Stigma mentalnih poremećaja; kako psiholozi mogu pomoći

Siniša Brlas, prof.Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

sa zaštitom mentalnog zdravlja

Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

Antistigmatizacijsko djelovanje psihologa;što psiholozi mogu

• Pomoći cjelovitom prepoznavanju stigme kao problema

• Definirati prostor za antistigmatizacijsko djelovanje

• Provoditi psihoedukaciju; učiti kako živjeti sa sličnostima i razlikama

• Provoditi na pojedinca usmjerene zaštitne postupke

• Ukazivati na stigmu kao na činitelj rizika za mentalno zdravlje

Cjelovito prepoznavanje stigme kao problema

Važno!

U opasnosti je mentalno zdravlje onih koji već imaju teškoće u mentalnom funkcioniranju ili manifestiraju ovisničko ponašanje (stigmatizirani su).

U opasnosti je i mentalno zdravlje onih koji se ponašaju “drukčije”; takvi se često procjenjuju neprilagođenima (što ih stigmatizira) čime se povećava rizik za njihovo mentalno zdravlje.

Definiranje prostora za djelovanje

PREDSTAVLJANJE KNJIGEPREDSTAVLJANJE KNJIGE

“Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja; prijedlog smjernica za psihološku djelatnost u zaštiti i

promicanju mentalnog zdravlja”

Osijek, 14. listopada 2011.

Izdavač:Izdavač:

Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županijeZavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

Definiranje prostora za djelovanje

Prijedlozi smjernica za psihološku djelatnost u zaštiti i promicanju mentalnog zdravlja prema područjima djelovanja Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja od 2011. do 2016. godine

3.1. Unaprjeđenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji3.1.4. Poticati aktivnosti kojima se destigmatiziraju duševne bolesti

3.2. Unaprjeđenje mentalnog zdravlja u dobno-specifičnim i vulnerabilnim populacijama3.2.7. Poticati i podržavati aktivnosti usmjerene na borbu protiv stigme kojom su označene ranjive populacijske skupine

3.3. Unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu

3.4. Prevencija, liječenje i rehabilitacija duševnih poremećaja3.4.1. Razvijati javnu svijest o duševnim poremećajima i mogućnostima liječenja … s naglaskom na destigmatizaciji

3.5. Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici

3.6. Suradnja s drugim sektorima, razmjena informacija i znanja, istraživanje

Psihoedukacija

Važan cilj:Učenje življenju sa sličnostima i razlikama

“Vrijeme sličnosti i razlika”(tema 19. godišnje konferencije hrvatskih psihologa, Osijek 2011.)

Diskretni i na pojedinca usmjereni zaštitni postupci

Rana identifikacija osoba rizičnog ponašanja i njihova opservacija kroz

diskretni personalni (osobni) zaštitni program

koji:– je usmjeren pojedincu – diskretan je i stoga zaštićuje od stigmatizacije– dodatno zaštićuje

Stigma kao činitelj rizika za mentalno zdravlje

Činitelji rizika za pojavu, razvoj i održavanje ovisnosti:• teškoće sa samokontrolom ponašanja (znatiželja, zabava i

dosada)• utjecaji koji dopiru iz socijalnog okruženja (utjecaj vršnjaka ili

partnera i želja za samopotvrđivanjem) • psihološki razlozi (u vrlo širokom spektru teškoća i poremećaja u

psihičkom funkcioniranju čovjeka)

Stigma je socijalni pritisak koji pojedinca prisiljava “uklopiti se” i ponašati se u skladu s normama. Ako pojedinac tome pritisku ne može udovoljiti stigma (kao utjecaj iz socijalnog okruženja) postaje činitelj rizika za mentalno zdravlje ili razvoj neprilagođenog (pa tako i ovisničkog) ponašanja.

Hvala!