS od priznatih skoro 12 miliona naplaeno tek nepunih 1.7 miliona, za Fond PIO od priznatih 49 miliona naplaeno 8 miliona, za Poreznu upravu RS od priznatih 135 miliona naplaeno svega 10. Ukupno gledano, to predstavlja razliku od gotovo 180 miliona KM na tetu drave, ali jo veu personalnu tetu radnicima iji doprinosi najee ulaze u navedeni iznos nenaplaenih potraivanja od Fondova.
Potrebne pristojbe i predujmoviU postupcima pred sudovima plaaju se sudske pristojbe po odredbama Zakona o sudskim pristojbama (NN 74/95, 57/96, 137/03 i 26/03) i u visini utvrenoj Tarifom sudskih pristojbi koja je sastavni dio istog zakona. Pristojbe u steajnom postupku odreene su Tar.br. 23. i 24. Steajnim zakonom (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04 i 82/06; dalje SZ) odreeno je plaanje dodatne pristojbe za voenje steajnog postupka, kao i predujmljivanje trokova steajnog postupka.