STOP SEGREGACIJI Glasislama 224.pdfORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM AMBIJENTU RESTORANA "SAZ" Restoran SAZ posjeduje • dvije sale • terasu • baštu

��

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

19. Zu-l-hidždže 1432. 19. Zu-l-hidždže 1432. •• 15. novembar 2011. 15. novembar 2011. • • Broj 224 Broj 224 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J I � ��

�� ! � �� "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

MU

SLIMAN

MU

SLIM

MEŠIHAT JEDNOGLASNO PODRŽAO INICIJATIVU VRA�ANJA JEDINSTVA

ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

Kurban bajram obilježen prijemom kod Glavnog muftije i tradicionalnim

vatrometom na Trgu"Gazi Isa-bega"

OTVORENO PRVO PREDSTAVNIŠTVOSANDŽAKA U SVIJETU

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: [email protected]: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

R E D A K C I J A :

Sead Ša�irovi�,glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gici�

Senad Redžepovi�Salahudin Feti�

Ifet Ali�kovi�

S A R A D N I C I :

Rešad ef. Plojovi�Bekir ef. Maki�

Dr.hfz. Almir Pramenkovi�Dr. Admir Muratovi�Dr. Mehmed Meši�

Mr. Mustafa ef. Feti�Mr. Hajrudin Bali�

Mr. Senad ef. Halitovi�Mr. Misala Pramenkovi�

Nedžad ef. Hasanovi�Esad Kolašinac

D O P I S N I C I :

Omer ef. �ondi�, TutinMirfat Sadovi�, Sjenica

Hasan ef. Maki�, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi�, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujevi�,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavi�, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, Medve�aDr. Smajo Serhatli�, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Be�iri, Gora

Ekrem Tucakovi�, SarajevoAbduselam ef. Feti�, Pariz

Safet Biberovi�, ZSD

I Z D A V A ^ :

Izdava�ka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

D I S T R I B U C I J A :

Malik Nurovi�

L E K T U R A :

Samir Škrijelj

[ T A M P A :

GRAFOKARTON, Prijepolje

E - M A I L :

[email protected]@glas-islama.com

[email protected]@glas-islama.com

A D R E S A :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

vi�enje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani

autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra�aju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300

Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Vanjska stranica cijela: 150 EURUnutrašnja stranica cijela: 120 EURPola vanjske stranice: 75 EURPola unutrašnje stranice: 60 EUR�etvrtina vanjske stranice: 40 EUR�etvrtina unutrašnje stranice: 30 EUROsmina vanjske stranice: 25 EUROsmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva Pla�anje unaprijed: popust od 25%Pla�anje po isteku: popust od 15%Oglašavanje u 12 brojevaPla�anje unaprijed: popust od 35%Pla�anje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojevaPopust od 40%

Poštovani �itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za �itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se nakontakt telefon Izdava�ke

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020

ili na email: [email protected]

Adresa: Izdava�ka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

OGLASNI PROSTOR

P R E T P L A T A

�� PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

5 Glas islamaBROJ 224/GOD. XV

BODLJIKAVE ŽICE DEMOKRATSKOG LOGORA

Šutnja je mudrost. Pojedini ljudi šutnjom kažu stotinu puta više

od onih što pri�aju isprazno i šuplje. Oni što znaju da šute, kada progovo-re iznose samo korisne i mudre stavo-ve koji su dubokoumni i promišljeni, pa samim tim predstavljaju dobar re-cept za postupanje i življenje u skladu sa njima. Tako je sa Glavnim muftijom koji je, uprkos organiziranim medij-skim nasrtajima grupa i pojedinaca na njegov lik i djelo, rukovode�i se ha-disom Muhammeda a.s.: „Završavajte svoje poslove šutke“, danima šutio o sporazumu za obnovu jedinstva Islam-ske zajednice, a kada je progovorio, rekao je više u nekoliko re�enica negoli sva srbijanska medijska mašinerija i nji-hovi spin-majstori. Kako on sam re�e: „Šutio sam jer sam želio dati šansu da se vrati jedinstvo Islamske zajednice i pokazati da se ne želim utrkivati za dnevno-politi�ki profit.“

Dok je Glavni muftija mudro šutio, režimski pani�ari i nadni�ari su se utr-kivali ko �e više neistina i dezinforma-cija iznijeti. U tome su im pomagali nervozni, tendenciozni i neobjektivni srbijanski mediji, te pojedini ostraš�e-ni novinari, optere�eni mržnjom prema svemu što ne pripada ve�inskom na-rodu u ovoj državi. Mržnja i ostraš�e-nost prema muslimanima i njihovim autoritetima izašla je iz njihovih prsa. Preko pera i rije�i oni su iznosili neisti-ne o ta�kama sporazuma i o tome kako �e „Glavni muftija biti ''samo'' glavni imam“, te „da se on i njegovi saradani-ci više ne smiju baviti politikom“ i još niz neistina i nebuloza (Islamska za-jednica je još 2001. godine donijela od-luku po kojoj se imami ne mogu baviti politikom, niti se džamije i drugi vjer-ski objekti mogu koristiti u politi�ke svrhe). Ipak, u danima iza nas potvr-�ena je još ranije iskazana težnja Be-ograda da Glavnog muftiju ukloni sa javne scene. Prejake su harizma i ideje muftije Zukorli�a da bi olako voljom Beograda bile izbrisane iz glava Boš-njaka, tako da odmah treba re�i gla-sno i jasno: „Beograde, od toga nema ništa! Ni po koju cijenu Glavni muftija ne�e iza�i iz javnog života, pa makar to bilo vama po volji ili ne.“ Bilo u formi

glavnog muftije ili neke druge funkci-je, muftija Zukorli� �e biti nezaobila-zni faktor na polju promicanja ideje o slobodnom, vjerski i nacionalno otrije-žnjenom Bošnjaku Sandžakliji. Sjeme ove ideje je duboko zasijano u dušama Bošnjaka i ono daje plodove i davat �e ih u budu�nosti još više, blagorodnije i korisnije.

Režim se u po�etku pri�e o ponov-nom jedinstvu krio i izigravao neutral-ca koji se ne miješa u vjerska pitanja. Da li je Tadi� pomislio da mu vjeruje-mo kada je izjavio nakon što se inicija-tiva o vra�anju jedinstva Islamske za-jednice zahuktala: „Država se ne miješa u pitanja vjere.“ Šta zna�e zahtjevi koji imaju za cilj sklanjanje Glavnog mufti-je iz javnog života do miješanje u volju naroda i unutrašnje stvari Islamske za-jednice?

Da je država duboko umiješana u vjerska pitanja bilo je jasno još u ka-fanskoj no�i beogradskih poslušnika. Sliku o dubokoj umiješanosti režima je skroz razbistrio sam režim sa posljed-njim zahtjevima koji su nerealni. Ovo re�eno od strane zvani�nog Beograda, posebno od demokrata, predstavlja ve-liki autogol režima jer su potvrdili naša saznanja da se debelo miješaju u unu-trašnje stvari Islamske zajednice i da �e zato snositi odgovornost pred musli-manima koji su gra�ani ove države sa pravom glasa na izborima.

Politi�ari se ne trebaju miješati u rad vjerskih zajednica. Konkretno, u spo-razumu vra�anja jedinstva Islamskoj zajednici oni imaju ulogu podrške koja bi obezbijedila ubrzanje procesa i nje-govo sprovo�enje. Oni ne mogu da odlu�uju o Islamskoj zajednici, niti o tome kakva �e ona biti, niti gdje �e biti njeno sjedište. Zvani�ni Beograd nije u situaciji da predloženi sporazum pri-hvata ili odbija, ve� samo može da ga podrži ili ne.

Beogradskom režimu ne�e biti lako da proguta pilulu objedinjavanja mu-slimana, posebno zato što je projekat razbijanja muslimanskog tkiva skro-jen i podržan u izrazito antimusliman-skim beogradskim krugovima. Me�u-tim, režim dobro zna koje su poslje-dice neprihvatanja jedinstava Islamske

zajednice, pa zato ne može dugoro�no sprje�avati, ali �e jedno vrijeme opstru-irati i odugovla�iti. Sprje�avanje ne ide na ruku režimu koji bi volio da se spo-razum postigne (posebno da se to u�ini prije parlamentarnih izbora), ali da se to upakuje na na�in koji bi prikrio nje-govu ulogu, zato što je potrebno zado-voljiti antimuslimanske elemente u Be-ogradu kojih ima najviše me�u akade-micima i crkvenim velikodostojnicima.

Beogradu ne odgovaraju loši odnosi sa Ankarom koja je inicirala povratak jedinstva Islamske zajednice, a tako�e mu ne odgovara i gubljenje posljednje šanse. A šta je posljednja šansa, to je rekao Glavni muftija na ispra�aju ovo-godišnjih hadžija: „Da li �e prihvatiti ili ne�e? Za nas može biti privremeno važno, ali je za njih životno i dugoro�-no važno. Za njih to zna�i šansu za re-habilitaciju. Ako je propuste, nikada je više ne�e dobiti. A to ne�e ugrozi-ti našu pobjedu, kao što ne�e ugroziti naše jedinstvo, niti ovdje u Sandžaku, niti me�u muslimanima u Srbiji, niti na relaciji Novi Pazar-Sarajevo-Ankara.

Sva tri mogu�a scenarija predstavlja-ju naš trijumf. Ako sporazum podrži Beograd to bi ubrzalo njegovu realiza-ciju i bilo bi najbolje i najlakše rješe-nje. Ako Beograd ne podrži sporazum, a do�e do njegovog potpisivanja, to �e dati rezultate. Ali ne�e tako brzo kao u prvom slu�aju. Onda bi nakon parla-mentarnih izbora u Srbiji, na kojima bi Bošnjaci kaznili kvazi-demokrate, što bi doprinijelo promjeni režima, došlo do implementacije sporazuma. U kraj-njem slu�aju, ako iz nekog razloga ne do�e do potpisivanja sporazuma ni to ne predstavlja naš gubitak, jer smo u nekoliko sedmica unazad istjerali na površinu mnogo istina i skrivenih de-talja da je svakome jasno ko je glavni krivac za razbijanje jedinstva Islamske zajednice u Srbiji. Ono što je krucijal-no bitno jeste da sada imamo Tursku kao regionalnu i svjetsku silu na našoj strani. Ma koliko god bile jake žice de-mokratskog logora, timu Novi Pazar-Sarajevo-Ankara niko ne može da pa-rira i da se suprotstavlja. Sve što izlazi iz okvira ovog trijumfalnog trokuta ne može uspjeti i ne�e biti prihva�eno.“

NAŠE VI�ENJE

Beogradskom režimu ne�e biti lako da proguta pilulu objedinjavanja muslimana, posebno zato što je projekat razbijanja muslimanskog tkiva skrojen i podržan u izrazito antimuslimanskim beogradskim kru-govima. Me�utim, režim dobro zna koje su posljedice neprihvatanja jedinstava Islamske zajednice, pa zato ne može dugoro�no sprje�avati, ali �e jedno vrijeme opstruirati i odugovla�iti. Sprje�avanje ne ide na ruku režimu koji bi volio da se sporazum postigne (posebno da se to u�ini prije parlamentarnih izbora), ali da se to upakuje na na�in koji bi prikrio njegovu ulogu, zato što je potrebno zadovoljiti antimuslimanske

elemente u Beogradu kojih ima najviše me�u akademicima i crkvenim velikodostojnicima.

15. NOVEMBAR 2011. 6Glas islama

Draga bra�o i sestre, danas je 9. zu-l-hidže 1432.

god., dan Arefata, gdje su na jed-nom mjestu više miliona ljud iz cijeloga svijeta svih rasa, nacija, uzrasta i obrazovanja ujedinjeni u jednoj namjeri, a to je da se što više približe Stvoritelju i da �uju nebesku poruku.

Hizme�ari dvaju harema, Mekke i Medine, zaslužuju našu pohvalu što svake godine hadžsku manifestaciju �ine lakšom i što se sa Arefata u svijet šalju poruke mira i suživota.

Na taj na�in hadž nije samo važan za muslimane, ve� i za sve ljude, narode i vjere, kojima je na srcu mir i sigurnost u svije-tu. U�im dovu da hadžijama hadž bude kabul i da se vrate svojim ku-�ama živi i zdravi, �isti od grijeha kao na dan kada ih je majka rodila.

Sutra je prvi dan Kurban baj-rama kad muslimani širom svijeta kod ku�e prinose žrtvu – kurban, kako bi se oslobodili od oholosti, sebi�nosti i nasilnosti. Dakle, kur-ban je poziv �ovjeku da bude spre-man na žrtvu za svog komšiju te da svi ljudi žive u miru i sigurno-sti od jezika mržnje i od ruke nasi-lja. Jer: „Pravi musliman je onaj od �ijeg su jezika i ruku ljudi mirni i sigurni“ – kaže nam Alejhisselam.

Stoga, neka nam Bajram krase lijepa rije� i pružena ruka, poseb-no prema našim komšijama, koje ne smijemo zaboraviti zato što �e oni biti najbolji svjedoci o našoj iskrenosti u vjeri, jer nas Alejhi-sselam opominje da „nije pravi musliman onaj koji zna da mu je komšija gladan“.

A mi znamo da u našoj zemlji više od 20% naše bra�e i komšija nemaju osiguran ni jedan obrok dnevno. Oko 48% naših ro�aka, prijatelja i komšija su na rubu si-romaštva, dok je 18% njih na rubu gladi. U našoj zemlji je oko pola milijuna nezaposlenih.

Bajram je prilika da se okre-nemo oko sebe i pogledamo u kakvom stanju su nam komšije i bra�a, jer �ovjek je �ovjeku brat i zato me�u njima treba da važi bratska ljubav, jer ono što �o-vjek želi sebi, treba da želi svome bratu. „Vjernik ne �ini nepravdu svome bratu i ne ostavlja ga samog u nevolji“ – kaže Alejhisselam. „Vjernici su kao jedno tijelo - ako jedan dio oboli, cijelo tijelo je bo-lesno!“

Naša nas vjera u�i da na ovome svijetu nismo sami, ve� da dijeli-mo sudbinu sa ljudima razli�itih vjera, kultura i nacija. Ali, naše su nam nade i naše su nam muke iste. Zato nam je potrebno jedinstvo u razli�itosti, koje je mogu�e ako spojimo naša zajedni�ka nadanja i ako se udružimo u borbi protiv naših zajedni�kih muka.

Bra�o i sestre.Neka nam Kurban-bajram vrati

vjeru i nadu u bolji i sretniji život; neka me�u nama vlada sloga; neka nam zajedništvo u vjeri i ljuba-vi povrati samopouzdanje; neka svako radi svoj posao savjesno i odgovorno; neka shvatimo da je tajna uspjeha na ovome svijetu me�usobno pomaganje u dobru!

Svima vam od srca želim sre-tan Bajram, mole�i dragog Alla-ha dž.š. za vaše zdravlje i uspjeh u životu i radu. Posebno želim Bajram �estitati prognanim, bole-snim i nemo�nim sa dovom Stvo-ritelju Uzvišenom da prognanim omogu�i povratak domovima nji-hovim, da bolesnim podari zdrav-lje, te da nemo�nim povrati snagu! Amin!

Sa osobitim željama Bajram �e-stitam našoj bra�i u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandžaku i cijeloj Srbiji, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, te bošnja�koj dijaspori i svim mu-slimanima i muslimankama u svi-jetu: Bajram šerif mubarek olsun!

BAJRAMSKA PORUKA GLAVNOG MUFTIJE

Ovaj Bajram do�ekujemo u znaku inicijative za vra-

�anje jedinstva Islamske zajed-nice.

Proteklih nekoliko godina mogli smo se uvjeriti da ugroža-vanje Islamske zajednice izaziva uznemirenost svih gra�ana i op�u destabilizaciju.

Jedinstvena Islamska zajedni-ca predstavlja stožer svih musli-mana i jedan je od stubova stabil-nosti države i društva.

Snaga vjere u Jednog Boga, jedna kibla, iste vrijednosti - ja�i su od svih izaziva�a destrukcije i nejedinstva.

Hadž kao simbol jedinstva muslimana predstavlja poseban podsticaj svakome vjerniku da u�ini dodatnu žrtvu – kurban, u cilju jedinstva, mira, stabilnosti i blagostanja za sve ljude.

Samo jedinstvena, jaka i stabil-na Islamska zajednica predstavlja garant protiv zloupotrebe vjere u svrhu nasilja.

Zato susret radosti Bajrama i radosti ponovne uspostave je-dinstva Islamske zajednice u sr-

cima vjernika predstavlja poseban izvor sre�e i uvjerenja da dolaze bolji dani za sve dobronamjerne i dobre ljude.

U tom svjetlu, BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN svim pripadnicima islama, sa že-ljom da ga u zdravlju, sre�i i za-dovoljstvu provedu i još mnogo bajrama do�ekaju.

SLUZBENI RETROVIZOR INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATASLUZBENI RETROVIZORMINA

BAJRAMSKA �ESTITKA REISU-L-ULEME

MEŠIHAT JEDNOGLASNO PODRŽAO INICIJATIVU VRA�ANJA JEDINSTVA ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

Na redovnoj sjedni-ci Mešihata, održanoj

18.10.2011. god. glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Mua-mer-ef. Zukorli� podnio je in-formaciju o inicijativi za vra�anje jedinstva Islamskoj zajednici u Srbiji, koju je pokrenuo Dijanet Republike Turske. Tom prilikom �lanovi Mešihata upoznati su sa sadržajem sporazuma �ije potpi-sivanje �e uprili�iti islamski po-glavari – predsjednik Dijaneta dr. Mehmet Gormez i reisulema dr. Mustafa Ceri�. �lanovi Mešihata jednoglasno su podržali inicijati-vu i saglasili se sa sadržinom po-nu�enog sporazuma.

Na sjednici Mešihata usvojen je Izvještaj o ramazanskim aktiv-nostima i upu�ena pohvala Odbo-ru i ostalim u�esnicima u organi-zaciji Manifestacije „Festival isla-

ma“. No�ni namaz na Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovi�a“ uo�i 27. no�i Ramazana istaknut je kao najzna-�ajniji duhovni doga�aj posljed-njih godina. Na sjednici Mešihata je istaknuto da je ovogodišnji Ra-mazan nakon deceniju i po pro-tekao bez incidenata i problema.

Mešihat se zahvaljuje pripad-nicima islama na povjerenju iska-zanom kroz u�eš�e u svim rama-zanskim akcijama, a posebno na izuzetnom u�eš�u u akciji zeka-ta i sadekatu-l-fitra, �iji rezulta-ti su premašili i rekordnu prošlu godinu.

Na sjednici je usvojena odluka o raspisivanju konkursa za dekana Fakulteta za islamske studije.

Na mjesto koodrinatora za omladinske aktivnosti u Islam-skoj zajednici imenovan je mr. Enver-ef. Omerovi�.

SLUZBENI RETROVIZOR INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA


SRAMNO MIJEŠANJE POLITIKE U VJERSKA PITANJA

MEŠIHAT OSUDIO NAPAD NA AMERI�KU AMBASADU U SARAJEVU

Medžlis Islamske zajed-nice Novi Pazar naj-

oštrije osu�uje najavu orga-nizovanja koncerta od strane Gradske uprave prvog dana Bajrama u 20 �asova na Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovi�a“.

Rije� je o�ito o najavi pro-vokacije i pokušaja da se po-remeti bajramsko raspoloženje vjernika.

Javnosti je poznato da Islamska zajednica tradicionalno prvog dana Bajrama u to vrijeme na Trgu organizuje bajramsku sve�anost sa vatro-metom.

I ove godine Mešihat je uredno prijavio održavanje skupa kod nad-ležnog organa unutrašnjih poslova i dobio sve potrebne dozvole za izvo�enje vatrometa u nazna�eno vrijeme i na odre�eno mjesto.

Nema sumnje da je i ovaj gest Gradske uprave Rasima Ljaji�a poslje-dica politi�kog rasula i panike, kao i nastavka prakse da se putem pje-valjki, koje se finansiraju novcem gra�ana, održi jedini mogu�i kontakt sa narodom.

Islamska zajednica ne�e dopustiti bilo kome da poremeti bajramsku atmosferu vjernicima.

Gradskoj upravi preporu�ujemo da u svom kafanskom kulturološ-kom miljeu organizuje što god želi, a da svoje pjeva�e i pjeva�ice drže podalje od izrazito vjerskih manifestacija.

Mešihat Islam-ske zajednice

u Srbiji najoštrije osu-�uje oružani napad na Ameri�ku ambasadu u Sarajevu koji je iz-vršen danas u popod-nevnim satima.

Teror i nasilje su zlo i opasnost za one protiv koga su usmje-reni, ali i za ono i one u �ije ime se �ini.

I ovaj doga�aj po-kazatelj je da je neop-hodno uložiti maksi-malan trud kako na-silje ne bi dobilo nove prilike.

AKTUELNOSTI

AKTUELNOSTI

INFORMATIVNA SLUŽBA

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

AKTUELNOSTI

AKTUELNOSTI

INFORMATIVNA SLUŽBA

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

FORMIRAN INICIJATIVNI ODBOR ZA OSNIVANJE BKZ NA KOSOVU

GLAVNI MUFTIJA GOVORIO ISPRED ŠVICARSKOG PARLAMENTA

BOKSERSKI ŠAMPION KOD GLAVNOG MUFTIJE

Dana 03.11.2011. god. osnovan je Inicijativni odbor za formira-nje Bošnja�ke kulturne zajednice na Kosovu. Odbor broji pet-

naest �lanova iz svih dijelova Kosova u kojima žive Bošnjaci: Prizren, Pe�, Vitomirica, Priština, Kosovska Mitrovica, Dragaš, Župa, Podgorje i druga mjesta.

Petnaesto�lani Inicijativni odbor je izabrao rukovodstvo koje ima zadatak da pripremi Osniva�ku skupštinu Bošnja�ke kulturne zajed-nice Kosova i odradi sve neophodne pripreme za registraciju kod nad-ležnih organa.

Rukovodstvo Inicijativnog odbora �ine: prof. dr. Mehmed Meta – predsjednik, Sahit Kandi� – potpredsjednik, Adnan Redžeplar – pot-predsjednik, Edina Elezi – sekretar.

Rukovodstvo Inicijativnog odbora se obavezalo da �e intenzivno raditi na

realizaciji zadataka i da �e u naj-skorije mogu�e vrijeme Bošnja�-ka kulturna zajednica na Koso-vu zaživjeti punim kapacitetima i tako se pridružiti ve� formira-nim BKZ-ima u Sandžaku, Sr-biji, Crnoj Gori i Makedoniji i

skupa sa njima raditi na op�ena-cionalnim projektima.

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli� bora-

vio je krajem oktobra u dvodnevnoj posje-ti Centralnom islamskom vije�u Švicarske.

Tom prilikom Muftija je bio glavni izlaga� na manifestaciji koja je uprili�ena na platou ispred Švicarskog parlamenta u Bernu, na kome je u�estvovalo više hilja-da muslimana Švicarske. U svojoj poruci Muftija je naglasio ulogu i zna�aj musli-mana Zapadne Evrope u pravilnom pred-stavljanju islama.

Muftija je tako�e naglasio da je zabrana izgradnje munara u Švicar-skoj greška koju �e uskoro švicarske vlasti ispraviti, jer ta odluka više škodi državi Švicarskoj nego samim muslimanima.

Muftija je tako�e posjetio i bošnja�ki džemat u mjestu Arau gdje je imao izlaganje o Islamskoj zajednici u Sandžaku i Srbiji, te se sastao sa glavnim imamom Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj dr. Mu-riz-ef. Puri�em.

Glavni muftija Islam-ske zajednice Mua-

mer-ef. Zukorli� primio je u ponedjeljak 17. oktobra Sane-la Papi�a, šampiona Balkana u boksu u Kruzer kategoriji.

Prijemu je prethodila do-djela ovom sportisti titule sandža�ki ambasador spor-ta od strane Izvršnog vije�a Sandžaka.

Ovom prilikom Muftija je �estitao na dobijanju ove titu-le, koju po prvi put nosi jedan sandža�ki sportista.

Tokom susreta Muftija je naglasio da je Sanel Papi�

jedan od rijetkih uspješnih sportista koji se može po-hvaliti visokim obrazova-njem i drugim moralnim i ljudskim osobinama. Zato je njegova uloga u društvu, a posebno me�u omladi-nom, od izuzetnog zna�aja.

Muftija se ovom prili-kom zahvalio predstavni-cima Narodnog vije�a San-džaka, Bošnja�ke kulturne zajednice, a posebno Za-jednici sandža�ke dijaspore na moralnoj i materijalnoj podršci koju daju ovom vr-hunskom sportisti.

SLUŽBENI RETROVIZOR INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

AKTUELNOSTIINFORMATIVNA SLUŽBA

ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA ŠTITI NOVINARE REVIJE „SANDŽAK“

Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda Bošnja�-

kog nacionalnog vije�a najoštrije osu�uje brutalni udar na istraži-va�ko novinarstvo i napad na re-viju „Sandžak“, njenog urednika i saradnike.

Prijetnje su uslijedile nakon teksta „�ija je droga Hikmeta Hajrovi�a“ koji je objavljen u 158. broju revije „Sandžak“. Ove pri-jetnje dolaze od ljudi bliskih mi-nistru za rad i socijalnu politiku Rasimu Ljaji�u.

Pozivamo organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava i slo-boda da se oglase protiv ovog ne-zapam�enog �ina, te da stanu u zaštitu redakciji revije „Sandžak“.

Od nadležnih organa Republi-ke Srbije, ministra policije Ivice Da�i�a, na�elnika PU Novi Pazar Dragana Terzi�a, te ostalih rele-vantnih faktora zahtijevamo da sprovedu nezavisnu istragu kako bi se lica koja su u�estvovala u ovom gnusnom �inu napada na novinare, slobodu javnog infor-miranja i istraživa�kog novinar-stva prona�u i predaju sudskim organima.

Dovoljno je uporediti Borisa Tadi�a u slu�aju navodnih prijetnji upu�enih Aidi �orovi� i sadašnji odnos režima i režimskih organi-zacija prema prijetnjama upu�e-nim glavnom i odgovornom ured-niku jedinog politi�kog magazina u Sandžaku i do�i do zaklju�ka da je na sceni bezobzirna demonstra-cija dvojnih standarda, što samo potvr�uje umiješanost režima u sve antibošnja�ke projekte i nje-govu spregu sa organiziranim kri-minalom.

�injenica da na ovaj �in naja-ve nasilja šute novinarska udruže-nja UNS i NUNS samo pokazu-je režimski monopol u medijima, što predstavlja poruku Bošnjaci-ma da moraju imati sopstveni si-stem zaštite svojih prava i dodat-no se angažirati na traženju za-štite kod me�unarodnih organa i institucija.

Odbor za ljudska prava i slo-bode BNV-a redakciji revije „San-džak“ stavlja na raspolaganje sve resurse i obe�ava pružanje zaštite kako se iskra istraživa�nog novi-narstva u Sandžaku ne bi ugasila.

BDZ OSU�UJE PRIJETNJE SLOBODNOM NOVINARSTVU

Izvršni odbor Bošnja�-ke demokratske za-

jednice najoštrije osu�uje prijetnje upu�ene uredniku i saradnicima revije „San-džak“ od strane funkcione-ra i aktivista SDP-a Rasima Ljaji�a, a zbog objavljivanja teksta „�ija je droga Hi-kmeta Hajrovi�a“. Smatra-mo da je ovaj akt na slo-bodno i istraživa�ko novi-narstvo u Sandžaku poku-šaj da se zastraše oni koji su se odvažili medijski tre-tirati ove dugo prešu�ivane veze izme�u narko-krimi-nala i odre�enih politi�kih subjekata.

O�ito da je ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljaji� izgubio kontrolu, da je u velikoj panici i rasulu zbog potpunog osipanja bira�-kog tijela i iznošenja �injenica o povezanosti kriminala i politike, što je pokazao i nervozom u zadnjih nekoliko televizijskih nastupa. Pri�aju�i nepovezano, uputio je niz prijetnji i uvreda na ra�un nosioca projekta bošnja�kog bu�enja i puta ka slobodi. Šta je mislio ministar izjavljuju-�i da je najpopularniji u Sandžaku? Da li se ovo odnosi na popularnost u narodu ili me�u interesno povezanim grupama, koje pokušavaju kri-minalnim radnjama i dovo�enjem pjeva�a, koje dobro pla�aju novcima gra�ana, skrenuti pažnju sa nagomilanih ekonomsko-socijalnih pro-blema izazvanih nesposobnoš�u i zloupotrebama položaja funkcionera gradskih uprava u sandža�kim gradovima u kojima SDP vrši vlast.

Bošnjaci �e u narednim mjesecima pokazati spremnost da na budu-�im izborima izaberu vlast koja ne�e biti po mjeri režima i kriminalno-politi�kih gangova, ve� po volji i potrebama bira�a. Samo pošteni, od kriminala �isti, istinski bošnja�ki patriote mogu donijeti blagostanje, ekonomsku stabilnost i miran život u Sandžaku. Da bi se to postiglo nužno je obezbijediti vladavinu prava i slobodu govora.

Pozivamo nadležne organe, policiju, tužilaštvo i sudstvo da, u skladu sa zakonom, omogu�e novinarima sigurne uslove za rad, a kriminalce, pa makar oni dolazili iz politi�kog miljea, privedu pravdi.

AKTUELNOSTI INFORMATIVNA SLUŽBA

SLUŽBENI RETROVIZORMINA

INICIJATIVNI ODBOR LIGE ZASANDŽAK KOD REISU-L-ULEME

Sarajevo, 18. oktobar 2011. (MINA) – �lanovi Ini-cijativnog odbora za osnivanje udruženja „Liga za

Sandžak“ posjetili su reisu-l-ulemu dr. Mustafu Ceri�a.Oni su upoznali Reisu-l-ulemu o svojim osniva�kim

planovima i iznijeli svoje vi�enje ukupnih prilika u San-džaku i odnos zvani�nog Sarajeva prema tome. Zahvalili su Reisu-l-ulemi na njegovoj svesrdnoj podršci Bošnja-cima u Sandžaku i njihovim legitimnim predstavnicima.

Reisu-l-ulema je podržao i ovu, kao i sve inicijative koje imaju za cilj panbošnja�ko osvješ�ivanje i preuzima-nje odgovornosti za nacionalna, kulturna i vjerska pitanja Bošnjaka ma gdje oni bili.


AKTUELNOSTI S. REŠOVI�NERMIN GICI�

VJERA U BOGA JEDNAKO JE SLOBODA

Kada živimo u vremenu gdje su nametnuta takva pravila da bez nacionalnog identiteta ne postojite, onda vam je �uvanje i borba za nacionalni identitet farz, obaveza. U ovom trenutku ugroženosti Bošnjaka borba za nacionalni identitet, za nacionalno jedinstvo vjerska je i nacionalna obaveza. Ovo što smo imali zad-nje �etiri godine, ovu borbu za o�uvanje jedinstvene Islamske zajednice, bila je,

u suštini, borba za o�uvanje jedinstva Novog Pazara i Sarajeva.

Na poziv Islamske zajednice u Gete-

borgu, tj. bošnja�ke dijas-pore u ovom prelijepom gradu u Švedskoj, Glav-ni muftija je u subotu 12.11.2011. godine u ve-�ernjim satima, nakon jaci-je namaza, održao predava-nje-tribinu na kojoj je pred više od hiljadu ljudi govo-rio o aktualnoj situaciji u Sandžaku, BiH i Srbiji. On se u svom nastupu osvr-nuo na bitnost održavanja veza izme�u mati�ne drža-ve i dijaspore, te ekonom-sku saradnju koja je neop-hodna za ja�anje institucija od velikog zna�aja za Boš-njake BiH i Sandžaka. Tom prilikom je, u svom maniru odli�nog besjednika i ora-tora, govorio o potrebi za o�uvanjem vjerskog i naci-onalnog identiteta, bez ob-zira da li živjeli u matici ili u dijaspori, naglasivši da je za vjeru najbitnije nau�iti i postupati po osnovnim po-stulatima imanskih i islam-skih šartova, �ije je znanje i sprovo�enje u djelo garant za o�uvanje vjerskog iden-titeta. Citirao je trinaesti kur'anski ajet sure Hudžu-rat u kojem se kaže: „O ljudi, mi vas od jednog �o-vjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upo-znali“ - dodavši da je Allah dž.š. ovim ajetom odredio nacionalne osnove ljudi i da one moraju biti o�uvane od propadanja i uništenja.

Muftija je prisutnima govorio o tome kako mu-slimani upadaju u zamku koja im se pod pritiskom medija name�e da su tero-risti i da je islam militantan, a da to nema veze sa isla-mom i da svi oni koji �ine teror drugima, ustvari, �ine zulum islamu.

„Cilj tog pritiska je da se natjeramo na pravdanje, na izvinjavanje. Da nismo mi ti. Da po�nemo vikati: 'Nisam ja terorista, evo on je.' Tjeraju nas u tom prav-cu. To je pogrešan pravac za nas. Mi to ne smijemo prihvatiti. Ne smijemo se iskompleksirati zbog toga“ – rekao je Muftija.

Glavni muftija se osvr-nuo i na pritiske koje dola-ze na Islamsku zajednicu sa

ciljem odvajanja muslimana u Sandžaku od njihove ma-tice i Sarajeva.

„Oni znaju da je naci-onalni interes svih Bošnja-ka svijeta država Bosna i Hercegovina sa njenim sre-dištem, a to je Sarajevo. I kao što im je u ratu bilo zna�ajno da padne Saraje-vo, jer ako padne Sarajevo pada i Bosna, tako i sada u vjerskom, kulturološkom i op�ecivilizacijskom smi-slu Sarajevo je simbol svih Bošnjaka svijeta. Ono što najviše smeta Srbiji, drža-vi u kojoj živim, jeste ova moja retorika, jer ho�e da nas isjeckaju kako su nas isjeckali politi�ki i geo-grafski, ho�e da to u�ine i kulturno civilizacijski. Ali moram vam kazati da smo mi svjesni �injenice da po-razi, prije nego što nasta-nu na bojištu, nastaju u našim glavama i našim sr-cima. Ovo što smo imali zadnje �etiri godine, ovu borbu za o�uvanje jedin-stvene Islamske zajednice, bila je, u suštini, borba za o�uvanje jedinstva Novog Pazara i Sarajeva“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je istako da je vjera u Jednog Boga i šeha-det put do slobode.

„To je ono što kao vatra u mojim grudima gori i što mi ne da mira da se dvade-set godina smirim i po�nem da živim miran život. To je ono što je u meni ostvarilo dunjalu�ku dimenziju isla-ma jer sam shvatio da nema slobode bez pokornosti Jednom Jedinom Stvorite-lju“ – rekao je Muftija.

Glavni muftija je pod-sjetio da Bošnjaci pored vjerskog identiteta imaju i nacionalni identitet koji je

u prethodnih stotinu godi-na bio zapostavljan:

„Zbog toga mi danas pla�amo i nedovršenom dr-žavom i nedovršenom na-cijom“ - rekao je Muftija i nastavio: „Zato nemoj-mo da padnemo pod utica-je nezrelih vjerskih tuma-�enja kako nam nacija nije bitna. Jako nam je bitna jer je Kur'an naciju verificirao. Zna�aj nacionalnog identi-teta se od vremena do vre-mena razlikuje i nacionalni identitet ne spada u iman-ske šarte. Me�utim, kada živimo u vremenu gdje su nametnuta takva pravila da bez nacionalnog identite-ta ne postojite, onda vam je �uvanje i borba za naci-onalni identitet farz, oba-veza. Mi smo se zamajavali stotinu godina što upada-ju�i u tu�e zamke, što pra-ve�i sebi sopstvene zamke krivo tuma�e�i i vjeru i na-ciju, te napravili takvo kaš-njenje da sad moramo da idemo brže da bismo susti-gli sve protivnike i konku-rente. Prema tome, u ovom trenutku ugroženosti Boš-njaka borba za nacionalni identitet, za nacionalno je-dinstvo je vjerska i nacio-nalna obaveza.“

Na kraju je Glavni muf-tija zahvalio Gospodaru što mu je omogu�io da prisu-stvuje ovom skupu i pod-sjeti prisutne da ih je drža-va Švedska prihvatila kada im je bilo teško i da oni svojim doma�inima treba da budu zahvalni zbog toga, da poštuju švedske zakone i da budu uzorni gra�ani, a da kao Bošnjaci i muslimani imaju obave-zu da svoju vjeru i kulturu predstave svojim doma�i-nima na najbolji na�in.

AKTUELNOSTIMEDIA CENTAR

U Švedskom gradu Geteborgu u subotu 12.11.2011. godine otvoreno je prvo predstav-

ništvo Sandžaka u svijetu i time su najave Narodnog vije�a Sandžaka da je ova regija po�ela borbu za svoju autonomiju dobile i svoj me�unarodni karakter.

Na velikom skupu kojeg je organizirao džemat Islamske zajednice u ovom gradu sve�ano je potpisan sporazum o otvaranju predstavništva i klju�eve opre-mljene kancelarije preuzeo je poznati borac za autono-miju Sandžaka prof. Ferid - Ferko Šanti� iz Prijepolja. Ovaj afirmirani borac za prava Bošnjaka napustio je svoje rodno Prijepolje zbog nepravde od strane režima koje su nanešene njemu li�no i njegovoj porodici.

Potpisivanju sporazuma prisustvovao je Sead Ša-�irovi�, predsjednik Izvršnog vije�a Sandžaka, koji je za ovu nesvakidašnju priliku izjavio: „Mi smo nakon ponovnog oživljavanja rada Narodnog vije�a Sandža-ka donijeli nekoliko zaklju�aka od kojih je i otvaranje predstavništava ovog vije�a u ekonomsko-politi�kim centrima u svijetu poput Brisela i Vašingtona, kao naj-važnijim centrima mo�i, na �emu intenzivno radimo. Izuzetno nam je drago da su Bošnjaci Skandinavije preduhitrili naše napore i pozvali nas da otvorimo prvo predstavništvo ovdje. Ono �e biti regionalnog karakte-ra. Cilj nam je da uspostvimo mostove ekonomsko-pri-vredne saradnje sa našom dijasporom, koja je spremna da izuzetne odnose sa maticom kruniše finansijskim ulaganjima u Sandžak. Ali, tako�er, da preko ove i dru-gih kancelarija, koje �emo otvoriti u svijetu, prenesemo relevantnim politi�kim �iniocima istinu o diskriminaci-ji i segregaciji sandža�kih Bošnjaka.“

Potpisivanju sporazuma u svojstvu gosta Islamske zajednice Geteborg prisustvovao je i glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, koji je na ovom veli�enstvenom skupu pred velikim brojem ljudi održao predavanje na kojem je, osim vjerskih tema, govorio i o aktuelnoj problematici Bošnjaka u matici BiH, Sandžaku i Srbiji.

Predsjednik džematskog odbora u Geteborgu, ina�e nosilac Zlatnog ljiljana, Džebrail Bajramovi�, kaže da je na ideju o otvaranju predstavništva došao slušaju�i Milorada Dodika: „Njegova pri�a o potrebi i pravu ve-zivanja bosansko-hercegova�kih Srba sa maticom, upr-kos genocidu koji su po�inili u našoj domovini, natje-rala me je na razmišljanje o tome kako i BiH premalo vodi ra�una o Bošnjacima Sandžaka i borbi za njihova prava.“

U GETEBORGU OTVORENO PRVO PREDSTAVNIŠTVO SANDŽAKA U SVIJETU



JEDINSTVO UMETA JE POBJEDA VE�A OD SVAKOG SPORAZUMA

„Nakon �etiri godine ja vam sa ovoga mjesta svjedo�im da ste pobijedili i neka vam je mubarek olsun ta pobjeda. Privremeno smo morali žrtvovati krivo jedinstvo za pravu slobodu, istinu i pravdu, jer smo shvatili da nam ne treba jedinstvo u bodljikavim žicama demokratskog logora. Tome smo se suprotstavili i izdržali sve ono što nam

se dešavalo pune �etiri godine. Evo sada smo na pragu potpune pobjede. Ona �e se ostvariti."

AKTUELNOSTINERMIN GICI�

Na Trgu „Gazi Isa-bega Ishakovi�a“ u

Novom Pazaru u �etvrtak 27. oktobra 2011. godine organizirana je sve�anost i ikrar dova za hadžije koji u svojstvu gostiju Uzviše-nog Allaha dž.š. putuju u Meku i Medinu u organi-zaciji Islamske zajednice u Srbiji.

U prisustvu velikog

broja uleme predvo�ene glavnim muftijom Mua-mer-ef. Zukorli�em, rod-bine i prijatelja, kao i dru-gih vjernika koji su došli da podijele radost ispra�aja hadžija, za hadžije je prire-�en bogat vjersko-kultur-ni program koji je otpo�eo ajetima iz Kur'ana �asnog koje je prou�io Haris-ef. Hadži�.

Svoje u�eš�e u progra-mu uzeli su i polaznici dje�jih ustanova „Reuda“ i

„Wildan“, kao i hor „Gazi Isa-beg“ medrese sa neko-liko prigodnih ilahija.

Nakon vjersko-kultur-nog programa obratio se Glavni muftija koji je pri-sutne poselamio i istakao da su se okupili da prou�e ikrar dovu za one koji su donijeli odluku da obave hadž i koji su po�aš�eni i pozvani da budu gosti Uzvišenog Gospodara. Glavni muftija je na po-�etku svog obra�anja pre-nio selame od reisuleme dr. Mustafe-ef. Ceri�a, koji se kao putnik pridružio ovoj dovi, a dova putnika se ne odbija.

„Dova za hadž je tre-nutak koji nas svake godi-ne vrati u posebno stanje osje�anja i svijesti“ - rekao je Glavni muftija i nastavio: „Tada zastanemo svjesni da �e odabrani Allahovi dž.š. gosti oti�i tamo gdje se sva-

kodnevno okre�emo prema kibli pet puta u namazu, potvr�uju�i time da pripa-damo vjeri šehadeta.“

Muftija se osvrnuo na period od prije sto godina kada je ukinut hilafet i kada je izgledalo da �e pripadnici islama ostati obezglavljeni i da ne�e imati oko �ega da se okupe.

„Tada su muslimani iz-gubili svoje politi�ko je-dinstvo i pla�ali posljedice toga cijelo stolje�e, i pla-�aju ih do dana današnjeg. Oni koji su mislili da �e time u potpunosti pokopa-ti jedinstvo muslimana svi-jeta prevarili su se, jer su zaboravili na drugu verti-kalu, na pravi stožer koji je iznad ljudskog. Zaboravili su vertikalu koju je uspo-stavio Svevišnji Gospodar, a to je vertikala Kabe. Ver-tikala hadža, koja je uprkos tom cjelokupnom rasulu na

svjetskoj me�umusliman-skoj sceni ostala jaka upr-kos svim zamkama i splet-kama“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je istakao da hadž simbolizira musli-mansko jedinstvo i da svi programi razbijanja islama i muslimana propadaju bez obzira koliko dugo traju.

„Vi koji idete na hadž ste svjedoci toga, i svi oni koji �e do�i na hadž �e biti svje-doci, i svi mi koji vas šalje-mo na hadž, koji vam dovu u�imo smo svjedoci toga. Tako je na nivou umme-ta islama, ali i na nivou našem lokalnom i regional-nom. Allah dž.š. je ostavio dvije stvari koje nas ujedi-njuju - Islamsku zajednicu i džumu namaz. Baš zato što je ta krhka zajednica uspje-la da odoli cijelo jedno sto-lje�e svim programima za razbijanje muslimana, že-

stoko je posljednjih godi-na bila na udaru“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija se zahvalio mu-slimanima i uputio dovu Allahu dž.š. za sve one koji su shvatili i koji nisu dopu-stili da se džamija i Islam-ska zajednica razbijaju i uništavaju.

„Nakon �etiri godine ja vam sa ovoga mjesta svje-do�im da ste pobijedili i neka vam je mubarek olsun ta pobjeda. Privremeno smo morali žrtvovati krivo jedinstvo za pravu slobo-du, istinu i pravdu, jer smo shvatili da nam ne treba je-dinstvo u bodljikavim žica-ma demokratskog logora. Tome smo se suprotstavili i izdržali sve ono što nam se dešavalo pune �etiri godine. Evo sada smo na pragu pot-pune pobjede. Ona �e se ostvariti. Ona se, ako Bog da, ostvaruje, ili dogovo-

P R O U � E N A I K R A R D O V A Z A H A D Ž I J E N A T R G U " G A Z I I S A - B E G A "


rom koji bi se realizirao za narednih nekoliko sedmi-ca, ili potpunim porazom protivnika koji bi se reali-zirao za narednih nekoliko mjeseci. Koje god bude - nemamo primjedbu. Znam da ste sa zebnjom prove-li ove dvije prošle sedmi-ce. Moram vam kazati da mi je pomalo prijala uloga žrtve, makar simboli�ke, jer jako malo trenutaka ta-kvog osje�aja imam u svom životu. Još jednom ste po-tvrdili vašu odanost. Ja sam vam zahvalan i na podrš-ci, i na povjerenju i na pa-žnji koju ste posvetili ove dvije sedmice Islamskoj za-jednici i onome što radimo. Ovog trenutka vam želim potpuno skloniti brigu sa vaših srca, nemate ni jed-nog razloga za brigu. Ono što se dešavalo u ove dvije sedmice ne samo da su bili veliki koraci prema pobje-di, ve� su tako raskrinka-li svu dubinu zavjera, pro-grama i zamki koje su nam kovane. Ono što su primi-

jenili, ono što su uradili ove �etiri godine samo je mali dio onoga što su planirali. Ono što su planirali propa-dalo je po kur'anskom ajetu gdje Allah dž.š. kaže: „...I oni prave spletke, a Allah dž.š. njima pravi zamke...“ Njihove spletke su upada-le u Allahove dž.š. zamke i propadale su. Ne možete ni zamisliti kakve su pro-grame imali. To je išlo od montiranih procesa, hapše-nja do likvidacija. Ovo vam odgovorno tvrdim pred Bogom, pred vama i pred historijom. Ali sve im je to ovih dana propalo, jer se potvrdilo da je Allah dž.š. Gospodar i nas, i svih, i tamo njih, i Zemlje, i neba, i kosmosa i svega, a to je zapravo najve�a istina. Ali još jedan nivo pobjede se ostvario i prije kona�ne po-bjede, baš onaj sloj pobje-de koga simbolizira i da-našnji dan, koga simboli-zira hadž, jedinstvo islam-skoga ummeta. Jedan od njihovih programa je bio

podijeliti nas ovdje izme-�u, podijeliti nas na rela-ciji Novi Pazar–Sarajevo, pa nas potom podijeliti na relaciji Novi Pazar–Sara-jevo–Istanbul. Izgledalo je u jednom trenutku kao da su uspjeli, ali je samo izgledalo, jer nisu uspjeli, zato što je istina uvijek ja�a od laži, kao što je svjetlo ja�e od mraka. I najdublji mrak poklekne kada svje-tlo do�e. Želim vam kaza-ti da su svi oni koji su su-djelovali u programima za ugrožavanje i uništavanje ovoga naroda sada u veli-kom problemu. Neovisno o formalnim ishodima spo-razuma ili nesporazuma, ali danas imate potpuno jedin-stvo. Ne politi�ko. Ne di-plomatsko. Ne neko vje-šta�ko. Ne interesno, ve� jedinstvo oko istine, jer je istina izbila na površinu. To je jedinstvo izme�u Novog Pazara, Sarajeva i Istanbu-la. Vjerujte, to je ve�a po-bjeda od svakog sporazu-ma. To je ve�a pobjeda od

svakog papira koga �e odo-briti ili ne�e odobriti beo-gradski režim. Da li �e pri-hvatiti ili ne�e, za nas može biti privremeno važno, ali je za njih životno važno i za njih je dugoro�no važno. Za njih to zna�i šansu za re-ha-bi-li-ta-ci-ju. Ako je propuste, nikada je više ne�e dobiti. A oni svojim prihvatanjem ili neprihva-tanjem samo odlu�uju da li �e iskoristiti priliku da povrate bar malo povjere-nja kod ovoga naroda. Ako je ne iskoriste uvjeren sam da drugu ne�e imati, a to ne�e ugroziti našu pobje-du, kao što ne�e definitiv-no ugroziti naše jedinstvo. Niti ovo ovdje u Sandžaku. Niti me�u muslimanima u Srbiji. Niti jedinstvo na re-laciji Novi Pazar–Sarajevo–Istanbul, odnosno Anka-ra. Zato se danas raduje-mo sa hadžijama. Raduje-mo se sa dovom hadžijama. Radujemo se našem jedin-stvu ovdje u Sandžaku i je-dinstvu islamskoga umme-

ta, jer se obe�anje Sveviš-njeg Gospodara ostvaruje: „...i ne žalostite se jer vi ste gornji, vi ste pobjedni-ci, samo budite mu'mini...“ Evo, Gospodaru, šehade-tom svjedo�imo - mi smo mu'mini. Zato smo Ti danas ovdje i zato imamo pravo na Tvoju milost u pobjedi ovoga i budu�ega svijeta. Mubarek olsun hadžijama. Mubarek olsun porodica-ma. Hairli put hadžijama, u zdravlju, bereketu i ibadetu da obave hadžske propise i da nam se, ako Bog da, živi i zdravi, ali potpuno od gri-jeha o�iš�eni vrate“ – rekao je Glavni muftija.

Nakon što je sekretar Mešihata, Samir Škrijelj, pro�itao imena svih hadži-ja, predsjednik Udruženja uleme i rukovodilac Ureda za hadž, Bekir-ef. Maki� je prou�io ikrar dovu uz ami-novanje svih prisutnih na Trgu „Isa-bega Isakovi�a“.

15. NOVEMBAR 2011. 12Glas islamaAKTUELNOSTINERMIN GICI�

BAJRAM JE DEMONSTRACIJA JEDINSTVA U SVAKOJ DŽAMIJI

Dok nam je god hadža i dok nam je god džume namaza naše jedinstvo �e opstati, uspjeti i niko ga ne�e mo�i ugroziti, niti uništiti. Potvrda tome je svaka naša džuma, ali i svaki naš Bajram.

Prvi dan Kurban bajrama - Bajrama sloge i jedinstva, Hadžijskog bajrama, ili kako

ga nazivaju i Velikog bajrama, muslimani širom svijeta su obilježili u islamskom duhu i tradiciji, klanjanjem bajram namaza, žrtvovanjem kurba-na i zijaretom rodbine i prijatelja. U organizaci-ji Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Central-na bajramska sve�anost održana je u nedjelju 6. novembra 2011. godine u pešterskom selu Suhi Do, koje pripada Medžlisu IZ-e Tutin.

U džamiji u Suhom Dolu se okupio veliki broj vjernika sa Donje Pešteri i uprkos hladnom jutru džamija je bila prepuna, a bajram namaz je predvodio i bajramsku hutbu održao glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli�.

Vrijeme izme�u klanjanja sabah namaza i bajram namaza upotpunili su Haris-ef. Hadži� u�enjem Kur'ana i �lanovi hora „Gazi isa-beg“ medrese koji su prou�ili nekoliko ilahija.

Glavni muftija je na po�etku bajramske hutbe zahvalio Allahu dž.š. na svim blagodati-ma kojima je obasuo muslimane u Sandžaku i u cijelom svijetu, te muslimanima u Sandžaku poslao poruke mira, sloge, jedinstva i slobode, ali je poruke mira poslao i onima koji nisu mu-slimani. Glavni muftija je posjetio da su hadži-je na dan Bajrama, ogrnuti u dva bijela ihrama, krenuli sa Arefata, mjesta gdje su bili najbliži Allahu dž.š., mjesta sa koga nema prepreke i za-stora za dovu, preko Muzdelife i Mine i na taj na�in upotpunili svoj hadž i svjedo�enje svog šehadeta.

„Danas su hadžije u prilici da se oslobode ihrama, a time se svi oni kojima je hadž primljen osloba�aju svih grijeha. Oni su došli sa svih strana svijeta, svih rasa i svih nacija, svih soci-jalnih slojeva, ali bez obzira na sve svoje razli-ke u dva bijela �aršafa svi jednaki, svi od zemlje stvoreni, rodili su se kada je to htio Allah dž.š., živjet �e onako kako je odredio Allah dž.š. i vratit �e se Njemu onda kada je On to odredio. To je Allahova pravda, a oni koji su na hadžu u prednosti su da osjete tu jednakost mnogo više nego oni koji nisu trenutno tamo“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je istakao da oni koji su na hadžu u�e dove i da se njihove dove ne odbijaju. U�e dove za sebe, ali u�e dove i za sve muslimane, jer je

zajednica koja je na hadžu odabrana zajednica koja predstavlja simbol jedinstva ummeta Mu-hameda a.s.

„Nekada je naš ummet bio objedinjen i u su-štini i u formi, i duhovno i društveno, i organi-zaciono i u svim drugim pogledima, jer je imao svoj hilafet, imao je svoj stožer, imao je svoju vertikalu koja ga je vodila i predstavljala u cije-lom svijetu. Posljednjeg stolje�a muslimani su lišeni tog prava i te blagodati i zato im je ostalo samo vjersko i duhovno jedinstvo. Ono suštin-sko, ono koje, uprkos svemu što nam se dešava, uprkos svim problemima sa kojima se suo�ava-mo, uprkos svim izazovima koji su pred nama, opstaje, održava se i razvija se. I zato dok nam je god hadža i dok nam je god džume namaza naše jedinstvo �e opstati, uspjeti i niko ga ne�e mo�i ugroziti, niti uništiti. Potvrda tome je svaka naša džuma, ali i svaki naš Bajram. Potvr-da tome je i ono što nam se dešavalo posljednje �etiri godine u pokušaju da se jedinstvo musli-mana ovdje u Sandžaku ugrozi. Uprkos svemu što se �inilo, uprkos svemu što nam se dogodi-lo, Sunce izlazi sa istoka, obasjava nas i evo be-reket vjere i bereket jedinstva se osje�a i u ovoj džamiji, i u ovome selu, i na ovoj Pešteri, i u ovom Sandžaku i šire. To je bila kušnja i ispit za sve nas. Ve�ina je taj ispit položila uspješno, neki su pali u prvom roku, pa idu na popravni, ali �e i oni, ako Bog da, položiti, jer bolje je i na popravnom nego nikako“ – rekao je Muftija.

Muftija je u nastavku izlaganja podvukao da muslimani uprkos svemu što im se dešavalo ne smiju biti ni protiv koga i da ne smiju nikoga da mrze, ve� da trebaju pružiti ruku svakome ko je pao i ko želi da ustane.

„Našu borbu u odbrani jedinstva Islamske zajednice, ma koliko bila oštra i žestoka, nismo vodili, niti �emo je voditi iz mržnje, niti iz osve-te, ve� iz ljubavi prema našem Gospodaru, ve� iz odgovornosti prema našeme emanetu, ve� iz uvjerenja da je jedinstvo naš farz, naša obave-za i da su nam Islamska zajednica, vakuf, vje-ronauka, medrese, univerziteti - naši emaneti koje ne smijemo dopustiti nikome da ih ugro-zi. Ove �etiri godine, kao i prethodne dvije de-cenije, kao i prethodnih deset decenija, jako su nam pomogle da shvatimo ko nam je prijatelj, a ko nam je neprijatelj. Ko je �vrsti stub na koga

se mogu emaneti oslanjati, a ko baš nije tako �vrsti stub na koga se ne smiju veliki emaneti stavljati. To je velika lekcija, veliki ders i veliko iskustvo. Iz tog iskušenja mi izlazimo ja�i, svje-sniji i odlu�niji. Svojima bližnjima, bratu, kom-šiji, susjedu spremni smo oprostiti, halaliti - to je naša obaveza, to je naša veli�ina. Zato što ova borba nije bila borba oko me�e. Oko toga da neko otme nekome. Ovo je bila borba da bu-demo ono što jesmo, da možemo svoj šehadet i svoj ezan glasno kazati i da se ne moramo niko-me pravdati što smo muslimani. Da se ne osje-�amo kao tu�ini, ve� da smo svoji na svome, jer jesmo na svome, jer ovo jeste naša zemlja, jer su ovdje ro�eni naši pradjedovi i njihovi pradje-dovi i ma kakav sistem vladao - ovo je naše, niti smo od kuda došli, niti �emo kuda da idemo, ali �emo se boriti da nam bude dobro. Da poštuje-mo druge i da budemo poštovani. Ne tražimo više nego što svima pripada, ali se ne�emo po-miriti ni sa manje. Iako vjerujemo da smo vred-niji od drugih ne tražimo više nego što drugi-ma pripada, ve� jednako. To je naše pravo, tome nas vjera u�i, to je naša tradicija, naša kultura, na tome smo ponikli i tim �emo putem nastavi-ti“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje kazao da nije pravi musliman onaj koji se busa u prsa svojim islamom, a ljudi nisu od njega bezbjedni i nisu zašti�eni od nje-govog jezika i njegove ruke:

„To nije islam i takvi nisu pravi muslimani. Oni �ine zlo ljudima, ali posebno �ine zlo isla-mu jer ga brukaju“ - rekao je Muftija i nasta-vio: „Zato naš ostanak na ovom par�etu zemlje, gdje nam okruženje nije bilo naklonjeno cijelo jedno stolje�e, potvrda je da ovaj narod vrijedi. Ovaj narod je mnogo patio, mnogo je stradao, a oni koji su preživjeli suo�ili su se sa siromaš-tvom, nedostatkom obrazovanja, nedostatkom normalnih uslova za život, nedostatkom puta, nedostatkom onoga što su civilizirani narodi riješili prije stotinu godina. Ali uprkos svemu tome, onaj koji je opstao ovdje u Sandžaku, po-gotovo onaj koji je opstao ovdje na Pešteri, pr-kose�i i ovoj hladnoj klimi, i ovim oštrim vje-trovima, koji nemaju milosti, kao i onim još že-š�im, politi�kim i drugim vjetrovima, koji nisu štedjeli ovaj prostor, sve je izdržao i ovaj narod zaslužuje poštovanje. Jedan od razloga što sam


danas ovdje, jedan od razloga što smo izabrali baš ovo mjesto da uprili�imo Centralnu bajram-sku sve�anost jeste da vam izrazimo poštovanje i podršku. Da znate da imate nas, da imate svoju bra�u koja kada možemo da pomognemo po-mo�i �emo, a kada ne možemo da pomognemo željet �emo vam dobro i ne�emo vam smetati. Zapravo, to je nimet ove vjere, to je nimet onoga �emu nas u�i naša vjera. Kao što je hadž svjetska demonstracija jedinstva, Bajram je demonstraci-ja jedinstva u svakoj džamiji i na svakom mjestu. Uvijek nam je potrebno jedinstvo, uvijek nam je potrebno da budemo zajedno, ali sada je pri-lika da u�inimo dodatni napor. Mi vjerujemo da je pobjeda blizu, da je potpuno jedinstvo me�u muslimanima blizu i da �emo ga, ako Bog da, ostvariti. Zašto smo morali ovoliko �ekati i ovo-liko se žrtvovati? Zato što nismo htjeli jedinstvo mimo jedne jedine kible. Pokušali su nam re�i: 'Budite jedinstveni, ali se okrenite na drugu stra-nu, ne prema kibli, ve� negdje tamo.' To nismo htjeli. Kazali su nam: 'Budite jedinstveni, ali po drugim pravilima, ne po vašim vrijednostima.' E, to nismo htjeli. Prijetili su nam, proganjali nas, poduzeli sve da ovo ugroze, ali se potvrdilo da nikakvi vladari, nikakvi sistemi, nikakve vojske ne vladaju Zemljom i kosmosom ve� Onaj Koji ga je stvorio - Jedan Jedini Allah dž.š.. Oni koji vladaju, ili misle da vladaju, vladaju isklju�ivo u okviru Allahove vlasti i samo onoliko koliko i gdje im On dozvoli.“

Na kraju svoje bajramske hutbe Glavni muf-tija je naglasio da ono što su starije i današnje generacije trpjele, ne moraju da trpe i djeca i da djecu treba zaštititi da ne pro�u kroz patnju i stradanje kroz koje su stariji prošli.

„Dajmo djeci ono što mi nismo uspjeli do-voljno imati, a to su vjera i znanje. Ne ostavite vašu djecu bez vjere i znanja. Bez vjere bit �e loši ljudi, obrukat �e vas ovoga i budu�ega svijeta, a bez znanja bit �e tu�i robovi, radit �e za druge, oni �e ih koristiti i nikada ne�e biti slobodni ljudi. Znanje je svjetlo, znanje je izvor slobode i zato sve u�inite, od svog zalogaja odvojite, ali dijete bez škole ne ostavljajte. Nemojte nikada sebi dopustiti da kažete: 'Što �e ti to? Evo, znam jednog doktorirao, a nema para.' Neka nema ništa, ali neka ima znanje i pamet, jer drugo što ima mogu mu dušmani uzeti, a znanje i pamet mu ne može niko osim Allaha uzeti dok je živ. I zato nemojte biti neprijatelji svojoj djeci. Ne uskra�ujte im ono što je najljepše na ovom svi-jetu.“

Na kraju je Glavni muftija prou�io dovu i svim pripadnicima islama mubareklisao Bajram i poželio im da ga provedu u najljepšem mogu-�em raspoloženju, u zdravlju i rahatluku.

D Ž A M I J A U S U H O M D O L U



MUSA OSTAJE MUSA, A FIRAUN OSTAJE FIRAUNNije problem moja politika. Problem je ono što mi vjerujemo i ono što mi radimo. Problem je i ono što govorimo. Ali ne zato što je politika, ve� zato što to predstavlja svjetlo koje kada se upali lopovi moraju da su fini, jer samo po mraku mogu da kradu. To je problem. I vjerujte, gdje god im kažem da me ostave i postave, oni ne bi znali gdje �e me. Zašto? Zato što je naša retorika postala prepoznatljiva. Ne zato što je moja i što ja govorim stvari koje nikada niko nije rekao. Vidite da govorim potpuno uobi�ajene stvari. Zašto su te stvari vama interesantne?

Hvala Svevišnjem Gospodaru svjeto-

va koji nas �asti svjetlom vjere islama i evo nas i ovaj put po�asti mubarek Bajra-mom hadžijskim, kurban-skim, Velikim bajramom, kako bi radost ponovno ušla u naša srca i osvje-žila ih iznova, podsje�aju-�i nas na vrijednosti naše vjere islama, ukazuju�i nam da postoje vrijednosti koje su nepresušni izvori sre�e. �ovjek, njegovo bi�e, nje-gova materija, njegovo ti-jelo, iako znaju svoja ogra-ni�enja, nekako potajno teže vje�nosti, vole vje�-nost, voli duže da živi, voli da je duže mlad, voli da je duže snažan, ma koliko go-dina živio �ini mu se može još, može još malo: „Nisam ja toliko oslabio, nisam ni ostario koliko onaj drugi što ima koliko ja godina“, nekako �ovjek ima u sebi tu potrebu i želju da navija

za sebe da bi sebi olakšao, i to postoji kod svakoga. Neko je ja�i da to kontroli-še, neko nije, ali nema toga ko nema taj ljudski nagon u sebi. Allah dž.š. zna za tu ljudsku osobinu, zna da �ovjek to u sebi ima i to ne smatra ružnim samim tim što to postoji. To je samo ružno kada se otme kon-troli, kada �ovjek zaluta, pa pomisli da može da po-bijedi privremenost traže�i razne hemije, razne na�i-ne da produži vijek, mla-dost, snagu i užitke koji proizlaze iz toga - tada je to ružno djelo. Me�utim, sve što je u �ovjeku stvo-rio, bilo kao potrebu, bilo kao poriv, bilo kao želju, Allah dž.š. nije dao da se to ukida, ne traži od �o-vjeka da u sebi to uništi, da to eliminiše, jer zašto je Allah dž.š. dao da imaju svoju svrhu, imaju razlog, imaju svoju ulogu te ljud-

ske slabosti, porivi, nago-ni, želje i tako dalje. Allah dž.š. samo od �ovjeka traži da te njegove želje, nagoni i porivi budu artikulisani, da budu ure�eni, da funk-cionišu shodno pravilima. Kojim pravilima? Postoje razna pravila, no pravila se zovu pravilima samo kada su prava pravila, jer ako nisu prava onda ne mogu nositi ime pravila, jer ako su kriva onda bi bila krivila. Koja su pravila prava? Ona koja su napisana ili pro-pisana od Onoga ko ima pravo praviti pravila. A ko ima pravo ure�ivati pravi-la, regulisati funkcionisanje ne�ega? Samo onaj ko to poznaje potpuno, ko po-znaje taj subjekt ili objekt koga ure�uje. Zato za neki aparat, za neku mašinu, za neki elektronski sistem ili bilo koji drugi mehanizam prava pravila može urediti samo onaj ko taj mehani-

zam poznaje potpuno, ko najbolje poznaje mehani-zam, onaj ko ga je ustrojio, onaj ko ga je kreirao, onaj ko ga je konstruisao, pro-jektovao i zato nikada ne-�ete na�i da neko kupi neku mašinu i da onda uzme pa sam napiše pravilo ili uput-stvo za upotrebu. Ima neko pa uradi na svoju ruku, ali poslije toga više nema ispravnu, nego pokvarenu mašinu. E baš tako, sistem koji se zove �ovjek je krei-rao, stvorio, projektovao i proizveo Jedan Jedini Stvo-ritelj - Allah dž.š. Jedino On ima pravo da uredi nje-gov život i jedini On ima pravo da uredi ta pravila i jedino su to prava pravi-la. Sve drugo su krivila, sve drugo su falsifikovana pra-vila, sve drugo što se napiše kao pravilo ili propis kojim se ure�uje život �ovjeka, bilo fizi�ki, bilo mentalni, bilo duhovni, bilo moralni,

dovodi do kvarenja stro-ja koji se zove �ovjek, iza-ziva neki poreme�aj, da li odmah ili malo kasnije, da li vidljivo ili nevidljivo, ali apsolutno izaziva poreme-�aj i kolaps. To je poenta poruke upute Allaha dž.š., to jeste svrha Kur'an-i-ke-rima: „Zaista ovaj Kur'an“ - kaže Allah dž.š. - „upu-�uje na ono što je najvred-nije.“ To je jedino uputstvo koje nam ne izaziva pore-me�aj. Jedino ako to uput-stvo primijenite, jedino ako ta pravila poštujete, imat �ete sklad, red, u tijelu, u duši, u razumu, u porodici, u zajednici, u malom i veli-kom sistemu života i funk-cionisanja.

Ko radi kao nadni�ar uvijek malo zaradi U lepezi tih pravila

Allah dž.š. je znao da �o-vjek ima želju za vje�noš�u

G O V O R G L A V N O G M U F T I J E N A B A J R A M S K O M P R I J E M U


i dao mu je izlaz i to mu je uredio, iako je Allah dž.š. Jedini apsolutno Vje�an, ali je u okviru Svoje vje�no-sti omogu�io �ovjeku da dobije izvjesnu vje�nost, ali ne kako bismo mi htje-li, onako malodušni, da se ponašamo nadni�arski, pa malo radimo jedan dan, pa bi odmah da naplatimo. Ko tako radi uvijek malo zara-di, a ko investira, pa �eka, strpljivo i pametno, onda mu Allah dadne da mu se ostvari kur'anski ajet: „We beširi sabirin“ - „I obraduj strpljive“, pa onda ta str-pljivost, to �ekanje, to ula-ganje truda donosi pravu, potpunu sre�u, uspjeh, pravu nagradu, pravi pro-fit i pravu zaradu, kako to Allah dž.š. kaže: „...trgo-vina, posao koji ne može da propadne.“ To je, zapra-vo, suština poruke Sveviš-njeg Gospodara koji nam je dao ovaj svijet i kazao da je on privremen i kazao da je to prolje�e u kome se ore, obra�uje i sije, ali se ne žanje i ne bere, osim po-malo, koliko da se preživi. Tek na jesen dolaze plodovi i zato treba sa�ekati. Onaj ko po�ne pogrešno da raz-mišlja, kada pogleda zara-slu njivu, korov, pa kaže: „Pa moram da je o�istim, pa moram da izorem, pa da posijem, pa moram da to obra�ujem, pa biti kiše ili ne biti, pa možda biti grada, pa ptice, pa životinje, pa

divlja�... Ma, ne isplati se to meni nikako“, takav ne sije, ali takav ne žanje i ne bere. Toga, narodski re�e-no, ubije hr�a i onda on onako živi od milostinje, ko �e mu dati nešto da pre-živi. E zato onaj ko ho�e odmah, ko pomisli da je ovaj svijet i sjetva i žetva, i investicija i zarada - pogri-ješio je. Ovdje je samo sje-tva, ovdje je samo investira-nje, berba, žetva, a zarada je na budu�em svijetu. Allah dž.š. nam je time omogu�io da oni koji to shvate, pri-hvate i izdrže imat �e mo-gu�nost, kako to kaže, da budu u Džennetu „halidine fiha“ - vje�no. I eto vje�no-sti, eto one �ovjekove želje da se ostvari, ali ne po kri-vim pravilima koja bi on da uredi, kao nestrpljivo bi�e, ve� po pravim pravilima. E sada �ovjek bi ipak htio po-nešto i na ovom svijetu, da bi izdržao, i Allah dž.š. mu je dao i radosti i na ovome svijetu. Allah dž.š. zna za �ovjekova ograni�enja i zna da on ne može baš da bude potpuna žrtva na ovome svijetu, zna mu slabosti i zna da to �ovjek ne može izdržati i zato mu je dao da bere neke plodove i na ovome svijetu, a to su plo-dovi radosti. Zato imamo dvije vrste ljudi: oni koji bi htjeli da ostvare radost tr-�e�i za bezvrijednim, dnev-nim užicima, pa �im ostva-re tu radost osjete prazni-

nu u sebi, a oni koji traže radost i na onome svijetu u stvarima koje je Vje�ni pro-pisao, onda ta radost traje.

Od harama boli glavaNaši bajrami su izvori te

radosti. Analizirajte, molim vas, ili bar pokušajte upore-diti bajramsku radost i ra-dost koju pokušavaju priu-štiti sebi ljudi koji ne znaju za Allahove upute, pa in-vestiraju, pa daju silne pare na muziku, pa silne pare na alkohol, pa silne pare na harame, pa dok se to pri-prema rekao bi: „Aman Ja Rabbi, što �e tu da bude sre�e i radosti“, a kada to pro�e, prebroji se koliko je potrošio, boli glava i od troška, i od harama, i od buke, i halabuke - nigdje sre�e što ju je htio. E jedi-no malo manje boli glava one koji troše tu�e pare. Njih mnogo ne boli glava trenutno, ali �e ih mnogo boljeti kasnije, a mnogo je gore kada kasnije boli jer što kasnije lije�iš nabere se, pa onda i ne može da se izli-je�i. To je kao kada si dužan nekome pare, pa što kasnije vratiš - vra�aš teže. Zašto? Nekako, kako vrijeme pro-lazi, ti se naviko kao da su

tvoje, pa kada ih vra�aš kao da par�e srca otkidaš. Zato ne dozvoli da odlažeš - vra-�aj odmah. E ovi što troše pare naroda, što pokuša-vaju da po šejtanskim in-strukcijama prave narodnu radost, prave sebi dugoro�-nu žalost i bit �e im jako teško kada ih bude glava boljela i kada budu mora-li vra�ati dugove, a misli-li da ne�e do�i vrijeme da se oni vra�aju. Pogledajte našu radost, od ove ovdje danas, od jutros. Ustaju ljudi rano, prije zore, hitaju ka džamiji, par sati spavali, nenaspavani, umorni, neko u toplu neko u hladnu dža-miju, gužva, tijesno u safo-vima, gdje su cipele, ima, nema, pomjerio, nije po-mjerio, pobajramio se, pre-sko�io, zaobišao, vidio te, nije te vidio... Zna�i, nema nikakvog rasipanja u rado-sti, nema nikakvog srkleta, nema tu zora je - da se ra-dujemo. Ali šta je prava ra-dost? Pogledajte lica ljudi tada u to doba, ujutro, prije zore, prije sabaha. Uz sve to, pogledajte im �ehre - nurli, sija, iako su ne naspa-vani hitaju, žure da obi�u, da kurban realizuju, ali nema ni�ega što optere�uje

njihovo srce - grudi široko dišu. E to je prava radost. Ne možete nikada objasniti da se �ovjek može radovati kada nakon jednog takvog napornog, bajramskog pr-voga dana krene iz Plava, Pljevalja, Gusinja, Rožaja, Petnjice, Priboja, Nove Va-roši, Prijepolja, Brodareva, Sjenice, Tutina, Pešteri, Bi-hora i svakako iz Pazara i okolice, do�e ovdje, osta-vi svoju porodicu, pogoto-vu ovi što su dalji nekoliko sati u jednom smjeru, pa ovdje nekoliko sati, pa do pono�i sti�i ku�i ili ne sti�i.

Sre�a je Allahov nimetA šta to ovdje dijelimo?

Materijalno ništa. Evo, neki ste dolazili mnogo puta, da li vam je ovdje iko obe�ao da �ete biti izvo�a�i rado-va na nekom mostu ili na nekoj džadi, da �ete dobi-ti posao na stadionu ili da �ete dobiti neki kola� sa kože naroda. Da li vam je neko rekao: „Hajde do�ite. Bogami, ako ne budete do-lazili ne�e vam valjati.“ Da li ste ikada potpisali neki ugovor sa tendera ili bez tendera? Pa niste, naravno. Nikada niste imali prilike ni sa kim o tome pri�ati i,


naravno, za te druge je to �udno, jer postoji zid iz-me�u takvih i nas obi�nih, normalnih ljudi, koji vje-rujemo da radost ne stanu-je ni u Mešihatu, ni u Op-�ini, ni na ulici, ni u Vladi, ni u kafani, ni u hotelu, ni na trgu... Radost je Allahov nimet, koga On daje onome kome ho�e, a On je obe�ao da �e ga dati svakom ko ga traži na pravi na�in. E to je razlika. Kada ovdje do�e-mo, pa se onako bez inte-resa, bez ovih dunjalu�kih profiterskih motiva sretne-mo: „Merhaba, selam, Baj-ram mubarek...“, može li to da se plati? Ma, ne može to da se plati, gdje to može da se kupi, nema ga nigdje, ne proizvodi se, ne može to, ni uz korupciju, ni bez ko-rupcije, ne može ni sa ten-derom, ni bez tendera, ne može ni preko šefa kabi-neta, ni preko ministra, ne može ni preko koga. To se dobija �istim srcem i dla-novima okrenutim prema gore, gdje jednako svi vi, bez obzira na svoje razli�i-tosti, imate mogu�nost da to svoje srce iskreno otvo-rite prema Stvoritelju i da te svoje dlanove pošteno okrenete prema nebu. E to je izvor radosti, ali je to za njih visoka umjetnost. To je isto kao za umjetni�ki ne-pismenu osobu, kada imate umjetni�ku sliku na zidu, neku apstrakciju, i dovede-te ga, a on gleda, jer svi gle-daju, pa i on gleda, ništa mu nije jasno. E za njih je ovo što mi radimo i pri�amo visoka apstrakcija, visoka umjetnost. Nemojte da im se �udite, jer svako živi u svom svijetu.

Svako govori o sebiProšlih hefti sam malo

više šutio za medije, pa se oni sekirali. Ja prvo mi-slio da se ne sekiraju, a oni se stvarno isekirali. Ja ih pitam: „Što se sekirate, evo imate razne ministre, razne govornike neka vam pri-�aju“, dok mi jedan kaže: „Znate u �emu je problem? Oni kad nam pri�aju, kažu i istinu, a mi im ne vjeruje-mo, jer mnogo puta su nas slagali. A ti nam kažeš isti-nu i mi koji te volimo i koji te ne volimo znamo da je to istina.“ Rekoh: „Što ste me sekirali, pa sad ne�u da vam pri�am. Sad se vi malo se-kirajte.“ Za to vrijeme �uli ste mnogo ružnih rije�i i optužbi. Neki su tražili od mene da o tome govorim, neki su se sekirali, a ja sam se samo sjetio Poslaniko-vog s.a.v.s. slu�aja ili hadi-sa kada je bio napadnut od jednog beduina koji ga je grdio. Svašta mu je govo-rio, ružne rije�i, teške ri-

je�i, vrije�ao ga i jedan od ashaba je htio reagovati, fi-zi�ki. Poslanik a.s. je rekao: „Neka, on govori o sebi.“ Ja sam ranije mislio da Po-slanik s.a.v.s. može tako i da to važi samo za njega, da to je velika osobina, ali meni nerazumljiva, pa sam se onda nekako borio da probam da razumijem to. Šta to zna�i: „On govo-ri o sebi.“ Prate�i sve ovo, analiziraju�i, bave�i se svim ovim našim halovima, sta-njem i kalom, uvjerio sam se da to nije samo neka ap-strakcija, da to nije neki naslov: „Moraš tako, strpi se.“ Ne, analiziraju�i one koji onako frk�u na nas histeri�no, natovare nam svašta, kriminal, ovo, ono, ne znate šta �e izgovoriti... Pokušavao sam da to razu-mijem, jer nekada možete i neprijatelja razumjeti. Ne morate se složiti sa njim, ali ga razumijete kako funkci-oniše. I onda sam se zaista, u skladu sa ovim hadiskim doga�ajem, uvjerio da oni, zapravo, tako govore jer ne vjeruju da je druga�ije mo-gu�e. U jednom hadisu Po-slanik s.a.v.s. kaže: „Kada �ujete da neko kaže sve propade, taj je propao.“ To je još jedna potvrda da go-vore o sebi. Znate šta pri�a lopov: „Danas nema pošte-nog, sve lopovi, sve pokra-doše, poštenih danas nema, koje poštenje, to je nekad bilo...“ Kao, on bio nekada pošten, a kada je on batalio - svi su batalili poštenje.

Mogu�e je biti pošten i ne prodati se

E zato ovi tamo ne mogu da razumu da je mo-gu�e biti musliman Boš-njak u Sandžaku, a pritom uspješan, da se nisi prodao, javnoj ili tajnoj službi, da nisi prodao i obraz, i vjeru, i naciju i dostojanstvo, da ti ne bi dirali du�an ili firmu. Oni misle da to nije mogu-�e, oni misle da nije mogu-�e graditi ovolike ustano-ve i institucije, imati tolike automobile, džipove, oni misle da to nije mogu�e bez lopovluka, jer kod njih nije mogu�e ni primiti platu bez lopovluka. Oni dobiju hu-manitarnu pomo�, neka ne-vladina organizacija, i tamo piše 30.000 eura. Ono što zovu projektima znate li šta je? To su ti lopovlu-ci, kakav crni projekat. U tom „projektu“ piše ovako: 30.000 eura je donacija, na-primjer, za unapre�enje svi-jesti omladine u Novom Pazaru. E onda kažu: proje-kat �e biti realiziran u toku dvije godine. Na tom pro-jektu radit �e troje ljudi, naravno, predsjednik/ca i još dvoje. I onda kaže:

plate realizatorima projek-ta su 27.000, po 12 mjese-ci puta troje ljudi, puta 500 eura, puta dvije godine, eto ga 27.000, a ono 3.000 za neke rekvizite, da ne govo-rim detalje. To su njihovi projekti, to su njihovi fon-dovi, tako oni funkcionišu. Kada oni vide da je podi-gnuta zgrada Univerzite-ta koja ima 6.000 kvadrat-nih metara... Znate koli-ko je kvadratni metar stana u Novom Pazaru? To nije teško izra�unati: puta 6.000 jednako je 6.000.000 eura i onda oni ra�unaju: ako je 6 miliona ugra�eno, mora da je 60 miliona pokradeno, jer oni tako rade, samo što ne mogu da doku�e milio-ne, jer sitnim lopovima se ne da krupno nego samo sitno. Možete misliti kako je njihovoj duši. Nije njima žao što su te pare otišle negdje, nego što ih se oni nisu do�epali. I naravno da �e tada da histerišu, vrište, pište k'o Damjanov zelen-ko. Ne možete ih zausta-viti. I onda se to po onim staljinisti�kim, udbaškim pravilima radi: hajde po-navljajte, kao '82. kada je hapšen rah. Alija Izetbe-govi� i njegova grupa. Ne-koliko mjeseci ste imali isti scenarij kao kod nas prote-klih mjeseci. Na svim me-

dijima se ponavljalo: „Kri-minalac, kriminal, izdajnici, neprijatelji, opasnost, tero-rizam, ovaj, onaj...“, da bi narod rekao: „Mi�ite nam ovo zlo.“ Isto je bilo nama pripremano. Oni su samo zaboravili neke stvari: da je pao komunizam, da je Tito umro, da je Staljin umro, Miloševi� umro. Ako treba iskopirat �emo im potvr-de iz pogrebnog društva da su umrli, jer oni ne vjeruju. Oni još vjeruju u tu idola-triju. Takve pokušaje rade 40 godina kasnije. To je pogrešno vrijeme jer se to sjeme sada ne prima. Zato im nije izašlo po planu.

Huka na vuka, a lisice jedu kokoške

Zašto oni to rade? Zato što su to nedovršena ko-munisti�ka djeca koja su se zapakovala u nekakve de-mokratije, NGO, kojeka-kve zbunjuju�e termine, pa nekakvi procesi... Ali su, u suštini, isklju�ivi „do bola“. Ni „D“ od demokratije niti „LJ“ od ljudskih prava. Sve bi spržili ko nije kao oni i nije dio njih. Pogledajte sve njihove televizijske nastu-pe i novinske �lanke. Sve lip�e od mržnje. Do grla su u kriminalu. Mi nismo znali šta su narko-dileri dok nam ih oni nisu proživjeli. Ovaj

narod nije znao šta je droga dok je oni nisu donijeli. I oni imaju obraza da nekoga zovu kriminalcem. To vam je ono: „Huka na vuka, a li-sice kokoške nose.“ Umje-sto da uzmu najve�i repuh i da ga stave na glavu, da se njime sakriju i da �ute, oni misle da smo zabora-vili ko je, kada i gdje donio drogu. Podcjenjuju ovaj narod. Narod to zna, nego se o svom halu zabavio, pa nema vremena da ih pod-sje�a. Šta je naš odgovor? Nastaviti ovim putem uz-dignute glave. Sve se može desiti, ali nas uplašiti i pot-kupiti ne mogu nikada, ma koliko trajali, a �ini mi se da ne�e još dugo jer su nešto pukli.

Nema snage bez Božje snage

Pošto mi ne daju da se bavim politikom, evo kako izgleda kada se ne bavim politikom. A i tu politiku koju spominju, oni znaju da su i te tvrdnje neosno-vane i neutemeljene. Nije problem moja politika. Problem je ono što mi vje-rujemo i ono što mi radi-mo. Problem je i ono što govorimo. Ali ne zato što je politika, ve� zato što to predstavlja svjetlo koje kada se upali lopovi mora-


ju da su fini, jer samo po mraku mogu da kradu. To je problem. I vjerujte, gdje god im kažem da me osta-ve i postave, oni ne bi znali gdje �e me. Zašto? Zato što je naša retorika posta-la prepoznatljiva. Ne zato što je moja i što ja govorim stvari koje nikada niko nije rekao. Vidite da govorim potpuno uobi�ajene stva-ri. Zašto su te stvari vama interesantne? Zato što ih svi vi osje�ate u grudima. Svi znate da je tako. Nisam rekao niti jednu nepozna-tu rije�, niti jednu novu in-formaciju. Ali to njih, za-pravo, i brine. Oni bi htjeli muftije i predstavnike koji �e pri�ati jezikom nerazu-mljivim, koji �e nešto tamo pametovati što nema veze s narodom i mozgom. No, sad im je kasno. Ne zato što �u ja još puno pri�ati, jer imam osje�aj da sam se napri�ao. Ali bit �e onako kako Allah ho�e, pod broj jedan. A pod brojem dva, ovo što smo mi govorili 18 godina, a posebno posljed-nje �etiri, toliko je ušlo u grudi ljudi, omladine, inte-lektualaca, svih slojeva. Ja mogu da �utim 10 godina - džaba im je. Toliko smo posijali da �emo narednih 10 samo da žanjemo. I oni to znaju, ali uhar im je koji

dan da to, k'o demek, na-grde, kao zabrane. Prema tome, nemojte da brinete i da se sekirate. Allah vam je obe�ao: „Nemoj da se plaše, za njih nema straha“, i „Ne brinite i ne žalosti-te se, vi ste gornji ukoli-ko budete mu'mini.“ Vi ste pobjednici i kada se bori-mo i kada se mirimo. Bu-dite sigurni, jer znate da smo i jedno i drugo �inili iskreno, nismo tjerali inat i nismo mrzili. Nije nam cilj da se nad bilo kime na-divismo i kažemo: „Ja sam gornji.“ Nema snage bez Božje snage. Samo onoliko koliko vas Allah podrži to-liko vrijedite. Prema tome, sve su ovo koraci. Znaj-te da ovaj naš brod plovi, ako Bog da, pravim putem i stabilno, onako kako je Nuhova la�a plovila sta-bilno do svoga odredišta i spasa. Budite na to pono-sni. Uživajte u uputi Allaha dž.š. Uživajte u onome što imate u okviru vaših poro-dica, sa vašom djecom. Po-dižite svoju djecu. Radujte se životu na pravome putu i Bajramu.

Borba nikada ne prestaje

Znajte da borba nika-da ne prestaje. Ona samo mijenja svoj oblik. Nemoj

da neko o�ekuje: do�i �e sporazum, hajmo sada malo da dokolišemo. Ne! Samo se mijenjaju stilo-vi. Postoji brutalni, ratni stil, a u najljepšem vre-menu postoji onaj kul-turni, sa osmjehom, a za-vr�u ruku koliko mogu. A kada se ovo završi do-lazi druga trka. Ko �e mo�i uživati? Onaj koji uživa u svim tim oblici-ma borbe. Znate, �ovjek koji je sportista i koji ne navikao da trenira pet puta sedmi�no, pa kada ga ostavite bez trenin-ga - njega mravi pojedo-še. I nas sada da ostavite bez borbe stvarno bi bilo dosadno. Šta bi mi radi-li? Ja ne bih mogao sebe zamisliti nikako da bu-demo kao ono prije 20 godina: hodža se savio, daš mu 10 maraka i on te blagosilja do sutra. Ta-kvog su oni imama htjeli. Koji je za tih 10 maraka imao ne samo blagoslov, ve� je mogao da o njemu pri�a viceve, da se šali i šega. E onda je problem kada do�e muftija, imam i ulema koju ne mogu da gaze. Onda je to „mafija, kriminal, nasilje...“ Ne! Nismo nasilje, ali jesmo sila! Zašto? Zato što je sa nama Božja sila. Prema tome, oni koji su pro-tiv Božje sile su za nas

si�a. I ma šta se dešavalo, bilo sporazuma ili ne bilo, Musa ostaje Musa, a Fira-un ostaje Firaun! A zna se kako je završila utakmica izme�u Musaa i Firauna. Firaun koji je želio da bude na nebu, koji je tražio od svog Hamana da mu napra-vi merdevine da se popne na nebo i vidi Allaha, zavr-šio je na dnu mora, na naj-nižoj ta�ki. Što je poruka? Želio si više nego ti pripa-da, završio si na najnižoj mogu�oj ta�ki - to to pri-pada. E samo se tako može završiti naša utakmica.

Molim Allaha da nam se smiluje i da nam snage da budemo Njegovi iskreni vjernici, da ovaj skup obas-pe berektom, rahmetom, svakim dobrom, da vam u sevab upiše svaku stopu kojom ste došli ovdje, da ovaj Bajram i bajramske dane obaspe bereketom, kako bismo u bajramskoj atmosferi sa svojom rod-binom, prijateljima proveli ove mubarek dane.

Molim Ga da se još puno puta u zdravlju vi�a-mo, da uvijek sara�ujemo i potpomažemo na Njego-vome putu u cilju istine, pravde i dobra za sve ljude.

U tom svjetlu Bajram mubarek olsun.


BAJRAMLUK U JEDINSTVUKako god bio završen sporazum, potpisan ili ne, podržan od Beograda ili ne, vi �ete, ako Bog da, imati jedinstvenu Islamsku

zajednicu, zato što samo jedna, jedina i prava tradicionalna Islamska zajednica može postojati.


Drugog dana Kurban bajrama, u pone-

djeljak 7. novembra 2011. godine, u Domu kulture u Prijepolju, u organizaciji BNV-a i BKZ-a, održana je Centralna bajramska aka-demija pod nazivom „Baj-ramluk u jedinstvu“.

Sala Doma kulture bila je premala da primi sve gra-�ane Prijepolja i Brodare-va sa Komaranom koji su željeli da radost Bajrama podijele me�usobno i sa glavnim muftijom Mua-mer-ef. Zukorli�em, koji je bio na �elu brojne delegaci-je Islamske zajednice u Sr-biji. Sve�anosti su tako�er prisustvovali i brojni pred-stavnici Bošnja�kog naci-onalnog vije�a, Bošnja�ke kulturne zajednice, Boš-nja�ke demokratske zajed-nice, kao i predstavnici jav-nog, kulturnog i politi�kog života Prijepolja i drugih sandža�kih gradova.

Na sve�anosti je prire-�en bogat kulturni pro-gram u kojem su izvo�e-njem ilahija u�eš�e uzeli polaznici mekteba „Reuda“ i „Wildan“, horovi „Din“ i „Firdevs“, te izvo�a�i sev-dalinki iz Prijpolja. Prisut-

nima su se obratili i pred-sjednik Izvršnog odbora BNV-a Samir Tandir i pred-sjednik BDZ Emir Elfi�.

Bošnjaci ne�e više trpjeti zulum

Samir Tandir je zahva-lio prisutnima što su došli u tako velikom broju da su neki morali stajati i nagla-sio da sve promjene u druš-tvu dolaze od pojedinca:

„Iz ove sale smo poru�i-li da Bošnjaci ne�e više tr-pjeti zulum i da ne damo da nam iko našu Islamsku za-jednicu otima. Zbog svega što smo uradili u protekle �etiri godine možemo da budemo ponosni, jer smo sa�uvali obraz i jedinstvo Bošnjaka, koje ova prepu-na sala tako lijepo mani-festuje. Odbranom Islam-ske zajednice smo otpo�eli novu eru u odnosima izme-�u nas samih, kao i u od-nosima prema drugima, a ta nova era podrazumijeva da Džafer više ne�e nositi džak i da je to vrijeme zau-vijek prošlo“ – rekao je, iz-me�u ostalog, Tandir.

Mi ne idemo stranputicom ve�

putem prosperiteta i napretka

Predsjednik BDZ-a Emir Elfi� je izrazio svoju radost što je uspio da do�e u Prijepolje i da se vidi sa ovim divnim ljudima, upr-kos bolesti koja ga pritiska ve� nekoliko dana.

„U našem širem pokre-tu i borbi koju vodimo no-sili su nas prvenstveno po-stulati naše vjere. Potpu-no svjesni kur'anskog ajeta da se stanje jednog naroda ne�e promijeniti sve dok taj narod sam sebe ne izmi-jeni, trudili smo se, žrtvu-ju�i sebe, svjesni simbolike Kurban bajrama, da mora-mo dati više od maksimu-ma kako bi poboljšali teško stanje i situaciju u kojoj se nalazimo. Potpuno smo si-gurni da ne idemo stranpu-ticom, ve� putem prosperi-teta i napretka našeg naro-da i naše zajednice, jer smo svjesni i znamo da smo no-sioci istine“ – rekao je Elfi�.

Oduševljenje prisutnih u sali, koji su ustali da ga pozdrave dok je išao ka bini, izazvalo je obra�anje

glavnog muftije Muamera-ef. Zukorli�a.

Može postojati samo jedna prava IZ-a

Glavni muftija je u svo-jem obra�anju još jednom istakao osnovne principe vjere i jedinstva muslima-na, kao i simboliku Kurban bajrama, koji je simbol je-dinstva i jednakosti ljudi.

„Ve�eras smo ovdje da kažemo da smo muslima-ni, da kažemo da smo Boš-njaci Sandžaka, uprkos svemu što su nam �inili, da kažemo mi smo i dalje to. Imamo naše šehade, imamo naše imanske šar-tove, naše islamske šartove i naša imena. Onaj narod, koga je Allah dž.š. sa�u-vao i poslije jednog cijelog stolje�a kušnje, stradanja i patnji, nije uzalud preživio. Ima svoju misiju. Evo vi ste danas ovdje u svojoj misiji i zato što je Kurbanski baj-ram imate pravo na radost“ – rekao je Glavni muftija.

Govore�i o sporazumu i o turskoj inicijativi za vra-�anje jedinstva Islamskoj zajednici, Glavni muftija je, izme�u ostalog, rekao:

„Sporazum o objedinja-vanju Islamske zajednice je pri kraju. Još sve nije zavr-šeno, a ja vjerujem i nadam se da �e to sve biti uspješno. Sa sigurnoš�u vam mogu kazati da kako god bio za-vršen sporazum, potpisan ili ne, podržan od Beograda ili ne, vi �ete, ako Bog da, imati jedinstvenu Islamsku zajednicu, zato što samo jedna, jedina i prava tradi-cionalna Islamska zajedni-ca može postojati. Za ove �etiri godine pokušaja da se Islamska zajednica poko-ri, uništi ili stavi pod kon-trolu, pokazalo se ko su oni koji su to �inili: nekih nema više nikako, nekih još pomalo ima, a nekih ne�e nikako biti. Islamska za-jednica ostaje zato što oni koji su radili o glavi Islam-skoj zajednici nisu shvatili šta je Islamska zajednica. Oni su mislili da je to par imama, muftija i par dža-mija. Islamska zajednica ste vi, svi vi koji jeste u džami-ji i koji niste u džamiji, jer je to zajednica svih musli-mana i dok je god tih mu-slimana bit �e i Islamske zajednice, i to jedinstvene, jake i jedne jedine.“

C E N T R A L N A B A J R A M S K A A K A D E M I J A U P R I J E P O L J U


Muftija se osvrnuo i na komentare vezane za spo-razum koji dolaze iz para-vjerske tvorevine:

„Sada se vidi ko se žali da ga nisu ništa pitali o sporazumu i o pomirenju. A Boga ti, ako te nisu pita-li o nesporazumu, a što bi te onda pitali o sporazumu. Jer obi�no, kako se po�inje tako se i završava i zato bu-dite ponosni na svoju vjeru, na svoju naciju, na svoju kulturu i na svoju Islam-sku zajednicu. Ove �etiri godine su bile kvalifikacio-ne, takmi�enje tek po�inje i sada se pokazalo ko ima pravo na dalje takmi�enje“ – rekao je Glavni muftija.

"Džafer ne�e nositi džak, Džafer �e voziti

džip"Muftija je podsjetio na

raniji težak život imama i Islamske zajednice, koji su živjeli u skromnim uslovi-ma na granici siromaštva, bez pravog autoriteta u na-rodu, pa su �ak o imamima i vicevi pri�ani.

„Ovi svi koji su htje-li slabu Islamsku zajednicu su se pobunili, jer ne�e oni muftiju, imama i Islamsku zajednicu koji �e duhovno o kulturološki predvoditi ovaj narod, koji �e biti mo-ralna snaga i moralna slika ovoga naroda. Kada smo se podigli oni su se uznemiri-li. Kažu da su se uznemirili od džipova. Nisu, vjerujte. Ja sam o�ekivao da �e Sa-mir-efendija, kada je obja-vio da Džafer više ne�e no-siti džak, dovršiti re�enicu i kazati da �e Džafer voziti džip. Znaju oni da je ovaj narod uvijek imao dobre �ogate i da su te dobre �o-gate jahali prvaci ovoga na-roda i da je to naš ponos. Znaju oni dobro odakle su džipovi, �iji su i ko ih je

platio, ali oni isto tako ne mogu da vjeruju da postoje ljudi druga�ijeg moralnog kvaliteta od njih. Lopov uvijek pri�a kako danas nema poštenih. Povjerujte mu jer on pri�a o duši svo-joj, o halu i kalu svojem. Nemojte im zamjeriti jer oni žive u mraku i magli, ali �e se uskoro suo�iti sa time da je to sve samo laž, a laž mora propasti, jer dolazi ono �ega se boje, a boje se istine. Boje se imama, boje se muslimana, boje se Muf-tije, ali ne zato što kori-stimo nasilje. Dobro znate da smo prvi koji su uvi-jek osu�ivali nasilje i da smo se suprotstavili oštro svima onima koji su htje-li da u ime vjere �ine nasi-lje. Znaju oni da mi nismo ti. Znaju oni dobro da mi nismo taj svijet i ne boje se oni te vrste nasilja. Oni se boje muslimana, imama i Muftije koji �e re�i isti-nu. Koga ne mogu potku-piti korupcijom koja je dio njihove ideologije i živo-ta. Oni se boje muslima-na, imama i Muftije koga ne mogu da uplaše i koji �e govoriti o svim njiho-vim zalima, lažima i preva-rama i koji �e predstavlja-ti svjetiljku protiv mraka, jer njima treba mrak da u njemu drže ovaj narod, da se sa njim igraju, da ga va-raju, da mu podme�u i da svake �etiri godine samo pomalo promijene svoju re-toriku, izmisle još nekakvu šarenu lažu, podcjenjuju�i svoj narod, misle�i da su to djeca kojima možete zašuš-kati kesom bombona i oni �e vas opet podržati i opet glasati, jer ne�e imati za koga. E zato smetaju mu-sliman, imam i Muftija koji ho�e da kažu istinu i onda oni kažu: „Muftija se bavi politikom.“ Ne bavim se politikom nego politi�ari-

ma. To nije isto. To je kao da kažete sudija se bavi kra-�om. Ne bavi se sudija kra-�om nego lopovima. Oni se nadaju do�i �e sporazum i kažu: „Muftiji je zabranje-no da se bavi politikom.“ Prvo, to ne piše u spora-zumu, da znate. Tamo piše ono zašta se mi zalažemo, da ne�e mo�i imami i muf-tije da budu na strana�kim listama. Ali ako oni misle da �emo mi šutjeti kada se oni bave Islamskom zajed-nicom, e pa ne�e mo�i, ne-�emo šutjeti zato što mu-sliman ne smije šutjeti kada se �ini zlo, bilo da se radi o zlu politi�ara, bilo da se radi o zlu policije, bilo da se radi o zlu kriminalaca ili bilo koga iz tih tabora. Mi ne možemo zašutjeti jer se to sukobi sa našom vje-rom i sa elementarnim mo-ralnim vrijednostima. Da biste zlo uklonili rukom morate biti na vlasti. Iza-berite prave vaše predstav-nike, neka oni budu na vla-sti, jer sa pozicije vlasti �e mo�i da zlo uklone rukom, da zaštite �ovjeka, da zašti-te gra�anina od reketa, od angažovanih inspekcija, od zloupotrebe sile, od korup-cije i od raznih oblika bije-le plja�ke koja se dešava na svim nivoima. To su naša pravila jer oni nisu shvatili da vjera islam nije vjera sa-mostana, nije vjera mana-stira, nije vjera zatvaranja u sebe, to je vjera dobrog djela“ – kazao je Muftija.

Vjera, kultura, obrazovanje su emanet

islamaMuftija je podvukao da

nakon vra�anja jedinstva Islamskoj zajednici pred-stoji borba za prava musli-mana.

„Tek �emo tada po�eti da radimo ono što stvar-

no trebamo da radimo - vjera, obrazovanje i kultu-ra. To je suština emaneta Islamske zajednice. Na to ovaj narod ima pravo. Pri-jepolje ima pravo na veliki islamski centar i imat �e ga, ako Bog da. Prijepolje ima pravo da doživi da ne�emo imati ni jednog gra�anina koji �e do�i u vakufsku ku-hinju, jer �e oni mo�i da za-rade za svoju opskrbu. Bili smo obezglavljeni. Nekako nismo imali šanse da po-kažemo našu energiju. Na našoj zemlji u našoj zem-lji predstavili su nas kao da smo tu�i, kao da smo mu-safiri, kao da smo kirijaši. Moja zemlja, moja država, pradjedovi mojih djedova su ovdje ro�eni i zato je ne dam nikom. Tu�u ne�u oti-mati, ali istu ovu ne dam ni-kome, ma kako je oni zvali, ma kakve grbove i himne nam nametali, ali ovo je naše i mi smo svoji na svome. Takvi �emo i ostati, jer pobjeda, ponos i dosto-janstvo stanuju u našim sr-cima i našoj glavi. A koliko

dobra nosimo i za druge to smo pokazali u ovih sto-tinu godina i zato mi ne pada na pamet da se ikome pravdam i izvinjavam, ma koliko se pokušavala po-slati kriva slika o islamu i muslimanima. Svako nasilje osu�ujemo, a posebno na-silje koje se �ini u ime isla-ma i u ime muslimana. To je najgore nasilje. To je zlo za islam i muslimane i mi �emo se tome suprotstavi-ti. Mi muslimani Bošnjaci smo narod mira, narod do-brote, narod dobroga djela. To �emo i pokazati, ali mo-ramo prije toga ostvari-ti potpunu šansu“ – rekao je Glavni muftija na kraju izlaganja i zamolio Allaha dž.š. da obaspe bereketom ovaj skup i mubareklisao svima Bajram.

Nakon obra�anja Glav-nog muftije svi prisutni su izašli ispred Doma kulture gdje je po prvi put u Prije-polju u �ast Kurban bajra-ma prire�en spektakularni vatromet.

15. NOVEMBAR 2011. 20Glas islamaAKTUELNOSTIENES-EF. SVRAKA

Medžlis Islamske zajednice Priboj u saradnji sa Bošnja�kom kulturnom zajednicom organizovao je obilježavanje godišnjice ovog doga�aja, a Vjersko-prosvjetna služba Mešihata Islamske zajednice u Srbiji

uprili�ila centralnu hutbu koja je 21. oktobra pro�itana u svim džamijama Muftijstva sandža�kog.

19 GODINA OD OTMICE BOŠNJAKA U SJEVERINU

Pored svih iskušenja s kojima su se u bližoj i daljoj prošlosti su-o�ili, Bošnjaci muslimani su preži-vjeli, ali njihova borba za slobodu i opstanak nije završena i ona se na-stavlja. Bošnjaci su vrijedan, �estit, ponosan, hrabar i dostojanstven narod. To su potvrdili i 22. oktobra teku�e godine.

Naime, u subotu 22. oktobra 2011. navršilo se punih 19 godina od otmice koja se desila u mjestu Mio�e, Bosna i Hercegovina. Tom prilikom pripadnici „paravojne“ formacije „Osvetnici“, kojima je komandovao zlo�inac Milan Luki�, oteli su, mu�ili i ubili 16 gra�ana Srbije iz Sjeverina samo zato što su Bošnjaci. Dan prije otet je, odve-den u nepoznatom pravcu i ubijen Sabahudin �atovi�, pa je u ovom zlo�inu stradalo ukupno 17 Boš-njaka iz Sjeverina.

Medžlis Islamske zajednice Pri-boj u saradnji sa Bošnja�kom kul-turnom zajednicom je organizovao obilježavanje godišnjice ovog do-ga�aja, a Vjersko-prosvjetna služba Mešihata Islamske zajednice u Sr-biji uprili�ila centralnu hutbu koja je 21. oktobra pro�itana u svim džamijama Muftijstva sandža�kog.

Islamska zajednica i ovogodiš-njom organizacijom obilježava-nja godišnjice otmice Bošnjaka iz Sjeverina šalje poruku porodicama otetih, kojima je previše boli što su izgubili svoje najmilije, kao i svim pripadnicima islama da je Islam-ska zajednica u svim vremenima, a bilo ih je i teških i lijepih, bez bilo kakvih interesa stala i bila uz svoj narod.

Prema planiranom protokolu programa, u 12 �asova u mjestu Mio�e, gdje je izvršeno presreta-nje autobusa i oteti nevini Boš-njaci, došli su �lanovi porodica otetih, rodbina, prijatelji, džema-tlije i gosti, me�u kojima je bio i predsjednik Bošnja�kog nacional-nog vije�a i rektor Internacional-nog univerziteta u Novom Pazaru prof. dr. Mevlud Dudi�.

Prisutnima se obratio glavni Imam Medžlisa IZ-e Pribj Enes-ef. Svraka koji je, pored ostalog, istakao da se od prošlogodišnjeg okupljanja u isto ovo vrijeme do danas ništa nije promijenilo u po-gledu pronalaženja svih zlo�inaca, privo�enju onih koji još nisu uhap-šeni, izricanju adekvatnih kazni, pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava, kako bi se mogla klanja-ti dženaza i obaviti dostojanstven obred ukopa. U tom smislu zahti-jevamo od nadležnih državnih or-gana da se prona�u svi zlo�inci, inspiratori i nalogodavci zlo�ina i adekvatno kazne, te da se prona�u tijela ubijenih da im klanjamo dže-

nazu i obilježimo grobna mjesta. Potom je prou�ena Fatiha za

dušu nedužno ubijenih Bošnjaka, položeno cvije�e na mostu i sa mosta u rijeku Lim spuštano 17 ruža, kao simbol 17 otrgnutih ži-vota.

Drugi dio protokola obilježa-vanja dana otetih Sjeverinaca odr-žan je u Domu kulture u Priboju u 13,30 �asova pred velikim brojem prisutnih.

Ovom skupu su prisustvovali: delegacija Bošnja�kog nacionalnog vije�a koju je predvodio dr. Mevlud Dudi�, predstavnik Islamske zajed-nice - glavni imam Medžlisa IZ-e Pribj i predsjednik Skupštine Muf-tijstva sandža�kog Enes-ef. Svraka, direktror Instituta za istraživanje zlo�ina i genocida nad Bošnjaci-ma dr. Admir Muratovi�, narodni poslanici u Skupštini R. Srbije g. Kenan Hajdarevi� i g. Meho Ome-rovi�, predstavnik Bošnja�ke de-mokratske zajednice dr Adnan �a-uševi�, direktor beogradske kance-

larije Fonda za humanitarno pravo g-�ica Sandra Orlovi�, predstav-nici organizacije „Žene u crnom“, predstavnici lokalnih, regionalnih i državnih medija i drugi.

Na skup su bili pozvani advo-kat g. Dragoljub Todorovi� i direk-tor Agencije za traženje ubijenih i nestalih u Bosni i Hercegovini g. Amor Mašovi�. Zbog ranije preu-zetih obaveza nisu mogli do�i i za-hvalili su se na pozivu.

Kao i obi�no, nisu se odazva-li i nisu došli predstavnici vlasti i državnih organa. I na ovaj skup su bili uredno pozvani: predsjednik Opštine Priboj g. Lazar Rvovi�, za-mjenik predsjednika g. Dragomir Mini�, predsjednik Skupštine Op-štine Priboj g. Vitomir Pijevac. Ta-ko�e, pozvani su i nisu došli pred-sjednik OO SDA Priboj g. Hajro Be�irovi� i predsjednik OO SDP Priboj dr Jasminko Toski�. Pozi-vu se nije odazvao ni predstavnik Srpske pravoslavne crkve u Priboju arhijerejski namjesnik protojerej-stavrofor Dragan Vidakovi�. Niko

od gore imenovanih nije najavio i opravdao svoje odsustvo sa ovog skupa na kojem treba da se osudi zlo�in, a da se da prednost suživo-tu i toleranciji.

Svakako, ovdje treba iznijeti i �injenicu da je izostala i materijal-na podrška dvojice ministara Boš-njaka, kako onog s foteljom, tako i onog bez „fotelje“, koji se smatraju bošnja�kim, ali dobro znamo da to oni odavno nisu, ve� da su ministri Beograda, koji osim za poslodav-ce, naravno, rade za svoj li�ni inte-res. Bilo je za o�ekivati da �e bar u ovom slu�aju imati sluha i na takav na�in zadržati vezu sa svojim naro-dom, ali o�igledno da je procjena bila da �e od toga imati štete i da se to ne�e svidjeti njihovim šefovima, posebno u vrijeme kad se ponovo treba zaka�iti na neki predizbor-ni vagon, koji bi osigurao poziciju ministra, pa i bez „fotelje“.

Nakon uvodnih rije�i modera-tora skupa Harun-ef. Eminagi�a, prvi se obratio predsjednik Orga-

nizacijskog odbora i �lan porodica otetih Omer-ef. Hodži�. Zahvalio se prisutnima ispred porodica ote-tih na nesebi�noj podršci svih ovih godina neizvjesnosti i tuge i prenio osje�aje i bolna pitanja koja mu�e porodice otetih.

G-�ica Sandra Orlovi� je na-glasila da pravosudni ograni drža-ve Srbije negiraju zlo�in u Sjeveri-nu i ne žele da ga rasvijetle, ta da je to razlog zašto porodice otetih još nisu dobile odgovore na pitanja koja ih mu�e. Zatim da su za pra-vosudne organe nevine žrtve gra-�ani drugog reda i da nemaju isti tretman sa ostalim žrtvama, iako su zlo�in po�inili pripadnici jedini-ca pod kontrolom organa R. Srbije. Istakla je i podatak da je operativ-ni izvršilac ovog sramnog zlo�ina haški optuženik Milan Luki� na-pisao knjigu u Haškom tribunalu koja je promovirana u Hramu Sve-tog Save u Beogradu. No coment.

Dr. Admir Muratovi� je, pored ostalog, istakao da je plan zlo�i-na�kog režima u Beogradu, kojeg

je predvodio Slobodan Miloševi�, bio da se �inom otmice i likvidacije Bošnjaka zaplaše Bošnjaci Priboja i prostora uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom i primoraju na mi-graciju, u �emu se dobrim djelom i uspjelo.

Enes-ef. Svraka je naglasio da smo i danas uz porodice otetih, ali da su Bošnjaci Priboja još uplašeni, što svjedo�i i anketa koja je spro-vedena me�u gra�anima Priboja o otmici u Sjeverinu. Zatim, ponudio je odgovore šta se to promijenilo za godinu dana u pogledu slu�a-ja Sjeverin, zašto nadležni državni organi ne žele da otkriju i saop�e istinu o Sjeverinu, zašto nadležni državni organi ne žele da zlo�in-ce privedu pravdi, kakav je odnos vlasti prema ovom skupu, kakav je odnos bošnja�kih politi�kih parti-ja, kakva je finansijska podrška od strane vlasti povodom organizo-vanja godišnjice, dokle se stiglo sa inicijativom za spomen obilježje, gdje je nazna�eno da ima i mjesta i para za spomenik srpskim borci-ma ratova od 1990., ali za spomen obilježje žrtvama otmice iz Sjeve-rina još nema ništa od strane drža-ve. Podsjetio je na islamske princi-pe istine i pravde, pozvao na jedin-stvo, pam�enje itd.

Na kraju se prisutnima obratio i predsjednik Bošnja�kog nacional-nog vije�a i rektor Internacional-nog univerziteta u Novom Pazaru dr. Mevlud Dudi� koji je u svom izlaganju podsjetio na prvo ubistvo o kojem govore Kur’an i Biblija. Podsjetio je na 21. oktobar i zlo-�in u Šumaricama gdje je preživio jedan svjedok, kao i to da je u au-tobusu tako�e ostao jedan dje�ak – Bošnjak, koji je svjedok otmice, ali za razliku od prvog koji je ju�e primio nagradu, ovaj je morao po-bje�i da ga ne prona�u zlikovci. Dr. Dudi� je u kontekstu neodazivanja predstavnika vlasti upitno rekao da li ministar obrazovanja zna da u školi ima �aka koji su �lanovi po-rodica otetih, da li ministar policije zna da su u zlo�inu sau�esnici bili i policajci, da li ministar rada i so-cijalne politike zna da me�u oteti-ma ima i radnika itd. Dr. Dudi� je naglasio da Bošnjacima nikad nije bilo teže nego sada i istakao da �emo sve glasnije govoriti o Sjeve-rinu i svim zlo�inima kako se ne bi ponovili. Uputio je poziv i jasnu poruku svim ljudima dobre volje da nikada ne smiju zaboraviti zlo-�in koji se dogodio nad nevinim ci-vilima i da se više nigdje, nikome i nikada ne desi ono što se desilo žr-tvama Sjeverina.


Toliko su traljavo sve to radili da su naj�eš�e falsificirali podatke iz posebnog bira�kog spiska Bošnjaka. Upisnice su popunjavali i iz bira�kih spiskova, me�utim tamo nisu dati svi podaci i mi �emo, kao Odbor za bojkot popisa, tražiti uvid u te upisnice i vidjet �emo jesu li oni uspjeli

popuniti sve ono što se zahtijevalo u upisnici.

USPJEŠAN BOJKOT POPISA

Predstavnici Odbora za boj-kot popisa dr. Admir Mu-

ratovi� i Jahja Fehratovi� na kon-ferenciji za štampu istakli su da je bojkot popisa uspio i zahvalili su se Bošnjacima koji su se odazvali po-zivu BNV-a da bojkotuju falsifiko-vanje popisa. Kako su istakli, prema podacima koje ima Odbor za boj-kot popisa, u Sandžaku je popisano 26,4% stanovništva.

„Svjedoci smo da je popis koji je trebao da traje do 15. oktobra, zbog nemogu�nosti falsifikatora da fizi�-ki odrade neke stvari koje su plani-rali, a prije svega falsifikovanje ve-likog broja obrazaca, produžen do 20. oktobra“ – rekao je Muratovi�.

On je proces popisa i petodnev-no produženje uporedio sa falsifi-kovanim referendumom za donoše-nje novog Ustava Srbije koji je tra-jao dva dana i jednu no�.

Dr. Muratovi� se zahvalio i omladini BKZ-a koja je svojim an-gažmanom na terenu doprinijela da bojkot bude uspješan.

„Raduje me što omladina po-kazuje svijest. Pokazali su da se ne daju prevariti i da ne žele da u�e-stvuju u falsifikovanju svoje sud-bine i svoje budu�nosti“ – rekao je Muratovi�.

On se osvrnuo i na nelogi�ne i opre�ne informacije koje su �lano-vi Popisne komisije iznosili u me-dijima, gdje su govorili da je 10% odbilo da se popiše, pa zatim 5%, a na kraju su rekli da je popis uspio 100%. Muratovi� se još jednom osvrnuo na pritiske i prijetnje koji se konstantno upu�uju gra�anima koji odbijaju da se popišu, kao i na „gebelsovsko izvještavanje RTS-a“ o bojkotu popisa.

Dr. Muratovi� se zahvalio i Su-lejmanu Nicevi�u koji je jedini imao hrabrosti da kaže šta se stvarno de-

šava, koji je u izjavi Tanjug-u rekao: „Veliki broj gra�ana je popisan u sjedištu Popisne komisije u Grad-skoj upravi.“

„Ova izjava nam potvr�uje ono što smo od samog po�etka govorili, da je popis ovih navodnih 109.000 obavljen u prostorijama Gradske uprave u kasnim ve�ernjim satima“ – rekao je Muratovi�.

Jahja Fehratovi� se tako�er za-hvalio Bošnjacima na svijesti i hi-storijskoj odluci, te istako da ra-zumije i ne osu�uje sve one koji su pod pritiskom i prijetnjama pristali da se popišu. I Fehratovi� je tako-�er podsjetio na razne nelogi�nosti i matemati�ke akrobacije u izjava-ma Popisne komisije o broju popi-sanih.

„Toliko su traljavo sve to radili da su naj�eš�e falsificirali podatke iz posebnog bira�kog spiska Boš-njaka. Upisnice su popunjavali i iz bira�kih spiskova, me�utim tamo nisu dati svi podaci i mi �emo, kao Odbor za bojkot popisa, tražiti uvid u te upisnice i vidjet �emo jesu li oni uspjeli popuniti sve ono što se zahtijevalo u upisnici. Ovo su samo neki detalji koji nam daju mo-gu�nost da razmotrimo podizanje tužbi protiv falsifikatora“ – rekao je Fehratovi�.

On se osvrnuo i na intervju kojeg je ministar Rasim Ljaji� dao Regionalnoj televiziji i istako da se u tom intervjuu mogla osjetiti hi-sterija koja se vidjela i kada je sa vlasti odlazio Ugljanin nakon fal-sifikovanja referenduma za Ustav.

„Razumljiva nam je histerija. Razumljivo nam je insistiranje na falsificiranju popisa svih onih koji su pristali da urade taj posao za one koji nemaju dobre namjere prema Bošnjacima“ –rekao je Fehratovi�.

AKTUELNOSTIMIRSAD T. KURGAŠ

Oko 20 �asova, 7. novembra ove godine, službenik Uprave policije, PJ Bijelo Polje, g-din Smolovi�, dostavio je rješe-

nje kojim se zabranjuje okupljanje u i NVO „Broj 19“ zakazano za 10.11.2011. i polazak na Memorijalni marš Bijelo Polje-Tomaševo/Šahovi�i u spomen na 87. godišnjicu genocida nad muslimansko-bošnja�kim stanovništvom tog kraja. Izme�u ostalog, u pome-nutom rješenju se navodi da je „Uprava policije - PJ Bijelo Polje 07.11.2011. god. primila obavještenje odbora gra�ana Vranješa-Pavinog Polja i Tomaševa u kome se isti�e da �e gra�ani sa tih po-dru�ja u masovnom broju, istog dana, u isto vrijeme, organizova-ti marš istim pravcem (u kontra smjeru) kao reakciju na zakazani marš Muslimana/Bošnjaka.“ I još: „Shodno bezbjednosnoj procje-ni, postoji stvarna opasnost da bi održavanjem mirnog okupljanja bila ugrožena bezbjednost ljudi i imovine i došlo bi do narušavanja javnog reda i mira u ve�em obimu, uznemirenosti gra�ana i even-tualnog izvršenja krivi�nih djela, zbog �injenice da je predio Vra-nješke doline naseljen ve�im pravoslavnim stanovništvom, te da me�u njima vlada nepovjerenje u dobronamjernost organizacije ovog marša i održavanje ostalog programa...“

U vezi gore navedenog treba imati u vidu �injenicu da je Up-ravi policije - PJ Bijelo Polje u vezi planirane manifestacije još 14-tog oktobra dostavljen relevantan materijal, da bi urgentno, nakon dobijenog pisma „odbora gra�ana Vranješa-Pavinog Polja i Toma-ševa“, istog dana donijeli rješenje kojim se zabranjuje realizaci-ja Memorijalnog skupa i da se ODMAH postupi po istom!? Zar zaista nema kraja ponižavanju muslimansko-bošnja�kog stanov-ništva u Crnoj Gori, pa umjesto da nadležni državni organi po-duzmu odgovaraju�e mjere i radnje prema akterima koji direktno prijete ugrožavanjem sigurnosti lica i imovine, represivni aparat se suprotstavlja onima koji pozivaju na dženazu - sprovod žrtva-ma kojima se gotovo cijeli vijek ni groba ne zna? Da li to zna�i da potomci šahovi�kih žrtava ne smiju �ak održati ni komemorativni skup svojim precima stradalim u zlo�inu koji nikada nije procesu-iran (iako po me�unarodnom pravu zlo�in genocida ne zastarije-va)? Nije tako�e jasno kako bi to mirnom šetnjom u�esnici Marša mogli da ugroze gra�ane Vraneške doline kada se zna ko posjedu-je vojnu logistiku? To što niko ne postavlja pitanje šta je sa silnim naoružanjem koje je 90-tih godina podijeljeno „pravoslavnom sta-novništvu“ (koristimo terminologiju iz rješenja Uprave policije) ne zna�i da svi mi ostali imamo kolektivnu amneziju.

Toliko o „gra�anskoj i demokratskoj“ Crnoj Gori! Ukoliko se Memorijalni marš Bijelo Polje-Tomaševo/Šahovi�i ne održi ove godine, onda �e sljede�e ili neke druge, ali jednog dana sigurno. Neka se zna da niko ne može zauvijek braniti žrtvi da se vrati na svoje ognjište i prou�i molitvu svojim precima! Ovakav stav držav-nih zvani�nika samo nam govori da smo na pravom putu.

Autor ovih redova smatra da je najmanje što može u�initi da se 10. novembra 2011. god. pojavi na zakazanom mjestu!

CRNOGORSKI REŽIM ZABRANIO MEMORIJALNI MARŠ

AKTUELNOSTI NERMIN GICI�


Što se ti�e odnosa vlasti prema Islamskoj zajednici, prisutni su dvojni standardi. Srpskoj pravoslavnoj crkvi se vratila oduzeta imovina, a Islamskoj zajednici se vakufi ne vra�aju. Op�ina Prijepolje je poklonila zgradu SUP-a Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Na insistiranje vladike Filareta zatvorene su dvije ulice, od kojih je jedna bila tipa magistralnog puta. S druge strane, pojedine frakcije Državne bezbjednosti povremeno organiziraju napade na

legitimne ustanove Islamske zajednice, prilikom �ega se hapse imami i vjernici po džamijama

ANALIZEMERSADA NURUDDINA AGOVI�

DISKRIMINACIJA BOŠNJAKA U PRIJEPOLJU

Ve� smo kazali da je diskri-minacija Bošnjaka u San-

džaku prisutna u skoro svim obla-stima života. Ako bismo je anali-zirali po gradovima pojedina�no, slika o diskriminaciji Bošnjaka bi nam bila jasnija. Uzet �emo za pri-mjer Prijepolje.

U ovom gradu živi nešto iznad 50% Bošnjaka. Uprkos ovoj �i-njenici na zvani�nom, službenom grbu op�ine Prijepolje nalazi se sti-lizovana freska ,,An�eo na Hristo-vom grobu''. Treba se zapitati je li opravdan ovakav izgled grba grada �iju polovinu stanovnika �ine Boš-njaci muslimani!?

Slu�ajno ili ne, od svih direktora preduze�a u Prijepolju, Bošnjak je samo direktor Komunalnog predu-ze�a. Da li se u ovom podatku krije neka poruka Bošnjacima?

U gradu uop�e nema dvojezi�-nih natpisa na srpskom i bosan-skom jeziku kojima bi se trebali ozna�avati imena naselja, ulica, in-stitucija.

Obavještenja na plakatima se uvijek pišu �irilicom i to tzv. cr-kvenom. To je posebno izraženo kada je u pitanju postavljanje pla-kata obavještenja u Domu kultu-re u Prijepolju. Ovaj Dom kultu-re, koji bi kao takav trebao da pro-movira kulturu svih naroda, pro-movira samo srpsku kulturu. Od kako egzistira, ve� 32 godine, ni-kada direktor Doma nije bio Boš-njak. Niti jedan Bošnjak do sada nije bio ni koordinator za kulturu, a po informacijama kojima raspo-lažemo trenutno uop�e u njemu nema zaposlenog Bošnjaka. Jedino što su vlasti dopustile jeste da se

u njemu smjesti bošnja�ko udru-ženje „Ikre“, i to u podrumskim prostorijama Doma. Ispred Doma kulture u Prijepolju su iz nekog ra-zloga postavljena dva kipa Sveto-ga Save!

Bošnjaci u Prijepolju nemaju niti jednog medija u svom vlasniš-tvu, ni printanog glasila, radio ni TV programa.

Što se ti�e odnosa vlasti prema Islamskoj zajednici, prisutni su dvojni standardi. Srpskoj pravo-slavnoj crkvi se vratila oduzeta imovina, a Islamskoj zajednici se

vakufi ne vra�aju. Op�ina Prijepo-lje je poklonila zgradu SUP-a Srp-skoj pravoslavnoj crkvi. Na insisti-ranje vladike Filareta zatvorene su dvije ulice, od kojih je jedna bila tipa magistralnog puta. S druge strane, pojedine frakcije Državne bezbjednosti povremeno organizi-raju napade na legitimne ustanove Islamske zajednice, prilikom �ega se hapse imami i vjernici po džami-jama, što treba dovesti do zaklju�-ka da �e Bošnjaci koji budu htje-li raditi na o�uvanju nacionalnog identiteta biti suo�eni sa državnim

represijama. Nedavno su na objek-tu BKZ-a u Prijepolju osvanuli uvrjedljivi i prijete�i grafiti.

U podru�noj Policijskoj upra-vi radi zanemarljiv broj Bošnjaka. U Op�inskom javnom tužilaštvu uop�e nema zaposlenih Bošnjaka.

U podru�ju školstva tako�er imamo poražavaju�e podatke. Centar za zaštitu ljudskih prava i toleranciju „Polimlje“ je nedav-no sproveo istraživanje gdje navo-di podatak da u op�ini Prijepolje samo 24 u�enika poha�a maternji bosanski jezik kao izborni pred-met, i to 21 u�enik u Velikoj Župi i 3 u�enika u Brodarevu. U op�i-ni uop�e nema tuma�a bosanskog jezika. Nije ura�en nijedan zapi-snik na bosanskom jeziku i nijedan obrazac za li�nu dokumentaciju. Školski program je neprimjeren i neprilago�en djeci bošnja�ke na-cionalnosti. To se posebno odnosi na nastavne planove i programe za predmete: historija, maternji jezik i muzi�ka kultura i odgoj u kojima je nastavno gradivo potpuno prila-go�eno djeci srpske nacionalnosti.

Kada je rije� o nazivima škola, i pored �injenice da ih poha�a 50% bošnja�ke djece, niti jedna škola ne nosi bošnja�ko ime! Škole u op�ini Prijepolje nose imena: Dušan To-maševi� �irko, Svetozar Marko-vi�, Boško Buha, Mihajlo Bakovi�, 10. oktobar, Vladimir Peri� Valter, Sveti Sava.

Prijepolje je samo jedan od pri-mjera gdje je diskriminacija Boš-njaka vidno izražena, me�utim, ona je u ve�oj ili manjoj mjeri pri-sutna u svim sandža�kim op�ina-ma.

SAOP�ENJEBOŠNJACI.NET

BOŠNJACI.NET ODBACUJU KLEVETE I LAŽI

U zadnjih nekoliko dana su objavljene klevete (Vidite link: http://www.croportal.ba/vijesti/bih/5342-mup-trai-esada-r-krcia-urednika-islamistike-

stranice-qbonjacinetq-zbog-prijetnji-ubojstvom-i-ugroavanja-ivota-i-imovine#) protiv web magazina Bošnjaci.net i laži o glavnom uredniku Esadu Krci�u, koji su trn u oku fašisti�ko-nacisti�kim i teroristi�kim organizacijama i poje-dincima koji i nakon genocida nad Bošnjacima paradiraju Bosnom i Her-cegovinom i Sandžakom.

U vezi toga molimo da objavite slijede�u izjavu:

Web magazin Bošnjaci.net je glasilo o povijesti zlo�ina na podru�ju bivše Jugoslavije koji su, u naše doba, kulminirali u još jednom genocidu nad Bosnom i Hercegovinom op�enito, a pogotovo nad njenim gra�ani-ma muslimanske vjere. Kako u prijašnjih deset genocida po�injenih od strane srpsko-crnogorskih ekstremista i terorista, tako se i tijekom ovog posljednjeg (1992-1995) nije pravila razlika izme�u škola islama, nego se nastojalo sve gra�ane muslimanske vjere istrijebiti ili barem protjerati s njihovih drevnih ognjišta i iz njihove povijesne domovine.

Naš web magazin krasi nacionalna i vjerska razli�itost, te zato s pra-vom tvrdimo da Glavni urednik i redakcijski kolegij nisu „islamisti“ nego

pripadnici raznih vjera koji se bave pronalaženjem i bilježenjem istine po-vijesti zlo�ina u nastojanju postizanja pravde, tako da se ti, a niti drugi, zlo�ini ne ponove.

U ime redakcije Bošnjaci.net:

Željko Mili�evi�Sonja Radoševi�Albinot MalokuIbrahim �iki�Afan Pašali�

23 Glas islamaBROJ 224/GOD. XV ANALIZE

Prema mišljenju više grupa istraživa�a, kao i rezultatima oficijelnih popisa, u Turskoj danas živi izme�u 5 i 8 miliona Bošnjaka, od �ega

su više od jedne tre�ine porijeklom iz Sandžaka.

PROF. DR. ŠEFKET KRCI�

STANJE U SANDŽAKU OD 1945. DO 1990.

U ovom relativno mirni-jem vremenu došlo je

do medijske blokade, tako da javnost uop�e nije znala šta se sve doga�a u sandža�kim gradovima. Takvo stanje je i danas, o �emu svjedo�i �inje-nica da beogradski i podgori�-ki mediji nemaju izvješta�e iz mjesta Plav, Berane, Tutin, Sje-nica i dr.

Montirani procesi, su�enja i hapšenja mladih

muslimana u Sandžaku Odmah nakon završetka

Drugog svjetskog rata prema Bošnjacima - Muslimanima koji su bili povu�eni odmah se izmišljala krivnja bez krivnje. Naime, orane su malobrojne grupacije pod imenom „Mladi muslimani“, koje su tajno dje-lovale kao i u Bosni izme�u dva rata i za vrijeme rata. Pripadni-ke ovih grupa su uglavnom pri-javljivali oficijelni imami, koji su bili režimske sluge, jer �la-novi ove asocijacije nisu vjero-vali oficijelnoj ulemi. Zbog tih svojih stavova mnogi su osu-�eni na višegodišnju i višede-cenijsku tamnicu. Mnogi su i umirali zbog dugih i represiv-nih procesa koje je režirala ta-dašnja vlast Srbije i Crne Gore.

Uklanjanje i likvidacija zna�ajnih Bošnjaka

za vrijeme Rezolucije Informbiroa 1948–1956Prosto je nevjerovatno da

su tadašnji Bošnjaci – Musli-mani bili privrženi bilo kakvoj ideji, a posebno diktatoru Sa-ljinu. Poseban je slu�aj stra-

danja intelektualca, diploma-te i komadanta grada Beogra-da Saliha Radon�i�a, koji je i prije rata bio istaknuta li�nost, a nakon rata ambasador Jugo-slavije u Poljskoj. Uhapšen je i po hitnom postupku odveden na Goli otok samo zato što ga je neko oklevetao na ulici i prijavio policiji da je, navod-no, pogledao preko Prokletija, i time ugrozio Brozov sistem, podme�u�i mu povezanost sa Enver Hodžinom Albanijom. Koliko je još takvih primje-ra za koje se ne zna i u onom teškom vremenu procesa nije se smjelo znati. Ali ovaj sam slu�aj uzeo kao paradigmu, ne samo iz zavi�ajnih, ve� i uop�e eti�kih razloga.

Tre�i talas iseljavanja Bošnjaka

U okviru ovog egzodusa upam�en je fenomen vasika (dugog �ekanja viza za odla-zak u Tursku), usljed žestokog terora Rankovi�evog policij-skog režima. U prilog tome svjedo�i pismo revolucionara i profesora univerziteta Hil-mije Hasanagi�a (iz Priboja), koji je živio u Beogradu upu-�eno, Dobrivoju Radosavlje-vi�u 14. marta 1967. god,. u kojem je istakao �injenice o iseljavanju Bošnjaka u Tursku. Reisu-l-ulema Jakup-ef. Seli-moski je tada istakao, izme�u ostalog, i slijede�e: „...Posli-je rata i revolucije došlo je do velikog iseljavanja muslimana iz Makedonije i sa Kosova. To nije bilo nikakvo dobrovoljno iseljavanje, jer ne znam ko bi se dobrovoljno iselio iz svoje zemlje, nego je to bila neka

vrsta izgona u atmosferi eufo-rije nacionalizma, ali i uskra�i-vanja osnovnih vjerskih prava i sloboda. Muslimani se iselja-vaju iz Sandžaka sve do 1966. Kakav je odnos prema proble-matici svjedo�i i �injenica da još nema ta�nih podataka ko-liko se ljudi iselilo. Smatra se da je iz Makedonije iseljeno 150.000 muslimana, dok je iz Sandžaka iseljeno oko 200.000 muslimana (vidi „Danas“ god. IX, br. 420, Zagreb, 6. ožujak 1990.)

Prema mišljenju više grupa istraživa�a, kao i rezultatima oficijelnih popisa, u Turskoj danas živi izme�u 5 i 8 mili-ona Bošnjaka, od �ega su više od jedne tre�ine porijeklom iz Sandžaka.

Plavska selja�ka radni�ka revolucija

Organizirana je u rano ljeto 1967. za ostvarivanje nacional-nih i vjerskih prava Bošnjaka. Nakon ovih mirnih demon-stracija organizirana su protes-tna okupljanja Bošnjaka u Ca-zinu, u zapadnoj Bosni, gdje su otvoreno po prvi put Bošnjaci tražili svoja nacionalna prava.

Dalja presija na Bošnja-ke nastala je nakon donoše-nja Memoranduma (tajnog na-cionalnog programa SANU 1986.) i Osme sjednice CK SK Srbije 1987., koji su najavi-li nove velikosrpske programe �iji je proizvod vojna okupacija Bosne, Hrvatske i Kosova, kao i razbijanje Sandžaka i postav-ljanje granica tamo gdje nikada nisu postojale.

Nastavit �e se...

OBRAZOVANJEMEDIA CENTAR

Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, 12.11.2011. god.,

pred komisijom u sastavu: prof. dr. Mevlud Dudi� (predsjednik komisije), prof. dr. Rifat Redžovi� (�lan komisije) i prof. dr. Admir Muratovi� (mentor), kandidat Ferid Orahovac uspješno je odbranio Master rad na temu „Vaspitna uloga porodice i škole u udaljavanju djece od poroka“, odsjek Peda-gogija.

Ferid Orahovac ro�en je 21.04.1977. godine u Podgorici. Osnovnu i prvu sred-nju školu završio je u svom kraju, a drugu srednju teološku školu, tj. Medresu, zavr-šio je u Novom Pazaru, kao najuspješniji u�enik u generaciji, sa odli�nim uspjehom.

Mešihat Islamske zajednice Sandžaka ga po završetku Medrese šalje na studije na najstarije i najpoznatije sveu�ilištu u svije-tu, na Univerzitet „Al-Azhar“ u Kairu.

Diplomirao je na Odsjeku za šerijatsko pravo, �ime sti�e zvanje profesora islamske teologije.

Uporedo je poha�ao i oblast lije�enja Kur'anom, dobijaju�i priznanje pred naj-poznatijim lije�nicima iz arapskih zemalja i titulu šejha.

Po završetku fakulteta upisao je postdi-plomske studije na Internacionalnom uni-verzitetu u Novom Pazaru na Fakultetu za humanisti�ke nauke iz oblasti pedago-gije, koje je pomenutog datuma uspješno okon�ao.

Na sjednici Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, održanoj 12.08.2009. god., postavlja se na dužnost vjerskog službenika za rukovo�enje u poslovima sertificiranja halal kvaliteta hrane, tj. za auditora Agen-cije halal kvaliteta za Crnu Goru.

Na polju lije�enja Kur'anom smatra se jednim od uspješnijih lije�nika na Balkanu.

Na kraju odbrane master rada komisija je konstatovala da se radi o vrlo ozbiljnom kandidatu i predložila istom da objavi svoj rad i nastavi sa doktorskim studijama.

Živi i radi u Podgorici

ODBRANJEN JOŠ JEDAN RADIZ OBLASTI PEDAGOGIJE

15. NOVEMBAR 2011. 24Glas islamaANALIZEREDAKCIJSKI KOLEGIJUM GLASA ISLAMA

KAKO LI JE NJIHOVIM DUŠAMAPoznato je našem narodu da je nezaposlenost u Novom Pazaru prije dolaska na vlast SDP bila 40% od ukupnog broja radno sposobnih ljudi. Nakon �etiri godine vladanja nesposobne vlasti nezaposlenost je dostigla vrhunac popevši se na nevjerovatnih 56% nezaposlenih, što predstavlja svojevrstan rekord u Srbiji. U ovom halu resorni ministar pjeva. Baš kao u pri�i o cvr�ku i mravu. Samo što ovdje gra�ani rade danono�no da bi preživjeli, a cvr�ak-ministar i njegovi saradnici u Gradskoj upravi sviraju i pjevaju, rade�i nepošteno, jedu�i pare gra�ana koji ionako

jedva da imaju sredstava za život.

„Kafana je moja sudbina...“ Tom pjesmom je otpo�eo koncert prve bajramske no�i na Trgu „Gazi Isa-bega“ u Novom Pazaru u organi-zaciji Gradske uprave na �ijem �elu je SDP Rasima Ljaji�a. Naravno, koncert je isfinansiran parama gra-�ana, poreskih obveznika. Opšte je poznato da „Zvezde Granda“ ne tezgare za jeftine pare, ve� ho�e malo više novaca. Usput se nepo-šteni op�inari podobro ofajde. Baš ih briga, narod pla�a. Bitno je da u kriznim vremenima ima „hljeba i igara, pjesme da dušu razgali“. Što Novi Pazar ima 613 kilometara ne-asfaltiranih puteva u svojoj okolini, što u gradu ima samo 30% fekalne kanalizacije, a ostatak se miješa sa kišnom (kada kiša padne iza�e na površinu sav op�inski kal i blato), to op�inare ne brine puno. Bitno je da se troše narodne pare na pjevalj-ke, i to na Bajram, kad nije vrijeme ni po vjeri, ni po tradiciji Bošnjaka.

Kulminacija skrnavljenja kur-ban-bajramske atmosfere od stra-ne Gradske uprave bio je upravo po�etak koncerta na kom su „gran-dovske zvezde“ muslimanima Boš-njacima za njihov najve�i blagdan pjevale pjesme tipa Alkohol i Kafa-na je moja sudbina. Onima koji su svaku vezu sa narodom prekinuli zahvaljuju�i silnim pronevjerama, lažima, mitu i korupciji, neispunje-nim izbornim obe�anjima, ostalo je jedino da putem pjevaljki poku-šaju tu vezu obnoviti. Zaboravljaju da Bošnjaci ne prodaju �ast i obraz za tako naopake stvari koje se kose sa vjerskim principima i tradicijom proslave Bajrama. Ona omladina koja je tamo bila prisutna svjesna je zamki Gradske uprave. Njoj je jasno da je bolje da se ministar za rad i socijalnu politiku potrudio da im na�e zaposlenje i omogu�i im da rade i zara�aju, a ne da poku-šava zamajati ih praznom nadom neostvarenih kafanskih boema i pjesama �iji rje�nik poziva na ne-moral, pijanstvo, bludni�enje i ne-poštivanje civilizacijskih moralnih vrijednosti.

Poznato je našem narodu da je nezaposlenost u Novom Pazaru prije dolaska na vlast SDP bila 40% od ukupnog broja radno sposob-nih ljudi. Nakon �etiri godine vla-danja nesposobne vlasti nezaposle-nost je dostigla vrhunac popevši se na nevjerovatnih 56% nezaposle-nih, što predstavlja svojevrstan re-kord u Srbiji. U ovom halu resor-ni ministar pjeva. Baš kao u pri�i o cvr�ku i mravu. Samo što ovdje gra�ani rade danono�no da bi pre-živjeli, a cvr�ak-ministar i njegovi saradnici u Gradskoj upravi sviraju i pjevaju, rade�i nepošteno, jedu�i pare gra�ana koji ionako jedva da

imaju sredstava za život.Sje�aju se ljudi kako su SDP-

ovci obe�avali po seoskim skupo-vima i gradskim mitinzima u pre-dizbornoj kampanji brda i zlatne doline, te zaposlenja svakog radno sposobnog gra�anina. Od obe�anja ništa. Ali su zato sandža�ke grado-ve u kojima vladaju doveli na rub bijede i siromaštva. Gra�ani nema-ju drugog izbora nego da spakuju kofere i nafaku potraže negdje u inostranstvu. Tako je SDP od San-džaka napravio rasadnik iseljenika i nastavio velikosrpski projekt ise-ljavanja Bošnjaka sa ovih prostora.

Umjesto da ozbiljno rade na ekonomskom razvoju ovoga kraja, oni �etiri godine pokušavaju orga-nizirati nekakve sve�anosti, obi�-no koriste�i tu�e proslave i prili-ke kada se svakako narod okuplja. Tako su ljetos iskoristili maturalne

dane kada naša omladina, ve� usta-ljeno i po tradiciji, sa svojim prija-teljima, nastavnicima, roditeljima i gra�anima proslavlja kraj školova-nja, srednjeg ili osnovnog. �elni-ci Gradske uprave su tih dana pro-slavljali 550 godina grada Novog Pazara. To je u�injeno tako ne-stru�no, amaterski i neprofesio-nalno da je bruka nezapam�ena. Pored kusog programa, bruka je bila i to što koriste ve� zakazane termine omladinskog okupljanja i to što je program ukomponiran u ve� tradicionalno takmi�enje ama-terizma u Novom Pazaru. Za tako velik doga�aj kakav je 550 godi-na grada bilo je mjesto Istanbul-skoj filharmoniji, ili Beogradskoj, zašto da ne? Ali i mnogim dru-gim kulturno-nau�nim doga�aji-ma. Ali, kako se mafija i kriminalci mogu baviti kulturom kada ve� go-

dinama unose nekulturu me�u gra-�ane i predstavljaju je kao model življenja. Naravno, po mjeri SDP �elnika.

Na ovim skupovima Gradona-�elnik nije udostojio gra�ane da se u povodu istih obrati, ve� je vršljao okolo sklanjaju�i pogled od sugra-�ana koji ga preziru jer uopšte nije izborima zaslužio prvu poziciju u Gradu, niti je to opravdao svo-jim radom. On i njemu sli�ni se ne smiju pojaviti gra�anima pred o�i jer su svjesni loših postupaka i da �e zato snositi posljedice. Kolika je zablu�enost prvog �ovjeka Grad-ske uprave najbolje pokazuje nje-gova izjava u medijima nakon kon-certa: „Organizovat �emo ovakve koncerte svake godine.“

Lijepo je na vlasti, udobna fo-telja, a narodne pare same dolaze. Ima se za pjevaljke, a i za svoj džep.

Prešao se Gradona�elnik, ne po-znaje svoj narod koji �e ga kazni-ti da više nikada ne bude ni obi�ni op�inski �inovnik. Što se Gradona-�elnik ne obrati gra�anima i nešto ne re�e u povodu bajramskog kon-certa, ili što on sam ne do�e da bude me�u njima, ako uživa njiho-vo povjerenje?

Želja SDP-ovaca je bila da iza-zovu sukobe na Bajram i pokuša-ju vjernike isprovocirati da uklo-ne binu koju su po�eli postavljati još od ranih jutarnjih sati prvog dana Bajrama. Uprkos �injenici da je Islamska zajednica uredno, prva prijavila skup kod nadležnih poli-cijskih organa i za isti dobila do-zvolu, op�inari su odlu�ili da u istom terminu, na istom mjestu, na Bajram održe koncert koji ruši tra-diciju Bošnjaka.

Bošnjaci svoje blagdane ne pro-

slavljaju uz haram sadržaje. Šerijat-ski je zabranjeno (haram) organizi-ranje i u�estvovanje u pomenutim tzv. bajramskim sijelima, derneci-ma, partijima, feštama na koje po-zivaju pojedine ugostiteljske rad-nje i kafi�i, dovode�i najve�i islam-ski blagdan Bajram u vezu s kafan-skim ambijentom pijanki, tereven-ki i Šerijatom zabranjenih oblika zabave. (Fetva Rijaseta Islamske zajednice BiH)

Eto smo do�ekali da haram or-ganiziraju i na njega pozivaju na-zovi muslimani, �elnici Gradske uprave u Novom Pazaru kojim vlada SDP Rasima Ljaji�a.

Šta su time SDP-ovci postigli? Da li je narod zaboravio na neza-poslenost, krizu, lošu infrastuktu-ru, �ekanje pred op�inskim šalte-rima, lopovluke u javnim ustano-vama, prodaju gradskog zemljišta, narko-mafiju, gra�evinsku mafiju, fudbalsku mafiju? Da li loša pje-sma može da narodu donese dobro i riješi pomenute probleme?

Ovakav nastup Gradske uprave predstavlja ponižavanje svih musli-mana u Sandžaku. Ukoliko SDP-ovska tradicija proslave Bajrama podrazumijeva alkohol i kafanu, to je njihova li�na stvar i dio odgo-ja, odnosno skrnavljenja tradicije. Me�utim, nemaju pravo bošnja�-koj omladini servirati takve stva-ri za proslavu njihovog isklju�i-vo vjerskog blagdana, za koji se vežu mnogi lijepi obi�aji – od kla-njanja kurban-bajramskog nama-za, u�enja tekbira, klanja kurba-na, zijareta mezarjima, obilaska, darivanja i �aš�enja rodbine, djece i odiva, do sveobuhvatnog veselja koje može sadržavati i odabranu muziku, ali ne bogohuljenje, pozi-vanje na nemoral, poroke i druge pošasti kakve im Gradske uprava želi servirati.

Ovakvim potezima Gradska uprava Novi Pazar i gradona�elnik Mahmutovi�, odnosno vladaju�a partija SDP Rasima Ljaji�a, direk-tno miješaju politiku u vjeru i vjer-ska pitanja ne bi li bar na taj na�in zaradili neki predizborni poen. Za osudu je ovakav vid politi�kog dje-lovanja bilo koje partije i bilo kog organa sekularne državne uprave. Naro�ito što se ovakvim djelova-njem skrnave i zloupotrebljavaju vjerski praznici. Izgleda da je o�i-gledna panika vladaju�e strukture kulminirala, pa sada ne prezaju ni od kakve svetinje kako bi pokušali popraviti svoj katastrofalni partij-ski i upravlja�ki rejting.

Da li je i njihovim dušama isto kao u onoj pjesmi sa kojom su po-�eli koncert.


�elnici Medrese „Gazi Isa-beg“ i CHR „Hajrat“ posjetili su od 21. do 23.10.2011. god. nekoliko džemata u dijaspori, na prostoru Njema�ke i Austrije.

POSJETA DŽEMATIMA U SANDŽA�KOJ DIJASPORI

Rešad-ef. Plojovi� - direktor Medrese i

Mirsad-ef. Be�irovi� - di-rektor Centra za huma-nitarni rad, koji uspješno djeluje pri Islamskoj za-jednici, prvog dana po-sjete, u petak, sastali su se sa predstavnicima dva susjedna sandža�ka dže-mata koji djeluju u Fran-kfurtu i Ofenbahu i tom prilikom razgovarali sa �elnim ljudima ovih dže-mata o njihovim planovi-ma i potrebama, a tako�e je bilo rije�i i o aktivno-stima odgojno-obrazov-nih i humanitarnih usta-nova koje djeluju u okvi-ru Islamske zajednice, te njihovim potrebama i problemima, kao i na�i-nima unapre�enja sarad-nje u cilju opšte koristi muslimana.

Rešad-ef. Plojovi� je, po dogovoru sa predsjed-nikom džemata Muza-ferom Hadži�em i ima-mom Nedžad-ef. Ljaji-�em, predvodio džumu namaz u džematu u Ofe-nbahu, u kojem, kako je rekao, prvi put boravi. U džumanskoj hutbi je

govorio o zna�aju islam-skih odgojno-obrazov-nih ustanova, te obrazo-vanja uop�e, kao i o ve-likoj ulozi svakog poje-dinca u popravljanju li�-nog u kolektivnog stanja, naglasivši da promjene, rješenja problema ili po-pravljanje stanja nikada ne dolaze sami od sebe, ve� su to rezultati pro-mjene i popravljanja �la-nova zajednice, te truda koji se na tom putu mora neprestano ulagati. Tako-�e je naglasio veliki zna-�aj džemata u dijaspo-ri i njihovu misionarsku ulogu koju imaju u pred-stavljanju islama, direk-tno ili indirektno.

Nakon džume u Ofe-nbahu delegacija je imala priliku da se susretne sa džematlijama i rukovod-stvom džemata u Fran-kfurtu, bra�om Sejdo-vi�: Ferhanom i �emal-efendijom, gdje se nakon obavljene džume prisut-nima u ime delegacije obratio Rešad-efendija.

Susret i razgovor sa džematlijama iskorišten je i za postavljanje broj-

nih pitanja, od kojih su najbrojnija ona koja se ti�u aktuelne inicijative za rješavanje problema izazvanih u Islamskoj za-jednici 2007. god., tako da se ve�i dio razgovora ticao pomenute teme.

U subotu 22. oktobra pomenuta delegacija je posjetila džemat u Be�u, koji je nedavno prerastao u Islamski kulturni cen-tar, koji pored rada sa džematom ima i niz dru-gih aktivnosti. Delegaci-ju su prije jacije rado-sno do�ekali brojni dže-matlije, na �elu sa pred-sjednikom ZSD i IKC Mithat-ef. Mujovi�em. Nakon jacije džematlija-ma se obratio Rešad-ef. Plojovi� upoznavši pri-sutne sa stanjem u San-džaku i Islamskoj zajed-nici, problemima i po-trebama i ulozi svakog pojedinca, te potrebi da svako da li�ni doprinos kako bi se op�e stanje popravilo. Nakon jacije i obra�anja nastavljeno je druženje i muhabet gdje je Mirsad-efendija govo-rio o radu Centra kojeg

predvodi i njegovim ak-tivnostima.

Zadnjeg dana posje-te, u nedjelju, delegacija Islamske zajednice je po-sjetila bošnja�ki džemat u Gracu. Nakon obavlje-nog podne namaza pri-sutnima se obratio Re-šad-efendija, a potom je druženje nastavljeno sa džematlijama u kafe�aj-nici na nedavno kuplje-noj džamijskoj zemlji, na kojoj �e, ako Bog da, uskoro otpo�eti izgrad-nja Islamskog centra.

Pored dobro poznatih i vrijednih džematlija iz Sandžaka u Gracu, mu-habetu su prisustvovali i brojni �lanovi džema-ta porijeklom iz Bosne, koje je interesovalo sta-nje u Sandžaku, poseb-no u Islamskoj zajednici, tako da nisu propustili priliku da do�u do želje-nih informacija.

Ovom prilikom je pri-kazan i dokumentarac o aktivnostima Centra za humanitrani rad, kojeg su prisutni sa pažnjom ispratili, a nakon toga po-tvrdili svoju spremnost

da li�no, kao džematlije iz Sandžaka, ili kao dže-mat, u�estvuju u jednom od projekata kojeg pred-loži rukovodstvo Centra, kao što je npr. izgradnja ku�e nekoj od ugroženih porodica.

Pomenuta posjeta je samo jedna u nizu, koje �e inšallah, biti nastav-ljene, a koje imaju za cilj da bošnja�koj dijaspori predstave rad ustanova Islamske zajednice i iste im približe kako bi ih do-živjeli kao svoje, jer one to i jesu, što treba rezul-tirati ve�om zainteresira-noš�u i sviješ�u za brigu o njima.

Neka Allah podari svako dobro svima koji su pomogli da do ove posjete do�e, a posebno onima koji su prakti�no pokazali da vode ra�una i brigu o odgojno-obra-zovnim i humanitranim ustanovama Islamske za-jednice, kada su ovom prilikom u pomenuta �e-tiri džemata svojim pri-lozima pomogli Medresu i „Hajrat“.

ZIJARETI INFORMATIVNA SLUŽBA

15. NOVEMBAR 2011. 26Glas islamaPITANJA I ODGOVORIREŠAD-EF. PLOJOVI�

OSTAVITE DJETETU LIJEP ISLAMSKI ODGOJPrva dužnost roditelja jeste da djetetu odabere lijepo muslimansko ime, jer ime prati �ovjeka od ro�enja kroz cijeli život, poslije smrti u kaburu, ali i na Sudnjem danu, pa zato Poslanik a.s. podsti�e roditelje da odaberu najljepše

ime za svoje dijete: „Dajite djeci lijepa islamska imena, jer �ete se i u Džennetu po njima zvati.“

PITANJE: Jedan naš �italac kaže: „Nedavno sam dobio sina i kao što i sami znate, naš kraj je pun neka-kvih obi�aja koji se prenose sa ko-ljena na koljeno, da ne kažem su-jevjerja, jer mi je to dvoje teško razdvojiti. Pošto je dijete došlo na ovaj svijet, hvala dragom Allahu, naravno da su po�eli savjeti sa ra-znih strana: tetki, strina, komšini-ca - kako se ne smije ovo, ne smije ono... Molio bih vas da me posavje-tujete šta je ispravno po našoj vjeri �initi, jer mi je to najvažnije, a obi-�aje za koje ne znam razlog neže-lim da primjenjujem. Spomenut �u nekoliko primjera, da ne kažem sa-vjeta koje sam dobio:

- ne smije dijete izlaziti iz ku�e u šetnju sa majkom dok ne pro�e 40 dana od ro�enja,

- paziti da pelene i bebine stva-ri ne preno�e vani dok se suše od pranja, ve� nave�er unijeti robu u ku�u,

- naravno, crveni konac je nei-zbježan dio, pa savjetuju da se stavi oko lijeve ruke,

- izvrnuti neku od �arapica kad se obla�i dijete i tako dalje...

Još jedno pitanje za kraj: kada je po Vama, tj. po našoj vjeri, najbolje sunetiti dijete?“

ODGOVOR: Puno je roditelja koji se na�u u ovakvoj ili sli�noj situa-ciji, a dosta je i onih koji zbog li�ne neupu�enosti i nepoznavanja pro-pisa vjere poslušaju „savjete“ koji im se upute, a ti�u se djeteta, jer je roditelj po ovom pitanju najslabiji i u cilju „zaštite“ djeteta vrlo �esto �ini sve što mu se kaže. O �emu je rije�?

Shodno propisima naše �iste vjere, osoba-roditelj kojoj Allah podari dijete dužna je ispuniti svoje obaveze prema novoro�en-�etu, a tih dužnosti ima dosta. U jednom hadisu Poslanik a.s. spomi-nje pet fundamentalnih dužnosti roditelja prema djetetu i kaže: „Ro-ditelj je obavezan prema djetetu: da mu dadne lijepo islamsko ime, da ga lijepo odgoji, da ga podu�i pismenosti, plivanju i vještinama zaštite svoga života i vjere, da ga izdržava imovinom zara�enom na halal na�in i da ga oženi, odnosno, ako je k�erka, da je uda, kada do�e vrijeme za to.“

Dakle, prva dužnost roditelja jeste da mu odabere lijepo musli-mansko ime, jer ime prati �ovjeka od ro�enja kroz cijeli život, posli-je smrti u kaburu, ali i na Sudnjem danu, pa zato Poslanik a.s. podsti-�e roditelje da odaberu najljepše ime za svoje dijete: „Dajite djeci li-jepa islamska imena, jer �ete se i u Džennetu po njima zvati.“

Posebno treba biti pažljiv, oz-

biljan i odgovoran prema imenu Muhammed, ukoliko se daje dje-tetu: „Ako svom djetetu date ime Muhammed, poštujte ga i dajte mu lijepo mjesto u sredini i društvu i nemojte ga grditi!“

Dakle, dje�je je neopozivo pravo, a roditeljska bespogovorna dužnost da im daju lijepa imena sa islamskim zna�enjem i sadržajem.

S druge strane, mnogobrojni su hadisi iz kojih se jasno vidi da je Poslanik a.s. zabranjivao da se djeci daju neislamska imena i imena ruž-nih zna�enja: „Kada bi Poslaniku došao kakav �ovjek ružnog imena koje mu se nije dopadalo, on bi to ime zamijenio ljepšim.“

Poslanik a.s. kaže: „U koga se rodi dijete, prou�ite mu ezan na desno, a ikamet na lijevo uho.“

Poslanik a.s. �ak garantira da ono dijete kome se prou�i ezan i ikamet da ne�e bolovati od jedne veoma opasne bolesti: „Kome se rodi dijete, pa mu prou�i ezan na desno, a ikamet na lijevo uho, ne�e oboljeti od padavice.“

Po pitanju odgoja djeteta Po-slanik a.s. kaže: „Ne može �o-vjek ništa vrjednije i bolje ostaviti svome djetetu od lijepog islamskog odgoja.“

Tako�e kaže: „Pou�avajte (svoju djecu) znanju, jer je odista u tom pou�avanju veliko dobro: traženje znanja je ibadet, ponavlja-nje nau�enog je tespih - slavljenje Allaha, potraga za znanjem je trud na Allahovom putu - džihad, zna-nje je približavanje Allahovoj mi-losti, a pou�avanje drugog koji ne zna sadaka.“

Savjetuju�i Ibn Abbasa r.a. Mu-hammed, a.s. je rekao: „O dje�a�e, nau�it �u te slijede�em: �uvaj Alla-ha, pa �e On tebe �uvati; traži Alla-

ha - na�i �eš Ga ispred tebe; kada se obra�aš - obra�aj se Allahu; kada tražiš pomo� - traži je od Allaha. Znaj, da se svijet �itav sakupi da ti u�ini neko dobro, ne može ti u�i-niti, osim ako je to Allah odredio, i da se cio svijet sakupi da ti naškodi, ne može ti naškoditi, osim ako ti je Allah odredio.“ (Tirmizi )

O klanju kurbana nakon ro�e-nja djeteta Muhammed a.s. kaže: „Kurban koji se zakolje sedmi dan na ime novoro�en�eta jeste naj-bolja garancija za njegovu sre�u, a ujedno time �e od djeteta biti ot-klonjene manje nesre�e.“

Akika je pritvr�eni sunnet za djetetove staratelje koju su u mo-gu�nosti, jer je Allahov Poslanik a.s. tako�e rekao: „Za (život) sva-kog novoro�enog djeteta zalog je njegova akika, koja se kolje sedmi dan po njegovom ro�enju, kad mu se daje ime i brije (šiša) kosa.“ (hadis bilježe Ebu-Davud, Nesai i drugi)

Meso od ovog kurbana raspodi-jeli se na uobi�ajeni na�in na tri di-jela: na rodbinu, komšije, sirotinju i svoju porodicu.

Od obaveza roditelja prema muškom djetetu jeste i obreziva-nje ili sune�enje. Poslanik a.s. kaže: „Pet djela se ubrajaju u vjersku tra-diciju - sunnet Allahovih Poslani-ka: sune�enje muške djece, brijanje stidnih mjesta, skra�ivanje brkova, rezanje nokata i brijanje dlaka pod pazuhom.“

Što se ti�e vremena kada je najbolje izvršiti ovaj propis, li�no nisam naišao na vrijeme koje se preferira ili kojem se daje pred-nost, tako da to može biti bilo koje vrijeme, uz preporuku da to bude što prije, dok je dijete manje, kako bi sa što manje straha podni-

jelo ovaj propis i kako bi se on što prije izvršio, jer pored vjerskog as-pekta i zna�aja, obrezivanje ima i svoju medicinsku, tj. zdravstvenu dimenziju i važnost, tako da sa-vjetujem roditeljima da se u kon-sultaciji sa povjerljivim ljekarima, muslimanima, na�e najpovoljnije vrijeme za obavljanje ovog propi-sa, što bi moglo biti izme�u 4. i 7. godine, a zadnje do 10. godine dje-teta, jer nakon toga se pove�avaju strahovi i stresovi kod djece.

Sve ostalo što je pomenuto u pitanju, tj. „savjeti dobronamjer-nih“, nema nikakve osnove u isla-mu. Ostanak u ku�i 40 dana ili više, unošenje oprane odje�e djete-ta, kao ni crveni konac, ne�e zaštiti dijete ni od �ega ukoliko je naprav-ljen propust prema Allahu dž.š. On je znak sujevjerja i neznanja, te ga treba izbje�i, kao i izvrnute �a-rape. Svrha toga kod onih koji pre-poru�uju jeste da se dijete zaštiti uroka i zla koje mu mogu nanije-ti zlonamjerne i pakosne osobe, putem pogleda ili kontakta sa nje-govom odje�om, ili skretanje pa-žnje osobe koja ga posmatra, kako ne bi dijete bilo povrije�eno nje-nim pogledom, što može biti slu-�aj, jer pri�a o uroku je istinita i ima utemeljenosti u vjeri. Me�u-tim, dužnost je �ovjeku da zašti-ti sebe i svoje dijete od šejtana i pokvarenih džinna i ljudi snagom svoga imana u Allaha, uzdaju�i se i oslanjaju�i na Njega, pribjegavaju-�i Njemu i štite�i se Njime, izvrša-vanjem propisa koje je On naredio i Njegov Poslanik a.s. preporu�io, koje smo prethodno spomenuli, te �estim u�enjem sura: El-Felek, En-Nas, El-Ihlas, El-Fatihe i Aje-tul-Kursijje.


Pozivamo one koji koriste nasilje kao svoj put i program djelovanja kao i njihove u�itelje, inspiratore, organizatore i pokrovitelje da se osvijeste, dozovu pameti, pokaju, napuste stranputicu i vrate u okrilje džemata i srednjeg puta islama koga promovira naša Islamska zajednica: „...i nastavi savjetovati, savjet

�e vjernicima, doista, koristiti.“

OSNOVNI CILJ ŠERIJATA JE DOBROBIT LJUDSKOG RODA

HUTBA REISULEMADR. MUSTAFA-EF. CERI�

Hvala Allahu Uzvišenom na svim Njegovim nimetima

i darovima, posebno na blagodati imana, islama i džemata.

Samo od Allaha Uzvišenog tra-žimo uputu, pomo�, oprost i za-štitu od zla koje je u nama samima i od zla koje je u drugim ljudima. Onaj kojeg Allah uputi na pravi put, niko ga s tog puta ne može odvratiti, a onaj kojeg Allah ne uputi na pravi put, niko drugi ga ne može uaputiti.

Mi svjedo�imo da nema boga osim Allaha i svjedo�imo da je Muhammed a.s. posljednji Allahov poslanik. On je naš uzor, naš milje-nik, naš u�itelj i naš vodi�. Neka su Allahovi blagoslovi i mir na njega, njegovu �asnu porodicu i sve nje-gove ashabe, koji su ga slijedili i podržavali na putu istine i prav-de, koji su se s njim borili za mir i sre�u svakog �ovjeka, kao i na one koji ga budu slijedili na tom putu do Sudnjega dana.

Cijenjeni džema'ate!Na današnji dan, u najodabra-

nijem danu u sedmici, u svetom mjesecu zul-hidždžetu, u kojemu je posebno zabranjeno prolijeva-nje krvi, u prvom od deset muba-rek dana ovog odabranog mjese-ca (kojima se Allah dž.š. zaklinje u Kur'anu: „Tako mi zore i deset no�i!“), dok smo sa svojim misli-ma uz hadžije na njihovom mu-barek putovanju i dok s radoš�u i nestrpljenjem iš�ekujemo dolazak Kurban-bajrama, sve nas je potre-sao i uznemirio gnusni i podmukli teroristi�ki �in napada na Amba-sadu SAD-a u Sarajevu. Najoštri-je osu�uju�i ovaj sumanuti �in kao akt neprijateljstva ne samo prema licima i objektima koji imaju zašti-�eni status prema doma�im i me-�unarodnim zakonima, ali i prema odredbama šerijatskog prava, ve� i kao neprijateljski akt protiv isla-ma, muslimana, Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine, želimo još jednom podcrtati i naglasiti da su sijanje terora, nasilje, širenje mr-žnje i nepovjerenja me�u ljudima i narodima, bez obzira s kojim mo-tivima, pobudama i ciljevima bili u�injeni, globalna pojava i pošast, a ne karakteristika odre�ene rase, nacije, države ili religijske skupine. Ono što nas posebno zabrinjava i �ini ozloje�enim i ogor�enim jeste nasilje, teror i zlo�in koji se �ini u ime vjere, konkretno, u ovom i ra-nijim sli�nim slu�ajevima, u ime islama - vjere mira i milosti (sela-ma i rahmeta). To što se teroristi i zlo�inci kriju iza vjere i vjerskih parola njihov grijeh �ini još težim i opasnijim, zato što pokušavaju dati legitimaciju i opravdanje svo-

jim bezumnim nedjelima, kao onaj za koga se u Kur'anu kaže: „...onaj kome su njegova ružna djela prika-zana lijepim, a i on ih smatra lije-pim...“ (Fatir, 8)

Jasno i nedvosmisleno naglaša-vamo da se u ovom i sli�nim slu�a-jevima radi o najgrubljem vidu zlo-upotrebe islama, podvali i obmani radi diskreditacije islama, musli-mana, Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine kao legla i izvora te-roristi�ke prijetnje na regionalnom i globalnom nivou. Tako�er, po-sebno osu�ujemo pokušaje nekih snaga da instrumentaliziraju i isko-riste ova i sli�na zlodjela za ostva-renje nekih politi�kih i drugih ci-ljeva.

Ovo zlodjelo koje se zlona-mjerno pokušava vezati za islam u o�iglednoj je suprotnosti s u�e-njem Kur'ana, koji izri�ito nagla-šava u suri El-Maide, 32. ajet: „...ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zem-lji nered ne �ini - kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se ne�iji život sa�uva - kao da je svim ljudima život sa�uvao.“

Islamski u�enjaci su saglasni da je osnovni cilj Šerijata dobrobit ljudskog roda koja se ostvaruje za-štitom neophodnih vrijednosti: ži-vota, vjere, razuma, slobode, �asti, potomstva i imovine. U osnovi, sva ljudska bi�a su obuhva�ena ovom zaštitom. Zlodjelo terorizma i na-silja ugrožava sve spomenute te-meljne vrijednosti i zato je suprot-no osnovnom cilju Šerijata.

Svi relevantni savremeni islam-ski autoriteti i institucije najoštri-je osu�uje djela terorizma i nasilja kvalificiraju�i ih kao „širenje nere-da na Zemlji“ (fesad fil-erd) ili „rat protiv Allaha i Njegova Poslanika“, zašta je u islamu predvi�ena naj-strožija kazna. Zato se takvim dje-lima, bez obzira ko ih �inio, ne bori za islam ve� protiv islama i njego-vih principa i vrijednosti.

Znamo da me�u Bošnjacima u domovini i dijaspori ima nasilnih radikalnih i ekstremnih pojedina-ca i grupa, koje neki nazivaju ovim ili onim imenom, a koja ne�emo spominjati poštuju�i kur'anski im-perativ: „...i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima!“ (El-Hudžu-rat, 11)

Ovakvi pojedinci i grupe koji se deklariraju kao muslimani i �esto svojim spoljnim izgledom i ver-balnim iskazima nastoje napadno iskazati formalnu pripadnost isla-mu i privrženost Poslaniku a.s., za-govaranjem nasilja, širenjem mr-žnje i netrpeljivosti prema neisto-mišljenicima i ostalim svojim ne-djelima koje �ine navodno u ime

islama, diskreditiraju ovu �asnu vjeru i njeno u�enje u o�ima najve-�eg broja ljudi - muslimana i nemu-slimana. Posebno sramote i izvr-gavaju ruglu �asni Sunnet Poslani-ka milosti na koji se tako napadno pozivaju. Kao takvi, predstavljaju iskušenje, kako za muslimane tako i za nemuslimane, u smislu izaziva-nja odbojnosti prema islamu, zašta Kur'an koristi termin „fitna“. Po-slanik a.s. je ukorio �uvenog asha-ba Muaza b. Džebela rije�ima: „E fettanun ente, ja Mu'azu?! „Zar �eš biti kušnja (iskušavati vjerovanje kod ljudi), o Muazu?“ samo zato što je kao imam u�e�i sure El-Be-kare previše odužio klanjanje na-maza. Kakvo li tek iskušenje za muslimane i njihovu vjeru, ali i za nemuslimane, predstavljaju zlo�in-ci i nasilnici koji se kriju iza islama i koliku odgovornost preuzimaju na sebe? Ali to o�ito ne uvi�aju ili ne žele da vide.

Pozivamo one koji koriste nasi-lje kao svoj put i program djelova-nja kao i njihove u�itelje, inspirato-re, organizatore i pokrovitelje da se osvijeste, dozovu pameti, pokaju, napuste stranputicu i vrate u okri-lje džemata i srednjeg puta islama koga promovira naša Islamska za-jednica: „...i nastavi savjetovati, sa-vjet �e vjernicima, doista, koristi-ti.“ (Ez-Zarijat,55) U protivnom bojimo se da ne budu poput onih za koje se u Kur'anu kaže: „Kada im se kaže: "Ne remetite red na Ze-mlji!" - odgovaraju: "Mi samo red uspostavljamo!" Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali ne opažaju.“ (El-Bekare, 11-12)

„Ako neko želi veli�inu“, kaže Uzvišeni Allah u Kur'anu,“ - pa - u Allaha je sva veli�ina! K Njemu se dižu lijepe rije�i, i dobro djelo On prima. A one koji imaju hr�ave na-mjere �eka patnja nesnosna, i nji-hovo spletkarenje je rabota bezu-spješna.“ (Fatir, 10)

Bra�o!Kriva, militantna tuma�enja

islama i nasilje u ime njega nisu samo moderna pojava. Oni su se pojavili vrlo rano i od njihove ruke su stradali brojni muslimani uklju-�uju�i veliki broj ashaba i samoga �etvrtog halifu, Aliju r.a. Ni on im nije bio dovoljno dobar musliman. Ali muslimanski ummet je u tim teškim vremenima smogao snage da se okupi oko svojih legitimnih vjerskih i politi�kih autoriteta i po-razi sija�e smutnje nakon �ega im stolje�ima nije bilo traga. Vjeruje-mo da �e tako biti i ovaj put; da �e uvidjeti da je put Zajednice jedini put vjere.

I na kraju ove hutbe citirat �emo pou�an hadis koga su zabilježili imami Ahmed, Buharija i Tirmizi-ja, a u kome se navodi: „Primjer onoga koji poštuje Allahove za-brane i onoga koji prelazi Allahove granice, sli�i primjeru ljudi koji su se ukrcali na la�u. Neki su dobi-li mjesto na palubi, a neki pod pa-lubom. Oni koji su u unutrašnjo-sti la�e, kada bi im zatrebalo vode, prolazili bi pored ovih koji su se nalazili na palubi i na tom putu su od njih bili uznemiravani. Onda su po�eli razmišljati da u svom dije-lu broda probuše rupu da izravno do�u do vode. Ako bi ih oni s pa-lube pustili da tako urade, kaže Po-slanik a.s., svi bi bili potopljeni.“ Nalazimo se na istoj la�i i moramo svi voditi ra�una o tome da je ne-dogovorni pojedinci i grupe ne po-tope svojim postupcima, namjerno ili nenamjerno.

Allahu Svemogu�i, osnaži nas u našoj namjeri da živimo i umremo kao muslimani!

Allahu Sveznaju�i, pou�i nas da živimo u miru i slozi sa našim ko-mšijama!

Allahu Milostivi, nemoj nas ka-zniti za djela neodgovornih ljudi! Amin!

15. NOVEMBAR 2011. 28Glas islamaISLAMSKE TEMEIBRAHIM ED-DUVEJŠ

ONI KOJI SU LIŠENI DOBRO�INSTVA PREMA RODITELJIMA

Kada je Omer ibn Zerr bio upitan o dobro�instvu njegovog sina prema njemu, odgovorio je: „Nikada sa mnom nije hodio danju a da nije bio iza mene, niti no�u a da nije ispred mene, i nikada se nije popeo ni na kakvu površinu a da sam ja ispod nje.“

Ima onih koji su lišeni dobro-�instva prema roditeljima, li-

jepog postupanja sa njima, sjedenja sa njima, kao i podmirivanja njiho-vih potreba. Jadnik je lišen pokor-nosti prema njima koja je poveza-na sa svjedo�enjem da je Uzvišeni Allah Jedan. Allah Uzvišeni, spo-minju�i to dvoje zajedno, kaže: „I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditelji-ma dobro�instvo �inite.“ (En-Ni-sa', 36)

Ovo ukazuje na njihovu važ-nost, kao i važnost ispunjavanja njihovih prava. O, ti koji si lišen dobro�instva prema njima, poslu-šaj! Poslanik a.s. je rekao: „Rodi-telji su srednja vrata u Džennetu, pa ako ho�eš ostani bez njih, ili ih �uvaj.“

Prenosi se od Abdullaha ibn Mubareka da je plakao kada mu je preselila majka, pa su mu pri-govorili za to, ali on odgovori: „Ja znam da je smrt neminovna, ali u Džennetu mi je bilo otvore-no dvoje vrata, a sad se jedna za-tvoriše.“ Poslanik a.s. kaže: „Neka je ponižen onaj, neka je ponižen onaj, i opet neka je ponižen onaj koji doživi starost jednog ili oba roditelja, a ne u�e u Džennet!“ (Sahihu'l-Muslim) Poslanik a.s. je tako�er rekao: „Ko želi da lahko do�e do opskrbe i da bude uti-cajan, neka pazi svoje bližnje.“ (Muttefekun alejhi)

Pa kakve su samo blagodati li-šene neke osobe koje su nemarne prema dobro�instvu svojim rodi-

teljima...Dobro�instvo prema roditelji-

ma onda kada presele ogleda se u: dovama za njih, posje�ivanju nji-hovih prijatelja i ispunjavanju nji-hovih obe�anja. Doista, slušaju�i pri�e o neposlušnosti prema rodi-teljima, srce bi od tuge moglo pu�i, a duša od žalosti uvehnuti! O, ti koji si lišen dobro�instva prema njima! Doista, neposlušnost prema roditeljima spada u velike grijehe, a onaj ko je neposlušan roditeljima ne�e u�i u Džennet, lišio je sebe uspjeha na dunjaluku, možda �e ga kazna ubrzo zadesiti, a možda mu i djeca stradaju zbog toga, jer nagra-da ili kazna shodna je u�inku.

Ebu Hurejre r.a. ne bi ni ušao ni izašao iz ku�e, a da ne poselami majku, nosio je i spuštao, a ona je bila stara i slijepa.

Ibnu'l-Hanefi bi oprao glavu svojoj majci, o�ešljao, poljubio, a potom oknio (obojio knom).

Alija ibn Husejn je bio jedan od najve�ih dobro�initelja prema majci. Nikada ne bi jeo sa njom, a kada su ga upitali zašto, odgovorio je: „Bojim se da bih, kada bi njeno oko zaželjelo nešto od hrane, ja to ne znaju�i pojeo i na taj na�in ne-poslušan prema njoj bio.“

Jedne no�i Musa'rova majka za-tražila mu je vode, ali kad on do�e sa vodom zate�e je spavaju�i, te je tako ostao da �eka pored nje sve dok nije svanulo.

Kada je Omer ibn Zerr bio upi-tan o dobro�instvu njegovog sina prema njemu, odgovorio je: „Ni-

kada sa mnom nije hodio danju a da nije bio iza mene, niti no�u a da nije ispred mene, i nikada se nije popeo ni na kakvu površinu a da sam ja ispod nje.“

Tražimo oprost od Allaha zbog našeg postupanja prema roditelji-ma i tražimo zaštitu kod Njega od lišenosti.

Dragi slušaoci, sada �u vam na-vesti skorašnje naslove iz jedne brošurice pod nazivom „Zbog vas �e ispaštati vaša djeca“, a koji su, ustvari, sadašnje stanje: sin koji je pokušao pobje�i iz bolnice kako se ne bi pokorio svom ocu; drugi koji se oslobodio svoje majke ba-civši je na smetlište; sin koji je škr-tario svojoj majci sto rijala kolika je bila vrijednost prstena koji joj se svidio, ve� je uzeo prsten i bacio ga od sto prodavca; k�erka koja je istjerala svoju majku iz ku�e; druga koja se naljutila kada je saznala da �e majka živjeti sa njom... Ovo su samo naslovi pri�a današnjice, a tek detalji ranjavaju srca i duše, a svi smo Allahovi i Njemu se vra�a-mo. Tražimo zaštitu kod Njega od stanja ovih koji su lišeni i koje �eka kazna i na dunjaluku i na Ahiretu.

Gospodaru, oprosti nama i ro-diteljima našim, nagradi ih najve-�om nagradom i pomozi nam u dobro�instvu prema njima. Gos-podaru moj, uzdigni ih na ve�e ste-pene i Svojom miloš�u ih u�ini sta-novnicima Firdevsa.

Prevela i priredila: Selma Plojovi�

ISLAMSKE TEME ISLAM-IMAN.COM

Prenosi Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik

a.s. rekao: „Ko obavi hadž i tokom njega ne bude imao snošaj sa ženom niti bude go-vorio ružne rije�i, vratit �e se �ist od grijeha kao na dan ro-�enja.“ (Buhari i Muslim)

Amr ibn el As kaže: „Nakon što je Allah dž.š. usa-dio islam u moje srce, došao sam Allahavom Poslaniku s.a.w.s. i rekao: „Pruži ruku da ti se zakunem na vjernost“ - pa je on to uradio, a ja su-stegoh svoju ruku, pa mi on re�e: „Šta želiš Amre?“ Rekoh mu: „Zaklinjem ti se pod jed-nim uvjetom.“ On upita: „Pod kojim?“ „Da mi bude oprošte-no“ - rekoh. Onda Poslanik a.s. re�e: „Zar ne znaš da pri-hvatanje islama briše sve gri-jehe u�injene prije, da Hidžra briše sve grijehe prije nje i da hadž briše sve grijehe u�injene prije njega?“ (Muslim)

Prenosi se od Abdullaha ibn Mesuda r.a. da je rekao Poslanik s.a.w.s.: „�inite hadž i umru jedno za drugim jer ui-stinu oni poništavaju siromaš-tvo i grijehe kao što kova�ki mijeh �isti željezo, zlato i sre-bro od ne�isto�e, a za primljen hadž nagrada može biti samo Džennet.“

Džennet je nagrada za hadž

Ebu Hurejre r.a. je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik s.a.w.s.: - Umra do umre briše grijehe u�injene izme�u njih, a za primljen hadž nagrada može biti samo Džennet.“ (Buhari i Muslim)

Džabir r.a. prenosi da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Ova je ku�a stub islama, pa ko naumi da je posjeti, bilo u svojstvu hadžije ili mu'temira (mu'temir je onaj ko u�ini umru), osiguran mu je Džennet kod Allaha dž.š. ako umre, a ako ga Allah dž.š. vrati ku�i, vratit �e ga s nagra-dom i blagodatima.“ (Prenosi Ibn Džurejdž s dobrim nizom prenosilaca)

Izvor: „Fikhus-Sunnah“

Autor: Šeih Sejid Sabik

Priredio: Ummu Sumejja Rejhana

HADŽ BRIŠE GRIJEHE

29 Glas islamaBROJ 224/GOD. XV PRIREDIO: SEAD EF. JASAVI�ISLAMSKE TEME

U �EMU JE NUŽNO NARE�IVATI DOBRO I ODVRA�ATI OD ZLA

Nare�ivanje dobra i odvra�anje od zla �ini od �ovjeka ne samo to da se odbije od zla i loših stvari, ve� ga �ini i borcem za dobro, osobom koja se transformira u afirmistu svih pozitivnih vrijednosti u jednom društvu. Duša nakalemljena dobrom, pro�iš�ena od zla postaje korisnim �lanom svoje zajednice i od nje ljudi odmah mogu vidjeti

hajra poput nakalemljene vo�ke, lijepo obra�ene, od koje se o�ekuju krupni i ukusni plodovi.

Islam je došao radi upute �o-vje�anstva dobroti, ljepoti i

pravome putu. Islam traži od ljudi da streme svakoj vrsti perfekci-je i savršenosti, sprovode�i Božju uputu i mudrost u svom svakod-nevnom životu, uskla�uju�i svoj um i razum, svoju dušu i tijelo, svoje stavove, misli i osje�aje sa Allahovim dž.š. propisima i odred-bama.

Nije bilo dovoljno dostaviti Objavu samo Muhammedu s.a.w.s., ve� je li�no on bio najviše angaži-ran i zadužen za dostavljanje Božje rije�i ljudima na Zemlji, a nakon njega tu obavezu prenošenja Božje upute preuzimaju ashabi, pa zatim oni koji se za njima povode, pa oni koji se za njima povode, sve do naših dana.

Dostavljanje Božje Objave je nužno, ali ono samo po sebi nije cilj, ve� je cilj svega sprovedba Allahove dž.š. rije�i na Zemlji, u svakoj sferi našega života, te živje-ti i umirati u skladu sa Allahovom voljom.

Najbolji na�in pomo�u kojeg se Allahova dž.š. Objava može sprovesti na Zemlji jeste baviti se, iskreno i ispravno, institucijom na-re�ivanja dobra i odvra�anja od zla, što je bila glavna preokupacija svih Božjih poslanika i svih njihovih sljedbenika.

Nare�ivanje dobra i odvra�anje od zla je put Allahovih poslanika i Njegovih dobrih robova. To je ve-li�anstveni propis �ijom sproved-bom dobijamo uspostavu vjere sa svim svojim postulatima i pravi-lima. Putevi bivaju bezbjedni, za-rada sigurna, nasilje zaustavljeno, zemlja se izgra�uje, od neprijatelja se �uva i brani i sve u životu kre�e se naprijed, onako kako to Allah dž.š. ho�e!

1. Nare�ivanje dobra i odvra-�anje od zla je prvashodno nužno i potrebno u domenu akide – iskre-ne vjere i ispravnog ubje�enja, gdje je nužno raditi na širenju ispravnog islamskog ubje�enja i vjerovanja, koje je u skladu sa samom priro-dom i fitrom �ovjeka.

Islamsko vjerovanje po�iva na na�elu poricanja svega što se obo-žava mimo Allaha dž.š. (el-kufru bil-tagut), uz potvrdu imana i iskrene vjere prema Allahu dž.š. (el-imanu billah). Islamsko vjero-vanje traži od vjernika iman u gajb – vjeru u nevidljivi svijet koji je oli�en u melekima, knjigama, po-slanicima, Sudnjem danu i Bož-jem odre�enju. Islamsko vjerova-nje upoznaje svakog �ovjeka sa njegovim pravima, ali i sa njegovim obavezama, kako prema Allahu dž.š., tako i prema svome okruže-nju i prema samome sebi. Islamsko vjerovanje insistira na iskrenosti u svakom aspektu našega života, kako u ibadetu Allahu dž.š., tako i u poslovanju i odnosu prema Alla-hovim stvorenjima! Islamsko vje-rovanje traži od muslimana iskren odnos prema svim Božjim poslani-cima, a pogotovu prema posljed-njem od njih, Muhammedu s.a.w.s., zahtijevaju�i od nas da ga slijedi-mo u svakom domenu života gdje nam se to nare�uje ili preporu�uje. Islamsko vjerovanje traži od �ovje-ka da se preda ilmu i znanju, u�e-nju, studiranju i iš�itavanju Božje rije�i oli�ene u Objavi i Božjeg djela oli�enog u svemu stvorenom. Sve se to iš�itava, istražuje i prou-�ava, nakon �ega se dolazi do nemi-novnog rezultata koji glasi: „Allaha dž.š. se najviše boje u�eni!“

Hafiz Ibnul-Kajjim el-Dževzij-je kaže: „Šerijat se temelji na mu-drosti i interesima ljudstva, kako ovog tako i budu�eg svijeta. Še-rijat je sav pravda, sav je rahmet i milost Božja. Šerijat je sav od in-

teresa i koristi ljudstvu. Šerijat je sama mudrost. Svako pitanje koje izlazi iz okvira pravde u nepravdu, iz milosti u kaznu, iz koristi i inte-resa u štetu, iz mudrosti u glupost –nije Šerijat, iako �e to neko na-zivati Šerijatom zbog svog te'vila – pogrešnog rezonovanja i tuma-�enja Šerijata. Šerijat je sušta uspo-stava pravde me�u ljudima i sami-losti me�u stvorenjima. Šerijat je Allahova sjena na Zemlji, mudrost koja najbolje i najiskrenije upu�uje na Njega i na istinitost poslanstva Njegovog Poslanika s.a.w.s. Šeri-jat je svjetlo pomo�u kojeg gledaju oni koji o�i imaju i kojim se upu�u-ju oni koji su upu�eni. Šerijat je ap-solutni lijek za svaku bolest i pravi put za one koji misle hoditi pravim putem. Šerijat je radost oka, život srca, slast duša. Šerijat je život, hrana, lijek, svjetlo, iscjeljenje, �u-vanje. Šerijat je dobro ovoga svijeta i svako dobro proizilazi iz njega i nastaje pomo�u njega...“ (Pogledaj: I'ilamul-Muvekki'in, 3/3)

Vjera je klju�ni aspekt ljudsko-ga života. Ona pomaže �ovjeku da realno prihvati prilike u kojima živi i ne podlegne nevoljama i teško�a-ma koje život nosi sa sobom. �o-vjek se ra�a, živi i umire sa vjerom. Koliko god se daleko vratili u po-vijest, utvrdit �emo da je vjera bila redovan pratilac �ovjeka na Zemlji.

�ovjeku je potrebna vjera jer je ona dio njegove prirode. �ovjek ima potrebu za njom (vjerom), jer je on duhovno bi�e, te samim tim ima potrebu za duhovnom hra-nom. Dokaz o potrebi vjere jeste upravo taj da je ona postojala od nastanka svijeta, da je �ovjek od svog po�etka uvijek tragao za naj-višim Bi�em.

No, pored povijesnih dokaza, naša vjera nam daje odgovore na brojna životna pitanja na koja da-našnje društvo ne može odgovori-ti. Neka od pitanja �iji se odgovor može na�i u vjeri su: - Kako smo nastali? Moderna nauka još uvijek traga za tim odgovorom. - Odakle dolazi �ovjek? Pitanje na koje fi-lozofija i današnje moderne nauke ne mogu dati niti jedan konkretan i pouzdan odgovor. - Zašto posto-jimo? - Šta je nakon smrti? I još brojna druga sli�na pitanja na koja �ovjekov um ne može dati odgo-vora.

Pošto se naš život sastoji od li-jepih i ružnih trenutaka, vjera nas u�i kako �emo se ponašati u razli-�itim uvjetima. Vjera nas upu�uje na pravi put, u�i nas i hrabri, ulije-va snagu i pouzdanje, jednostavno

- ona je naša duhovna snaga koja nam je potrebna. Ona je naš izvor sre�e i zadovoljstva. �ovjek nije samo materijalno bi�e nego i du-hovno, pa mu je potrebna i duhov-na „hrana“, a ta „hrana“ je vjera.

Dakle, islam je oli�enje svake istine i pravde, islam je borba pro-tiv svake neistine i nepravde i pr-vashodno se u tome ogleda pro-pis nare�ivanja dobra i odvra�anja od zla!

2. Nare�ivanje dobra i odvra-�anje od zla je nužno i potrebno u domenu ahlaka, razvijanja morala i lijepog ponašanja kod ljudi, kako na relaciji �ovjeka i njegovog okru-ženja, tako i na relaciji �ovjeka sa samim sobom i sa Allahom dž.š.

Nare�ivanje dobra i odvra�anje od zla priprema samog �ovjeka i cjelokupno društvo na to da pobi-jede same sebe i da savladaju svoje strasti i pohote. Moral �ini �ovje-ka takvim da je u stanju savladati svoju pohlepu i gramzivost koja ga može u životu itekako srozati.

Ljudska duša je nalik biljki: voli da se razvija, da ide u širinu i vi-sinu, ako se oko nje na ispravan na�in poradi, pa se zalijeva i od korova trijebi. Duša je nebeskog karaktera, zato ona voli dobro, pa ako joj se naredi dobro i dobru se primakne, i ako joj se zabrani zlo i od zla se odbije – duša na pravi na�in izdanke svoje pruža prema nebu, daju�i svoje ukusne plodove.

Nare�ivanje dobra i odvra�a-nje od zla �ini od �ovjeka ne samo to da se odbije od zla i loših stvari, ve� ga �ini i borcem za dobro, oso-bom koja se transformira u afir-mistu svih pozitivnih vrijednosti u društvu. Duša nakalemljena do-brom, pro�iš�ena od zla postaje korisnim �lanom svoje zajednice i od nje ljudi odmah mogu vidjeti hajra poput nakalemljene vo�ke, li-jepo obra�ene, od koje se o�ekuju krupni i ukusni plodovi.

Enes b. Malik r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „Ima ljudi koji su pravi klju�evi dobra a katanci zla, a ima ih i ta-kvih koji su pravi klju�evi zla a ka-tanci dobra! Blago onome kome je Allah dž.š. dao klju�eve dobra u ruke, a teško onome kome je Allah dž.š. dao katance u ruke!“ (Ha-sen-Sahih, Sunen, Ibnu Madždže, br. 237)

Nastavit �e se...


�injenica je da su muslimani danas podijeljeni po raznim kriterijumima. Tragedija je u tome što u islamu za tu podjelu uop�e ne postoji osnova. Islam promovira �vrsto jedinstvo me�u njegovim sljedbenicima. �asni Kur’an kaže: „Svi se �vrsto držite za Allahovo uže i ne razjedinjujte se!“ (Ali Imran, 103)

ISLAMSKE TEMEDR. ZAKIR NAIK

ZAŠTO SU MUSLIMANI PODIJELJENI NA SEKTE I PRAVNE ŠKOLE

Ako je Allahov Posla-nik s.a.v.s. je rekao:

„Moj ummet �e se podijeliti na 73 skupine“ – što nipošto ne zna�i da nam je nare�eno da se dijelimo u skupine. Naš je zadatak �uvati jedinstvo muslimana.

Ako svi muslimani na svijetu vjeruju u jedan isti Kur’an, otkud ovoliki broj sekti i razli�itih pravnih škola u islamu?

Muslimani bi trebali biti jedinstveni

�injenica je da su musli-mani danas podijeljeni po ra-znim kriterijumima. Tragedi-ja je u tome što u islamu za tu podjelu uop�e ne postoji osnova. Islam promovira �vr-sto jedinstvo me�u njegovim sljedbenicima. �asni Kur’an kaže: „Svi se �vrsto držite za Allahovo uže i ne razjedi-njujte se!“ (Ali Imran, 103)

Koje je to uže koje se spo-minje u ovom ajetu? To je �asni Kur’an. Kur’an je uže za koje se trebaju držati svi pripadnici islama. Pomenuti ajet isti�e još jednu napome-nu. Osim držanja za Allaho-vo uže, napominje se „ne ra-zjedinjujte se“. Na drugom mjestu �asni Kur’an kaže: „O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Po-slaniku.“ (En-Nisa’, 59)

Svi muslimani moraju sli-jediti �asni Kur’an i vjero-dostojne Poslanikove hadise i nipošto se ne smiju razje-dinjavati.

Sekte i izdvajanja su islamom zabranjeni�asni Kur’an kaže: „Tebe

se ništa ne ti�u oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah �e se za njih pobrinuti. On �e ih o onome što su radili obavi-jestiti.“ (El-En’am, 159)

Uzvišeni Allah nam na-re�uje da se ogradimo od onih koji ovu vjeru dijele na sekte. Me�utim, kada danas upitate bilo kojeg muslima-na: „Ko si?“ – on �e re�i: „Ja sam sunnija“ ili „Ja sam šiija.“ Neki sebe zovu hanefijama, neki šafijama, neki hambeli-jama. Ima i onih koji se svr-stavaju u deobandije ili u ba-relvije!

Naš Poslanik je bio MUSLIMAN

Ako vas bilo ko upita: „Ko si ti?“, odgovorite: „Ja sam MUSLIMAN, a nisam ni hanefija, ni šafija!“ �asni Kur’an kaže: „A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori: - Ja sam, doista, musliman!“ (Fussilet, 33)

Ovdje nam Kur’an jasno poru�uje da se moramo de-klarirati samo kao muslima-ni.

Allahov Poslanik s.a.v.s. je izdiktirao pisma koja su bila namijenjena nemusli-manskim vladarima, u kojima ih poziva da prihvate islam. U tim spismima pomenuo je kur’anski ajet: „Reci: "O sljedbenici Knjige, do�ite da se okupimo oko rije�i, i nama i vama zajedni�ke, da nikoga osim Allaha ne obožavamo, da Mu ništa ne pridružuje-mo, i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne smatra-mo!" Pa, ako se oni okre-nu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi muslimani!''“ (Ali Imran, 64)

Poštujte sve velike islamske u�enjake

Moramo poštivati sve ve-like islamske u�enjake, me�u koje spadaju �etiri imama: Ebu Hanife, Šafija, Malik i Ahmed ibn Hambel, neka je Allahov rahmet na sve njih. To su bili veliki islamski u�e-njaci. Neka ih Uzvišeni Allah nagradi za njihov trud i nji-hova djela. Nije nikakav pro-blem ako neko slijedi mi-šljenja imama Ebu Hanife ili imama Šafije, ali ako vas neko upita: „Ko si?“, jedini odgo-vor koji je ispravan jeste: „Ja sam musliman.“

Neko �e do�i sa protu-

argumentom koriste�i hadis kojeg bilježi Ebu Davud u Sunnenu, broj 4579, u kome stoji da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Moj ummet �e se podijeliti na 73 sekte.“ Ovaj hadis nas samo obavje-štava o onome što �e se desi-ti u budu�nosti. Ovo nipošto ne zna�i da nam je Poslanik s.a.v.s. poru�io da bismo tre-bali raditi na tome da posti-gnemo podjelu ummeta na 73 sekte! �asni Kur’an nam izri�ito zabranjuje odvajanje u sekte. Oni koji iskreno sli-jede Kur’an i vjerodostojni hadis i ne dijele se u sekte, na pravom su putu. U Tirmizi-jinoj zbirci hadisa, u hadisu broj 171 stoji da je Vjerovje-snik s.a.v.s. rekao: „Podijelit �e se moj ummet na 73 sku-pine, sve �e u Džehennem, osim jedne!“ Ashabi su upi-tali Poslanika s.a.v.s. koja �e to skupina biti, a on je od-govorio: „To je skupina koja slijedi ono na �emu smo ja i moji ashabi.“

�asni Kur’an na nekoli-ko mjesta ponavlja nared-bu: „Pokoravajte se Allahu i Njegovom Poslaniku!“ Pravi musliman slijedi samo �asni Kur’an i sahih-hadis. Može-te slijediti mišljenje bilo kog u�enjaka sve dokle su mu mi-šljenja bazirana na Kur’anu i Sunnetu. Ako ne�ija mi-šljenja po�inju odstupati od Kur’ana i vjerodostojnog ha-disa, takva mišljenja nema-ju svoju težinu, bez obzira koliko u�en bio onaj koji ih iznosi.

Kada bi svi muslimani sa razumijevanjem pro�itali Kur’an i prou�ili sahih-hadi-se, Allahovom voljom, ovaj ummet bi bio jedinstven i ve-�ina naših razlika bi nestalo.

Preveo: Senad Redžepovi�

ISLAMSKE TEME PRIREDIO: SENAD REDŽEPOVI�

Tražim zaštitu u Božjim savršenim ri-je�ima od pakosti svega što je stvorio.

Zahvaljujem Bogu mnogobrojnom i lije-pom zahvalom, punom blagoslova, obasutom blagoslovom onako kako voli naš Gospodar i kako je zadovoljan.

Allahu, zaštiti me od brige i žalosti. Bože, otvori nam vrata Svoje Milosti i

olakšaj nam vrata Tvoje nafake!Bože, u�ini me strpljivim! Nema boga

osim Velikog i Blagog Allaha, nema boga osim Gospodara �asnog prijestolja!

Allahu, utje�em Ti se od stara�ke slabosti, od lijenosti, duga i grijeha.

Bože, utje�em Ti se od teške nesre�e, ne-sretnosti, ružna udarca sudbine i da mi se ne-prijatelji svete!

Bože, utje�em Ti se od ružnih �udi, želja i bolesti.

Bože, udijeli nam toliko bojazni prema Tebi koliko �e nas sprije�iti da Ti ne griješimo. Udijeli nam toliko pokornosti prema Tebi ko-liko �e nas dovesti do Tvog Dženneta. Po�a-sti nas sluhom, vidom i snagom sve dok nam život traje. Daj nam da s tim blagodatima i snagom i umremo.

Slava Tebi, Allahu, i svaka hvala! Nema boga osim Tebe! Od Tebe oprosta tražim, Tebi se kajem i obra�am!

Allahu, ja sam Tvoj rob, sin roba Tvoga i robinje. Moj per�in je u Tvojoj vlasti. Osuda Tvoja u pogledu mene važi i prolazi. Tvoja odredba za mene je pravedna. Molim Te sva-kim Tvojim imenom kojim Si Sebe nazvao, ili kojim Si ma koga od Svojih stvorenja nau�io, ili koje Si u Svom tajnom znanju zadržao, da u�iniš Kur'an �asni prolje�em moga srca i nje-govim svjetlom, da njime odstraniš moju ža-lost i odagnaš moje brige!

Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti Si moj Za-štitnik na ovom i na budu�em svijetu. Daj mi da umrem kao musliman i udruži me sa do-brim ljudima!

Gospodaru, popravi mi vjeru, koja je moja glavnica. Popravi mi ovaj svijet, jer na njemu živim. Popravi mi budu�i svijet, jer ka njemu idem. Poživi me dok mi je život dobar, a daj mi smrt kad mi smrt bude dobra. Daj da mi život bude pove�anje u svakom dobru, a moja smrt mir i spas od svakog zla.

Bože, molim Te da mi pokloniš zadovolj-stvo poslije udarca sudbine, ugodni život po-slije smrti, slast gledanja u Tvoje lice i ljubav za susretom s Tobom bez nevolje koja bi mi štetila i kušnje koja bi me zavela.

Bože, molim Te za bereket u sluhu, vidu, duši, tijelu, u �udi i naravi, u porodici, u živo-tu i smrti i u cijelom poslu. Gospodaru, primi moja dobra djela i molim Te za visoke stepene u Džennetu!

Allahu, Gospodaru moj, daj zdravlje mome tijelu! Nema drugog boga osim Tebe!



Gospodaru, Koji otklanjaš brige, ublažuješ tugu, odazivaš se dovi potištenih, Koji si Mi-lostiv i Samilostan na dunjaluku i na Ahiretu, smiluj mi se takvom miloš�u koja �e mi biti dovoljna da se nikome drugom ne obra�am za milost osim Tebi.

Allahu, utje�em Ti se da pod starost posve ne iznemognem.

Allahu ne dozvoli da me šejtan na samrti ne obori!

Amin!

DOVE SMIRENJA I UTJEHE


Poslanik s.a.w.s. je posljednji dio svog dana, kasne no�ne sate, provodio u ibadetu. Prenosi se da je Aiša r.a. rekla: „Naš Poslanik bi no�u klanjao dok mu noge ne bi otekle.“ Kada je neko upitao: „Allahov Poslani�e, Allah ti je oprostio prošle i budu�e grijehe, pa zašto se i

dalje toliko mu�iš“, odgovorio je: „Zar da ne budem zahvalan rob?“

ISLAMSKE TEME IHSAN-EF. EMINOVI�

JEDAN DAN U POSLANIKOVOM ŽIVOTU (II DIO)

Opisati samo 24 sata, tj. jedan dan, u živo-

tu neke osobe bilo bi u potpu-nosti nedovoljno da tu osobu upoznamo, zato što se skoro nijedan dan ne proživi u potpu-nosti isto kao drugi. Taj zadatak postaje teži kada je u pitanju izuzetna osoba poput našeg Po-slanika a.s. Uprkos težini ovog zadatka, pokušao sam opisati dan dijele�i ga na odre�ene pe-riode i navode�i ono što se iz-vršavalo u tim periodima, �ak i ako se to nije doga�alo u istom danu, a na osnovu povjerljivih izvora.

Obzirom na to da su se dani u Poslanikovo a.s. vrijeme pro-vodili oko džamije i bili usmje-reni na namaze, podijelio sam dan na periode pet dnevnih na-maza. Zato što su kasni no�ni sati imali poseban zna�aj za Po-slanika a.s. i one koji ga slijede, i njih sam uklju�io kao poseban period dana.

Ve�erVe�er nas podsje�a da �e

poput mnogih stvorenja koja umiru na kraju ljeta i �ovjek umrijeti jednog dana i da �e svijet biti uništen na po�etku Sudnjeg dana. U tom trenutku ljudska duša želi stajati u prisu-stvu onog koji sve to ostvaruje i izgovaraju�i „Bog je najve�i“ ostaviti sve prolazno ustranu i slaviti Ga i još jednom o�ito-vati Njegovu veli�inu. U ovoj želji, Poslanik a.s. je �esto po-�injao �ekati akšam namaz još prije zalaska sunca i �im bi se ezan za�io stao bi pred Allaha. Poslije farza klanjao je i dva do šest rekata sunneta i to je pre-poru�io da se �ini.

Poslije akšama Poslanik a.s. bi okupio porodicu kod one supruge kod koje �e provesti tu no� i otpo�eo bi porodi�ni raz-govor. Poslanikova a.s. ku�a je postala sredina u kojoj u�enje i pou�avanje nikada nije pre-stajalo, ni za njegovog života ni poslije. Nakon Poslanikovog a.s. preseljenja, njegove supru-ge su nastavile ove aktivnosti, otvaraju�i ih za širi krug ljudi. Poslanikov a.s. porodi�ni život je imao veliku ulogu u prenoše-nju nekih posebnih propisa za žene, kao i mnogih op�ih pro-pisa islama, a u tome su veoma zna�ajni bili upravo ovi „ve�er-nji razgovori“. Oni su bili neka vrsta škole i izvorište za mnoge nenadmašne u�enjake, s Aišom r.a. na �elu. Naravno, nije se razgovaralo samo o znanju, ra-

zvijala se privrženost me�u �la-novima porodice koji su dolazi-li iz razli�itih sredina i kultura, s razli�itim karakterima, svi su se zbližavali i zajedni�ki težili da Poslaniku a.s. olakšaju slatki teret poslanstva, s vremena na vrijeme su se me�usobno šali-li... Ukratko, stvarana je atmos-fera potrebna sretnoj porodici.

No�U vrijeme jacije namaza sve

je obavijeno tamom. Ono što se vidi po danu kao da više ne postoji, kao da sada, nakon �o-vjeka koji je preselio, umire i zaboravlja se i sve ono što je posjedovao. Kao da nam se pre-do�ava potpuni kraj zemaljskog života koji je iskušenje. Veli�i-na Svemogu�eg se još jednom ukazuje �ovjeku koji je �esto kao zakopan u onom što ga okružuje. Jer Allah s lako�om okre�e, piše, briše i mijenja dan i no�, ljeto i zimu, ovaj svijet i budu�i, poput stranica knjige. �ovjek kojem se sada budu�-nost �ini mra�nom, bez nade, slab i potreban, u ovo vrije-me obavlja namaz, okre�e se, oslanja i utje�e Allahu dž.š., istinskom Prijatelju �ija je mo� sveobuhvatna. �ovjek i prije sna, koji nalikuje smrti, klanja namaz da bi završio svoj dan dobrom.

Poslanik a.s. je predvodio ashabe u namazu i ako nije bilo nekih važnih situacija povukao bi se na po�inak bez razgovora. Prije spavanja je u�io dove koje su uvijek imale veoma važno mjesto u njegovom životu. Aiša r.a. prenosi dove i obi�aje Posla-nika a.s. prije spavanja: „Posla-nik a.s. bi svaku no� kad legne skupio dlanove, puhnuo u njih i prou�io sure Ihlas, Felek i Nas, a onda bi rukama dotakao svaki dio tijela po�evši od glave i to bi ponovio tri puta.“ Naravno, možemo na�i i druge preporu-ke i prakse na ovu temu, kao na primjer jednu koju prenosi Alija r.a.: „Poslanik je preporu-

�io Fatimi i meni: - Kad legnete u postelju, prou�ite po 33 puta Allahu ekber, subhanallah i el-hamdulillah.“ Kada je Alija r.a. rekao da više nikada nije propu-stio da to uradi, neko je upitao: „�ak ni u no�i Siffina“, a on je odgovorio: „Da, ni tada...“

Kasna no�Kasno no�no doba podsje-

�a �ovjeka na zimu, kabur i berzah, na to koliko njegova duša ovisi o milosti Allaha dž.š. Zbog toga je no�ni namaz ne-zamjenjiv izvor svjetlosti koja �e osvijetliti naš put u no�i ka-bura i tami berzaha.

Poslanik s.a.w.s. je posljed-nji dio svog dana, kasne no�ne sate, provodio u ibadetu. Pre-nosi se da je Aiša r.a. rekla: „Naš Poslanik bi no�u klanjao dok mu noge ne bi otekle.“ Kada je neko upitao: „Alla-hov Poslani�e, Allah ti je opro-stio prošle i budu�e grijehe, pa zašto se i dalje toliko mu�iš“, odgovorio je: „Zar da ne budem zahvalan rob?“

Poslanik Muhammed s.a.w.s. se odmarao nakon no�nog na-maza i ustao bi na sabah na poziv mujezina. Bilal je u�io ezan prije zore i budio ljude na sehur i no�ni namaz, a Ab-dullah ibn Ummi Mektum je u�io ezan u zoru, ozna�avaju-�i nastupanje vremena za sabah namaz.

Zaklju�ak

Svakodnevni život Mu-hammeda s.a.w.s. se može ana-lizirati iz raznih uglova, me�u-tim, kako god mu se pristupi, prona�i �emo djela, obi�aje i ri-je�i koje �e uputiti cijelo �ovje-�anstvo. U vremenu u kojem se svakodnevni život pretvorio u no�nu moru, kako su sretni oni koji mogu izu�iti Poslani-kov a.s. život i izvu�i pouke iz njega!

ISLAMSKE TEMEPREPOROD.COM

Me�u najzanimljivijim vijestima su danas one koje tretiraju bra�ne odnose po-

znatih ljudi. Kada vjernik zauzima stav o ta-kvim pitanjima, on mora biti na tragu Kur'ana i Sunneta, jer „�ovjeku je dovoljno laži samo da prenosi sve što �uje“, jasno nam poru�uje Po-slanik a.s.

Rekao je Gospodar Plemeniti: „O vjerni-ci, ako vam nekakav nepošten �ovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u nezna-nju nekome zlo ne u�inite, pa da se zbog onoga što ste u�inili pokajete.“ (El-Hudžurat, 6) Rije� fasik Korkut prevodi kao nepošten �ovjek, a ona još zna�i: grješan, bezbožan, razvratan, ne-moralan, poro�an itd. Allah se ovdje ne obra�a biljkama niti životinjama, niti neživoj prirodi. On se obra�a najodabranijim stvorenjima – lju-dima, i to ne bilo kojim ljudima, ve� onima koji vjeruju u Njega, u meleke, u knjige, u poslani-ke, u Sudnji dan i u Božje odre�enje. Obra�a se, dakle, nama. Doziva nas i traži da svaku vijest, novost, izvještaj i saop�enje ne primamo zdravo za gotovo. Naprotiv, nare�uje nam da je kriti�-ki promatramo, tj. da je razjasnimo, rasvijetli-mo, razbistrimo i jasno raspoznamo. Danas in-formacije veoma brzo kruže internetom, elek-tronskim i printanim medijima. Jeste li se kad zapitali ko plasira i širi te vijesti i informacije? To su obi�ni ljudi, od krvi i mesa. Ima ih koji su moralni, pošteni, iskreni i pravedni, ali nerijet-ko mnogi od njih su bezbožni, nemoralni, po-ro�ni, razvratni i grešni, oni na koje nas je Mi-lostivi upozorio u citiranom ajetu. „�ovjeku je dovoljno laži samo da prenosi sve što �uje“, jasno nam poru�uje Allahov Miljenik s.a.w.s. Koliko smo dosljedni ovih rije�i, odgovorimo sami sebi. Koje se vijesti danas najviše �itaju i najbrže šire? Da li su one pozitivne ili negativ-ne? Koliko ste puta �uli ili pro�itali da je neko nekome spasio život? Da je neko zasadio vo�ku ili o�istio korito rijeke? Ima li studenata sa pro-sjekom 10? Postoje li kod nas sretne porodice, ure�ene mahale, uspješne firme? Ima li ovdje me�unacionalne i me�ureligijske tolerancije? Naravno da sve to postoji, ali se o tome malo ili nimalo govori. A, zašto bi se i govorilo kada to šejtanu i njegovim poslušnicima ne odgova-ra. Njima više odgovara i zadovoljni su kada se šire vijesti i informacije o bra�nim izdajama, preljubama, mitu, korupciji, kra�i, me�uetni�-kim sukobima i sl. Me�u najzanimljivijim i naj-bombasti�nijim vijestima su danas one koje tre-tiraju bra�ne odnose poznatih ljudi. „On ju je izdao, ona ga je prevarila, razvode se“ i mali mi-lion sli�nih primjera. �ovjek sve to �ita i sluša, pa ne može biti ravnodušan, nego mora zauzeti stav o tome, jer je to pri�a koja kruži po sara-jevskim kuloarima. Kada vjernik zauzima stav o takvim pitanjima on mora biti na tragu Kur'ana i Sunneta, jer bi u suprotnom mogao zapasti u golemu nevolju. Vijest da je neko po�inio pre-ljubu, posebno ako je u braku, velika je i opasna poput bolesti. Jednu takvu vijest treba provje-riti toliko da ne ostane niti jedan trag sumnje u njenu istinitost. Zašto? Zato što se �ovjek, koji optuži vjernicu za blud, a pritom nema �etiri svjedoka (a ko ih danas ima), slovom Kur'ana kažnjava sa �etrdeset udaraca bi�em i od njega se više ne prima svjedo�enje. Alejhisselam je ovaj grijeh uvrstio me�u sedam grijeha koji uni-štavaju �ovjeka. A, kako i ne bi uništavao kada nanosi veliku štetu i nesagledive posljedice za osobu koja je optužena.

Me�utim, budu�i da je ovo naša svakodnev-nica, neophodno se pravilno postaviti prema njoj. Postoje tri mogu�a rješenja: odmah po-vjerovati u takvu vijest, dobro je provjeriti, ili se njome nikako ne zamarati. Prvo je samo po sebi neprihvatljivo, jer je u koliziji sa citiranim svetim tekstovima; drugo i da želimo ne mo-žemo sprovesti u praksi, pa nam ostaje tre�e – najsigurnije, da ostanemo suzdržani, jer je od ljepote �ovjekovog islama to da ostavi ono što ga se ne ti�e.

LJEPOTA ISLAMA PRI PRENOŠENJU VIJESTI


ONO ŠTO NEMA DOBRE I ZRAVE TEMELJE NEMA DUGORO�AN ŽIVOT Mislim da se Sandžak voli više spolja nego iznutra. Mi žudimo za Sandžkaom i naša djeca ga sigurno vole. Moje k�erke stalno kažu: „Babo, nemoj ova godina da pro�e, a da ne odemo da posjetimo Plav, Gusinje, Sandžak.“ Elhamdulillah, Allah mi je dozvolio da to u�inimo. Kao što vam je poznato, ko nije vezan za neki bošnja�ki klub ili džamiju to vam je kao la�a Nuhova: ko god se ne ukrca ili nema neku vezu sa Islamskom zajednicom i sa našom

kulturom sigurno je na putu koji ne vodi dobru ni za njega ni za njegovu familiju.

INTERVJUJAHJA FEHRATOVI�

Fehratovi�: Poštovani gledaoci TV „Sandžak“ dobrodošli u još jedan „Razgovor“. Izuzetno mi je zadovoljstvo da danas razgovara-mo sa gospodinom Ismailom Sr-danovi�em, bivšim predsjednikom Islamske zajednice Njujorka, sa-dašnjim predsjednikom Islamske zajednice Njujork-Monesa. Do-brodošli, hoš geldum u emisiju „Razgovor“ Televizije „Sandžak“.

Srdanovi�: Još bolje vas našao.Fehratovi�: Gospodine Srdano-

vi�u, Vi ste ve� duže vrijeme u di-jaspori, u Americi, tamo egzistira-te vrlo uspješno, kao biznismen, kao neko ko se bavi okupljanjem Bošnjaka, prvenstveno kroz insti-tuciju Islamske zajednice, ali i kroz sve vidove kulturnog i nacionalnog okupljanja. Kako Bošnjaci, kon-kretno iz Sandžaka, danas žive u Americi i koliko ih ima, �ime se bave, kako kotiraju u tom ameri�-kom društvu?

Srdanovi�: Selam alejkum svim slušaocima i gledaocima ove emi-sije. Nas ima u Njujorku 30.000 Bošnjaka i, elhamdulillah, zado-voljan sam da kažem da naš narod tamo po�ne da radi najobi�nije po-slove, a za kratko vrijeme dobro se sna�u i za 10-15 godina postaju i vlasnici tih objekata gdje su po�e-li raditi kao obi�ni radnici, a takvih biznismena ima veliki broj. Hvala Bogu, mi smo jako pametan, snala-žljiv narod i vrlo smo poštovani od Amerikanaca kao mudri, pametni i veliki radnici u Americi. Okuplja-mo se u našim bošnja�kim centri-ma, u džamijama. Imamo nekoliko islamskih centara u Njujorku. Vo-limo Sandžak, volimo bošnjaštvo, raduju nas sve pozitivne stvari koje se dešavaju u Sandžaku, podržava-mo našeg Muftiju, Islamsku zajed-nicu, Medresu. Od prvog dana ta saradnja treba da bude još ja�a, in-šallah. Uvijek kada do�em u Novi Pazar napunim se energije kada vidim poslove koje vi radite, obzi-rom na uslove, i dobijem veliki elan kada se vratim u Njujork da još više radimo na našoj kulturi, uzvi-šenoj vjeri i napretku našeg naroda.

Fehratovi�: Kako su Bošnjaci u Njujorku, pogotovu iz Sandžaka, po�eli dolaziti tamo? Odakle tamo naša najve�a dijaspora? Obi�no Za-padna Evropa, Turska...

Srdanovi�: Mislim da u svom ži-votu još nisam upoznao nijednog Bošnjaka koji je dobrovoljno spa-kovao kufere, ostavio baba i majku i familiju i otišao da šeta po svije-tu. Razlozi su vrlo poznati svima onima koji imaju pameti i, hvala Bogu, to se malo i mijenja. Mi do-lazimo svom rodnom mjestu, do-lazimo Sandžaku, ali ne praznih džepova i, ako Bog da, kada se sta-

bilizuje stanje mi želimo da živi-mo ovdje, mi želimo da naš San-džak zaživi i žalosno je što u našim gradovima umjesto da država po-mogne ljude, gradi ku�e, ona traži velike poreze i ostavlja bez posla. Ljudi su nesposobni da obezbijede minimalno za život. U Plavu i Gu-sinju ako ho�eš da po�neš da pra-viš ku�u, za državu treba pet-šest hiljada eura da daš dažbina. Oda-kle �e to �ovjek da zaradi ako nema posla? Umjesto da država olakša te stvari, ona ti još oteža, daju ti do znanja da ideš napolje, možda i bez povratka. Ali hvala Allahu dž.š. mijenja se stanje i mi ho�emo da svake godine posje�ujemo naš San-džak. Eve, razgovarali smo sa Rek-torom i sa Muftijom da dogodine primimo 20 djece koje budete iza-brali, u�enika i studenata, muške i ženske djece, da do�u u Njujork o našem trošku, da ih prihvatimo do tri sedmice, da ih prošetamo kroz Njujork, da malo nau�e engleski jezik i tako�e da vama pošaljemo u goste naše 20 djece da do�u ovdje u Sandžak, da uživaju tamo gdje su njihovi roditelji ro�eni, da tako sa-ra�ujemo, da smo zajedno i da ja-�amo.

Fehratovi�: Kad spomenuste djecu, kakva su ta djeca Bošnjaka koji žive u Americi, koji možda i ne dolaze tako �esto u Sandžak? Da li su zaboravila svoj jezik, go-vore li njime, osje�aju li bošnja�ku tradiciju?

Srdanovi�: Ve�ina njih govori bosanski jezik, elhamdulillah. Ne-davno sam bio u Turskoj. Bošnjaci koji žive preko 120 godina u tur-skim selima i gradovima govore bosanski jezik. Ima naših familija koje i dan-danas �uvaju kulturu i vjeru kao što je bilo prije 30-40 go-dina klada su otišli. Ima i onih ne-gativnih slu�ajeva gdje se ne govori bosanski jezik, gdje se malo zna o vjeri, ali to je u vrlo malom procen-tu. Mislim da se Sandžak voli više spolja nego iznutra. Mi žudimo za Sandžkaom i naša djeca ga sigur-no vole. Moje k�erke stalno kažu: „Babo, nemoj ova godina da pro�e, a da ne odemo da posjetimo Plav, Gusinje, Sandžak.“ Elhamdulillah, Allah mi je dozvolio da to u�ini-mo. Kao što vam je poznato, ko nije vezan za neki bošnja�ki klub ili džamiju to vam je kao la�a Nu-hova: ko god se ne ukrca ili nema neku vezu sa Islamskom zajedni-com i sa našom kulturom sigurno je na putu koji ne vodi dobru ni za njega ni za njegovu familiju. Jer Amerika je, kao što znate, velika prilika da se pokvariš i svi oni koji se ne budu �vrsto uhvatili vjere i kulture pokvarit �e se, postat �e Amerikanci, ne u onom pozitiv-

I S M A I L S R D A N O V I � - P R E D S J E D N I K I Z - e U N J U J O R K - M O N E S A


nom smislu, jer imaju i oni dosta napredaka, a mi trebamo uzeti od njih školovanje i neke druge stva-ri, ali imaju puno negativnog što se kosi sa našom tradicijom, vjerom i kulturom.

Fehratovi�: Amerikanci jako po-štuju Bošnjake koji su u Americi i koji drže do svog identiteta, prije svega, vjere, kulture i tradicije. Ko-liko ima tih bošnja�kih udruženja, ne samo u Njujorku, nego u cijeloj Americi, i gdje su ona grupisana?

Srdanovi�: Prvo, gdje se Bošnja-ci sakupljaju su džamije. To je prva i po�etna stvar. Drugo, ima ljudi koji organizuju politi�ke organiza-cije, društvene, humanitarne, a sve se to vrti oko džamije. Elhamduli-llah, Amerikanci su, u globalu, to-lerantan narod. Recimo, ja radim u jednoj firmi 21 godinu, a direk-tor sam firme. Ima 300 Bošnja-ka i muslimana koji su zaposleni kod mene. Svaki naš Bošnjak može obavljati džumu namaz, može po-stiti Ramazan i �ak sat vremena ra-diti manje od ljudi koji ne poste. Moja firma svake godine pravi if-tare. Ameri�ka firma pravi iftare za muslimane i kada sam pri�ao sa mojim gazdom ponudio sam mu sljede�e. Oni imaju praznik 4. juli, �urkin dan, kada Amerikanci jedu �urku. Ja sam rekao: „Napravite vi nama iftar, mi ne slavimo �urkin dan“, a on kaže: „Znaš šta, nije to vjerski praznik. Ja �u vama napra-viti ne jedan, nego dva iftara godiš-nje“ i to je koštalo po 5-6 hiljada dolara, prire�eno svim Bošnjacima što rade u toj firmi. Iznajmimo ve-liki halal restoran, zakažemo i na-

pravimo iftar. To se ve� 15 godina radi. Ja mislim, kada bih živio ovdje u Sandžaku, kakav jeste danas, ili u Crnoj Gori ili u Srbiji, da praktici-ram vjeru, da sam hadžija i da imam bradu i izgled koji imam, da bih bio diskriminiran 100% i možda ne bih mogao da budem na toj poziciji. Ali eto, ja radim u Americi, hvala Allahu dž.š., a u mojoj kancelariji visi slika Kabe.

Fehratovi�: Imate li zbog toga nekakvih problema?

Srdanovi�: Nemam nikakvih problema, �ak ameri�ki zakon do-zvoljava svim vjernicima da obav-ljaju svoje vjerske obrede. Najja�a unija koja zapošljava blizu 100.000 radnika, za zaštitu radne snage, ve� pet godina u svojim knjigama ima upisano da je Bajram blagdan koji se pla�a. Svim muslimanima koji uzmu slobodan dan to �e im se nadoknaditi. Trenutno se radi na tome, ako Bog da o�ekujemo za godinu, najviše dvije, da Bajrami budu nacionalni praznici u Njujor-ku. Zna�i, trenutno djeca nemusli-mani ne moraju da idu u školu i da polažu ispite za Bajram, ali radi-mo na tome da ne samo muslimani nego i nemuslimani ne idu u školu za Bajram, kao što se to praktikuje za krš�anske i jevrejske praznike, jer nas ima milion i �etiristo hilja-da muslimana koji žive u Njujorku.

Fehratovi�: Koliko Njujork kao država ima stanovnika?

Srdanovi�: Trenutno 12 milio-na živi u Njujorku, a 1.400.000 je muslimana. Za one koji nisu znali, Njujork ima 400 mesdžida i dža-mija, ima 16 islamskih škola. Moja

djeca poha�aju osnovne i srednje škole. K�erka je u drugom razre-du, a starija u devetom razredu u islamskoj školi, gdje ima 1.000 u�enika, od kojih je otprilike 96% Bošnjaka. Naša Islamska zajedni-ca u Astoriji je kupila zgradu Bap-tisti�ke crkve, koju smo ve� 80% renovirali i bit �e tu Islamski boš-nja�ki kulturni centar gdje �emo imati svoju školu, džamiju, gasul-hanu, abdesthanu i sportske te-rene, gdje �e mo�i da se igra mali fudbal, košarka i tenis, koristi bili-jar i teretana, a imat �emo, ako Bog da, ponešto za najmla�eg do naj-starijeg da do�e u taj centar.

Fehratovi�: Izvan Njujorka gdje još Bošnjaci žive u Americi?

Srdanovi�: Veliki broj Bošnjaka je u �ikagu, u Vašingtonu, a naža-lost kada su Bošnjaci iz Bosne do-lazili namjerno su težili da nas ra-štrkaju i razbacaju po cijeloj Ame-rici. Allah dž.š. je imao neki drugi plan, pa se formiralo 40 bošnja�-kih džemata na podru�ju Amerike i oni su udruženi u jednu organi-zaciju. Elhamdulilah, imamo svoj Radio „Muslimanski glas“ u Nju-jorku, imamo Islamsku zajednicu koja je glavna u Njujorku, Kultur-ni centar „Plav-Gusinje“. Na �elu je predsjednik, Rizvan �eki�, naš �ovjek, Sandžaklija. Imamo drugo odjeljenje - Islamski centar u Mon-teselu, a to je veliki centar sa fud-balskim i košarkaškim terenom, sa pet stanova, koji je vakuf, parkin-gom i lijepom džamijom. Usko-ro se završava naš najve�i projkat, a to je Islamski centar u Ri�mond Hilu u Njujorku. Mi smo jedna or-

ganizacija, povezani i, ako Bog da, ne�emo da stanemo tu nego �emo dalje da se širimo.

Fehratovi�: Postoji Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, pa onda još jedan sli�an tome kon-gres. Malo smo zbunjeni ovdje. O �emu se zapravo radi? Zatim je bila inicijativa za osnivanje Svjetskog kongresa Bošnjaka u Sarajevu, što nije podržano od mnogo institucija u Bosni i Sandžaku. Malo smo zbu-njeni svim tim.

Kada ti se zadnjih 50-60 godina ne da da imaš išta, pa zatim po�neš da imaš nešto, onda se stvori želja za pravljenjem duplikata. Malo je nezgodno kad se Bošnjaku dadne stolica, on ho�e da je zagrije i malo duže da sjedi na toj stolici. Mislim da �e to ubrzo da se pomiri, da bude jedan Kongres Bošnjaka.

Fehratovi�: Koja je najrelevan-tnija zajednica, pored Islamske za-jednice koja jeste krovna, od ovih nacionalnih, kulturnih?

Srdanovi�: Kongres Bošnjaka je vrlo jaka organizacija i ona okuplja sve Bošnjake u Americi i Kanadi. Nažalost, desilo se to podvajanje, mada je to, inšallah, pri kraju. Taj Svjetski Kongres Bošnjaka tako�e treba da zaživi. Me�utim, smatram da sve ono što nema dobre i zdrave temelje, nema dugoro�an život. U Njujorku 10-20 organizacija koje nisu imale haira i tvrdih temelja nisu zaživjele. Naš cilj, moj i mojih drugova, jeste da živimo islamski život, da je naša kultura bošnja�ka, muslimanska kultura i da to širimo me�u našim narodom koji je zara-žen crnogorstvom, zaražen da tu�e


može, a svoje ne može, da trebaju da do�u neki ljekari da nam mozak isperu.

Fehratovi�: Crnogorska ku�a? Tu je isto izašao neki problem. Cr-nogorska vlada napravi ku�u koja se zove Crnogorska ku�a, pa je tu došlo do nekog nesporazuma...?

Srdanovi�: Ja sam poslao pismo, mislim da ste ga i vi dobili, na našoj veb stranici, u kojem se ogra�u-jemo da imamo bilo šta sa Crno-gorskom ku�om. Mi dobro znamo zašto smo u Americi, zašto smo ostavili lijepa brda i doline i lijepo nebo i oblake nad Plavom i Gu-sinjem. Nismo uzeli kartu u dva smjera, nego u jedan. Znamo, tako-�er, zašto su Bošnjaci Crne Gore masovno odselili u Tursku i nika-da se nisu vratili, da je to bilo pod pritiskom i dok god Crna Gora ne postane ravnopravna za sve na-rode koji žive u njoj mi ne�emo biti zadovoljni. Mi se osje�amo u Crnoj Gori kao podstanari koji pla�aju kiriju, a zauzvrat ne dobi-jaju ništa. Kada Crna Gora bude bila naša ku�a - za Bošnjake boš-

nja�ka, za Crnogorce crnogorska, za Srbe srpska - kada budemo svi ravnopravni narodi, onda može-mo da vidimo šta nam je dalje ra-diti. Trenutno, mi nemamo majke u Crnoj Gori, naša majka je Bosna. Dok god nas Crna Gora tretira kao pastor�ad, kao ma�eha, mi ne�e-mo da se uklju�ujemo u te organi-zacije. Crna Gora treba da radi na Crnogorskoj ku�i u Podgorici, a ne u Njujorku. U Njujorku nema ni 10 familija iz Crne Gore koji su Crnogorci. U Njujorku živi 30 hiljada Sandžaklija, Bošnjaka, pa oni neka prave njihove ku�e, a mi �emo praviti naše ku�e. Mi pravi-mo, evo, tre�i centar u Njujorku. Mi nismo nikada tražili od njih ni-kakvu pomo�, a ima naših ljudi koji su svjesno ili nesvjesno preuzeli da rade poslove za tu Crnogorsku ku�u, ali njihov broj ne prelazi 20-ak. Me�utim, tako je bilo i za vrije-me Poslanika i uvijek �e biti takvih ljudi. Oni �e jednog dana vidjeti ko su i šta su i ne treba zaboraviti da je od 11 genocida nad Bošnjacima, 8 ili 9 u�injeno od naših komšija

Crnogoraca. Mi u Sandžak nismo došli brodovima i avionima iz Tur-ske, mi smo narod koji živi u San-džaku. Naša volja je bila da prihva-timo islam. Oni su pokušali 1913. godine da Plav i Gusinje pokrste. Muslimani i Albanci su prihvatili vjeru koju žele, vratili su se �esti-toj vjeri islamu. Prošao sam dosta svijeta i mislim da niko više nije zaražen mržnjom prema muslima-nima kao što su, nažalost, naši ko-mšije Srbi i Crnogorci. Oni treba-ju da znaju da mi ne�emo nigdje da idemo, mi ho�emo da budemo tu. Možemo samo da budemo na pri-vremenom radu bilo gdje po svije-tu. Žalosno je da sada pet hiljada kvalifikovanih ljudi mora da izgubi posao u Crnoj Gori i mislim da joj je pre�e da pravi puteve i da ulaže u Crnu Goru, nego da ulaže sedam miliona eura u Njujork, a ta Crno-gorska ku�a sigurno ne�e biti veli-kim brojem ljudi posje�ena, barem ne od strane Bošnjaka i Albanaca. Mogli bi manje para da troše na nji-hove ljude koji rade u ambasadama i konzulatima, gdje pla�aju kiriju 7-8 hiljada dolara. To su sve pare naših ljudi koji moraju da pla�a-ju dažbine državi. Imaju oni puno problema i mislim da im nije pri-oritet da prave u Njujorku Crno-gorsku ku�u, a ako �e da je prave mogli bi jednu sobu da odvoje da bude soba historijskih genocida nad Bošnjacima. Ako ho�e da su iskreni. Ja nemam ništa protiv Cr-nogoraca, žao mi kada vidim da su i oni bez posla, da se pate i da nema-ju da pla�aju dažbine i kupe koru hljeba da jedu, ali više mi je žao nas i mislim da naši komšije treba-ju dobro da progledaju i ulažu pare gdje su potrebne, a ne u Njujork, sedam miliona eura u Crnogorsku ku�u. Mislim da je to pogrešna in-vesticija, ali oni ho�e da rade i mi-slim da �e vrijeme pokazati da to ne�e uspjeti. Nama je vjera islam, nacija Bošnjak, jezik bosanski i mi ne slabimo u tome, ve� samo o�vr-š�ujemo. Ova Crnogorska ku�a nas je malo ujedinila i dala nam je još više volje da radimo posao koji treba da radimo.

Fehratovi�: Spomenuli ste na samom po�etku našeg razgovora da budno pratite ono što se dešava u Sandžaku, da ste od po�etka uz institucije i projekte koje su, prije svega, kretale iz Islamske zajedni-ce. Kako se sada vidi Sandžak, pro-cesi koji su jako aktivni u Sandža-ku, baš u toj dijaspori, konkretno u Americi i Njujorku?

Srdanovi�: Vi ste ovdje isto bili u problemima koje je država namet-nula da se skrene pažnja sa pravih stvari, da se ne rade prave stvari. Tako�e u Njujorku, ljudi su došli sa konzulatima, zivkaju naš narod i ho�e da ga odvedu onamo gdje im nije mjesto. Crna Gora treba dobro da razmisli prije ulaska u Evropsku Uniju, ho�e li biti pri-mljena sa grbom koji ima na za-stavi, sa himnom koju imaju. Ako ho�emo da pravimo gra�ansku dr-žavu, ne bi smjeli da budu vjerski i nacionalni simboli oni koji po-sebno vrije�aju i bude najnemilije doga�aje kod Bošnjaka, kada su sa takvim zastavama i barjacima dola-

zili da krste i ubijaju narod Plava i Gusinja. Taj grb je trenutno na pa-sošu i na njihovoj zastavi. Ja imam ameri�ki pasoš i crnogorski pasoš, ali taj pasoš ne�u držati u džepu dok su god ti grbovi na njemu. Pri-hvatio sam ameri�ki pasoš, iako je Amerika ve�inski krš�anska ze-mlja, ali nema krš�anske simbole na svom pasošu. Crna Gora treba da zna, iako sada ima naših ljudi koji rade za njihove interese, da �e jednog dana Bošnjaci �e da se pro-bude i da �emo tražiti da ne bude to ku�a pod kiriju, ve� da to bude naša ku�a i mi �emo ure�ivati kako nama odgovara našu ku�u i našu avliju. A oni drugi neka ure�uju njihovu ku�u i njihovu avliju kako oni sami ho�e i mi protiv toga ne-mamo ništa. Raduje nas što �e u Sandžaku biti jedinstvena Islamska zajednica, raduje nas da �e to da bude kako treba i, elhamdulillah, �ujemo lijepe vijesti, lijepe habere i hvala Allahu dž.š. na tome.

Fehratovi�: Kakvi su odnosi Bošnjaka u Americi sa maticom BiH? Imate li podršku konzula, konzulata, bilo kakve druge kon-takte?

Srdanovi�: Imamo dobar kon-takt sa Konzulatom BiH u Njujor-ku i sa našima tamo. Uvijek nas po-sje�uju delegacije iz Bosne. Imamo Bošnjaka iz Bosne, Bošnjaka iz Sandžaka i jedan mali broj Boš-njaka koji se osje�aju da su Boš-njaci iz Crne Gore. Kao što vam je poznato, otvorila se medresa u Crnoj Gori, ali što se mene ti�e i mojih bliskih saradnika, mi uzi-mamo za urnek one koji rade naj-bolje i koji rade trenutno najviše za islam i bošnjaštvo. Obzirom na sve, moj najbolji primjer je Novi Pazar, Medresa u Novom Pazaru. Trebamo se sjetiti, prije 20 godi-na nije bilo ni medrese, nije bilo ni fakulteta, nije se moglo sanjati o univerzitetu. Što je Muftija sa nje-govim timom postigao za 20 godi-na, to je nemogu�e ni za 100 go-dina normalno posti�i. Duša traži dušu, ljude koji su od rada i žele neke promjene. Nama je urnek Novi Pazar i Sarajevo. Ljudima koji žele da planduju, da spavaju, njima je Crna Gora i Podgorica primjer i svako ima pravo da uzme ono što sam ho�e.

Fehratovi�: Gospodine Srdano-vi�u, hvala Vam najljepše na iz-dvojenom vremenu, koje je dra-gocjeno, jer ste kratko ovdje kod nas u Sandžaku, na našoj Televi-ziji, Univerzitetu, Novom Pazaru i, ako Bog da, nadamo se da �emo nekada kao ekipa TV „Sandžak“ imati prilike da budemo u Nju-jorku kod Bošnjaka, da napravimo jednu divnu reportažu o onome što se tamo dešava.

Srdanovi�: Bujrum, bit �ete lije-po do�ekani, javite nam se na vri-jeme. Naša vrata su uvijek otvore-na, posebno ljudima koji se bave ovakvim poslovima, u ovako teš-kom vremenu. Da vas Allah dž.š. nagradi i da se ovo još dalje širi, da ne stane do Pazara, nego da idemo tamo prema Plavu, Gusinju i svim mjestima.

Fehratovi�: Amin, hvala Vam još jednom najljepše.

35 Glas islamaBROJ 224/GOD. XV NERMIN GICI�OBRAZOVANJE

JEDANAESTA GENERACIJA ULEME „Svako ko studira bilo koji fakultet mora pokazati najve�i nivo ozbiljnosti i odgovornosti. Baviti se naukom je osnovna potreba �ovjeka, ali i velika �ast. Baviti se islamskim naukama posebna je

privilegija odabrane grupacije, a to ste vi, poštovani studenti“

Na Fakultetu za islamske studije u srijedu 13. oktobra dodijeljeni su

indeksi jedanaestoj generaciji studenata ove visokoškolske ustanove.

Pošto je FIS pridružena �lanica Inter-nacionalnog univerziteta, studentima prve godine indekse su dodijelili rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi� i dekan FIS-a dr. hfz. Almir-ef. Pramenkovi�.

U obra�anju studentima rektor Dudi� je istakao da je Fakultet za islamske studi-je postavio temelje visokom obrazovanju u Sandžaku kada je prije 11 godina for-miran kao Islamska pedagoška akademi-ja. Nakon IPA formiran je Internacional-ni univerzitet, a nekoliko godina kasnije Novi Pazar je dobio i Državni univerzitet.

„Imaju�i u vidu da je teologija kraljica znanosti, ovo je jesna poruka da bez teolo-gije nema opstanka i budu�nosti. Islamska zajednica je bila svjesna te �injenice i uda-rila je temelje visokom školstvu. Ja vjeru-jem da pored Medrese, koja je naš dragulj, posebno trebamo njegovati i ovaj Fakul-tet. Isa-beg je na ovom mjestu 1461. sa-gradio prvu džamiju i prvu školu i evo 550 godina kasnije ovdje su studenti“ – rekao je, izme�u ostalog, rektor Dudi�.

Dekan FIS-a hafiz Pramenkovi� ista-kao je da je ovo sve�ani doga�aj i da sam �in primanja indeksa predstavlja i zvani�ni po�etak procesa sticanja znanja.

„Svako ko studira bilo koji fakultet

mora pokazati najve�i nivo ozbiljnosti i odgovornosti. Baviti se naukom je osnov-na potreba �ovjeka, ali i velika �ast. Baviti se islamskim naukama posebna je privile-gija odabrane grupacije, a to ste vi, pošto-vani studenti“ – rekao je dekan Pramen-kovi�.

Nakon sve�ane dodjele indeksa, stu-dentima je održano predavanje o bolonj-skim procesima i njihovoj implementaciji u nastavu na FIS-u. Ina�e, na FIS-u stu-denti imaju na raspolaganju šest smjerova, a FIS ima saradnju sa Pedagoškim akade-mijama iz Zenice i Biha�a, kao i sa Islam-skim fakultetom iz Skoplja.

SJE�ANJEMEDIA CENTAR

Prije osam godina 19. oktobra na Ahiret je pre-selio prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija

Izetbegovi�, vrhovni komandant, politi�ar, filozof, hu-manista, koji je cijeli svoj život posvetio borbi za ljud-ska prava.

Tim povodom, u Arap džamiji, novopazarski imami su prou�ili hatmu za dušu rahmetli Alije.

Rahmetli predsjednik bio je jedan od najve�ih dr-žavnika i mislilaca modernog doba, veliki borac za op-stojnost Bosne i Hercegovine i afirmaciju bošnja�kog nacionalnog identiteta. Bio je borac za demokratiju, za ljudska prava i slobodu svakog �ovjeka, najzaslužniji je za politi�ko organiziranje Bošnjaka, kroz SDA, a nje-govi mudri potezi su plijenili �ak i one koji ga nisu vo-ljeli. U najtežim trenucima je upozoravao pripadnike bh Armije i MUP-a da se ne svete i da ne �ine zlo�ine, za koje �e jednoga dana svi koji ih budu �inili morati položiti ra�un pred nekim od me�unarodnih sudova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su: Na-grada kralja Fejsala, Medalja Centra za demokratiju iz Washingtona, a najtiražniji i najuticajniji španski list madridski list „El Mundo“ izabrao je Aliju Izetbegovi-�a za li�nost 1995. godine u svijetu.

Istanbulski Marmara univerzitet 1997. godine dodi-jelio mu je titulu po�asnog doktora pravnih znanosti za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na Forumu u Cran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapre�enje ljudskih prava. Znao je kazati: „Bosna je komplicirana zemlja: tri religije, tri nacije i ostali. Nacionalizam je jak u sve tri nacije: dvije od njih imaju puno rasizma, šo-vinizma, separatizma, a mi bi sad trebali da napravimo državu od svega toga.“

Richard Holbrook je kazao: „Mislim da ova ze-mlja danas ne bi postojala da nije bilo Izetbegovi�a. Svi ljudi prave greške, pa i on, ali ponavljam - da nije bilo njega, ne bi bilo Bosne i Hercegovine.“ To je i Milo-ševi� kazao u Daytonu. On je rekao da je Izetbegovi� pobijedio.

Rahmetli predsjednik Alija Izetbegovi� je u najsud-bonosnijoj etapi trajanja Bosne i Hercegovine stao na �elo naroda, kojem je prijetilo istrebljenje, a zemlji po-djela i zatiranje svih tragova kulture. Stao je na �elo Bošnjaka kada su bili: nacionalno i politi�ki nezreli, neorganizirani, nenaoružani i sumnji�avi jedni prema drugima. U takvim okolnostima raspisati referendum i izboriti se za nezavisnost bilo je pravo herojstvo, a sa golorukim narodom krenuti u obra�un sa agresorima je bilo još teže...

Želja rahmetli Predsjednika je bila da bude ukopan pored svojih saboraca, u šehitluku Kova�i i ta želja mu je ispunjena. Na dan dženaze rahmetli predsjedniku Izetbegovi�u, u srijedu, 22. oktobra 2003. godine kiša je neprekidno padala od utorka nave�er i tokom cijele dženaze, kao i poslije, ali se niko nije žalio na kišu. Na-protiv, svako je želio da bude što bliži tabutu �ovjeka koji je zadužio ne samo ovu ve� i budu�e generacije.

PROU�ENA HATMA ZA RAHMETLI ALIJU IZETBEGOVI�A

15. NOVEMBAR 2011. 36Glas islamaOBRAZOVANJES.REŠOVI�

Škola Kur'ana �asnog u Minhenu sve�ano je otvorena 09.10.2011. uz prisustvo rukovodioca Mearifske službe Mešihata prof. Nedžad-ef. Hasanovi�a, direktora Škole Kur'ana �asnog iz Novog Pazara hfz. Irfan-

ef. Mali�a, konzula BiH u Minhenu g. Sidika Spahi�a, te velikog broja prisutnih džematlija.

PRVA ŠKOLA KUR'ANA �ASNOG U NJEMA�KOJ

Kur'an je Allaho-va dž.š. Knjiga

objavljena Muhammmedu s.a.w.s. na arapskom jezi-ku. Dužan ju je u�iti svaki musliman i muslimanka. Kur'an je vje�ita inspiracija i motivacija vjernicima.

Škola Kur'ana �asnog želi podi�i svijest o vrijed-nosti prou�avanja, �itanja i u�enja napamet Allaho-ve knjige, te pove�ati broj porodica u kojima �e se Kur'an �asni u�iti. Alla-hovom dž.š. voljom i mi imamo priliku da bude-mo svjedoci otvaranja prve škole Kur'ana �asnog u Njema�koj koja �e u Min-henu zadržati i još više ra-zviti me�u muslimanima ljubav prema Allahovoj dž.š. Knjizi.

Iza ove novootvore-ne ustanove stoji Škola Kur'ana �asnog iz Novog Pazara koja do sada kroz svoje departmane širom Sandžaka broji više od 400 redovnih polaznika. Škola Kur'ana �asnog iz Min-hena sve�ano je otvorena 09.10.2011. uz prisustvo rukovodioca Mearifske službe Mešihata prof. Ned-žad-ef. Hasanovi�a, direk-tora Škole Kur'ana �asnog iz Novog Pazara hfz. Irfan-ef. Mali�a, konzula BiH u Minhenu g. Sidika Spahi�a, te velikog broja prisutnih džematlija.

Nastava u Školi Kur'ana �asnog odvijat �e se kroz �etiri zasebna nivoa:

U�enje harfova - arap-

skog pisma i �itanje rije-�i. Na ovom nivou kan-didat ovladava vještinama pravilnog izgovora svako-ga harfa. �asovi za ovaj nivo nastave odvijaju se svakog ponedjeljka i srije-de u vremenskom interva-lu od 19:00–21:30 h.

Iš�itavanje Kur'ana - Na ovom nivou �e se oni koju budu savladali har-fove podu�avati direk-tnom, povezanom �itanju Kur'an-i-Kerima tako da svaki kandidat dobija ruti-nu u �itanju Kur'ana.

U�enje tedžvida - pra-vilnog u�enja Kur'ana, gdje se kandidat osposobljava da sam u�i Kur'an razgo-vjetno i shodno postavlje-nim pravilima u�enja. �a-sovi za ovaj nivo nastave se odvijaju svakog pone-djeljka i srijede u vremen-skom intervalu od 19:00-21:30 h.

U�enje napamet dijelo-va Kur'ana, kur'anskih sura i cijeloga Kur'ana. Na ovom nivou se kandidati podu�a-vaju ispravnom u�enju na-pamet kur'anskih sura i di-jelova Kur'ana, kao i cijelog Kur'ana napamet. �asovi za ovaj nivo nastave se odvija-ju svakog �etvrtka u perio-du od 19:00-21:30 h i sva-kog petka od 18:00-20:30h.

Škola Kur'ana �asnog nudi posebnu nastavu i za svu djecu od pet godina pa nadalje. Nastava za ovaj uzrast obuhvatat �e dva nivoa:

U�enje harfova - �asovi

za ovaj nivo nastave odvi-jaju se svakog ponedjeljka i srijede u vremenskom in-tervalu od 16:00–18:30 h.

U�enje napamet dijelo-va Kur'ana, kur'anskih sura i cijeloga Kur'ana, meto-dom stalnog usmenog po-navljanja ajet po ajet u sura-ma. Svi polaznici �e i imati priliku da krenu sa u�e-njem Amme Džuzza, a to je dvadeset zadnjih strani-ca u Mushafu u kojima se nalaze kra�e sure. �asovi za ovaj nivo nastave �e se odvijati svakog �etvrtka i petka od 16:00–18:30 h.

Nastavni kadar Škole Kur'ana �asnog u Minhenu

na po�etku školske godine �e sa�injavati:

- Prof. Izet-ef. Bibi� (svršenik „Al-Azhara“ u Kairu, najstarijeg univerzi-teta na svijetu)

- Mr. hfz. Hajdar Abu Abdallah el Iraki, koji po-sjeduje idžazetnamu (do-zvolu za u�enje i podu�a-vanje Kur'anu) koja je po-vezana lozom do Poslanika s.a.w.s.

Pored spomenutih pro-fesora, Škola Kur'ana �a-snog �e angažovati još niz dodatnih profesora i pre-dava�a shodno broju upisa-nih kandidata.

Cijela nastava se odvi-

ja u prostorijama džemata „Fedžr“, Hermann-Lingg str 10, 80336 Munchen.

Rad ove škole direktno �e kontrolirati hafizi iz Škole Kur'ana �asnog iz Novog Pazara koji �e kvar-talno dolaziti i nadzirati rad Škole.

Upis i prijave se mogu vršiti i više informacija do-biti na jedan od sljede�ih na�ina:

Telefoni: 0163 3092288 (Izet-ef. Bibi�), 0177 3053898 (Mirza Livakovi�)

E mail:[email protected],[email protected]

KULTURADŽENAN KAMEŠNI�ANIN

HOR SANDŽAK NASTAVLJA RAD SA 40 �LANOVA

Omladina bošnja�ke kulturne zajednice (OBKZ) sa zado-

voljstvom obavještava novopazar-sku javnost da je uspješno završena Velika audicija Hora „Sandžak“.

Hor „Sandžak“ nastavlja sa uspješnim radom u novom sastavu od 40 �lanova.

Hor „Sandžak“ �e i ubudu�e pro-movirati bošnja�ku muzi�ku kul-turnu baštinu.

37 Glas islamaBROJ 224/GOD. XV OBRAZOVANJE

U organizaciji Islamskog kulturnog centra Bošnjaka ovog mjeseca uprili�ena je dvodnevna manifestacija. Povod manifestacije je otvaranje Škole Kur'ana, gdje je prisutvovala visoka delegacija Islamske zajednice u Srbiji koju su sa�injavali prof. Nedžad ef. Hasanovi� - rukovodilac Vjersko-prosvjetne službe i hfz. Irfan-

ef. Mali� - direktor Škole Kur'ana �asnog u Novom Pazaru, sa polaznicima Škole.

NIHAT-EF. GEGI�

OSNOVANA ŠKOLA KUR'ANA U BE�U

U petak 7. oktobra džumu namaz je predvodio Ned-

žad-ef. Hasanovi�, koji je u svom nadahnutom govoru naglasio da se Islamska zajednica ponosi svo-jim džematlijama i džematima u dijaspori koji su uvijek bili hrabro i snažno uz svoju Zajednicu.

Istoga dana nakon jacije na-maza otvorena je Škola Kur'ana, kada je direktor hfz. Irfan-ef. Mali� održao predivno predavanje na kojem je govorio o važnosti u�enja Kur'ana i o kategorijama ljudi koje Allah dž.š. voli. Zatim je prof. Hasanovi�, ispred Islamske zajed-nice, predao dozvolu za rad ovog odjeljenja Škole Kur'ana koordi-natoru odjeljenja prof. Mithat-ef. Mujovi�u. Na kraju je dovu prou-�uo glavni muhafiz Škole u Be�u, kura hfz. Muhamed Kulejb.

Radosni trenuci Bošnjaka u Be�u nisu završeni toga dana, ve� su nastavljeni i sljede�eg kada je uprili�eno još nekoliko aktivnosti. Tribina za žene je po�ela u 17 �a-sova, gdje su se goš�e iz Sandžaka predstavile kroz predavanje koje je održala budu�a hafiza Šemsa Daci�, prelijepim u�enjem Kur'ana Adele Biševac i �itanjem prijevoda kur'anskih ajeta Zehre Ademovi�. Na kraju se obratila predsjedni-ca Udruženja žena „Verda“, Selma Mujovi�, kazavši nešto više o udru-ženju, a program je osmislila i vo-dila Sabina Gegi�.

Istoga dana u 18 �asova Bošnja-ci Sandžaka u Austriji su osnovali Zajednicu sandža�ke dijaspore za Austriju, za �ijeg predsjednika je izabran prof. Adem-ef. Hasanovi�, a za potpredsjednika Halil Luino-vi�. Sjednici je prisustvovao pred-sjednik Zajednice sandža�ke di-jaspore Mithat-ef. Mujovi�, koji je istakao važnost ZSD kazavši da �e se u narednom periodu staviti ak-cenat na edukativne projekte koji su nezaobilazni kada je u pitanju o�uvanje našeg vjerskog, kultur-nog i nacionalnog identiteta.

Ono što su svi sa nestrplje-njem �ekali jeste centralna mani-festacija „Ve�er Kur'ana i ilahija“, koja po�ela u 19 �asova i okupila na jednom mjestu više od hiljadu osoba, me�u kojima je bio veliki broj eminentnih gostiju iz oblasti vjere i obrazovanja, kulture i jav-nog života. Me�u gostima je bio dr. Mevlud Dudi� - predsjednik Bošnja�kog nacionalnog vije�a i rektor Internacionalnog univerzi-teta, predsjednik Islamske zajed-nice u Austriji dr. Fuad Sana�, ve� ranije pristigla delegacija Islamske zajednice, zatim predsjednik Fride instituta dr. Ismail Tokman, pred-stavnici mnogih drugih instituta, prof. Omer Ravi - narodni posla-

nik u Skupštini grada Be�a, veli-ki broj imama i hafiza. Program je po�eo u�enjem ajeta od strane Latifovi� Ensara, nakon �ega je Nihat-ef. Gegi� poselamio prisut-ne i izrazio dobrodošlicu. Poslije toga su nastupili polaznici Škole Kur'ana iz Bangledeša sa svojim profesorom dr. hfz. Faruk Al-Ma-danijem, koji su horski prou�ili ne-koliko sura, a zatim se obratio dr. Mevlud Dudi� koji je prisutne oba-vijestio o trenutnoj situaciji u San-džaku i posebno režimskoj hajci vezanoj za popis stanovništva, ali dok god postoje škole Kur'ana i život po Kur'anu ne sumnjamo u uspjeh. Dr. Dudi� je obradovao sve prisutne informacijom da se sada na Internacionalnom univerzitetu može studirati na daljinu.

Nakon toga su Kur'an u�ili na-javljeni u�esnici programa: hfz. Irfan-ef. Mali�, Hako Omeragi�, Amar Muderizovi�, poslije �ega je direktor Škole pozvao Bošnja-ke u Austriji da upišu svoju djecu u Školu Kur'ana kako bi u svakoj

ku�i imao po jedan hafiz, jer kako kaže Poslanik a.s.: „U �ijoj nutrini nema ništa od Kur'ana, on je poput ruševine.“ Ruševina ne koristi ni-�emu osim što je opasna za one koji se pokraj nje kre�u.

Program je nastavljen u�enjem nekoliko sura polaznika mekteba džemata „El-Iman“ koji su ujed-no bili dobra najava za obra-�anje predsjenika Islamskog kul-trurnog centra Bošnjaka u Be�u, Mithat-ef. Mujovi�a, u �ijem je okviru džemat „El-Iman“. Mithat-efendija je, izme�u ostalog, rekao: „U�ite Kur’an i penjite se stepe-nicama uspjeha na dunjaluku. Mi smo ovdje u Be�u preto�ili mnoge kur’anske ajete u praksu: otvori-li smo mesdžid, Edukativni cen-tar, Udruženje žena, Medija cen-tar, Sportski klub i niz drugih sek-tora, a ju�e, hvala Bogu, i Školu Kur’ana.“

Vrijeme je odmicalo i bližio se kraj, prije kojeg su Kur'an u�ili: mr. hfz. Muhamed Emin Kili� (Turska), mr. hfz. Abdulmedžid

Sijamhodži� (Bosna i Hercegovi-na), hfz. Adil Maki� (Bosna i Her-cegovina). U�enjem ilahija po�a-stili su nas hor „Džennetska ruža“ iz gornje Austrije i naš hor „Ikra“.

Na kraju sve�anosti obratio se još jedan specijalni gost ve-�eri, Nedžad-ef. Hasanovi�, koji je kazao kakvim sve kapacitetima raspolaže Škola Kur'ana u Novom Pazaru i najavio da �e pored ovog odjeljenja Škole u Be�u biti otvore-no još jedno u Minhenu, što ulijeva veliku nadu svim muslimanima, jer gdje ima Kur'ana tu Allah daje ve-liki beri�et.

Na kraju su bili zadovoljni i gosti i doma�ini, uz nadu i dovu da ovakvih projekata bude još više. Nakon zahvale Allahu dž.š. zahva-ljujemo svim donatorima i sponzo-rima naše sve�anosti, a posebno se klju�nom faktoru uspješne organi-zacije ovako velikog skupa - dže-matlijama i džematlijkama džemata „El-Iman“.


Šteta je neprocjenjiva, ku�a je cijela izgorjela, a porodica je izgubila svog najmla�eg �lana. Ova više�lana porodica privremeno je smještena u komšiluku. Safet Smailagi� još uvijek je u šoku od stresa koji je preživio tog dana. Slike samog doga�aja, kako i sam kaže, još uvijek su pred o�ima, a zauvijek �e ostati slika najmla�e �erke koju su vatrogasci

pronašli u ostacima zgarišta.

HUMANITARNI RADNEJRA RAKOVI�

U POŽARU POGINULA TROGODIŠNJA DJEVOJ�ICA

Safet Smailagi� izgubio je maloljetnu

�erku u požaru koji se desio posljedicom neispravne elektro-instalacije u porodi�noj ku�i u Tutinu u naselju Kle�e. U momentu ovog tragi�nog doga�aja dvije �erke su bile u ku�i zarobljenje u dimu i plamenu koji se velikom brzinom širio. Jedna �erka je uspjela da preživi, ali sa unutrašnjim opekotinama, i odmah je preba�ena u Beograd u bolnicu, dok je najmla�a, trogodišnja S.S. nažalost preselila. U panici pokušavali su odmah reagovati, me�utim gust dim nije dao pristupa unutar ku�e gdje se plamen širio. Šteta je neprocjenjiva, ku�a je cijela izgorjela, a porodica je izgubila svog najmla�eg �lana. Ova više�lana porodica privremeno je smještena u

komšiluku. Safet Smailagi� još uvijek je u šoku od stresa koji je preživio tog dana. Slike samog doga�aja, kako i sam kaže, još uvijek su pred o�ima, a zauvijek �e ostati slika najmla�e �erke koju su vatrogasci pronašli u ostacima zgarišta.

Centar za humanitarni rad „Hajrat“ je odmah reagovao i prvi put izašao na lice mjesta odmah nakon što se desila nesre�a. Osim nov�ane pomo�i, koju su pored „Hajrata“ uru�ili i predstavnici Medžlisa IZ-e u Tutinu, ulili su i moralnu podršku porodici koja je preživjela jako težak gubitak. „Hajrat“ je nakon nekoliko dana opet posjetio ovu porodicu sa profesorima i u�enicima muške „Gazi Isa-beg“ medrese, koji su tako�e dali svoj doprinos u nov�anoj pomo�i ovoj porodici.

Safetova djeca su Medresi i na Fakultetu za islamske studije, a neka od njih su ve� i završila školu. Gubitak djeteta se ne može porediti ni sa �im. Ku�a je izgorjela i ona se može opet napraviti, zato ovim putem šaljemo apel svima onima koji žele, mogu, ho�e i u sebi imaju atom humanosti da pruže podršku ovoj porodici. U toku je izgradnja novog doma ovoj familiji. Razlog zbog �ega se nešto dešava tražimo u vjeri, sve je ovo Allahovo dž..š. odre�enje i sa sudbinom se uglavnom moramo pomiriti. Danas kod njih, a mogu�e sutra i kod vas da se sli�na situacija ponovi, pa zato �uvajte svoj imetak sadakom koja �e biti najbolji zaštitnik i priznanica na Sudnjem danu.

HUMANITARNI RAD NEJRA RAKOVI�

Akcija izgradnje ku�e koju je pokrenuo Cen-tar za humanitarni rad „Hajrat“ za porodicu

Kurtanovi� dobila je kona�an epilog samim njihovim useljenjem u novi dom. Ova porodica, koja je živjela u neadekvatnim uslovima u staroj ku�i u selu Bobo-vik nadomak Novog Pazara, preselila se u novi dom. Šestoro djece, koja su veoma sitna, zimu �e ipak do-�ekati u svom novom toplom domu. Elvis, koji nije radno sposoban, izrazio je veliku zahvalnost svim do-natorima koji su imali osje�aja za njegovu situaciju i svojim u�eš�em dali doprinos kako bi se njegov dom što prije izgradio. Bajram koji su do sada do�ekiva-li ovaj put je puno druga�iji. Na svom ognjištu, koje ne�e prokišnjavati, ova porodica mo�i �e kona�no da živi normalno.

Direktor CHR „Hajrat“ Mirsad-ef. Be�irovi� ta-ko�e je ovom prilikom izrazio zahvalnost svim huma-nim ljudima koji su u�estvovali u ovom hajratu, kako u nov�anom tako i u materijanom obliku. Za nepuna tri mjeseca od kako je pokrenuta akcija, od temelja do krova ku�a je relativno brzo izgra�ena. U veoma kratkom roku obavljeni su i unutrašnji radovi. Nakon toga unijet je i preostali namještaj u prostorije. Novi po�etak i sretnija budu�nost ove porodice zapo�eta je samim njihovim zbrinjavanjem pod novi krov koji �e im u budu�nosti puno zna�iti.

PORODICA KURTANOVI� USELILA U NOVU KU�U


U Baru je, u organizaciji NVO „Broj 19“, 15.10.2011. god. održana tribina pod nazivom „Palestinska golgota“, posve�ena narodu Palestine, kao i njihovom aktuelnom zahtjevu za prijem u organizaciju Ujedinjenih nacija.

PALESTINSKA GOLGOTA

Koordinator tribi-ne, Mirsad Kur-

gaš, u uvodnom izlaga-nju naveo je da su Jevreji nakon holokausta tražili i dobili nemogu�e - svoju državu. Ali, od nekadaš-njeg sna o slobodnoj de-mokratskoj državi Jevre-ja i obnovi jevrejske naci-je, stvoren je geto sa ra-sisti�kim zakonima sli�-nim nekadašnjem apar-thejdu u Južnoj Africi i u tom getu živi manje od jedne petine Jevreja u svijetu. Svoju državu žele i Palestinci, nakon više od šest decenija ži-lave i krvave borbe! Tih 70-tih godina prošlog vi-jeka na me�unarodnom planu tek po�inju prvi nagovještaji i prve vi-jesti o jednom do tada „nepostoje�em“ narodu. Narod koji traži nezavi-snost, u vrijeme kada je ve�ina današnjih �lanica OUN u prethodnih par decenija stekla sopstve-nu politi�ku nezavisnost, još uvijek izgleda zabo-ravljen. I danas se iznosi svježe palestinsko meso i služi putem televizije i interneta širom svijeta.

Ju�er, danas, sutra izra-elski avioni i artiljerija bombarduju palestinske civile, posipaju bijelim fosforom i bacaju kaset-ne bombe na gusto nase-ljene krajeve Gaze i Za-padne obale. Iako gotovo jedan vijek Palestinci u svojoj zemlji bivaju izlo-ženi genocidu i najrazli-�itijim vidovima tortu-re nao�igled cijelog svi-jeta, njihov položaj je do danas ostao nepromije-njen. Palestinci, ve� navi-kli na životarenje u naj-ve�em koncentracionom logoru na svijetu, neza-interesiranost svoje arap-ske bra�e, kao i nazo-vi demokratske i „slobo-darske“ stavove zapadnih zemalja na �elu sa Ame-rikom, riješili su da na sa-svim legitiman na�in ko-na�no ostvare svoje ne-dosanjane snove o me-�unarodno priznatoj dr-žavi Palestini! I to kod svih dobronamjernih ljudi u svijetu, bez obzi-ra na vjersku pripadnost i naciju, izaziva osje�a-nja najiskrenije podrške. Upravo stoga je frapan-tan stav crnogorskih zva-

ni�nika o uzdržanosti s tim u vezi!? Pogotovo ako se ima u vidu da je upravo Crna Gora, ta-kore�i nedavno, izborila svoju nezavisnost koju je izgubila po�etkom proš-log vijeka upravo zbog nepravednog stava i od-luka tadašnjih svjetskih sila (koje su to, uglav-nom, i danas). Crnogor-ski gra�ani ultimativno treba da zahtijevaju od svojih državnih zvani�-nika bezuslovnu podrš-ku pravednom zahtjevu Palestinaca na svoju dr-žavu!

Gost tribine g-din Vo-jislav Klisi�, doajen cr-nogorskog novinarstva i spoljnopoliti�ki analiti-�ar, iznio je hronološki historijat Palestine, od vremena „Obe�ane ze-mlje“ i „Zemlje Kanana“ , zatim dolaska Jevreja iz Mesopotamije, kao i pe-rioda pod Osmanlijama i Britanskim protektora-tom, pa sve do osnivanja države Izrael 1948. i rata 1967. godine. Stav g-dina Klisi�a je da �e Palestina definitivno dobiti me�u-narodno priznanje, samo

je pitanje kada? Politi�-ka ravnoteža u me�u-nardnoj zajednici se mi-jenja na štetu Amerike, koja je glavni pomaga� Izraela. Ameri�ki dug je ve�i nego kod svih osta-lih zemalja ukupno, te stoga ne može sebi priu-štiti dalje vo�enje ratova u Iraku i Afganistanu.

Profesor Sanin Musa, tako�e u�esnik tribine, govorio je zašto musli-mani polažu pravo na Palestinu i naveo da je teško razumjeti �injeni-cu da su Palestinci, iako u „Arapskom moru“, igno-rirani od svoje bra�e? Ta-ko�e, pozadina pomaga-nja i podrške Izraelu od strane Amerike i Veli-ke Britanije prvenstveno leži u religijskoj motivi-sanosti (krš�anska Evan-gelisti�ka i Protestantska crkva)! Naime, dodirna ta�ka izme�u krš�ana i Jevreja jeste da formira-nje izraelske države u Pa-lestini predstavlja nužan preduvjet dolasku Me-sije - obe�anog „boga“, nakon �ega �e se �itav ljudski rod pokoriti Izra-elu. Jerusalim (Al Quds,

ar.) odnosno džamija Al-Aksa, predstavlja tre�u svetinju za muslimane u pravcu koje se obavljala molitva u jednom perio-du. Me�utim, Jevreji in-tenzivno rade na njenom rušenju jer žele na tom mjestu sagraditi novi So-lomonov hram. Ina�e, najviše Božjih poslanika bilo je me�u Jevrejima, ali stav islama je da su oni bili muslimani. U perio-du prije Muhameda a.s. u Medini su se naselila tri jevrejska plemena koja su, prema svojim svetim knjigama, �ekala dola-zak novog Božjeg po-slanika. Me�utim, nisu prihvatili Muhameda a.s. zato što je bio Arapin i prema njemu su gaji-li najve�u mržnju. Treba naglasiti da jedan znatan broj ortodoksnih Jevre-ja ne prihvata postojanje države Izrael. Istog stava je i jedan broj nau�ni-ka me�u kojima je bio i Ajnštajn.

Ina�e, na po�etku tri-bine prikazan je kra�i do-kumentarni film o stra-danju Palestinaca u Gazi.

TRIBINE MIRSAD T. KURGAŠ


Više od 70 mrtvih u nasilju u Siriji

Više od 70 ljudi ubijeno je u ju�erašnjem na-silju širom Sirije, saop�ila je sirijska Organiza-cija za ljudska prava �ije je sjedište u Londonu.

Ponedjeljak je bio najgori dan po broju žrta-va od po�etka pobune protiv režima predsjed-nika Bašara al-Asada prije osam mjeseci, prenio je AFP.

Prema podacima te organizacije, sirijske snage bezbjednosti su ubile 27 civila, dok su u okršajima s naoružanim ljudima, vjerovatno de-zerterima, poginula 34 vojnika i 12 dezertera.

U južnoj provinciji Dari stradalo je 27 civila, a u gradu Homsu �etvoro ljudi.

UN su saop�ile da je u nasilju u Siriji od 15. marta ubijeno više od 3.500 ljudi.

Tanjug

Napadnuta Ambasada Jordana u Damasku

Ambasada Jordana u glavnom gradu Sirije je napadnuta pošto je kralj Jordana kritikovao vla-sti Sirije zbog nasilnog gušenja antivladinih de-monstracija.

Predstavnik Ministarstva inostranih poslova Jordana Mahmud Kajed saopštio je da se oko 100 demonstranta okupilo pred Ambasadom u Damasku pošto je kralj Abdulah II izjavio za britanski servis Bi Bi Si (BBC) da bi Bašar Asad trebalo da se povu�e.

Tri demonstranta su se popela na ogradu i skinula zastavu Jordana. Niko, me�utim, nije ušao u zgradu Ambasade i nema povrije�enih.

Predstavnik je odbio da odgovori na pitanje da li �e Jordan povu�i ambasadora, kao što je zatražila Arapska liga.

Nekoliko ambasada u Damasku je napadnu-to poslije subotnje odluke Arapske lige da Siriju suspenduje iz �lanstva.

Beta

Proturski protesti u Siriji, Ankara upozorava Asada

U Siriji su održane proturske demonstracije, kao odgovor na napade pristalica režima u Da-masku na Ambasadu i konzularna predstavniš-tva Turske u toj zemlji Bliskog istoka.

U mestu Alepo, na jugu zemlje, protivnici režima predsjednika Sirije Bašara al Asada su održali demonstracije na kojima su uzvikivali: „Hvala turskoj vladi” i „Hvala arapskim lideri-ma”, prenosi agencija AFP, pozivaju�i se na me-dije u Istanbulu.

Ovo je bio odgovor na demonstracije koje su prošlog vikenda pristalice Al Asada održale ispred Turske ambasade u Damasku i konzulata u mjestima Alepo i Latakija, na kojima su osu-dili vladu u Ankari i Arapsku ligu koji se zalažu za prekid nasilja u Siriji i, ukoliko to izostane, uvo�enje sankcija protiv režima.

Protesti su održani i ispred ambasada Saudij-ske Arabije i Katara.

Turska je oštro osudila te proteste i zatra-žila od Damaska da poja�a mjere bezbjednosti oko diplomatskih predstavništava. U Ankari je u me�uvremenu odlu�eno da se iz Sirije povu-ku �lanovi porodica diplomata koji su na službi u toj zemlji.

Ministri spoljnih poslova zemalja �lanica Arapske lige su prošlog vikenda odlu�ili da sus-penduju Siriju iz te organizacije, što je Turska pozdravila.

U Ankari traže da režim u Damasku prekine nasilje prema gra�anima i da neodložno po�ne demokratske promjene.

Tanjug

Džibril: Strane sile tražile ubistvo Gadafija

TRIPOLI – Bivši privremeni premijer Libije

i nekadašnji vo�a pobune u toj zemlji Mahmud Džibril, koji je putovao po svijetu prikupljaju�i saveznike za rušenje Muamera Gadafija, izjavio je da su „strane sile tražile ubistvo Gadafija, jer su željele da ga zauvijek ušutkaju.“

Džibril je u intervjuu agenciji „Blumberg“ rekao da bi volio da je Gadafi uhva�en živ da bi mu se sudilo i dodao da je „jedna ili više stranih sila”, koje nije imenovao, imala interes da ušut-ka Gadafija, jer je previše znao.

„Bilo bi otkriveno previše tajni. On (Gadafi) je bio crna kutija cijele zemlje. Imao je previše kontakata i dogovora sa mnogim liderima svije-ta. Zajedno s njim, nažalost, nestalo je mnogo informacija“ - rekao je Džibril u danas objavlje-nom intervjuu za njujoršku agenciju.

Džibril je rekao i da njegovi strani savezni-ci sada sprovode sopstvene interese u njegovoj zemlji, koja drži najve�e rezerve nafte u Africi.

„Zbog trenutnog nedostatka državnog apa-rata, svaka mogu�a strana sila pokušava da spro-vede sopstvene interese u Libiji. Nijedna nije izuzetak. Takva je to igra. To je politika. Zemlje imaju svoje interese u Libiji, a svako gleda samo sebe“ - ocijenio je Džibril.

Upitan zbog �ega je podnio ostavku na mje-sto premijera 23. oktobra, Džibril je odgovorio da je ispunio ranije dato obe�anje da �e to u�i-niti kada Gadafijev režim padne.

Zamijenio ga je Abdel Rahim al-Kib, inže-njer sa jakim vezama u SAD, gdje je studirao, podsje�a agencija.

Džibril je nagovijestio i da neslaganja izme-�u oružanih frakcija koje su se borile da sruše stari režim tako�e igraju ulogu u sadašnjoj situ-aciji u zemlji.

„Imali smo iste ciljeve, ali poslije oslobo�e-nja stvari su se potpuno promijenile“ - smatra Džibril.

„Libijci su po�eli da se takmi�e me�u sobom i kao rezultat - zemlja je podijeljena”, zaklju-�io je on.

Bivši libijski vo�a Muamer Gadafi je, prema saop�enju predstavnika Nacionalnog prelaznog savjeta, ubijen 20. oktobra, kada su letjelice NATO pogodile konvoj kojim je svrgnuti lider pokušao da pobjegne iz opkoljenog Sirta.

Gadafija su zarobili borci libijskih prelaznih vlasti, a potom je pretu�en i ubijen, iako su nove vlasti kasnije dale niz razli�itih verzija o okol-nostima njegove smrti.

Libijski Nacionalni prelazni savjet progla-sio je oslobo�enje Libije 23. oktobra, nekoliko dana poslije Gadafijevog hapšenja i smrti.

Tanjug

Most izme�u Egipta i Saudijske Arabije

Saudijsko ministarsko vije�e odobrilo je re-alizaciju projekta izgradnje željezni�ke pruge koja �e povezivati zapad Saudijske Arabije sa isto�nom obalom Crvenog mora. „Rasprave oko izgradnje ovog mosta i željeznice traju od 1988. Realizacija projekta bi bila velika pobjeda Arapa, kakvu nisu ostvarili od formiranja drža-ve Izrael koja je okupacijom Palestine prekinula ovu vezu sjevera Afrike sa Bliskim istokom“ - komentira „Der Spiegel“.

Gigantski most koji �e i�i iznad Crvenog mora u dužini od 32 km u mnogome �e olakšati put na hadž ljudima iz Sjeverne Afrike, �ime �e se pove�ati i broj hadžija.

Egipat je nedavno odobrio gradnju gigant-skog mosta preko Crvenog mora. Svrgnuti egi-patski predsjednik Husni Mubarek je zamr-znuo sve poslove oko inicijative za izgradnju ovog mosta prije pet godina nakon što je Izrael

ocijenio da je ovaj most prijetnja njegovoj si-gurnosti, naro�ito zbog �injenice da most ide preko Tiranskog tjesnaca, a proteže se od Re's Nasranija u Egiptu do Re'sul-Hamida u Saudij-skoj Arabiji.

Današnji egipatski premijer Essam Šeref po-stavio je generala Abdul Aziza, predsjednika Udruženja arapskih cestara, za glavnog nadzor-nika projekta.

Most bi dijelom trebao biti vise�i i njime bi se odvijao drumski i željezni�ki promet. Most ima veliko geopoliti�ko zna�enje. Kopnena veza izme�u arapskih država sjeverne Afrike i arapskih država Bliskog istoka prekinuta je 1948. formiranjem Izraela. Željezni�ki promet ne postoji, a drumski je limitiran. Za Arape taj veliki konstruktivni poduhvat zna�i ponovno povezivanje tih država kopnenim putevima, a time i smanjenje zavisnosti od nesigurnih po-morskih veza od arapskih luka na Mediteranu do luka Crvenog mora.

U postrevolucijskom Egiptu, koji još po-tresa i ekonomska kriza, mnogi vide most kao uplitanje Saudijske Arabije u egipatsku politiku, prvenstveno zbog toga što Egipat nije u stanju sam finansirati tako velik projekt, a i zbog veli-kih ekonomskih i geopoliti�kih posljedica koje bi most prouzrokovao. Najzna�ajniji je svaka-ko i izvoz nafte iz Saudijske Arabije kopne-nim putem u države sjeverne Afrike i njihove luke. Dalje, geopoliti�ki gledano, Tiranski tje-snac mjesto je sukoba Egipta i Izraela. Jedina luka Jordana - Akaba, i jedina luka Izraela na Crvenom moru - Eilat, ide upravo kroz taj tje-snac. Odluka Egipta da zatvori tjesnac za brod-ski promet 1967. glavni je razlog Šestodnevnog rata. A most na toj strateškoj poziciji, gdje si-gurnost prometa i danas kontroliraju mirovne snage Ujedinjenih naroda, Egiptu daje kontrolu nad prometom. Može se pretpostaviti da �e rea-lizacija tog mosta izazvati dosta me�unarodnih polemika, komentarišu analiti�ari.

Izazov inženjerima koji �e graditi most sva-kako je �injenica da je Crveno more jedna od seizmi�ki najaktivnijih zona zemlje. Pri gradnji mosta treba uzeti u obzir mogu�nost katastro-falnog potresa. Ipak, uprkos svim ekonomskim i geopoliti�kim vezama koje �e taj most omo-gu�iti, navodi se da njegova isplativost najviše zavisi od putovanja na hadž. Milioni muslimana iz Sjeverne Afrike idu na hadž. Most bi skratio i pojednostavnio taj put �ime bi omogu�io ve�i broj hadžija iz ovog regiona.

U Vatikanu izložba o Poslaniku Muhammedu

Rim - U Vatikanu je otvorena zanimljiva izložba o Poslaniku Muhammedu. Posjetitelji mogu razgledati 110 izložaka kaligrafije. Rije� je o raznim eksponatima putem kojih se nasto-ji predstaviti li�nost Muhammeda a.s. i islama. Posjetitelji imaju priliku vidjeti, bogato ukraše-ne, rukom pisane spise. Izložba je privukla veli-ku pažnju javnosti.

Otvorena je pod pokroviteljstvom Vatikan-ske ambasade uz podršku Me�unarodnog udru-ženja za kulturu i umjetnost.

Osim eksponata klasi�nog stila, na izložbi se mogu vidjeti umjetnine koje su napravljene po-mo�u moderne tehnologije.

Poseban dio izložbe �ine sedžade. Me�u naj-vrjednijima su one ukrašene dragim kamenjem, te one na kojima je istkano 99 Allahovih dž.š. imena.

Najavljeno je da �e izložba obi�i i druge evropske gradove u sklopu kampanje razbijanja predrasuda o muslimanima.

SVIJET ISLAMAPRIREDIO: SEAD-EF. ŠA�IROVI�


UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

raspisuje

K O N K U R S ZA UPIS STUDENATA U AKADEMSKOJ 2011/2012. GODINI

TROGODIŠNJE DOKTORSKE STUDIJE – PhD.

1. Departman za pravne nauke (180 ESPB bodova): Studijski program: Pravo…8 studenata

2. Departman za prirodno-tehni�ke nauke (180 ESPB bodova): Studijski program: Informatika...8 studenata

3. Departman za filolološke nauke (180 ESPB bodova): Studijski program: Srpski/bosanski jezik i književnost...8

studenata Studijski program: Engleski jezik i književnost...8 studenata

4. Departman za umjetnost (180 ESPB bodova): Studijski program: Slikanje...5 studenata Studijski program: Grafika...5 studenata

5. Departman za ekonomske nauke (180 ESPB bodova): Studijski program: Ekonomija…8 studenata

6. Fakultet za islamske studije (180 ESPB bodova): Studijski program: Teologija...8 studenata

Pravo na podnošenje prijave za upis imaju kandidati:

- koji su završili �etvorogodišnje studije VII-1 stepen sa pro-sje�nom ocjenom iznad 8,00 (osam),

- studenti koji su okon�ali master ili magistarske studije

Radi upisa organizuje se polaganje prijemnog ispita i intervju sa kandidatom.

UPISNI ROK:

• Predaja dokumentacije obavit �e se u periodo od 10.11. do 24.11.2011. god.

• Prijemni ispit obavit �e se 26.11.2011. god.• Rezultati prijemnog bit �e objavljeni 29.11.2011. god.• Upis primljenih kandidata obavit �e se 30.11.2011. god.

Dodatne informacije na Univerzitetu u Novom Pazaru, ul. Dimi-trija Tucovi�a bb, Novi Pazar, tel./fax: 020/315 346, e-mail: [email protected] www.uninp.edu.rs.

Sekretar zajedni�kih službi IUNP-aTrtovac Sead, dipl.pravnik

UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

raspisuje

K O N K U R S ZA UPIS STUDENATA U ŠKOLSKOJ 2011/2012. GODINI

JEDNOGODIŠNJE DIPLOMSKE - MASTER STUDIJE – MSc.

1. Departman za pravne nauke (60 ESPB bodova): Studijski program: Pravo…25 studenata

2. Departman za prirodno-tehni�ke nauke (60 ESPB bodova): Studijski program: Informatika...15 studenata

3. Departman za pedagoško-psihološke nauke (60 ESPB bodova): Studijski program: Psihologija...25 studenata

4. Departman za filolološke nauke (60 ESPB bodova): Studijski program: Srpski-bosanski jezik i književnost...25 stude-

nata Studijski program: Engleski jezik i književnost...25 studenata Studijski program: Njema�ki jezik i književnost...25 studenata

5. Departman za umjetnost (60 ESPB bodova): Studijski program: Slikanje...10 studenata Studijski program: Grafika...10 studenata

6. Departman za ekonomske nauke (60 ESPB bodova): Studijski program: Ekonomija…25 studenata

7. Fakultet za islamske studije (60 ESPB bodova): Studijski program: Teologija…25 studenata

Pravo na podnošenje prijave za upis imaju kandidati:- koji su završili �etvorogodišnje be�elor studije ili VII-1 stepen sa

prosje�nom ocjenom iznad 8,00- koji su završili �etvorogodišnje be�elor studije ili VII-1 stepen sa

prosje�nom ocjenom manjom od 8,00

Radi upisa organizuje se polaganje prijemnog ispita i intervju sa kandi-datom, kao i polaganje kvalifikacionih ispita za kandidate koji imaju pro-sjek manji od 8 za upis na master studije.

UPISNI ROK:

• Predaja dokumentacije obavit �e se u periodu od 10.11. do 24.11.2011. god.

• Prijemni ispit obavit �e se 26.11.2011. god.• Rezultati prijemnog bit �e objavljeni 29.11.2011. god.• Upis primljenih kandidata obavit �e se 30.11.2011. god.

Dodatne informacije na Univerzitetu u Novom Pazaru, ul. Dimitri-ja Tucovi�a bb, Novi Pazar, tel./fax: 020/316-634, 318-068, e-mail: [email protected] ; www.uninp.edu.rs

Sekretar zajedni�kih službi IUNP-aTrtovac Sead, dipl.pravnik

DOODOO

BEBI OPREMABEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b020/386-280 Novi Pazar020/386-280 Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVI� UJKANOVI� www.ujkanovic.comwww.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBU�E - PROIZVODNJA OBU�E ISKLJU�IVO OD KOŽEISKLJU�IVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževi�a 17. ul. Rifata Burdževi�a 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.com nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECO

@@

�� !"�#$%� ��&'�$%� ()'*+,-'*+-('*+-,'*+-)'*�� .!"&�� !"�#$�� #/��%�$�� &��!&%0$�� !�1%�%� �� 2%!.$�� $�". �� 0�!%� ��&'�$� ��"�.��.� %� ��0�+! �"$%��!.&� %�!.��'%!��.'%&� 3�"��(4�1'��0%�.��$��#��%�0%�.��%$&.�3�$��)+&�!�'��$��01�"&� ��%��"��&��" ��$%'�"&�+! �'�%��0��0�!�'��$��0.5!.��%��&��.�!��%�".��!&%0%��$��&. ��#%0��!�'%$��"!%�!�".&��

�� "&�$�0%� �� !"�#$�� #/��%� *('*+*6'*+,7'*+

-*'*+-8'*+),'*� �� %#/��$�%� "�� / .��'� $�� .!�.�1%�$%�1.$&��"�.��.��9.5�'$%� %3&��9 %$��0��&��0%�.��$��#��+0�! �"$��!.��'%!��$��/�%��$�.��)+&�!�'��$��01�"&� ��%+��"��&��" ��$%'�"&�! �'�%��0��0�!�'��1.$&�� $��/�%��$�.�

�� 2% �� :�&. � "�� 9�#.$�'� �� 0%�� 9�.!�&� %'�� *4� �!"�#$%:��&'�$��0�5%$.��,-+(*4'*��'��(,�;�!�#%+��*�"��$.��.#.�0$��1%"&.�$��#��0�� %�.��.;.$��0��%+5&.��9�#.$�"��"0�'��&.<�'��.'�'�%��. %�.�%'��/ .��'�$��'��.�� ,4��!%$/�'�."&��=�>.� #�'�.$�� #��$.!�.&$%$.��0�'��#�� .0��$"!�'��%'��

�� .'��!�<�+0% ��*?4'*��1.$&��/�� .'�� !� �*4'*��1.$&��/�� .'�� 1��(4��%�$��'�/%"&�� $�'��&��.�� &%/+��

=�>.�%�%#$��' �%0�$�.�� %'��0. %!%�%#9��!�<��$��"0%'� �!�1%��'��0�/��#�� %'��0. %!%�%#9�� 1.0��%�".�"!%:�%'�$��$��"0%'� �!�1%��+

'��0�'��#��%��!� $%'�'�."&%'�� %'��0. %!%� %#9��". �%0%:�"&�$�0��!�� %� %"&%:�� %#/��$�%�

$��"0%'� �!�1%��'��0�'��#�� %'�� 0. %!%� %#9�� !�<�� "&�$�0�� 1.0�� $�� $"!�'�

'�� $%!�� .�/�� %� ��.0�� !�� %� !�'�.$#�1%��%"&%:�#��$.!�.&$%$.��0�'��#��

�� &�.9$��"&��!�<��"�� 1.'��1.$&��/��%�%#/��$�.�#/��.�� <�$�.��/�0��1.$&%'��

�� .'��"&��!�<��1.$&��/�� .'�� 1��*+(4��%��1.$&��/�� .'��".�"!��%'�$��0%5.�:.!&��$��.5&.�%� %�". %'��

�!��0�/��#��

FLORIDA SHOES

DJ E� I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževi�a br. 10., Novi Pazar

vodi� kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILI�I, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

kids

fash

ion

Brunnenstr. 36Brunnenstr. 3644147 Dortmund44147 Dortmund

HAMZI� R. - LIMUNHAMZI� R. - LIMUN+4923147886748+4923147886748

+491722343418+491722343418

SAN

DŽAK GRILLS

ANDŽAK GRILL

DORTMUNDDORTMUND

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake nedjelje nova roba...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

Uvijek novi modeli...

Adre

Documents

STOP SEGREGACIJI Glasislama 224.pdfORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM AMBIJENTU RESTORANA "SAZ" Restoran SAZ posjeduje • dvije sale • terasu • baštu