poljoprivredasavjeti za uspjeh19 utorak, 26. siječnja 2016.

redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

u ovom broju:

Hrvatska poljoprivredna agencija uspostavila banku animalnih gena za područje Republike Hrvatske >21

Marketing u službi očuvanja hrvatskih farmi >22

Cilj nam je biti čimbenik stabilizacije i razvoja stočarstva u Hrvatskoj >20

Banijsku šaru svinju vratiti u komercijalni uzgoj >22

Genomskom selekcijom do kvalitetnih mladih bikova >21

Stočarstvo kraljica poljoprivredeStočarstvo kraljica poljoprivrede

utorak, 26. siječnja 2016. www.poslovni.hr20 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Marija Vukobratović, ravnateljica Hrvatske poljoprivredne agencije

Područje djelatnosti Hrvatske po-ljoprivredne agencije (HPA) ure-đeno je uredbom Vlade RH, o če-

mu je riječ te kako sve pridonosi i utje-če na razvoj nacionalne poljoprivre-de govori ravnateljica Marija Vukobra-tović.

Agencija koju vodite dio je Ministarstva poljoprivrede troškovno naslonjena na državni proračun. Imate li mogućnost širenja aktivnosti na nove komercijalne djelatnosti?Naše glavne djelatnosti su jačanje i ra-zvoj stočarske proizvodnje, razvoj je-dinstvenog registra domaćih životinja, unaprjeđenje kvalitete stočarskih pro-izvoda sustavnom kontrolom kvalite-te te stručna i tehnička potpora susta-vima plaćanja u poljoprivredi i rural-nom razvoju.

Razvoj i otvorenost novim mo-gućnostima temeljna je odrednica našeg rada. Planiramo razvoj hranid-benog menadžmenta, odnosno pru-žanje savjeta uzgajivačima iz područ-ja hranidbe domaćih životinja, kon-trole kvalitete krmiva i praćenja pro-izvodnih pokazatelja životinja. Nada-lje, temeljem novog zakona o poljo-privredi imamo mogućnost provoditi savjetovanja u području javnog zdrav-lja, označavanja i registracije, hranid-be, uzgoja, upravljanja farmama, bio-raznolikosti, te zdravlja i dobrobiti ži-votinja. Cilj nam je objediniti sve ak-tivnosti i pružiti kvalitetnu stručnu potporu uzgajivačima te biti jedan od čimbenika stabilizacije i razvoja sto-čarstva u Hrvatskoj.

Kada je o hrani riječ sve prisutniji je trend okretanju lokalnim proizvodima. HPA je svojedobno najprije inicirala uvođenje znaka Mlijeko hrvatskih farmi, koji su znakovi do danas usvojeni i koliko su traženi od proizvođača?U Agenciji smatramo da razvoj poljo-privredne proizvodnje ovisi o što ja-čoj povezanosti proizvođača, prera-đivača i potrošača, a budućnost nam je svima vezana uz osiguranje kvalitet-ne i prepoznatljive domaće hrane. Sto-ga provodimo marketinške projekte s glavnim ciljem zaštite domaće poljo-privredne proizvodnje, odnosno pro-mocije proizvoda s hrvatskih farmi i polja. Od 2010. u provedbi su marke-tinški projekti: Mlijeko hrvatskih far-mi, Meso hrvatskih farmi – za katego-

Promidžbene aktivnosti vode do veće prepoznatljivosti lokalnih proizvoda, a tijekom 2016. slijedi i istraživanje tržišta o prepoznavanju znakova kod potrošača

Cilj nam je biti čimbenik stabilizacije i razvoja stočarstva u Hrvatskoj

BOŽICA BABIĆ2 bozica.babic@poslovni.hr

Marketinški projekti Tržišna promocija proizvoda s hrvatskih farmi i polja jedna je od ključnih zadaća i već je kreirano desetak oznaka, kaže ravnateljica Hrvatske poljoprivredne agencije Marija Vukobratović

rije svježeg svinjskog mesa, svježeg ju-nećeg mesa i mesa peradi, Med iz Lije-pe naše, Jaja hrvatskih farmi, Kruh hr-vatskih polja i Brašno hrvatskih polja.

Projekt Jaja hrvatskih farmi kori-sti 13 proizvođača koji daju 85% uku-pne proizvodnje jaja. Mlijeko hrvat-skih farmi za sada imaju 23 korisnika. Znak Med iz Lijepe naše u 2015. za-tražilo je 70 obiteljskih poljoprivred-

nih gospodarstava, dok znak Meso hr-vatskih farmi koristi 8 proizvođača na 150 proizvoda. Kruh i Brašno hrvat-skih polja su najnoviji projekti i pu-ni interes za njih očekujemo počet-kom 2016.

Kakav je odjek tih znakova na tržištu, koliko su prepoznatljivi i traženi? Promocija znakova i stvaranje navi-

ke kod potrošača o potrebi kupovanja domaćih proizvoda dug je i zahtjevan posao. Činjenica da su u 2015. promo-virana tri nova znaka ukazuje da smo na dobrom putu i da su naše ideje pre-poznali i proizvođači i potrošači. Zna-kovi se uspješno pozicioniraju na tr-žištu i sve više potrošača obraća po-zornost na njih. Lani smo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i kori-snicima znakova proveli niz promidž-benih akcija kako bismo postigli nji-hovu tržišnu prepoznatljivost. U 2016. nastavljamo sa sličnim aktinostima, a planiramo provesti i istraživanje o pre-poznavanju znakova kod potrošača.

Dio javnosti iznenadili ste s oznakom Kruh hrvatskih polja budući da je HPA do tada bila isključivo usmjerena na stočarstvo. Na inicijativu Žitozajednice, proizvo-đača i potrošača odlučili smo pokre-nuti zaštitu domaćih proizvoda i u ovom sektoru, ništa manje važnom u odnosu na stočarstvo. Ideja oko novog znaka već je duže prisutna u HPA, a cilj joj je označavanje domaćih pekar-skih proizvoda. Na taj način se potvr-đenom sljedivošću domaće proizvod-nje žitarica potrošačima nude kvalitet-ni pekarski proizvodi dokazanog pori-jekla. Upravo ovih dana usvojeni su i uvjeti korištenja znaka Brašno hrvat-skih polja koji se nadovezuje na pro-jekt Kruh hrvatskih polja.

Listu znakova navodno širite i na neke lokalne proizvode kako bi ih brendirali i učinili još prepoznatljivijima?Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji s Hrvatskim savezom uzgaji-vača ovaca i koza te Agronomskim fa-kultetom sudjelovala je u postupku za-štite Paške janjetine oznakom izvor-nosti na nacionalnoj razini, a očekuje uskoro zaštitu i na Europskoj razini. Postoji puno proizvoda koji zasigurno neće biti registrirani oznakama izvor-nosti, zemljopisnog podrijetla i tradi-cionalnog ugleda pa smo odlučili po-krenuti aktivnosti i na tom području. Pregovaramo upravo s Proizvođačkom organizacijom Sava - Drava oko znaka za lokalni proizvod „Podravsko mlije-ko“. Nadamo se prvim pozitivnim re-zultatima tijekom ove godine.

I susjedna Slovenija najavljuje agresivniju tržišnu promociju lokalnih proizvoda oznakama vrhunske kakvoće, za mlijeko namjeravaju godišnje potrošiti 450.000 eura. Mi smo EK prijavili projekt “Gospo-darski rast ruralnih prostora i poljo-privrede za uspješno društvo“ i od-govor očekujemo u svibnju.U 2016. nastavljamo promocijske aktivnosti, ali i organizaciju prve konferencije o „Zaštiti i promociji poljoprivrednih proizvoda“ s Ministarstvom poljopri-vrede.

Hrvatska će 2018. biti domaćin kongresa vezanog uz stočarstvo kojem će nazočiti stručni timovi iz 65 država. Što nam kongres znači te kakve benefite možemo očekivati?

Jedna od glavnih aktivnosti EAAP-a odnosi se na godišnju organizaciju konferencija na kojima redovito sudjeluje više od 1.000 znanstvenika iz Europe ali i iz drugih država. To je glavna i naj-veća konferencija iz područja animalnih znanosti u Europi i održat će se u Dubrovniku. Dugo je vremena prošlo od prethodnog takvog skupa u Hrvatskoj, velika je to čast i obaveza, jer smo bi-li domaćini EAAP-ovog kongresa 1981. u Zagrebu.

Godišnje konferencije EAAP-a su jedinstvena prilika za neposredni kontakt s najnovijim re-zultatima istraživanja iz različitih područja animalnih znanosti ali i izvrsna prilika za neposred-ni kontakt s vodećim znanstvenicima iz tih područja i stjecanja novih ideja, kako znanstvenika iz cijelog svijeta tako i za mlade znanstvenike i studente iz zemlje domaćina. Pripreme za godiš-nju konferenciju EAAP-a, koja će se održati od 27. do 31. kolovoza 2018. već se odvijaju. Mjesto i uloga HPA u organizaciji ovog kongresa nije mala, a jednako i očekivani benefiti, jer u HPA tre-nutno imamo 10 doktora znanosti iz različitih grana stočarstva, a još je nekoliko kolega na dok-torskom studiju. Uz do sada stečeno znanje, izravno sudjelovanje i domaćinstvo jednog takvog skupa je od velike vrijednosti za struku, a time i za transfer znanja prema poljoprivredi.

U HRVA-TSKOJ POLJOPRI-VREDNOJ AGENCIJI SMATRAMO DA RAZVOJ POLJOPRI-VREDNE PROIZVOD-NJE OVISI O ŠTO JAČOJ POVE-ZANOSTI PROIZVO-ĐAČA, PRE-RAĐIVAČA I POTRO-ŠAČA, A BUDUĆ-NOST NAM JE SVIMA VEZANA UZ OSIGURA-NJE KVA-LITETNE I PREPO-ZNATLJIVE DOMAĆE HRANE PROIZVE-DENE NA BROJNIM HRVATSKIM FARMAMA

GR

GU

R Ž

UĆK

O/P

IXSE

LL

utorak, 26. siječnja 2016. www.poslovni.hr 21 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Cilj programa Očuvati i unaprijediti izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja kao genetsko kulturnu baštinu

Hrvatska poljoprivredna agencija uspostavila banku animalnih gena za područje Republike Hrvatske

Niz godina Republika Hrvatska kroz razne stručne programe i dodjelom novčane potpore

ulaže u očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. Jedna od tih aktivnosti je i Nacionalni progra-ma očuvanja izvornih i zaštićenih pa-smina domaćih životinja koji je Vlada RH usvojila u siječnju 2010. Cilj pro-grama je očuvanje, unaprjeđenje i sa-moodrživost uzgoja izvornih i zašti-ćenih pasmina domaćih životinja kao genetske i kulturne baštine. U proved-bi programa Hrvatska poljoprivredna agencija je Nacionalna kontakt točka (NKT) i Koordinacijsko-informacijski centar (KIC) zadužena za najveći broj aktivnosti.

Iz Nacionalnog programa proi-zašao je Operativni plan uspostave banke gena domaćih životinja u stu-denom 2011. za čije je utemeljenje i vođenje zadužena HPA. Višegodišnjim operativnim programom obuhvaćeno je 26 izvornih i zaštićenih pasmina do-maćih životinja, i to 9 pasmina ovaca, 4 pasmine konja, 3 pasmine magaraca i goveda, 2 pasmine svinja, koza i pe-radi te jedna pasmina pčela.

Uz njih, višegodišnjim operativ-nim programom predviđeno je priku-pljanje i upravljanje genetski intere-santnim materijalom konvencional-nih pasmina domaćih životinja. Po-hrana u banku gena obuhvaća sav bi-ološki materijal interesantnih jedinki

nja, u nju će biti pohranjivan i genetski reprodukcijski materijal natprosječnih jedinki komercijalnih pasmina, s obzi-rom da su takve jedinke od interesa za uzgoj i očuvanje genetske strukture.

Banka gena domaćih životinja RH službeno je započela s radom po-četkom 2013., osnivanjem Odjela za Središnju banku animalnih gena kao ustrojstvene jedinice HPA. Kroz pro-teklo razdoblje osim osnovnog opre-manja laboratorija osmišljeni su i u praksu uvedeni protokoli prikuplja-nja bioloških somatskih uzoraka (dla-ke, krvi i tkiva) za goveda, ovce, koze i svinje. Od osnutka Banke gena do 1.

prosinca 2015. ukupno je prikuplje-no 2568 bioloških uzoraka. Slijedi izra-da protokola za prikupljanje somat-skih bioloških uzorka i drugih vrsta i pasmina domaćih životinja, te proto-koli prikupljanja reproduktivnih bio-loških uzoraka (sjeme, jajne stanice i embriji). Prikupljanje reproduktiv-nih bioloških uzoraka zahtjeva značaj-nu financijsku podršku, za razliku od prikupljanja somatskih uzorka čije je prikupljanje usko vezano za redovne poslove označavanja mladih životinja od strane terenskih djelatnika HPA, či-me su troškovi uzorkovanja svedeni na najmanju razinu.

Odjel za Središnju banku animal-nih gena provodi postupke organiza-cije prikupljanja, obrade, pohrane, ču-vanja i distribucije genetskog mate-rijala sukladno propisanim postupci-ma. Odjel pohranjuje informacije o sa-kupljenom genetskom materijalu koji se sprema u Zbirku Banke gena, doku-mentira u dokumentacijsko-informa-cijskom sustavu vođenja Banke gena (CRYO-IS HR). Podaci CRYO-IS HR ba-ze podataka usklađuju se s oznakama na samim uzorcima genetskog mate-rijala pohranjenog u Središnju banku animalnih gena. Osim temeljnih in-formacija o životinjama, interni infor-macijski sustav Banke gena (CRYO-IS HR) mora sadržavati i dodatne podat-ke koji su relevantni za određenu živo-tinju.

koji je moguće prikupiti (sjeme, jajne stanice, embriji, krv, dlaka i druga tki-va). Lokacija smještaja banke gena je prostor laboratorija HPA u Poljani Kri-ževačkoj.

U Banku gena pohranjuje se ge-netski materijal pasmina od lokalnog, regionalnog i globalnog značenja, su-kladno strategiji odabira i pohrane, a prikupljeni materijal pohranjen u Banku gena predstavlja javno dobro te sukladno tome odgovorne službe brinu o njenom funkcioniranju.

Iako je naglasak utemeljenja ban-ke gena vezan uz očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životi-

Aktivnosti uvođenja genomske selekcije u go-vedarstvo Republike Hrvatske započele su

2012. kada je na inicijativu Hrvatske poljopri-vredne agencije potpisan Sporazum o primjeni genomske selekcije u uzgojnom programu go-veda od strane svih sudionika provedbe uzgoj-nog programa. Dr. sc. Marija Špehar, stručnjak za genomsko vrednovanje u HPA, navodi da je svrha provođenja genomske selekcije očuvanje i unapređenje proizvodnje mladih bikova iz hrvat-ske populacije temeljem odabira i genotipizaci-je teladi iz domaćeg uzgoja.

U posljednjem desetljeću, tradicionalne me-tode selekcije su nadopunjene genetskim ana-lizama jedinki temeljenim na otkrivanju gena koji

utječu na izražaj određenih gospodarski zna-čajnih svojstava ili određiva-

nju njihove pribli-žne lokacije/re-

gije u geno-mu koriste-

ći genske marke-re. Ra-

z v o -j e m

mikro-č i - pova omogu-

ćena je genotipizacija više od 54.000 genetskih

markera u cjelokupnom ge-nomu goveda, čime se otvo-

rila mogućnost uključenja dodatnog izvora in-formacija u selekcijski rad poznat pod nazivom genomska selekcija. Cilj genomske selekcije je združiti sve poznate izvore informacija (fenotip, porijeklo i genetske markere) da bi se dobila što veća točnost procijenjene uzgojne vrijednosti (UV) i osigurao genetski napredak.

U srpnju 2013. donesena je odluka o uključenju Hrvatske u sustav genomskog testi-ranja Njemačke i Austrije (Italije i Češke) i to za-hvaljujući suradnji na području harmonizacije uz-gojnog programa za simentalsku pasminu izme-đu Hrvatske i Bavarske. Prvi korak u provođenju postupaka genomske selekcije je odabir teladi za genotipizaciju koji se provodi u suradnji uz-gajivačkog odbora H.U.SIM-a, te Odjela za ra-zvoj govedarstva i Odjela za procjene UV HPA . Od ulaska u sustav genomskog testiranja do danas dobiveni su rezultati genomskih UV za ukupno 177 teladi.

Rezultati genotipizirane teladi hrvatskog si-mentalca ukazuju na visok genetski potencijal. U centre za umjetno osjemenjivanje do sada su preuzeta 4 muška grla u starosti od 12 mjese-ci (Walbaso, Record, Zondar i Wamures), dok 3 teleta imaju izuzetne rezultate genomskih uz-gojnih vrijednosti i potencijalni su kandidati za odlazak u centre. Od potencijalnih kandidata svakako treba spomenuti tele uzgajivača Igora Mihaljevića, među dvadeset je najbolje tela-di u sustavu genomskog testiranja Njemačke i Austrije.

U strukturi glavnih troškova u proi-zvodnji mlijeka najveći udio (45-60

%) predstavlja stočna hrana te je sto-ga od osobitog značaja njezina cijena, kvaliteta i racionalno trošenje. Znače-nje stočne hrane važno je i stoga što njen udio u cijeni litre mlijeka pada s porastom proizvodnje. Dobro pozna-vanje krmiva i njihovog sastava ključni je uvjet racionalne hranidbe za posti-zanje isplative proizvodnje. Poznavanje hranjivosti krmiva u podmirenju potre-ba mliječnih krava jednako je bitan čim-benik uspješne proizvodnje kao i po-znavanje genetskog potencijala i nači-

na proizvodnje. Krmiva ne određuju samo ko-ličinu i kakvoću animal-nih proizvoda, već imaju znatan utjecaj na zdravlje i dobrobit životinja. U intenzivnoj proizvod-nji mlijeka, hranidba kra-va temeljena je na sa-znanju koliko krave tre-baju hranjivih tvari te ko-liko hranjivih tvari sadr-ži svako krmivo tako da odabrana kombinacija krmiva zadovolji potreb-nu visinu proizvodnje, vi-soku kvalitetu mlijeka za daljnju preradu, dobro zdravlje i dugovječnost

krava kao i zahtjeve za očuvanje okoli-ša. Sastavljanje obroka i smjesa je ve-oma važan čimbenik u ostvarenju nave-denih ciljeva. HPA će uzgajivače stoke temeljem rezultata analize stočne hrane, savjetovati o hranidbi životinja i hranjivoj vrijednosti obroka kako bi postigli što bolje proizvodne rezultate. HPA će uz-gajivače stoke temeljem rezultata ana-lize stočne hrane, savjetovati o hranid-bi životinja i hranjivoj vrijednosti obroka kako bi postigli što bolje proizvodne re-zultate, kaže dr. sc. Drago Solić, struč-njak za hranidbeni menadžment.

GENOMSKOM SELEKCIJOM DO KVALITETNIH MLADIH BIKOVA KVALITETNA STOČNA HRANA KLJUČNI JE ČIMBE-NIK KAKO ZA KOLIČINU TAKO I ZA CIJENU MLIJEKA

DR. SC. MATO ČAČIĆ, NAČELNIK ODJELA ZA SREDIŠNJU BANKU ANIMALNIH GENA, ISTIČE DA JE OD 2013. DO 2015. PRIKUPLJENO 2568 BIOLOŠ-KIH UZORAKA U SREDIŠNJOJ BANCI GENA

utorak, 26. siječnja 2016. www.poslovni.hr22 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Recept za uspjeh Oznakama motivirati potrošače na kupnju lokalnih proizvoda i time potaknuti veću proizvodnju

Marketing u službi očuvanja hrvatskih farmi

Mlijeko i jaja već imaju svoje oznake FOTOLIA

Pasmina koja postiže dobre rezultate i u farmskom uzgoju PD

Niša za promociju Autohtona pasmina može spojiti tradicionalno gospodarenje s trendovima ekološke proizvodnje hrane

Banijsku šaru svinju vratiti u komercijalni uzgoj

S Banijskom šarom svinjom dje-latnici HPA Odjela za svinjogoj-stva Željko Mahnet i Vedran Kli-

šanić susreli su se prilikom rada na terenu prije desetak godina, na ima-nju uzgajivača na južnom rubu Sisač-ko moslavačke županije u mjestu Tr-govi. Na gospodarstvu su zatekli svinje specifičnih šara. Konstitucijom i šara-ma podsjećale su na svinje koje su pri-je domovinskog rata obitavale na pro-storima Zapadne Slavonije, Lonjskog polja uz tok rijeke Save i na Banovini (Baniji). Banijska šara svinja je nastala

križanjem domaće bijele svinje s klo-pavim ušima i crnog berkšira.Ova pa-smina svinja je kombiniranih svojstava za meso, mast i slaninu. Odlično isko-rištava pašu, a ima dobre proizvodne rezultate i u farmskom uzgoju.

Cilj HPA je očuvati uzgoj banijske šare u čistoj krvi kao autohtone pa-smine te očuvati genetsku raznolikost unutar same pasmine.Kako je ova au-tohtona pasmina istisnuta iz komerci-jalnog uzgoja, promovirat će se uzgoj u sustavu održive poljoprivrede i tradici-onalnog gospodarenja u skladu s tren-

dovima ekološke proizvodnje hrane i zakonskim propisima koji reguliraju držanje svinja. Hrvatsku poljoprivred-nu agenciju zajedno s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, čeka stručan i dugotrajan posao provedbe uzgojnog programa i ostvarivanja zadanih cilje-va. Temelji su postavljeni, svinje koje su djelatnici HPA pronašli, a odgovara-le su tipu pasmine, označene su i upi-sane. Osnovana je Udruga uzgajivača banijske šare svinje te su registrirana sva legla u 2015. uz prvi odabir prasa-di iz tih legala za daljnji uzgoj.

Radi važnosti opstanka domaće poljoprivrede, Hrvatska poljo-privredna agencija je pokrenula

marketinške projekte s ciljem promo-cije domaćih proizvoda s hrvatskih farmi. I zemlje članice EU intenzivno rade na zaštiti svoje poljoprivredne proizvodnje prepoznatljivim ozna-kama. Razvijenim sustavima kontro-le kvalitete kroz usluge Središnjeg la-boratorija za kontrolu kvalitete mlije-ka, Odjela za ocjenjivanje trupova na liniji klanja, Odjela za kontrolu kvali-tete meda te uspostavljenom bazom podataka Jedinstvenog registra do-maćih životinja dokazuje se sljedi-vost poljoprivrednih proizvoda pri-mjenjujući propise koji su usklađeni s pravilima Europske Unije.

Sudionici uključeni u marketinš-ke projekte ostvaruju brojne predno-sti, tvrdi mr. sc. Dubravka Živoder, načelnica odjela za tržište i marke-ting u HPA. Proizvođači dobivaju mo-gućnost povećanja proizvodnje i osi-gurano tržište za svoje proizvode,pre-rađivači dobivaju paletu prepoznat-ljivih proizvoda, a potrošači kvalite-

tan, prepoznatljiv domaći i cijenom konkurentan proizvod. Radi uspješ-ne provedbe marketinških projeka-ta, Hrvatska poljoprivredna agenci-ja izradila je pravilnik, odnosno uvje-te korištenja svakog pojedinog znaka koji propisuju proceduru potrebnu za dobivanje znaka, provedbu pro-jekta i kontrolu korištenja znaka.

Marketinški projekti Hrvatske poljoprivredne agencije

Prvi marketinški projekt po-krenut je 2010. pod nazivom Mlijeko hrvatskih farmi. Cilj

projekta je promotivnom kampanjom osigurati povećanje potrošnje doma-ćeg mlijeka i mliječnih proizvoda. Stvaranjem prepoznatljivog znaka na ambalaži potrošačima se šalje jasna poruka o proizvodu.

Proizvodnja mesa ubraja se među značajnije proizvodnje u RH zbog čega su pokrenu-

ti projekti za svježe svinjsko, juneće i meso peradi. Želi se skrenuti pozor-

nost potrošača na proizvode označe-ne znakom te tako utjecati na pove-ćanje potrošnje, a time i proizvodnje.

Svjesni činjenice koliko je jaje važno u prehrani ljudi, ali i da je peradarstvo u RH značaj-

na grana stočarstva, krajem 2014. po-krenu je i projekt Jaja hrvatskih farmi. Cilj projekta je povećanje proizvod-nje i informiranje potrošača o podri-jetlu svježih jaja koja se sustavno kon-troliraju.

Med se označava naljepnica-ma koje nose neponovljiv se-rijski broj. Preko serijskog bro-

ja moguće je u web aplikaciji dostu-pnoj na stranicama Hrvatske poljopri-vredne agencije provjeriti podatke o podrijetlu i vrsti meda.

Najnovijim projektom Kruh hrvatskih polja želi se ista-knuti sljedivost od žitarica do

pekarskih proizvoda dokazanog po-drijetla uz istodobno poticanje doma-će poljoprivredne proizvodnje.

Hrvatska poljoprivredna agencija ulaže velike napore u razvoj informacijskih sustava i informatizaciju svih po-

slovnih procesa, a rezultat je baza podataka koju preuzima-ju i koriste brojne institucije, ističe Željka Fatović, s dugo-godišnjim iskustvom na uspostavi, održavanju i upravljanju sustavima označavanja i informacijsko komunikacijskih rje-šenja za sustave u stočarstvu HPA.

Suradnja s Državnim zavodom za statistikuU listopadu 2015. HPA je uspješno završila projekt povezi-vanja Jedinstvenog registra domaćih životinja sa Statističkim registrom poljoprivrednih gospodarstava koji vodi Državni za-vod za statistiku. Povezivanje je provedeno u sklopu projekta EUROSTAT GRANT 2013; Pilot studija u sklopu povezivanja IAKS-a i drugih administrativnih registara statistike, s ciljem unapređenja i razvoja poljoprivredne statistike sa statističkim standardima EU. Jedinstveni registar domaćih životinja je ba-za podataka svih goveda, kopitara, svinja, ovaca, koza i malih životinja, te svih lokacija na kojima se drže domaće životinje u RH. Uspostavu i vođenje Registra, Ministarstvo poljoprivre-

de je povjerilo HPA . Po provedenoj detaljnoj analizi poda-taka iz Registra, Državni zavod za statistiku i konzultant iz EU prepoznali su Registar kao kvalitetan izvor podataka za sta-tistička izvješća o stočarstvu jer se podaci ažuriraju dnevno.

Suradnja s Hrvatskom agencijom za hranuU studenom 2015. potpisan je Sporazum o partnerstvu na projektu „Implementacija i testiranje elektroničke dostave po-dataka o zoonozama, antimikrobnoj otpornosti i pojavama bo-lesti uzrokovanih hranom u XML formatu“. Voditelj projekta je Ministarstvo poljoprivrede, a dionici su Ministarstvo zdravlja, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski zavod za javno zdrav-stvo, Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatska agencija za hranu. Cilj projekta je uspostava jedinstvenog nacional-nog sustava prikupljanja i prijave podataka vezanih za praće-nje zoonoza i uzročnika zoonoza, praćenje antimikrobne ot-pornosti te praćenje pojave bolesti uzrokovanih hranom. Po-datkovni setovi Europskoj agenciji za sigurnost hrane mora-ju biti dostavljeni preko Hrvatske agencije za hranu najkasni-je do 31. svibnja 2017.

HPA PARTNER U PROVEDBI PROJEKATA FINANCIRANIH SREDSTVIMA EU SAMITA MEĐU PRVIM KORISNICIMA ZNAKA HRVATSKIH FARMI

Samita Komerc obiteljsko je poduzeće osnovano 1993. Bavi se proizvodnjom konzumnih jaja u vlasti-

tim objektima u naselju Reka kod Koprivnice. Ukupna go-dišnja proizvodnja jaja na startu je iznosila oko milijun ko-mada, a danas su najveći proizvođač u županiji sa proi-zvodnjom 15 do 17 milijuna konzumnih jaja godišnje. Vla-snik Saša Milanović ističe da su se u projekt Jaja hrvatskih farmi uključili na samom početku, nakon pokretanja inici-jative za označavanje zemljopisnog podrijetla proizvoda.

“Na upit iz HPA jesmo li zainteresirani odmah smo pozitivno odgovorili. Dakako da je znak pridonio boljoj tr-žišnoj prepoznatljivosti i pozicioniranju kod trgovačkih la-naca što je rezultiralo i povećanom prodajom,” iznosi Mi-lanović i najavljuje kako planiraju širiti farmu, a dio inve-sticijskih sredstava za nove projekte pokušat će dobiti kroz ruralni program.

Iako smatra da je sama oznaka dovoljna za prepo-znatljivost proizvoda kod kupaca, misli da bi medijska kam-panja putem tiskovina i TV-a trebala biti zastupljenija.