5 | STED 2015. Subotić: STED 2015. uvodno izlaganje (transkript).

STED 2015. UVODNO IZLAGANJE: PUT KA 1000 WOS RADOVA U 5

GODINA (ILI: „HAJDE DA BUDEMO BAR 10% BOLJI!“)

Siniša Subotić

Filozofski fakultet, PIM univerzitet, Banja Luka, BiH & Centar za evaluaciju u obrazovanju i

nauci (CEON), Beograd, Srbija

Naučne i stručne konferencije predstavljaju priliku da se prezentuju istraživački nalazi, da

se sučelje mišljenja, postave pitanja i dobiju odgovori. Konferencije su naročito prikladne za

prezentovanje novih, radikalnih, špekulativnih, a ponekad i luckastih ideja. Iskoristiću ovo

uvodno izlaganje kao priliku da vam u narednih 10-ak minuta prezentujem jednu takvu

radikalnu, špekulativnu i sasvim sigurno luckastu ideju. Ta ideja glasi: „Hajde da budemo bar

10% bolji!“ U principu, pod normalnim okolnostima i u uobičajenim intervalima, nema ništa

radikalno ili luckasto u „samih 10%“ – npr. umjesto da izgubite 1kg tjelesne masnoće, izgubite

1.1kg; umjesto da džogirate 10 minuta, džogirate 11 minuta. Ono zbog čega je ovih 10% o

kojima ja želim da govorim „radikalno“, jeste zbog sadržaja na koji se taj procent odnosi – a

odnosi se na naučni učinak. Dopustite da elaboriram.

Slika 1. Komparativni prikaz ukupnog broja WoS radova po godini, u periodu od 2010. do 2014. godine. Najveći

broj radova BiH bilježi u 2011. godini (N=709), Srbija u 2012. godini (N=7390), Hrvatska u 2011. godini

(N=4830), a Slovenija u 2013. godini (N=4832). Autori iz Republike Srpske najviše radova objavljuju u 2012.

godini (N=172), a autori iz ostatka BiH u 2011. godini (N=571).

Na Slici 11 prikazan je broj Web of Science (WoS) radova u periodu od 2010. do 2014.

godine za BiH u cjelini, kao i za Republiku Srpsku i ostatak BiH (Federacija Bosne i

Hercegovine & Brčko Distrikt), u komparaciji s učinkom Srbije, Hrvatske i Slovenije.2 Za one

1 Ovdje prezentovani podaci dijelom su produkt pripreme za izvještaj o naučnom učinku Republike Srpske, sa

svrhom realizacije projekta za uspostavljanje „Centar za unapređenje nauke i scijentometriju“ (projekt u

nadležnosti Republičkog savjeta za nauku i tehnologiju Republike Srpske, podržan od strane Ministarstva nauke i

tehnologije Republike Srpske, uz učešće članova Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske). 2Ovo je prvo javno prezentovanje direktne komparacije aktuelnog internacionalnog naučno-publicističkog učinka

Republike Srpske u odnosu na ostatak BiH i neposredni region.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

2010 2011 2012 2013 2014

Srbija broj WoS radova

Hrvatska broj WoS radova

Slovenija broj WoS radova

BiH (ukupno) broj WoS

radova

Ostatak BiH (Federacija Bosne

i Hercegovine & Brčko

Distrikt) broj WoS radova

6 | STED 2015. Subotić: STED 2015. uvodno izlaganje (transkript).

koji ne znaju, WoS je najpoznatija citatna baza naučnih radova na svijetu – kada neko kaže da

je „objavio/la rad na listi“, na ovo se misli.

Kao što se može vidjeti, Srbija ima najviše objavljenih WoS radova u prikazanom

vremenskom periodu od svih kompariranih zemalja i njen učinak je preko 5000, a u jednom

trenutku je prešao i 7000 radova. Slovenija i Hrvatska se nalaze u intervalu između 4000 i 5000

WoS radova, dok se BiH u cjelini ne približava čak ni broju od 1000 radova, u bilo kom

trenutku. Pri tome je učinak Republike Srpske najniži – niži i u odnosu na ostatak BiH.

Ukupan broj i prosjek objavljenih WoS radova u kompletnom ovom 5-godišnjem periodu

dat je u Tabeli 1. Napominjem da su prikazane vrijednosti „sirove“, tj. nenormalizovane

vrijednosti naučno-publicističkog učinka i da, kao takve, nisu nužno pogodne za direktne

komparacije, zbog drugih bazičnih razlika koje mogu proizvesti ili moderirati razlike u učinku.

Jedna od najočiglednijih razlika jeste sama veličina zemalja. BiH ima oko 3.8 miliona

stanovnika, Srbija oko 7.2 miliona, Hrvatska oko 4.3 miliona, a Slovenija oko 2.06 miliona.

Ako pođemo od tog parametra, BiH je npr. preko 1.8 puta veća od Slovenije i BiH WoS učinak

bi, u najmanju ruku, morao biti bar komparabilan učinku Slovenije. Međutim, u direktnoj

komparaciji, prosječan učinak Slovenije u ovom periodu je 7.11 puta veći.

Tabela 1. Ukupan i prosječan broj WoS radova od 2010. do 2014. godine

Zemlje Ukupan broj WoS radova Prosječan broj WoS radova po

godini

Srbija 31679 6335.8

Hrvatska 23452 4690.4

Slovenija 23215 4643

BiH u cjelini 3265 653

Ostatak BiH 2537 507.4

Republika Srpska 780 156

Napomena: Radovi čiji je najmanje jedan autor iz Republike Srpske, a najmanje jedan autor iz ostatka

BiH (tj. Federacije Bosne i Hercegovine i/ili iz Brčko Distrikta), pridruženi su i Republici Srpskoj i

ostatku BiH; zbog ovog su ukupne vrijednosti za BiH u cjelini manje od pojedinačnog zbira

vrijednosti za Republiku Srpsku i ostatak BiH.

Ako statistički normalizujemo sve učinke po broju stanovnika3, Slovenija i Srbija mijenjaju

mjesta i Slovenija zauzima prvu poziciju među kompariranim zemljama. Normalizovani

zaostaci WoS učinka BiH i njenih dijelova u odnosu na Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju dati su u

Tabeli 2. Normalizovani zaostatak BiH za referentnim zemljama iz regiona je, dakle, između 5

i 13 puta, a zaostatak Republike Srpske je još izraženiji i ide čak do 19 puta, uključujući i

zaostatak od 1.75 puta u odnosu na ostatak BiH.

Ovdje se vraćam na početnu ideju o tome da pokušamo da budemo bar 10% bolji. Naučni

učinak Republike Srpske i BiH u cjelini je – pogledajmo istini u oči – izuzetno loš4. Takođe,

budimo objektivni, šansa da će se dogoditi ikakve radikalne promjene vrlo je mala. Proći će

godine, a vjerovatnije decenije, prije nego što postanemo (u naučnom smislu) konkurentni čak

i u neposrednom regionu. Međutim, ovo ne treba da bude nešto što obeshrabruje i „baca u

depresiju“ (ali, uzgredno napominjem da na STED-u 2015. prezentujem rad o validaciji

upitnika depresivnosti, pa ako „sevdah“ ipak bude ishod svega ovog što sam prikazao, bar ćemo

3 Broj istraživača bi vjerovatno bio mnogo bolja osnova za vršenje normalizacije, ali precizni podaci o ovome za

BiH (i posebno Republiku Srpsku) nisu dostupni. Zato je normalizacija i izvšena samo po broju stanovnika. Ovo

nije idealan parametar za normalizaciju, ali broj stanovnika indirektno u sebe uključuje i broj istraživača, tj.

predstavlja korelat broja istraživača i indirektno – naučnog potencijala zemlje/entiteta. Ipak, za potrebe ovih

ilustracija, ovakva normalizacija je procijenjena kao dostatna. 4 Po nekim parametrima koje nisam ovdje prikazao, kao što je npr. broj citata, razlike se još drastičnije povećavaju.

7 | STED 2015. Subotić: STED 2015. uvodno izlaganje (transkript).

imati dobar način da izmjerimo koliko sam vas „bacio u minus“). Želja mi je da nas sve zajedno

motivišem i „natjeram“ na prihvatanje odgovornosti i na akciju. Možda nije ugodno, ali jeste

nužno.

Tabela 2. Normalizovane razlike u učinku Republike Srpske i ostatka BiH u odnosu na zemlje iz regiona

Komparacije Broj WoS radova (zaostatak)

Republika Srpska u odnosu na ostatak BiH 1.75

Republika Srpska u odnosu na Srbiju 7.52

Republika Srpska u odnosu na Hrvatsku 9.38

Republika Srpska u odnosu na Sloveniju 19.17

Ostatak BiH u odnosu na Srbiju 4.30

Ostatak BiH u odnosu na Hrvatsku 5.36

Ostatak BiH u odnosu na Sloveniju 10.95

BiH u cjelini u odnosu na Srbiju 5.19

BiH u cjelini u odnosu na Hrvatsku 6.45

BiH u cjelini u odnosu na Sloveniju 13.22

Podaci su normalizovani po ukupnom broju stanovnika. Radovi čiji je najmanje jedan autor iz

Republike Srpske, a najmanje jedan autor iz ostatka BiH (tj. Federacije Bosne i Hercegovine i/ili iz

Brčko Distrikta), pridruženi su i Republici Srpskoj i ostatku BiH. Prikazani podaci odnose se na

agregacije učinka iz 2010-2014. godine. Sve vrijednosti u tabeli predstavljaju broj puta koji je

Republika Srpska (odnosno ostatak BiH, te BiH u cjelini) u zaostatku po normalizovanom broju WoS

radova u komparaciji sa zemljama iz regiona. Na primjer: vrijednost iz četvrtog reda znači da

Republika Srpska zaostaje u odnosu na Sloveniju 19.17 puta kada je riječ o broju WoS radova

(normalizovanom u odnosu na broj stanovnika); ili: vrijednost iz osmog reda znači da BiH u cjelini

zaostaje za Srbijom 5.19 puta u pogledu prosječnog broja WoS radova (normalizovanog u odnosu na

broj stanovnika).

Prihvatanje da problem postoji je tipično prvi korak u njegovom rješavanju. Sljedeći korak

je znati kako postaviti prave ciljeve. Zato je moj „luckasti prijedlog“ da, ako pođemo od

prosječnog učinka BiH od 653 WoS rada godišnje, pokušamo to da podignemo na makar 1000,

u nekom razumnom vremenskom periodu, kakav je npr. pet godina. Ovo je ostvarivo upravo

preko tog „nevjerovatno radikalnog“ predloženog poboljšanja od „bar 10%“ i to na godišnjem

nivou – što je i razlog zašto sam predložio baš taj procent. Pogledajmo Sliku 2!

Slika 2. Projekcija rasta broja BiH WoS radova u slučaju godišnjeg poboljšanja od po 10%.

600

650

700

750

800

850

900

950

1000

1050

1100

Početno

stanje

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5

Projekcija rasta broja BiH

WoS radova

8 | STED 2015. Subotić: STED 2015. uvodno izlaganje (transkript).

Ako bismo svake godine bili makar 10% bolji nego prethodne, za pet godina probili bismo

ovu postavljenu kvotu od 1000 radova (a onda bismo već planirali šta i kako dalje).

Predlažem i da STED pretvorimo u personifikaciju ovog postupnog, ali kontinuiranog i

nužnog napora da postanemo bolji. Upućujem direktan izazov svima koji su na bilo koji način

uključeni u rad ove konferencije, a ponajprije sebi samom, da STED 2016. bude bar 10% bolji

po svim parametrima, pa da imamo: bar 10% više radova, bar 10% striktnije recenzije, bar 10%

bolju organizaciju, bar 10% originalnije radove itd.

Ono što dalje predlažem jeste da počnemo upravo od ovog momenta i da već STED 2015.

shvatimo kao „vatreno krštenje“. Nema ni vremena ni razloga za prolongiranje, posebno ako

uzmemo u obzir da ne samo da je BiH u cjelini u zaostatku, već je Republika Srpska u još

većem deficitu. Na ovoj konferenciji biće dosta riječi o brendiranju Republike Srpske. Hajde

da se ne brendiramo kao neko ko je naučno dno regiona, već kao neko ko daje svoj maksimum,

radi najbolje što može s onim što ima na raspolaganju i poboljšava se iz godine u godinu!

Svakako, prvo čestitajmo svi sebi na tome što smo, samim tim što smo ovdje, uopšte učinili

nekakav napor. Ali, odmah nakon toga, hajde da sebi postavimo zadatak da se večeras

pripremimo bar 10% bolje, da sutra izlažemo bar 10% revnosnije, da postavljamo jedni drugima

bar 10% „nezgodnija“ pitanja i da dajemo bar 10% bolje odgovore! „Trenizni“ poput ovog nisu

dovoljni, ali su nužni kao preduslov za izlazak iz uljuljkanog osjećaja lažne samodovoljnosti (u

kojem tavorimo od kada formalno postojimo) i za dokazivanje i ekspanziju na internacionalnom

naučnom tržištu. Naravno, imamo mi svaki izgovor ovog svijeta: rat, tranzicija, teška

ekonomska situacije i šta već ne?! Premda sve ovo izvjesno jesu faktori koje moramo uzeti u

obzir, ništa od toga nije i ne može biti razlog ovako mršavog naučnog učinka koji sam ukratko

prezentovao. Promjena podrazumijeva izlazak iz zone ugodnosti i „rudarski posao“. Korak po

korak. 10% po 10%.

Možda nismo Šerlok Holms, možda nikad ni nećemo biti, ali pokušajmo bar da nadmašimo

Votsona! Možda nismo Betmen, ali možemo bar biti bolji od Robina! Možda objektivno igramo

za Villarreal, ali hajde bar da se zalažemo kao da je riječ o Real Madridu! Možda nismo Han

Solo, ali ne moramo baš biti ni Jar Jar Binks! Dobro došli na STED 2015 (gdje svi pokušavamo

da budemo bar 10% bolji!

Preporučeni način citiranja:

Subotić, S. (2015). STED 2015. uvodno izlaganje: Put ka 1000 WoS radova u 5 godina (ili:

„Hajde da budemo bar 10% bolji!“). U S. Subotić (Ur.), 2015. zbornika radova iz

psihologije (pp. 5-8). Banja Luka, BiH: Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment.