Sto Ocekivati u Drugoj i Trecoj

7/27/2019 Sto Ocekivati u Drugoj i Trecoj

1/30

Arlene EisenbergHeidi E. Murkoff

Sandee E. Hathawayto oekivati u drugoj i treoj godini


2/30

Sadraj:O 19P 21P 23P 24

Kako koristiti ovu knjigu? to bi vae dijete moglo initi sada Biljeka onetradicionalnim obiteljima

P : D 27

P : T 29 29

30 31

esti padovi Sudaranje s predmetima Spor razvoj grubemotorike Upozorenje

Moje dijete jo nije prohodalo Kako odabrati udobnu obuu? Kako ete odabratiobuu Kada kupiti nove cipele? Noni prsti okrenuti premaunutra Sindromdodirivanja svega predsobom Udaranje popredmetima Problemi s previjanjempelena Nagli gubitak apetita Alergija na mlijeko Bacanje hrane Pljuvanjehrane izusta Neuredno samostalno hranjenje Dranje za skute/privijanje uzmajku Zabrinutost zbogodvajanja to uiniti na odlasku Prvo odvajanje Vaazabrinutost zbogodvajanja Odbijanje alice Odvikavanje odboice Uvoenjekravljeg mlijeka u djetetovuprehranu Kada prestati s dojenjem? Kako prestati s

dojenjem Odbijanje vrtia zaigranje Kratak dnevni poinak Kasni govor Generaliziranje Razoaranje zbog potekoa u komunikaciji

: Kako e vae dete progovoriti? 63 : I drugi ljudi imaju prava 67

I drugi ljudi imajuosjeaje

D : 70

70 71Negacije Odreivanjegranica Ne prihvaa ne kaoodgovor Odbijanje hrane Izvlaenje stvari iz ladica i spolica Bacanje stvari na pod Kratkotrajna koncentra-cija Krive noge Pajihod Ravna stopala Hodanje na prstima Traumanakon plakanja Likovni poetci

: Igra je djetetov posao 80


3/30

Igrake za djecu na poetku druge godineivota Izbjegavanje nereda Kupujte ispravno

: Sve o baki i djedu 84

T : P 87 87 88 89

Diranje prljave pelene Rashladite njegovu spavau sobu Buenjenou Kad je krava

krivac Sad ja idem spavati Nonohranjenje Nedrutveno ponaanje

Ratobornost Nabavka kunogljubimca Povratak puzanju Gubitak rijei

Govor piljskogovjeka Madei Madei, godinu poslije : Razvoj osjetila 100 : Nitko ne savren 104

: 106 106 107

Strah odpsa Pravila o kunimljubimcima Bez straha odpsa Loe prehrambenenavike Nesustavna prehrana Promjene prehrambenihnavika Prijelaz na hra-

njenje za stolomJako visoko dijete Nepovjerljivost prema strancima Nema stra-

ha od stranaca Privrenostmajci Ostavljanje djeteta koje spava sdadiljom I

dalje stavlja predmete u usta Ne eli se kupati Spremnost za odvikavanje od

pelena itanje knjiga Penjanje Iskrivljeni zubi Plaljivost zbog izbijanjazubi

: O poticanju djeteta na uenje, razmiljanjei stjecanje novih iskustava 121

: itanje je osnova 123

P : S 125 125 126

Neobinastolica Otvaranje hladnjaka Bacanje predmeta Okupite skupinu za igru

Prilijepi se uz mene tijekom igre s drugomdjecom Loe navike nauene u skupi-

ni zaigru Krianje ivriskanje Skida pelene Ne odvaja se od stare dekice Sisanje palca I dalje koristi dudu varalicu Kako najbolje pruitiutjehu

Nezainteresiranost za predmeteutjehe Treba li djecu privezati?

: Kako disciplinirati svoje dete? 139Rezultat1:1 Unesite malo humora u procesdiscipliniranja Djelotvorne tehnike disci-

pliniranja Udariti rukom po stranjici ili ne? Kad se udaranje rukom po stranjici smatra

zlostavljanjem Nikad ne tresite dijete


4/30

: Osnove lepog ponaanja 149

: O 152 152 153 154

Drugo dijete kada? Nestrpljenje (sada!) Ometanje telefonskihrazgovora Ometanje posjetitelja Problemi s dnevnim spavanjem Rano ustajanje Pobunapredspavanje Dnevnik spavanja Problemi zbog odvajanja u jaslicama Nemir zavrijeme obroka Zabava za vrijeme obroka Pobuna na autocesti Sigurno sjedenje Odupire se ulasku u kolica Problemi s pranjem kose licaeera Odbija prati

ruke Ljubomora Rani izljevi bijesa Zakanjelo hodanje Igrake i aktivnosti zadjecu od osamnaest mjeseci

: Sve o televizi i dvogodinjacima 176Deset zapovijedi o mudrom gledanju televizije

: Vrednosti do kojih vi drite 180

S : D 182

182 183

Nono lutanje pokui Bijeg izkrevetia Nono buenje zbog izbijanjazubi Hrkanje Kronino curenje iznosa Hiperaktivnost Kako e se dijete osloboditi vikaenergije Tehnike oputanja za djecu Nedostatna aktivnost Nerazgovijetangovor Zakanjeli razvojgovora Krotkost/blago i poslunodijete Mali grubijan Bjeanje Podrezivanje noktiju

: Kako djeca ovog uzrasta sklapaju prateljstva? 198

: Njenost prema ivotinjama 200

O : D 202 202 203

Agresivno ponaanje Borba protiv agresivnog ponaanja upanje Kako organiziratiigranje Moje dijete voli gristi drugu djecu Uzvraanjeudarca Djeca tipa A

Popriajte otome Agresivnost premaigrakama Agresivni prijatelji Zadravanjedaha to je to? To je... Od teke bebe do jo teegdjeteta aranje pozidovima ivot s tekimdjetetom Zvunaizolacija Odbojnost premaistoi Plaljivost naigralitu Preosjetljivo dijete

: Kako izii na kraj s djejim strahovima i fobama? 220Zato se dijete boji? Kako se boriti s djetetovim strahovima? Zato mi srce lupa takojako? Suoavanje sastrahovima Kad mali strahovi postanu veliki


5/30

: Radost davanja 224

D : D 226

226 227

Promatra Progutani predmeti Guranje predmeta u tjelesneotvore Zabrinutost

zbogpenisa Radoznalost i zavist zbog penisa Kako e dijete stei pojam ovremenu

Poljupci uusta Pokazivanjeljubavi Niste jedini Dijete je katkad teko voljeti

Spolniidentitet Potiskivanje osjeaja kodsina Je li pravo vrijeme za obiteljski izlazak

(na utakmicu, u kino, na predstavu ili na koncert)? Poticanje keri Neka rutina postane

navika Puke i pitolji Nerazborito dijete

: Utjeite dete poljubite ga i sve e proi 242 : to je ispravno, a to pogreno? 243

D : D 245 245 246

Ne moe ekati svojred Kako zatititi vrijednepredmete Kupovanje s djetetom

nemoguamisija Opinjenost tehnikimpredmetima Uhvaeni nadjelu

Istraivanje spolnihorgana Problemi s dranjemtijela Napadaji bijesa samo za

roditelje Rituali Fetiistiki odnos premahrani Otporpromjenama Uvijek

ista pria Uvijek ista pjesma Vrijeme za odvikavanje odpelena Odvikavanje od

pelena i novabeba Dareljivost se pretvorila usebinost

: Putovanje s djetetom 258Kud god da krenete Ne odlazite iz kue praznihruku Putovanje zrakoplovom

Putovanje u inozemstvo Putovanje vlakom Putovanje automobilom Probavne smet-nje na putovanju Kako odabrati smjetaj Suzbijanjemunine to sve treba ponije-

ti na put Prilagodba vremenskoj razlici poslije dugog putovanja Napadaji bijesa na

putovanju

: Sve o deljenju s drugima 274

J : D 277

277

278Poslijepodnevnapremorenost Ljevorukost Sindrom skupljaa Problemi kod

pranjazubi Jedenje zubnepaste Odbijanje zubnepaste Problemi s eljanjem

Problemi s obuvanjem Problemi s arapama Problemi kod odijevanja kakljivost

Borba s kaputom Borba s kapom irukavicama Frustracije priodijevanju

Gruba igra Igraj se sa mnom Nespretnost Stalno govori ne Najglasniji na


6/30

javnome mjestu Koliko treba hvaliti djecu? Prava je srea imati brinog roditelja... Gramatikepogreke Problem sa zamjenicama Brojke i slova

: Kako razvati samopotovanje 297

: Vano je biti u formi 300

D : D 302 302 303 304

Proslava drugog roendana Zato? Zato? Zato? Zastoj za vrijeme odvikavanjaod pelena Strah odlijenika Postoje li bezbolne injekcije? Strah odzubara Strahod frizera Strah odspavanja Opet se budinou Recite djetetu istinu Zatita

tijekomnoi Buenje povezano sastresom Nonemore Nonistrahovi Mjesearenje None more i nonistrahovi Daltonizam Obratna psihologija Nadarenost Sindrom nosi me Prijelaz ukrevet Neljubaznoponaanje Dosadne su vam djeje igre Ikserice Destruktivnoponaanje Dobre prehram-

bene navike Odbijanje stolice za hranjenje Dijete koje slijedi druge Umor zbogvrtia Zakanjelo odvikavanje odboice Idemo kod bake Neugodni trenutci Cmizdrenje Igrake za dvogodinjake Ljutito ponaanje Napadaji bijesa na javno-me mjestu Napadaji bijesa koji izazivajusmijeh

: Kako ukrotiti napadaje besa 338to se krije iza napadaja bijesa vaeg djeteta? Nemaju samo djeca napadaje bijesa Kako sprijeiti napadajebijesa Kako postupiti kod napadajabijesa Nakon oluje

: Svi smo mi razliiti 344

T : O 25. 27. 347 347 348

Stalno prolijevanje Unos masnoa ikolesterola Razina kolesterola koddjece Uvoenje vitamina koji sevau Nemir tijekom vjerskog obreda Loi dani Preveliko uzbuenje Kopanjenosa Odbijanje nove hrane Intolerancija (nepod-noenje) laktoze Odbijanje mlijeka Je li mlijeko korisno? Potpuna usredotoe-nost na igru Ne eli odvojiti vrijeme zaobroke Kupi mi... Hirovitost Razgovori sdvogodinjakom

: Poticanje kreativnosti i mate 362Kreativnost Imitatori Mata Stvaralake tehnike

: to je mama? to je tata? Objanjenje o ulogamaspolova 369

: O 28. 30. 371


7/30

371 372

Dijete koje ima sve Discipliniranje tuedjece Kunitip Neprekidnimonolozi Odbija poljupce Opiranjegrljenju amari puniljubavi Drugijezik Golotinja uobitelji Razgoliivanjedjeteta Pretrpanraspored Plivanje? Jo ne. Noni posjeti Obiteljski krevet Frustracija zbog tekihzadataka Strah odpokuaja Pretjerana samostalnost Mucanje Zanimanje zaerekciju Jutarnja sporost Usporenohodanje Naguravanje na igralitu Sporojedenje Kuhanje ponarud-bi Sjeckanjehrane Gladno dijete Nesposobno slijeditiupute Zabrinutost prijeodlaska u vrti Dijete mirno u vrtiu, nesnosno kod kue

: Prihvaanje individualnog temperamenta 395 : ivjeti po pravilima 397

P : O 31. 33. 399 399 400

Imaginarni prijatelj Stidljivost Ne reagira kad mu se obraajuodrasli Nedostatak prijatelja Plaljivko Nareivanje Zadirkivanje Odbija sluati Dijete donosi odluke Zaduenja Zaduenja prikladna za dvogodinjake

Pospremanjesobe Kako nastaju djeca Nove injenice o tome kako nastajudjeca Ljubav i njenost izmeuroditelja Mito i nagrada

: Kako komunicirati s djetetom 420 : Briga o okoliu 422

: O 34. 36. 425 425

426 427Potreba zasnom Strah odmraka Nezgode s velikomnudom Nezgode smokrenjem Konano odvikavanje od sisanja palca, dude iliboice Nezainteresiranostzakahlicu Mokrenje u krevet Bolovi uzrokovanirastom Nadjevanje runihimena Zlobni komentari Smijenoponaanje Pisanje slova Prianje usnu Prijatelji koji ne vole dijeliti Igra lijenika Kraa usamoposluivanju Kvalitetno vrijeme Nastavlja se nepodnoljivoponaanje vakanjeleda

Upitanprijatelj Zaboravljivost Satovi glazbe Jo uvijek nerazumljiv govorZastraujuebajke Proslava treegaroendana

: Sindrom superdjeteta 449Uenje slova ibrojeva Kako potaknuti znanstvenika u djetetu Znakovi sindromasuperdjeteta

: Vano je biti iskren 454A to s malim laima?


8/30

D : B 457

S : P 458O 458

Njega djetetove koe Dobro promotrite kou svog djeteta Povean rizik odsunca Deifriranje zatitnihfaktora Najei problemi s djejomkoom Vrste pelenskog osipa Njega djetetove kose vakaa guma u kosi Najei problemi s djetetovom kosomi vlasitem Njega djetetovihnoktiju Njega djetetovihoiju Problemi svidom Najei problemi s vidom koddjece Pregledajte oi svoga djeteta Djetetu trebajunaoale to je preglasno? Njega djetetovih uiju isluha Probuene ui Znakovi dapostoje problemi sasluhom Njega djetetovihzubi Fluor u borbi protivkarijesa Najei problemi zubi i usta Njega genitalija kod djevojica Najei problemi sgenitalijama kod djevojica Njega genitalija kod djeaka Najei problemi s geni-talijama kod djeaka Testis koji se uvue pa se ponovovrati Odijevanje djeteta Praktini trikovi za lake odijevanje

O : P 491

Z 491Devet osnovnih naela zdraveprehrane Cjelovita bijela penica? itnepahuljice sglazurom Dvanaest dnevnih zapovijedi zdraveprehrane Raznolikost je vie od zai-na ivota Kakve vrste masnoa? Koliinemlijeka injenice osokovima

P : Djetetov rast 500Debeljukasto dijete Tipian jelovnik Mravo dijete Vanostbrokule Sporirast Moda stvarno rastu prekonoi Kako dijete raste?

T 506Budite taktini s izbirljivimdjetetom Brza hrana zabava ili glupost? Zdravegrickalice Zabava uz hranu Ogranien prehrambenirepertoar Odbijanje najdraehrane Vegetarijanska prehrana Dnevne kombinacije bjelanevina za djecu od prve do tree godi-ne ivota Vegetarijanska kombinacija bjelanevina za djecu od prve do tree godineivota

S , 516Kontrola sigurnosti hrane kod kue i izvannje Izlazak u restoran sdjetetom Kontroliranje kemijskog sastava Dvojbe zbog daske za sjeckanje Kontrola posua zakuhanje, posluivanje i uvanjehrane Kontrola vode Opasnosti od guenja komadi-

mahrane

D : S 528P... 528P... 530

Strpljenja s kahlicom, molim!


9/30

S! 532to treba initi kod navikavanja nakahlicu Higijenskegaice to ne treba initi kod

navikavanja na kahlicu

K 536Zato se dogaajunezgode Kad starije dijete pruaotpor Je li ovo pravo godinjedoba?

538Prijelaz na gaice Odbijanje pelena Poticanje higijenskih navika Prepirke oko

brisanja guze Strah odvodokotlia Kad djeak treba poeti pikiti stojei?

Pokretna kahlica Djevojica koja hoe pikitistojei Fasciniranost kakicom

Prijelaz na zahodskukoljku Novi pelenski osip Pelena samo za velikunudu

Navikavanje na nunik ivrti Nono mokrenje

D : O 545C: Sprjeavanje glavnih zaraznih bolesti 545

to treba znati o cjepivu Di-Te-Per Potrebna cjepiva Kalendar kontinuiranog cijep-

ljenja u Hrvatskoj Kalendar cijepljenja Nemojte propustitipriliku Ako se jo niste

odluili zacijepljenje Prije cijepljenja

V 553Partnerstvo izmeu roditelja ilijenika Kad se treba javiti lijeniku? Tragajui za

dr. Pravim Prije nego to pozovetelijenika Sumnja na upalu slijepogcrijeva

Roditeljskaintuicija

S 563Upoznajte svoje dijete Mjerenje djetetove temperature Oitavanjetemperature to

bi moglo biti uzrokom povienojtemperaturi Postupci kod poviene temperature

Febrilne konvulzije Tipine tjelesnetemperatureN 572

Kod kue U bolnici

K 575Ono to biste trebali znati Sigurno davanje lijekova Lijeenje biljnimpripravcima

Acetilsalicilna kiselina da ili ne? Kako djetetu olakati uzimanjelijeka Lijekovi koji-

ma je istekao rokuporabe

N 581Prehlada Opstipacija (zatvor) Ispuhivanje nosa Krup (laringotraheobronhitis) Proljev, sa ili bezpovraanja Osjetljiv elui dvogodinjaka Gripa (influenca)

Znakovi dehidracije Upala srednjeg uha (otitis media) Sprjeavanje irenja bolesti

Ugradnja cjevica zaventilaciju Upala srednjeg uha sizljevom Upala sinusa

(sinusitis) Upalagrla Krajnici i adenoidi: vaenje vie nije umodi Lijeenje simptoma

koje dijete ima Upala mokranihputova


10/30

D : S 598Promijenite svoje navike Promijenite svoje dijete Sigurnaodjea Promijenite

djetetovo okruenje Olovo moe stvaratiprobleme Grickanje olovaka Sigurne visine

Nijedan pitolj nije siguran Unitavanje tetoina u zatvorenome: tetno za tetoine, jouvijek bezopasno za dijete Brigau ime budunosti Certifikat o sigurnosti zadjecu

Kontrolaotrova Sigurnosniproizvodi Zabranjeno cimanje Sigurno mjesto zaigru

Prikladno odijevanje Sprijeite kukce Na snijegu Siguranslikarski pribor Opasno

zelenje

D : Z

640

P 641Ozljedetrbuha Ugrizi Krvarenje Krvarenje,unutarnje Prijelomi (frakture)

Modrice Opekline Ugrizi/ogrebotine odmake Kemikalijama prouzroene

opekline Guenje Ozljede odhladnoe Konvulzije (grevi) Posjekline

Iaenja Pseiugrizi Utapanje Ozljedeuha Strujni udar (elektrini ok)

Ozljedeoka Nesvjestica Ozljede prstiju ruku inogu Strani predmeti Lomovi

(frakture) Ozebline Ozljedeglave Toplinskiudar Hipertermija Pothlaenost

(hipotermija) Ubodi insekata Rasjeena ili porezanausna Ozljede usneupljine Ozljedenosa Otrovanje Zalijepite upozorenje to sve trebate imati u kunojljekar-

ni Otrovne vrstebrljana Kako djetetu olakati bolove Probodne rane Oparotine

Ogrebotine Napadaji Otkinuti ud ili prst ok Ozljedekoe Previjanjerana

Zmijski ugrizi Uganua Njega puna ljubavi Opekline odsunca Progutani

strani predmeti Ozljedezubi Ozljede nonihprstiju Ozljedejezika

O 663Osnovni podsjetnik Reanimacija: umjetno disanje Kardiopulmonalna reanimaci-

ja (KPR) za djecu iznad godine dana Postupak u sluaju guenja

D : D 672

Kako pomoi djetetu s posebnimpotrebama Kako ivjeti s djetetom koje ima

posebne potrebe i voljetiga Postoji zakon Smjetaj u ustanovu Kuna njega Neke

kronine bolesti: AIDS (SIDA) i infekcija HIV-om Alergija Kako pomoi zdravom

djetetu Alergije opasne poivot Kad dijete alergino na hranu boravi izvandoma Astma Autizam Karcinom (rak) Celijakija Cerebralna paraliza Cistina

fibroza Dijabetes mellitus (eerna bolest) Downov sindrom Epilepsija

Sindrom oteenog X-kromosoma Testiranje sluha Oteenjasluha Mladenaki

reumatoidni artritis Mentalna retardacija Distrofija miia (Duchenne)

Fenilketonurija Anemija srpastihstanica Dvogodinjak roen s vrlo niskom

poroajnomteinom Talasemije Oteenje vida zakonom priznatasljepoa


11/30

T : M 707D : M

708 708

Suparnitvo meudjecom Svakomujednako Mlae dijete oboava starije koje gane podnosi Starije dijete oboava mlae koje gaodbija Tunjave meubraom Pripremite starije dijete Nova obitelj nastala novimbrakom Dvoje djece razliito vri-jeme za spavanje? Opasne igrake za mlaedijete Zakidanje drugog djeteta Zajednikasoba Iznimno dobar brat ili sestra Nazadovanje zbog dolaska novoro-eneta Mali revni pomaga Razlike meudjecom Ponaanje kojim se svraa

pozornost Opasne igre Dvojbe oko preureenja sobe

D : K 726 726

Vabijes Udaranje bezkontrole Vaa depresija Stavite se u poloaj svog djeteta Kontrolirajte se Plakanje preddjetetom Neslaganje roditelja Zabava udvoje

Podjela tereta obveza Bolestan roditelj Razliiti stavovi o odgojudjeteta Olakanje za lea Kako izai na kraj s dvoje djece mlae od dvijegodine Vrijemeza sebe Osjeaj krivnje zbogposla enja zadomom Dvojbe oko zapoljavanja Otac s punim radnimvremenom Vi ste na poslu, a srce vam je kod kue... Ravnotea izmeu posla i obitelji Ne osjeate se kaoroditelj Zaposleni roditelj i dis-ciplina Kako ostati normalan u uurbanom ivotnomritmu Odlazak od kue bez djeteta Putovanja bezdjeteta Sretni blagdani Roditelji protiv bake i djeda esta poslovnaputovanja Djed i baka puai Preseljenje Pronaitelijenika Usvojeno dijete

Blizanci ilivie Samohrana majka i dijete Samohraniotac Odvojeni ivotroditelja/rastava Roditelj bezskrbnitva Istospolni roditelji Teko bolestan rodi-telj Suoavanje sa smru bliskeosobe Razgovor osmrti Treba li dijete ii napogreb Suoavanje sa smru kunog ljubimca

D : K 776

K 776Uobiajeni naini skrbi odjetetu Jedna dadilja za dvije obitelji Vrti tko ga treba? Ostale mogunosti

O 781Dadilja koja cijeli dan uva dijete u vaemdomu Dadilja s djetetom Kako otkriti akose dadilja drogira ili pije Obiteljski vrti (ili skupno uvanje djece u drugoj obitelji) Jaslice i vrtii Povremena dadilja


12/30

K 790Dogovorite se o svemu Procjena kvalitete skrbi o djetetu Promjene kod skrbi odjetetu Priprema zavrti Prilagodba na vrti

7

94

uvanje bolesnogdjeteta Zabrinutost zbog zlostavljanjadjeteta Kako prepoznatiznakove zlostavljanja? Moe li uvanje djeteta biti previe dobro?

: P 797DODATAK I: 798DODATAK II: N 800DODATAK III: U 804DODATAK IV: N 808

D 832DODATAK V: Z 837DODATAK VI: T 847

K 853


13/30


14/30

20 TO OEKIVATI U drUgOj I TrEOj gOdInI

Prekrasnom osoblju Amerike pedatrskeakademe, posebice Michaelu Copelandu,Carolyn Kolbaba, Leslee Williams i neka-danjoj lanici osoblja Michelle Weber,

koja nam je pomogla da knjiga bude tonai sadrava najnove podatke.

Izdavaima asopisa Suvremena pedatrana dragocjenoj pomoi koju su nam pru-ali kad god smo je potraili, a posebiceJuliann Goldman i Bobbi Keene.

Tameki Hall i Niurki Zameta, vrhunskimpomonicama, koje su spremale hrpelanaka iz asopisa i biltena, provjera-vale telefonske brojeve i na mnoge druge

naine pomagale u poslovanju ureda. Abby i Normanu Murkou i, kao i uvek,

Mildred i Harryu Scharaga na neumornojpodrci.


15/30

Preporuka pedatara

Ova bi prekrasna i pouna knjiga trebalaosvojiti prvu nagradu za mjerodav-nost, itljivost i korisnost. itajui je, najvieme se dojmio nain na koji (detaljno) pripremaroditelje da shvate potrebe, ponaanje i razvojsvoje djece nudei im stotine korisnih savjeta

o njezi, voenju i upravljanju. (Moda bi ovuzadnju re trebalo staviti pod navodnike jerkad se radi o djeci u dobi do tree godine, nezna se tono tko kime upravlja).

No knjiga to oekivati u drugoj i treoj godinivie je od pristupanog strunog prirunika.Autori na tako jednostavan i topao nain iznoseosnovne elemente razvoja djeteta u tekoj, alidraesnoj dobi od prve do tree godine ivota

da e zahvalni roditelji nesumnjivo preporuitiovu knjigu svojim prateljima kao nezaobila-zan prirunik u svakom domu.

Postajemo sve svjesni da prve tri godinedjetetova ivota uvelike odreuju njegov buduirazvojni put. Te rane godine u velikoj mjeripresudne su za djetetovo zdravlje, emocionalnirazvoj, obrazovanje, drutvene vjetine, samo-pouzdanje, samostalnost i pozitivne odnose sdrugim ljudima. Od pravilnog odgoja, njege,ljubavi i razumevanja tekom ovog ivotnograzdoblja bit e koristi i sada i ubudue.

Zato ova najnovija knjiga iz serije tooekivati roditeljima pomae u tome na neko-liko naina. Pomae im da shvate to moguoekivati od svoje djece u svakoj godini irazvojnoj fazi ove dobi i uvjerljivo razrauje

irok spektar normalnog ponaanja. Upuujeroditelje u uvek izazovan, a esto i zastrau-ju zadatak da pomognu svojem djetetu dasvlada kljune razvojne probleme, kao tosu pravilna prehrana, pravodobno ceplje-nje, sigurna igra, vrst san, odvikavanje oddojenja, svladavanje govora, odvajanje odroditelja, samodisciplina, pravilne higenske i

zdravstvene navike, te se bavi i drugim situa-cama koje se javljaju kod odgoja djece.

Znatna se pozornost pridaje praktinimsavjetima kako bi se spreili problemi pona-anja koji se mogu pojaviti tekom razvoja.Autori savjetuju roditeljima kako izbjei

negativnosti, naglaavajui pritom i pozi-tivne vrednosti s mnogobrojnim kratkimpodsjetnicima kako da pomognu djetetu dashvati razliku izmeu dobrog i loeg.

Napadaji bijesa? Napadaji od kojih za-stane dah? Poremeaji spavanja? Grizenje?Kratkotrajna koncentraca? Kanjenje s go-vorom? Problemi s koritenjem kahlice?Samostalnost? Negativnost? Otpor premaogranienjima? Uz to se navodi i objanje-nje zato dolazi do problema u ponaanjui razvoju, detaljne upute kako ih zaustavitiili barem ublaiti. Ti se savjeti zasnivaju narazvojnoj fazi vaeg djeteta i prate njegovukronoloku dob, potrebe i sposobnosti.

Ali ni roditelji nisu zanemareni. Glavni ciljove knjige jest uliti samopouzdanje demora-liziranim i zabrinutim roditeljima, povratitiim vjeru u sebe i osjeaj uspjenosti. Tu esvi roditelji pronai detaljne odgovore naesto postavljana pitanja koja ih svakodnevnozaokupljaju. Potie se suradnja i komunikacaizmeu roditelja i njihove djece jer se samotako moe oekivati uspjean odnos.

U celoj knjizi vae se dete sagledavau kontekstu vlastite obitelji s naglaskom

na prepoznavanju i pojaavanju pozitivnihosobina.Autori promiljeno savjetuju i predlau

itateljima kako e uivati u svojoj djeci hva-tajui se u kotac sa svim izazovima predkojima se nau, kako prihvatiti i razumjetinjihovo naizgled nerazumno ponaanje (toesto ne sluaj) i kako potovati svako dete


16/30


kao jedinstveno bie i pomoi mu da razvesve svoje sposobnosti.

Ova knjiga izravno udovoljava razumnojelji suvremenih roditelja da imaju informa-

cu o odgoju djeteta koja odgovara vremenuu kojemu ive, a koje je obiljeeno naglimpromjenama u obitelji i drutvu.

Ona se razlikuje od ostalih dosad objavlje-nih prirunika o odgoju djece jer donosi veomastrunu sintezu naela odgoja djece, iskustvo

i znanje iz drutvenih, pedagokih i biolokihznanosti, kao i primjere iz uspjene medicinskeprakse. Zaista iznimna knjiga koja e koristitine samo roditeljima nego i strunjacima za

odgoj djece.

Dr. Morris Green, amerika Dravnaudruga pedatara

Perry W. Lesh, profesor pedatre naSveuilitu Indiana


17/30

Razdoblje u Emminu ivotu od prve dotree godine bilo je i najbolje i najgorerazdoblje.

Cipele su letjele preko sobe jer se nisudobro osjeale na njezinim nogama. Krekerene htjela jesti jer su im bili odlomljeni uglovi.

Hladnog seanjskog jutra htjela bi odjenutisvoj kupai kostim, a za sparna poslepod-neva u kolovozu odabrala bi svoje skakoodelo. Protestirala bi sjedei na prljavimnewyorkim plonicima (kad autobusa ne bidue vremena bilo na vidiku), protestirala bileei na podu samoposluivanja ispred policesa slatkiima (kad bomboni nisu bili predvi-eni na kupovnoj listi). Svakodnevni napadajibesa, problemi sa spavanjem nou, bitke kojesu se vodile za stolom u doba ruka (Neu tojesti!), ispred ormara (Neu to obui!), naigralitu (Neu kui!)... Tvrdoglavost kojajednostavno ne poputa, narav kakvu nemajuni mornariki asnici, koja je esto na granicis opsesivno-kompulzivnim ponaanjem.

A onda bi se pojavio osmeh koji bi po-

kazao niz draesnih biserno-belih zubia, ikoji bi mogao razmekati i otopiti i najtvreroditeljsko srce i uiniti ga bespomono senti-mentalnim. A tek oni zagrljaji spontaniizljevi iskrene nenamjetene ljubavi, koji sumnogo slai od skupih uvoznih okoladnihbombona, o kojima moe postati ovisan. A tajglasi draesni nego to bi glas trebao biti,to udesno tepanje (nana umjesto banana,

ga-ga umjesto tata). I oni trenutci na tisuearobnih trenutaka zbog kojih sam zaboravilanapadaje besa i sve negativno, koji su mezabavljali, armirali i zbog kojih sam se osje-ala blaeno sretnom: nain na koji je dojilasvog medu dok sam ja dojila njezina malogbrata; nain na koji je levala aj svojimlutkama i davala injekce bolesnim plianim

ivotinjama; nain na koji je sebi pjevala dokse ljuljala na ljuljaci i brbljala sama sa sobomdok je listala svoje slikovnice; nain na kojije po parku traila gusjenice i leptire kakobi ih ulovila i kasne mogla promatrati usvojoj kui za bube; nain na koji se kretala,

pripala uza me kako bi se mazila, nain nakoji se smala, igrala i spavala.

Ako se jo moe pojaviti tee razdoblje uEmminu odgoju, sigurno se mora pojaviti iljepe. Iako sam uivala u svakom razdobljuEmmina odgoja (od roenja do predpuberteta;ponovo u vam se javiti tekom puberteta),za mene je najljepe razdoblje upravo ovo odprve do tree godine potresne od vonje

na velikom strmom toboganu u luna-parku,no ipak mnogo opojne; niz uspona i padovakoji bi me ponekad zbunjivali, oaravali,razdraivali ili uveseljavali.

Naravno, lako je to sada rei kad je Emmaod one nerazumne dvogodinjakinje postalarazumna (vei dio vremena), odgovorna iosjeajna jedanaestogodinjakinja, sada kadje izmeu mene i njezinih bacanja cipela celodesetljee, i kad gledam iz perspektive s vre-menom se sve runo zaboravlja (nismo nikadpronali onu cipelu koju je tada bacila).

I zasigurno to ne bilo lako rei tada nitiosjeati se tako kad je Emma bila dvogo-dinjakinja.

Da sam barem tada shvaala ono to sadaznam, a to sam nauila iskustvom. Da para-

fraziram poznati aforizam (koji ne ba zaobjavljivanje) ponaanje dvogodinjakajednostavno se dogaa. I mora se dogoditi,neizbjeno je kao i ona dva prva zubia,kao i oni prvi koraii. Ne dogaa se stogajer ste vi loi roditelji i ne dogaa se stogato je vae dete loe dogaa se zato jer setreba dogoditi. Djeca ove dobi ne ponaaju

Pria o dva djeteta


18/30


se tako da bi izludila svoje roditelje (iako jeto najei ishod); ona se tako ponaaju dabi odrasla i sazrela i suoila se s godinamakoje su pred njima.

Ova je knjiga posveena tim napornim,uasnim, neobuzdanim, neodoljivim, potpunozbunjujuim stvorenjima koje nazivamo cap-

kavcima te njihovim roditeljima koji ih poku-avaju razumjeti.

U nadi da e ova knjiga pomoi roditeljimada cene najbolje trenutke i da izau na kraj

s najgorima uivajte u svim trenutcimaivota s vaim djetetom.

Heidi E. Murko

Pre nego to ponetevrnjacima, to isto dete moe posle napravitigoleme skokove u razvoju i ne samo stii svojevrnjake nego ih ak i prestii.

Ipak, mnogi od nas ele znati kako naedete napreduje u odnosu prema drugoj djeci,barem s vremena na vreme. Da bismo vampomogli odrediti gdje se razvoj vaeg dje-teta uklapa u okvir ireg raspona normalnihrazvojnih vjetina, mi smo vam ponudili mje-sene miljokaze postignua za drugu godinui kvartalne za treu, u koje se mogu uklopitisva djeca te dobi. Za to smo koristili priznatuskalu razvoja djeteta Denver II, u koju smododali jo nekoliko elemenata iz skale razvojagovora.

Evo kako to izgleda: u prvom djelu knjigesvako poglavlje zapoinje delom koji se zoveto bi vae dete moglo initi i koji je podi-jeljen u etiri kategore. Prvi, Vae detetrebalo bi biti sposobno... navodi razvojnesposobnosti koje postie 90 posto djece te dobi.Drugi, Vae dete vjerojatno e biti sposobno...sposobnosti koje postie 75 posto djece te dobi.Trei, Vae dete moda e biti sposobno...

postie 50 posto djece te dobi. etvrti, Vaedete moda e ak biti sposobno... uspevapostii 25 posto djece te dobi.

Mnogi e roditelji pronai svoje dete unekoliko kategora istodobno. Neki e prime-titi da je njihovo dete uvek u istoj kategori,a drugi opet ustanoviti kako razvoj njihove

Kako koristiti ovu knjigu?

Kad je u pitanju roditeljstvo, postojimalo toga to je iskljuivo i bezuvjetno(naravno, osim toga da dete treba biti voljeno)i ne postoji pravi nain (osim kad su posredidjetetovi sigurnost i zdravlje). Koristite ovuknjigu zbog savjeta, pronicavih zapaanja,objanjenja i primjera ali neka vam budesamo nadopuna i podrka, a da ne potkopavae instinkte. Neka vas nadahnjuje, a ne koi.Svako je dete razliito, pa i naini postupanjas djetetom moraju biti razliiti (ak i s razlii-tom djecom unutar iste obitelji i s istim djete-

tom u razliitim okolnostima); razliiti stilovi

roditeljstva odgovaraju razliitim roditeljima iistom roditelju u razliitim situacama. Nekavam ova knjiga poslui kao vodi dok vi rabitevjetine, talente, instinkte i znanja svoja isvojeg djeteta (nitko na poznaje vae detetako dobro kao vi) kako biste otkrili ono to

je najbolje za vas i vau obitelj.

to bi vae detemoglo initi sada

Svako je dete jedinstveno; svako se deterazva vlastitim tempom. Ne treba uspo-reivati djecu jer je malo djece koja su savrenoprosjena ili tipina. Pa iako se moda zabri-njavamo kad nam dete zaostaje za svojim


19/30

25prIjE nEgO TO pOnETE

djece nema ustaljen ritam jedan je mjesec

usporen, a sljedei skokovit.Svi ovi razvojni stilovi savreno su nor-

malni ako se ne dokae druke. Ipak je u ne-

kim situacama potrebno potraiti lenikisavjet. Primjerice, ako dete nikako ne moepostii onu razvojnu razinu koju bi detenjegove dobi trebalo biti sposobno initi,ili kad roditelj ima predosjeaj da se dete nerazva kako bi trebalo. ak se i tada, iako jepametno provjeriti, moe pokazati da nemanikakvih problema. Neka djeca napreduju,ali jednostavno razvojnim tempom mnogo

sporim od prosjenoga.Zato koristite delove knjige pod nazivom

to bi vae dete moglo initi samo kakobiste povremeno provjerili kako vae detenapreduje, ali ne smatrajte ih prosudbama odjetetovu potencalu oni nita ne predvi-aju. Ako se osjeate opsjednuti usporeiva-njem svog djeteta s prosjecima, bolje bi biloda retko pogledate ove miljokaze razvoja,

ili moda da ih uope ne gledate. Vae e sedete i bez toga razvati a moda ete se ivi i dete osjeati sretnima.

Imajte na umu da su pitanja i problemi okojima se govori u svakom poglavlju manjespecini za taj mjesec nego to je to bio sluaju naoj knjizi to oekivati prve godine.Svakako se koristite kazalom da lake prona-ete odgovore na pitanja koja vas mue.

Ne zaboravite ni to da se djeca ne razvajupravocrtno. Ima tu mnogih izboina, grba,bura i zatija. Razdoblje pre nego to deteuini svaki veliki prvi korak esto je nesreeno nita ne ide kako bi trebalo; a onda odjednom

dete hoda ili iz njega izvire bujica rei. Tanaizgled stagnirajua razdoblja, u kojima se

ini da nema nikakva napretka, ustvari slueza usavravanje i proirivanje novih vjetina:ona su nuna za normalan razvoj.

Tekom stresnih razdoblja dolazi do za-

stoja u napretku, pa ak i do laganog nazado-vanja. Uz malo odgovarajue podrke koja jedjeci tada potrebna, djeca se ubrzo vrate napravi kolosek.

Biljeka o netradicionalnimobiteljima

Danas postoji vie od jednog naina podi-zanja djece. Iako se tradicionalna

obitelj u kojoj brani par zajedniki podiesvoje dete jo uvek smatra normom, polo-vina amerike djece mlae od osamnaest go-dina odgaja se u netradicionalnim obiteljima.Ponekad svjesnim odabirom, a ee spletomivotnih okolnosti, to su obitelji sa samo jed-

nim roditeljem, obino majkom. Iako su jouvek u manjini, drugi oblici netradicionalnihobitelji one koje imaju samo oca, neoenjeneparove razliitog ili istog spola, majke i oevekoji dele skrbnitvo nad djetetom u razliitimdomovima i one u kojima baka i djed podiudjecu postaju svakim danom sve brojne.

Ova je knjiga namenjena svim tim obli-cima obitelji tradicionalnim i netradicional-

nim. Radi jednostavnosti, mi se ponekad ob-raamo tradicionalnim obiteljima ne pokua-vajui posebice spominjati svaki oblik obitelji.Ali to nikako ne znai da elimo iskljuiti iliosuditi one koji ive manje tradicionalno. Otakvim ete obiteljima nai neto vie u 25.poglavlju.


20/30

Prvidio

Drugai treagodina


21/30

PrvoPoglavlje

Trinaestimjesec

TO BI VAE DETE MOGLO INITIDo kraja trinaestog mjeseca1, vae dete... trebalo bi biti sposobno (vidi Napomenu):

podignuti se u stojei stav

spustiti se u sjedei stav

kretati se naokolo pridravajui se

pljeskati ruicama (tapi-tapi tanana)

pokazati to eli na drugi nain osimplaem

Napomena: Ako vae dete ne sposobnouiniti neto od ovoga ili ako ne koristi svojeruice za podizanje stvari, posavjetujte se otome s lenikom. Ovakav bi tempo razvojatrebalo oekivati (kod neke se djece javljaneto kasne), ali ga je potrebno proceniti.Ako vam se uini da vae dete ne reagira, nesmjeka se, ne isputa zvukove, ne uje dobro,

ako je stalno razdraljivo ili zahteva stalnobavljenje njime, posavjetujte se s lenikom.(Imajte na umu da jednogodinje dete kojeje roeno kao nedonoe esto kaska za svo-jim vrnjacima, ali ta se razlika s vremenom

1 Trinaesti mjesec poinje kad dijete napuni dvanaest mje-seci, a zavrava kad napuni trinaest mjeseci.

smanjuje i obino se izgubi kad dete napunidve godine.)

... vjerojatno e biti sposobno: staviti neki predmet u posudu ili kutu

(do 12 i pol mjeseci) oponaati neke radnje (do 12 i pol mjeseci) stajati uspravno bez podrke (do 12 i pol

mjeseci)

izgovarati jednu prepoznatljivu re;

... moda e biti sposobno: piti iz alice koristiti dve prepoznatljive rei (do 12

i pol mjeseci) upirati prstom u predmet koji eli (do 12

i pol mjeseci) rkarati po papiru stabilno hodati;

... moda e ak biti sposobno: koristiti se licom/vilicom (ali ne iskljuivo) svui sa sebe neki komad odjee pokazati dio tela kada ga se zamoli odbaciti neki predmet oponaajui vas


22/30


Intelektualni razvoj. Poetkom druge godineivota djeca vole istraivati, skupljati, prou-avati, isprobavati, rukovati stvarima, modajo uvek trpati u usta sve to im se nae

na putu. U sreditu su njihove pozornostiuzrok i posljedica. Oni ive ovdje i sada i nepokazuju ba puno mate niti su jo sposobniza apstraktno miljenje.

Emocionalni razvoj. Budui da mu se svetpoinje otvarati pred oima, dete ove dobi,

koje je prevalilo dug put od novoroenetakoje samo plae i spava, poinje se takoerotvarati i pokazivati velik raspon raspo-loenja, osjeaja i ponaanja. Oekujte ih i

prihvatite jer su dio odrastanja. Dete sadapokazuje ljubav, neovisnost, frustracu, strah,ljutnju, protest, tvrdoglavost, svojeglavost,tugu, zabrinutost i zbunjenost.

TO MOETE OEKIVATINA LENIKOM PREGLEDUNAKON GODINE DANA

Priprema za kontrolni pregled. Sastavitepopis svih pitanja koja vas zabrinjavaju (u vezis ponaanjem, zdravljem, prehranom, spava-njem, obiteljskim problemima i dr.), a koja suse pojavila od posljednjeg posjeta leniku.Taj popis svakako ponesite sa sobom kakobiste bili spremni kad vas lenik upita imali kakvih problema. Ne zaboravite zabiljeitinove vjetine kojima je dete u meuvremenu

ovladalo (pljeskanje ruicama, mahanje pa-pa, slanje poljubaca, hodanje, penjanje) kakobiste mogli odgovoriti na pitanje to sve detezna raditi. Ponesite sa sobom i biljenicu ukoju biljeite sve podatke vezane za djetetovozdravlje i zabiljeite u nju visinu, teinu, pri-mljeno cjepivo ili drugo.

Kako e izgledati kontrolni pregled? Tekpregleda moe se malo razlikovati, to ovisi o

pedatru koji ga provodi, ali u veini sluajevapregled jednogodinjeg djeteta obuhvaa:

Provjeru rasta, tj. koliko je dete naraslo odprolog pregleda (mjerenje visine, teine,opsega glave). Rezultate moete ucrtati nadagram rasta (vidi na str. 832. 836.), a dje-tetovu teinu i visinu moete usporediti s

rezultatima prethodnog mjerenja. U drugojgodini ivota moete oekivati da e deterasti neto spore nego dosad.2

Pitanja o djetetovu razvoju, o njegovomponaanju, prehrani i zdravstvenom stanjuod prolog posjeta. Moda e vas lenikupitati i kako openito funkcionira obitelj,je li bilo kakvih stresova ili promjena,kako se stara braa i sestre (ako ih ima)

odnose prema najmlaem djetetu i kakose vi snalazite u tome, uva li katkad netkodrugi dete. Lenik e vas sigurno zapi-tati imate li nekih drugih pitanja i brineli vas jo neto.

Neformalnu procjenu tjelesnog i intelektu-alnog razvoja vaeg djeteta, kao i provjerusluha i vida (koje se zasnivaju na proma-tranju djeteta i obavljenom razgovoru).

Vaenje krvi ubodom u prst radi kontrolehematokrita i hemoglobina, ako se sumnja

2 Novija su istraivanja pokazala da djeca ne rastu postu-

pno, ve naglo i iznenadno, u skokovima. Tako se moe

dogoditi da vae dijete ima istu visinu nekoliko mjeseci, a

onda iznenada, gotovo preko noi, naraste dva, tri cen-

timetra.


23/30

31TrInAESTI MjESEC

da je dete anemino. Ovaj se test inaeobavlja rutinski, jedanput u razdobljuizmeu prve i etvrte godine djetetovaivota.

Vaenje krvi, obino ubodom u prst, radiprovjere razine olova u krvi, izmeu deve-tog i dvanaestog mjeseca.3

Mantouxov test za dagnosticiranje TBC-a(tuberkuloze) kod djece koja pripadajurizinoj skupini; ovaj se jednostavni testna koi (koji je dobio na vanosti otkad se

TBC opet poeo pojavljivati) moe primi-jeniti kad dete napuni petnaest mjeseci.U nas je obvezno cepljenje novoroen-adi protiv tuberkuloze (BCG) odmahpo roenju. U dobi od devet mjeseci PPDkonim testom utvruje se postoji li imu-noloka reakca na klicu tuberkuloze.

3 Provodi se prema najnovijoj preporuci Amerike pedijatrij-ske akademije, no nijedan lijenik u SAD-u ne provodi ga

rutinski. Jo se uvijek raspravlja je li ekonomino, s obzi-

rom na troak, primjenjivati ga kod sve djece. Ni u nas se

ovaj test ne provodi rutinski.

Cepljenje se ponavlja ako rezultat nezadovoljavaju (nap. ur.)

Cepljenje

Hib (cjepivo koje titi od zaraze bakteromHaemophilus inuenzae tipa b.)4

Savjetovalite. Lenik e moda s vama po-razgovarati i o pravilnom odgoju, o nastojanjuvaeg djeteta da bude samostalno, o disciplini,o komunikaci s djetetom, o prehrani, o pre-stanku dojenja i o potrebnom unosu uora,o sprjeavanju ozljeda, o nainu poticanjagovora i o drugim temama koje e postati

aktualne u mjesecima koji su pred vama.

Sljedei kontrolni pregled. Ako je vae detezdravo, sljedei e pregled biti kad napuni15 mjeseci. A dotad nazovite svog lenikajedino ako u ovoj knjizi ne naete odgovorna svoja pitanja ili ako se vae dete razboli(vidi 556. str.).

4 Hib je, prije uvoenja tog cjepiva u kalendar cijepljenja

(kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib), bio najei uzro-

nik meningitisa u djece mlae od dvije godine; moe se

davati i u dobi od 15 mjeseci. (nap. prev.)

TO VAS MOE ZANIMATIESTI PADOVI

Naa se jednogodinja ki jedva uspe odr-ati na nogama pet minuta, a da ne padne.Moda neto ne u redu s koordinacomnjezinih pokreta?

Udjece ove dobi nezgoda samo eka dase dogodi... i dogodi... i opet dogodi.

Djeca koja tek prohodaju nisu sigurna nanogama; veina takve djece ne moe preisobu a da ne padne na guzu.

Djelomian razlog za to jest nedostatakiskustva kad je re o odravanju ravnotee ikoordinaci pokreta. (Ako ste nauili klizati

ili voziti bicikl u odrasloj dobi, onda moetenaslutiti kako izgleda uiti hodati.) Drugivaan razlog tome je dalekovidnost: veinadjece u toj dobi ne vidi dalje od onog to im

je pred nosom (vidi na sljedeoj stranici),kao i prosudba ili, bolje reeno, nedostatakprosudbe. Vae e dete pre biti zaokupljenosvojom okolinom i obraati pozornost na ono

to se oko njega dogaa nego gledati kamoide. Osim toga, djeca ove dobi retko se moguusredotoiti na vie od jedne stvari odjedan-put, pa su sudari i padovi neizbjeni.

Iako e vae dete stalno napredovati umjesecima koji slede, moete oekivati dae s vremena na vreme pasti i zaraditi koju


24/30


modricu. Tek u dobi oko tri godine dete epostii sigurnost pri hodanju i odravanjuzacrtanog smjera.

U meuvremenu, budui da ne moeteuvek spreiti padove, potrudite se spri-jeiti ih kad god moete, ili barem ublaitiozljede i posljedice padova, ako do njih ipakdoe. Bilo bi dobro da vae dete uglavnomhoda po povrini prekrivenoj tepihom (to,naravno, ne izvedivo ako u svom domunemate tepihe) i da ga drite podalje od tvr-dih podloga kao to su keramike ploice,kameni pod ili opeka. Pregledajte sva mjestau domu gdje se vae dijete kree, a otrekutove i druge izboene delove prekrte

ili uklonite (vidi 612. str.). Vodite rauna daladice, ormari i kuanski aparati (osobitoperilica posua) budu zatvoreni kad je vaedete u blizini; uklonite ili ljepljivom vrpcom

za pod privrstite elektrine kablove; privre-meno uklonite klimave stolce i stolove (zakoje bi se dete moglo pridravati traeioslonac), a na opasna podruja, poput stu-bita i kupaonice, djetetu potpuno spreitepristup (vidi 606. str.).

Pozorno odabrana odjea osobito je dobrazatita kod padova. Kad je mogue birati,rade odjenite djetetu duge hlae umjesto

kratkih hlaa ili haljina. Deblji rebrasti samt ilivatirane tkanine ublauju padove mnogo boljeod tankih pamunih materala. Kod kupnjeobue vodite rauna da ne ometa dete dauspravno stoji. Ako to doputa temperaturapoda, najbolje je da vae dete u kui budebosonogo, a ako ve mora imati arape ilipapue, ne smu biti skliske. Ako moe bitijedino u cipelama, onda provjerite jesu li

potplati dovoljno savitljivi. Obua ne smebiti ni premalena ni prevelika, nego udobna,kako se vae dete ne bi spotaknulo i palozbog neprikladne obue. (Vie o obui zadjecu ove dobi na 32. str.)

Voli li se vae dete penjati, postavitejastuke ili mekane prostirke u podnoje nje-gove omiljene planine, jer e se u tom sluajuprizemljiti puno bezazlene ako penjui se

izgubi tlo pod nogama. Uklonite ili zagraditeprilaz pokustvu koje bi se moglo prevrnuti,ako se dete popne na njega (ukljuujui isamostojee police za knjige).

Nakon to ste poduzeli sve sigurnosnemjere, opustite se. Zahvaljujui svojoj tjelesnojgrai, dete dobro podnosi padove; blizu jetla, a ima i dosta masnog tkiva. Njegova jelubanja eksibilna jer mu se fontanela (mekani

dio lubanje) jo ne potpuno zatvorila (to sedogaa tek u dobi oko osamnaest mjeseci),pa zato udarci u glavu najee zavravajubez ozbiljnih ozljeda. Kako biste spreilipadove, nemojte pretjerano tititi svoje dete(primjerice, ostavljajui ga satima zatoeno uogradici). Dete mora padati kako bi usavrilostajanje na nogama.

Slika na str. 4.: Mekane i rastezljive gumice za kosumogu se navui oko glenjeva preko djetetove pidame.To e pomoi da se dete pri hodanju ne spotie o odjeu.Vodite rauna da gumice prejako ne stegnu noge.


25/30

33TrInAESTI MjESEC

Avanturistiki nastrojena djeca u drugoj

godini ivota brzo naue kako se izvui izkrevetca. Dakle, ako ve niste spustili djetetovmadrac na najniu razinu, uinite to odmah.

Nemojte drati velike pliane igrake ili druge

predmete u krevetcu jer djetetu mogu posluitikao odskona daska za izlazak u slobodu kojimoe zavriti opasnim padom.

UPOZORENJE

Ako previe titite svoje dete od padanjai ako reagirate burno nakon to padne (O,jadna moja bebica!), to bi moglo sputavati nje-gov uroeni nagon za istraivanjem, usporitirazvoj njegove motorike (hodanja, skakanja,penjanja) i nepotrebno ga prestraiti.

SUDARANJE SPREDMETIMA

Moj se sin stalno sudara sa stolovima,stolcima, ljudima... Je li s njegovim vidomsve u redu?

Vjerojatno to nema veze s vidom. Zajednogodinjake je karakteristino dasu pomalo dalekovidni i da im je ogranienapercepca dubine, pa im je teko procenitiudaljenost od predmeta. Do druge godineivota normalan je vid 5, do tree godine

, tek otprilike u desetoj godini dete postiebesprekoran vid . (Vidi na 470. str. o zna-kovima moguih problema s vidom.)

Pa ak i kad dete ima savren vid, to gane sprjeava da se sudara s predmetima jerretko gleda kuda ide. Zaokupljeno meha-nikom hoda, esto gleda sebi u noge (kakobi bilo sigurno da jedna noga prati drugu),a ne vodi rauna o tome kamo ga noge nose.

esto je njegova pozornost usredotoena naosobu ili predmet koje pokuava dohvatiti na plianu irafu koja lei na kauu; naroditelja koji ga irom rairenih ruku zove ksebi s drugog kraja prostore; na lampicu koja

5 Primjerice, 6/18 znai da s udaljenosti od est metara vi-

dite ono to osoba sasvim zdravih oiju vidi s udaljenosti

od 18 metara. (nap. ur.)

svetli na televizoru a ne na zapreke kojese nalaze na njegovu putu. Neka vas, stoga,ne udi ako srui lampu, zabe se u stoli ilise spotakne o kamion koji je ostavio nasredpoda. Pa ak i kad u posljednji trenutak spazizapreku na svom putu, moda je nee uspjetizaobii ili se pred njom zaustaviti, posebnoako je ve u petoj brzini.

Na svu sreu, njegov se vid i koordinacapokreta izotravaju s vremenom. Otprilike okonjegova treeg roendana moete oekivatimirnu i sigurnu plovidbu stazama kojimaje krenulo. Meutim, graciozan hod pojavite se tek u osmoj ili devetoj godini.

A dotad moete zatititi dete od malihudaraca tako da njegovu okolinu uinite tosigurnom. (vidi 608. str.)

SPOR RAZVOJGRUBE MOTORIKE

Naa je djevojica, u usporedbi s drugomdjecom, bila posljednja kad je re o valjanjupo podu i onda ponovnom povratku u sjedeipoloaj. Sada, iako je napunila godinu dana,jo se ne moe uspraviti na noge. ini se dase sve drugo normalno razva (govor, koor-dinaca ruku i ostalo). Lenik nam kae dane brinemo, ali lako je njemu govoriti...

Zabrinutost roditelja jednostavno ide

u opis njihova radnog mjesta. Tekoje potpuno umiriti zabrinute roditelje, ak ikada im djetetov lenik kae da se ne brinu.Ako i usprkos lenikovu uvjeravanju da sene brinete ipak elite oceniti djetetove spo-sobnosti testiranjem grube motorike, jer e vas


26/30


samo to smiriti i umanjiti vau brigu, lenike vjerojatno pristati na to. Moe se pokazatida je razvoj grube motorike kod vaeg djeteta(to jest razvoj velikih miia u telu kojima

se dete slui pri puzanju, sjedenju, stajanju,penjanju) spori od normalnog i da e detepostupno hvatati korak sa svojim vrnjacima.U tom sluaju moete mu pomoi da ubrzataj proces na nain koji vam preporuujemou sljedeem ulomku. Retko se dogodi dase takvim testiranjem ope motorike otkremotoriki problem koji zahteva dodatnupozornost. Ako se otkre da je uzrok sporog

razvoja motorike slab miini tonus, tadamoe pomoi zikalna terapa, osobito akose s tim vjebama zapone u to ranoj fazi.Ustvari, pravodobno i odgovarajue djelovanje(koje se obino sastoji od razliitih vjebi kojese mogu izvoditi kod kue) pomae velikombroju djece da brzo uhvate korak s razvojemsvojih vrnjaka.

MOJE DETE JO NEPROHODALO

Stvarno sam mislila da e do ove dobimoje dete ve prohodati. Ali jo ne akniti pokualo.

Iako va sini jo ne poeo vjebati zadjeju olimpadu, to ne znai da nee

postii velike pothvate sluei se svojimnogama. Naposljetku, prosjeno dete inisvoje znaajne korake tek izmeu trinaestog ipetnaestog mjeseca ivota. Pa, iako neka djecanaprave prve korake ve sa sedam ili osammjeseci, mnoga potpuno normalna djeca ne

koraaju samostalno dok ne napune esnaestmjeseci ili ak i vie. Prema mjestu koje vaedete zauzima u ovom irokom vremenskomrazvojnom rasponu ne odreuju se ni njegovainteligenca ni njegova sportska sposobnost.Ba kao i veina djece koja kasne s govo-rom, i djeca koja kasne s hodom vrlo brzosustignu vrnjake kad jednom ponu to se

obino dogaa nekoliko tjedana nakon to sunapravili svoje prve nesigurne korake.

to se tie vas roditelja, nemojte se brinuti inemojte pourivati svoje dete, ali mu pruite

mnogo prilika za vjebanje nekih vjetinakoje prethode hodanju. Ohrabrite ga da sepodie drei se za vae ruke, potkoljenice, zaogradu krevetia ili za niski stoli. Pomozitemu da hoda od vaih koljena do koljena vaegpartnera, od stolca do stolca, oko krevetia.Ako vam se uini da mu se ne da vjebati,ve da samo sjedi ili pue, igrajte s njim igrepodizanja tako da moe nauiti stajati na

nogama dok vjeba miie nogu. Nemojtedopustiti da vae dete provede vei dio danau visokom stolcu, kolicima ili ogradici. Pustitega da hoda bosonogo po kui, ali mu navucitearape koje se ne skliu, ako su podovi hladni.Izbjegavajte krute cipele jer ga one moguometati dok ui hodati. Izbjegavajte stavljatidete u hodalicu. Ne samo da se u hodaliciesto dogaaju nezgode, nego se esto dogaa

da djeca ovisna o hodalici mnogo kasnenaue samostalno hodati. Ako se dete dosadsluilo hodalicom, sada je odbacite.

Ako se vae dete ne podie i ne pokuavaosoviti na noge, vjerojatno eka trenutak kade postati spremno za hodanje, to trebaprovjeriti kod njegova lenika na sljedeemkontrolnom pregledu.

KAKO ODABRATIUDOBNU OBUU?

Znam koliko je vano da obua koju kupu-jemo svom djetetu bude udobna. Meutim,kad je re o mojoj djevojici, teko mi jeodrediti jesu li joj cipele uistinu udobnejer nemam iskustva u tome, a ona se ustostalno vrpolji i negoduje.

Isprobavati djeci obuu prigodom kupnjemoe zaista biti toliko naporno da akdoete u iskuenje da im kupite cipele beznjihove nazonosti. Ni u kom sluaju nemojte


27/30

35TrInAESTI MjESEC

to napraviti. Dobro im isprobajte cipele ikupite ih samo ako djetetu uistinu dobropristaju. Kad svom djetetu budete kupovalicipele, imajte na umu sljedee:

Kupujte samo u prodavaonicama u kojimaradi iskusno osoblje kad je re o ispro-bavanju cipela maloj djeci. Moda vamdrugi roditelji mogu preporuiti takvamjesta.

Poite u kupnju obue nakon to ste i vi idete jeli. Ako je dete gladno, nee surai-vati, a ako ste vi gladni, bit ete nestrpljivi.

Ne zaboravite: djetetova suradnja i vaastrpljivost nune su za uspjenu kupnjuobue.

Poite u kupnju obue nakon popodnev-nog odmora. Umorno dete ne raspolo-eno za suradnju.

Izbjegavajte odlazak u kupnju obue vi-kendom i nakon zavretka nastave. Tada

su prodavaonice esto prepune djece iroditelja, a to dulje budete ekali pomoprodavaa sama e vam kupnja postatimukotrpna.

Svakako se oboruajte omiljenim djetetovimigrakama: medom, lutkom ili kamionom,koje e ga zaokupiti pa e mu boravak uprodavaonici cipela biti podnoljivi.

Ne zaboravite poneti odgovarajue a-rape. arape koje dete nosi prilikomisprobavanja obue moraju odgovarativeliinom i debljinom arapama koje einae nositi uz te cipele.

Ne pretpostavljajte da ista veliina cipelaodgovara i jednoj i drugoj nozi. Dogaase da desna i leva noga ponekad nisuiste veliine, to znai da broj cipela koji

elite kupiti mora odgovarati veoj nozi.Svakako traite da prodava izmjeri obastopala vaeg djeteta i isprobajte mu objecipele.

Udobnost cipela morate provjeriti dok di-jete punom teinom stoji na obje noge, a nedok sjedi. Provjerite koliko ima prostora

iznad prstu, ali vodite rauna da su muprsti pritom isprueni, a ne skvreni.Naime, djeca su sklona skvriti prste,posebno ako jo nisu naviknula nositi

cipele. Protrljajte rukom djetetov nonilist kako biste pomogli oputanju miiai nonih prstu.

Svojim prstima provjerite koliko je udobnaobua na djetetovoj nozi. Cipela je dovoljnoiroka ako je uspete tipnuti samo malosa strane. Ako pak tipnete dobar komadcipele, to znai da mu je obua preiroka,a ako je ne moete nimalo tipnuti, ondaje pretesna. Jo je jedan nain na kojimoete provjeriti je li cipela pretesna:prelazite prstom du cipele i ako napipatemali prst ili vanjsku kost djetetova stopala,to znai da mu je cipela pretesna.

Duinu ete najbolje provjeriti pritis-nete li palcem cipelu odmah ispred najdu-eg6prsta. Ako ispred prsta ima dovoljnoprostora za va palac, to znai i da je cipeladovoljno dugaka. Pritiskanjem provje-rite i koliko ima prostora iznad prstu,jer dete slobodno i udobno mora moimicati i skupljati prste u cipeli.

Koliko mu je cipela udobna na peti,moete provjeriti uvlaenjem svog malogprsta u cipelu iza pete. Prst bi trebao uibez potekoa. Ako ga uope ne moeteuvui, to znai da je djetetova obua pre-malena i da e ga nauljati na peti. Akopak prst moete slobodno pomicati, toznai da mu je cipela prevelika. Cipelane sme niti zjapiti oko glenja.

Koliko je cipela udobna, provjerite hoda-njem. Ako vae dete jo ne hoda samo-stalno, pomozite mu uiniti nekolikokoraka da se uvjerite kako se cipela ponaa

u akci. Prsti se ne smu vui kod kora-anja, a pete ne smu kliziti gore-dolje.

Nakon probe izujte djetetove cipele iskinite arape, i provjerite ima li igdje nanjegovu stopalu crvenila koje bi upuivalo

6 Kod neke djece (a i odraslih) drugi i trei noni prst mogubiti dulji od palca.


28/30


Mala su djeca od davnina hodala bosonoga,a to i sada ine u mnogim delovima svi-

jeta pa nam se s pravom namee pitanje: Kakvecipele odabrati za dete koje je tek prohodalo?Budui da su stopala eksibilna, jaa i zdravau onim drutvima koja izbjegavaju noenjeobue, mnogi strunjaci vjeruju da je najboljehodati bez cipela. Oni ak preporuuju da djecutreba pustiti da hodaju bosonoga, iako je noenjeobue u naoj kulturi drutvena norma. Dakakoda to ne uvek izvedivo, posebno izvan kue,

jer cipele tite noge od raznih ozljeda, ali i odhladnoe zimi i vruine ljeti. No ako su kuehladnih podova ne prikladno biti bosonog.Dok je u kui, obujte djetetu arape koje sene skliu, ali mu gru stopala i omoguujuslobodno kretanje.

Nadalje, preporuuju se cipele koje su naj-sline bosoj nozi. To bi bile:

Cipele odgovarajue veliine. Idealna cipela nebi smjela biti ni prevelika, ni premalena. Tesna

cipela moe zadati vie problema od preiroke.(Vidi savjete za kupovanje obue na str. 37.)

Cipele koje se lako obuvaju i izuvaju. Strunjacise razilaze u miljenjima koja je vrsta cipela boljaza ovaj uzrast: visoke uz nogu ili niske. Roditeljise esto namue obuti i izuti djetetu cipele kojesu visoko uz nogu, dok se niske cipele tako lakoskidaju da ih i dete bez problema samo moeizuti. tovie, niske cipele esto same spuznus djetetove noge. Kakve e cipele biti bolje za

vae dete, ovisi o obliku njegova stopala kao io udobnosti same cipele.

Lagane cipele. Djeca ovog uzrasta, ak i kad ho-daju bosonoga, muku mue s koraanjem. Tekaim cipela samo oteava taj mukotrpni pothvat.

Cipele savitljivih potplata. Potplati prvih dje-tetovih cipela moraju se bez potekoa savati upodruju oko prstu (za oko 40 stupnjeva).

Cipele s potplatima koji nisu skliski i kojine prianjaju vrsto uz tlo. Potplati djetetovihcipela ne smu biti skliski niti prianjati vrstouz tlo te mu oteavati podizanje nogu. Dete bi

trebalo moi podii nogu s lakoom kao i kadje bosonogo. Preporuuje se obua gumenihrebrastih potplata, povrine nalik automobilskojgumi. Ako ipak kupite cipele glatkih skliskihpotplata (kakve obino imaju sveane lakiranecipele), onda potplate izbrusite brusnim papiromili na njih zalepite zatitnu vrpcu na nekolikomjesta i tako ete djetetu olakati podizanjenogu od tla.

Cipele koje oblikom odgovaraju nozi. Odabe-rite cipele koje su na vrhovima prostrane kako

bi bilo dovoljno mjesta za prste.

Cipele koje diu. Bolje je odabrati konatuili platnenu obuu odnosno obuu od poroz-nih materala. Obua od plastinih materalaili umjetne koe ne prozrana i u njoj e senoge znojiti.

Cipele bez potpetica. ak i samo malo povienapeta moe utjecati na djetetovo pravilno dranje iodravanje ravnotee pri hodanju. Dakle, cipele

moraju biti potpuno ravnih potplata.

Cipele koje imaju vrst stranji dio. Stranji unu-tarnji dio cipele oko pete mora biti vrst potporanjnozi. Neka gornji rub cipele bude podstavljen imekan tako da djetetu cipele budu udobne.

Svetle cipele privlanih boja i dizajna. Vaemdjetetu koje je tek ulo u trinaesti mjesec sigurno

nee biti vaan izgled cipele, dok e dete udrugoj ili treoj godini ivota moda odbiti nositi

one cipele koje nisu po njegovu ukusu. Obinoim se sviaju cipele jarkih boja sa ivotinjskimili likovima iz crtanh lmova.

Cipele prihvatljive i cijenom. Vjerojatno etetijekom sljedee godine etiri ili pet puta moratinabaviti nove cipele. Pa iako je nuno da cipelevaeg djeteta budu solidne kvalitete zbog udob-nosti i sigurnosti, ne moraju vjeno trajati. Akomoete, nabavite dva para cipela odjedanput.Djeja se stopala dosta znoje tako da ete iz-

mjenjujui ova dva para cipela omoguiti da secipele potpuno osue prije nego to ih ponovoobujete djetetu.

KAKO ETE ODABRATI OBUU


29/30

37TrInAESTI MjESEC

na to da mu je cipela pritiskala to mjesto,to bi znailo da mu sigurno ne pristajedobro.

Ne kupujte cipele unaprijed. Uzevi uobzir da djeca brzo prerastu svoje cipele,moete doi u kunju da mu kupite cipelekoje imaju mnogo mjesta za rast noge. Neinite to ni u kom sluaju. Prevelike cipelemogu viestruko koditi: mogu nadraitistopalo, izazvati uljeve, uzrokovati estopadanje i ometati dete u hodu.

ak i one cipele koje mu savreno pri-

staju mogu nadraiti stopalo nosi li uz njihpogrene arape. Strunjaci preporuuju zadjecu arape od akrilnih vlakana jer taj materi-jal dobro upa vlagu. Takoer su preporuljiverastezljive arape koje e biti udobne duljevreme. arape ne smu stezati nogu nitibiti prevelike tako da se skupljaju ili nabiruna tabanima jer i to moe nadraiti stopalo iizazvati uljeve. Kad arape ponu ostavljati

tragove na djetetovim stopalima, vreme jeda mu kupite vee arape.

KADA KUPITINOVE CIPELE?

Koliko esto trebam kupovati svom djetetu

nove cipele?

Uprosjeku djeci treba kupovati novipar cipela svaka tri do etiri mjeseca.Meutim, tekom normalnog razvoja pone-kad doe do naglog rasta pa djeca moguprerasti cipele u dva mjeseca, dok sljedeipar cipela moe, primjerice, posluiti ak ipet do est mjeseci.

Brzina rasta vaeg djeteta ne moe sepredvidjeti pa je zato preporuljivo jedanputmjeseno (moda ak i ee) provjeriti odgo-varaju li mu cipele ili ih je moda preraslo.Za provjeru neka vam poslue naputci nastranicama 35- i 36., pa ako je prostor ispreddjetetovih prstu u cipeli manji od polovinevaeg palca, trebate razmiljati o kupnji novih

cipela. Moete se posavjetovati i s prodava-ima u prodavaonici djeje obue koja je nadobru glasu.

Ma koliko tedljivi bili, nemojte ostavljatiiznoene cipele za mlae dete. ak i kadvam se uini da su cipele dobro ouvane isamo malo iznoene, one su se ipak obliko-vale prema nogama prvog djeteta i sigurnonee odgovarati drugome. Iznimku moetenapraviti kod sveanih cipela jer e se oneu pravilu nositi par sati tjedno pa ih mlaedete moe naslediti od starega.

NONI PRSTIOKRENUTI PREMAUNUTRA

Kad mi je ki prohodala, primetila samda baca none prste prema unutra. Treba liobraati pozornost na to?

Ne zabrinjavajte se zbog toga u ovojfazi hodanja. Naime, uvrtanje prstuprema unutra pri hodu poetkom drugegodine ivota obino je povezano s unutar-njim uvanjem goljenine kosti i s vremenome se samo od sebe ispraviti.

Uvrtanje prstu esta je pojava kod dvogodinjaka.


30/30


Posavjetujte se s pedatrom ako se situa-ca ne popravi tekom sljedeih est mjeseci,ako primetite da joj to ometa hodanje ili tr-anje, ako joj se prsti ne isprave ni onda kad

se odmara ili ako joj stopalo poprimi oblikpolumjeseca kad se gleda odozdo.

Uvrtanje prstu nastavlja se do adolescen-ce samo kod malog broja djece (svega 8 9posto). Ali, ne treba se zabrinjavati sve dokto ne utjee na kretanje ili dok djetetove nogene postanu ukoene i bolne.

Djeca koja u ovoj dobi okreu prste premavan umjesto prema unutra, kad napune tri

ili etiri godine, esto poinju privremenookretati prste prema unutra. Ni to vas netreba zabrinjavati.

SINDROMDODIRIVANJASVEGA PRED SOBOM

Nae dete ne moe proi a da se ne dotakneneega. Kad smo kod kue, nedna stvar okonjega ne sigurna, a kad smo vani ono jeizloeno opasnosti. To nas izluuje.

Neprestana potreba za dodirivanjemstvari koje okruuju vae dete rezul-tat je njegove znatielje, a ne zloe. U vaemse djetetu ne kre vrag koji ga na to tjerave kombinaca Kristofa Kolumba i IsaacaNewtona. Naime, vae je dete djelomice is-traiva, a djelomice i znanstvenik koji svetoko sebe smatra svojim kraljevstvom i svojim

laboratorem. No umjesto da ga hrabrimo udaljnjim otkriima, svakodnevno ga korimo iobeshrabrujemo u tome. Ne dirajto! vjerojatno

je fraza koju najvie koriste roditelji dvogo-dinje i trogodinje djece. Va dete, pak, uovoj dobi jednostavno ne moe obuzdati svojnagon za dodirivanjem, pipanjem, hvatanjemili gnjeenjem svega to dotakne.

Ne moete mu i ne smete sve zabraniti

Naravno da postoje stvari koje nisu za njegovuzrast jer su ili opasne ili lomljive. Na vamaje da naete zlatnu sredinu i da ga vodite si-gurnim putem potiite istraivanje okolia

u kojem se ne kre opasnost, a sprjeavajteuputanje u opasne situace.

Ograniite opasnost. Pokuajte uklonitisve opasnosti koje se mogu nai na putuvaem djetetu (vidi str. 608.). Ako ba ne eliteskloniti sve dragocjenosti dok vae dete neodraste i postane odgovorno, onda ga nauiteda ne stvari sme samo njeno dotaknutii ne lomiti ih (vidi stranicu 247.). Nastojtepredvidjeti opasnosti. Primjerice, ako vaedete jako zanima to se dogaa kad prevrnealicu s mlekom ili sokom, onda mu je neostavljajte na dohvat ruke, ve mu je dodajtesamo kad zatrai piti ili kad vi smatrate da bitrebao piti. im zadovolji e, sklonite alicuto dalje od njega.

Kad niste u svom domu, izbjegavajte ele-gantna mjesta puna nih, lomljivih predmeta.Ako je i bakina kua takvo mjesto, ona emoda skloniti svoje dragocjenosti kad jojunuk ili unuica dou u posjet. Ako ste uduanu ili samoposluivanju, obuzdajte svojedete tako da ga stavite u kolica za namirniceili u njegova kolica, a u ruke mu stavite nekizanimljiv predmet koji e mu zaokupiti svupozornost. Ako se odupire tome, onda njegovudestruktivnu energu uinite korisnom takoto ete ga proglasiti svojim pomonikomtraei da vam dohvati neke namirnice s niihpolica, primjerice kute sa itaricama i slino.Kad birate narane ili jabuke, onda ga zamo-lite da vam ih ubacuje u vreicu. Kad narastei pone prepoznavati marke mleka, soka iostalih proizvoda koje vi inae kupujete (toe se dogoditi mnogo rane nego to mislite),onda ga potaknite da pronae taj proizvod na

polici i stavi ga u kolica.

Ogranienja moraju biti jasna i dosljedna.Iako ne elite potpuno zatrti istraivaki duhsvog djeteta, morate mu jasno dati do znanja,ak i u ovoj ranoj dobi da su neke stvari

Documents

Sto Ocekivati u Drugoj i Trecoj