STRATEGIJA RAZVOJA BICIKLIZMA U PARKU PRIRODE …...Jelena Mihalić, mag. ing. prosp. arch. Ivona Žiža, mag. ing. agr. ... parkiranje. Za posjetitelje bicikliste, koji do parka ne

STRATEGIJA RAZVOJA BICIKLIZMA

U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA za projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog

upravljanja Parkom prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012

Zagreb, svibanj 2020. godine

Program izradili: Udruga „Sindikat biciklista“, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Oikon - Institut za primijenjenu ekologiju Autori programa: Jasmin Sadiković, mag. zaštite okoliša

Davorin Belamaric, dipl.ing.ele. Marko Stančec, mag. geog. Ivan Nemet, univ. bacc. ing. traff. Martina Pekčec, mag. geol. Tena Šarić, prof. ant. i soc. Vladimir Kušan, mag. ing. silv. Vedrana Ivanda, dipl.ing.arh. Robert Baćac, dipl. oec. Jelena Mihalić, mag. ing. prosp. arch. Ivona Žiža, mag. ing. agr. Ksenija Hocenski, mag. biol. exp. Medeja Pistotnik, mag. biol. Dalibor Hatić, mag. ing. silv.

Narucitelj: Javna ustanova Park prirode Medvednica“ Strucni tim: dr. sc. Marina Popijac

Gordana Modrušan Horvat, mag. anglistike i rusistike Andrea Kostelić, prof. geog. Sanja Koncar, mag. ing. silv. Denis Kovacić, mag. geogr.

Projekt: „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom prirode

Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Više informacija o EU fondovima možete naći na www.strukturnifondovi.hr

Projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012 ugovoren je u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, prioritetne osi 6. „Zaštita okoliša i održivost resursa“, investicijskog prioriteta 6c „Ocuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“ te specificnog cilja 6c2 upravljanja odredištima prirodne baštine, na poziv na dostavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“ referentni broj: KK.06.1.2.01. Sadržaj materijala iskljuciva je odgovornost Javne ustanove Park prirode Medvednica.

Dokument je usklađen s Planom upravljanja Parkom prirode Medvednica (2011-2020) te služi kao izvor i podloga za izradu novog Plana upravljanja Parkom prirode Medvednica i Plana upravljanja ekološkom mrežom HR2000583 Medvednica. Izrađena dokumentacija sadrži razrađene aktivnosti za desetogodišnje razdoblje.

http://www.strukturnifondovi.hr/

1

Sadržaj

1. Uvod 2

2. Trendovi u razvoju biciklizma i posjećivanju zaštićenim podrucjima 2

3. Vrijednosti 4

4. Vizija 4

5. Strateški ciljevi do 2029. g. 5

5.1. Ocuvanje prirode 5

5.2. Atraktivnost za sve grupe biciklista 5

5.3. Rasprostranjenost biciklista po cijelom Parku 6

5.4. Dostupnost Parka prirode Medvednica 6

5.5. Razvoj bike parka 6

5.6. Suživot motornog i pješackog prometa s biciklistima 6

5.7. Razvoj potrebnih pratećih usluga 7

5.8. Sustav informiranja i marketing 7

5.9. Organizacijski kapacitet 7

6. Gap analiza 7

7. Identificiranje 10 prioritetnih aktivnosti (akcijskih planova) 10

8. Faze implementiranja strategije 11

9. Posjetitelji i zone posjećivanja 11

10. Razrada ciljeva i mjera 14

10.1. Infrastruktura 14

10.2. Usluge 17

10.3. Sustav informiranja i marketing 21

10.4. Koordinacija i organizacijski kapacitet 23

11. Plan potrebnih resursa, troškova i mogućnosti financiranja 25

12. Pokazatelji ucinkovitosti razvoja i njihovo praćenje 30

13. Pregledna tablica s mjerama 32

2

1. UVOD

Ova strategija razvoja biciklizma na podrucju Parka Prirode Medvednica (nadalje: Park)

nastala je u sklopu projekta „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja

Parkom prirode Medvednica“. Projekt je ugovoren u sklopu Operativnog programa

Konkurentnost i kohezija i sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna

vrijednost projekta je 37.726.252,75 kuna

Više informacija o projektu: https://www.pp-medvednica.hr/projekti/kk-06-1-2-01-0012/

Razvoj strategije naslanja se na prethodno napravljenu analizu postojećeg stanja. Za

detaljno razumijevanje strategije nužno je pogledati cjelovitu analizu, ili barem njezine sažete

zakljucke, opisane u dokumentu „Analiza postojećeg stanja razvoja cikloturizma na podrucju

Parka prirode Medvednica“, koji je dio isporuke u okviru istog projektnog zadatka.

U okviru ovog projektnog zadatka, za potrebe Javne ustanove Park prirode Medvednica

(nadalje: JUPPM), strategiju izrađuje dobavljac Oikon - Institut za primijenjenu ekologiju i

podizvođac Udruga „Sindikat biciklista“. U okviru donošenja strategije obavljen je i proces

savjetovanja s forumom dionika, a konacne odluke u vezi strategije donosi JUPPM.

2. TRENDOVI U RAZVOJU BICIKLIZMA I POSJEĆIVANJU ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

Na razvoj strategije i implementaciju strateških odrednica razvoja biciklizma, između

ostalih faktora, znacajno djeluju svjetski trendovi.

Porast potrebe za rekreacijom

Ljudi u sve većem broju traže protutežu zahtjevnom i cesto stresnom poslu i nalaze ga u

sportskim i rekreativnim aktivnostima, po mogućnosti u prirodi, izvan gradske gužve. Lokacija

Parka, koja je ujedno i relativna prednost Parka kao destinacije za odmor i boravak u prirodi, u

blizini gusto naseljenog podrucja, s naglaskom na grad Zagreb, pruža brojne mogućnosti za

odlazak u prirodu cak i na dnevnoj bazi.

Razvoj biciklizma

Ubrzani razvoj biciklistickog prometa u posljednjih dva desetljeća prisutan je na podrucju

cijele Europe, te je praćen porastom interesa za korištenjem bicikla u turizmu. Prisutan je i

razvoj brojnih disciplina sportskog biciklizma, pogotovo u podrucju brdskog biciklizma. Taj trend

prati i podržava snažan razvoj proizvodnje, koji omogućava kvalitetne bicikle i opremu po

pristupacnim cijenama dostupnu širem krugu korisnika. Širenjem kruga korisnika biciklista

povećava se i potražnja za kvalitetnom infrastrukturom u gradovima, turistickim destinacijama i

podrucjima s atraktivnom prirodom poput Medvednice.

Klimatske promjene

Globalno zatopljenje ima za posljedicu sve kraće zime i slabije/neizvjesnije mogućnosti za

skijaški sport. S druge strane, razdoblje toplog vremena, prikladnog za bicikl, se produžuje. Sve

veće ljetne vrućine i jace sunce povećavaju atraktivnost šuma u ljetnom periodu.

https://www.pp-medvednica.hr/projekti/kk-06-1-2-01-0012/

3

To dodatno potice razvoj MTB sporta i rekreacije. Brojna svjetska skijališta (pr. Švicarska -

Engelberg, Saas-Fee, Austrija - Sorlden, Slovenija - Pohorje, Kranjska Gora, Javornik, Krvavec) se

prilagođavaju da se ljeti mogu organizirati kao bike parkovi s mogućnosti prijevoza bicikala

skijaškim žicarama. MTB sport u praksi pokazuje velike slicnosti s alpskim skijanjem: prijevoz

žicarom uzbrdo i spust biciklom kao cjelodnevna uzbudljiva aktivnost.

Ocekuje se daljnji porast popularnosti ovakve aktivnosti. Medvednica zbog blizine gusto

naseljenog podrucja ima velik potencijal za iskorištenjem ovih mogućnosti.

Ocuvanje prirode

U kontekstu porasta stanovništva i razvoja gospodarstva sve je veći pritisak na prostor od

strane ljudskih aktivnosti. Rezultat je povećana potreba ocuvanja prirode i organizacije prostora

namijenjenih zaštiti prirode. Prostor Parka stoga prvenstveno treba gledati kao zaštićeno

podrucje u kojem je prioritet ocuvanje prirode, a razvoj usluga i infrastrukture za posjetitelje u

sklopu aktivnog odmora i rekreacije treba sagledavati u kontekstu zaštite prirode.

Održiva mobilnost

U porastu je svijest o važnosti održive mobilnosti. To ima dva važna utjecaja na ovu

strategiju. Kao prvo, održiva mobilnost potice korištenje bicikla, prvenstveno kao prijevoznog

sredstva ali onda posredno i na druge nacine. Ljudi koji koriste bicikl za odlazak na posao u

Zagrebu potencijalni su budući posjetitelji Parka prirode Medvednica biciklom. I drugo, održiva

mobilnost utjece na popularnost aktivnog odmora kao nacina korištenja slobodnog vremena.

Trendovi u turizmu

Trendovi na podrucju „mekog“ avanturizma, kao i Zelenog turizma upućuju na

konstantan rast potražnje koja se temelji na potrebi suvremenih potrošaca za fizickim

aktivnostima i brizi o zdravlju. Na globalnoj razini 10-20 % međunarodnih putovanja je

motivirano boravkom u prirodi (UNWTO). Niša cikloturizma pocela se ubrzano razvijati u 21.

stoljeću. Prema procjenama UNWTO-a u Europi trenutno postoji više od 60 milijuna aktivnih

biciklista, 60% muškaraca i 40% žena, razlicitih dobnih skupina. Oko 90% svih cikloturistickih

putovanja je organizirano samostalno, a samo 10% putem turistickih posrednika. Prema Studiji

narucenoj od strane Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta (2012.), brojka

turistickih putovanja koja ukljucuju korištenje bicikla procjenjuje se na 2.295 milijardi na

godišnjoj razini, s ukupnom vrijednošću od 44,000,000,000 € godišnje. S obzirom na prirodne

znacajke i blizinu gusto naseljenog podrucja Park prirode Medvednica ima odlicne predispozicije

za razvoj cikloturizma.

4

3. VRIJEDNOSTI

Razvojna nacela kojima smo se vodili u formiranju strategije razvoja biciklizma u Parku

prirode Medvednica direktna su posljedica nekoliko temeljnih vrijednosti:

Ocuvanje prirode

Kljucni prioritet je sacuvati prirodu u Parku kao zaštićenom podrucju prirode. Bicikl u

odnosu na motorizirani promet ima zanemariv utjecaj na prirodu i stoga ga treba poticati kao

adekvatan nacin posjećivanja Parka. Isto tako, treba ograniciti moguće negativne utjecaje

razvoja biciklizma na prirodu.

Zdravlje

Bitna svrha razvoja biciklizma u Parku prirode Medvednica je doprinos poboljšanju

fizickog i mentalnog zdravlja posjetitelja, kvalitete doživljaja boravka i odmora u prirodi.

Široka grupa korisnika

Park prirode Medvednica u smislu biciklizma treba pružiti kvalitetne mogućnosti što

širem krugu korisnika: biciklistima razlicitih iskustava, forme, ambicija i disciplina; od pocetnika

do natjecatelja.

Samoodrživost

Važno je razviti kvalitetan model razvoja i održavanja atraktivnih biciklistickih sadržaja

koji će se moći realizirati i financirati. Pokrivanje troškova treba osmisliti kroz složen model koji

ukljucuje neposredno financiranje od strane korisnika, ali i indirektan doprinos kroz povećanje

kvalitete života, povećanje produktivnosti PPM i suradnika u planiranju i implementaciji

infrastrukturnih projekata za bicikliste kao ciljanu skupinu, privlacenje turista u Zagreb i

Hrvatsku.

Integracija

Budući biciklisticki sadržaji Parka prirode Medvednica trebaju se uklopiti u planove

razvoja u okruženju: Akcijski plan razvoja cikloturizma u Hrvatskoj, Županijske operativne

planove razvoja cikloturizma. Isto tako, razvoj treba biti u skladu sa svjetskim trendovima u

biciklizmu.

4. VIZIJA Park prirode Medvednica je 2029 godine poznato rekreacijsko, cikloturisticko i sportsko

odredište za bicikliste, prepoznatljivo i integrirano u biciklisticku ponudu Hrvatske i ima 100 000

biciklistickih posjeta godišnje.

5

5. STRATEŠKI CILJEVI DO 2029. GODINE

❖ Ocuvanje prirode

❖ Atraktivnost za sve grupe biciklista

❖ Rasprostranjenost biciklista po cijelom

Parku

❖ Dostupnost Parka prirode Medvednica

❖ Razvoj bike parka

❖ Suživot motornog i pješackog prometa

s biciklistima

❖ Razvoj potrebnih pratećih usluga

❖ Sustav informiranja i marketing

❖ Organizacijski kapacitet

5.1. Očuvanje prirode

Biciklizam daleko manje opterećuje prirodu od motoriziranog prometa i tako posredno

pozitivno utjece na ocuvanje prirode, ali postoje i mogući negativni utjecaji koje treba sprijeciti.

Jedan od njih je moguća erozija tla na strmim stazama, pogotovo stazama za downhill, koju

treba sprijeciti održavanjem i povremenim izmještanjem staza. Drugi negativan utjecaj, koji

postoji na Medvednici, je cesto kretanje brdskih bicikala izvan namijenjenih staza i kreiranje

ilegalnih ruta, što treba riješiti adekvatnim planiranjem službenih ruta, regulativom i nadzorom.

5.2. Atraktivnost za sve grupe biciklista

Park prirode Medvednica pruža dovoljno mogućnosti za atraktivno korištenje bicikla za

razlicite grupe korisnika:

Izletnici i biciklisti s manje iskustva i forme, cesto korisnici e-bicikala;

Rekreativni biciklisti s razlicitim stupnjevima iskustva, forme i ambicija, ukljucuju

cestovne i trekking bicikliste;

MTB sportaši razlicitih disciplina (XC, Enduro, Downhill), najcešći sudionici biciklistickih

natjecanja.

Infrastruktura je prilagođena korisnicima u kontekstu sigurnosti, atraktivnosti i

pristupacnosti.

6

5.3. Rasprostranjenost biciklista po cijelom Parku

Cijeli Park prirode Medvednica je premrežen biciklistickim rutama i stazama, ukljucene

su i sjeverna i južna strana Parka, a biciklisti su raspoređeni po širem podrucju Parka. Biciklistima

koji preferiraju staze za spuštanje (flow, enduro, downhill i sl.), dostupno je nekoliko staza,

razlicite fizicke i tehnicke zahtjevnosti, u sklopu bike parka koji je povezan s biciklistickim rutama

i stazama na Medvednici. Ostale biciklisticke rute i staze također su namijenjene i prilagođene

razlicitim skupinama biciklista, od izletnika preko rekreativaca pa sve do strastvenih i

profesionalnih biciklista. U Parku je ponuda biciklistickih ruta i staza prilagođena potrebama svih

skupina i ne postoje razlozi za uređivanjem ilegalnih staza.

5.4. Dostupnost Parka prirode Medvednica

Park prirode Medvednica dostupan je javnim ili individualnim prijevoznim sredstvima i

integriran u mrežu biciklistickih ruta i staza Zagrebacke županije, Krapinsko-zagorske županije i

Grada Zagreba. Razvojem biciklizma ne potice se povećanje broja motornih vozila unutar Parka,

a pravilnim upravljanjem prometom, promet motornih vozila je doveden na optimalnu razinu.

Dostupnost dolaska osobnim prijevoznim sredstvom, osobnim automobilom, kombijem,

biciklom i sl., osigurana je do ulaznih tocaka u Park, od kojih se obilazak Parka preporucuje

biciklom, pješice ili javnim prijevozom unutar Parka. Na ulazima postoje stanice sustava javnih

bicikala i parkirališne površine za motorna vozila i bicikle, na kojima je omogućeno sigurno

parkiranje. Za posjetitelje bicikliste, koji do parka ne dolaze individualnim prijevoznim

sredstvom, osiguran je javni prijevoz s mogućnošću prihvata bicikla do više ulaznih tocaka u

Park, odnosno do stanica i terminala u blizini ulaznih tocaka ili biciklistickih ruta. Javni prijevoz

unutar Parka organiziran je žicarom i autobusima, također s mogućnošću prihvata bicikla, a

dostupna je i usluga iznajmljivanja bicikla u Parku s mogućnošću preuzimanja i vraćanja na više

lokacija.

5.5. Razvoj bike parka

Park prirode Medvednica pruža mogućnost korištenja bike parka koji ukljucuje nekoliko

biciklistickih staza razlicitih težina, jednu ili više žicara prilagođenih za prijevoz bicikala te ostalu

popratnu infrastrukturu i sadržaj ovisno o potrebama korisnika. Operativnost bike parka je

osigurana veći dio kalendarske godine, a upravljanje istim osigurano je na optimalan nacin.

Staze su prilagođene razlicitim biciklistima, od rekreativaca do strastvenih biciklista, a kretanje

stazama u sastavu bike parka pješacima i motornim vozilima nije dopušteno iz sigurnosnih

razloga. Dodatan doprinos sigurnosti unutar bike parka je jednostavna dostupnost interventnih

službi cemu pridonosi i koncentracija biciklistickih staza na jednom podrucju obuhvaćajući i

sjeverne i južne padine Medvednice. Bike park je, uz ostale biciklisticke rute, okosnica razvoja

biciklizma u Parku, a utjecaj na okoliš je minimalan te u skladu s preporukama struke.

5.6 Suživot motornog i pješačkog prometa s biciklistima

Kultura suživota motornog, pješackog i biciklistickog prometa je na optimalnoj razini, a

na rutama namijenjenim za kretanje istih ne dolazi do ugroze niti jedne od tih skupina. Na

7

asfaltnim cestama u Parku prirode povećana je sigurnost biciklistickog prometa, a cilj je nula

prometnih nesreća u kojima sudjeluju biciklisti, ali i ostali sudionici u prometu. Jasno su

određene staze za mješovito, odnosno odvojeno korištenje od strane pješaka i biciklista, a

informacije o tome su dostupne na kartama i oznakama na terenu. Mješovito vođenje biciklista,

s pješacima ili s motornim prometom, organizirano je na optimalan nacin, uvažavajući potrebe

svih korisnika Parka s naglaskom na sigurnost ranjivih skupina u prometu.

5.7. Razvoj potrebnih pratećih usluga

Razvijene su prateće usluge za bicikliste i to prioritetno:popratna infrastruktura za

bicikliste u sklopu razvoja Bike&Bed certifikata destinacije što ukljucuje prilagodbu ugostiteljsko-

smještajnih objekata biciklistima kao ciljanoj skupini; prateće usluge na rutama i stazama koje

ukljucuju odmorišta prilagođenih ciljanoj skupini, obilježene sve staze i rute s informativnim

oznakama (info ploce, oznake smjera, oznake upozorenja); prateće usluge dostupnosti (npr.

najam bicikala u destinaciji, organizirani javni prijevoz i prijevoz na poziv).

5.8. Sustav informiranja i marketing

Podignuta prepoznatljivost Medvednice kao podrucja za rekreaciju biciklom i bike parka

za cikloturiste, a u kontekstu razvoja prepoznatljive destinacije za brdski i cross-country

biciklizam.

Sustav informiranja razvijen je u destinaciji, preko tiskanog materijala, informacija/oznaka na

terenu i na digitalnim platformama te pruža sve potrebne informacije o biciklistickoj

infrastrukturi, pratećim uslugama i mogućnostima.

5.9. Organizacijski kapacitet

Koordiniran i strukturiran razvoj infrastrukture i usluga za bicikliste. Unaprijeđen

organizacijski kapacitet koji će osigurati mogućnost provedbe razvoja biciklizma u Parku i

adekvatno održavanje infrastrukture. Osim Parka Prirode u koordinirani razvoj i podizanje

kapaciteta ukljucene su jedinice lokalne i regionalne samouprave na podrucju Parka, turisticke

zajednice, biciklisticke udruge/klubovi, Hrvatske šume, Hrvatske ceste i ostali važniji dionici.

6. GAP ANALIZA

Gap analiza uspoređuje strateške ciljeve s postojećim stanjem i identificira kljucne

nedostatke na cije se rješavanje treba fokusirati strategija i akcijski plan (Tablica 1). Postojeće

stanje elaborirano je u dokumentu Analiza postojećeg stanja, na temelju radionica i razgovora s

brojnim dionicima, izvida terena i ankete korisnika koju je proveo Sindikat biciklista.

Strateški ciljevi su predstavljeni u prethodnom poglavlju, a prema istoj strukturi prikazani

su i kljucni nedostaci.

8

Strateški cilj Ključni nedostaci

5.1. Ocuvanje prirode ● bujanje ilegalnih staza za MTB, pogotovo za spuštanje prema Zagrebu ● pravilnik o zaštiti i ocuvanju Parka prirode Medvednica je van snage (ali je u postupku

donošenja) ● nedostatak pravilnika koji bi regulirao održavanje staza i sprecavanje erozije tla ● intenzivan individualni motorni promet vikendom i praznikom (koji bi se u budućnosti mogao

zamijeniti kombinacijom javnog prijevoza i bicikla)

5.2. Atraktivnost za sve grupe biciklista

● nedovoljno mogućnosti za izletnike i neiskusne bicikliste ● za razlicite grupe biciklista pogodni su pojedini fragmenti od 9 službenih ruta, ali uglavnom ne i

rute u cjelini ● nedovoljno namjenskih legalnih staza za MTB sportaše

5.3. Rasprostranjenost biciklista po cijelom Parku

● biciklisti su uglavnom koncentrirani na sljemensku cestu, vršnu zonu i nekoliko najfrekventnijih planinarskih puteva od zagrebacke strane prema vrhu

5.4. Dostupnost Parka prirode Medvednica

● dostupnost parka javnim prijevozom s prihvatom bicikla ogranicena je na jednu autobusnu liniju, a uslugu prijevoza bicikala nudi samo u toplijem dijelu godine

● ne postoji mogućnost javnog prijevoza s prihvatom bicikala unutar parka ● pristup Parku biciklom sa svih strana u većini slucajeva vodi po prometnim cestama ● ne postoji javna usluga najma bicikla u Parku (planiran je pocetak razvoja u okviru ovog

projekta)

5.5. Razvoj bike parka ● za bike park postoje neke ideje, ali još ne i konkretni dokumenti ili planovi

5.6 Suživot biciklista s pješacima/planinarima na rutama i motoriziranim prometom na cestama

● nedostatak jasnih i komuniciranih pravila ponašanja između biciklista i pješaka na dijeljenim stazama

● nedostatak informacija o tome koje staze su dozvoljene za kretanje bicikala pa ih ima posvuda ● uklonjeni znakovi ogranicenja brzine na Sljemenskoj cesti od 40 km/h ● nedostatak ostalih oznaka za biciklisticki promet (znak opasnosti, „sharrowsi“ i slicno)

5.7. Razvoj potrebnih pratećih usluga

● nedostatak standarda za „bike friendly“ ugostiteljske objekte ● nedostatak kvalitetnih parkirališta za bicikle ● nedostatak servisnih stanica, usluga prijevoza i sl. ● nedostatak usluge najma bicikala za posjetitelje Parka ● nedostatak odmorišta opremljenih za ciljanu skupinu - bicikliste


● nepostojanje informacija o rutama/stazi na web stranicama Parka, s dodatnom mogućnošću pohranjivanja ruta u rzl.formatima

● nedovoljna distribucija tiskanih materijala poput brošura ● nepostojanje aplikacije za telefone za kretanje po Medvednici (u kojoj treba biti i biciklistickih

informacija) ● nedovoljno informacijskih ploca na Medvednici o biciklistickim rutama ● nedostatak planskog i koordiniranog razvoja marketinga (radi se u okviru ove strategije)

5.9. Organizacijski kapacitet

● ogranicen ljudski kapacitet JUPPM: nedovoljno mogućnosti za kontinuirano bavljenje biciklistickim temama

● nedostatak umreženosti i koordinacije s ostalim dionicima koji bi mogli pomoći u razvoju biciklizma (klubovi, udruge, JRLS, TZ-ovi, koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma RH)

● razliciti zahtjevi razlicitih skupina biciklista i ostalih posjetitelja

Tablica 1. Strateški ciljevi s postojećim stanjem i kljucnim nedostacima.

9

10

7. IDENTIFICIRANJE 10 PRIORITETNIH AKTIVNOSTI (AKCIJSKIH PLANOVA)

Za realizaciju vizije putem strategije potrebno je pokrenuti citav niz aktivnosti koje je

potrebno detaljnije razraditi kroz akcijske planove. Strategija predviđa 10 najvažnijih akcijskih

planova (Tablica 2), od kojih su prva 4 razrađena u okviru istog projektnog zadatka i isporucena

kao posebni dokumenti.

Prioritetni akcijski plan

1 Nadogradnja 8+1 postojećih biciklističkih ruta ● definiranje plana razvoja postojećih ruta u budućih 10 godina

2 Medvedgradska biciklistička ruta ● definiranje budućih trasa rute ● definiranje plana razvoja

3 Standardizacija infrastrukture ● klasifikacija biciklisticke infrastrukture ● standardi oznacavanja biciklisticke infrastrukture

4 Standardizacija turističke infrastrukture ● standardi turisticke infrastrukture s obzirom na biciklizam ● oznacavanje turisticke infrastrukture relevantne biciklistima

5 Biciklizam i očuvanje prirode ● prevencija kreiranja neslužbenih ruta ● prevencija nekontroliranog kretanja biciklista izvan ruta ● mjere za sprecavanje erozije tla zbog kretanja biciklista

6 Razvoj modela održavanja biciklističkih ruta ● razrada raznih mogućnosti za održavanje biciklistickih staza ● suradnja s planinarima na održavanju dijeljenih staza

7 Razvoj bike parka ● definiranje inicijalnog pokretanja parka - razrada prethodnih inicijativa i planova ● plan evolucije bike parka - naprednija prilagodba skijaških žicara ● pump track poligon, MTB trail centar ● organizacijski model

8 Razvoj mreže biciklističkih ruta i povezivanje s okruženjem ● povezivanje sljemenskih 9 ruta s rutama županija u okruženju ● kreiranje ruta i uputa za dolazak biciklom do važnih odredišta u parku za neiskusne bicikliste ● razrada mogućnosti dvosmjernog korištenja ruta

9 Razrada sigurnosnih zona i koridora za hitne intervencije na biciklističkim stazama ● koridori za pristup HGSS-u do biciklistickih staza za spašavanje ● mogućnosti ranijeg napuštanja biciklistickih staza u slucaju problema ● oznake na rutama radi lakšeg lociranja

10 Plan informiranja i marketinga ● definiranje opsega informacija i prikladnih kanala ● definiranje modela ažuriranja informacija ● definiranje nacina distribucije hitnih informacija ● brendiranje i marketing biciklizma u Parku ● suradnja s TZ u okruženju i stvaranje kombiniranih doživljaja

Tablica 2. 10 prioritetnih akcijskih planova.

11

8. FAZE IMPLEMENTIRANJA STRATEGIJE

Ova strategija obuhvaća desetogodišnji planski razvoj biciklizma do 2029.godine. Mjere i

implementacija aktivnosti podrazumijeva tri razvojne faze i to:

1) Do 2021. godine

Faza koja obuhvaća maksimalnu realizaciju postojećih službenih ruta i usluga uz veću

koordinaciju s ostalim detektiranim dionicima i planski razvoj sustava informiranja i marketinga.

U ovoj se fazi ocekuje maksimiziranje informacija na web platformama Parka prirode i

suradnika. Također, faza ukljucuje pokretanje dugorocnih planskih i razvojnih projekata

financiranih iz vlastitih sredstava, sredstava financiranih iz EU fondova i internacionalnih

programa.

2) do 2025. godine

U ovoj se fazi ocekuje optimizacija postojećih ruta i uređenje novih staza uz pokretanje projekta

organizacije bike parka na podrucju Parka. Dodatno, ocekuje se povećanje popratnih usluga za

rekreativce i bicikliste te integracija u turisticku ponudu tri županije na podrucju Parka, u svrhu

povećanja zajednickog potencijala i ponude vezanog uz razvoj ruta, aranžmana i usluga.

3) do 2029. godine

U posljednjoj se fazi ocekuje nadogradnja projekata zapocetih u drugoj fazi s naglaskom na

koordinirani razvoj mreže ruta te završetka bike parka i prepoznatljivost Medvednice kao

biciklisticke destinacije.

9. POSJETITELJI I ZONE POSJEĆIVANJA

Vrste posjetitelja koji voze bicikl na podrucju Parka, detaljno obrađenih u analizi, kroz

strategiju su podijeljene u tri kategorije relevantne za Medvednicu, i to:

1. Izletnici, obitelji te biciklisti s manje iskustava i forme, korisnici e-bicikala

2. Rekreativni biciklisti s razlicitim stupnjevima iskustva, forme i ambicija (cestovni biciklisti,

XC trekking biciklisti i sl.)

3. MTB sportaši razlicitih disciplina (Enduro, Downhill i sl.) s posebnom vrstom bicikala koji

zahtijevaju namjenske rute i staze za takav oblik biciklizma.

Te tri kategorije biciklista nemaju potpuno odvojene zone u prostoru. Razlicitim

kategorijama korisnika potrebno je omogućiti dostupnost do atrakcija te im tako pružiti širu

dostupnost i rasprostraniti ih po Parku prirode. Oni djelomicno mogu koristiti iste dijelove ruta,

poveznica ili pristupnih cesta (npr. Sljemenska cesta, Kustošijanski makadam i sl.).

Za prvu kategoriju posjetitelja predviđene su one zone u kojima se nalaze biciklisticke

staze, rute i poveznice, a koje su dovoljno pogodne ovoj kategoriji (Slika 1). Za pretpostaviti je da

će gornja stanica Sljemenske žicare biti jedan od popularnijih nacina dolaska ove kategorije

posjetitelja u Park stoga su sadržaji koji su dostupni s te lokacije, uvršteni u podrucje koje bi

trebalo biti obuhvaćeno ovom zonom posjećivanja. Na to se prvenstveno misli na Centar za

posjetitelje na Medvedgradu, ali i sve one lokalitete do kojih vode rute pogodne za tzv.

obiteljsku vožnju bicikla (npr. Ruta Bistra ili Etno ruta).

12

Rute i poveznice kojima se dolazi do atraktivnih i rado posjećenih lokaliteta od strane

obitelji i izletnika, koje ne moraju biti nužno kružnog karaktera, a koje su svojom tehnickom i

fizickom zahtjevnošću pogodne ovoj skupini, također treba svrstati u ovu zonu posjećivanja.

Neki od tih lokaliteta su planinarski domovi s ugostiteljskim kapacitetima (npr. PD Glavica, PD

Risnjak (Slika 2), PD Graficar i dr.) ili popularna izletišta (npr. Činovnicka livada, slika 3). Njihova

dostupnost od gornje stanice Sljemenske žicare (na kojoj će postojati i mogućnost najma

bicikala) bit će za tu kategoriju moguća pomoću lakših fragmenata staza 8 i 9 u kombinaciji s

cestom.

Slika 1. Zone posjećivanja za prvu kategoriju posjetitelja (izradio: SB).

Slika 2. PD Risnjak (izvor: http://www.

medvednica.info/).

Slika 3. Činovnicka livada (izvor: .http://

www.medvednica.info/)

http://www.medvednica.info/




13

Za drugu kategoriju korisnika zone posjećivanja je lakše opisati kao pravce, odnosno rute

na podrucju Parka. One mogu biti koncipirane kao kružne cjeline unutar Parka ili kao dijelovi

biciklistickih ruta koje prolaze Parkom prirode, odnosno poveznice do ruta. Vrste podloga

prikladne za ovu kategoriju korisnika prvenstveno cine asfaltne i makadamske dionice (prema

rezultatima ankete „Na Sleme – biciklom?“ i radionicama koje je proveo Sindikat biciklista), ali

ne treba iskljucivati i ostale vrste (npr. zemljani putevi blagog nagiba koji nisu tehnicki

zahtjevni). Ovoj kategoriji korisnika ugostiteljski sadržaji nisu primaran cilj, koji je potreban za

odabir rute kojom planiraju vožnju biciklom, već služi kao popratna usluga za opskrbu ili odmor

(Slika 4).

Slika 4. Karta s vrstama podloga prikladnih za vožnju druge kategorije posjetitelja (iz 2004. godine) (izradio: SB).

Treća kategorija korisnika je specificna jer se potrebama bitno razlikuje od prve dvije, a

to se prvenstveno odnosi na infrastrukturu koja im je potrebna, s naglaskom na vrstu

biciklistickih staza i usluga za prijevoz bicikla.

Ova kategorija biciklista treba posebne biciklisticke staze na kojima neće dolaziti do

zajednickog korištenja istih od strane planinara i motornih vozila. Istovremeno je potrebno i

povezivanje ovakvih staza koje bi bile u sklopu bike parka s mrežom biciklistickih ruta i staza na

podrucju Parka, ali i razvijanje pojedinih staza ove namjene i na južnim obroncima Medvednice

(Slika 5). Na južnim padinama infrastruktura kao dio zone za ovu kategoriju posjetitelja treba

služiti iskljucivo u svrhu povezivanja sa Zagrebom biciklistickim stazama ove namjene,

14

primjerenom za iskusnije i manje iskusne korisnike, dok se glavnina sadržaja treba zadržati na

sjevernim padinama Medvednice.

Slika 5. Zone posjećivanja za treću kategoriju posjetitelja (izradio: SB).

Razvijanje, proširivanje i uređivanje zona za sve vrste posjetitelja predviđa se kroz cijeli

vremenski period implementacije mjera koje obuhvaća ova strategija, kao i prilagodba istih

prema vrstama posjetitelja i njihovim potrebama.

10. RAZRADA CILJEVA I MJERA

10.1. Infrastruktura

Ova strategija predviđa postupno usmjeravanje i razvoj postojećih biciklistickih ruta u

smislenu i povezanu mrežu, prihvatljivu za pojedine skupine korisnika u skladu sa suvremenim

trendovima u biciklizmu i zahtjevima korisnika. Ono što je realno za ocekivati u prvoj fazi

implementacije ove strategije je otvaranje Sljemenske žicare koja će potencijalno povećati broj

izletnika, ali i drugih skupina biciklista na Sljeme. Njih je potrebno kanalizirati poveznicama

prema biciklistickim rutama i stazama (Vršna spojna ruta, Spojna ruta sa sedla na sedlo, Enduro

staza i dr.) koje se nalaze u blizini vrha Sljeme, kako bi se izbjegla nekontrolirana vožnja biciklista

po planinarskim stazama na tom dijelu. Akcijskim planom „Nadogradnja 8+1 postojećih

biciklistickih ruta“ predlažu se mjere koje će djelomicno riješiti ovaj izazov, ali na njemu je

15

potrebno sustavno raditi tijekom cijelog razdoblja koje obuhvaća ova strategija. Dodatno

rješavanju ovoga će doprinijeti i uređenje nove biciklisticke staze između Tomislavovog doma i

Centra za posjetitelje na Medvedgradu, što je također razrađeno posebnim akcijskim planom

„Medvedgradska biciklisticka ruta“. U Analizi je nedostatak informacija istaknut kao jedan od

izazova, stoga je informiranje o postojećim rutama prvi korak kojega je nužno provesti u prvoj

fazi implementacije strategije razvoja. Informacije trebaju biti lako dostupne elektronickim

putem, ali i u fizickom obliku (više u poglavlju 9.3. Sustav informiranja i marketing).

Današnje rute u Parku nedovoljno su povezane, a dostupnost pojedinih ruta s određenih

ulaznih tocaka u Park nije moguća. Osim međusobne povezanosti ruta unutar Parka, dodatni

zamah razvoju kvalitetnog biciklizma na Medvednici svakako će doprinijeti povezivanje sa

županijskim, državnim i međunarodnim rutama koje se nalaze ili prolaze u blizini Medvednice.

Primjeri takvih ruta koje postoje ili su u procesu izrade, odnosno planiranja, su rute Zagrebacke i

Krapinsko-zagorske županije, državna glavna biciklisticka ruta 2 (Greenway), ali i druge ideje i

projekti za koje treba ostaviti mogućnost integracije. Ovaj dio strateškog planiranja bitno je

uskladiti sa Strategijom turistickog razvoja Zagrebacke županije, ali i već donesenim Operativnim

planovima razvoja cikloturizma Zagrebacke i Krapinsko - zagorske županije. Uz to, rute je

potrebno integrirati u postojeće mreže biciklistickih staza, a pri tome se prvenstveno misli na

Grad Zagreb, ali i okolne županije.

Do završetka drugog razdoblja, strateške smjernice za razvoj biciklisticke infrastrukture

po pitanju biciklistickih ruta usmjerene su upravo rješavanju ovog izazova. Za povezivanje

postojećih službenih ruta u Parku moguće je korištenje postojećih puteva, cesta i staza, a u

planiranju se preporucuje korištenje nekadašnjih službenih ruta, spomenutih kroz dokument

analize postojećeg stanja, a poznate kao „Turbo-sport“ rute, ali i uređivanje novih

u skladu sa strukom i procedurama.

Sljemensku cestu, Prilaz Kraljicinom zdencu, kao iznimno atraktivne dionice za bicikliste,

ali i ostale asfaltne površine unutar Parka i u okruženju, također treba smisleno iskoristiti za

povezivanje postojećih ruta, ali i definiranje novih, u potpunosti asfaltiranih, cestovnih ruta po

dijelovima postojećih asfaltnih cesta. Na njima je potrebno i povećanje sigurnosti svih sudionika

u prometu s naglaskom na ranjive skupine u koje spadaju biciklisti. Ovaj dio biciklisticke mreže

potrebno je planirati u suradnji s nadležnim tijelima koja upravljaju ovim cestama radi povećanja

sigurnosti biciklista, ali i drugih sudionika u prometu. Detaljnija razrada razvoja postojećih

službenih ruta i povezivanja u mrežu biciklistickih ruta i staza obrađena je u posebnom

dokumentu akcijskog plana „Nadogradnja 8 + 1 postojećih biciklistickih ruta“.

Sigurnost na biciklistickim stazama i rutama je važna komponenta koju treba razmotriti i

s drugog aspekta s dionicima kroz ovo razdoblje, a pri tome se prvenstveno misli na hitne službe.

Uz sve mjere opreza, nesreće i ozljede koje se događaju prilikom bicikliranja na biciklistickim

rutama su realnost, a spašavanje unesrećenih biciklista od strane hitnih službi kao što je

Hrvatska gorska služba spašavanja potrebno je što je više moguće olakšati i skratiti vrijeme

dolaska. Iz tog razloga je potrebno rute prilagoditi sukladno savjetima struke, postavljanjem

odgovarajućih oznaka te koridora za pomoć unesrećenima. Oznakama se postiže lakše lociranje

biciklista u slucajevima nesreće u kojima im je potrebna pomoć, prema slicnom principu oznaka

16

na državnim cestama i autocestama. Koridori bi prvenstveno služili za pristup hitnih službi do

unesrećenih biciklista, koji se nalaze na određenom dijelu biciklisticke rute ili staze, a za koje je

moguće koristiti i planinarske staze. Prilikom osmišljavanja takvih koridora potrebno je planirati

one kojima je moguće na najbrži nacin povezati biciklisticke rute i staze s cestovnim pravcima na

kojima je omogućen dolazak hitne pomoći. Ovakvim „sigurnim koridorima“ bi se stvorile i

mogućnosti napuštanja biciklistickih staza i ruta i u slucajevima nužde, bez da se dogodila

nesreća, kada iz bilo kojeg razloga biciklisti trebaju napustiti rutu ili stazu po kojoj se ne mogu

vratiti, a nastavak vožnje istima predstavlja prevelik rizik. Ovime se indirektno utjece na

povećanje sigurnosti pa je i zbog toga potrebno voditi racuna da takvi koridori ostaju prohodni,

barem za pješacenje, a mogućnost vožnje biciklima po njima nije nužna. Strategija primjenu do

sada navedenih infrastrukturnih mjera predviđa do završetka 2025. godine.

Osim potrebe za informiranjem korisnika i povezivanja službenih ruta, za kvalitetan

razvoj biciklizma na Medvednici potrebno je uskladiti vrstu podloge, zahtjevnost tehnickih

detalja te ostale elemente biciklistickih ruta i staza na koje ukazuje analiza, sa željama i

potrebama korisnika. Uz preduvjet da su kroz prvu polovicu provođenja ove strategije, prema

akcijskim planovima, službene rute povezane postojećim putevima, stazama i cestama, u Parku

postoji smislena, rasprostranjena i povezana mreža biciklistickih ruta, staza i poveznica, a

dolazak do istih je omogućen s bilo koje ulazne tocke u Park. Oni problemi koji su utvrđeni

analizom, a do treće faze implementacije nisu otklonjeni su realne potrebe biciklista

(biciklisticke rute namijenjene za pojedinu kategoriju korisnika), te suživot biciklista s

planinarima na adekvatan nacin.

Zadržavanje ovakvog koncepta, već osmišljenih i oznacenih, biciklistickih ruta u trenutku izrade

ove strategije nije bilo moguće izbjeći, pa se prilagodba istih realnim potrebama korisnika istice

kao dugorocni cilj. Ostvarenju ovog cilja potreban je sustavni pristup tijekom cijelog razdoblja

provedbe aktivnosti u skladu s ovom strategijom pri cemu veliki naglasak treba staviti na

potrebe korisnika i sigurnost svih posjetitelja Parka.

U Analizi izrađenoj za potrebe ove strategije jasno su prikazani nedostaci i potrebe

ovisno o vrsti korisnika, a za pretpostaviti je da se iste neće bitnije mijenjati kroz naredno

desetogodišnje razdoblje. Usprkos tome, ispitivanje mišljenja korisnika je aktivnost koju treba

provoditi sustavno kroz cijelo razdoblje implementacije strategije ne temelju kojih je potrebno

donositi odluke o potrebnim mjerama. Ono što je potrebno uciniti kako bi se postigla veća

atraktivnost službenih ruta je prilagodba pojedine rute određenoj skupini biciklista. Pritom se

misli na osiguravanje veće homogenosti podloga, tehnicki zahtjevnih detalja, fizicke zahtjevnosti

i ostalih elemenata koji utjecu na prikladnost pojedine rute za određenu kategoriju korisnika.

Detaljna razrada optimizacije 9 postojećih ruta u biciklisticku mrežu napravljena je akcijskim

planom „Nadogradnja 8 + 1 postojećih biciklistickih ruta“.

Mogućnost izrade biciklistickih ruta bez izrade novih biciklistickih staza se odnosi na

skupine korisnika za koje se postojeće službene rute mogu i trebaju prilagoditi, dok se za

određene skupine korisnika (enduro, downhill i sl.) javlja potreba za uređenjem i izgradnjom

novih, namjenski izgrađenih, biciklistickih staza. Ovim skupinama korisnika za koje se kroz

analizu utvrdilo da ne postoji dostatan broj odgovarajućih biciklistickih staza, potrebno je

17

osigurati odgovarajuću infrastrukturu i staze po kojima će se moći kretati. Potreba za tim postoji

već niz godina, što je pokazala analiza postojećeg stanja (izvor: Analiza postojećeg stanja

cikloturizma na podrucju PP Medvednice), a posljedice „zanemarivanja“, potreba tih skupina

biciklista jest nešto za što je potreban ozbiljan i sustavan pristup, ako se to želi otkloniti. Takvu

infrastrukturu je potrebno uređivati i graditi uvažavajući želje svih dionika, s naglaskom na

bicikliste, odnosno uvažavajući želje dobivene mišljenjem korisnika i u skladu sa zakonima,

pravilnicima i strateškim odlukama. Implementacija svih mjera za postizanje ovih ciljeva

predviđa se kroz cijelo strateško razdoblje prema potrebama korisnika, ali i ostalim uvjetima za

ostvarenjem istih.

10.2. Usluge

Dostupnost Parka

Jednostavna dostupnost parka i sadržaja unutar njega, jedan je od strateških ciljeva, u

što se ubraja i usluga prijevoza bicikla do granica Parka, ali i unutar Parka.

Osim dostupnosti ulaznih tocaka u park osobnim automobilom, kombijem ili drugim

individualnim prijevoznim sredstvima, ona treba biti omogućena i javnim prijevozom. Do većine

ulaza u Park trenutno postoji neki oblik javnog prijevoza, ali na većini linija prijevoz bicikla nije

omogućen, a omogućavanje istog je izvan nadležnosti JUPPM. Neovisno o tome, zalaganje za

ovakvu vrste usluge treba postojati tijekom cijelog razdoblja implementacije mjera ove

strategije, kao i suradnja na drugim podrucjima vezanim za javni prijevoz. Postojeće sustave za

prijevoz bicikala treba kontinuirano razvijati i poboljšavati u skladu sa zahtjevima korisnika.

Pri tome se prvenstveno misli na podrucje vezano za autobusne linije javnog prijevoza

koje prometuju do ulaznih tocaka u Park, ali i postojeću te buduće linije unutar Parka prema

prijedlogu Plana upravljanja posjetiteljima:

- Kaptol – Medvedgrad,

- Zadržavanje postojeće linije za Sljeme, ali direktan pravac,

- „Shuttle bus“ od Hunjke do Tomislavca, nakon promjene regulacije prometa na cesti

(stalno dvosmjerno) produženje do Graficara,

uz napomenu da svi autobusi trebaju biti u stanju prevoziti bicikle

Osim uvođenja mogućnosti prijevoza bicikla na onim linijama na kojima takva vrsta

usluge trenutno ne postoji, potrebno je povezivanje Medvedgrada, odnosno Centra za

posjetitelje s linijama javnog prijevoza unutar Parka prirode, ali i sa Zagrebom.

Oni biciklisti kojima uspon po obroncima Medvednice predstavljaju fizicku ili mentalnu

prepreku, usluga prijevoza bicikla unutar Parka, žicarom, autobusom ili drugim oblicima

prijevoza, otvara razne mogućnosti. Potreba za time se javlja za više skupina biciklista, od

izletnickog tipa kojima takva usluga koristi i za uspon, ali i spust s Medvednice, do ekstremnih

MTB biciklista kojima je cilj i nekoliko vožnji dnevno iskljucivo stazama za spust. Uslugu ovakve

vrste potrebno je planirati i u sklopu bike parka, a prijevoz bicikala omogućiti, osim gondolom i

autobusom, i skijaškim žicarama tijekom većeg dijela godine.

18

Uz samu ponudu usluge, o istoj je potrebno i pravovremeno i adekvatno informirati

korisnike. Uvođenjem novih oblika javnog prijevoza, koje se ocekuje u prvoj fazi implementacije

strategije, pri cemu se misli na Sljemensku žicaru, povećat će se priljev svih posjetitelja na

Sljeme, odnosno vršni dio Medvednice što će predstavljati izazov s kojim će se biti potrebno

nositi na odgovarajući nacin. Akcijski planovi koji su izrađeni u sklopu ovog projekta, doprinijet

će rješavanju tog izazova. Za Sljemensku žicaru treba pretpostaviti da će znacajno doprinijeti

razvoju biciklizma na tom dijelu Medvednice, a taj razvitak je potrebno pratiti i adekvatnom

infrastrukturom i ostalim sadržajima.

Uz spomenute usluge prijevoza bicikala autobusom i žicarama, iste trebaju biti

omogućene i promovirane u sklopu željeznickog prijevoza. U blizini većeg dijela granice Parka

prolaze trase željeznicke pruge, a povezivanje tih dijelova željeznicom treba biti najprihvatljiviji

biciklistima, ali i ostalim posjetiocima Parka, upravo ovim oblikom prijevoza.

Ugostiteljsko-smještajne usluge na podrucju Parka

Na podrucju Parka u funkciji je 11 planinarskih domova/kuća, dva hotela ukupnog

smještajnog kapaciteta od 500-njak ležajeva (izvor: https://www.pp-medvednica.hr/turisticka-

ponuda/ostala-ponuda/ugostiteljski-objekti/). Također, na podrucju Parka nalazi se i devet

ugostiteljskih objekata u kojima se nudi konzumacija jela i pića.

Jedna od prioritetnih mjera u razvoju usluga za posjetitelje je Standardizacija i

osmišljavanje Bike&Bed standarda pod zajednickim brendom u sklopu kojeg bi se postojeći

smještajni i ugostiteljski objekti prilagodili potrebama biciklista-posjetitelja. Kako na razini

države ne postoji propisani posebni standard za ugostiteljske objekte s pružanjem usluga

smještaja , neke županije koje intenzivno razvijaju cikloturizam pribjegle su samostalnoj izradi

kriterija za posebni standard „Bike & Bed“ kroz razvoj vlastitih kriterija, dizajn oznaka i

proceduru njihove dodjele objektima koji iskažu interes za certifikaciju za cikloturizam – Istarska

županija „Istra Bike & Bed“ (www.istria‐bike.com/hr/smjestaj/info‐o‐ projektu), a Međimurska

županija standard kvalitete „Cyclist Welcome Quality“ (www.visitmedimurje.com/bike/).

Inicijativu za jedinstvene uvjete, dizajn oznake.

Mjera razvoja usluge podrazumijevala bi prikupljanje podataka o zainteresiranim

smještajnim objektima s ciljem da se opremanje, prilagodba i certificiranje smještajnih

kapaciteta kao mjera provodi u drugom razdoblju provedbe Strategije, odnosno do 2025.

godine. Također u sklopu mjere potrebno je dizajn cerrtifikata prilagoditi s ostalim promotivnim

materijalima i aplikacijom #ParkoviPrirode. Najbolji i najrazvijeniji globalni primjer postojećih

uvjeta ima Allgemeiner Deutscher Fahrrad-Club (ADFC), a koji je primjer za sve ostale u Europi.

Primjer preduvjeta za izradu certifikata:

a) određivanje odgovornog nositelja certifikacije za destinaciju – dmo ili dmc

b) određivanje odgovornog posrednika koji posjeduje tocno saznanje o infrastrukturi i

njezinim slabostima

c) određivanje osobe za kontakt u odjelu za turizam

d) jasno, prepoznatljivo i jedinstveno ime za turisticku destinaciju

e) turisticka destinacija je prostorno jasno definirana jedinica

https://www.pp-medvednica.hr/turisticka-ponuda/ostala-ponuda/ugostiteljski-objekti/



19

f) turisticka destinacija cini jasnu turisticku marku/oznaku

g) priznanje turisticke destinacije od strane više turisticke organizacije

h) barem 3 prenoćišta

i) barem 10 ruta spremnih za tržište

Jedna od važnijih prilagodba i rezultat mjere je promjena i nadogradnja postojećih

parkinga ispred ugostiteljskih objekata da isti omogućuju vezanje za okvir bicikla.

Slika 6. Ugostiteljski i smještajni objekti (izradio: SB).

20

Odmorišta i dodatne usluge za bicikliste

Prioritet mjere je opremanje info centra i pomoćne infrastrukture kao što su odmorišta

na bici-klistickim rutama (smart odmorišta, nad-strešnice, stalci za bicikle, pametne klupe, inter-

pretativne ploce (Slike 7-9).

Slika 9. Punjac za e-bicikle (izvor: SB).

Cilj je da Info centar u Centru za posjetitelje Medvedgrad postane centralni sustav

informiranja i pružanja usluga za bicikliste i cikloturiste Informacijski centar je namijenjen

cikloturistima i može djelovati u okviru postojećeg centra za sve korisnike turistima. Potrebno je

daljnje uređenje info centra uz standardizaciju centra i prilagodbu ciljanoj grupi (infrastruktura,

informativni i promotivni materijal, usluga najma bicikala i dr. )

Na postojećim biciklistickim rutama i stazama, potrebno je u neposrednoj blizini istih,

prilagoditi odmorišta s ciljem opremljenosti za ciljanu skupinu biciklista s osnovnom ili

dodatnom opremom poput punjaca za elektricne bicikle, info punktovima opremljenih kartom

biciklistickih ruta, setom alata za popravak bicikala i sl. Budući da samih odmorišta uz rute ili u

neposrednoj blizini ima dovoljno, potrebno je barem neka od njih unaprijediti imajući na umu

bicikliste kao ciljanu skupinu korisnika.

Najam bicikala

Do kraja 2020.godine u sklopu projekta „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu

održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica“ bit će provedena nabava elektricnih bicikala

koji će biti na usluzi posjetiteljima dvije lokacije - u vršnoj zoni i Medvedgradu.

Slika 8. Primjer adekvatnog i zakonski prihvatljivog parkinga za bicikliste - tzv. „klamerice“ koje omogućuju vezanje za okvir bicikla (izvor: SB).

Slika 7. Primjer biciklistickog odmorišta (izvor: SB).

21

U sklopu razvoja bike parka, a po uzoru na bike parkove u Sloveniji (Krvavec, Javornik,

kranjska Gora) potrebno je planski razviti sustav najma bicikala uz promociju usluge i

maksimalnu dostupnost informacija o najmu u sklopu Info centra Centra za posjetitelje

Medvedgrad. Prvenstveno se tu misli na najam MTB bicikala za turiste.


Razvojem biciklizma, cikloturizma i opremanjem ruta, porastom ponude, raste i potreba

za jacanjem sustava informiranja i marketinga kako bi se postojeće i potencijalne posjetitelje što

bolje informiralo o mogućnosti bicikliranja na podrucju Parka. Potrebno je pojacati kapacitete i

ciljane promotivne aktivnosti te unaprijediti promotivne materijale.

Digitalna komunikacija i promocija

Biciklizam i cikloturizam je potrebno promovirati kroz web stranice, mobilne aplikacije i

putem društvenih mreža. Na postojećim web stranicama važno je istaknuti biciklizam i

cikloturizam kao jedan od kljucnih nacina rekreacije i aktivnog odmora u Parku. Također cilj je u

sklopu aplikacije ponuditi informativni sadržaj svim posjetiteljima – biciklistima. To ukljucuje

interaktivne karte i mogućnost preuzimanja informacija o rutama, lokacijama atraktivnosti u

Parku i ugostiteljsko-smještajne ponude te ostalih usluga elektronickim putem (aplikacijom, web

stranicom i sl.). Bitna znacajka, uz kartu i tehnicke opise pojedinih ruta, je pružanje informacija o

dostupnosti Parka osobnim vozilom ili javnim prijevozom (linije, vozni red, mogućnost prijevoza

bicikla), parkingu za bicikle, uređenim izvorima vode, atrakcijama na rutama te ugostiteljskim

uslugama.

Promotivni materijali

Osnovni skup tiskanih promocijskih materijala cinilo bi sljedeće:

destinacijske bike karte,

kreiranje prirucnika za podrucje Medvednice u suradnji s Gradom Zagrebom, Krapinsko-

zagorskom i Zagrebackom županijama te lokalnim i županijskim turistickim zajednicama i

ostalim važnijim dionicima, nabava i distribucija suvenira s istaknutim brendiranim

sadržajem, kvalitetne fotografije, zajednicki prirucnici za aktivni turizam s objedinjenim

sadržajem za cikloturizam i npr. penjanje. Na slici 10 prikazane su granice jedinica lokalne

samouprave.

Potrebno je povećati distribuciju materijala kroz TIC-eve, smještajne i ugostiteljske

objekte, agencije i dr. Svi tiskani promocijski materijali trebaju biti vizualno i koncepcijski

usklađeni pod zajednickim brendom. Također trebaju biti usklađeni s ostalim promocijskih

materijalima, tiskanim i elektronskim.

22

Slika 10. Dionici - jedinice lokalne samouprave na podrucju Parka (izradio: SB).

Sudjelovanje na sajmovima, konferencijama i događanjima

Sudjelovanjem na turistickim sajmovima, cikloturistickim konferencijama, biciklistickim

događanjima ne povećava se samo jacanje marketinga već i jacanje kapaciteta organizacije u

kontekstu efikasnog upravljanja biciklistickom ponudom za posjetitelje.

Promotivna događanja

Nastavit će se organizacije biciklistickih utrka i događanja za bicikliste zbog dodatne

mogućnosti promocije za ciljane korisnike – bicikliste. Kroz akcijski plan razvoj biciklizma

napravit će se višegodišnji promotivni model kroz događanja promoviran putem vlastitih i

vanjskih kanala u svrhu popularizacije destinacije.

Informativni materijali u destinaciji

Na biciklistickim rutama i stazama te u blizini na podrucju Parka potrebno je uciniti

dostupnim informativni sadržaj o biciklistickoj infrastrukturi u kartografskom i tekstualnom

obliku (info ploce). Takav je sustav nužan za orijentaciju u destinaciji i dodatne informacije o

uslugama te ga je potrebno redovito ažurirati u svrhu sigurnosti posjetitelja. Ploce trebaju biti

postavljene na ulaznim tockama u Park i edukacijsko-informacijskim punktovima na ulaznim

zonama, Vršnoj zoni, ali i drugim lokacijama prema potrebi. Brošure i ostali tiskani materijali s

informacijama, uz distribuciju kroz info centar za posjetitelje, trebaju biti dostupni i u turistickim

23

informativnim centrima, uredima turistickih zajednica, na događanjima vezanima za promociju

turistickih usluga, hotelima, hostelima, ali i drugim mjestima gdje postoji potreba za pružanjem

kvalitetnih informacija potencijalnim posjetiteljima Parka. Ovo je bitno radi postavljanja dobrih

temelja za daljnji razvoj, praćenje i osiguravanje potrebne infrastrukture kroz naredna razdoblja.

Ove aktivnosti predviđene su za prvu fazu implementacije strategije, a nastavak provođenja ovih

aktivnosti je potreban tijekom cijelog razdoblja strategije. Informacije o voznim redovima javnog

prometa te kontaktima usluga na poziv potrebno je ukljuciti u marketinški paket u destinaciji.

Mogućnost razvoja brendiranog sustava u svrhu bolje koordinacije

Do 2025. godine promotivne usluge koordinirano će se nastaviti razvijati sa svim

pripadajućim elementima poput vizualnog identiteta, Bike&Bed standarda na podrucju Parka,

organiziranih prepoznatljivih biciklijada i sportskih događanja u svrhu promocije cikloturizma,

promocije biciklisticke destinacije detaljnije razrađeno u akcijskom planu standardizacije

turisticke infrastrukture.

10.4. Koordinacija i organizacijski kapacitet

Cilj je zajednicki razvoj biciklizma i cikloturizma na podrucju Parka sa svrhom efikasnog

upravljanja. Imajući u vidu mnoštvo vrlo razlicitih dionika, uspješna implementacija Plana

razvoja biciklizma neće biti moguća bez njihove kvalitetne suradnje. To je osobito važno kada je

rijec o intervencijama u prostoru na planiranju, razvoju i održavanju infrastrukture, signalizacije,

te drugih sadržaja namijenjenim biciklistima. Naime, usprkos deklarativnom opredjeljenju

dionika u cjelini i turistickog sektora za razvoj biciklisticke infrastrukture, u praksi su još uvijek

prisutni određeni otpori, a posebno je izazovno povećanje zainteresiranosti lokalne zajednice

vezano uz financiranje izgradnje biciklisticke infrastrukture, u prvom redu posebnih biciklistickih

staza i ruta. Osim na razini Parka, nužno je voditi racuna i o dionicima u okruženju. Među njima

se kao dva kljucna isticu Ministarstvo turizma kao nositelj izrade operativnih planova razvoja

cikloturizma za kontinentalne županije i osnivac Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma (u

ožujku 2016. godine) te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao tijelo nadležno za

planiranje izgradnje nacionalne mreže biciklistickih ruta i donošenje zakona koji se odnose na

cikloturizam. Vezano uz djelovanje ova dva ministarstva kao važni dionici pojavljuju se i Hrvatska

turisticka zajednica kao krovna organizacija bitna za promociju cikloturizma na nacionalnoj i

međunarodnoj razini, javno poduzeće „Hrvatske ceste“ kao tijelo nadležno za izgradnju

infrastrukture uz ceste. Na slici 11 prikazane su granice jedinica regionalne samouprave.

24

Slika 11. Dionici - jedinice regionalne samouprave na podrucju Parka (izradio: SB).

Provedba i monitoring plana razvoja biciklizma

Kako bi se mjere predviđene ovom strategijom u što većoj mjeri realizirale i biciklizam

poceo kvalitetnije razvijati predviđa se uspostava kontinuiranog monitoringa i evaluacije

planskih mjera uz prijedlog da u monitoringu uz JUPPM budu ukljuceni i važniji dionici poput

jedinica regionalne samouprave na podrucju Parka, biciklisticki klubovi, Hrvatske šume, Hrvatske

ceste i Turisticke zajednice. Predlaže se formiranje „foruma biciklistickih dionika PPM“. Dionici bi

podržavali PPM u razvoju biciklizma. Osnovna funkcija provedbe monitoringa bila bi praćenje

realizacije mjera, rješavanje eventualnih prepreka prilikom realizacije (npr. pitanje vlasništva,

prostorni planovi i sl.), koordinacija između dionika, izvještavanje prema javnosti, pomoć u

realizaciji mjera i dr. Provedbom evaluacije mjera olakšala bi se realizaciju predviđenih

aktivnosti te osiguravalo upoznatost s tijekom aktivnosti.

Prioritetne mjere za provedbu monitoring plana su:

1) Planiranje i razvoj biciklisticke infrastrukture (rute i staze) te popratne infrastrukture za

bicikliste (odmorišta, info centar gdje postoji mogućnost najma bicikla, popratne usluge

u sklopu ugostiteljskih i smještajnih objekata) i

2) Održavanje biciklisticke infrastrukture.

25

11. PLAN POTREBNIH RESURSA, TROŠKOVA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA

Procjena troškova napravljena je prema aktivnostima i prikazana je u poglavlju 13 -

Pregledna tablica s mjerama.

Tablica 3 prikazuje razlicite mogućnosti financiranja i relevantnost pojedinih izvora

financiranja za pojedine mjere u razvoju biciklizma u Parku prirode Medvednica.

26

Mogućnosti financiranja – programi i ostali izvori

Mjera Interreg

programs

Interreg V-A Hungary-

Croatia Co-operation

Programme

INTEREG-V-A Slovenija-Hrvatska

Operativni program

Konkurentnost i kohezija

Program ruralnog razvoja

Operativni program

Ucinkoviti ljudski

potencijali

Min. turizma

EU TEN - T PROGRAMME

EU URBACT

EU Urban Development

network programme

EU The Connecting

Europe Facility

Europski Socijalni

Fond Horizon

Pripremna dokumentacija za infrastrukturne radove (studije, elaborati, prostorno- planska dokumentacija)

X X X X X X X X X X X X

Povećanje sigurnosti biciklista na cesti (Sljemenska cesta)


Izgradnja biciklistickih prometnih Površina (rute, staze, bike park)

X X X X X X X X X X X

Uređenje makadamskih dionica na rutama


Signalizacija na rutama/stazama


Poboljšanje dostupnosti Parku – usluga javnog Prijevoza, prijevoza na zahtjev te pristupa biciklistickim rutama

X X X X X X X X X X X X X

Brojaci biciklistickog i pješackog prometa


27

Mjera Interreg

programs



Programme


Operativni program



Operativni program

Ucinkoviti ljudski

potencijali

Min. turizma


EU URBACT


network programme

EU The Connecting

Europe Facility

Europski Socijalni

Fond Horizon

Održavanje biciklisticke infrastrukture i signalizacije

X X X X X X

Najam bicikala i opreme


Uređenje smještajno-ugostiteljskih objekata za ciljane korisnike - bicikliste (bike&bed)

X X X X X

Izgradnja biciklistickih odmorišta

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X X

Povećanje organizacijskog kapaciteta JUPPM


Razvoj novih turistickih proizvoda i usluga


Razvoj sustava informiranja i marketinga


Promotivne akcije i eventi (biciklijade, utrke)


28

Mjera Interreg

programs



Programme


Operativni program



Operativni program

Ucinkoviti ljudski

potencijali

Min. turizma


EU URBACT


network programme

EU The Connecting

Europe Facility

Europski Socijalni

Fond Horizon

Istraživanja u turizmu, cikloturizmu i zaštiti prirode


Transfer znanja – Radionice, konferencije, treninzi i edukacije zaposlenika u svrhu razvoja biciklizma i cikloturizma


Monitoring i evaluacija mjera te evaluacija ucinka na prirodu


Tablica 3. Izvori i mogućnosti financiranja.

29

30

12. POKAZATELJI UČINKOVITOSTI RAZVOJA I NJIHOVO PRAĆENJE

Za provjeru ucinkovitosti provedbe strategije potrebno je pratiti pokazatelje stvarnog stanja.

Temeljem analize pokazatelja može se provjeriti jesu li mjere ostvarile željeni rezultat. Ovisno o

ostvarenom rezultatu, a anticipirajući i eventualne promjene u okruženju, potrebno je u 10-godišnjem

razdoblju nekoliko puta verificirati i po potrebi prilagoditi strategiju. Tablica 4 prikazuje pregled

pokazatelja koje je potrebno pratiti i adekvatnih izvora informacija.

Pokazatelj Izvor informacije

Broj posjetitelja s biciklom - prolazaka na pojedinim tockama

Brojaci prometa

Broj pregleda/ preuzimanja informacija s web stranica Parka

Automatski brojaci na web stranicama

Broj prevezenih bicikala žicarom Prodane karte za prijevoz bicikala

Korištenje ilegalnih ruta Trailforks heatmap Pregled terena

Korištenje usluge najma bicikala; distribucija po danima u tjednu i godišnjim dobima

Prodane karte za korištenje bicikala

Korištenje bike parka Prodane ulaznice Brojanje prometa na žicari

Informacije o korištenju smještajnih i ugostiteljskih objekata od strane biciklista

Razgovori s pružateljima usluga

Turisticki aranžmani iz okruženja koji ukljucuju doživljaj Medvednice na biciklima

TZ iz JLRS i agencija iz okruženja

Financijski pokazatelji samoodrživosti Financijski pokazatelji za Najam bicikla Korištenje žicara od strane biciklista Korištenje bike parka

Tabica 4. Pregled pokazatelja i informacija.

Većina podataka raspoloživa je u sustavima u kojima se prikupljaju u digitalnom zapisu i

preporuka je osigurati automatsku obradu podataka gdje god je to moguće.

Osim kontinuiranog praćenja kljucnih pokazatelja, na kvartalnoj bazi, predlažu se i povremena

dodatna istraživanja:

1) Ankete korisnika o zadovoljstvu korištenja pojedinih ruta, usluga i slicno. Mogu se raditi

opsežnije ankete, poput one koja je rađena u okviru analize postojećeg stanja za ovaj projekt.

Takve ankete bi bilo dobro raditi 3-4 puta u periodu implementacije strategije.

31

2) Kratke „blic“ ankete s nekoliko pitanja. Takve ankete mogle bi se provoditi 2-3 puta godišnje s

ciljanim ogranicenim pitanjima, npr nakon uvođenja novih ruta, usluga, žicare i slicno

3) Okupljanje foruma dionika za pregled u kojem smjeru se razvija strategija i po potrebi revizije

strategije. To bi trebalo raditi 2-3 puta u periodu implementacije strategije. Trebalo bi okupiti isti

forum dionika koji se okupljao i u sklopu ovog projekta za prikupljanje inicijalnih podataka za

analizu i za postupak savjetovanja pri donošenju strategije.

32

13. PREGLEDNA TABLICA S MJERAMA

Tablica 5 prikazuje mjere za razvoj ruta, cikloturisticke infrastrukture, usluga i ponude.

Mjere/aktivnosti 2020./2021 Do 2025. Do 2029.

I. In

fra

stru

ktu

ra

Povezivanje službenih ruta

Mreža biciklistickih ruta i staza

Povećanje sigurnosti na biciklistickim rutama i cestovnim pravcima

Nove biciklisticke staze i rute

Prilagodba biciklistickih ruta

Povezivanje, izmjena ili ukidanje biciklistickih ruta

Bike park

Integracija biciklistickih ruta (međusobno i s okruženjem)

II. Z

on

e

po

sjeć

iva

nja

Razvijanje, proširivanje i uređivanje zona

Prilagodba vrstama posjetitelja i njihovim potrebama

III.

Usl

ug

e

Usluga prijevoza bicikala do vršne zone

Uvođenje i razvoj najma brdskih bicikala u destinaciji

Prijevoz na poziv između središta županija i destinacije u kojoj je

uređena popratna infrastruktura za brdske bicikliste

Uvrštavanje ponude za brdske bicikliste u

promotivne materijale Županijskih i lokalnih TZ‐a

Opremanje odmorišta i važnijih mikrolokacija na

rutama s interpretativnim sadržajem

Razvoj ponude za turiste i povezivanje sadržaja u zajednicke

pakete aktivnog turizma

33

Bike&Bed certifikat pod zajednickim brendom i razvoj usluga u

sklopu certifikata

Uređenje odmorišta sa servisnim stanicama.

IV. S

ust

av

info

rmir

an

ja i

ma

rket

ing

Opremanje info centra

Razvoj i punjenje web stranice.

Razvoj aplikacije

Izrada i distribucija tiskanih materijala sa svim informacijama o infrastrukturi

i uslugama

Edukacija zaposlenika za ciljane turiste (aktivni

turizam).

V. S

ura

dn

ja d

ion

ika

ra

di

un

ap

rjeđ

enja

org

an

iza

cije

,

sta

nd

ard

a i

up

ravl

jan

ja n

a

razi

ni d

esti

na

cije

Zajednicko planiranje županijskih, dugolinijskih ruta te

usluga na rutama

Održavanje biciklisticke infrastrukture

Povezivanje s dionicima u promociji i kreiranju

višednevnih turistickih proizvoda.

Postizanje dugorocnih sporazuma o suradnji

između razlicitih dionika , rješavanje imovinsko- pravnih odnosa, izmjene

prostornih planova sukladno Akcijskom planu

Tablica 5. Razvoj ruta, cikloturisticke infrastrukture, usluga i ponude.

34

Doprinos provedenih aktivnosti projekta „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u

svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012

ciljevima i pokazateljima projekta

Javna ustanova Park Prirode Medvednica Planom upravljanja za razdoblje od 2011. do 2020.

godine pokrenula je aktivnosti koje će imati za cilj uređenje Centra za posjetitelje Medvedgrad

odnosno povećanje vidljivosti zaštićenog podrucja i upoznavanje posjetitelja s prirodnim i

kulturnim vrijednostima te važnosti zaštite Parka prirode Medvednica.

Planirana aktivnost ostvaruje se u okviru prioritetne osi 6 Operativnog programa konkurentnost

i kohezija (OPKK) „Zaštita okoliša i održivost resursa“, Specificnog cilja 6c2 „Povećanje

atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“

OPKK-a.

Ostvareni projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom

prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012 osim uređenja Centra za posjetitelje Medvedgrad

obuhvaća i mnoge druge aktivnosti koje doprinose općem i specificnom cilju projekta.

Opći cilj projekta „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom

prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012 je uspostava održivog korištenja prirodne baštine –

Parka prirode Medvednica kroz osnivanje Centra za posjetitelje Medvedgrad i pripadajućih

sadržaja doprinoseći održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini.

Specifični cilj projekta je zaštititi, valorizirati, educirati i promicati održivo upravljanje

odredištem prirodne baštine, zaštititi kulturno i prirodno nasljeđe na podrucju Parka prirode

Medvednica u okviru programa djelovanja Centra za posjetitelje Medvedgrad i pripadajućih

sadržaja cineći ga pritom prepoznatljivim turistickim odredištem koje doprinosi društveno-

gospodarskom razvoju.

Ostvarenje navedenih ciljeva provodilo se kroz aktivnosti projekta podijeljenih u 4 cjeline

(projektni elementi):

I. Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji II. Edukacija i interpretacija III. Promocija i vidljivost IV. Upravljanje projektom i administracija

U okviru elementa I. Posjetiteljska infrastruktura i sadržaji provedena je aktivnost I.10 Održiv

razvoj biciklizma (AKT I. 10) koja obuhvaća sljedeće stavke:

- analiza postojećeg stanja - softversko istraživanje i obrada podataka - izrada strategije kroz radionice s dionicima - izrada akcijskog plana za standardizaciju turisticke infrastrukture - detaljno razvijanje tri akcijska plana

35

Provedba ovih aktivnosti ugovorena je sa zajednicom ponuditelja: Udruga „Sindikat biciklista“,

Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek i Oikon d.o.o.- Institut za primijenjenu ekologiju

uz strucni tim Javne ustanove Park prirode Medvednica.

Provedbom navedenih stavki izrađeni su i isporuceni sljedeći dokumenti u svibnju 2020. godine:

1. Analiza postojećeg stanja razvoja cikloturizma na području Parka prirode Medvednica (2020.-2029.),

2. Strategija razvoja biciklizma u Parku prirode Medvednica (2020.-2029.),

3. Akcijski plan standardizacije turističke infrastrukture (2020.-2029.),

4. Akcijski plan biciklističke rute Medvedgrad - Tomislavov dom (2020.-2029.),

5. Akcijski plan nadogradnje 8+1 postojećih biciklističkih ruta (2020.-2029.),

6. Akcijski plan standardizacije biciklističke infrastrukture (2020.-2029.).

Navedeni dokumenti obuhvatili su analizu mogućnosti razvoja cikloturizma i ogranicenja vezana

uz biciklisticku infrastrukturu te namjenu prostora s obzirom na postojeću prostorno plansku

dokumentaciju. Potencijal za održiv razvoj biciklizma u Parku prirode Medvednica obuhvaćen je

s više aspekata i ukljucio je relevantne strateške dokumente i pravilnike, stavove i potrebe

dionika, trenutacno stanje ruta i njihovu prikladnost za razlicite grupe biciklista, stvarno kretanje

biciklista u Parku te anketno istraživanje sadašnjih i potencijalnih korisnika te njihovih potreba.

Razvoj cikloturizma, uz planinarenje i pješacenje ubraja se u manje invazivne aktivnosti s

obzirom na utjecaj na prirodu te doprinosi razvoju održivog turizma u Parku prirode

Medvednica.

Dokumenti 1. – 6. usklađeni su s Planom upravljanja Parka prirode Medvednica (2011.-2020.) i

sadrže razrađene aktivnosti za desetogodišnje razdoblje.

Znacajni su kao izvor i podloga za izradu novog Plana upravljanja Parkom prirode Medvednica i

Plana upravljanja ekološkom mrežom HR2000583 Medvednica (2021. – 2029.).

Njima se doprinosi održivom upravljanju posjetiteljskim kapacitetima Parka, planiranju održivog

turizma te proširenju turisticke ponude za posjetitelje.

Dokumenti podupiru planiranje razvoja i unaprjeđenja temeljnih turisticko rekreacijskih

vrijednosti u Parku prirode Medvednica uz zadovoljenje potreba posjetitelja, afirmaciju

dostupnosti i posjećivanja Parka prirode tijekom cijele godine i ravnomjerno u svim upravljackim

zonama s ciljem održivog razvoja.

Provedenim projektnim aktivnostima u okviru projekta „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u

svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica“, KK.06.1.2.01.0012 doprinosi se

zadanim pokazateljima iz OPKK:

- Povećanju broja posjetitelja koji su educirani o prirodnoj baštini u nacionalnim parkovima i parkovima prirode (s podržanom infrastrukturom za posjetitelje),

36

- Porastu ocekivanog broja posjeta podržanim mjestima i atrakcijama kulturne i prirodne baštine,

- Broju podržane infrastrukture za posjetitelje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode koji doprinose boljem upravljanju baštinom.

Pokazatelji se temelje na pouzdanoj procjeni jer će se pratiti prije i nakon provedbe i koristiti

kao mjerilo uspjeha ili neuspjeha Projekta.

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA BICIKLIZMA U PARKU PRIRODE …...Jelena Mihalić, mag. ing. prosp. arch. Ivona Žiža, mag. ing. agr. ... parkiranje. Za posjetitelje bicikliste, koji do parka ne