ŠTETOČINJE U VODNJACIMA I VINOGRADIMA izborni modul

Bolesti vodaka i vinove loze

Literatura:

Cvjetković, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze. Zrinski, Čakovec.

Kišpatić, J. (1992.): Bolesti voćaka i vinove loze. Sveučilište u Zagrebu.

- obligatni epifitni parazit, uzrokuje znaĉajne štete

- lišće (pretežito lice lista) – pepeljasta površinska prevlaka (nikada bijela), prvo

pojedinaĉni jastuĉići, kasnije može prekriti ĉitavu plojku; listovi se uvijaju, postaju

tvrĊi, postepeno žute, na kraju postanu smeĊi, s rubova se naboraju i dobiju “uljani”

sjaj, veći dio napadnutih listova otpadne

ERYSIPHE (UNCINULA) NECATOR (Oidium tuckeri)

- bobice – najĉešće kada dosegnu veliĉinu graška (do zaraze može doći od zametanja

do poĉetka šaranja boba; nikada ne na zrelim bobicama); pepeljasta prevlaka;

zaražene pojedinaĉne bobice, dio grozda ili ĉitav grozd; zaražene mlade bobice se

suše, a kod starijih raspucava se pokožica, za suhog vremena te bobice se suše, a za

vlažnog trunu (saprofiti)

- pucanje pokožice i najĉešće zaraza većeg dijela ili cijelog grozda je karakteristiĉno

za pepelnicu i po tome se lako razlikuje od plamenjaĉe (Plasmopara viticola)

- primarne zaraze : micelij (prezimljuje u pupovima) ili askospore (kleistoteciji)

- optimalne temperature za zarazu i razvoj bolesti 20-27⁰C, iznad 35⁰C konidije

ne kliju

- konidije omogućuju masovne sekundarne zaraze

- vlažnost zraka 40-100% , konidije kliju i pri znatno nižoj vlažnosti

- kiša je nepovoljna za razvoj pepelinice

Suzbijanje:

- fungicidi na osnovi sumpora (djelovanje ovisi o temperaturi, opt. 25-30⁰C, na višim

temp. može biti fitotoksiĉan a na nižim je manje djelotvoran

- drugi fungicidi (Quadris, Cantus,, Stroby, Karathane, Sabithane, Falcon i dr.)

- broj tretiranja varira, odreĊuje se fenološki, do poĉetka cvatnje obiĉno 2 tretiranja

(sumpor), kasnije se kombinira sa zaštitom od plamenjaĉe

PLAPSMOPARA VITICOLA

- uzroĉnik plamenjaĉe vinove loze

- napada sve nadzemne zelene organe: list, cvijet (grozdić u cvijetu), bobice, mladice,

vitice

Simptomi:

- na listu prije cvatnje, prvi simptomi na prizemnim listovima

- okruglaste žutozelene uljane pjege na licu lista, na naliĉju prevlaka konidiofora i

konidija; pjege se vremenom povećavaju, u sredini postaju smeĊe, a okolo imaju

žuti prsten

- pjege se šire, zahvaćaju prostor izmeĊu većih žila, list postaje crveno-smeĊ, suši se

i otpada

- stari listovi su otporni na napad gljive

Ako je zaraza jaka zaražene su i mladice i vitice, prvo su prekrivene prevlakom

micelija, a zatim posmeĊe i otpadnu.

Ako je do zaraze grozdića u cvatu došlo u cvatnji najĉešće je cijeli cvjetni grozdić

zaražen i prekriven bijelom prevlakom micelija, brzo posmeĊi i otpadne.

Simptomi se razlikuju kod sitnih (do 1/3 veliĉine) i krupnih (1/3 do 2/3 veliĉine)

bobica.

Kod sitnih bobica se vrši preko puĉi na bobici, javlja se prevlaka koja ostaje nekoliko

dana i zatim se izgubi, bobice potamne i smežuraju se, zaražen je veći dio grozda ili

cijeli grozd.

Kod krupnijih bobica zaraza se vrši preko puĉi peteljĉica, meso u bobici postepeno

zasušuje, bobice se smežuraju, posmeĊe i osuše. Na kraju bobice otpadnu, ali se

ne javlja prevlaka, zaražene su samo pojedine bobice.

Bobice veće od 2/3 normalne veliĉine ne mogu biti zaražene.

- obligatni parazit

- prezimljuje kao oospora u otpalim listovima

- oospora klije na min. temp. 8°C, klije u makrozoosporangij sa 40 do 60

zoospora

- zoosporangij biva donešen na list, zoospore se kroz kap vode kreću do puĉi,

kliju u micecij i vrše primarnu zarazu

- monopodijalno razgranati konidiofori s konidijama (prevlaka)

- sekundarne zaraze: konidije (zoosporangiji) koje se šire vjetrom ili vodom,

zaraza preko puĉi

- razvoju bolesti pogoduje vlažno i toplo vrijeme

Suzbijanje:

Fungicidi:

- s površinskim i sistemiĉnim djelovanjem, anorganski na osnovi bakra,

kombinacije bakra i organskih fungicida , organski

- neki od fungicida: Quadris, Bordoška juha, Cuprablau, Kokcide, Acrobat,

Ridomil, Galben, Punch, Shavit, Mikal, Profiler, Captan,, Daconil i dr.

BOTRIOTYNIA FUCKELIANA (Botrytis cinerea)

- uzroĉnik sive plijesni, fakultativni parazit, polifag i ubikvist

- napada veliki broj uzgajanih vrsta kao: maline, jagode, vinova loza, rajĉica, paprika,

patliĊan, salata, suncokret, soja, duhan, uljana repica …

- tijekom vegetacije gljiva razvija iskljuĉivo konidijski stadij

- pred kraj vegetacije stvara ili sklerocije ili prezimljuje kao miceklij na zaraženim

biljnim dijelovima.

- na sklerocijima u proljeće dolazi do stvaranja micelija s konidijama, ili rjeĊe

apotecija s askusima i askosporama.

B. cinerea je bolest vinove loze "visokog" standarda, odnosno intenzivnog

uzgoja (pojaĉana gnojidba, visokorodne sorte zbijenih grozdova, ostavljanje

velike lisne mase za dovoljnu asimilaciju i donošenje ploda, bujniji ĉokoti,

uzgoj na žici, bujnije podloge)

Mogu biti napadnuti i listovi i mladice, ali najveće su štete su na grozdićima

u i poslije cvatnje, peteljĉicama i bobicama.

U pravilu napad poĉinje u precvjetavanju, kada u vinogradu već ima dosta

konidija te se te konidije nasele u ocvali grozdić (gljiva živi saprofitski na

ostacima cvjetova i tada gljiva ne priĉinjava štetu).

Ovo je znaĉajno stoga što je ovo poĉetak naseljavanja sive plijesni i što

suzbijanje, da bi bilo uspješno, mora početi u ovoj fazi.

Ova se faza naziva saprofitska ili 1. faza.

Faza zelene ili kisele plijesni (2. faza) je parazitska i u toj fazi dolazi do

zaraze peteljĉica i bobica. Gljiva može u tkivo prodrijeti direktno, ali ĉešće

kroz ranice (od tuĉe, insekata, te zbog odvajanja bobe od peteljke).

Ulaskom hifa u peteljĉice i peteljke gljiva razara tkivo i ono nekrotizira. Dolazi

do prekida kolanja sokova i nedovoljne ishrane bobica, one se smežuraju i osuše,

a gljiva se proširi u njih.

Do zaraze bobica dolazi direktno ili putem ranica, pa i one propadaju. Sve

opisano se dogaĊa ljeti, a štete nisu velike. Treba imati na umu da se na ovaj

naĉin gljiva održava i širi u grozdu.

U ovoj fazi gljiva stvara obilje konidija koje omogućuju razvoj 3. faze (siva

plijesan u užem smislu).

“Prava” siva plijesan dolazi u kolovozu, rujnu i poĉetkom listopada i tada

nastaju direktne štete (trulež grožĊa).

Zaražene bobice mijenjaju boju, posmeĊe, raspucavaju se, za suhog

vremena suše i otpadaju. Ako je vrijeme vlažno (kiša) razvija se siva

prevlaka konidiofora i konidija, bobice se razmekšavaju i trunu.

Što bobice sadrže više šećera, a manje kiseline i tanina bolest se jaĉe razvija.

Štete: manje grožĊa, lošija kvaliteta, poremećeno vrenje jer gljiva luĉi

antibiotik botricin.

Korist - samo onda kada vladaju sušni uvjeti. Micelij se razvija samo u

pokožici, ne prodire dublje u plod, i ostaje sterilna.

Pokožica je dezorganizirana i voda jaĉe isparava. Gljiva za ishranu koristi

više kiseline, a manje šećer. Zbog svega toga dobije se visoka koncentracija

šećera, vino je jako i slatko te ima posebnu aromu.

Suzbijanje:

Profilaksa- saditi manje osjetljive sorte, koristiti manje bujne podloge,

smanjiti uvjete ta razvoj bolesti (položaj redova u nasadu, zakidanje

zaperaka, uklanjanje suvišnog lišća)

Fungicidi se koriste prema fenološkoj metodi: 1. prskanje - završetak

cvatnje; 2. prskanje - zatvaranje grozdova; 3. prskanje – u vrijeme

promjene boje (tamne sorte), omekšavanje bobica (bijele sorte); 4. prskanje

– 3-4 tjedna pred berbu

Izbor fungicida je velik, koristiti specifiĉne botriticide iz raznih kemijskih

skupina (rezistentnost), na pr. Chantus, Switch, Teldor, Mythos, Kidan,

Lupo....

ESKA ILI APOPLEKTIĈNO VENUĆE

• to je kompleksna bolest kako u odnosu na broj mogudih uzročnika tako i na simptome, starost vinove loze kada se bolest manifestira

• dugo vremena promjene na lozi pripisivane su procesu starenja, odnosno gubitku obrambene sposobnosti starih trsova

• krajem 80-tih godina 20. stoljeda eska se proširila u Italiji i Francuskoj, a zatim i u drugim zemljama

• usprkos istraživanjima etiologija i epidemiologija nisu ni danas do kraja poznati

• razlikuje se: 1. apoplektično venude ili klasična eska 2. mladenačko apoplektično venude ili mladenačka eska 3. Petrijeva bolest

1. Klasiĉna eska, uzroĉnici su: Phaeomoniella chlamidospora

Togninia minima

Fomitoporia mediterranea

• vjeruje se da i neke druge vrste mogu uzrokovati esku

• simptomi se javljaju na trsovima starijim od 8 godina

• simptomi na lišću: meĊužilna izdužena žuta ili crvenkasta

nekroza, zeleno tkivo lista zadržava se uz glavnu nervaturu

• biljka preživljava više godina sa simptomima na lišću i prelazi u

kroniĉnu bolest

• simptomi se ne moraju javiti uzastopno svake godine

http://www.aesbuc.pt

• simptomi ispod kore: tkivo mijenja boje u obliku traka, na

površini se mogu vidjeti uzdužne pukotine

• trsovi mogu vegetirati nekoliko godina, a zatim nastupa akutna

faza bolesti – apopleksija

• sušenje je iznenadno i brzo i obiĉno poĉetkom zriobe, se prvo

vidi na lišću, zatim trsu, ali ne moraju biti zahvaćeni svi krakovi

• simptomi na presjeku stabla: najĉešće u sredini je tkivo

spužvasto, žute boje i mrvi se, smatra se da su takve

patofiziološke promjene izazvane toksinima gljiva

2. mladenaĉka eska, uzroĉnici su: Phaeomoniella chlamidospora

Phaeomoniella aleophilum

• simptomi se javljaju na mladim nasadima strosti do 8 godina, a

javlja se i na sasvim

• mladim trsovima starim 1 – 3 godine posebno u mediteranskim

zemljama

• simptomi na lišću kao kod klasiĉne eske , poĉetkom ljeta ako

loza trpi zbog suše ili visokih temperatura

• simptomi na presjeku stabla: provodni su elementi zaĉepljeni

masom koja posjeća na katran (trheomikoza), takoĊer se mogu

vidjeti difuzno rasute tamne toĉke ili crte

3. Petrijeva bolest, uzroĉnici su: Phaeomoniella chlamidospora

Phaeoacremonium sp.

• simptomi su: zaostajanje u razvoju i venuće mladih trsova 1 – 2

godine iza sadnje

• na kraju se loza potpuno osuši

• iz provodnog sustava izluĉuje se crne gumozne kapljice

• na uzdužnom presjeku vide se tamnosmeĊe ili crne crtice ili

toĉkice

http://www.agf.gov.bc.ca

Suzbijanje:

• preventivno: saditi zdrav, deklarirani sadni materijal

• na mjestima gdje je naĊena eska ne podizati nove vinograde

nekoliko godina

• pravodobna rezidba, odsjeĉenu rozgvu spaliti

• ne pretjerivati s N gnojivima

• mjesta reza (u promjeru > od 2 cm) premazati pastom za

premazivanje rana ili otopinom Cu fungicida (2%)

• kemijske: injektiranjem u trs fungicide na osnovi Al-fosetila ili

ciprokonazola postignuti su izvjesni rezultati (strani podatci)

PODOSPHAERA LEUCOTRICHA (Oidium farinosum)

- uzroĉnik pepelnice jabuka

- gljiva je prvi put opisana u Americi 1871. godine, a u Europi 1873. godine

- prisutna svugdje gdje se jabuka uzgaja

- jaĉina napada ovisi o sortimentu i klimatskim prilikama

- nanosi indirektne štete iscrpljujući domaćina (smanjena je asimilacijska površina,

- prirast je iz godine u godinu manji, internodiji su kraći, cvatnja je slabija)

- direktne štete: zaraženi cvjetovi su sterilni, smanjena je kakvoća plodova

(izgled)

List: odmah iza listanja – bjeliĉasta prevlaka, listovi su tvrdi, uspravni, ljevkasto

uvijeni, suše se i otpadaju (osim vršnih), u pravilu su zaraženi svi listovi iz jednog

pupa

Jako zaraženi listovi otpadnu prije toga poprimajući crvenkastu nijansu na rubovima.

Sekundarno zaraženi listovi imaju prevlaku na naliĉju listova, a na licu se uoĉavaju

svijetlo zelenekaste klorotiĉne zone. Do sekundarne zaraze može doći već drugi dan

nakon što list izaĊe iz pupa, takvi listovi su deformirani jer zaraženi dio raste sporije od

zdravog.

List je najosjetljiviji na napad 2 do 6 dana nakon izlaska iz pupa odnosno u

periodu najintenzivnijeg porasta. Na listovima starim 8 i više dana zaraze su gotovo bez

znaĉenja.

Cvijet: lapovi prekriveni bjeliĉastom prevlakom, latice su sitnije bez karakteristiĉne

boje (zelenkaste su), u pravilu su sterilni, zaraženi svi cvjetovi jednog cvata (iz jednog

pupa), ĉesto se suše

Mladice: mogu biti napadnute samo dok ne odrvene, zaražene mladice se osuše i nose

puno mrtvih pupova, mogu biti potpuno prekrivene prevlakom micelija, internodiji su

kraći

Plod: zaraza ploda ne nastaje kod svih sorata, ne uoĉava se lako, napadnuti mogu biti

mladi plodovi, pojavljuje se “mrežasta” prevlaka kao posljedica djelomiĉne nekroze

kutikule

- obligatni epifitni parazit

- eliptiĉne ili okrugle oidije (konidije) nastaju u dugim nizovima

- kleistoteciji (okrugli ili blago kruškoliki; dvije vrste apendicesa) nastaju u

nakupinama, rjeĊe razasuti

- Prezimljavanje:

- kao micelij u lisnom ili cvjetnom pupu (posebice u vršnom pupu prošlogodišnjih

izboja), do zaraze dolazi u doba njihova formiranja (lipanj)

- kao kleistotecij (manje znaĉano, nastaju već u lipnju, a askospore

postaju zrele 3 do 8 mjeseci nakon nastanka kleistotecija)

- prije nego se pupovi zatvore gljiva preko lisne peteljke prodire u pup izmeĊu zametaka

listova, zaraženi pupovi se nikada ne zatvore do kraja, tanji su i nisu ĉvrsti

- zaraženi pupovi stradavaju kod temperatura -15 do -20°C, tako da jaka zaraza pupova

ne mora znaĉiti i jaku pojavu bolesti; jaĉi napad pepelnice oĉekuje se nakon blagih zima

- izvor primarnih infekcija su oidije koje nastaju u proljeće

- nakon otvaranja pupova za sekundarne infekcije potrebne su temperature 10 do 12°C

- kapi vode nepovoljno dejluju na klijanje oidija, oidije kliju u velikom rasponu RVZ (ipak

bolje pri višoj RVZ)

- oidije kliju na temperaturama od 4 do 30ºC (optimum 19-22°C)

- najkraća inkubacija – 5 dana - kod 18 do 22ºC

Suzbijanje:

1. rezidbom izrezati što više izboja s poluotvorenim pupovima ĉime se smanjuje

primarni izvor zaraze za 10 – 20%

2. uzgoj otpornih sorata, sorta Johnatan je vrlo osjetljiva pa se više uglavnom

ne sadi

3. jaĉe zaraze su u nasadima koji se obilno gnoje dušikom

4. primjena fungicida je neophodna; prvo prskanje obaviti u kretanju

vegetacije i nastaviti prateći vegetaciju (ĉesto zajedno sa tretiranjima protiv

Venturia inaequalis), u poĉetku su razmaci izmeĊu tretiranja kraći (veliki i

brzi prirast listova) a zaim se produžavaju (slabiji prirast)

5. Neki od fungicida protiv pepelnice: Bellis, Rubigan, Punch, Sroby, Dithane,

Clarinet, Mystic, Sumpor SC-80 ......

VENTURIA INAEQUALIS (Fusicladium dendriticum)

-uzroĉnik krastavosti jabuke ili fuzikladija

- napada najĉešće list i plod, a znatno rjeĊe cvijet i mladice

- najvažnija i najštetnija bolest (cijeli plan zaštite jabuke ravna se prema

planu prskanja protiv krastavosti)

Na listovima se od proljeća do jeseni uoĉavaju maslinasto zelene pjege

i to pretežito na gornjoj strani lista (oko 1 cm).

Pjege se mogu spajati, a list je ĉesto deformiran što za posljedicu ima

slabiju asimilaciju, jaĉu transpiraciju i izvor zaraze za plodove.

U sluĉaju velikog broja pjega list se osuši i otpadne.

Pjege rijetko nalazimo na naliĉju što se objašnjava dlakavošću te je

otežana infekcija.

Na zarazu su osjetljiviji mladi listovi. Najjaĉa zaraza se

nalazi u unutrašnjosti krošnje zbog dužeg zadržavanja

visoke vlage zraka odnosno kapi vode.

Što je voćnjak bujniji i gušćeg sklopa to su razlike u

zaraženosti unutrašnjosti krošnje i rubova manje.

Gljiva nije tipiĉni endoparazit , hife zalaze samo subkutikularno, a ne

prodiru u epidermu i parenhim.

Rub pjega nije oštro odjeljen od zdravog dijela, nego postepeno prelazi u

nezaraženi dio plojke.

Štetnost napada oĉituje se u smanjenoj asimilaciji, a takovo lišće i jaĉe

transpirira (takav gubitak vode posebice dolazi do izražaja u vrućim

ljetnim mjesecima), lišće postepeno žuti i otpada još tijekom vegetacije, i na

kraju, napadnuto lišće je izvor zaraze za plodove.

Na plodovima se takĊer javljaju maslinasto-zelene pjege veliĉine obiĉno

2-6 mm, ali mogu biti i veće (1-2 cm).

Pjege su površinske (hife su ograniĉene na subkutikularni rast).

Jako zaraženi plodovi su deformirani, sitniji i otpadaju.

Stariji plodovi, ĉak i ako su jaĉe zaraženi, u pravilu ne otpadaju, već se

unutar pjege raspucavaju

Ispod zaraženog staniĉja dolazi do tvorbe plutastog staniĉja (aktivna

obrambena reakcija) koje izolira zaraženo tkivo od zdravog.

Posljedice napada plodova su:

- gubitak plodova (otpadaju, sitni su i deformirani)

- kroz pukotine ulaze drugi paraziti (Monilia)

- loša kvaliteta (niža tržišna cijena)

Napad fuzikladija na cvjetovima nije ĉesta pojava, ali se može naći. Zaraza

se javlja na laticama i lapovima u obliku maslinasto-zelenih mrlja.

Direktnih šteta nema.

Napad na kori mladica takoĊer kod jabuka nije ĉesta pojava. Simptomi

napada na mladicama su krastava mjesta s plitko raspucanom korom.

U tim krastama prezimi micelij, te u proljeće kraste poprimaju

maslinasto-zelenu boju zbog formiranja konidija.

Zaraženo lišće otpada tijekom cijele vegetacije, a posebice u jesen.

Tada gljiva prelazi na saprofitski naĉin života, a micelij prelazi iz

subkutikularnog staniĉja u mezofil gdje se proširi.

U proljeće se nakon kopulacije anteridija i askogona se razviju pseudoteciji s

askusima i askosporama, a vratovi plodišta pojavljuju su na licu lista u

ožujku i travnju.

Askospore se oslobaĊaju aktivno i za to je potrebna voda (kiša). Ukoliko

nema dovoljno kiše ni dozreli periteciji neće izbaciti askospore.

Primarna zaraza - askospore ili konidije koje se razvijaju na kori mladice.

Ako askospore kliju u miceliju na listovima dolazi do perforiranja kutikule i

micelij se smjesti subkutikularno.

Nakon inkubacije nastaju mrlje, a na njima konidije, koje se šire kišom i

omogućuju sekundarnu infekciju.

Jak razvoj parazita treba oĉekivati

u godinama s ĉestim kišama u

travnju i svibnju uz relativno toplo

vrijeme.

Suzbijanje

1. kulturalne mjere (pravilan izbor tla, izbor sorata, razmak izmeĊu redova,

prorjeĊivanje krošnje, njega voćaka, pravilna gnojidba, suzbijanje korova)

2.kemijska zaštita: sumporni fungicidi - nisu najbolji, ali djeluju i na

pepelnicu; bakarni fungicidi - ne preporuĉuju se zbog fitotoksiĉnosti iako

imaju dobro djelovanje na parazita; neki od fungicidakoji se mogu koristiti:

Delan, Euparen multi, Polyram, Stroby, Score, Punch, Folicur.......

3. Prognoza (antifuziklladijska služba) predviĊa pojavu bolesti i odreĊuje

rokove tretiranja. Kod nas se u nasadima koriste ureĊaji CDA – AGRA –

Ĉakovec i Metos (Austrija) bazirani na Millsovoj tablici (krivulji).

• Prognoza

• Tijekom godina iskušane su razliĉite metode odreĊivanja roka za provoĊenje prvog prskanja. Temelj svih metoda je:

• utvrĊivanje dozrelosti peritecija (to su plodišta parazita koja nastaju nakon prezimljenja zaraženog lišća iz prethodne vegetacije)

• izbacivanje i let askospora (askospore su osnovni izvor primarnih zaraza

Za uspješno suzbijanje fuzikladija potrebno je pratiti: - oborine - poĉetak i trajanje vlaženja lista - temperaturu za vrijeme vlaženja lista - relativnu vlagu zraka - let spora. Poĉetak kiše u proljeće uvjetuje let spora, a dovoljno je već 0.2 mm kiše za

pucanje askusa i let spora. Kiša zatim uvjetuje trajanje vlažnosti lista. Može isprati i fungicide. Relativna vlaga zraka je važna jer spora može ostati klijava bez vode duže

što je viša relativna vlaga zraka. 7 sati pri 70 % r.v.z, 8 sati pri 80 % r.v.z., te duže vrijeme kod 90 % r.v.z.

Praćenje leta askospora (konidija) je osnovni podatak, jer one svojim

klijanjem prouzrokuju primarne infekcije.

• Askospore se iz askusa oslobadaju silovito, bivaju izbaĉene pod tlakom i

nakon izbacivanja iz askusa prepuštene su zraĉnim strujanjima.

Askospore mogu uzrokovat zarazu samo pod odreĊenim uvjetima, tj. u

odreĊenom rasponu temperatura i u ovisnosti o dostupnosti vode

potrebne za klijanje ovih spora.

• Konidije ove gljive nastaju nakon zaraze biljnih organa raznose se po

nasadu uglavnom vodom (kišnim kapima).

• Inkubacijska krivulja po Millsu služi prvenstveno radi predviĊanja

mogućnosti i jaĉine zaraze jabuke askosporama i konidijama gljive V.

inaequalis. Ona pruža podatke o uvjetima pri kojima dolazi do infekcije.

Na temelju tih podataka proizvoĊaĉ može odluĉiti o potrebi i vremenu

provoĊenja zaštite, te odabrati najbolji fungicid.

• U nekim velikim nasadima jabuka danas su postavljeni aparati koji automatski hvataju askospore, te na temelju kompjutorskih modela i unešenih podataka sami preraĉunavaju elemente potrebne za odreĊivanje roka prskanja.

• U manjim nasadima, ali i pojedinim velikim voćnjacima prognoza se radi na temelju iskustva, poznavanja biologije i ekologije parazita, te praćenju podataka o oborinama i temperaturama.

MONILINIA FRUCTIGENA - uzročnik truleži plodova

MONILINIA LAXA - uzročnik paleži cvjetova i mladica

• Monilinia sp. izazivaju trulež plodova na jabuĉastim i koštuniĉavim

vrstama a kod koštuniĉastog voća i sušenje mladica s cvjetovima.

• Trulež plodova i jabuĉastog i koštuniĉastog voća uzrokuje M. fructigena, a sušenje mladica i cvjetova kod koštuniĉastog voća M. laxa.

• Savršeni (askomikotni stadij) – Monilinia fructigena.

• Obje vrste rasprostranjene su u Europi, Americi, Australiji i Novom Zelandu, a M. fructigena i u Aziji i Africi.

• Plod (pokožica) prvo dobije

tamnu pjegu koja se brzo širi, a

meso ploda ispod pjege smeĊi i

trune te je ubrzo zahvaćen cijeli

plod.

• Na površini ploda razviju se

žućkasti (M. fructigena)

jastuĉići u koncentriĉnim

krugovima.

• Ako se dva ploda dodiruju

trulež prelazi s jednog na drugi.

• Zaraženi ili truli plodovi zasuše i ostanu na stablu ili padnu na tlo.

• Potpuno su protkani micelijem gljive.

• U tom obliku gljiva prezimi. To je "mumija".

• Slijedeće se godine na mumijama razviju nove generacije konidija.

• Savršeni stadij u prirodi rijedak.

• Održava se uglavnom u konidijskom

obliku.

• Formiranje konidija na mumijama

uglavnom iza cvatnje, tako da te

konidije zaražavaju samo plodove.

• Do zaraze dolazi putem rana.

• Osjetljivost jabuke se povećava

dozrijevanjem (veći sadržaj šećera

veća osjetljivost).

• Broj sekundarnih infekcija veliki.

• Iako postoje razlike u otpornosti

sorata, otpornih nema.

Suzbijanje:

– Otežano iz nekoliko razloga

• infekcija nastaje preko rana te je fungicidno djelovanje

ograniĉeno

• šećeri iz plodova vežu i inaktiviraju brojne fungicide.

– Mehaniĉka zaštita (sakupljanje bolesnih plodova i mumija,

orezivanje, smanjiti oštećenja plodova)

– Indirektna (prskanje protiv krastavosti , jabuĉnog savijaĉa,

smanjena gnojidba mineralnim gnojivima)

• Kod koštuniĉastog voća (višnje, trešnje, breskve, kajsije, šljive) Monilia

laxa se javlja u dva oblika - sušenje mladica s cvjetovima i trulež

plodova.

• Monilia laxa se ponekada može naći na jezgriĉastom voću, a Monilia

fructigena i na plodovima koštuniĉastog voća.

• Sušenje mladica u cvatnji oĉituje se kroz naglo posmeĊenje, sušenje i

propadanje tek procvalih cvjetova. Mladica se osuši. Broj osušenih

mladica može biti velik i na njima nema plodova.

• M. Laxa se održava u zaraženim polusuhim granama, na kojima u

proljeće nastaju ležišta konidija.

• Konidije obavljaju zarazu u cvatnji mladice preko cvjetnih organa.

• Ponekada može doći do zaraze dok je cvijet još zatvoren ili kada su

plodovi već zametnuti.

• Najkritiĉnije vrijeme je cvatnja, odnosno kišovito i prohladno vrijeme

u to vrijeme.

• Na odumrlim cvjetovima i mladicama razvija se velik broj jastuĉića

konidija sive boje, za razliku od žućkastih jastuĉića kod M. fructigena.

• Simptomi truleži plodova jednaki su kao i kod jabuka i krušaka.

Plodovi prvo dobiju smeĊu pjegu, koja se brzo širi, trune i ubrzo biva

zahvaćen cijeli plod.

ERWINIA AMYLOVORA - uzročnik bakterijske paleži

krušaka, jabuka i drugih vrsta por. Rosaceae

• 1780. godine u Americi je utvrĊena bolest krušaka kasnije poznata kao "bakterijska palež". Prava priroda bolesti utvrĊena je 1879. godine.

• parazitira na više od 160 biljnih vrsta iz oko 30 rodova. Dobri domaćini su biljke iz porodice Rosaceae (npr. jabuka, kruška dunja, glog, vatreni grm i dr.).

• Najĉešće dolazi na navedenim biljnim vrstama, meĊutim krug domaćina joj je puno širi. Najviše vrsta na kojima parazitira E. amylovora pripada rodovima: Pyrus, Malus, Cydonia, Crataegus, Cotoneaster, Pyrachantha, Amygdalus, Prunus, Sorbus, Mespilus, Amelanchier, Spirea, Rosa, Rubus, Eriobotrya itd.

• Gdje god se bakterijska palež proširila štete su bile velike.

• U Republici Hrvatskoj E. amylovora utvrĊena je 1995. godine na podruĉju Osijeka.

• Stupanj zaraze bakterijskom paleži u voćnjacima SAD-a poĉetkom 20. stoljeća kretao se 20 - 90 %.

• Velike štete pretrpjele su i Velika Britanija (naroĉito na jabukama na kojima su u nekim sezonama zabilježeni 100 %-tni gubici uroda zbog potpunog uništenja cvjetova) te Novi Zeland i Nizozemska.

• Nakon pojave bolesti u RH poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. Zaražena stabla su krĉena i spaljivana. U toj akciji je iskrĉeno 199.432 stabla jabuka, 142.479 krušaka, 148 dunja i 152 mušmule. Bolest nije iskorijenjena unatoĉ uloženim naporima.

• Oboljeti mogu list, cvijet, izboj,

plod, grana, deblo, a pod

odreĊenim uvjetima može biti

zaražen i korijen.

• Na mladom lišću boja se

mijenja od rubova prema

sredini, pocrne i osuše se.

• Ako zaraza nastupi preko peteljke ili izboja, promjena boje u obliku trokuta zapoĉinje na mjestu spoja peteljke i plojke i širi se na veći dio lista.

• Zaraženo lišće se uvija prema gore i osušeno visi na stablima do kraja vegetacije.

• Veoma ĉesto infekcija nastaje preko cvijeta.

• Mogu biti napadnuti pojedini cvjetovi ili ĉitava cvat. Oni prvo poprimaju vodenasti izgled, a potom posmeĊe i naglo se osuše, pa izgledaju kao da su sprženi vatrom.

• Bakterija se kroz cvjetne peteljke brzo proširi na izboj na kojemu se takoĊer javlja promjena boje.

• Ukoliko je vrijeme vlažno i toplo na cvjetnim peteljkama i plodovima vide se kapljice bijele ili jantarne boje bakterijskog eksudata.

• Plodovi bivaju inficirani od zametanja do berbe. Tek zametnuti plodovi pocrne, osuše se, mumificiraju, ali ostaju na granama. Na zelenim plodovima uoĉavaju se prvo uljane pjege koje kasnije pocrne. Pred zriobu javljaju se lokalna posmeĊenja, ali je to rjeĊi simptom.

Karakteristiĉni simptomi su na ljetorastima, odnosno "vodopijama".

Za nekoliko dana infekcija zahvati 15-30 cm izboja koji pocrni.

Vršni dio savijen je poput ruĉke kišobrana.

• Na kori debljih grana i na deblu mogu se uoĉiti uleknute, nešto tamnije površine na kojima se kora osuši i ljušti, uslijed ĉega se razvijaju promjene tipa rak-rana.

• Ispod kore javlja se crvenkasto smeĊa boja i bakterijski eksudat koji za

vlažnog vremena izbija u vidu kapljica na površini. U poĉetku eksudat je

bijele, zatim jantarne i na kraju smeĊe boje.

http://imfc.cfl.scf.rncan.gc.ca/malm/008880m.jpg

• Prazit prezimljuje na rubovima rak-rana iz prethodne godine, mumificiranim plodovima bilo na stablu, bilo na tlu.

• Bakterijski eksudat s površine biljnih organa kiša i vjetar raznose omogućujući širenje parazita.

• Mravi, muhe, ose, pĉele i drugi insekti na usnom ustroju i nogama prenose bakterije na sve osjetljive organe. Ozljede od tuĉe, mraza, vjetra, insekata, osiguravaju brojne infekcije.

Biljke su najosjetljivije u vrijeme cvjetanja, te stoga produžena cvatnja povećava mogućnost zaraze.

Suzbijanje:

– Jedan je od najtvrdokornijih parazita protiv kojega za sada nema osobito uspješnih mjera suzbijanja.

– Najbolji pristup je integrirana zaštita i proizvodnja.

– Danas su na raspolaganju iskljuĉivo preventivne mjere zaštite od bakterijske paleži.

– Sadnja otpornih sorata na bakterijsku palež jedna je od preventivnih agrotehničkih mjere zaštite jabuka.

Preventivne mehaničke mjera zaštitile odstranjivanje zaraženih izboja i to rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo kod jabuke, odnosno 50 cm kod kruške.

– Orezane dijelove biljaka potrebno je bacati u plastiĉne vreće ili na prikolice prekrivene plastiĉnom folijom.

– Pri rezidbi nakon svakog reza potrebno je dezinficirati alat, kao i rane uĉinjene rezidbom. Rane nastale pri rezidbi premazati 3 %-tnom otopinom pripravaka na osnovi bakra.

– Orezane dijelove nikako ne bacati na tlo i naknadno sakupljati.

– Orezane zaražene dijelove iznijeti iz voćnjaka i zajedno sa

plastiĉnim vrećama i folijom spaliti.

– Sredstva za dezinfekciju alata i strojeva : etilni alkohol (70 %),

varikina (sa 12 % slobodnog klora), Menno Florades, formaldehid

(38 %) i dr.

Preventivne kemijske mjere zaštite

– primjenom pripravaka na osnovi bakra u normalnim dozama koje

koristimo za suzbijanje Venturia inaequalis te u cvatnji primjenom

manjih koncentracija (5 – 10 puta manje nego u vegetaciji). U

cvatnji je takoĊer dozvoljena primjena sredstva na osnovi fosetila.

TAPHRINA DEFORMANS

• Kovrčavost lista breskve je najčešća bolest breskve, veoma je štetna, a

simptomi su tipični pa se može lako prepoznati.

• Simptomi: manji ili veći broj listova ima izmjenjen izgled. Dio lista i

ponekada cijeli listovi su nakovrčani , mjehuravi i promijenjena oblika.

Cijela plojka ili njen dio je zadebljao, hipertrofiran, često veći od zdravih

listova, lako se lomi, obojen bijelo-zelenkasto do crveno.

• Na naliĉju lista razvije se bijela prevlaka. Zaraženi listovi se brzo osuše

i otpadnu tako da voćka ostaje bez lista u svibnju i lipnju. Mladi

plodovi takoĊer otpadnu tako da je berba propala.

• Ako je vrijeme pogodno stablo može potjerati mlade listove koji ostaju

zdravi jer nema sekundarnih zaraza. Tim ponovnim prolistavanjem

voćka slabi tako da se posljedice osjećaju i slijedeće godine jer se ne

formiraju cvjetni pupovi. Osim toga mladice ne odrvene pa dolazi do

smrzavanja.

• Ukoliko prevladava sušno vrijeme bolesti neće biti ili će je biti vrlo

malo.

• Micelij (intercelularan) neko vrijeme prorašćuje tkivo lista, a zatim se

na gornjoj stran lista formira himenij s askusima i askosporama.

Askusi u poĉetku sadržavaju osam askospora, ali se one kasnije

pupanjem još umnažaju i dok su u askusi i nakon oslobaĊanja iz

askusa.

• U drugoj polovici svibnja askusi pucaju i oslobaĊaju se askospore.

• Askospore nošene vjetrom ili kišom dospijevaju na koru stabla gdje kliju i razvijaju micelij. Taj micelij se na kori hrani i živi saprofitski.

• Naredne godine iz tog micelija oslobaĊaju se konidije koje nošene

kišom dospijevaju na listove koji izbijaju iz lisnih pupova.

• Konidije na mladim listovima kliju, kliĉnom cijevi probiju kutikulu i

prodiru u mezofil gdje se micelij intercelularno proširi i podražajem

stanica domaćina dovodi do hipertrofije. Ĉim listovi poodrastu nisu

podložni infekciji. Iz toga se zakljuĉuje da ne pomažu nikakva

tretiranja u vegetaciji, već tretiranje treba provesti neposredno pred

bubrenje pupova u proljeće.

Suzbijanje:

• Na pojedinaĉnim stablima može se skidati zaraženo lišće i orezati

bolesne izboje (smanjuje se izvor zaraze)

• U jesen kada poĉne otpadati lišće mogu se, koristiti bakreni fungicidi .

Ako ovo tretiranje nije obavljeno, treba ga provesti u proljeće, u fazi

bubrenja pupova. Tretiranja treba izvršiti vrlo temeljito,˝okupati˝ stablo

i po potrebi ponoviti ako nisu dobro zahvaćeni svi dijelovi stabla.

• U fazi kretanja vegetacije provodi se i treće prskanje. Od fungicida

mogu se koristiti Delan, Dodine, Chromodin, Daconil. Treba voditi

raĉuna da kada se pojave simptomi više nikakvo tretiranje ne može

pomoći.

Plum pox virus

• šarka je tipiĉna europska viroza raširena u

približno 15 zemalja, osobito u srednjoj i južnoj

Europi

• smatra se jednim od najopasnijih virusa u

voćarstvu uopće; štete ovise prvenstveno o

raširenosti osjetljivih sorata i broju zaraženih

stabala

• domaćini virusa su 24 vrste roda Prunus, ali i drugi

rodovi i vrste mogu biti napadnuti ( na pr. Papaver,

Stellaria, Rannunculus Trifolium )

• od voćaka pored šljive dolazi na kajsiji i breskvi

• simptomi na lišću: naizmjeniĉno normalni zeleni i klorotiĉni dijelovi (oblik toĉaka, nepravilnih pjega, prstenastih pjega), broj i raspored je razliĉit i promjenjiv

• u okviru pjega, posebno na mlaĊim tkivima, dolazi do nekroze

• simptomi na plodovima: pred zriobu blijedoljubiĉaste pjege; kasnije se pjege udubljuju i šire u meso ploda sve do koštice; bolesni dijelovi su sluzasti, smolasti i tamne boje; plodovi su deformirani, sitniji i bez ikakve vrijednosti

• virus prenose biljne uši na neperzistentan naĉin

• virus se održava u prirodnim domaćinima (Prunus vrste najĉešće)

• bolest se prenosi zaraženim sadnicama i lisnim ušima

Suzbijanje

sadnja garantirano zdravih sadnica (bezvirusni materijal), prostorna izolacija kod podizanja novih nasada, uništavanje prije sadnje svih ranije zaraženih stabala, suzbijanje vektora, meĊutim širenje se u prirodi ne može potpuno sprijeĉiti