STRATEGIJA RAZVOJA GRADA PAZINA2015 - 2020

GRAD PAZIN, 2015.

2

SADRŽAJ

i. Uvod .................................................................................................................................. 5

ii. Osnovna analiza .............................................................................................................. 6 1. GEOPROMETNI POLOŽAJ I ZEMLJOPISNA, PRIRODNA I KULTURNA OBILJEŽJA ......................... 6

Veličine i značajke prostora ................................................................................................................................ 7 Prirodna obilježja ...................................................................................................................................................... 8 Kulturna i prirodna baština ................................................................................................................................ 11

Kulturna baština .................................................................................................................................................................... 11 Prirodna baština ................................................................................................................................................................... 15

2. STANOVNIŠTVO ..................................................................................................................... 19 3. GRADSKA INFRASTRUKTURA .............................................................................................. 25

Infrastruktura elektroničkih komunikacija ............................................................................................... 27 Energetski sustav ................................................................................................................................................. 28

Opskrba električnom energijom ................................................................................................................................ 28 Povećanje energetske učinkovitosti ......................................................................................................................... 29 Javna rasvjeta ........................................................................................................................................................................ 31 Plinoopskrba .......................................................................................................................................................................... 31

Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda .............................................................................. 32 Opskrba pitkom vodom ................................................................................................................................................... 32 Odvodnja otpadnik i oborisnkih voda ........................................................................................................................ 34

Gospodarenje otpadom ..................................................................................................................................... 36 Groblja ........................................................................................................................................................................ 39 Sigurnost, zaštita i spašavanje ....................................................................................................................... 40 Briga o napuštenim životinjama ............................................................................................. 41

4. STANOVANJE .......................................................................................................................... 41 Poticana stanogradnja ........................................................................................................................................ 45 Dječja igrališta ........................................................................................................................................................ 46

5. PROMET .................................................................................................................................. 47 Cestovni promet .................................................................................................................................................... 47 Promet u mirovanju ............................................................................................................................................ 49 Željeznički promet ............................................................................................................................................... 50 Lokalni/međugradski prijevoz ....................................................................................................................... 50 Ostalo .......................................................................................................................................................................... 51

6. OKOLIŠ, SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA I ZAŠTITE PRIRODE .................................................. 51

3

Vode ............................................................................................................................................................................. 51 Tlo ................................................................................................................................................................................ 53 Zrak .............................................................................................................................................................................. 54 Buka ............................................................................................................................................................................. 54 Svjetlosno zagađenje ......................................................................................................................................... 55

7. GOSPODARSTVO ................................................................................................................... 55 Financijski pokazatelji gospodarstva grada Pazina ............................................................................. 55

Financijski pokazatelji gospodarstva prema veličini poduzetnika ............................................................. 58 Gospodarstvo Grada Pazina – prema djelatnostima ......................................................................................... 61 Obrtništvo .............................................................................................................................................................................. 64 Vanjskotrgovinska razmjena ....................................................................................................................................... 65 Nezaposlenost ..................................................................................................................................................................... 67 Zaposlenost ........................................................................................................................................................................... 73 Neto plaće .............................................................................................................................................................................. 74 Turizam .................................................................................................................................................................................... 75

Poljoprivreda ........................................................................................................................................................... 82 Šumarstvo ................................................................................................................................................................ 87 Poduzetničke zone ............................................................................................................................................... 88 Aktivnosti Grada Pazina u svrhu unaprjeđenja gospodarstva ....................................................... 90

8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI .................................................................................................. 93 Odgoj i obrazovanje ............................................................................................................................................. 93 Zdravtsvo ................................................................................................................................................................ 103 Socijalna skrb ........................................................................................................................................................ 106 Kultura ....................................................................................................................................................................... 112 Sport .......................................................................................................................................................................... 114

9. CIVILNO DRUŠTVO ................................................................................................................ 115 10. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM ................................................ 119 11. MEĐUREGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA ......................................................... 124

iii. Swot analiza ............................................................................................................... 130

iv. Strategija razvoja grada Pazina ............................................................................... 134 1. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ................................................................................................. 134

2. OPIS MJERA .......................................................................................................................... 138 3. USKLAĐENOST STRATEGIJE RAZVOJA GRADA PAZINA S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE .................................................................................................................................................... 217

v. Provedba i praćenje ................................................................................................... 238 1. INDIKATORI UČINKA ............................................................................................................. 238

4

2. FINANCIJSKI OKVIR .............................................................................................................. 239 3. NADZOR I EVALUACIJA ....................................................................................................... 262

vi. Zaključak .................................................................................................................... 264

 

5

i. Uvod Drage Pazinke i Pazinci,

Strategija razvoja Grada Pazina za razdoblje od 2015. do 2020. godine predstavlja ključni strateški dokument kojim se definira smjer ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja grada Pazina u razdoblju od 2015. do 2020. godine.

Svjesni razvojnih potencijala koje Pazin ima, želimo da svaki naš građanin svojim znanjima, vještinama i radom doprinese razvoju Pazina.

Strategija predstavlja srednjoročni strateški dokument koji definira ciljeve i prioritete razvoja Pazina za razdoblje od 5 godina i u svom sadržaju uklapa se u trenutno važeće strateške dokumente počevši od Županijske razvojne strategije do širih strateških okvira na nacionalnoj i razini Europske unije.

Važno je bilo utvrditi pravce budućeg razvoja, što smo zajedno definirali kroz nekoliko ključnih područja:

ü intenziviranje gospodarskih aktivnosti ü održivi razvoj prostora i infrastrukture ü unapređenje kvalitete života ü očuvanje i zaštita okoliša ü energetska i resursna učinkovitost ü dobro upravljanje.

Strategija je nastala kroz snažan participativni proces predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora. Bitno je naglasiti kako je Strategija u vlasništvu svih građana i, kao takva, predstavlja konsenzus u utvrđivanju željenog smjera gospodarskog i društvenog razvoja. Njezino provođenje direktno će ovisiti o poduzetim naporima i našem zajedničkom zalaganju.

Svrha je Strategije postići da Pazin bude nezaobilazan grad u srcu Istre, sjedište Istarske županije, u kojem su stanovnici poduzetni i ugodno žive, da Pazin i dalje bude siguran i otvoren, grad po mjeri čovjeka, obrazovno i kulturno središte koje čuva istarski identitet i koristi tradiciju za stvaranje novih vrijednosti.

„Ni ga ča je Pazin“, srce i duh Istre.

Gradonačelnik

Renato Krulčić

6

ii. Osnovna analiza

1. GEOPROMETNI POLOŽAJ I ZEMLJOPISNA, PRIRODNA I KULTURNA OBILJEŽJA

Grad Pazin jedinica je lokalne samouprave formirana početkom 1993. godine izdvajanjem iz tadašnje općine Pazin, koja je podijeljena na ukupno 8 jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: jls). ukupna površina grada Pazina, prema prostornom planu uređenja grada Pazina (službene novine grada Pazina broj 19/02, 25/02, 26/09, 2/10 – pročišćeni tekst i 21/14), dalje u tekstu: ppugp, iznosi 136,5 kvadratnih kilometara. zauzima 5 % površine istarske županije, što ga površinom čini trećim najvećim jls-om u regiji, odmah iza grada Buzeta i općine Lanišće.

Pazin, kao sjedište Istarske županije, nalazi se u mikroregiji središnje Istre Sjevernog hrvatskoga primorja te graniči s ukupno 8 gradova, odnosno općina: gradom Buzetom na sjeveru te općinom Motovun na sjeverozapadu, Karojbom i Tinjanom na zapadu, Svetim Petrom u Šumi na jugozapadu, Žminjom na jugu, Gračišćem na jugoistoku i Cerovljem na sjeveroistoku. Grad Pazin obuhvaća ukupno 18 statističkih naselja (Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol i Zarečje) te preko 170 zaselaka.

7

Veličine i značajke prostora

Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr i Google maps,

https://www.google.hr/maps?source=tldsi&hl=hr

Karta 1. Položaj grada Pazina u odnosu na druge općine

 

Karta 2. Udaljenost od zračnih i morskih luka

 

8

Tablica 1: Približne udaljenosti do odabranih gradova Cestovna

udaljenost (km) Zračna

udaljenost (km) Pula 53 42 Poreč 32 27 Labin 33 22 Rijeka 57 41 Zagreb 216 171 Omišalj (Zračna luka Rijeka) 81 49 Kopar 74 38 Brestova (trajektno pristanište)

38 25

Ljubljana 157 101 Trst 94 47 Milano 512 372 Beč 539 379 Budimpešta 556 465 München 557 369 Beograd 604 516 Sarajevo 585 387 Sofija 995 803 Izvor: Udaljenosti među gradovima i planer putovanja, www.udaljenosti.com Povoljan središnji položaj na istarskom poluotoku, u blizini većih gradova i morske obale, popraćen infrastrukturnom izgrađenošću, osigurava gradu Pazinu povoljne mogućnosti razvoja niza djelatnosti.

Prirodna obilježja

Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Nepravilnog je poligonalnog oblika s najnižom točkom od 24 metara i najvišom od 480 metara nadmorske visine. Grad Pazin teritorijem ne dopire do mora, ali je udaljenost do mora oko 25 kilometara po zračnoj liniji. Na području grada Pazina ističu se 3 krajobrazne cjeline: izvorni prirodni prostor sa šumskim krajolikom, koji se nalazi pretežito na sjevernom dijelu grada, kultivirani šumski i poljoprivredni krajolici i izgrađeni dijelovi prostora u kojima je, mjestimično, moguće pronaći elemente tradicijskih ruralnih cjelina. U okvirima navedenih krajobraznih cjelina naglašena je

9

vrijednost krajolika doline Pazinčice s Pazinskom jamom (spomenikom prirode), prirodnog krajolika isušenog korita rijeke Drage te kultivirani krajolik brežuljaka na čijim se vrhovima ističu tradicijska istarska naselja. Među raznolikim prirodnim krajolicima ističe se, također, brdoviti predio sjevernog dijela grada Pazina, prožet nizom potoka. Živopisni prirodni krajolik prožima u cijelosti područje grada Pazina. Proteže se od kraške zaravni na južnom dijelu do brdovitog područja u sjevernom dijelu grada koje bitno doprinosi prirodnoj raznolikosti i krajobraznoj slikovitosti prostora. Analizirajući reljefna i geološka obilježja grada Pazina, moguće je uočiti postojanje dvaju reljefnih područja. Spomenuti ravnjak u južnom dijelu područja grada Pazina čini tzv. «Crvenu Istru», koju karakterizira niska i valovita zaravan s niskim reljefnim oblicima te crvenim, poroznim tlima, dok ostatak grada pripada tzv. «Sivoj Istri», obilježenoj izrazitim strminama, odnosno brežuljcima koji su u sjevernim dijelovima često prožeti vodotocima. Najveći vodotok je Pazinčica (Fojba, Pazinski potok) koji ponire u Pazinsku jamu. Na području grada Pazina nalaze se u cijelosti ili djelomično ukupno 4 sliva (sliv Mirne, podsliv Butonige, sliv Pazinskog potoka, sliv bujice Čipri i sliv ponornice Brestovac) prema kojima otječe preko 40 kanala i potoka u kojima se voda zadržava uglavnom tijekom kišovitijih dijelova godine. Poplave izazvane nedovoljnim kapacitetom poniranja javljaju se u prostoru Pazinskog potoka neposredno uz ponor, koji je zakonom zaštićen kao značajni krajobraz. Zaštićeno područje obuhvaća kanjon i ponor Pazinčice, dužine i dubine oko 500 i 100 metara, te Pazinsku jamu. Pazinska je jama najslikovitiji primjer djelovanja prirodnih sila na krški teren Istre. Brdoviti sjeverni dio grada prožet potocima predstavlja temeljni resurs razvoja seoskog i izletničkog turizma koji su u kombinaciji s poljoprivredom ključni elementi aktivnog oživljavanja ruralnih područja. S obzirom na bogatstvo očuvanog krajolika, u brdovitim područjima udaljenim od ključnih prometnica i značajnijih naselja uz koje je tipičan ruralni krajolik narušen neodgovarajućom izgradnjom, valorizaciji ovog područja potrebno je pristupiti krajnje oprezno, pridržavajući se visokih standarda očuvanja okoliša i planske izgradnje u prostoru.

10

Karta 3. Vodotoci i jezera na području grada

Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr

Područje grada Pazina obilježeno je gotovo kontinentalnom klimom. Kao i cijeli istarski poluotok prevladava makroklimatski tip "Cfsax". Karakteristike toga tipa su umjereno topla kišna klima s vrućim ljetima u kojemu je srednja mjesečna temperatura od 22 °C. Padaline su ravnomjerno zastupljene tijekom cijele godine. Najsušniji dio godine izražen je ljeti. Zime su hladnije u odnosu na druge istarske gradove (temperature znaju biti slične onima u gradu Gospiću). Količina padalina prati reljefnu strukturu te raste od zapadnom smjeru prema Učki. Od vjetrova na području grada prevladavaju bura, sjevernjak (tramontana) te istočnjak (levant).

Klimatske karakteristike područja te reljefne i geološke osobitosti bitne su odrednice flore i faune grada Pazina. U krajoliku na flišnoj podlozi izmjenjuju se vinogradi i voćnjaci sa šumama i livadama.

Dok se od prirodnih resursa na području grada Pazina posebice ističu poljoprivredna zemljišta i šumske površine te krajolici, od sirovinskih izvora ističe se prirodni kamen koji se već duže vrijeme gospodarski eksploatira. To je ujedno i jedina mineralna sirovina koja se vadi i gospodarski koristi na području grada Pazina. Najveći je aktivni kamenolom u Podbermu (asfaltna baza) površine 24,65 hektara. Neaktivnih (zatvorenih) kamenoloma ima 15, i to u naseljima: Lindaru (3), Pazinu (2), Veloj Trabi (1), Brajkovićima (2), Trvižu (4) i

11

Kašćergi (3). Kamenolomi, uz eksploatirane boksitne jame, bitno narušavaju krajobraz prostora te predstavljaju prijetnju sigurnosti, zbog čega ih je potrebno, na odgovarajući način, sanirati i zaštititi.

Kulturna i prirodna baština

Kulturna baština

Povijest Pazina neodvojiva je od povijesti Istre, dapače, pojedina pazinska zbivanja presudno su oblikovala cjelokupnu istarsku povijest. Ne može se pouzdano reći kada je nastalo prvo stalno naselje na mjestu današnjeg grada kako o tome nema vjerodostojnih materijalnih dokaza. Najraniji pisani tragovi vezani uz sam Pazin dokumenti su iz 983. godine kojima car Oton II. potvrđuje darovanje utvrde podignute uz rub Pazinske jame Castrum Pisinum porečkim biskupima, a oko koje će se postupno formirati naselje.

Kao najvažnija utvrda u središnjem dijelu Istre, Pazinski kaštel u nekoliko je navrata bio poprište opsade i žestokih sukoba Mlečana, Habsburgovaca, a potom i Francuza. Ukidanjem francuske uprave, Austrija je zagospodarila cijelom Istrom koja je 1825. godine postala jedinstvena administrativna jedinica, tzv. Istarski okrug, sa sjedištem u Pazinu. Zahvaljujući povijesnim zbivanjima, danas Pazin posjeduje jedan od najvrjednijih primjeraka fortifikacijske baštine – Pazinski kaštel, a ona su uvelike utjecala i na daljnji razvoj grada kao sjedišta županije.

Postupno se Pazin oblikovao u gradić s definiranim urbanim atributima i s odgovarajućom komunalnom infrastrukturom, posebice nakon izgradnje željezničke pruge 1876. godine. Osim što je postao političko te kulturno, prosvjetno i društveno središte, na razvoj grada utjecao je i procvat trgovine poljoprivrednih proizvoda, posebice vina.

U Pazinu su u to vrijeme djelovala, te imala svoja sjedišta, većina društava s područja cijele Istre: Narodna prosvjeta, Hrvatska škola, Istarsko pčelarsko društvo s razgranatom i velikom mrežom članova, u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na druge istarske gradove.

U gradu i okolici događali su se mnogi važni događaji, neki od njih i presudni u novijoj povijesti, od događaja vezanih uz hrvatski narodni preporod druge polovice 19. stoljeća i otvaranja prve gimnazije s nastavom na hrvatskom jeziku do donošenja Odluka o sjedinjenju Istre s matičnom domovinom Hrvatskom, u Pazinu 1943. godine. Nakon njemačke opsade, Pazin je 1945. godine konačno oslobođen i tek se tada, punih 1.400 godina nakon dolaska prvih

12

Slavena u ove krajeve, većinsko hrvatsko stanovništvo središnje Istre prvi put u povijesti našlo u istoj državi s drugim Hrvatima.

Gotovo stoljeće i pola kasnije, 1993. godine, Pazin će opet postati administrativno sjedište Istre, odnosno novoosnovane Istarske županije.

U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na području grada Pazina evidentirana su sljedeća kulturna dobra:

Oznaka dobra Mj sto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-2889 Pazin Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Pazinu

Pokretno kulturno dobro - zbirka

Z-359 Pazin Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5189

Pazin Etnografski muzej Istre - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa

Z-2 37 Pazin Kaštel Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5305 Pazin Kompleks franjevačkog samostana s crkvom Pohođenja Blažene Djevice Marije

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5418 Pazin Kulturno-povijesna cjelina grada Pazina Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Z-4297 Pazin Muzej grada Pazina - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa

Z-3980 Pazin Orgulje u crkvi sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

RRI-53 Pazin Sakralni inventar crkve sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - zbirka

RRI-51 Pazin Sakralni inventar Franjevačke crkve Blažene Djevice Marije

Pokretno kulturno dobro - zbirka

Izvor: Središnji državni portal, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

13

 

SLIKA 1 FRESKE IZ CRKVE SV. NIKOLE U PAZINU

Izvor: Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, www.revitas.org

Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Pazina izrađena je Konzervatorska podloga, kojom je postojeći popis zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara na području grada dopunjen oznakama (R, RRI, Z, N – zaštićena kulturna dobra, PR – kulturna dobra predložena za zaštitu, ZPP – zaštita kulturnih dobara mjerama prostornog plana) te prijedlogom kategorizacije (1 – nacionalni značaj, 2 – regionalni značaj, 3 – lokalni značaj). Prema navedenim oznakama može se utvrditi sljedeći popis zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara:

1. Povijesna naselja i dijelovi naselja – zaštićena 4 naselja, 24 su zaštićena mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina, a 6 je predloženo za zaštitu. Od ukupnog broja, 3 su naselja predložena za kategorizaciju od nacionalnog i regionalnog značaja.

2. Povijesne građevine i sklopovi – zaštićeno je 8, 29 je zaštićeno mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina, 18 je predloženo za zaštitu, a 5 predloženo za kategorizaciju od nacionalnog značaja.

14

3. Tehničke i građevine niskogradnje s uređajima – 2 građevine zaštićene mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina, predloženo za zaštitu 1 građevina; svi predloženi za kategoriju od regionalnog značaja.

4. Memorijalna područja i obilježja – 4 su zaštićena, 5 je predloženo za zaštitu; predloženi za kategorizaciju od lokalnog značaja.

5. Arheološki lokaliteti i zone – 7 predloženo za zaštitu, 9 zaštićeno mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina te ukupno 11 predloženo za kategorizaciju od regionalnog značaja.

6. Krajolik ili njegov dio – 8 zaštićeno mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina; predloženi su za kategoriju od regionalnog značaja.

Navedeni podaci ukazuju na razmjerno visoki udio zaštićenih područja, najviše mjerama prostornog plana, a ukupno 7 kulturnih dobara predloženo je za kategorizaciju od nacionalnog značaja.

Zaštićena su sljedeća povijesna naselja: povijesna cjelina Pazin, povijesna cjelina Beram, povijesna cjelina Lindar i povijesna cjelina Trviž.

Zaštićene povijesne/sakralne građevine su: Franjevački samostan i crkva u Pazinu, crkva sv. Marije na Škriljinah u Bermu, crkva Sv. Križa u Butonigi, crkva sv. Katarine u Lindaru, Župna crkva sv. Nikole u Pazinu, Stupa na Pazinskom potoku, u Zarečju i Kaštel u Pazinu.

U ugrožena kulturna dobra spada najstariji dio starogradske jezgre u neposrednoj blizini Kaštela.

Zaštićena područja definiraju kulturni identitet grada i važan su dio turističke ponude. Međutim, u lošem su stanju i nisu dovoljno valorizirana u turističkom smislu. Ponuda nije bazirana na cjelovitoj interpretaciji kulturne baštine koja bi stanovništvu, turističkim djelatnicima i turistima omogućila da bolje razumiju vrijednost kulturne baštine i potrebu za njenim zaštićivanjem kroz korištenje. Starogradska je jezgra većinom u privatnom vlasništvu, a prostori u javnom vlasništvu dodijeljeni su na korištenje udrugama ili su prazni, pa su investicije za njihovu obnovu i održavanje minimalne.

Prema Izvještaju o obnovi kulturnih dobara Grada Pazina u 2013. godini, nastavljeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnom osliku u svetištu Župne crkve sv. Nikole u Pazinu, iako je još potrebno obnoviti stepenište i krov zvonika crkve, restauriran je instrumentarij orgulja Carlo Vegezzi Bossi (1901) iz Pazinske župne crkve, izvedeni su radovi sanacije krovišta na crkvi sv. Petra i Pavla u Trvižu, zatim radovi na građevinskoj i konstruktivnoj sanaciji potkrovlja i krovišta u Kaštelu u Pazinu te započeta izrada projektne dokumentacije za sanaciju ostataka kuće Rapicio.

15

Započeto je arheološko sondiranje u Bermu, uz očuvane ostatke zidina prapovijesne gradine, na mjestu prvih arheoloških istraživanja iz 1883. godine, a bitna su i neophodna arheološka istraživanja u Lindaru, Trvižu te nekim lokacijama u Pazinu. Radovi su financirani iz proračuna Grada Pazina, proračuna Istarske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske te sredstvima Regije Veneto. Nematerijalna su kulturna dobra razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:

• jezik, dijalekt, govori i toponimi, te usmena književnost svih vrsta • folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja,

kao i druge tradicionalne pučke vrednote • tradicijska umijeća i obrti.1

Etnografski muzej Istre osnovan je 1962. godine i smješten je u Pazinskom kaštelu. U njemu se čuva, proučava i izlaže etnografska građa važna za materijalnu i duhovnu kulturu na istarskom prostoru s fundusom od 7.500 predmeta: tekstila, poljoprivrednog alata i predmeta iz svakodnevnog života (lončarskih, stolarskih i kovačkih proizvoda te tradicionalnih rukotvorina). U su muzeju uređene prostorije: stolarska radionica, kovačka radionica, tradicijska kuhinja s ognjištem, inventarom i posuđem, a sve je to dio stalnog postava. Redovno se organiziraju izložbe, predavanja, radionice za djecu i odrasle i druge djelatnosti. EMI se uključuje u mnoge kulturne projekte, koji se provode na području grada Pazina, cijele Istre i šire, ima razvijenu muzejsko-pedagošku djelatnost i posjeduje preparatorsko-restauratorsku radionicu. (Izvor: Etnografski muzej Istre, http://www.emi.hr/)

Više o živoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na području grada Pazina u poglavlju „Društvene djelatnosti, Kultura“ i „Civilno društvo“ ove studije.

Prirodna baština

Zaštićeni dijelovi prirode predstavljaju važan razvojni resurs i upotpunjavaju kulturnu i turističku ponudu grada, ali i predstavljaju ograničenja koja treba poštivati pri planiranju cjelokupnog razvoja.

Na području grada Pazina, na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti.

                                                                                                                         1 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 157/13. i 152/14), Članak 9.

16

U kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije: • Motovunska šuma.

 SLIKA 2 MOTOVUNSKA ŠUMA

Izvor: Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, www.revitas.org U kategoriji spomenika parkovne arhitekture:

• stablo čempresa u Kašćergi.

U kategoriji značajnog krajobraza: • obronci Limskog zaljeva • Pazinska jama (ponor).

Na području grada Pazina odredbama plana štite se sljedeće prirodne vrijednosti:

U kategoriji posebnog rezervata:

• šumske vegetacije o sastojine bukovih šuma na flišnom dijelu (Zamaski Dol, Pazinski Novaki i

područje između Rogovići i Bertoši) o šuma pitomog kestena kod Starog Pazina

• floristički rezervat

17

o značajnije površine prirodnih travnjaka u području Rapavel – Škropeti – Karojba.

U kategoriji značajnog krajobraza:

• okoliš povijesnih cjelina o Beram o Lindar o Trviž

• šire područje između Lindara i Žminja • slivno područje Butonige.

Na temelju Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13), na području grada Pazina nalaze se sljedeća područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

• HR2000619 Mirna i šire područje Butonige • HR2001386 Pazinski potok • HR 2001322 Vela Traba • HR2001365 Pazinština • HR2001396 Grdoselski potok.

Izvor: PPUGP, 2014.

Navedena područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove zauzimaju zajedno 2.551 hektara, što je 0,19 % površine grada i 29,53 hektara/100 stanovnika (Izvještaj o stanju u prostoru).

Uvažavajući načela Akcijskoga plana biološke i krajobrazne raznolikosti PPUGP-om se štite sljedeća područja, temeljem Zakona o zaštiti prirode:

• krajobraz brežuljkastoga prostora kao osobito vrijedan prirodni krajolik sa starim istarskim gradovima na istaknutim vrhovima brežuljaka (Beram i Lindar)

• u urbanom krajobrazu naselja Pazin sadašnje površine tvorevina perivojne arhitekture (perivoja, vrtova, drvoreda, aleja, perivojnih trgova i dr.)

• u okolici naselja Pazin izraženi šumoviti brežuljci i brjegovi • lokve, kao fenomen istarskoga krasa s neposrednim okolišem.

Izvor: PPUGP, 2014.

18

Pazinska jama

Pazinska je jama jedinstven krški fenomen nastao djelovanjem prirodnih sila na vapnenačke stijene karakteristične za teren Istre, mjesto gdje najveća istarska ponornica Pazinčica svoj tok nastavlja kroz podzemlje. Pazinski je ponor zakonom zaštićen kao značajni krajobraz, a obuhvaća područje kanjona i ponora Pazinčice i Pazinsku jamu. Kanjon i ponor, jama te prilaz do nje djelomično koriste se u turističke svrhe (kao šetnica) i za speleološki turizam.

Pazinska je jama oduvijek privlačila pozornost, kako istraživača, tako i putopisaca, književnika, a i avanturista. Prvi poznati zapis datira iz 1770. godine, a odnosi se na istraživanja prirodoslovca iz Padove, Alberta Fortisa. Znanstveno je dokazana podzemna povezanost Pazinčice s vodama rijeke Raše. Posljednja istraživanja još uvijek nisu završena, pa se sa sigurnošću ne može tvrditi, ide li dio voda iz Pazinčice i prema Limskom kanalu.

Radnja romana poznatog francuskog pisca Julesa Vernea „Mathias Sandorf“ (1885) dijelom se odvija i opisuje Pazinsku jamu i kaštel. Jules Verne nikada nije posjetio ovu lokaciju, ali je podatke preuzeo od svojih suvremenika te time učinio Pazinsku jamu svjetski poznatom.

Godine 1998. u Pazinu je osnovano društvo „Julesa Verne klub“, koje se prvenstveno bavi organizacijom kulturno-turističkih manifestacija, s ciljem populizacije djela ovog pisca te predstavljaju grad Pazin kao „grad Julesa Vernea“.

Izvor: Najbolje u Hrvatskoj, http://www.najboljeuhrvatskoj.info/

19

Slivno područje Pazinčice ima submenditeranski karakter. Biljne zajednice izgrađene su uglavnom od listopadnih vrsta drveća i grmlja: hrasta medunca, bijelog i crnog graba, sviba, rašeljke, ruja i kaline obične u toplijim predjelima, a na sjevernim, hladnijim stranama i u kanjonima vodotoka nalaze se primorske bukove šume i šume hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom. Po obodima jame rastu šaševi raznih vrsta, kukurijek, obični dubačac, koromač, vučji korijen, obični jelenak, mrtva kopriva, te mnoštvo papratnjača, mahovina i gljiva. U blizini i u samoj jami nalaze se staništa ugroženih i zaštićenih vrsta prizemne flore (ljiljan zlatni, istarski kukurijek, šumska ciklama, jetrenka, mali zimzelen, veliki kozlac, kopitnjak, poljski kotrljan, visibaba, čirnik i salamunov pečat). Na stijenama je česta istočnojadranska endemična vrsta – piramidalna zvončika.

Izvor: Pazinska jama, www.pazinska-jama.com

2. STANOVNIŠTVO

 

Grad Pazin područje je koje je, demografski gledano, u posljednjih dvadesetak godina doživjelo pad u broju stanovnika. U međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001., broj stanovnika je smanjen za 1,52 %, a od 2001. do 2011. za 6,38 %, što predstavlja smanjenje od 731 stanovnika u razdoblju od 1991. do 2011. godine. Grad Pazin s 8.638 stanovnika, prema posljednjem popisu, ima udio od 4,2 % u stanovništvu Istarske županije, koje se kreće

20

na razini 208.055 stanovnika. Gustoća naseljenosti od 63,28 stanovnika/km2 nešto je niža od županijskog prosjeka koji iznosi 73,78 stanovnika/km2.

Sam je grad Pazin također doživio pad broja stanovnika u razdoblju od 1991. do 2011. godine za značajnih 16,96 %. Kretanje broja stanovnika na razini Istarske županije upravo je suprotno, budući da se broj stanovnika u promatranom razdoblju povećao za 1,82 %. Međutim, rast je u posljednjem međupopisnom razdoblju smanjen.

Područje grada obuhvaća ukupno 18 statističkih naselja pri čemu u najvećem naselju Pazin živi 4.386 stanovnika, odnosno 50,78 % svih žitelja grada. Od preostalih 17 naselja njih 6 spada u razred od 50 do 199 stanovnika, dok u svakom od 11 naselja obitava između 200 i 499 stanovnika.

Tablica 2: Kretanje stanovnika po naseljima

1991. 2001. 2011. Indeks 1/91. Indeks 11/01.

Trviž 430 425 409 98,84 96,24

Vela Traba 205 215 227 104,88 105,58

Zabrežani 391 408 426 104,35 104,41

Zamask 60 56 58 93,33 103,57

Zamaski Dol 81 60 51 74,07 85,00

Zarečje 293 289 296 98,63 102,42

Brajkovići 345 358 353 103,77 98,60

Butoniga 107 88 74 82,24 84,09

Grdoselo 168 143 119 85,12 83,22

Heki 412 465 469 112,86 100,86

Ježenj 142 142 141 100,00 99,30

Kašćerga 307 279 256 90,88 91,76

Kršikla 74 54 48 72,97 88,89

Lindar 369 408 402 110,57 98,53

Lovrin 306 342 364 111,76 106,43

Beram 243 234 234 96,30 100,00

Bertoši 154 275 325 178,57 118,18

Pazin 5.282 4.986 4.386 94,40 87,97

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske, Popis stanovništva iz 2011. godine

21

Analizom kretanja broja stanovnika u naseljima grada Pazina u promatranom razdoblju, vidljivo je da najveće povećanje broja stanovnika u naselju Bertoši, a u oba međupopisna razdoblja povećanje bilježe i Vela Traba, Zabrežani, Heki i Lovrin, kao posljedicu seljenja stanovništva iz naselja Pazin na periferiju grada. U usporedbi s drugim naseljima, tendencija smanjenja broja stanovnika očita je u naseljima: Kršikli, Grdoselu, Butonigi, Zamaskom Dolu, Kašćergi, Trvižu i Pazinu.

U svim naseljima, izuzevši Pazin, u promatranim godinama zabilježen je negativni prirodni prirast. Starosnu strukturu stanovništva neophodno je razmatrati u kontekstu sagledavanja reproduktivne sposobnosti stanovništva, a ista ima i mnogo šire društvene i gospodarske implikacije. Prosječna starost stanovništva grada Pazina povećala se u odnosu na popis stanovništva iz 2001. s 38,4 na 42 godine i nešto je niža od prosjeka Istarske županije koji se kreće na razini 43 godine, no ipak prelazi kritičnu vrijednost od 30 godina, što se uzima kao pokazatelj da je stanovništvo ušlo u proces starenja.

Drugi često korišteni pokazatelji starenja, poput indeksa starosti stanovništva2, koji iznosi 118,3 %, i koeficijenta starosti3 – 22,8 %, također ukazuju na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva karakterističnu za cijelu zemlju.

Struktura stanovništva prema spolu i na razini grada ukazuje na blago veći udio ženskog stanovništva (50,30 %), koji je karakterističan za Istarsku županiju u cjelini.

Podaci o dobnoj strukturi stanovništva grada prikazani su u nastavku.

Grafikon broj 1: Dobna struktura stanovništva (%)

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine

                                                                                                                         2 Indeks starenja predstavlja postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina, a indeks veći od 40 % ukazuje na proces starenja stanovništva. 3 Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, a kada prijeđe 12 % smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja.

4.29 4.17 4.78 6.03

6.83 7.18 7.62

5.81 6.30 7.68

8.75 7.77

6.48

4.01 5.07

3.21 2.62 1.08

0.25 0.08 0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

22

Struktura stanovništva, prema migracijskim obilježjima, ukazuje na činjenicu da nešto više od polovice stanovništva grada (52,93 %) živi u istom naselju od rođenja, dok na doseljeno stanovništvo otpada 47,06 % ukupnog stanovništva. U doseljenom stanovništvu dominiraju doseljenici iz drugog JLS-a unutar Istarske županije (49,57 % doseljenika) te iz drugog naselja unutar područja grada (29,81 % doseljenog stanovništva), dok ostatak čine doseljenici iz preostalih dijelova Republike Hrvatske (11,47 %) i inozemstva (9,13 %). Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine najveći broj stanovnika doselio se iz Bosne i Hercegovine (26,42 %), Slovenije (13,48 %), slijede Srbija (9,16 %), pa Njemačka (4,58 %).

Podaci o stanovništvu kojemu je potrebna pomoć druge osobe pokazuju da udio osoba koje treba pomoć druge osobe u dobi od 70 na više iznosi 65,22 %, a osoba koje koriste pomoć u istoj dobnoj skupini iznosi 68,20 %. Tablica 3: Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, starosti i spolu

Spol Ukupno

Starost 0 – 4

5 – 9

10 –14

15 – 19

20 –

24

25 –

29

30 –

34

35 –

39

40 –

44

45 –

49

50 –

54

55 –

59

60 –

64

65 –

69

70 – 74

75 –79

80 – 84

85 i više

Pazin

Ukupno sv. 1.130 7 7 6 9 14 17 20 18 37 59 110 124 112 87 158 132 129 84 m 521 3 5 2 6 10 11 14 11 26 29 43 57 68 44 65 54 46 27 ž 609 4 2 4 3 4 6 6 7 11 30 67 67 44 43 93 78 83 57

Osoba treba pomoć druge

osobe sv.

345 3 4 2 2 2 4 2 3 7 6 19 31 14 21 45 52 64 64 m 123 / 2 1 1 / 3 1 3 4 1 5 11 10 11 20 16 17 17 ž 222 3 2 1 1 2 1 1 / 3 5 14 20 4 10 25 36 47 47

Osoba koristi pomoć druge

osobe sv.

305 3 4 2 2 2 4 2 2 6 4 15 20 11 20 37 48 60 63 m 105 / 2 1 1 / 3 1 2 3 / 4 6 8 10 17 16 14 17 ž 200 3 2 1 1 2 1 1 / 3 4 11 14 3 10 20 32 46 46

Prema nacionalnoj strukturi, grad spada u homogeno područje – 78,63 % su Hrvati, a najveći udio u strukturi ima talijanska nacionalna manjina – 1,16 %. Svoju nacionalnu pripadnost nije izrazilo 1,41 % građana. U pogledu regionalne pripadnosti izjasnilo se 15,99 %, a vjerske pripadnosti 0,07 % stanovnika.

Obrazovna struktura stanovništva pokazuje da udio nepismenih osoba grada Pazina iznosi tek 0,2 % i većina ih je starija od 65 godina. Sukladno dostupnim podacima (Grafikon 2 – 26,82 % stanovništva grada starog 15 i više godina ima završenu osnovnu školu, što je

23

iznad županijskog prosjeka od 19,47 %, ali je udio osoba sa završenom srednjom školom niži od županijskog prosjeka te iznosi 51,65 % - gimnazija, trogodišnja i četverogodišnja srednja škola). Udio osoba sa završenim stručnim studijem iznosi 6,97 %, što je niže od prosjeka županije, dok je udio osoba sa sveučilišnim studijem – 9,97 % nešto viši od županijskog prosjeka, a doktorat znanosti ima završeno 0,01 % stanovnika.

Podatak o 26,82 % stanovništva starog 15 i više godina koje ima završenu najviše osnovnu školu ukazuje na kvalitetniju obrazovnu strukturu stanovništva u odnosu na prethodni popis. Vidljiv je veći udio slabije obrazovanih žena (bez završene škole, nezavršene osnovne škole ili samo osnovne škole), ali i veći udio visoko obrazovanih žena.

Grafikon 2: Stanovništvo starije od 15 godina prema završenoj školi i spolu

Struktura informatičke pismenosti stanovnika grada pokazuje da je otprilike polovica informatički pismena, budući da se 56,63 % osoba izjasnilo o znanju obrade teksta, tabličnih izračuna 49,70 %, korištenja elektroničke pošte 57,39 % i interneta 61,30 %.

Bez škole 1 - 3

razreda osnovne

4 - 7 razreda osnovne

Osnovna škola

Srednja škola

Stručni studij

Sveučilišni studij

Doktorat znanosti

Nepoznato

M 12 12 75 845 2,187 235 338 4 1

Ž 22 35 182 1,165 1,684 287 409 1 0

0

500

1000

1500

2000

2500

24

Grafikon 3: Struktura informatičke pismenosti GP u usporedbi s Istarskom županijom

U ukupnom broju stanovnika na području grada Pazina, prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine (Tablica 3), radno aktivnih bilo je 3.607 stanovnika ili 48,13 %, od toga je 1.512 žena s udjelom od 41,92 %. Od ukupnog broja ekonomski neaktivnih osoba, najviše je umirovljenika (59,19 %), potom učenika ili studenata (21,50 %) te osoba koje se bave kućanskim poslovima (8,27 %). U strukturi ekonomski neaktivnih osoba udio žena iznosi 59,71 %. Takvi podaci za područje grada Pazina u skladu su s podacima šireg područja, a proizlaze iz prije navedenih nepovoljnih demografskih pokazatelja: indeksa starenja i koeficijenta starosti, odnosno činjenice da je stanovništvo u procesu starenja. Tablica 4: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, popis 2011.

Spol Ukupno Zaposleni

Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Nepoznato Svega

Nezaposleni, traže prvo

zaposlenje

Nezaposleni, traže

ponovno zaposlenje

Svega Umirovljenici

Osobe koje se bave

obavezama u kućanstvu

Učenici ili studenti

Ostale neaktivne

osobe

IŽ sv. 180.239 82.896 11.905 1.026 10.879 85.244 52.175 8.625 13.582 10.862 194 m 86.816 45.286 6.396 540 5.856 35.040 22.477 467 6.384 5.712 94 ž 93.423 37.610 5.509 486 5.023 50.204 29.698 8.158 7.198 5.150 100

GP sv. 7.494 3.607 413 49 364 3.470 2.054 287 746 383 4 m 3.709 2.095 212 27 185 1.398 849 14 354 181 4 ž 3.785 1.512 201 22 179 2.072 1.205 273 392 202 /

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine

25

Iz podataka o glavnim izvorima sredstava za život najveći je udio osoba koje ostvaruju prihode od stalnog rada (39,85 %), udio žena je 41,20 %. Druga po veličini je kategorija „starosna mirovina“ s udjelom od 17,98 %. Udio žena koje ostvaruju pravo na starosnu mirovinu je 56,02 %, što proizlazi iz činjenice da je veći broj žena, tj. njihov je životni vijek duži. Ako se pribroji kategorija „ostale mirovine“, udio osoba koje imaju mirovinu iznosi 24,48 %, a udio žena je 51,69 %. Bez ikakvih prihoda je 27,75 % stanovnika, od toga 54,40 % žena. Socijalnu naknadu prima 285 osoba ili 3,30 %, a žene prevladavaju sa 65,26 %. Podatak o broju osoba koji prihode ostvaruju od poljoprivrede gotovo je zanemariv i iznosi samo 0,8 %. U ovoj skupini prevladavaju muškarci s udjelom od 64,29 %. Tablica 5: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu

Spol Ukupno

Prihodi od

stalnog rada

Prihodi od povremenog

rada

Prihodi od poljoprivrede

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od

imovine

Socijalne naknade

Ostali prihodi

Povremena potpora drugih

Bez prihoda

Nepoznato

sv. 8.638 3.442 215 70 1.553 562 31 285 205 45 2.397 4 m 4.293 2.024 116 45 683 193 16 99 89 19 1.093 4 ž 4.345 1.418 99 25 870 369 15 186 116 26 1.304 /

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine

3. GRADSKA INFRASTRUKTURA

Iz Popisa stanovništva iz 2011. godine proizlazi da na području grada Pazina u prosjeku živi 2,91 osoba po stambenoj jedinici. Gotovo u svim stanovima postoje pomoćne prostorije (zahod, kupaonica i kuhinja) i priključeni su na vodoopskrbnu (99,39 %) i kanalizacijsku mrežu, odnosno imaju zasebne septičke jame (99,25 %). Svi stanovi imaju električnu energiju. Plin kao energent koristi se u vrlo malom broju stanova, u tek 2,82 %. Podatak se odnosi na korištenje individualnih spremnika, s obzirom na činjenicu da na području grada Pazina nije izvedena plinofikacija. Tablica 6: Podaci o nastanjenim stanovima prema pomoćnim prostorijama i instalacijama, Popis stanovništva iz 2011. godine

26

Ukupan broj nastanjenih

stanova i broj osoba

Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama

zahod kupaonicu kuhinju vodovoda kanalizacije električne energije plina

stanovi 2.940 2.914 2.868 2.933 2.922 2.918 2.940 83 osobe 8.610 8.570 8.492 8.603 8.580 8.573 8.610 272

Društvo „Pazin“ d. o. o. zaduženo je za upravljanje gradskim prostorima. Ukupan fond zgrada na upravljanju za 2013. godinu je 244 (Grad Pazin 213), a u 2014. 247 (Grad Pazin 215). Ukupan fond prostora na upravljanju u 2013. godini je 1.753, odnosno 109 399,38 m2 (Grad Pazin 1.621, odnosno 101 087,43 m2), a u 2014. godini 1.769 prostora, odnosno 110 374,23 m2 (Grad Pazin 1625, odnosno 101 294,76 m2).

Grad Pazin u svojem vlasništvu ima 68 poslovnih prostora. Gotovo su svi poslovni prostori u najmu, a pretežno se koriste za obavljanje trgovačke djelatnosti.

U samom centru grada smještena je gradska tržnica zatvorenog tipa kojom upravlja gradsko komunalno društvo. U objektu se nalazi 6 poslovnih prostora u privatnom vlasništvu, koji se bave trgovačkom djelatnošću prodaje voća i povrća, mesa, cvijeća, sira i proizvoda od sira te prodajom mješovite robe. U zgradi gradske tržnice, osim poslovnih prostora, smještena je i „zelena“ tržnica sa 16 prodajnih mjesta. Radno vrijeme tržnice je od ponedjeljka do subote od 7:00 do 14:00 sati.

27

Infrastruktura elektroničkih komunikacija

Na području grada Pazina postoji jedan poštanski ured.

Broj baznih stanica, odnosno osnovnih postaja (OP) 5

Broj telefonskih linija 1655 (T-COM)

Broj ISDN (BRA + PRA) telefonskih linija 199 (T-COM)

Operateri mobilnih telefonskih pretplatnika: T-COM, VIP, TELE 2, TOMATO

Broj pretplatnika mobilne telefonije 2404 (T-COM)

Broj internet priključaka 952 (T-COM)

Izvor: Izvještaj o stanju u prostoru

Tablica 7: Točke besplatnog pristupa internetu

Redni broj

Naziv objekta Adresa

1 Hotel Lovac – FreeM, FreeL Šime Kurelića 4 2 Zgrada gradske uprave Općine Pazin – FreeG Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10 3 Poslovna zgrada – FreeK Trg slobode 2 4 Glavni gradski trg – FreeT Trg slobode 1 5 Boćališna dvorana – FreeB Trg pod Lipom 1 6 Poslovna zgrada ("Pokućstvo") – FreeP 25. rujna 43 7 Silosi – FreeS Ul. Kapetana Lazarića 8 Pekara Arena (hot spot Croatia) Ul. 25. rujna 9 Kaštel (hot spot Croatia) Trg Istarskog razvoda 1 10 Vojarna (hot spot Croatia) 154. brigade Hrvatske vojske 11 Stari trg 12 Franine i Jurine 13 Šetalište Pazinske gimnazije

28

Tablica 8: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenju interneta, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupan broj privatnih

kućanstava

Kućanstvo posjeduje osobno računalo (stolno

ili prijenosno) Kućanstvo se koristi internetom

da ne nepoznato da ne nepoznato

Pazin 2.963 1.756 1.188 19 1.657 1.284 22

Od ukupno 2.963 kućanstava, gotovo 60 % posjeduje osobno računalo, a internetom se koristi 55,92 %.

Prilikom izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih prometnica, Grad Pazin ulaže u postavljanje cijevi za provlačenja DTK/EKI4 instalacija kako bi se stvorili preduvjeti za postizanje što bolje pokrivenosti elektroničkom mrežom.

Energetski sustav

Na području grada Pazina nalaze se 3 benzinske pumpe koje osiguravaju kontinuiranu opskrbu naftnim derivatima, no opskrba vozila plinom ili električnom energijom nije omogućena.

Opskrba električnom energijom  

Područje grada je dobro pokriveno električnom mrežom. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine sva kućanstva imaju priključak električne energije.

Sadašnje stanje izgrađenosti objekata napona 35 kW i 110 kW na području grada omogućava sigurnu i stabilnu opskrbu potrošača električnom energijom. Kako bi se i ubuduće osigurali preduvjeti za nesmetani razvoj, planski se grade novi elektroenergetski objekti, uređaji i instalacije, sukladno PPUGP-u.

Postojeće stanje izgrađenosti infrastrukture distribucije električne energije na visokom (VN) i srednjem naponu (SN) zadovoljava buduće potrebe na čitavom području grada Pazina, uz napomenu da će se dva srednje naponska nivoa tijekom 2015. godine ukinuti (35 i 10-kW) i nadomjestiti jednim standardnim 20 kW sustavom.

                                                                                                                         4 Značenje DTK/EKI: distribucijska telekomunikacijska instalacija/elektronička komunikacijska instalacija.

29

Sadašnje stanje podzemne i većim dijelom zračne nisko naponske mreže trenutno zadovoljava sve potrebe potrošača. Distribucija električne energije na području grada Pazina vrši se putem lokalnog distributera HEP-a, Operatora distribucijskog sustava d. o. o. DP-a „Elektroistra“, Pogona Pazin, koji redovno prati stanje pogonske spremnosti sustava, kao i razvojne planove Grada Pazina.

Tablica 9: Opskrba električnom energijom

Vodovi 110 kV (km)

160 250 630 DV DV KB DV KB ZM-gola ZM-izolirana KB31 29 33 23,7 23,90 8,10 81,50 19,20 2,50 81,20 128,80

23,793 32,00 100,70 212,50

broj TS(prema snazi)

Vodovi 35 kV (km) Vodovi 10 kV (km) Mreža 0,4 kV (km)

duljina vodova prema vrsti u kilometrima

Značenje kratica: DV – dalekovod, KB – kabel, ZM – zračna mreža Izvor: HEP, „Elektroistra“ Pula, Pogon Pazin

Na području grada Pazina postoje i dvije TS 35/10 kV (20 kV) (Pazin i Pazinka) i jedna TS 110/35 kV (20 kV) (Pazin).

Tablica10: Potrošnja električne energije

kućanstva 3.800 1.652gospodarstvo 33.000UKUPNO 36.800

prosječna potrošnja po stanovniku*

(kWh/stanovniku godišnje)

prosječna potrošnja (kWh/godina)

* izračunato na temelju prosječne veličine kućanstva od 2,3 stanovnika Izvor: HEP, „Elektroistra“ Pula, Pogon Pazin

Povećanje energetske učinkovitosti

Grad Pazin potpisnik je Energetske povelje od veljače 2008. godine. U gradu Pazinu se još 2011. godine započelo s implementacijom Sustava gospodarenja energijom (dalje u tekstu: SGE), u suradnji s nacionalnim uredom Agencije Ujedinjenih naroda za razvoj (dalje u tekstu: UNDP) u sklopu kojeg je otvoren EE info ured namijenjen besplatnom informiranju te educiranju građana o energetskoj efikasnosti te su postavljeni EE info panoi na frekventnim

30

mjestima u centru grada. Od početka 2012. godine većina zgrada u javnom vlasništvu na području grada Pazina koristi Informacijski sustav za gospodarenje energijom (dalje u tekstu: ISGE) u koji se mjesečno upisuju podaci o potrošnji pojedinih energenata.

Karakteristike izgradnje i nedostaci propisa o toplinskoj zaštiti u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. do 1980. godine rezultirali su većim brojem stambenih zgrada koje su danas neracionalni potrošači svih tipova energije (prvenstveno za grijanje i hlađenje). Društvo „Pazin“ d.o.o., čiji je osnivač i jedini vlasnik Grad Pazin, upravlja nekretninama na području grada Pazina i okolnih općina. Intenzivno educira suvlasnike zgrada koje se nalaze na upravljanju o mjerama energetske učinkovitosti i ulaže velike u iskorištavanje subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU) za energetsku obnovu zgrada. Ukupno 12 zgrada izradilo je energetske certifikate uz pomoć subvencija FZOEU-a, a u pripremi je projektna dokumentacija za idućih tridesetak zgrada za izradu energetskih certifikata, odnosno za pripremu energetske obnove.

Grad Pazin je do sada u suradnji s FZOEU-om provodio poticajne programe ugradnje uređaja koji koriste obnovljive izvore energije (dalje u tekstu: OIE) u kućanstva i poticajne projekte ugradnje opreme koja svojom namjenom i funkcijom pridonosi izravnom povećanju energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama.

Kroz poticajni program ugradnje uređaja koji koriste OIE na području je grada Pazina tijekom 2014. godine sufinancirano 57 kućanstava. Ugrađeni su sustavi sa solarnim toplinskim kolektorima za pripremu potrošne tople vode i pomoć grijanju, sustavi s dizalicama topline te sustavi s kotlom na pelete i s pirolitičkim kotlom na drva.

Kroz poticajni program energetske obnove obiteljskih kuća, odnosno ugradnje opreme koja svojom namjenom i funkcijom pridonosi povećanju energetske učinkovitosti, na području grada Pazina sufinancirano je 39 obiteljskih kuća. Izvedeni su radovi na povećanju toplinske zaštite vanjske ovojnice (obnova fasada i krovišta i zamjena vanjske stolarije).

Prostornim su planom uređenja Pazina utvrđena područja pogodna za smještaj infrastrukture namijenjene OIE-u: zona za korištenje OIE-a Bravari, Stancija Mrak, Pulići 1 i Pulići 2 te dvije zone za smještaj kogeneracijskih postrojenja, odnosno postrojenja za centraliziranu opskrbu električnom i toplinskom energijom, jedne za opskrbu centra grada te druge za opskrbu naselja Stari Pazin. U cilju razvoja projekta kogeneracijskog postrojenja za centar grada izrađena je Analiza korištenja toplinske energije grada Pazina i izbor ogrjevnog medija, kojom je zaključeno da potencijal za razvoj centralizirane toplinske opskrbe u gradu Pazinu svakako postoji. Prema smjernicama koje proizlaze iz strateškog opredjeljenja Hrvatske, a i šire međunarodne zajednice, računa se na zadovoljavanju barem dijela potrošnje toplinske energije iz OIE-a (najizglednije šumskom biomasom).

31

Grad Pazin je u sklopu pristupanja Sporazumu gradonačelnika, s ciljem povezivanja europskih gradova, uključen u trajnu mrežu za razmjenu iskustava u poboljšanju energetske učinkovitosti urbanih sredina i smanjenju emisija CO2 za najmanje 20 % do 2020. godine, na koliko obvezuju europske energetske politike i Akcijski plan energetski održivog razvoja Grada Pazina (SEAP). Spomenuti strateški plan sadrži podatke o energetskoj potrošnji grada Pazina dobivene na osnovu provedene energetske analize sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete i daje detaljan pregled mogućnosti, izvora i mehanizama financiranja provedbe identificiranih mjera i projekata energetske učinkovitosti te zakonodavni okvir za provedbu odrednica akcijskog plana.

Javna rasvjeta

Cjelokupni sustav javne rasvjete grada Pazina dužine je 5,5 kilometara, a sastoji se od 78 zasebnih mreža javne rasvjete (mjernih mjesta) s ukupno 1.441 instaliranom svjetiljkom ukupne instalirane snage, otprilike 245 kW. Od 78 uklopnih mjesta, 27 se nalazi u samom gradu, a preostalih 51 u okolici.

Gotovo su sva veća naselja pokrivena mrežom javne rasvjete, ali su u pojedinima naseljima potrebna proširenja postojećih mreža javne rasvjete dok je u pojedinim naseljima potrebna izgradnja nove mreže javne rasvjete.

Bez mreže javne rasvjete su uglavnom naselja u kojima živi 10 ili manje obitelji.

Na užem području grada Pazina, točnije na području Dubravice, Centra, Dršćevke, Štranjge i Novog naselja, u naselju Stari Pazin, potrebno je rekonstruirati javnu rasvjetu radi poboljšanja rasvijetljenosti navedenih područja i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz poštovanje ekološkog aspekta.

U tijeku je provedba programa poboljšanja energetske učinkovitosti, koji sufinancira i provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Pazin uspješno se prijavio za sufinanciranje obnove javne rasvjete i poboljšanje energetske učinkovitosti (više u poglavlju: „Međunarodna i međuregionalna suradnja“).

Plinoopskrba  

U PPUG-u Pazina predviđene su trase u istraživanju i koridori sustava za transport plina (magistralni plinovod, mjerno redukcijska stanica i lokalni plinovod).

32

S obzirom na relativno veliku udaljenost grada Pazina od pravaca magistralnih plinovoda Vodnjan – Umag i Pula – Karlovac, preduvjet za plinofikaciju grada Pazina je izgradnja posebnog kraka magistralnog plinovoda kroz centralnu Istru.

Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda

Opskrba pitkom vodom  

Površina grada Pazina je vodonosno područje. U sjevernom dijelu nalazi se retencija za vodoopskrbu – Butoniga, koja je od značenja za cijelu Istarsku županiju. Na području grada Pazina nalazi se 12 vodosprema različitih kapaciteta i crpna stanica Pazin.

Ima i mnogo izvorišta vode (otprilike 70) od kojih su još u redovitoj upotrebi kaptirani izvori: -­‐ područje Zamaskog dola: Lužer, Pavletići, Rumini, Korona, Pekasi, Toncinići, Trloni i

Petohlebi.

Intenzivnije se koriste i kaptirani izvori: -­‐ izvorišta vode Cesari, Gržani, Petehi, Ukotići, Grdoselo i Kašćerga.

Područje grada Pazina snabdijeva se vodom iz sustava Butoniga i sustava Sv. Ivan. Kvaliteta vode Parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju prate se prema Planu uzorkovanja od strane internog laboratorija Istarskog vodovoda Buzet i Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula, a nadzor se provodi sukladno posebnom propisu - Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analiza vode za ljudsku potrošnju (NN 125/2013) i (NN 141/2013). Implementacijom HACCP sustava samokontrole, sukladno odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/2013), „Istarski vodovod“ d. d. nastoji postići i održavati visoki stupanj sigurnosti potrošača vode stalnim poduzimanjem preventivnih i korektivnih radnji u svim fazama proizvodnje i distribucije te praćenjem kritičnih kontrolnih točaka. U slučaju pojave nesukladnog uzorka najčešća korektivna radnja bila je ispiranje mreže do propisane MDK vrijednosti za mutnoću, te ispiranje linija s malom potrošnjom, a po potrebi i dezinfekcija. Na osnovu rezultata analiza internog laboratorija i analiza Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, potrošačima se distribuirala zdravstveno ispravna voda sukladno odredbama Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13 i 141/13).

Proširenje vodoopskrbne mreže potrebno je za naselja koja nisu spojena na sustav javne vodoopskrbe, za nove zone stambene i poslovne namjene, te sustav navodnjavanja

33

Pazinštine. Sustavno i kontinuirano treba mijenjati dotrajale i poddimenzionirane dijelove vodoopskrbne mreže i objekata.

Na području grada Pazina do svih je naselja, osim do Zamaskog dola, izgrađena vodovodna mreža. Područjem grada Pazina prolaze magistralni cjevovod iz sustava Butoniga i magistralni vodoopskrbni cjevovod županijskog značenja.

Duljinu primarne i sekundarne mreže na administrativnom području grada Pazina nije moguće odrediti bez preciznog mjerenja na terenu ili GPS mjerenjem, budući da je vodovodni sustav jedinstvena cjelina koja pokriva područje bivše općine Pazin.

Popis vodosprema na području grada Pazina:

Redni broj LOKACIJA KAPACITET m3 1. Ruhci 500 2. Ladavci 3.500 3. Mt. Blaž 2.000 4. St. Pazin 1.300 5. Drazej 250 6. Pazinka 2.000 7. Velanov brijeg 600 8. Frki 100 9. Pilošćak 100 10. Trviž (nije u funkciji) 600 11. Mt. Blaž (nije u funkciji) 150 12. Drazej (nije u funkciji) 2.000

Tablica 11: Broj priključaka na javnu mrežu u 2013. godini

gospodarstvo 480 15,74%kućanstva 2.567 84,16%vikendaši 3 0,10%UKUPNO 3.050 100,00%

udiobroj priključaka

Izvor: IVB, Pogon Pazin

Nema podataka o broju i udjelu priključaka na vlastiti izvor.

34

Tablica 12: Potrošnja vode

Udio potrošnje vode prema djelatnostima u m3 u 2013. godini

gospodarstvo 172.269 20,03% 20kućanstva 687.286 79,93% 80vikendaši 330 0,04% 0UKUPNO 859.885 100,00% 100

m3 udio m3/stanovniku*

* broj stanovnika (8.638) uzet je prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine (DZS) Izvor: IVB, Pogon Pazin

U naseljima u kojima ne postoji primarna i sekundarna vodoopskrbna mreža, do izgradnje iste, pitka voda koristi se iz šterne (cisterne) na građevnoj čestici ili crpi iz najbližega valjanoga korištenoga zajedničkog izvora, odnosno spremišta pitke vode. Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke, cisterne i dr.) moraju biti izgrađeni i održavani prema posebnim propisima. Godišnje se u sklopu Programa mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na području Grada Pazina, putem Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije redovito kontrolira voda za piće iz nekoliko kaptaža na području Zamaskog Dola (u 2014. godini kontroliralo se kaptaže Korona, Rumini i Toncinići). Prema rezultatima analize voda s tih kaptaža ne udovoljava uvjetima propisanim Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju, odnosno voda nije za piće jer je u većini uzoraka prisutno bakteriološko onečišćenje. Mještanima Zamaskog Dola Grad Pazin dostavlja vodu za piće cisternama jednom mjesečno. Trenutno je u tijeku dovršetak prve faze izgradnje vodovodnog ogranka Zamaski Dol na dionici od naselja Zamask do naselja Čuf. Izgradnje vodovodne mreže na tom području nastavit će se prema planovima Istarskog vodovoda d. o. o. Buzet.

Odvodnja otpadnik i oborisnkih voda  

Postojećom kanalizacijskom mrežom na području aglomeracije Pazin upravlja trgovačko društvo „Usluga odvodnja“ d. o. o. Pazin. Duljina postojeće fekalne kanalizacijske mreže iznosi 23.329 metara, dok duljina izgrađene mješovite kanalizacijske mreže iznosi 3.320 metara. Duljina oborinske kanalizacije iznosi 9.892,00 metara. Postotak spojenosti naselja Pazin na sustav odvodnje iznosi 82,3 %, a postotak spojenosti aglomeracije grada Pazina 43,8 %.

Uz kanalizacijsku mrežu u Pazinu postoji 6 crpnih stanica (Stari Pazin, Foškići, Ciburi, Vrtlišće, Dubravica i Pazinka II).

35

Novoizgrađena kanalizacijska mreža nalazi se na Dubravici, s pripadajućom crpnom stanicom, i na Starom Pazinu. Obje kanalizacijske mreže su u finalnoj fazi priključenja građana na sustav javne odvodnje.

Do sada je izgrađena dionica sanitarne kanalizacije Kašćerga – Bravari, a u planu su i sljedeće: Brajkovići – Trviž, Zarečje, Lindar, Grdoselo, Šajkovići – Tončići, Cesari – Bašići, Ježenj, Ruhci, Vela Traba, Grubiši i Zabrežani.

U naseljima koja nemaju izgrađen sustav odvodnje, odvodnja je danas riješena izgradnjom uređaja za pročišćavanje, septičkih i sabirnih jama. Septičke i sabirne jame crpe, prazni i odvozi javni isporučitelj vodne usluge za odvodnju („Usluga odvodnja“ d. o. o. Pazin), te vodi evidenciju o istima. Sadržaj septičkih i sabirnih jama te višak mulja iz malih bioloških uređaja za pročišćavanje javni isporučitelj vodne usluge odvodnje prazni u sustav javne odvodnje putem fekalne stanice na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda grada Pazina. Fizičke i pravne osobe koje su vlasnici malih uređaja za pročišćavanje moraju isti održavati na temelju ugovora s pravnom ili fizičkom osobom osposobljenom za održavanje tih uređaja. Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda moraju se prije upuštanja u kanalizacijski sustav naselja ili recipijent pročistiti predtretmanom, do stupnja u kojem neće biti štetne za taj sustav i recipijent. Zabranjeno je pranje automobila te drugih vozila i strojeva te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica. Zaštita voda od zagađenja provodi se u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

Na području grada Pazina, odvodnja oborinskih voda zbrinjava se uglavnom odvojenim sustavom koji se putem pročistača-separatora upušta u oborinski vodotok Pazinčice.

U planu je izgradnja sljedećih kanalizacijskih mreža:

1. Kolektor Fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Maršeti

2. Kanalizacijski kolektor Ulica Antuna Kalca

3. Kanalizacijski kolektor Mečarski put

4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica

5. Kanalizacijski kolektor Rijavac

6. Kanalizacijski kolektor Ulica Istarskih narodnjaka

7. Kanalizacijski kolektor Podberam

36

8. Kanalizacijski kolektor Mečari – Rusijani

9. Kanalizacijski kolektor Beram II

10. Kanalizacijski kolektor Rogovići

11. Kanalizacijski kolektor Heki – Žbrlini – Trošti – Slokovići.

Izrada tehničke i studijske dokumentacije za prethodno navedene kanalizacijske kolektore prijavljena je na natječaj Ministarstva poljoprivrede EM.2.1.11, Operativni program „Zaštite okoliša“ – Priprema zalihe vodno-komunalnih projekata Ministarstva poljoprivrede od ožujka 2014. godine.

Od gore navedenih planiranih projekata podneseni su i zahtjevi za financiranje izgradnje sljedećih dionica, a koje su u fazi izrade dokumentacije:

1. Kolektor fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Maršeti

2. Kanalizacijski kolektor u Ulici Antuna Kalca

3. Kanalizacijski kolektor Mečarski put

4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica (izgradnja počinje u svibnju 2015.).

Za dionice navedene u nastavku upućen je zahtjev Hrvatskim vodama za uvrštenje u redovni program Hrvatskih voda za izradu dokumentacije:

1. Razdvajanje mješovite kanalizacije Muntriljske ulice

2. Kanalizacijski kolektor Istarskih narodnjaka II faza

3. Kanalizacijski kolektor Ulica Kapetana Lazarića

4. Kanalizacijski kolektor industrijska zona Ciburi – Heki.

Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom jedan je od prioritetnih zadataka koje je potrebno riješiti sukladno odredbama pozitivne zakonske regulative, planovima gospodarenja otpadom lokalnih jedinica, ostalim nacionalnim propisima, pravilima struke te direktivama i smjernicama EU-a.

37

Za postupno umanjivanje pritiska otpada na okoliš i ljudsko zdravlje te ostvarivanje održivosti, treba stvoriti uvjete za smanjenje nastajanja otpada, tretirati otpad kao korisnu sirovinu, što će voditi boljem korištenju i zaštiti resursa, smanjiti količine koje se odlažu (ili neodgovorno odbacuju), te smanjiti rizike po zdravlje građana i okoliša. Takav pristup odabir je Grada Pazina koji se Planom za gospodarenje otpadom Grada Pazina do 2015. godine opredijelio za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u svrhu:

• sprječavanja nastanka otpada • ponovne upotrebe i recikliranja • obrade samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja, ponovne

upotrebe i recikliranja • zbrinjavanja minimalnih količina ostatnog otpada.

Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada s područja grada Pazina provodi trgovačko društvo „Usluga“ d. o. o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina. Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćena su sva naselja na području grada Pazina.

Službeno odlagalište komunalnog otpada grada Pazina je odlagalište „Jelenčići V“ koje se nalazi oko 2,7 kilometara jugozapadno od grada Pazina. Na odlagalište „Jelenčići V“ odlaže se otpad i s područja općina Cerovlje, Gračišće, Tinjana, Karojbe, Lupoglava, Motovuna i Svetog Petra u Šumi.

Na lokaciji odlagališta „Jelenčići V“ provedena je prva faza sanacije, time je omogućeno sanitarno odlaganje otpada do izgradnje pretovarne stanice i Županijskog centra za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ (dalje u tekstu: ŽCGO „Kaštijun“).

Na području Istarske županije, u skladu s Prostornim planom Istarske županije, a s ciljem uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, u postupku je izgradnja ŽCGO-a „Kaštijun“ (izvan grada Pazina) i 6 pratećih pretovarnih stanica (građevina u kojima će se komunalni otpad mehanički obrađivati za transport do središnjeg centra za gospodarenje otpadom) od kojih je jedna na lokaciji odlagališta otpada „Jelenčići V“. Trenutno je u postupku ishođenje dokumentacije za izgradnju pretovarne stanice i pristupne ceste za odlagalište otpada „Jelenčići V“.

Nakon otvaranja ŽCGO-a „Kaštijun“ provest će se završna sanacija lokacije odlagališta „Jelenčići V“.

Sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je i uspostava sustava odvojenog prikupljanja otpada te će se na lokaciji odlagališta otpada „Jelenčići V“ tijekom 2015. godine staviti u funkciju novo reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište nadzirani je ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

38

Prema Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine bilo je planirano postaviti 23 „zelena otoka“ za odvojeno prikupljanje otpada. Radi postizanja ciljeva odvojenog prikupljanja otpada uočena je potreba za puno većim brojem „zelenih otoka“ te se do sada na području grada i okolice postavilo ukupno 102 „zelena otoka“, 90 kontejnera za papir, 10 kontejnera za tekstil, a po domaćinstvima je podijeljeno stotinjak kompostera. Osim toga, nabavljeno je i 600 kompleta kanti za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu, koje će se podijeliti po domaćinstvima. Pražnjenje i održavanje „zelenih otoka“ kao i kontejnera za komunalni otpad provodi komunalna tvrtka „Usluga“ d. o. o. iz Pazina.

Putem „zelenih otoka“ odvojeno se prikuplja tekstil, staklo, papir, PVC i ALU ambalaža, dok se glomazni otpad rješava odvozom po pozivu u komunalnu tvrtku „Usluga“ d. o. o. Pazin. Po pozivu u komunalnu tvrtku korisnik privremeno dobiva kontejner za glomazni otpad koji se nakon odvoza privremeno čuva u privremenom reciklažnom dvorištu na lokaciji odlagališta otpada „Jelenčići V“ te ga komunalna tvrtka zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki, ovisno o vrsti otpada.

Krajnji je cilj postići što veći udio odvojenog otpada iz komunalnog otpada tako će se odvojeno prikupljanje otpada razvijati u tom smjeru. Odvojeno sakupljeni otpad, komunalna tvrtka predaje ovlaštenim tvrtkama, ovisno o vrsti otpada. Grad Pazin će, ovisno o količini odvojeno prikupljenog otpada, nastaviti poduzimati mjere za smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu poticanjem stanovništva pogotovo ruralnih područja na kompostiranje. U tu svrhu nastavlja se s dijeljenjem kompostera po domaćinstvima.

Grad Pazin razmatra mogućnosti uređenja vlastitog odlagališta za neopasni građevinski otpad sa selektiranjem i oporabom ili zajedničkog korištenja s nekom od susjednih jedinica lokalne samouprave. Planom gospodarenja otpadom Grada Pazina planirana lokacija za reciklažno dvorište za građevinski otpad je lokacija odlagališta otpada „Jelenčići V“, u kojem bi se vršila oporaba neopasnog građevinskog otpada.

U Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine nalazi se popis divljih odlagališta na području grada Pazina (15) od kojih se 3 odnose na speleološke objekte, a od ostalih sanirano je 7 lokacija. Sanacija divljih odlagališta provodi se kontinuirano, a građani imaju mogućnost da prijave lokaciju divljeg odlagališta unošenjem u bazu podataka. Navedena usluga sufinancirana je iz pretpristupne pomoći EU-a kroz provedbu županijskog projekta „DIVA“. Javni portal dostupan je na poveznici: http://diva.istra-istria.hr, a nalazi se na službenim internetskim stranicama Grada Pazina i Istarske županije.

Sa svrhom ostvarenja što boljih rezultata i podizanja svijesti građana o važnosti pravilnog postupanja s otpadom zbog zaštite okoliša, svoga zdravlja i štednje prirodnih resursa, kontinuirano se provode edukativno-informativne aktivnosti za sve dobne skupine stanovništva.

39

Groblja

Na području grada Pazina ima ukupno 12 groblja: Beram, Butoniga, Grdoselo, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje.

Grobljima Beram, Kašćerga, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje upravlja komunalno poduzeće „Usluga“ d. o. o., dok grobljima Butoniga, Grdoselo i Kašćerga upravlja Grad Pazin.

U nastavku je dan tabelarni prikaz s podacima o pojedinim grobljima.

Tablica 13: Groblja na području grada Pazina

GROBLJE

Ukupan broj

grobnih mjesta

Broj novih grobnih mjesta

Broj grobnih mjesta za prekop - otprilike

Potreba proširenja

Prosječan broj ukopa -

godišnje

„Moj mir“ u Pazinu

892 7 grobnica 15 na IV katu da 36

Stari Pazin 400 20 10 na starom dijelu

da 18

Lindar 304 0 6 da 12 Zabrežani 87 7 3 / 4 Trviž 310 15 22 / 7 Kašćerga 128 21 4 / 2 Zamask 76 0 4 da 2 Zarečje 106 25 0 / 4 Beram 134 0 2 da 5

Uz groblja u Zabrežanima, Lindaru, Trvižu, Kašćergi i na Starom Pazinu smještene su kapele/mrtvačnice, odnosno mjesta za pripremu i oproštaj od pokojnika, dok kapela nema uz groblja u Bermu, Zarečju, Kršikli, Grdomselu i Zamasku.

Planira se izgradnja kapela u Bermu i Zarečju i u tu je svrhu pokrenut postupak izrade projektne dokumentacije.

40

Sigurnost, zaštita i spašavanje

Grad Pazin, kao JLS, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu i spašavanje.

Gradsko vijeće Grada Pazina jednom godišnje razmatra stanje sustava zaštite i spašavanja, te donosi smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području. U proračunu osigurava sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini, donosi procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja, te donosi opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i spašavanja.

Grad Pazin posjeduje Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, koja predstavlja temeljni dokument kojim se utvrđuje realna razina opasnosti, ali i procjenjuju stvarne mogućnosti adekvatnog odgovora na sanaciji stanja i dovođenje života i rada stanovništva u normalno stanje. Procjena je stoga temeljni dokument na osnovu kojeg se definiraju potrebne snage i sredstva, ali i izrađuju planovi zaštite i spašavanja u cjelini.

Operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini Grada rukovodi i koordinira Gradonačelnik uz stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja Grada Pazina. Gradonačelnik je svojom Odlukom utvrdio operativne snage i pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje Grada Pazina.

Na području grada djeluje Javna vatrogasna postrojba Pazin, kao glavna operativna snaga sustava zaštite i spašavanja, s 26 profesionalnih vatrogasaca, opremljena s 10 vatrogasnih vozila, te Dobrovoljno vatrogasno društvo Pazin s 20 pripadnika i 4 vatrogasna vozila.

Grad Pazin ima 119 pripadnika Postrojbi civilne zaštite opće i specijalističke namjene koje se osnivaju kao potpora za provođenje mjera zaštite i spašavanja, a njima zapovijeda Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Pazina.

Policijska postaja Pazin, kao mješovita policijska postaja, treće kategorije na području svoje teritorijalne nadležnosti obavlja poslove temeljne, prometne i kriminalističke policije te upravne poslove (prijave promjene prebivališta i boravišta, izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i vozačkih dozvola, rješavanje statusnih pitanja stranaca, državljanstva i dr.).

Područje policijske postaje Pazin podijeljeno je na 2 ophodna rajona, 1 povremeni pozornički rajon i 4 kontaktna rajona.

Područjem nadležnosti policijske postaje Pazin tranzitiraju najvažniji i najprometniji cestovni pravci Istre, gravitirajući prema Pazinu i istočnim krakom Istarskog ipsilona prema tunelu „Učka“.

41

Sagledavajući pokazatelje o kretanju kriminaliteta, javnog reda i mira, sigurnosti prometa i ostalih pojava i događaja, općenito stanje sigurnosti za grad Pazin ocjenjuje se zadovoljavajućim.

Briga o napuštenim životinjama

Grad Pazin kao JLS ima zakonsku obvezu (Zakon o zaštiti životinja) brinuti o napuštenim i izgubljenim životinjama u skloništu za životinje. Lokacija bivših vojnih nekretnina Loke i Madone odabrana je kao idealna lokacija za navedenu namjenu zbog zadovoljavajuće udaljenosti od naselja, prirodnog ambijenta, konfiguracije terena te postojanja djelomične komunalne infrastrukture. Namjera je da se izgubljenim i napuštenim životinjama osigura kvalitetan smještaj i zdravstvena njega te kvalitetan informacijski centar kako bi svaka životinja imala priliku da je vlasnik pronađe ili da bude udomljena. U okviru skloništa planirane su i druge aktivnosti za dobrobit životinja, kao što je rehabilitacija divljih svojti, hotel i dnevni boravak za pse, edukacija radi podizanja svijesti o važnosti brige za životinje te niz drugih aktivnosti.

Uzimajući u obzir specifičnosti Istarske županije i geografski položaj Pazina te njegova značaja kao administrativnog središta iste županije, namjera je na tom području izgraditi objekt koji bi zadovoljio potrebe cijele županije.

4. STANOVANJE

 

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području grada Pazina evidentirano je 2.963 kućanstava i 2.945 stambenih jedinica. Kućanstvo u prosjeku čine 2,91 osobe što je nešto iznad prosjeka Istarske županije koje iznosi 2,62 osobe. Većina se odnosi na obiteljska kućanstva – 77,56 %, na neobiteljska – 22,44 %, koje čine gotovo u cijelosti samačka kućanstva. Što se tiče obiteljskih kućanstava, najviše ima onih dvočlanih s udjelom (29,46 %), potom četveročlanih s udjelom 28,11 % te tročlanih (25,07 %).

42

Tablica 14: Privatna kućanstva prema broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupno Broj članova kućanstava Prosječan broj

osoba u kućanstvu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i

više Broj kućanstava

2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 / 1 2,91

Broj osoba 8.619 628 1.422 1.731 2.588 1.190 624 273 88 63 / 12 /

Tablica 15: Privatna kućanstva prema tipu i broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine

Privatna kućanstva

Ukupno

Obiteljska kućanstva prema broju članova Neobiteljska kućanstva

svega 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i

više svega

samačka kućanstva

višečlana kućanstva

2.963 2.298 677 576 646 237 104 39 11 7 / 1 665 628 37

Prema tipu obitelji i broju članova, najveći udio ima „bračni par s djecom“, 60 % od ukupnog broja obitelji. U takvoj obitelji živi 72,2 % od ukupnog broja članova obitelji. Tipična obitelj ima u prosjeku 3,75 članova.

U ukupnom broju obitelji ima 14,1 % samohranih roditelja, od toga je udio „majka s djecom“ 85 %, a preostalih 15 % „otac s djecom“. U takvim obiteljima ima u prosjeku 2,35 članova.

Udio bračnih parova bez djece u ukupnom broju obitelji je 23,3 %

Tablica 16: Obitelji prema tipu i broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupno Bračni

par bez djece

Izvanbračni par

bez djece

Bračni par s

djecom

Izvanbračni par

s djecom

Majka s djecom

Otac s djecom

Broj obitelji 2.473 576 43 1.482 23 295 54 Broj članova obitelji

7.691 1.152 86 5.551 81 688 133

Prema načinu korištenja privatnih kućanstava prevladava privatno vlasništvo ili suvlasništvo u čak 89,1 % slučajeva, drugi najčešći oblik korištenja privatnog kućanstva je „srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana“ 4,8 %, dok su svi ostali načini korištenja gotovo zanemarivi. Nema registriranih beskućnika.

43

Tablica 17: Privatna kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis stanovništva iz 2011. godine

Osnova korištenja stambene jedinice

Ukupno Broj članova kućanstva

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i

više Ukupno 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 / 1

Privatno vlasništvo ili suvlasništvo

2.639 520 648 530 562 222 102 38 9 7 / 1

Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom

93 29 23 16 20 3 2 / / / / /

Srodstvo s vlasnikom ili Najmoprimcem stana

143 35 21 22 53 11 / 1 / / / /

Najmoprimac sa zaštićenom najamninom

45 19 9 7 8 / / / 2 / / /

Najam dijela stana (podstanar)

6 1 2 / 3 / / / / / / /

Ostale osnove korištenja

37 24 8 2 1 2 / / / / / /

Beskućnik / / / / / / / / / / / /

Prema podacima iz 2011. godine, napuštenih je bilo tek 4,3 % stanova, stanova za stalno stanovanje bilo je 97 %, stanova koji se povremeno koriste 2,4 %, a stanova u kojima se obavlja neka djelatnost (iznajmljivanje turistima i ostalo) 0,9 %. Ukupna korisna površina stanova iznosila je 283.364 kvadratnih metara, od toga za stanovanje se koristilo 274.749, za povremeni boravak 5.910, a za obavljanje neke djelatnosti 2.705 kvadratnih metara. Iz navedenog proizlazi da svakom stanovniku grada Pazina pripada gotovo 33 kvadratnih metara stambenog prostora.

44

Tablica 18: Stanovi prema načinu korištenja, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupno

Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste

povremeno

Stanovi u kojima se samo obavljala

djelatnost

ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni

napušteni za odmor

i rekreaciju

u vrijeme sezonskih

radova u

poljoprivredi

iznajmljivanje turistima

ostale djelatnosti

stanovi 3.695 3.574 2.940 477 157 86 2 12 21 m2 283.364 274.749 231.745 32.465 10.539 5.770 140 1.134 1.571

Tablica 19: Stambene jedinice prema broju kućanstava i članova kućanstava, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupno stambene jedinice Nastanjeni stanovi Ostale stambene jedinice Kolektivni stanovi

broj stambenih

jedinica

broj kućanstava

broj članova

kućanstava

ukupan broj

broj kućanstava

broj članova

kućanstava

ukupan broj

broj kućanstava

broj članova

kućanstava

ukupan broj

broj institucionalnih

i privatnih kućanstava

broj članova

kućanstava

2.945 2.964 8.638 2.940 2.955 8.610 3 3 4 2 6 24

Prema broju soba, najviše ima trosobnih stanova 37,4 %, slijede dvosobni i četverosobni stanovi s otprilike 25 %. Prema površini korisne stambene površine, preko 98 % stambenih kvadrata je u privatnom vlasništvu.

Tablica 20: Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupno 1 soba 2 sobe 3 sobe 4

sobe 5

soba 6

soba 7

soba 8

soba

9 i više soba

Stanovi prema vlasništvu

privatno ostalo stanovi 2.940 182 758 1.098 749 132 18 3 / / 2.856 84

m2 231.745 6.489 43.180 86.980 75.551 16.165 2.670 710 / / 227.208 4.537

45

Poticana stanogradnja

Iz podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva 2011. godine može se zaključiti da stambeni fond trenutno zadovoljava potrebe. Ukoliko bi došlo do realizacije novih projekata, koji bi prouzročili doseljavanje novog stanovništva, trebalo bi predvidjeti mogućnost gradnje novih stanova s pripadajućim javnim sadržajima.

Grad Pazin se 2010. godine uključio u program poticane stanogradnje. Sredinom 2010. godine Grad Pazin objavio je Anketni upitnik o stambenim potrebama putem poticane stanogradnje u svrhu prikupljanja informacija i istraživanja zainteresiranosti građana za rješavanje stambenih potreba. Kroz provedeni anketni upitnik ukazala se potreba za nastavkom provedbe programa te je za izgradnju stambeno-poslovne zgrade odabrana lokacija u centru grada na gradskom zemljištu.

Nakon provedenog Natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stanova po programu poticane stanogradnje i utvrđivanja Liste prvenstva Grada Pazina iz veljače 2013. godine te provedenih Natječaja za prodaju nekretnina koje je provodilo društvo „Usluga“ d. o. o. prodani su gotovo svi stanovi i poslovni prostori.

Poslovno-stambena zgrada s 13 stambenih jedinica i 4 poslovna prostora je u izgradnji, a planirani završetak radova očekuje se u lipnju 2015. godine.

Grad Pazin raspolaže s četrdesetak stanova u svom vlasništvu u kojima stanuju najmoprimci sa zaštićenom, odnosno slobodno ugovorenom najamninom. O davanju stanova u najam odlučuje Komisija za davanje stanova u vlasništvu Grada Pazina u najam. Komisija daje stanove u najam prema Listi prioriteta i prema raspoloživim stanovima za dodjelu, uzimajući u obzir da dodijeljeni stan odgovara po veličini i broju prostorija potrebama podnositelja zahtjeva. Lista prioriteta utvrđuje se kao zatvorena lista na vrijeme od 2 godine (svake neparne godine). Zahtjevi za uvrštenje u Listu prioriteta primaju se tijekom 4. mjeseca neparne godine, na temelju objavljenog javnog oglasa.

46

SLIKA 3 ZGRADA POS-OVIH STANOVA U PAZINU

Izvor: Istarski, http://www.istarski.hr/node/7189

Dječja igrališta

Grad Pazin ima ukupno 25 dječjih igrališta od kojih su 23 u vlasništvu Grada Pazina, a 2 u vlasništvu Dječjeg vrtića „Olga Ban“. Na području naselja Pazin ima ih ukupno 14, dok je ostatak raspoređen po okolnim naseljima. Procjenjuje se da je to, s obzirom na broj djece i raspored po naseljima dostatno, no igrališta su, prema mišljenju roditelja, slabo opremljena.

Na prostoru grada Pazina, uz ostale zelene površine, nalazi se i 5 parkova i to 3 veća gradska parka: Željeznički park, Park istarskih velikana i Park narodnog ustanka te manji parkovi na Starom trgu i Hrvatskom trgu. Zelene površine i parkovi vrlo su bogati raznolikim dendrološkim vrstama, a kao najčešće stablo pojavljuje se divlji kesten (Aesculus hippocastanum) i autohtono stablo ladonje (Celtis australis L.).

47

5. PROMET

Karta 3: Cestovni i željeznički promet na području grada

Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr/

Cestovni promet

Pazin je, zahvaljujući svom položaju u središtu Istre, cestovno povezan sa svim gradovima u Istri sustavom autocesta (A8), državnih cesta (DC64, DC48) i nerazvrstanih prometnica.

Duljina pojedinih prometnica navodi se u nastavku:

A8

48

64

48

§ Autoceste A8 čvorište Kanfanar (A9) – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7); 13,4 km.

§ Državne ceste - DC48 Baderna (D21) – Pazin – čvor Rogovići (A8); 8,4 km - DC64 Pazin (D48) – Podpićan – Vozilići (D66)); 7,8 km.

PPUG-om Pazina planirana je nova trasa ceste DC64 ukupne duljine 6,4 kilometara koja bi znatno rasteretila promet kroz samo središte Pazina te smanjila gužvu, buku teretnih vozila, kao i uništavanje cesta, koje je uzrokovano njihovim protokom.

§ Nerazvrstane ceste na području grada Pazina (NC)

Prema odredbama Zakona o cestama Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste, preuzeto je 83,61 kilometara javnih cesta:

504600 Pazin Pazin (D 64) – Cerovlje 4,19 500700 Pazin Brigi- D-48 Kičer 3,77 519000 Pazin A 9 (Rogovići) – Jurići 7,982 501900 Pazin Gortanov brijeg – Pazin 1,48 507600 Pazin Ž 5190 (Lušetići) – Boljki 2,063

501080 Pazin D 64 Lindar- Bazgalji, Boljčići – Gornji

Tankovići 3,453

504500 Pazin Katun Trviški – Brajkovići 0,816 504400 Pazin Katun Trviški – Kašćerga 6,594 507800 Pazin Lindar – Pod ograd 1,219 500710 Pazin Ukotići – Kaščerga (Ž 5044) 3,793 500560 Pazin Kašćerga – Zamask 4,560

500740 Pazin Kršikla – Šajkovići – Pazin 10,575 500760 Pazin Podberam – Beram) 0,86

500750 Pazin L 50074 (Šajkovići) – Grdoselo –

Podberam – Fakini – Lovrini (D 48) 13,84

500970 Pazin Ježenj – Rogovići 5,41 500770 Pazin Rijavac – Pazin (D 64) 1,31 500780 Pazin L 50074 – Zarečje – Ž 5046 1,95 501050 Pazin Stari Pazin – Bertoši 2,97 501060 Pazin Munci – Heki – Žbrlini 3,05 501090 Pazin D 64 – Mandalenčići – Salamunišće 0,74

49

501110 Pazin Zabrežani – Katun Lindarski – Jašići 2,99 UKUPNO : 83,61

Ostale asfaltirane ceste: 134,3 km

Neasfaltirane ceste: 40,3 km

Izvor: Izvještaj o stanju u prostoru

Na području grada Pazina ne postoje izgrađene i/ili uređenje i označene biciklističke staze, kao niti uređene biciklističke staze u prirodi.

Promet u mirovanju

Odlukom o organizaciji i načinu naplate parkiranja određene su parkirališne površine (javna parkirališta), organizacija i način naplate parkiranja te nadzor nad parkiranjem vozila na javnim parkiralištima s naplatom na području grada Pazina. Tehničke i organizacijske poslove, naplatu, nadzor nad parkiranjem vozila, održavanje i čišćenje te druge poslove na javnim parkiralištima s naplatom obavlja „Usluga“ d. o. o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina.

Naplaćuje se parkiranje u Ulici Narodnog doma na platou ispred gradskog kina, u dijelu Ulice 25. rujna, ispred kućnih brojeva 38 i 40, u Ulici Dinka Trinajstića s lijeve strane, od križanja s Ulicom 25. rujna do križanja s Ulicom 15. siječnja, na dijelu Trga slobode i na dijelu Muntriljske ulice, uz stambenu zgradu 7a, 7b, 7c i 7d, te iza Spomen doma.

Korištenje parkirališta omogućeno je na više načina: kupnjom satne parkirališne karte, dnevne parkirališne karte, povlaštene parkirališne karte i rezervacijom parkirališnog mjesta.

U gradu Pazinu postoji oko 300 parkirnih mjesta koja nisu pod naplatom, a nalaze se iza Autobusnog kolodvora (oko 90), na prostoru bivšeg Autotransa (oko 130), kod nove sportske dvorane (oko 40), te kraj groblja. Parkiralište uz Dom zdravlja koriste građani za svakodnevno parkiranje, iako je predviđeno samo za pacijente, osoblje Doma zdravlja i za Hitnu službu. Sva navedena parkirališta nisu značajnije udaljena od centra grada.

Poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila te upravljanje prometom obavlja Prometno redarstvo Grada Pazina.

50

Željeznički promet

Područjem grada Pazina prolazi jednokolosječna željeznička pruga od značaja za regionalni promet R 101 (I 102) (Podgorje) – Državna granica – Buzet – Pazin – Pula koja koristi isključivo za prijevoz putnika. Željeznička povezanost Pazina s ostalim hrvatskim županijama moguća je isključivo preko Slovenije. Željeznički kolodvor nalazi se samo na području grada Pazina, u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora. Duljina pruge na području grada Pazina iznosi 12,5 kilometara.

Na području grada ima 8 željezničkih prijelaza preko državnih i nerazvrstanih cesta. Željeznički prijelaz preko državne ceste D48 u središtu Pazina te željeznički prijelaz preko nerazvrstane ceste prema naselju Zarečje obilježeni su prometnim znakovima za takvu vrstu prijelaza, znakom STOP i Andrijinim križem te branicima (rampama). Preostalih 6 prijelaza u naseljima Dubravica, Srčija, Šepčići, Bortuli, Heki i Grubiši obilježeno je prometnim znakom STOP i Andrijinim križem.

Lokalni/međugradski prijevoz

Autobusni kolodvor nalazi se u naselju Pazin, no na postojećoj lokaciji ne postoji zgrada kolodvora, već samo natkriveni peroni te kontejneri prometnika za prodaju karata i ugostiteljski objekt, bez čekaonice. Lokalni i međugradski autobusni prijevoz ponajviše je u funkciji radnih i školskih putovanja, čemu je usmjerena većina linija te je stoga njihova učestalost zadovoljavajuća u vrijeme najvećih jutarnjih i popodnevnih opterećenja, no izvan tih perioda pokrivenost područja grada autobusnim linijama vrlo je loša, a neka mjesta uopće nisu povezana javnim prijevozom. Uslugu vrši „Autotrans“ d. o. o. Pazin, dio grupacije „Autotrans“ d. o. o.

Najbliža se zračna luka nalazi u Puli. Pazin je s Pulom povezan autobusnim i željezničkim linijama, a iz pulskog kolodvora, odnosno željezničke postaje, postoje gradske i prigradske linije ili taksi službe povezane sa zračnom lukom.

U Pazinu nema organizirane taksi službe.

51

Ostalo

 

Kamionski kolodvor ne postoji u Pazinu. Poželjno bi ga bilo smjestiti u sklopu radnoga predjela uz planirani ranžirni kolodvor, na lokaciji uz staru željezničku stanicu (kao logistički centar).

Prometna signalizacija na području grada Pazina usklađena je s odredbama iz Odluke o uređenju prometa na području Grada Pazina. Sigurnost prometa s obzirom na statističke pokazatelje iz evidencije MUP-a, Policijske postaje Pazin je zadovoljavajuća.

Svakom naselju na području grada Pazina može se pristupiti javnom asfaltiranom prometnicom, ali ipak postoji manji broj naselja koja su međusobno prometno povezana makadamskom kolničkom konstrukcijom. Nogostupi su izvedeni na svim frekventnim pješačkim dionicama. Velika većina pješačkih prijelaza u samom centru grada prilagođena je osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti, no javne službe uglavnom nisu prilagođene potrebama osoba smanjene pokretljivosti. Sva horizontalna i vertikalna signalizacija usklađena je s odredbama pozitivne zakonske regulative.

Prostornim planom uređenja Grada Pazina predviđena je mogućnost uređenja kamp odmorišta na sljedećim lokacijama:

• unutar zone „Pazinka“ na postojećem parkiralištu • na parkiralištu iza Spomen doma • uz rub Pazinske jame • na travnatoj terasi hotela „Lovac“ • na parkiralištu unutar zone „Ciburi“ • na području Brestovice (maksimalni kapacitet 30 ležaja) • u naselju Frki.

6. OKOLIŠ, SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA I ZAŠTITE PRIRODE

 

Vode

Područjem grada Pazina prolazi niz površinskih i podzemnih vodotoka, a veći dio grada ujedno je i vodozaštitno područje I, II, III i IV kategorije uz propisanu reguliranu potrebu

52

odgovarajuće zaštite voda s ciljem osiguranja kvalitetnih vodnih zaliha dostatnih za zadovoljenje potreba stanovništva u širem okruženju. Područje grada Pazina nalazi se unutar Jadranskog vodnog područja, unutar područja malog sliva Mirna – Dragonja, koje pripada sektoru E. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva Mirna – Dragonja. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, za sve vodotoke i vode utvrđuje se inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog koridora gradi se sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava te svi zahvati na postojećim građevinama sustava zaštite od visokih voda. Inundacijsko područje (javno vodno dobro i vodno dobro), utvrđuje se za područje akumulacije Butoniga i retencije Jukani. Na području grada Pazina bujični vodotoci pripadaju slivu Mirne (podsliv Butonige), slivu Pazinskog potoka, bujice Čipri te ponornice Brestovac. Vodotocima prvog reda pripadaju Pazinski potok te oteretni kanal Butoniga. Od 2008. godine trgovačko društvo „Ecooperativa“ d. o. o., ima svoje skladišne prostore na lokaciji zone „Pazinka“, u blizini Pazinskog ponora koji je u kategoriji zaštite značajnog krajobraza i područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001386 Pazinski potok te je obuhvaćena II i III zonom sanitarne zaštite izvorišta vode. S obzirom na specifičnost djelatnosti kojom se bavi trgovačko društvo „Ecooperativa“ d. o. o. (sakupljanjem i zbrinjavanjem raznih vrsta opasnog i neopasnog otpada), nije prihvatljivo njihovo poslovanje u navedenoj zoni Pazinka te se planira njihovo premještanje na udaljeniju lokaciju od Pazinskog ponora i izvan II i III zone sanitarne zaštite izvorišta vode, uz zadržavanje poslovanja tvrtke kao dugogodišnjeg izvoznika, koja ima iskustvo i znanje zbrinjavanja svih vrsta otpada na području grada Pazina, te radi opstanka radnih mjesta i gospodarskog razvoja. Zaštita od poplava provodi se u skladu sa Zakonom o vodama te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava, tako da je zabranjeno podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje bilo kakvih zahvata, koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti čišćenje i održavanje vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi način.

53

Tlo

Na području grada Pazina ne postoje sustavna istraživanja o stanju tla, ali je poznato da 45 % površine Republike Hrvatske čini krško tlo, koje se proteže Istrom, Dalmacijom, Dinarskim gorjem, gorskim predjelima i Likom. Krško tlo nastalo je uslijed razaranja vapnenačkih stijena u vodi, bogato je ugljičnim dioksidom i raznim taložnim tvarima. Krški teren obiluje raznim nadzemnim (škrapama, ponikvama, krškim uvalama i poljima) i podzemnim oblicima (jamama). Kvaliteta tla, prema stupnju zagađenja, može se ocijeniti zadovoljavajućom, ako se kao pretpostavka uzme skromna uporaba sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva na malim poljoprivrednim površinama koje se obrađuju ekstenzivno. Osnovni negativni utjecaji na tla su: trajni gubitak tla prenamjenom (izgradnjom cesta i urbanizacijom); erozijom (krškim tlom), koja istodobno vodi gubitku tla i povećanom organskom opterećenju/onečišćenju voda, nekontrolirano prirodno širenje vegetacije, uslijed dugogodišnjeg zanemarivanja poljoprivrednih površina, te onečišćenje tla divljim odlagalištima otpada. Dodatni problem predstavlja nepostojanje sustavnog praćenja pogodnosti, kakvoće i onečišćenosti tla, što je preduvjet očuvanju tala i kvalitetne poljoprivredne proizvodnje. Iako su sporadičnim analizama zabilježene manje promjene u kvaliteti, tla na području Istarske županije, pa i grada Pazina, uglavnom su očuvana i na razini kvalitete više od prosjeka i standarda EU-a. Prostornim planom uređenja Grada Pazina propisane su mjere zaštite od erozije na područjima pojačane erozije, koja je karakteristična za krške terene: • šumsko zemljište ne smije se pretvarati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u građevinsko zemljište • nije dozvoljeno kopanje jama, zdenaca, jaraka, usjeka za putove i slično • dozvole za gradnju ili rekonstrukciju objekata mogu se izdavati samo ako su prethodno provedena geomehanička istraživanja kojima su utvrđene mjere sanacije klizišta. Zone u kojima je dozvoljena gradnja nalaze se izvan područja ugroženih od erozije.

54

Zrak

Od izvora onečišćenja na području Istarske županije najveći je pojedinačni izvor Termoelektrane „Plomin“, jedan od najvažnijih pojedinačnih izvora u Republici Hrvatskoj, prema više kriterija. Kriteriji su sljedeći: NOx; SO2, CO2 i lebdeće čestice. Od ostalih industrijskih onečišćivača, izvori onečišćenja su: u prvom redu tvornice cementa u Puli i Koromačnu, tvornica kamene vune u Potpićnu, tvornica vapna u Mostu na Raši te kemijska industrija zbog emisije otapala, industrija stakla i dr. Manja onečišćenja zraka zamijećena su zbog emisija asfaltne baze u blizini naselja Pazin. Kamenolomi mogu imati (ovisno o proizvodnom procesu i smještaju) značajan utjecaj, posebno po emisiji taložne tvari i lebdećih čestica, u obližnjim naseljima. Onečišćenja zraka prisutna su i uz prometnice, posebno na mikrolokalitetima zagušenih prometnica u naseljima. Mikrolokalitet centra grada osjetljiv je na produkte izgaranja ogrjevnih energenata u zimskom periodu. Na području grada Pazina nema stalnog mjernog mjesta za kakvoću zraka. Na lokaciji „Jelenčići“ Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije provodio je jednogodišnje mjerenje kakvoće zraka (u periodu od 5. 6. 2012. do 4. 6. 2013.) za potrebe odlagališta otpada „Jelenčići V“. Mjerena je koncentracija sumporovodika i amonijaka u zraku te praćena količina ukupne taložne tvari i sadržaja metala (olovo, kadmij i talij) u njoj. Prema rezultatima mjerenja količina ukupne taložne tvari (UTT-a) i sadržaja metala te koncentracije amonijaka i sumporovodika, lokaciju Jelenčići kod Pazina može se svrstati u prvu kategoriju kvalitete zraka, što znači da je zrak čist ili neznatno onečišćen navedenim parametrima te se prema dobivenim rezultatima ispitivanja kvalitete zraka na ovom području ne očekuje štetno djelovanje po zdravlje stanovništva.

Buka

Radi specifičnog smještaja u kotlini, Pazin je posebno osjetljiv na buku prometa s brze ceste Istarski ipsilon. Trenutno prilično dobru zaštitu od buke pružaju stijene i usijeci. No izgradnjom novog dijela – nove trake, doći će do uklanjanja nekih prirodnih barijera, što će dovesti do veće izloženosti buci. Najveću buku u vidu praska stvaraju dilatacijski spojevi na vijaduktima.

Investitor je prihvatio zahtjeve za kvalitetnom zaštitom od buke tako da će uz redovite mjere zaštite od buke, na dijelovima autoceste uz naselja u Glavnom projektu ucrtati ugradnju

55

„tihih“ dilatacija na objektima te dodatnu zaštitu od buke na objektima, kako bi se razina buke zadržala u zakonskom okvirima.

Svjetlosno zagađenje

Na prostoru grada svjetlosno zagađenje ne prati se sustavno, ali se može ocijeniti da je ono prisutno u naselju Pazin. Glavni izvor svjetlosnog zagađenja su prometna čvorišta i zastarjela javna rasvjeta bez zaštitne folije prema nebu. U ostalim predjelima, uslijed nepostojanja velikih prometnih čvorišta i male veličine naselja, nema svjetlosnog zagađenja.

7. GOSPODARSTVO

 

Grad Pazin administrativno je sjedište Istarske županije, te se u gradu nalazi većina županijskih i državnih službi potrebnih za svakodnevno poslovanje gospodarskih subjekata.

Financijski pokazatelji gospodarstva grada Pazina

Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika na području grada Pazina u razdoblju od 2010. do 2013. godine prikazani su u Tablici 21. Tablica 21: Osnovni financijski pokazatelji od 2010. do 2013. Godine

OPIS 2010. 2011. 2012. 2013. Indeks

2011./2010. Indeks

2012./2011.

Indeks 2013./2012

.

Broj poduzetnika 292 260 279 291 89,04 107,31 104,30 Broj zaposlenih 1.936 1.878 1.947 1.978 97,00 103,67 101,59 iznosi u 000 kuna

Ukupni prihodi 1.172.147 1.303.931 1.263.63

6 1.165.011 111,24 96,91 92,20

Ukupni rashodi 1.127.945 1.301.655 1.292.621 1.138.743 115,40 99,31 88,10

56

Dobit prije oporezivanja 65.634 65.691 49.625 69.617 100,09 75,54 140,29 Gubitak prije oporezivanja 21.432 60.414 78.611 43.349 281,89 130,12 55,14 Porez na dobit 14.258 * 8.093 10.708 0,00 0,00 132,31 Dobit nakon oporezivanja 51.391 51.532 41.587 59.009 100,27 80,70 141,89 Gubitak nakon oporezivanja

21.447 60.420 78.665 43.450 281,72 130,20 55,23

Konsolidirani financijski rezultat

29.944 -8.888 -37.078 15.559 -29,68 417,17 -41,96

Investicije 73.769 49.919 46.085 41.298 67,67 92,32 89,61 Prosječna neto plaća (u kunama)

4.516 4.742 4.817 4.777 105,00 101,58 99,17

Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx; Obrada: Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proračun, http://www.pazin.hr/grad-pazin/gradska-uprava/upravni-odjel-za-gospodarstvo-financije-i-proracun/

Prema podacima FINA-e, godišnje financijske izvještaje za 2013. godinu predao je 291 poduzetnik čiji je broj nakon pada u 2011. i 2012. na razini iz 2010. godine. U odnosu na 2012. godinu, povećanje broja poduzetnika iznosi 4,30 %, odnosno 12 poduzetnika, a to se odrazilo i na blago povećanje broja zaposlenih, točnije za 1,59 % ili 31 radnika. Nakon rasta ukupnih prihoda i rashoda u 2011. godini, bilježi se njihov pad u sljedeće dvije godine. U 2013. prihodi su bili manji za 7,80 %, a rashodi za 11,90 % u odnosu na 2012. godinu. Navedeno smanjenje nije se negativno odrazilo na ostvareni financijski rezultat poduzetnika, već je dobit prije oporezivanja porasla za 40,29 %, a gubitak je smanjen za 44,86 %. Posljedično, vrijednost dobiti nakon oporezivanja u 2013. godini dosegnula je najvišu razinu u promatranom razdoblju – 59 milijuna kuna. Sukladno tome, konsolidirani financijski rezultat pazinskog gospodarstva je u 2013. godini, nakon nekoliko uzastopno pozitivnih godina, velikog pada 2011., a posebice 2012. godine, dosegao razinu od 15,5 milijuna kuna. Investicije u dugotrajnu imovinu smanjuju se tijekom promatranog razdoblja i to za 10,39 % uspoređujući 2013. i 2012. godinu. Da bi analiza bila što reprezentativnija u tablici 22 prikazani su financijski pokazatelji gospodarstva na razini Istarske županije, u usporedbi s gradom Pazinom u 2012. i 2013. godini.

57

Tablica 22: Usporedba osnovnih financijskih pokazatelja Grada Pazina i Istarske županije u 2012. i 2013. godini

OPIS Istarska

županija 2012. Istarska

županija 2013. Indeks

Udio Grada Pazina 2012.

Udio Grada Pazina 2013.

Broj poduzetnika 9.053 9.241 102,08 3,08 3,15 Broj zaposlenih 43.886 44.761 101,99 4,44 4,42 iznosi u 000 kuna Ukupni prihodi 28.074.527 27.019.174 96,24 4,50 4,31 Ukupni rashodi 27.004.752 26.589.012 98,46 4,79 4,28 Dobit prije oporezivanja 2.278.588 2.143.894 94,09 2,18 3,25 Gubitak prije oporezivanja 1.208.813 1.713.732 141,77 6,50 2,53 Porez na dobit 238.715 246.547 103,28 3,39 4,34 Dobit nakon oporezivanja 2.033.344 1.898.402 93,36 2,05 3,11 Gubitak nakon oporezivanja

1.202.284 1.714.787 142,63 6,54 2,53

Konsolidirani financijski rezultat

831.060 183.615 22,09 -4,46 8,47

Investicije 1.961.219 2.002.955 102,13 2,35 2,06 Prosječna neto plaća (ukn) 4.836 4.793 99,11 / /

Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx; Obrada: Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proračun, http://www.pazin.hr/grad-pazin/gradska-uprava/upravni-odjel-za-gospodarstvo-financije-i-proracun/

Na području Istarske županije broj poduzetnika koji su u zakonskom roku Financijskoj agenciji predali godišnje financijske izvještaje za 2013. godinu iznosi 9.241, što je za 2,08 % više nego 2012. godine. Privreda Istarske županije u 2013. godini prosječno je zapošljavala 44.761 osobu, što je povećanje u odnosu na 2012. godinu za 1,99 %. Udio grada Pazina u broju poduzetnika na razini Istarske županije se povećao sa 3,08 % na 3,15 %, međutim, to se nije odrazilo na broj zaposlenih čiji je udio smanjen s 4,44 % na 4,42 %. Ukupni prihodi poduzetnika Istarske županije su u 2013. ostvareni na razini 27 milijarde kuna, a rashodi 26,5 milijarde kuna, u obje kategorije nešto su manji u usporedbi s 2012. godinom što se u ovom slučaju odrazilo i na manju ostvarenu neto dobit (za 6,64 %) i veći gubitak (za 42,63 %). Budući da su ukupni prihodi i rashodi pazinskih poduzetnika pali za 7,80 %, odnosno 11,90 %, udio ukupnih prihoda i rashoda Grada Pazina u ukupnim prihodima i rashodima Istarske županije smanjio se za 0,19 %, odnosno za 0,51 %.

58

Dobit nakon oporezivanja iznosila je nešto više od 1,8 milijarde kuna i smanjila se u odnosu na 2012. godinu za 6,64 %, dok je gubitak povećan za 42,63 % i iznosio je 1,7 milijarde kuna. Unatoč opadanju ovih pokazatelja na razini Županije, udio Grada Pazina u dobiti nakon oporezivanja povećan je za 1,06, a udio gubitka smanjen za 4,01 %. Isto tako, nakon ostvarenja negativnog udjela u konsolidiranom financijskom rezultatu Županije, 2013. godine taj je udio povećan na čak 8,47 %. Pozitivan pomak ipak nije ostvaren kad su u pitanju investicije, čiji je udio smanjen za 0,29 %. Unatoč ostvarenju slabijeg financijskog rezultata na razini Istarske županije, pokazatelji stanja gospodarstva Grada Pazina pozitivni su u odnosu na 2012. godinu. Da je Županija još uvijek jedna od najrazvijenijih pokazuje usporedba s drugim županijama u Republici Hrvatskoj. Naime, prema objavi FINA-e, na rang listi županija, prema neto dobiti i drugim kriterijima u 2013. godini, Istarska županija pozicionirana je na 9. mjesto od ukupno 21 županije, uključujući Grad Zagreb. Najbolje je smještena prema kriteriju broja poduzetnika, prema kojemu je svrstana na 3. mjesto, kao i konsolidiranom financijskom rezultatu – isto na 3. mjestu.

Financijski pokazatelji gospodarstva prema veličini poduzetnika

Nekad snažno pazinsko gospodarstvo, koje je u nekoliko velikih i srednje velikih privrednih subjekata („Pazinka“, „Istraplastika“, „PIN“, „Istracommerce“, „Puris“, „Istratisak“ itd.), zapošljavalo nekoliko tisuća radnika, suočeno s poteškoćama u tranziciji devedesetih godina, gubitkom tržišta, otpuštanjem radnika i propašću velikih privrednih subjekata, okrenulo se razvoju malog poduzetništva i obrtništva.

Broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit porastao je od 170, koliko ih je bilo 1999. godine, na 291, koliko ih broji 2013. godine. Najveći skok broja poduzetnika zabilježen je 2006. godine, kada je zabilježeno 45 novih malih poduzetnika, te 2009. godine u jeku gospodarske krize, kada brojimo 23 nova poduzetnika. Nakon pada broja poduzetnika 2011. godine za 32 poduzetnika, slijedi oporavak, kada 2012. i 2013. godine bilježimo 19, odnosno 12 novih poduzetnika, obveznika poreza na dobit.

No, porast broja poduzetnika nije pratio značajniji porast broja zaposlenih, osim 2002. godine te u periodu od 2006. do 2008. godine, kada je zabilježen nešto veći broj zaposlenih; tako je od 2.863 zaposlenih koliko ih je bilo 1999. godine, broj zaposlenih pao na 1.978 u 2013. godini.

Prostori trgovačkih društava koja više ne postoje uglavnom su prodani ili su ih iznajmila druga trgovačka društva, obrti, udruge ili institucije.

59

Financijski pokazatelji gospodarstva prema veličini poduzetnika podijeljeni su na male, srednje i velike poduzetnike5, a u tablici 23 dana je njihova usporedba u 2012. i 2013. godini.

Tablica 23: Usporedba osnovnih financijskih pokazatelja u 2012. i 2013. godini prema veličini poduzetnika

OPIS Mali

2012. Mali

2013. Indeks Srednji 2012.

Srednji 2013. Indeks

Veliki 2012.

Veliki 2013. Indeks

Ukupno 2012.

Ukupno 2013.

Broj poduzetnika

256 287 112,11 3 3 100,00 2 1 50,00 279 291

Udjeli u % 91,76 98,63

1,08 1,03

0,72 0,34 Broj

zaposlenih 1.236 1.253 101,38 152 331 217,76 559 394 70,48 1.947 1.978

Udjeli u % 63,48 63,35

7,81 16,73

28,71 19,92

iznosi u 000 kuna

Ukupni prihodi

855.077 833.021 97,42 107.343 123.23

2 114,80

301.216

208.758

69,31 1.263.63

6 1.165.011

Udjeli u % 67,67 71,5

8,49 10,58

23,84 17,92

Ukupni rashodi

839.103 790.73

6 94,24 117.621

148.367

126,14 335.8

98 199.64

0 59,43

1.292.621

1.138.743

Udjeli u % 64,91 69,44

9,1 13,03

25,99 17,53

Dobit prije oporezivanja

42.432 59.702 140,7

0 555 796 143,42 6.639 9.119 137,36 49.625 69.617

Udjeli u % 85,51 85,76

1,12 1,14

13,38 13,1

Gubitak prije oporezivanja

26.457 17.418 65,84 10.833 25.931 239,37 41.321 0 0,00 78.611 43.349

Udjeli u % 33,66 40,18

13,78 59,82

52,56 0 Porez na

dobit 6205 8.118

130,83

147 204 138,78 1.741 2.386 137,05 8.093 10.708

Udjeli u % 76,67 75,81

1,82 1,91

21,51 22,28 Dobit nakon

oporezivanja 36.281 51.685

142,46

408 592 145,10 4.898 6.733 137,46 41.587 59.009

Udjeli u % 87,24 87,59

0,98 1

11,78 11,41 Gubitak

nakon oporezivanja

26.511 17.518 66,08 10.833 25.931 239,37 41.321 0 0,00 78.665 43.450

Udjeli u % 33,7 40,32

13,77 59,68

52,53 0

Konsolidirani f. rezultat

9.769 34.166 349,7

4 -10.425

-25.340

243,07 -

36.423 6.733 -18,49 -37.078 15.559

                                                                                                                         5Kriteriji za razlikovanje malih, srednjih i velikih poduzetnika definirani su Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“ broj 109/07., 54/13. i 121/04.), a uključuju pokazatelje utvrđene na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji. Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta: – ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna, prihod 65.000.000,00 kuna i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50. Srednje veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta za male poduzetnike ali ne prelaze dva od sljedećih uvjeta: – ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna, prihod 260.000.000,00 kuna i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250. Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta za srednje poduzetnike.

60

Udjeli u % -26,35 219,59

28,12

-162,86

98,23 43,27

Investicije 32.700 26.545 81,18 3.330 6.131 184,11 10.054 8.622 85,76 46.085 41.298

Udjeli u % 70,96 64,28

7,23 14,85

21,82 20,88 Prosječna

neto plaća (u kn)

4.319 4.317 99,95 4.634 4.549 98,17 5.967 6.432 107,79 4.817 4.777

Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx

Struktura pazinskog gospodarstva, s obzirom na veličinu poduzetnika, u potpunosti je sukladna s onom na županijskom i državnom nivou, budući da prevladavaju mali poduzetnici koji čine 98,63 % svih poduzetnika – obveznika poreza na dobit u 2013. godini. Njihov je broj porastao s 256 na 287 u godinu dana. Srednje veliki poduzetnici čine udio od 1,03 % ukupnog broja poduzetnika i u 2013. godini je njihov broj ostao na razini 3 poduzetnika („Usluga“ d. o. o., „Vladimir Gortan“ d. d. i „Puris“ d. d.). U gradu Pazinu djelovao je samo jedan veliki poduzetnik u 2013. g., a to je tvrtka „Kamen“ d. d. Pazin. Budući da su mali poduzetnici okosnica pazinskog gospodarstva, oni također zapošljavaju najviše radne snage – 63,35 %. Slijede veliki poduzetnici s udjelom od 19,92 % te, naposljetku, srednje veliki poduzetnici sa 16,73 %. Isto tako, u strukturi ostalih financijskih pokazatelja najveći udio zauzimaju mali poduzetnici (Grafikon 4).

Grafikon 4: Struktura odabranih pokazatelja prema veličini poduzetnika u 2013. godini

Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx

U svim kategorijama poduzetnika u 2013. g. smanjeni su prihodi i rashodi, osim u skupini srednje velikih poduzetnika. Posljedično, mali su poduzetnici ostvarili za 42,45 % veću neto

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit nakon oporezivanja

Gubitak nakon oporezivanja

Investicije Prosječna neto plaća (u

kn)

Veliki

Srednji

Mali

61

dobit nego 2012. i smanjenje gubitka za 34,16 %. Srednje veliki poduzetnici ostvarili su isto tako povećanje neto dobiti za 45,10 %, međutim, uz višestruko povećanje gubitka, što je posljedica negativnog poslovanja tvrtke „Puris“ d. d. Pazin. Jedini veliki poduzetnik – „Kamen“ d. d. je uspio nadmašiti 2012. godinu s ostvarenjem veće neto dobiti za značajnih 37,46 % u odnosu na 2012. kada je u ovoj skupini bio svrstan još jedan poduzetnik. Konsolidirani financijski rezultat, kao razlika između neto dobiti i gubitka, ponovo ukazuje na dominantnu ulogu malih poduzetnika koji su ostvarili 34,1 milijuna kuna neto dobiti, dok su srednje veliki poduzetnici ostvarili gubitak u iznosu 25,3 milijuna kuna (Grafikon 5).

Grafikon 5: Kretanje konsolidiranog financijskog rezultata prema veličini poduzetnika od 2004. do 2013. godine

Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx

U strukturi investicija, valja naglasiti da su srednje veliki poduzetnici, unatoč najmanjem udjelu od 14,85 %, ostvarili povećanje u odnosu na 2012. godinu za čak 84,11 %, mali poduzetnici zauzeli su udio od 64,28 %, a veliki 23,67 %. Prema prethodno navedenim financijskim pokazateljima može se zaključiti da u gospodarstvu grada Pazina, prema broju i financijskim rezultatima koje ostvaruju, dominiraju mali poduzetnici. Prosječne neto plaće jedini su pokazatelj u kojem veliki poduzetnik – „Kamen“ d. d. prednjači.

Gospodarstvo Grada Pazina – prema djelatnostima

Struktura gospodarstva u gradu Pazina, prema djelatnostima, uglavnom je konstantna i sukladna strukturi na razini Republike Hrvatske. Od ukupno 291 poduzetnika, najviše njih – 29,21 %, odnosno 85 privredna subjekta bavi se djelatnošću trgovine na veliko i malo (te u

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Veliki -58,879 -13,639 130 3,033 -11,516 2,388 11,539 -8,973 -36,423 6,733

Srednji -4,009 2,416 -4,493 -3,637 1,901 -13,523 520 328 -10,425 -25,339

Mali 581 -8,395 24,062 25,398 20,911 12,625 17,884 -245 9,770 34,167

u 00

0 kn

62

manjem dijelu popravkom motornih vozila i motocikala). Ta djelatnost zapošljava 16,48 % radnika, što je prema tom kriteriju svrstava na 2. mjesto nakon prerađivačke industrije. Ova je djelatnost ujedno i najuspješnija obzirom na najviši konsolidirani financijski rezultat od 16,5 milijuna kuna. Druga po redu najznačajnija djelatnost, prema broju trgovačkih društava, prerađivačka je industrija koja broji 62 poduzetnika. Ona ujedno zapošljava najviše radnika – 52,88 %, u strukturi ostvaruje najviše – 35,93 % neto dobiti, ali i najveći gubitak – 86,19 %, a time i najviši negativni konsolidirani financijski rezultat u visini 16,2 milijuna kuna. Najznačajnije trgovačko društvo u ovoj djelatnosti je „Kamen“ d. d. Pazin, ujedno i najuspješnije, a bavi se eksploatacijom, preradom i primjenom arhitektonsko-građevinskog kamena. Proizvodi blokove vapnenca u 7 kamenoloma na području Istre i Dalmacije. Obrada kamena i proizvodnja brojnih finalnih proizvoda odvija se u pilani u Pazinu. Veći dio proizvodnje temelji se na Istarskom žutom (poznatom i kao Kanfanar), tvrđem Kirmenjaku te kamenu Valtura.

U djelatnosti prerađivačke industrije ubraja se i tvrtka „Puris“ u stečaju, koju je preuzela tvrtka „Valipile“, s ostvarenim gubitkom od 25,9 milijuna kuna u 2013. godini, s još neizvjesnom budućnosti.

Potrebno je istaknuti da u ovu granu ubrajamo i niz malih uspješnih prerađivačkih tvrtki koje se bave preradom plastičnih masa, proizvodnjom rasvjetnih tijela, preradom poljoprivrednih proizvoda i proizvodnjom suhomesnatih proizvoda te sl.

Tablica 24: Osnovni financijski podaci prema djelatnosti poduzetnika u 2013. godini u 000 kuna

Djelatnost Broj trgovačkih

društava Prihodi Rashodi

Dobit nakon oporezivanja

Gubitak nakon

oporezivanja

Konsolidiran rezultat

Broj zaposlenih

Neto plaća

u kunama

2013. udio % 2013. 2013. 2013. 2013. 2013. 2013. udio % 2013.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

11 3,78 27.426 25.270 1.995 279 1.716 34 1,72 5.412

B Rudarstvo i vađenje

1 0,34 0 73 0 73 -73 0 0,00 0

C Prerađivačka industrija

62 21,31 546.439 558.672 21.205 37.363 -16.259 1.046 52,88 5.181

D

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

1 0,34 0 12 0 12 -12 0 0,00 0

E Opskrba vodom; 2 0,69 33.941 33.262 508 0 508 76 3,84 5.198

63

uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

F Građevinarstvo 37 12,71 105.458 105.121 2.269 2.585 -316 196 9,91 3.794

G

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

85 29,21 315.981 295.766 18.123 1.605 16.518 326 16,48 4.257

H Prijevoz i skladištenje

12 4,12 40.560 38.491 2.299 388 1.911 40 2,02 3.527

I

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

8 2,75 7.741 7.655 220 180 40 37 1,87 3.136

J Informacije i komunikacije

14 4,81 19.068 18.236 962 396 566 67 3,39 4.921

K

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

2 0,69 1.524 1.018 505 0 505 3 0,15 2.473

L Poslovanje nekretninama

4 1,37 678 692 1 15 -14 3 0,15 7.192

M

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

35 12,03 34.220 30.306 3.339 166 3.173 88 4,45 5.307

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

8 2,75 22.413 15.366 6.953 235 6.718 27 1,37 3.361

O

Javna uprava I obrana; obvezno socijalno osiguranje

1 0,34 1.490 1.043 350 0 350 4 0,20 6.883

P Obrazovanje 1 0,34 1.620 1.598 16 0 16 7 0,35 4.267

Q

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

1 0,34 1.763 1.601 132 0 132 6 0,30 5.897

S Ostale uslužne djelatnosti

5 1,72 4.645 4.515 133 50 83 18 0,91 2.988

N Nepoznato 1 0,34 0 47 0 3 -3 0 0,00 0

Ukupno 291 100,00 1.164.967 1.138.744 69.615 43.350 15.559 1.978 100,00 73.794

Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx

64

Prema strukturi djelatnosti pazinskog gospodarstva (Grafikon 6), uz prerađivačku industriju i trgovinu na veliko i malo, značajnije djelatnosti prema kriteriju broja poduzetnika su građevinarstvo te stručne i znanstvene djelatnosti. Negativan konsolidirani financijski rezultat bilježe djelatnosti: prerađivačka industrija, građevinarstvo, rudarstvo i vađenje, poslovanje nekretninama, opskrba električnom energijom te 1 poduzetnik s nepoznatim područjem djelatnosti.

Grafikon 6: Struktura poduzetnika na području grada Pazina u 2013. godini prema djelatnosti

Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx

Plaća je u većini djelatnosti veća od prosječne neto plaće na razini grada Pazina, koja je iznosila 4.777 kuna u 2013. godini. Najviša prosječna plaća isplaćena je u djelatnostima poslovanja nekretninama – 7.192 kuna, zatim javne uprave i obrane te djelatnosti zdravstvene zaštite. Najniže prosječne neto plaće isplaćivane su u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja – 2.473 kuna. Prema tome, razlika između najviše i najniže prosječne neto plaće iznosila je 65,61 %.

Obrtništvo

Grafikon 7: Struktura obrtnika prema pretežitoj djelatnosti u 2013. godini

Izvor: Ured državne uprave Pazin, Ispostava Pazin, http://www.udu-istra.hr/index.php?pazin

A 3.79% B

0.34% C 21.38%

D 0.34%

E 0.69% F

12.76%

G 29.31%

H 4.14%

I 2.76%

J 4.83%

K 0.69%

L 1.38%

M 12.07%

N 2.76%

O 0.34%

P 0.34%

Q 0.34%

S 1.72%

Poljoprivreda 3%

Rudarstvo 0%

Proizvođači 21%

Građevinari 24% Trgovci

13%

Prijevoznici 12%

Ugostitelji 5%

[CATEGORY NAME] [PERCENTAGE]

65

Prema podacima Ureda državne uprave u Pazinu je u 2013. godini bilo aktivno 326 obrta. Od tog broja, najviše njih registrirano je za obavljanje građevinske djelatnosti, zatim uslužne te proizvođačke-prerađivačke. Najbrojniji su obrtnici, njih stotinjak u građevinskom sektoru (podizanje zgrada, niskogradnja, završni radovi u građevinarstvu, instalacije i sl.). Po brojnosti slijede obrtnici, proizvođači i prerađivači – desetak obrta za preradu plastičnih masa, proizvodnju proizvoda i ambalaže od plastike, nekoliko obrta za proizvodnju stolarije (drvene, aluminijske i PVC), obrti za proizvodnju, piljenje građe i impregnaciju drva i sl. i, naposljetku, oko dvadeset poljoprivrednih obrta.

Uslužnim djelatnostima bavi se veliki broj obrtnika, čak njih 88, osobnim uslugama njih dvadesetak, dok se trgovinom bavi svega tridesetak obrta i taj je broj vidno smanjen u odnosu na prošlo desetljeće kada je trgovina bila znatnije zastupljena u obrtništvu.

U 2013. godini prijavljeno je 27 novih obrta. Broj obrtnika je paralelno s početkom ekonomske krize 2008. godine počeo opadati. Prema podacima Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostave Pazin broj obrtnika obveznika poreza na dohodak u 2013. godini (95 % obrađenih godišnjih prijava poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja) iznosio je 365 obrtnika, što je zajedno s obrtnicima obveznicima poreza na dobit ukupno 400 obrta. Njihovi financijski rezultati poslovanja prikazani su u tablici.

Tablica 25: Poslovanje obrtnika u 2013. godini

Ukupni primici Broj obveznika

Ukupni izdaci Broj obveznika

Ukupni dohodak Broj obveznika

Ukupni gubitak Broj obveznika

123.334.754,67 365

110.824.242,73 349

15.536.602,67 293

-3.026.090,73 76

Ukupni prihodi Broj obveznika

Ukupni rashodi Broj obveznika

Oporeziva dobit Broj obveznika

Gubitak tekuće god. Broj obveznika

114.757.966,81 35

111.585.185,23 35

6.226.969,38 25

-2.191.043,08 2

Izvor: Ured državne uprave Pazin, Ispostava Pazin, http://www.udu-istra.hr/index.php?pazin

Vanjskotrgovinska razmjena Pristupanjem Republike Hrvatske u EU, Državni zavod za statistiku prestao je s objavljivanjem podataka o robnoj razmjeni na razini gradova i županija, stoga su za 2013. godinu korišteni podaci FINA-e koji nisu posve usporedivi, međutim može se izvući zaključak o smjeru kretanja međunarodne razmjene. U Istarskoj županiji i Gradu Pazinu se u promatranom razdoblju bilježi pozitivan trgovinski saldo. Nakon naglog pada vrijednosti izvoza u 2012. godini, 2013. godine bilježi se rast vrijednosti izvoza, uz porast uvoza što je

66

rezultiralo trgovinskim saldom od 3,1 milijarde kuna na razini Županije i 27,3 milijuna kuna na razini Grada. Istovremeno se bilježi smanjenje udjela Grada Pazina u izvozu Županije te rast udjela u uvozu.

Tablica 26: Kretanje vrijednosti uvoza i izvoza u Istarskoj županiji i Gradu Pazinu u razdoblju od 2010. do 2013. godine u 000 kuna

IZVOZ UVOZ

POKRIVENOST UVOZA

IZVOZOM

Istarska županija

Grad Pazin

Udio Indeks izvoza

IŽ

Indeks izvoza

GP

Istarska županija

Grad Pazin

Udio Indeks

uvoza IŽ Indeks

uvoza GP

Istarska

županija

Grad Pazin

2010. 6.766.41

2 189.00

0 2,79 135,3 105,55

5.530.312

172.166 3,11 94,35 93,54 122,35 109,7

8

2011. 7.120.99

9 242.55

8 3,41 105,24 128,34

5.446.357

186.317 3,42 98,48 108,22 130,75 130,1

9

2012. 5.246.89

7 189.90

3 3,62 73,68 78,29

5.133.568

177.192 3,45 94,26 95,10 102,21 107,17

2013. 7.646.54

6 191.78

4 2,51 145,73 100,99

4.484.991

164.455

3,67 87,37 92,81 170,49 116,62

Izvor: Državni zavod za statistiku i FINA

Dok je pokrivenost uvoza izvozom u 2013. godini na razini Istarske županije bila 170,49 %, a Gradu Pazinu 116,62 %, istovremeno je ona na razini Republike Hrvatske tek 58,10 % što ukazuje na zadovoljavajuće stanje. Ovaj pokazatelj zapravo znači da privreda Županije za 70,49 %, odnosno Grada za 16,62 %, više izvozi, no što uvozi, dok je situacija u Republici Hrvatskoj obrnuta, vrijednost uvoza je za 41,90 % veća od vrijednosti izvoza.

67

Grafikon 8: Kretanje vrijednosti uvoza i izvoza na području grada Pazina u razdoblju od 2010. do 2013. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku i FINA

Za porast vrijednosti trgovinske razmjene u 2011. godini (posebice izvoza) zaslužan je najveći izvoznik na području grada Pazina – tvrtka „Kamen“ d. d., iza koje stoji iznimno uspješna godina. Već godinu dana nakon pokazatelji međunarodne razmjene opadaju, dok se u 2013. bilježi pozitivan trend blagog povećanja izvoza, uz smanjenje uvoza, što je rezultiralo većim pozitivnim trgovinskim saldom. Međutim, još uvijek je iznos ostvarenih 123,3 milijuna kuna prihoda od prodaje u inozemstvu tvrtke „Kamen“ d. d. veći od vrijednosti izvoza u visini 67,5 milijuna kuna svih malih poduzetnika na području grada Pazina u 2013. godini. Prema svemu navedenom, da se zaključiti da je kretanje istarskog gospodarstva sukladno onoj na razini Grada Pazina, međutim ne i na razini Republike Hrvatske, čiji je trgovinski saldo već godinama negativan.

Nezaposlenost Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Pula, na području Pazina krajem ožujka 2015. godine bilo je prijavljeno 306 nezaposlenih osoba, od toga 124 muškarca (40,5 %) i 182 žene (59,5 %). Evidentirana je potražnja za zapošljavanje 69 osoba. U Istarskoj županiji bilo je evidentirano 8.236 nezaposlenih osoba, udio nezaposlenih osoba na području grada Pazina iznosi 3,71 % od ukupnog broja nezaposlenih u Istarskoj županiji. Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052

0

50,000

100,000

150,000

200,000

250,000

300,000

2010. 2011. 2012. 2013.

Izvoz

Uvoz

68

Stopa nezaposlenosti izračunata na temelju broja aktivnog stanovništva, prema popisu stanovništva 2011. godine te prosječnog broja nezaposlenih za 2014. godinu, iznosila je 8,43 %. Uspoređujući nezaposlenost između istarskih gradova Pazina, Labina i Buzeta, kao i Istarske županije, vidljivo je da usporedno s početkom ekonomske krize u 2008. godini započinje trend rasta broja nezaposlenih osoba u svim gradovima. Broj nezaposlenih je u 2013., u odnosu na 2012. godinu, jedino na području grada Pazina blago smanjen s 387 (što je ujedno i najveći zabilježeni broj nezaposlenih u promatranom razdoblju) na 382 nezaposlene osobe. Stanje prosječne nezaposlenosti te postotnih udjela u broju nezaposlenih na razini Istarske županije najmanji je na području Buzeta, zatim Pazina te naposljetku Labina.

Tablica 27: Broj i udio nezaposlenih osoba na području grada Pazina

Godina Pazin Udio % Istarska

županija 2004 332 5,37 6.182 2005. 347 5,44 6.374 2006. 311 4,92 6.317 2007. 274 4,71 5.819 2008. 258 4,85 5.325 2009. 327 4,85 6.740 2010. 373 4,70 7.949 2011. 367 4,64 7.914 2012. 387 4,72 8.185 2013. 382 4,21 9.071 2014. 332 4,24 7.839 Prosjek 335 4,79 7.065

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052

69

Grafikon 9: Mjesečno kretanje broja nezaposlenih osoba na području grada Pazina

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052 Grafikon ukazuje na izraženiji sezonski karakter kretanja broja nezaposlenih osoba, posebice u 2014. godini kada je zapošljavanjem radnika u turističkom sektoru nezaposlenost bila na najnižoj razini u posljednjih nekoliko godina. Struktura nezaposlenih osoba, prema razini obrazovanja na području grada Pazina, u zadnjih je nekoliko godina konstantna; Hrvatski zavod za zapošljavanje bilježi najviše osoba sa završenom srednjom školom, s naglim rastom nakon 2008. godine, zatim osnovnom školom. Od 2007. godine započinje rast nezaposlenih s višim i visokoškolskim obrazovanjem, dok je broj nezaposlenih bez škole u konstantnom opadanju.

0

100

200

300

400

500

600

Kretanje nezaposlenosti grada Pazina u razdoblju od 2010. do 2015. godine

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

70

Grafikon 10: Kretanje nezaposlenosti prema obrazovanju

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052 Spolna struktura nezaposlenih osoba ukazuje na veću prisutnost žena od muškaraca u promatranom razdoblju, s tendencijom smanjenja razlike (privremeni podaci za 2014. godinu pokazuju omjer 44 % : 56 %) . Grafikon 11: Kretanje nezaposlenosti prema spolu

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052 Struktura nezaposlenih prema dobi ukazuje na tradicionalno veći broj nezaposlenih u dobi od 50 do 59 godina. Zabrinjavajući je podatak da je i broj nezaposlenih u dobi od 25 do 29 godina, a zatim i od 20 do 24 te od 30 do 34 godina na približnoj razini u zadnjih nekoliko godina. U 2013. je godini, u odnosu na 2012., porastao broj nezaposlenih u svim dobnim skupinama, osim u kategoriji od 15 do 19, od 45 do 54 te 60 i više godina.

0

50

100

150

200

250

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Bez škole i nezavršena osnovna škola

Završena osnovna škola

Srednja škola

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

0

50

100

150

200

250

300

Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Muškarci

Žene

71

Grafikon 12: Broj nezaposlenih po dobi nezaposlenih od 2004. do 2014. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052 Struktura nezaposlenih prema radnom stažu ukazuje na najveći udio osoba s radnim stažom od 20 do 30 godina s 22 % te od 10 do 20 i od 30 do 35 godina, čiji je udio izjednačen na 15 %. Relativno je velik udio osoba bez radnog staža – 11 %. Grafikon 13: Nezaposlenost prema radnom stažu u 2013. godini

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052 Struktura nezaposlenih prema zanimanju podudara se s onom prema obrazovanju; prevladavaju jednostavna zanimanja s 34 % te uslužna i trgovačka zanimanja s 18 %.

0

20

40

60

80

100

120

140

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60 i više

Bez staža 11% Do 1 godine

7%

1 - 2 godine 5%

2 - 3 godine 3%

3 - 5 godina 7%

5 - 10 godina 11% 10 - 20 godina

15%

20 - 30 godina 22%

30 - 35 godina 15%

35 - 40 godina 4%

Preko 40 godina 0%

72

Podjednaki udio nezaposlenih bilježe zanimanja znanstvenika, inženjera i stručnjaka te tehničara i stručnih suradnika – 11 % u obje skupine. Grafikon 14: Nezaposlenost prema zanimanju u 2013. godini

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052 Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom je na konstantnoj razini u posljednje tri godine; bilježi se 8 osoba, što je udio od oko 2 % u ukupnoj nezaposlenosti.

Znanstvenici/znanstvenice,

inženjeri/inženjerke i stručnjaci/

stručnjakinje 11% Tehničari/tehničarke i

stručni suradnici/stručne suradnice

11% Administrativni

službenici/administrativne

službenice 9%

Uslužna i trgovačka zanimanja

18%

Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke,

ribari/ribarke, lovci/lovkinje

1%

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

9%

Rukovatelji/rukovateljice

postrojenjima i strojevima, industrijski

proizvođači/industrijske

proizvođačice i sastavljači/

sastavljačice

Jednostavna zanimanja

34%

73

Tablica 28: Broj i udio nezaposlenih osoba s invaliditetom

Godina Osobe s

invaliditetom Ukupno Udio %

2004. 5 332 1,38 2005. 6 347 1,76 2006. 5 311 1,61 2007. 5 274 1,64 2008. 4 258 1,49 2009. 5 327 1,60 2010. 7 373 1,85 2011. 6 367 1,68 2012. 8 387 2,13 2013. 8 382 2,16 2014. 8 332 2,44

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052

Zaposlenost Tablica 29: Zaposleni u pravnim osobama, stanje na dan 31. ožujka

Djelatnost 200

9. %

žena 2010.

% žena

2011. %

žena 2012.

% žena

2013. %

žena A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 102 0,55 93 0,56 87 0,55 81 0,64 36 0,36

B Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00

C Prerađivačka industrija 756 5,07 706 4,27 683 5,06 723 5,50 710 5,33

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

51 0,21 52 0,22 52 0,23 52 0,22 51 0,19

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

89 0,46 87 0,46 84 0,48 90 0,48 89 0,45

F Građevinarstvo 325 0,67 242 0,71 203 0,97 207 1,37 239 0,71

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

594 9,26 598 10,05 572 10,73 549 10,29 536 9,33

H Prijevoz i skladištenje 83 0,52 73 0,43 55 0,55 65 0,80 98 0,74

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

37 0,64 29 0,68 29 0,74 28 0,83 29 0,68

J Informacije i komunikacije 104 1,15 111 0,90 83 1,42 94 1,25 90 1,26

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 71 1,94 79 2,01 84 2,06 82 1,82 80 2,00

L Poslovanje nekretninama 4 0,06 3 0,06 4 0,03 4 0,03 3 0,06

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 105 1,97 139 2,29 150 2,48 117 2,01 86 1,42

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 13 0,21 17 0,25 39 0,10 41 0,10 71 0,29

74

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 469 9,72 491 9,62 470 10,2

4 491 9,69 448 9,95

P Obrazovanje 294 7,74 311 7,88 319 7,73 319 7,38 315 8,24

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 105 2,37 113 2,50 99 3,00 90 2,88 89 2,45

R Umjetnost, zabava i rekreacija 56 1,25 56 1,24 59 1,26 61 1,25 59 1,29

S Ostale uslužne djelatnosti 35 0,49 34 0,40 32 0,55 34 0,58 67 1,32

Ukupno 3.29

3 44,2

8 3.234

44,53

3.104 48,1

6 3.128 47,12

3.096

46,09

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr Iz prethodne je tablice vidljivo da je najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, trgovini na malo te djelatnostima javne uprave i obrane i obveznog socijalnog osiguranja. Međutim, njihov broj se smanjio u 2013. u usporedbi s 2012. godinom. Značajnije povećanje ostvareno je u djelatnostima: u građevinarstvu za 15,45 %, prijevozu i skladištenju za 50,77 %, u administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnosti za 73,17 % te ostalim uslužnim djelatnostima za 97,06 %, uz napomenu da su apsolutne brojke u tim djelatnostima malene. Značajnije je smanjenje ostvareno u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za 55,56 % i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 26,50 %. Najveći postotak žena u promatranom razdoblju zaposlen je u trgovini na veliko i malo, zatim u javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranju i u obrazovanju. Postotak zaposlenih žena opada u 2013. godini, u odnosu na 2014., posebice u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 0,59 %, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 0,42 %, te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 0,28 %, a raste u obrazovanju za 0,85 % i 0,75 % u ostalim uslužnim djelatnostima. Neto plaće Kretanje neto plaća na području grada Pazina, Istarske županije te Republike Hrvatske prikazano je u Tablici 30.

75

Tablica 30: Kretanje prosječnih neto plaća na području grada Pazina od 2010. do 2013. godine

Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx

Prosječna neto plaća radnika na razini grada Pazina u 2013. je godini bila po prvi put na razini Republike Hrvatske te je iznosila 4.777 kuna. U usporedbi s Istarskom županijom, prosječna plaća bila je manja za 0,33 %, a u odnosu na 2012. godinu za 0,83 %.

Turizam

Na području grada Pazina djeluje Turistička zajednica Središnje Istre, koja obuhvaća područje grada Pazina, te općina Cerovlje, Gračišće, Karojbe, Lupoglava, Sv. Petra u Šumi, Tinjana, Sv. Lovreča i Pićna.

Broj raspoloživih turističkih kreveta na području grada Pazina u 2014. godini iznosio je 410, što je povećanje od 13,2 % u odnosu na 2013. godinu. Na području Pazina u 2014. godini ostvareno je 5.777 dolazaka i 29.315 noćenja, što je povećanje dolazaka za 5,40 %, odnosno noćenja za 22,82 % u odnosu na 2013. godinu. Prosječna duljina boravka je 5,07 dana, od čega 2 dana na području užeg područja grada, a 5 dana na području čitavog JLS-a.

2010. 2011. 2012. 2013. Grad Pazin 4,516 4,742 4,817 4,777

Istarska županija 4,647 4,679 4,836 4,793

Republika Hrvatska 4,664 4,729 4769 4,778

u 00

0 kn

76

Prema procjenama Turističke zajednice Središnje Istre, područje je središnje Istre jedno od najbrže rastućih turističkih područja u Republici Hrvatskoj, te je osim konstantnog porasta broja noćenja u posljednjih 17 godina evidentan i konstantan porast smještajnih kapaciteta.

Među posjetiteljima prevladavaju Nijemci i Austrijanci koji ostvaruju više od polovice svih noćenja u središnjoj Istri (57,8 %) te bilježe i najveće povećanje noćenja u odnosu na 2013. godinu: 33,23 % Nijemci, odnosno 28,46 % Austrijanci.

Dva najposjećenija i najviše popunjena objekta na području Turističke zajednice nalaze se upravo na užem području grada – to je Hotel „Lovac“ koji broji 45 kreveta, 2.500 dolazaka, odnosno 4.779 noćenja, te Apartmani „Laura“, s ukupno 16 kreveta, koji su 2014. godine zabilježili 693 dolazaka te 2.055 noćenja.

Kapacitete u užem centu grada karakteriziraju kraći boravci te dobru popunjenost tijekom cijele godine, ali i njihovu nedostatnost (koriste ga uglavnom poslovni ljudi, sportaši, sudionici raznih manifestacija i sl.), dok su smještajni objekti u okolici Pazina orijentirani više na odmor, i njih koriste uglavnom obitelji za odmor, ali i svi ostali koji ne uspijevaju naći smještaj u samom centu Pazina.

Bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština, očuvan prirodni krajolik te geografski položaj, okosnica su razvoja turističke ponude na području grada Pazina, koja se razlikuje od turističke ponude na obalnom dijelu Istre, a obilježava je usmjerenost na turizam u samom središtu grada te na agroturizam, u okviru kojih se pružaju usluge smještaja i izvorne istarske prehrane.

Ugostiteljskih objekata koji pružaju uslugu prehrane na području Pazina ima, ali je ponuda ipak nedostatna (bistro „Pod Lipom“, restoran u sklopu hotela „Lovac“, picerija „Peperone“, konoba „Vela vrata“, picerija „Rotonda“, konoba „Jelenić“, restoran „Etradex Gastro“, pečenjarnica „Črni dimnjak“, objekti koji su uglavnom otvoreni cijelo vrijeme, te agroturizam

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Grafikon 15: Kretanje broja dolazaka i noćenja turista

Dolasci Noćenja

77

„Ograde“, konoba „Bani“, seljačko domaćinstvo „Dušani“ i restoran „Francuz“, objekti koji rade po prethodnoj najavi).

Prostornim planom uređenja Grada Pazina predviđena su područja turističke namjene u kojima se može ostvariti još ukupno 1500 postelja.

Tablica 31: Ukupni planski smještajni kapacitet na području grada Pazina

kapacitet/postelja turistički punktovi – TP 980 kamp odmorišta 120 turističke zone i pojedinačne turističke građevine u građevinskom području naselja

240

istraživački centar Gortanov Brijeg – K* 10 Sportsko-rekreacijski centar „Lindar“ – R2 150 UKUPNO 1.500

Izvor: PPUGP, 2014.

Postojeći vojni poligon „Lindar“ više nije od važnosti za obranu Republike Hrvatske, stoga se na tom području planira izgradnja polivalentnog sportsko-rekreacijskog centra s oznakom „RP“ od važnosti za grad Pazin i Istarsku županiju. Na području bivšeg vojnog poligona „Lindar“ planirana je gradnja hotela maksimalnog kapaciteta 150 ležaja i uređenja igrališta za golf.

Osim toga, na tom je istom području u planu izgradnja tematskog, zabavnog parka „Inspirit fantasy park“, turističkog projekta Istarske županije, Grada Pazina i Istarske razvojne turističke agencije (dalje u tekstu: IRTA). Park se temelji na temama istarske, slavenske i europske mitologije, nadovezuje se na neiscrpne priče o Pazinskoj jami i promovira avanturistički i adrenalinski turizam, koristeći bogate prirodne ljepote tipičnog krškog reljefa. Strategija razvoja turizma do 2020. godine predviđa stvaranje nove atrakcijske osnove u funkciji stvaranja dodatnih motiva dolaska, ravnomjernije prostorne distribucije potražnje i povećanja turističke potrošnje. Zabavni park „Inspirit Fantasy park“ zadovoljava navedene kriterije te je osmišljen kao originalan turistički proizvod i ima posebnosti u odnosu na postojeće tematske parkove. Projektom se želi otvoriti novi sadržaj, komplementaran s istarskim turizmom, kojim će se povećati zaposlenost, te generalno gospodarske aktivnosti. (Izvor: Inspirit Fantasy park, http://www.istrainspirit.hr/hr/novost/inspirit-fantasy-park)

Na području bivše vojne nekretnine nalazi se još jedna lokacija, Brestovica, na kojoj se nalazio poligon za vježbe gađanja (streljana, u vlasništvu Republike Hrvatske). Područje je interesantno zbog konfiguracije terena, bogatstva flore i faune te blizine vodotoka, a prikladno je za razvoj aktivnosti vezane uz lovstvo, poljoprivredu, aktivan boravak u prirodi, edukativne aktivnosti i aktivnosti vezane uz aktivni turizam, te kao takvo predstavlja značajan resurs za razvoj grada Pazina.

78

Prirodne znamenitosti

Pazinska je jama sigurno najposjećenija i najpoznatija prirodna znamenitost. Posjetitelji mogu Pazinsku jamu razgledati samostalno, koristeći upute uz poučno pješačku stazu dužine 1.300 metara, uređenu kroz prirodni kanjon Pazinčice. Staza je opremljena višejezičnim panoima koji sadrže vrijedne podatke o fenomenu krša, hidrografiji, biljnom svijetu ponora, legendama, istraživanjima i istraživačima. U 2014. je godini prodano oko 6.900 ulaznica za stazu kroz kanjon. Podzemlje se može razgledati isključivo uz stručno vodstvo lokalnog speleologa i uz prethodnu najavu. Iznad Pazinske jame prelazi „Zip Line“, vrlo atraktivni način razgledanja jame iz ptičje perspektive. Stanice ove adrenalinske sportske avanture nalaze se ispod hotela „Lovac“, uz Kaštel i iznad mosta preko ponora Pazinčice.

Izvor: Dani Julesa Vernea, www.julesvernedays.com

Kulturne znamenitosti

Kaštel

Najstariji sačuvani pisani trag o postojanju Kaštela nalazimo u potvrdnoj darovnici Otona II. od 7. 6. 983. godine. Niz je stoljeća bio najjača habsburška utvrda prema mletačkom teritoriju i sjedište uprave nekadašnje Pazinske knežije, a danas je jedna od najočuvanijih srednjovjekovnih građevina na našim područjima koja se kroz povijest razvijala, a smjenom vladara dobivala nove oblike i dopune. Danas je Kaštel dom Etnografskom muzeju Istre i Muzeju grada Pazina, a dio prostora koristi i pazinski Državni arhiv kao mjesto za pohranu arhivske građe. Procjenjuje se da jezgru starog dijela grada i Kaštel godišnje posjeti 100.000 osoba, a Muzej proda oko 15.000 ulaznica.

79

 

SLIKA 4 PAZINSKI KAŠTEL

Izvor: Bing, http://www.bing.com/images/search?q=pazin%20&qs=n&form=QBIRMH&pq=pazin%20&sc=8-6&sp=-1&sk=#view=detail&id=F1D3726ACD4E9A29963FC4B127D64A5A9D884A83&selectedIndex=59

Crkve

Čak šest crkvi na području grada Pazina dijelom su zaštićene nepokretne kulturne baštine Hrvatske, a dva cjelokupna inventara crkvi zaštićena su kao pokretna dobra. Središnja Istra obiluje i drugim sakralnim objektima, stoga ne čudi da ih čak i najmanja sela ponekad broje nekoliko. Osim religijske važnosti, svi ti objekti imaju i kulturološki značaj jer nam govore o načinu života naših predaka, sakupljaju priče i legende prepune konteksta koje nam otkrivaju životni krajolik ljudi našeg područja.

Kulturno-povijesne cjeline

Od 12 gradskih četvrti, ujedno i mjesnih odbora na području grada, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je čak 4 proglasilo zaštićenom kulturno-povijesnom cjelinom – Beram, Lindar, Pazin i Trviž. Prema definiciji Ministarstva, kulturno-povijesne cjeline jedinstvene su skupine gradskih ili seoskih građevina koje imaju izrazitu povijesnu, arheološku, umjetničku, znanstvenu, društvenu ili tehničku važnost, a međusobno su dovoljno povezane da nose prostorno prepoznatljiva obilježja, što je dovoljan razlog za razgledavanje spomenute cjeline, a njihovi dodatni sadržaji i pojedine kulturne vrijednosti predstavljaju svojevrsni bonus koji ćete dobiti posjetom. Osim ova 4 gradska naselja, ostalih 8 također nudi brojne kulturne i prirodne znamenitosti, dobru hranu i jedinstveni pogled.

80

Ustanove

Ustanove koje nude posebne programe i dodatne sadržaje su: Muzej grada Pazina, Etnografski muzej Istre, Državni arhiv u Pazinu, Pučko otvoreno učilište Pazin (dalje u tekstu: POU), Gradska knjižnica i „Kuća za pisce“.

Manifestacije

Svake godine Grad Pazin, gradske institucije i udruge organiziraju niz manifestacija kojima obilježavaju značajne datume iz povijesti Pazina ili pak obogaćuju kulturni, zabavni i gospodarski život grada. Višednevne manifestacije čine značajnu ulogu u pružanju sadržaja za korištenje slobodnog vremena građanima grada Pazina, ali također predstavljaju dodatnu ponudu i motiv dolaska posjetiteljima i turistima.

Najznačajnije tradicionalne godišnje manifestacije, osobito u službi razvoja turizma, u Pazinu su:

1) „Dani meda“ Dvodnevna manifestacija sajmeno-gospodarskog karaktera odvija se krajem veljače i okuplja od 70 do 90 izlagača iz čitave Hrvatske. Događaj u prosjeku posjeti oko 5.000 osoba iz čitave Istre i bliže okolice. Organizator je Udruga pčelara „Lipa“ Pazin te je ulaz na manifestaciju slobodan.

2) „Istrakon“ (istarska konvencija znanstvene fantastike i fantastike) Dvodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se krajem ožujka. Konvenciju posjeti u prosjeku 600 osoba iz cijele Hrvatske. U vrijeme trajanja manifestacije posjetitelji popunjavaju smještajne kapacitete u Pazinu i bližoj okolici kada se i traži „krevet više“. Organizator je udruga „Albus“, a ulaz se plaća u iznosu do 100 kuna.

3) „TradInEtno“ festival Desetodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se sredinom lipnja. Na manifestaciji sudjeluje od 30 do 50 mladih glazbenih umjetnika iz raznih zemalja Europe. U vrijeme trajanja manifestacije odvijaju se koncerti (u prosjeku od 4 do 5 koncerata u Kaštelu u vrijeme trajanja sajma) i drugi sadržaji, poput sajma tradicijskih obrta i hrane, radionica i slično. Organizator je udruga „TradInEtno“, a ulaz je slobodan. Koncerte u prosjeku posjeti oko 200 osoba.

81

4) „Dani Julesa Vernea“

Manifestacija traje čitav tjedan s nizom manjih lokalnih kulturnih sadržaja (poput predstavljanja knjiga, kazališnih predstava i slično) i jednim „glavnim“ danom s kulturno-turističkim programom. Manifestacija se odvija od 1998. godine s izmijenjenim i proširenim konceptom od 2011. godine, a posjećenost značajno varira iz godine u godinu, od 100 do 1.000 osoba, uglavnom lokalnog stanovništva i posjetitelja iz Istre. Iako je zamišljen kao turistička manifestacija, bilježi manji odaziv turista (domaćih i stranih). Organizator manifestacije je Grad Pazin i Turistička zajednica Središnje Istre, a ulaz je slobodan.

5) Festival „Sedam dana stvaranja“ Sedmodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se krajem srpnja. Na manifestaciji (radionicama) sudjeluje oko 40 kazališnih i glazbenih umjetnika, uglavnom iz Istre i Hrvatske, dok u svakodnevnim večernjim programima (predstavama, nastupima, koncertima, izložbama…) koji se odvijaju u Kaštelu sudjeluje oko 200 posjetitelja. Organizator je udruga „Veliki mali čovjek“, a ulaz je slobodan.

6) Tradicionalni blagdan „Rim“ Jednodnevna manifestacija zabavnog karaktera odvija se početkom kolovoza. Manifestaciju posjeti od 5.000 do 7.000 gostiju, uglavnom iz Istre. Organizator je Grad Pazin. Ulaz je slobodan.

7) „Veseli prosinac“ Koncept objedinjavanja svih blagdanskih/prosinačkih aktivnosti u Pazinu pod zajednički naziv i promociju započeo je 2010. godine s ciljem privlačenja što većeg broja posjetitelja u Pazin tijekom blagdana. Organizator je Grad Pazin, u suradnji s udrugama, ustanovama i ugostiteljima. Ulaz je besplatan na sve sadržaje. Sama posjećenost ovisi o programu.

8) Božićno-novogodišnji koncerti udruga i ustanova Gradske udruge i ustanove za sugrađane svake godine organiziraju blagdanske koncerte na kojim predstavljaju svoj godišnji rad i dostignuća. Koncerti su uglavnom besplatni za posjetitelje, a odvijaju se u drugoj polovici prosinca, najčešće u zgradi Spomen doma. Broj posjetitelja varira od 50 do 500, a dolazi uglavnom lokalno stanovništvo. Gradske udruge i ustanove koje održavaju božićno-novogodišnje koncerte su sljedeće:

82

• Mješoviti pjevački zbor „Roženice“ (koncert zborske glazbe) • Limena glazba „Pazin“ (veliki božićni koncert) • Folklorno društvo „Pazin“ (folklorni susret) • Društvo tjelesnih invalida Pazin (humanitarni koncert “Za zdrav život”) • Osnovna glazbena škola (božićni koncert).

9) Festival palačinki i „Božić u Pazinu“

Obje manifestacije održane su po prvi puta 2014. godine s velikim uspjehom i posjećenosti. Festival palačinki na početku je prosinca okupio oko 5.000 posjetitelja iz čitave Istre. Ulaz je bio slobodan, kao i svi prateći programi (kazališne i kino predstave, animacije za djecu i koncert). Manifestacija „Božić u Pazinu“ okupio je na glavnom gradskom trgu oko 2.000 posjetitelja koji su, uz slobodan ulaz, prisustvovali koncertu. Glavni organizator obiju manifestacija bio je Grad Pazin.

§ Božićni sajam U trajanju od 5 do 7 dana u vremenu prije Božića na dvadesetak štandova na Trgu slobode odvija se prigodna prodaja s manjim pratećim zabavnim sadržajima, a posjetitelji čine uglavnom lokalno stanovništvo tijekom jutarnjih sati. Od navedenih manifestacija Grad Pazin glavni je organizator za njih 3: „Rim“, manifestaciju Dane Julesa Vernea (uz suorganizaciju Turističke zajednice) te „Veseli prosinac“. Gradske udruge također sudjeluju kao suorganizatori ili nositelji pojedinih aktivnosti na manifestacijama „Rim“ i „Veseli prosinac“.

Izvor: Grad Pazin, http://www.pazin.hr/o-pazinu/manifestacije/

Poljoprivreda

Na području grada Pazina već nekoliko desetljeća djelatnost poljoprivrede stagnira ili opada. Glavni uzrok je napuštanje obradivih površina bilo zbog preseljenja mladih ljudi u veće gradove i mjesta, bilo zbog smanjenog zanimanja za poljoprivrednu proizvodnju. Većina zaposlenog stanovništva u industriji i drugim djelatnostima bavi se i poljoprivredom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Na području grada Pazina relativno je zastupljena vinogradarska, voćarska, ratarska i povrćarska proizvodnja.

83

Prema Popisu poljoprivrede, na dan 1. lipnja 2003. godine, površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta, po kategorijama, prikazana je u sljedećoj tablici:

Tablica 32: Korištenje poljoprivrednog i ostalog zemljišta (ha)

UKUPNO ORANICE, VRTOVI I

POVRTNJACI LIVADE PAŠNJACI VOĆNJACI VINOGRADI OSTALO

OD TOGA NEOBRAĐENO

OD TOGA ŠUME

1.641,97 809,26 501,61 167,76 45,28 117,73 3.821,17 745,68 1.962,28

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis poljoprivrede, 2003.

Navedeni podaci pokazuju da udio od 12 % ukupne površine zauzimaju obradive poljoprivredne površine. Prema PPUGP-u poljoprivredne površine zauzimaju više od 50 % površine, iz čega proizlazi da je veći dio neobrađen. Budući da razvoj poljoprivrede osigurava ne samo ostvarenje dohotka stanovništva koje se bavi poljoprivredom, već i očuvanje ruralnih dijelova grada Pazina, smanjenje pritisaka na Pazin kao jedino urbano naselje te smanjenje depopulacije, potrebno je uložiti napore u njen razvoj. Prema, zadnjem dostupnom, Popisu poljoprivrede iz 2003. godine na području grada Pazina ukupno raspoloživa površina poljoprivrednog zemljišta bila je 5.463,14 hektara, dok je ukupno iskorišteno poljoprivredno zemljište iznosilo 1.641,97 hektara, što je tek 30 %.

Tablica 33: Raspoloživa površina poljoprivrednog zemljišta

ha

Ukupno raspoloživa površina zemljišta 5.463,14

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište 1.641,97

Korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu 1.545,32

Korišteno poljoprivredno zemljište uzeto u zakup 157,14

Korišteno poljoprivredno zemljište dano u zakup 60.49

Ostalo zemljište 3.821,17

Broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta 4757

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis poljoprivrede, 2003.

Podaci APPRRR-a dana 16. 12. 2014. godine, poljoprivredne površine prijavljene u ARKOD sustav, pokazuju da je površina poljoprivrednog zemljišta koje je u uporabi 1.322,76 hektara, odnosno 4.020 parcela. Najveći površinu zauzimaju oranice 768 te livade 281,39 hektara.

84

Tablica 34: Zemljište u ARKOD-u na dan 16. 12. 2014.

Grad/Općina Šifra uporabe Vrsta uporabe

Površina (ha)

Broj parcela

PAZIN / / / /

/ 200 Oranica 768,00 2.334

/ 210 Staklenici na oranici 2,17 41

/ 310 Livada 281,39 670

/ 321 Krški pašnjak 118,56 194

/ 410 Vinograd 91,66 422

/ 421 Maslinik 23,99 107

/ 422 Voćne vrste 25,73 198

/ 424 Orašaste (lupinaste) vrste 3,42 10

/ 490 Mješoviti trajni nasadi 4,27 35

/ 900

Ostale vrste korištenja zemljišta 3,57 9

UKUPNO / /

1.322,76 4.020

Izvor: APPRRR, ARKOD

Tijekom 2014. godine na području grada Pazina poljoprivredom se bavilo 371 gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 9 obrtnika te 8 trgovačkih društava.

Gradsko vijeće Grada Pazina donijelo je tijekom 2003. godine Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Ukupna je površina poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu države 396,47 hektara, od čega: oranica 168,05, vinograda 39,47, voćnjaka 6,10, livada 60,22, pašnjaka 120,94, bara, trstike i močvare 1,69 hektara. Pod povrat imovine prijašnjim vlasnicima spada 6,94 hektara, za prodaju 246,72, zakup 111,73, a za ostale namjene 30,8 hektara (za zamjenu, za kupnju neposrednom pogodbom i za zaštićeno područje). Po okončanju Natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu

85

Republike Hrvatske u zakup je dano zemljište ukupne površine 64,89 hektara za ukupnu cijenu zakupa postignutu javnim natječajem u iznosu od 61.093,41 kune, te su sklopljeni ugovori sa 7 zakupaca, dok je 8 poljoprivrednika kupilo poljoprivredno zemljište.

Tablica 35: Stabla voćaka i vinove loze

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis poljoprivrede, 2003.

U uzgoju voća najviše su zastupljene šljiva, jabuka i kruška, trešnje i breskve, za koje postoje izvrsni uvjeti proizvodnje. Veliku važnost ima i tradicionalno vinogradarstvo, nekad pod okriljem velike tvrtke koja je uzgajala vinovu lozu i proizvodila vino. Danas su ti nasadi dani u najam relativno malim vinogradarima i vinarima, koji se uspješno bave proizvodnjom vina.

Ove podatke iz 2003. godine svakako moramo nadopuniti svježim podacima kako je na području grada Pazina ostvaren Plan sadnje dugogodišnjih nasada (maslina, voćki i vinove loze) putem poljoprivrednih udruga, na način da su trećinu cijene plaćali sami poljoprivrednici, trećinu Istarska županija te jednu trećinu Grad Pazin. Tijekom deset godina

broj

šljive 9.515

jabuke 8.025

kruške 2.985

trešnje 2.126

višnje 309

breskve 2.747

marelice 341

smokve 1.812

citrusi 142

orasi 2.261

bademi 236

lješnjaci 1.152

masline 3.355

vinova loza 443.000

86

(od 2002. do 2012. godine) zasađeno je 12.074 malina, 31.777 sadnica vinove loze te 7.652 voćki.

Tablica 36: Broj stoke, peradi i ostalih životinja

broj

goveda 482

svinje 1.250

ovce 428

koze 304

konji 33

magarci 4

kunići 945

perad 49.988

košnice 433

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis poljoprivrede, 2003.

Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, od stočnog fonda najzastupljenije su svinje s 1.250 grla, kunića ima 945, a goveda 482. Perad je najbrojnija (49.988), što je najvjerojatnije danas bitno drugačije, budući su ovi podaci povezani s kooperantima Purisa koji više ne postoje.

Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine broj košnica na području grada Pazina je 433. Na području grada aktivna je pčelarska udruga „Lipa“ koja okuplja domaćinstva i pojedince koji se bave proizvodnjom meda i proizvodnjom pčelinjih proizvoda (meda od bagrema, kestena, livadnog meda, šumskog, propolisa, pčelinjeg voska, ukrasnih svijeća, oraha i lješnjaka u medu i dr.). Ove je godine Pazin domaćin desete jubilarne manifestacije „Dani meda“ koje organizira ova udruga.

Istarska županija, svi gradovi i općine u istoj osnovali su početkom 1995. godine Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma u cilju pribavljanja povoljnih financijskih sredstava za potrebe dugoročnog financiranja agrara kao strateške gospodarske grane Istarske županije. Fond se financira iz: županijskog proračuna (na bazi 2 % poreznih prihoda iz prethodne

87

godine, te od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske); proračuna gradova i općina Istarske županije (prema preporuci Skupštine Istarske županije taj iznos je 2 % neto proračuna ostvarenog u prethodnoj godini); Lovačkog saveza Istarske županije (od 2000. godine) te udruživanjem kreditnih sredstava s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske (od 2001. godine)

Fond je od početka 1995. do kraja 2013. godine ostvario ukupno 48.128.823,10 kuna priliva u Fond, od čega je Grad Pazin u tom periodu u Fond uplatio 386.188,00 kuna. U tih 19 godina odobreno je ukupno 966 kredita u vrijednosti od 144.803.200,17 kuna, od čega je 930 kreditnih aranžmana u ukupnoj vrijednosti od 134.803.020,17 kuna odobreno iz vlastitih sredstava Fonda, a 36 kredita u vrijednosti od 10.000.000,00 kuna iz kreditne linije OTP banke d. d.

Na području grada Pazina u tom periodu realizirano je 88 kredita ukupne vrijednosti 21.658.167,14 kuna, za razne namjene: izgradnju plastenika, staja, nabavu poljoprivredne mehanizacije, vozila, opreme za vinarske podrume, degustacijske sale i slično.

Grad Pazin u ukupnim sredstvima Fonda sudjeluje manje od 1 %, a u proteklih 19 godina njegov udio u masi dodijeljenih kreditnih sredstava iznosi 14,95 %. Uzimajući u obzir omjere uplata u Fond i visine odobrenih kredita po pojedinim općinama/gradovima možemo reći da općine i gradovi u unutrašnjosti Istre imaju najviše koristi od Fonda; omjer uplaćeno/odobreno je najveći upravo kod ovih jedinica lokalne samouprave. Grad Pazin ostvaruje visoki nivo investicijske aktivnosti u segmentu poljoprivrede; ukupno odobrena kreditna sredstava poljoprivrednicima na području grada Pazina u proteklih 19 godina iznose 21.658.167,14 kuna, što je ujedno i najveći ukupni iznos odobrenih kreditnih sredstava nekom gradu ili općini u Istarskoj županiji. Usporedbe radi, sljedeći najveći iznos ukupno odobrenih sredstava ostvario je Grad Poreč s 13.101.311,73 kuna.

Šumarstvo

 

Prema podacima PPUGP-a šumske površine zauzimaju značajan dio područja grada Pazina s ukupno 6445,9 hektara šumskih površina, od čega (prema podacima Hrvatskih šuma) državne šume zauzimaju 16,1 %. Od vrsta, najzastupljenije su zajednice šuma hrasta medunca, lužnjaka i graba. Šume crnog bora, nastale kao rezultat pošumljavanja ogoljelih površina, također zauzimaju velike površine te se iste danas šire na štetu autohtone šumske vegetacije. Gospodarski učinci gospodarenja šumama nisu osobiti. Ipak, šumske površine neophodno je sagledavati u kontekstu širem od isključivo gospodarskog, budući da predstavljaju stabilno ekološko uporište u prostoru te značajno doprinose estetici i

88

prepoznatljivosti krajolika. Šumskoj vegetaciji svojstven je i odgovarajući životinjski svijet što pruža mogućnosti organizacije lovnog turizma.

Tablica 37: Udio površina šuma po namjeni

gospodarske privatne šume 5405,4239 83,9%gospodarske državne šume 1040,4841 16,1%UKUPNO 6445,908 100,0%

NAMJENA UDIOPOVRŠINA(ha)

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Pazina, http://www.pazin.hr/prostorno-uredenje-i-graditeljstvo/prostorni-planovi/prostorni-plan-uredenja-grada-pazina/ Centar za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“ djeluje u Pazinu od 2008. godine kao regionalni istraživački centar Hrvatskog šumarskog instituta, a osnovan je temeljem sporazuma o suradnji između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Šumarskog instituta Jastrebarsko, Hrvatskih šuma, te Grada Pazina i Istarske županije. Centar je otvoren kako bi se potaknuo sveobuhvatni razvoj i popularizacija šumarstva u Istri, kako bi se unaprijedilo gospodarenje šumama i resursima iz šume na bazi istraživanja i razvojnih projekata, te kako bi se unaprijedila suradnja svih ključnih institucija i korisnika. Trenutno su zaposlena 4 magistra šumarstva koji se u okviru znanstveno-istraživačkog rada bave i edukacijom te sudjeluju na međunarodnim projektima (npr. Istraživanje podzemnih i nadzemnih makrogljiva u šumskim ekosustavima Istre, Strategija održivog tartufarstva u Istarskoj županiji, ICP Forest: Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume, Adriatic Model Forest, te Sljedivost nedrvnih šumskih proizvoda u Modelnoj šumi „Sliv rijeke Mirne“). U okviru Adriatic Model Forest projekta osnovana je udruga Modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“ u čijem je Strateškom planu 2014. – 2018. uklopljen veći broj aktivnosti vezan uz održiv razvoj šuma i šumarstva.

Poduzetničke zone

Poduzetničke zone privukle su poduzetnike s područja grada Pazina, ali i iz cijele Hrvatske da upravo u njima započnu, prošire ili da kompletno presele svoje poslovanje. U poslovnim zonama grada Pazina postoje tvrtke različitih profila i djelatnosti (proizvodnje, montaže aluminijske i PVC građevinske stolarije te bravarskih proizvoda; projektiranje i proizvodnja industrijske i ambijentalne rasvjete, najam šatora i prateće opreme, sportske opreme i rekvizita, proizvodnja modularnih kontejnera, prodajno servisni centar za teretna vozila,

89

proizvodnja drvene stolarije, proizvodnja ambalaže od stiropora, proizvodnja plastičnih proizvoda, proizvodnja etiketa i drugo).

Prepoznajući važnost i pozitivne učinke osnivanja i djelovanja poduzetničkih zona na određenom području, Grad Pazin iz godine u godinu ulaže u poduzetničke zone na svom području.

Tablica 38: Popis poduzetničkih zona u gradu Pazinu

POSTOJEĆE ZONE

br. naziv zone pretežita namjena

površina (ha)

1. CIBURI I poslovna 24,94 2. CIBURI II poslovna 11,4747 3. PAZINKA I industrijska 13,09 4. PAZINKA II poslovna 4,03 5. PODBERAM industrijska 8 6. LEŠĆE gospodarska 10,9374

PLANIRANE ZONE 7. PAZINKA III industrijska 3,46 8. CIBURI-HEKI industrijska 54,79

Pazin ima 6 aktivnih poduzetničkih zona (Ciburi I, Ciburi II, Podberam, Pazinka I, Pazinka II i Lešće) koje zajedno zauzimaju 72,47 hektara površine, u njima posluje preko 40 poduzetnika s preko 400 zaposlenih. U opremanje svih zona je do sada uloženo preko 15 milijuna kuna.

Ograničavajući faktor upravljanja i razvoja poslovnih zona te svrsishodnost daljnjih investicija na području grada Pazina je činjenica da većina zemljišta pripada privatnim vlasnicima.

Poslovna zona Ciburi I najveća je zona, ima važeći Detaljni plan uređenja (dalje u tekstu: DPU), uvrštena je u Dugoročni program razvoja zona Istarske županije, prostire se na 25 hektara, izgrađeno je 10 objekata na 6,5 hektara. U njoj djeluje oko 15 poduzetnika, s oko 100 zaposlenih radnika. U zoni je slobodno još 13,5 hektara, što predstavlja veliki prostor za razvoj poduzetničkih aktivnosti, međutim u privatnom je vlasništvu. Izgrađeni dio zone je infrastrukturno opremljen (odvodnja, cesta, primarna mreža odvodnje otpadnih voda spojena na pročistač). Dosadašnja ulaganja u zonu iznose 10 milijuna kuna. Grad je, osim direktnih ulaganja u infrastrukturu, poticao poduzetnike sufinanciranjem vodnih priključaka, oslobađanjem od plaćanja dijela komunalnog doprinosa i komunalne naknade.

Poslovna zona Ciburi II zauzima 11,47 hektara, ima važeći DPU, a za sada u njoj djeluju samo dva poduzetnika s oko 40 zaposlenih. U izgradnju infrastrukture je uloženo nešto manje od 1,4 milijuna kuna. Prednost zone je povoljan prometni položaj zbog blizine Istarskog ipsilona.

90

Industrijska zona Podberam je isto tako uvrštena u Dugoročni program razvoja, površine 8 hektara. To je zona koja se najviše razvila zadnjih nekoliko godina, u njoj je smješteno 6 objekata i poduzetnika s 85 zaposlenih, u cijelosti je u privatnom vlasništvu. Ulaganja u infrastrukturu iznose oko 1,8 milijuna kuna.

Industrijska zona Pazinka I je zona pretežito industrijske namjene, zauzima 13,09 hektara, broji 17 poduzetnika i komunalno je opremljena u potpunosti.

Industrijska zona Pazinka II prostire se na 4,03 hektara, za sada tamo djeluju jedino trgovačko društvo „Plodine“ d. d., a planirana je izgradnja mljekare. U zonu je do sada uloženo 1.8 milijuna kuna. Kao i u slučaju drugih zona većinom je u privatnom vlasništvu.

Poslovna zona Lešće zauzima 10,93 hektara, a u njoj djeluje jedan poduzetnik.

Potencijalne zone

Radna zona Pazinka III, površine 3,4 hektara, proizvodno-prerađivačke namjene u vlasništvu je Grada Pazina.

Radna zona Ciburi-Heki, površine 36,6 hektara, proizvodno-prerađivačke namjene, ima PPU, privatno vlasništvo.

Aktivnosti Grada Pazina u svrhu unaprjeđenja gospodarstva

Grad Pazin iz godine u godinu poduzima aktivnosti kojima nastoji unaprijediti cjelokupno stanje u gospodarstvu. Početkom 2015. godine Gradonačelnik Grada Pazina donio je Program mjera poticanja poduzetništva u gradu Pazinu za 2015. godinu (Službene novine Grada Pazina broj 9/15).

Ovim Programom obuhvaćena su sljedeća područja poticanja razvoja poduzetništva: A. nepovratne potpore i subvencije za razvoj poduzetništva B. sufinanciranje kamata poduzetničkih kredita odobrenih prethodnih godina C. potpore za poljoprivredu iz Odluke o provedbi mjera unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja Grada Pazina za razdoblje od 2013. do 2015. godine („Službene novine Grada Pazina“ broj 15/13).

91

Grad Pazin će u cilju poticanja poduzetništva, temeljem planiranih sredstava u Proračunu Grada Pazina za 2015. godinu, davati nepovratne potpore i subvencije za razvoj poduzetništva:

1. potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima 2. potpore poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata 3. potpore za novo zapošljavanje i samozapošljavanje 4. subvencioniranje ulaganja u standarde kvalitete 5. subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita 6. oslobađanja od obveze plaćanja dijela komunalnog doprinosa 7. oslobađanje od obveze plaćanja dijela komunalnog doprinosa pri ozakonjenju

nezakonito izgrađenih zgrada 8. subvencioniranje izrade marketinških planova i/ili istraživanja tržišta.

Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite odobrenih prethodnih godina u visini 2 % provodi se posredstvom poslovnih banaka, a u 2014. godini potporu je koristilo 8 poduzetnika.

Nadalje, u Odluci Gradonačelnika o provedbi mjera unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja Grada Pazina za razdoblje od 2013. do 2015. godine (Službene novine Grada Pazina broj 15/13) definirani su sljedeći prioriteti:

1. Provođenje Strateškog programa ruralnog razvoja Istarske županije u Gradu Pazinu prema nacionalnoj poljoprivrednoj politici i Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a

2. Stvaranje institucionalnih preduvjeta razvoja 3. Povezivanje poljoprivrednih proizvođača 4. Unaprjeđenje postojeće poljoprivredne proizvodnje 5. Poduzimanje odgovarajućih marketinških aktivnosti.

Korisnici ovih potpora mogu biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području grada Pazina i koji obavljaju djelatnost poljoprivredne proizvodnje i vlasnici su ili posjednici gospodarskog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje i/ili trajnih nasada na području grada Pazina.

Grad Pazin već duži niz godina provodi mjere kako bi unaprijedio stanje u gospodarstvu; od 2005. godine provodi mjeru sufinanciranja kamatne stope u visini od 2 % za poduzetničke kredite, u tu namjenu odobreno je oko 10.000.000,00 kuna kredita za 21 poduzetničku aktivnost (za nabavu strojeva, opreme, teretnih transportnih sredstava, trajna obrtna sredstva, izgradnju objekta u poslovnim zonama, uređenje poslovnih prostora i sl.), a sličnu je mjeru provodio i u nekoliko navrata s Istarskom razvojnom agencijom i resornim ministarstvima, kada je Grad zajedno s njima sufinancirao dio kamate za poduzetniče kredite.

92

Kako bi odgovorio na gospodarsku krizu Grad je također od 2009. godine uveo i Mjere za poticanje gospodarstva i zapošljavanja, koje su sadržavale različite mjere; već navedena povoljnija kreditna sredstva za poduzetnike i obrtnike, porezne olakšice poduzetnicima i obrtnicima putem lokalnih, gradskih propisa (sufinanciranje poreza na tvrtku, komunalnog doprinosa i naknade i naknade za vodni priključak novoizgrađenog objekta proizvodne i/li uslužne djelatnosti.) Zatim, sufinanciranje naknade za zakup poslovnih prostora i poljoprivrednog zemljišta, poticaje stvaranje lokalnih brandova – za promociju, pomoć i poticaji za zapošljavanje nezaposlenih osoba, sufinanciranje pokretanja poduzetničke aktivnosti, mjera za unapređenje poslovanja i sl.

Poduzetnici i obrtnici na području grada Pazina mogu se za sve informacije i probleme obratiti Upravnom odjelu za gospodarstvo, financije i proračun Grada Pazina, Udruženju obrtnika Grada Pazina, Lokalnoj akcijskoj grupi „Središnja Istra“. Ipak, nedostaje institucija koja bi na bila na usluzi poduzetnicima i obrtnicima kroz poslovno savjetovanje, posebno za početnike. Lokalni ekonomski razvoj također nije sustavno i detaljno planiran, već je dio zaduženja Upravnog odjela za gospodarstvo. Grad Pazin odlično surađuje i s Istarskom razvojnom agencijom, Agencijom za ruralni razvoj Istre te se svi zainteresirani mogu javiti za informacije i pomoć.

Poduzetnici na području grada Pazina imaju dobru poslovnu podršku, bilo da se radi o postojanju brojnih popratnih usluga koje su im potrebne (7 odvjetničkih ureda, 2 javna bilježnika, 4 poslovne banke, 11 poduzetnika u području informatike (internet, software i hardware) te 8 knjigovodstvenih servisa), ili u postojanju raznih institucija vezanih uz status središta Istarske županije (Općinsko državno odvjetništvo, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Državna geodetska uprava, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni hidrometeorološki zavod, Državni ured za reviziju, Financijska agencija, Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Savjetodavna služba – Javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu, te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, Agencija za ruralni razvoj Istre, Hrvatska poljoprivredna agencija, Istarska županija, Županijska uprava za ceste Istarske županije, Općinski sud u Puli, Stalna služba u Pazinu, Prekršajni sud u Pazinu i Trgovački sud u Pazinu.

93

8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

 

Odgoj i obrazovanje

Predškolski odgoj

Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju. Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu. Dječji vrtić “Olga Ban” Pazin jedina je predškolska ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje djece u dobi od navršene prve godine života do polaska u osnovnu školu, a čiji je osnivač i vlasnik Grad Pazin. Ustanova u svom sastavu ima matični vrtić u Pazinu i područne vrtiće u: Gračišću, Karojbi, Lupoglavu, Motovunu, Pazinskim Novakima (Općini Cerovlje), Sv. Petru u Šumi i Tinjanu, izvan područja grada Pazina. U vrtiću se provode redoviti cjelodnevni 9 (10) satni i poludnevni 6 (6,5) satni programi predškolskog odgoja i obrazovanja. Osim u MV-u u Pazinu, cjelodnevni redoviti program provodi se i u svim Područnim vrtićima u: Gračišću, Karojbi (od pedagoške godine 2014./2015.), Lupoglavu, Motovunu, Pazinskim Novakima, Sv. Petru u Šumi i Tinjanu. Poludnevni program provodi se u PV-u u Karojbi, Sv. Petru u Šumi i Tinjanu. Prostorni uvjeti ne zadovoljavaju pedagoške standarde. Matični dječji vrtić djeluje na dvije lokacije, tzv. Gornji i Donji vrtić. U Gornjem vrtiću (u Prolazu O. Keršovanija) proteklih godina izvedeno je proširenje za djecu jasličke dobi i u njemu boravi oko 200 djece jasličke i vrtićke dobi raspoređenih u 10 skupina. U Donjem vrtiću (na adresi Družbe sv. Ćirila i Metoda) boravi oko 70 djece i prostor nije uvjetan za boravak djece raspoređenih u 3 skupine. Prosječan broj djece u skupini iznosi 21,2 djece. Iako se u vrtić upišu sva djeca vrtićke dobi, potrebe za jaslički uzrast nisu u potpunosti pokrivene raspoloživim mjestima. Na području grada ne postoji privatni vrtić niti jaslice.

94

Grafikon 16: Broj djece po dobnim skupinama u matičnom vrtiću

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

Grafikon 17: Broj i struktura zaposlenika u matičnom vrtiću

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

ukupno djece do 3 g. 3-5 g. 5 i više g.

GP 2011/12 278 35 109 134

GP 2012/13 280 33 114 133

GP 2013/14 267 79 126 62

0

50

100

150

200

250

300

ukupno zaposlenih odgojitelji zdravstveni

radnici ostali

GP 2011/12 48 26 1 21

GP 2012/13 47 26 1 20

GP 2013/14 47 26 1 20

0

10

20

30

40

50

60

95

Tablica 39: Broj djece po dobnim skupinama u područnim vrtićima u pedagoškoj godini 2013./2014.

Općine Ukupno djece

do 3 godine

3 – 5 godina

5 i više godina

Broj zaposlenika

Od toga odgajatelja

Cerovlje 27 1 17 9 4 2 Gračišće 22 3 15 4 4 2 Karojba 30 2 15 13 3 2 Lupoglav 30 1 19 10 5 3 Motovun 18 5 12 1 4 2

Sveti Petar u Šumi 36 3 23 10 5 3 Tinjan 40 5 23 12 5 3 UKUPNO 203 20 124 59 30 17

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

Broj upisane djece nije se u promatranom razdoblju značajnije mijenjao, a sukladno broju upisane djece nije se mijenjao ni ukupan broj zaposlenika, odnosno odgojitelja. U prosjeku 1 odgojitelj brine o 10,6 djece.

Potrebno je planirati nove kapacitete i proširenje dječjeg vrtića, posebno za jasličku dob, poboljšati opremljenost, omogućiti sukladno pedagoškom standardu dovoljan broj stručnih suradnika za rad s djecom, razvijati nove i unaprijediti postojeće programe posebno za djecu s teškoćama u razvoju, ali i darovitu djecu, radno vrijeme prilagođavati potrebama zaposlenih članova obitelji koji brinu o djetetu.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje te druge oblike obrazovanja djece i mladih. U Pazinu djeluje Osnovna škola Vladimira Nazora Pazin čiji je osnivač Grad Pazin.

U okviru Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin djeluju, uz matičnu školu u Pazinu, i dvije područne škole Trviž i Kašćerga te od školske godine 2014./2015. i Glazbeni odjel na području grada Pazina, te 8 područnih škola na području drugih jedinica lokalne samouprave u okruženju: Cerovlja, Gologorice, Gračišća, Svetog Petra u Šumi, Tinjana, Karojbe, Motovuna i Lupoglava. Grad Pazin, kao osnivač Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin, ima obavezu ulaganja u razvoj svih škola koje djeluju u njenom sastavu.

96

Matična škola od školske godine 2014./2015. redovnu nastavu provodi u jednoj smjeni, a nastava umjetničkog obrazovanja (Glazbeni odjel) odvija se u matičnoj školi i zgradi POU-a u drugoj smjeni.

Iako se nastava uglavnom odvija u jednoj smjeni, prostorni uvjeti ne odgovaraju u potpunosti pedagoškom standardu. Deficitarni su kadrovi prof. kemije i biologije, matematike i fizike.

Broj učenika po školskim godinama pokazuje trend opadanja. U promatranom razdoblju zabilježeno je smanjenje od 57 učenika.

Grafikon 18: Podaci o broju škola, razrednih odjela, učenika i učitelja za grad Pazin

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

Tablica 40: Broj učenika u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pazin na području drugih JLS-a u okruženju: Cerovlja, Gračišća, Svetog Petra u Šumi, Tinjana, Karojbe, Motovuna i

Lupoglava u školskoj godini 2012./2013.

Općine Broj škola Razredni odjeli

Ukupno učenika

od toga učenica

Učenici koji su završili školu

Ukupno učitelja

od toga žena

Cerovlje 2 (četverazredne) 3 35 17 0 3 3

Gračišće

1 (četverorazredna) 3 32 15 0 3 3

Broj škola

Broj razred

nih odjela

Ukupno

učenika

Od toga

učenica

Učenici koji su završili školu

Ukupno

učitelja

Od toga žene

GP 2010/11 3 39 794 407 115 61 53

GP 2011/12 3 39 764 391 120 61 54

GP 2012/13 3 38 737 363 119 64 55

0 100 200 300 400 500 600 700 800 900

97

Karojba 1 (osmorazredna) 8 126 64 20 12 12

Lupoglav 1 (osmorazredna) 8 95 46 10 14 10

Motovun 1(osmorazredna) 7 67 33 10 11 10

Sv. Petar u Šumi

1 (osmorazredna) 8 90 56 10 11 9

Tinjan 1(osmorazredna) 8 120 60 22 14 11

UKUPNO 8 45 565 291 72 68 58

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

Osnovnu školu Vladimira Nazora Pazin pohađa ukupno 1.267 učenika (bez Glazbenog odjela; ukupno 1.350 učenika). Od 1. do 4. razreda školu polazi 624 učenika, a od 5. do 8. razreda njih 643. Škola je jedna od najvećih škola u Hrvatskoj, po broju učenika i po broju područnih škola. Usprkos tome, rezultati koje učenici postižu na regionalnim i državnim natjecanjima svjedoče o visokoj kvaliteti rada. Prolaznost u srednju školu je gotovo 100 %.

Specifičnost je škole i veliki broj učenika putnika za koje je potrebno organizirati i financirati poseban prijevoz, koji iziskuje značajna financijska sredstva.

U osnovnoj se školi provode i različiti programi iznad standarda koje financira Grad Pazin iz vlastitog proračuna poput: produženog boravka, pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju, izvannastavne aktivnosti poput Eko škole, školskog lista i školskog sportskog kluba.

Potrebno je proširiti zgradu matične škole kojoj nedostaju primjerene učionice za predmetnu nastavu, produženi boravak i rad s djecom s teškoćama u razvoju kao i prostori za Glazbeni odjel. U Područnoj školi Trviž predviđa se rad u jednoj smjeni, no prostor nije adekvatan pedagoškom standardu za takav rad. U okviru prijedloga mreže škola i upisnog područja svojedobno je predviđena reorganizacija Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin, a prijedlog je predviđao da se Područna škola Sv. Petar u Šumi i Tinjan organiziraju kao jedna, te Područna škola Motovun i Karojba kao druga samostalna škola. Prijedlog mreže škola trebalo bi još aktualizirati.

Potrebno je i poboljšati opremljenost novim tehnologijama (osigurati bežični pristup internetu te opremiti školu računalima i tehnologijom koja omogućuje učenicima i učiteljima rad te uvođenje e-Dnevnika). Grad Pazin je u 2014./2015. uložio značajnija sredstva u nabavu dva kompleta učioničkog namještaja i dvije školske ploče, dok je informatička oprema nabavljena iz redovnih sredstava škole.

98

Osnovna glazbena škola djelovala je u sklopu POU-a do 31. 8. 2014. godine kada se, sukladno zakonskim izmjenama, priključila Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pazin i od školske godine 2014./2015. djeluje kao Glazbeni odjel.

Grafikon 19: Podaci o broju učenika i učitelja u Osnovnoj glazbenoj školi

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

Srednjoškolsko obrazovanje

Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim školama i učeničkim domovima obuhvaća opće obrazovanje i različite vrste i oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te zakona kojima se uređuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih škola.

Na području grada Pazina djeluju dvije srednje škole: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile (dalje u tekstu: GSŠJD), čiji je osnivač Istarska županija te Pazinski kolegij – klasična gimnazija, koji je osnovala Porečko-pulska biskupija.

GSŠJD, pored programa opće gimnazije provodi strukovne programe – 3 četverogodišnja (za zanimanja: upravni referent, tehničar za elektroniku i komercijalist) te 1 trogodišnji (za zanimanje elektromehaničar). Prema broju učenika završnih razreda osnovne škole, srednje škole brojem upisnih mjesta i ponuđenim programima izobrazbe uglavnom zadovoljavaju potrebe učenika, no usklađenost s potrebama gospodarstva nije dostatna. Preveliki je broj upisanih gimnazijalaca (730). Nešto je bolja usklađenost u okviru zanimanja tehničar za elektroniku, a škola je kroz EU projekt dobila sredstva za unaprjeđenje elektrotehničke grupe predmeta, za opremanje kabineta te stručno usavršavanje nastavnika. Traženi smjerovi

ukupno učenika učenice

učenici koji su završili

školu

ukupno učitelja

OGŠ 2010/11 91 52 15 8

OGŠ 2011/12 91 52 15 8

OGŠ 2012/13 92 53 16 9

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

100

99

(poljoprivreda, kamenoklesarstvo, ugostiteljstvo i sl.) postoje u školama u Rovinju, Poreču, Puli i Rijeci pa izvjestan broj učenika svakodnevno putuje, no i u GSŠJD i Kolegij svakodnevno stižu učenici putnici iz okolnih gradova, prvenstveno zbog kvalitete gimnazijskog programa.

Grafikon 20: Broj učenika, razrednih odjela i nastavnika u srednjim školama u Pazinu

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

Tijekom promatranog razdoblja bilježi se pad broja učenika za 38 učenika. U školskoj godini 2012./13. broj učenika na jednog nastavnika iznosio je 19,4.

Dodatno je otežavajuća okolnost što javni prijevoz nije dostupan do svih mjesta na području grada, pa neki učenici imaju problema pri dolasku u školu. Županijski program pokrivanja razlike u cijeni troškova prijevoza nadopunjava sredstva Ministarstva znanosti do stvarne cijene karte, pa se smanjio i broj traženih stipendija za srednju školu. Prolaznost na fakultete je velika, no podaci o upisima se ne prikupljaju sustavno. Ne postoji posebna politika stipendiranja učenika nakon srednje škole pa nema niti podataka koje se struke stipendiraju, uz napomenu da nije dozvoljeno spajanje stipendija sa županijskima te stipendijama iz gospodarstva.

Opremljenost škola nije u skladu s pedagoškim standardom, a osnivač (Županija) nema dovoljno sredstava za tekuće održavanje i kapitalne investicije koje su potrebne za postizanje standarda i prelazak na rad u jednoj smjeni. Pripremljen je idejni projekt dogradnje Gimnazije i strukovne škole. U budućem razdoblju sukladno prioritetima osnivača potrebno je proširiti zgradu Gimnazije i strukovne škole kako bi se prema Strategiji EU-a ispunila obveza koju je preuzela Republika Hrvatska da će do 2020. godine sve škole raditi u jednoj smjeni, čime bi

Broj škola

Broj razrednih odjela

Broj učenika

Od toga učenice

Učenici koji su završili

SŠ

Broj nastavni

ka

GP 2010/11 4 35 930 503 231 46

GP 2011/12 4 35 913 493 244 45

GP 2012/13 4 35 892 485 228 46

0 100 200 300 400 500 600 700 800 900

1000

100

se osigurao prostor za otvaranje novih izvannastavnih programa i kvalitetno provođenje slobodnog vremena srednjoškolaca.

Prema postignutim rezultatima i kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa ove se dvije škole ističu među srednjoškolskim ustanovama Istarske županije i Republike Hrvatske te kao takve nastavljaju tradiciju pazinskog školstva. Obje škole dobitnici su brojnih priznanja na državnom nivou, a učenici postižu izvrsne rezultate na natjecanjima.

U sastavu Pazinskog kolegija, koji izvodi redovno obrazovanje prema programu klasične gimnazije i programu jezične gimnazije od školske godine 2010./2011., nalazi se učenički dom. U domu već više od 10 godina borave učenici iz cijele Istre, otoka, a poneki dolaze iz Gorskog Kotara, Dalmacije i Slavonije, čime Kolegij ima širi regionalni značaj.

Grafikon 21: Broj korisnika učeničkog doma u Pazinu te broj i struktura zaposlenika

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

Stipendiranje učenika i studenata sredstvima gradskog proračuna provodi se temeljem javnog natječaja. Grad Pazin dodjeljuje ukupno 20 stipendija (5 učeničkih za učenike srednjih škola i 15 studentskih stipendija). U Pravilniku o stipendiranju učenika i studenata s područja Grada Pazina postoje jedinstveni kriteriji prema kojima se učenici i studenti rangiraju prema prikupljenom broju bodova prema sljedećim kriterijima:

1. uspjeh učenika/studenta u prethodnoj školskoj/studijskoj godini

2. godina školovanja/studija

Ukupno

korisnika

M Ž

Ukupno

zaposlenih

Odgojitelji

Zdravstveno

osoblje

Ostali stručnj

aci

Administracija i ostalo osoblje

GP 2011/12 145 43 102 26 9 1 2 14

GP 2012/13 134 44 90 26 9 1 2 14

GP 2013/14 137 44 93 25 8 1 2 14

0 20 40 60 80

100 120 140 160

101

3. sudjelovanje na županijskom, državnom ili međudržavnom natjecanju i plasman na tom natjecanju u dvije prethodne školske/studijske godine

4. materijalni položaj

5. socijalni uvjeti

6. deficitarna zanimanja od interesa za Grad, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za područje grada Pazina (deficitarna zanimanja se definiraju na temelju dokumenta HZZ-a pod nazivom Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja).

U Gimnaziji i strukovnoj školi provode se i različiti programi iznad standarda koje sufinancira Grad Pazin iz vlastitog proračuna poput: projekata „Kvalitetna škola“ i „Eko moja škola“, GLOBE-a, SEMEP-a te drugih, izvannastavnih aktivnosti.

Visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Od 2009. godine u Pazinu djeluje preddiplomski stručni studij Poduzetništvo u sklopu Veleučilišta u Rijeci. Na stručni studij Poduzetništva u akademskoj 2013./2014. godini upisan je 161 polaznik. Otprilike 20 % studenata dolazi s područja grada Pazina, ostali iz cijele Republike Hrvatske, kako je studij organiziran uz popodnevnu nastavu, odnosno kao izvanredni studij.

Zbog iznimno visoke kvalitete rada na svim razinama veliki broj učenika nakon srednjoškolskog obrazovanja nastavlja studirati na veleučilištima i sveučilištima izvan Pazina i to najviše u Rijeci, Zagrebu, Ljubljani, ali i izvan granica Hrvatske (Trstu, Padovi).

102

Grafikon 22: Broj diplomiranih studenata iz Pazina, 2011. – 2013.

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

U usporedbi s ukupnim brojem studenata u prosjeku 99,7 % ih je diplomiralo tijekom promatranog razdoblja. Potrebno je uskladiti potrebe gospodarstva i strategiju razvoja kako bi se visoko obrazovani mladi ljudi vratili u Pazin i time doprinosili njegovom razvoju i razvijati suradnju učilišta, poslovnog sektora i lokalne samouprave. Pučko otvoreno učilište provodi programe cjeloživotnog učenja, prekvalifikacija i obrazovanja odraslih. Popularni su programi orijentirani na poljoprivredu (maslinarstvo, sirarstvo i mljekarstvo, korištenje pesticida, knjigovodstvo za poljoprivrednike i dr., u organizaciji učilišta i partnerskih institucija). Održavaju se i tečajevi stranih jezika (njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski), te brojni hobistički programi, kao što je tečaj šivanja i krojenja.

Tijekom 2014. učilište je ishodilo potvrdu o zadovoljenu minimalnih tehničkih uvjeta, što je ujedno i temelj za verificiranje obrazovnih programa. Tijekom 2014. godine verificiran je program vezan uz izobrazbu o održivoj uporabi pesticida koji je završilo oko 400 polaznika. U tijeku je izrada programa za pčelara/icu te programa za pomoćnog kuhara/icu, pomoćnog konobara/icu i slastičara, a u planu je, nakon ispitivanja tržišta, izrada i verificiranje dodatnih, novih programa. Učilište može odgovoriti na bilo koju potrebu gospodarstva, bilo verificiranjem programa, bilo organizacijom programa po želji korisnika.

Ukupno studenat

a diplomir

alo

M Ž Redoviti Veleučili

šte-svega

Visoke škole-svega

Fakulteti-stručni studij

Sveučilišni studij

Umjetničke

akademije

GP2011 88 34 54 74 11 8 3 64 2

GP2012 112 47 65 99 20 3 6 83 0

GP2013 99 38 61 69 16 3 8 72 0

0 20 40 60 80

100 120

103

Potrebno je jačati sustav cjeloživotnog obrazovanja za sve građane kako bi svaki pojedinac svojim razvojem i stjecanjem novih vještina sudjelovao u društveno ekonomskom razvoju grada.

Zdravtsvo

U gradu Pazinu pacijentima se pruža primarna i sekundarna zdravstvena zaštita putem sljedećih ustanova:

Županijska ustanova Istarski domovi zdravlja

Županijska ustanova Zavod za javno zdravstvo Istarske županije Županijska ustanova Istarske ljekarne Županijska ustanova Zavod za hitnu medicinu Privatne zdravstvene ustanove

Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Berton-Erman

Ljekarne Ljekarne Radoš Poliklinika Ustanova za zdravstvenu skrb „Adria Medic“ za medicinu

rada

U zgradi Istarskih domova zdravlja – Ispostave Pazin smješteno je: 5 ordinacija obiteljske medicine, 1 pedijatarska ordinacija, 1 ginekološka ordinacija, 3 stomatološke ordinacije, patronažna služba s 4 patronažne sestre, sanitet, medicinsko-biokemijski laboratorij, fizikalna terapija, radiologija i stacionar s 27 ležajeva.

Na području grada Pazina djeluje ukupno 5 privatnih liječničkih ordinacija, 4 su smještene u prostorijama Istarskih domova zdravlja (dalje u tekstu: IDZ), a 1 u privatnoj zgradi.

Tablica 41: Broj i struktura zdravstvenih djelatnika u IDZ-u

IDZ Pazin – radnici u županijskoj ustanovi

VSS VŠS SSS Niža stručna sprema

IDZ Pazin – radnici u privatnoj ustanovi

VSS VŠS SSS Niža stručna sprema

Dr. med. 1 Dr. med. Dr. med. na spec. 1 Dr. med. na spec. Dr. med. specijalist 2 Dr. med. specijalist

Dr. dent. med. 1 Dr. dent. med. Medicinska sestra 4 Medicinska sestra 1 5 Fizioterapeut 3 Fizioterapeut

104

Radiološki ing. 1 Radiološki ing. Medicinska sestra 13 Medicinska sestra Administrativni 1 Administrativni Tehnički 7 7 Tehnički Ukupno 5 8 21 7 Mag.farmacije 4

Ukupno 4 1 5

Zgrade, u kojima je smješten IDZ – Ispostava Pazin, paviljonskog su tipa, izgrađene 1953. godine, uglavnom nedovoljno održavane i prostorno ne udovoljavaju suvremenim standardima. Izrađena je studija energetske učinkovitosti te su grade energetski neučinkovite (razred G i E). Utvrđeno je da postoji potencijal za implementaciju mjera energetske učinkovitosti s najkraćim periodom povrata uloženih sredstava.

Povodom iskazanog interesa i potreba, izrađen je idejni projekt dogradnje stacionara s namjerom uređenja hospicija i preseljenja osoblja hitne medicinske pomoći u adekvatne prostorije. Uređenje hospicija vezano je uz stalno produžavanje životne dobi stanovništva i povećanje broja oboljelih od malignih bolesti. Za sada se tim pacijentima bavi tim palijativne skrbi, koji djeluje na području cijele Istarske županije (viša medicinska sestra i onkolog) i pruža zdravstvenu pomoć u kući pacijenta.

Nedostaje prostor za 1 ordinaciju obiteljske medicine i 1 pedijatrijsku ordinaciju, što podrazumijeva i opremanje i zapošljavanje odgovarajućeg kadra (2 specijalista i 2 medicinske sestre). Prostorije za fizikalnu terapiju, sanitet i laboratorij trenutno ne ispunjavaju sve potrebe stanovništva i zdravstvenih djelatnika.

Ordinacije dentalne medicine u lošem su stanju, posebno sanitarni čvorovi, a postoje i arhitektonske barijere za osobe sa smanjenom sposobnošću kretanja.

Sva dijagnostička aparatura starijeg je datuma, a na raspolaganju nema ultrazvuka, mamografa i CT aparata. Slična je situacija s prijevoznim sredstvima za patronažnu službu i sanitetski prijevoz. Područje grada Pazina pokriva veliku površinu za koju je karakterističan velik broj raštrkanih malih naselja zbog čega vozila redovno ostvaruju veliku kilometražu te vozni park zahtijeva redovitu obnovu.

Za kvalitetniju i pacijentima dostupniju zdravstvenu zaštitu, bilo bi poželjno osigurati svakodnevan rad kliničkih specijalista, kod kojih se sada odlazi u Pulu i Rijeku (internist, neurolog, radiolog, fizijatar, ortoped, kirurg i psihijatar).

Hrvatski zavod za hitnu medicinu Istarske županije – Ispostava Pazin jedna je od 7 ispostava, koje su zadužene za organiziranje i pružanje hitne medicinske pomoći na području Istarske županije. Ispostava Pazin djeluje na području grada Pazina i susjednih općina, ukupne površine 532 km² i s 18.857 stanovnika u 67 naselja, te pokriva i najveći dio Istarskog

105

ipsilona (od tunela „Učka“ do izlaza za Žminj). Svakodnevno kroz 24 sata na Hitnoj medicinskoj pomoći u Pazinu dežuran je jedan tim, koji čine liječnik, medicinska sestra i profesionalni vozač. Za obavljanje tih poslova potrebno je imati najmanje 5 timova. U gradu Pazinu stalno se nalazi jedan tim Hitne medicinske pomoći i tri vozila, a smješteni su u zgradi IDZ-a. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije sastoji se od higijensko-epidemiološke službe (smještene u zgradi IDZ-a) i 1 ordinacije školske medicine (smještena u školskoj zgradi).

Na području grada Pazina nalaze se dvije ljekarne, jedna privatna, i druga čiji je osnivač Istarska županija, obje u novim, odgovarajućim prostorijama. Prema podacima o zdravstvenom stanju stanovništva i radu zdravstvene djelatnosti u Istarskoj županiji za 2013. godinu, najviše je ljudi umrlo od ishemijske bolesti srca (30,4 %) i cerebrovaskularnih bolesti (13,3 %). Treći uzrok smrti i dalje je rak bronha i pluća (5,4 %), a slijede rak debelog i završnog crijeva, komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčanih bolesti. Kod muškaraca prva su 4 uzroka smrti ista kao i za oba spola ukupno, a na petom mjestu su kronične bolesti jetre i ciroza. Kod žena su prva 2 vodeća uzroka ista kao kod oba spola ukupno, a na trećem mjestu je rak dojke te slijede: komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčane bolesti, rak bronha i pluća i rak debelog i završnog crijeva na šestom mjestu. Podaci o prirodnom kretanju stanovništva u 2013. godini za grad Pazin su sljedeći: živorođeno je 77 djece, umrlo je 95 osoba, prirodni prirast je -18, a vitalni indeks 81,1. U odnosu na podatke iz 2009. godine, prirodni prirast i vitalni indeks su smanjeni. U 2013. godini Istarska županija imala je najmanji broj mrtvorođene djece, odnosno umrle dojenčadi u odnosu na druge županije. Uz navedenu činjenicu valja naglasiti, da se sve rizične trudnoće i komplicirani porodi upućuju u riječko rodilište, što bitno smanjuje realan broj mrtvorođene djece. U stacionaru IDZ-a Pazin u 2013. godine najviše pacijenata liječeno je od bolesti cirkulacijskog sustava i to 41,5 %, slijede novotvorine s 13 % te bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa s 8,7 %.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti redovno se obavljaju sistematski pregledi djece predškolske i školske dobi. Najčešći poremećaji uočeni kod male djece (1 – 3 godine) je preuhranjenost. Najčešći poremećaji u predškolske djece (4 – 6 godina) su poremećaji govora (dislalija), slijede zubni karijes, mišićno-koštane deformacije udova.

106

U školskoj dobi djeca najčešće pate od nepravilnog držanja, ravnih stopala, refrakcijske anomalije vida, karijesa itd.

Socijalna skrb

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Djelatnost socijalne skrbi obavljaju: ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te obrtnici, fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost i udomiteljske obitelji. Ustanove socijalne skrbi

Centar za socijalnu skrb Pazin jedina je ustanova socijalne skrbi na području grada Pazina. Centar za socijalnu skrb ima iznimno velik raspon javnih ovlasti i poslova. Na temelju javnih ovlasti rješava u prvom stupnju u upravnom području socijalne skrbi, obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite i drugim pravima, u skladu s odredbama Zakona i posebnih propisa, provodi izvršenja rješenja, vodi propisane očevidnike, izdaje uvjerenja i druge potvrde, daje podatke o obiteljskim prilikama, te mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu, daje podatke i mišljenja prilikom odlučivanja o odobravanju pogodnosti izlaska zatvorenika iz penalne ustanove sukladno posebnom propisu kojim se uređuje izvršavanje kazne zatvora, sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi, ni o svojim pravima i interesima, izdaje dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima, vodi evidenciju o izdanim dozvolama, registar udomiteljskih obitelji i registar smještenih korisnika, provodi odgojne mjere nad djecom s problemima u ponašanju, te provodi posredovanje u postupku razvoda braka. Centar za socijalnu skrb u sjedištu jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Centar za socijalnu skrb Pazin, osim prethodno navedenih poslova, na temelju javnih ovlasti obavlja poslove vezane uz obavljanje djelatnosti dadilje. Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti može obavljati i poslove zbrinjavanja djece odbjeglih iz obitelji ili od pružatelja socijalnih usluga smještaja ili organiziranog stanovanja te organizirati i pružati pomoć u kući.

107

Osim javnih ovlasti, Centar za socijalnu skrb obavlja i druge stručne poslove: potiče, organizira i provodi aktivnosti s ciljem sprječavanja i suzbijanja socijalnih i osobnih problema, obavlja stručno-analitičke poslove, potiče i razvija samopomoć, dobrosusjedsku pomoć, dobrovoljni rad, dobrotvorne i druge djelatnosti, sudjeluje u suzbijanju ovisnosti o alkoholu, drogama i drugim ovisnostima, predlaže mjere unapređenja socijalne politike, predlaže, potiče i usklađuje druge aktivnosti u području socijalne skrbi na lokalnoj razini, sudjeluje u donošenju socijalnog plana za područje jedinice područne (regionalne) samouprave, procjenjuje potrebe korisnika i planira pružanje socijalnih usluga, osigurava razvoj socijalnih usluga u skladu sa socijalnim planom i mrežom socijalnih usluga, prati razvoj standarda kvalitete socijalnih usluga, predlaže unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih standarda, koordinira i provodi aktivnosti u području sprječavanja trgovanja ljudima, nasilja u obitelji, vršnjačkog nasilja i problema ovisnosti putem županijskih koordinatora, organizira i provodi edukacije i superviziju udomitelja, predstavnika obiteljskih domova i stručnih radnika drugih pružatelja socijalnih usluga, provodi i organizira edukacije i superviziju stručnih radnika Centra za socijalnu skrb, provodi i organizira edukacije voditelja, mjere nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi i vodi evidenciju voditelja mjere nadzora, obavlja druge poslove utvrđene zakonom, posebnim propisima i statutom Centra za socijalnu skrb. Centar za socijalnu skrb u sjedištu jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja i poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove koji se odnose na: savjetodavnu uslugu koja se odnosi na brak, roditeljstvo, obiteljske i partnerske odnose, razvoj socijalizacijskih vještina djece i mladih, posebno komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba među djecom i mladima, razvoj komunikacije i tolerancije u mladenačkim i partnerskim odnosima, organiziranje i provođenje edukacije posvojitelja, obiteljsku medijaciju, poticanje i razvoj programa rada u zajednici, volonterskog rada i rada udruga koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva, poticanje i provedbu programskih aktivnosti namijenjenih edukaciji i promidžbi obiteljskih vrijednosti.

Centar za socijalnu skrb Pazin ima jednu podružnicu u Buzetu, a 1. travnja 2015. godine osnovana je još jedna njegova podružnica i to Podružnica Obiteljski centar, sa sjedištem u Puli koji poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove obavlja za područje cijele Istarske županije. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi definirani su korisnici socijalne skrbi koji mogu ostvarivati prava u sustavu socijalne skrbi.

108

Tablica 42: Korisnici socijalne skrbi u Pazinu u 2009. i 2010. godini

Maloljetni korisnici socijalne skrbi u Pazinu GP2009 GP2010 Djeca i mladež prema kojima je primijenjena mjera obiteljsko pravne zaštite

190 142

Djeca i mladež društveno neprihvatljiva ponašanja 30 34 Tjelesno ili mentalno oštećena djeca i mladež 50 48 Psihički bolesna djeca i mladež i ovisnici 2 0 Djeca i mladež u stanju različitih potreba socijalne skrbi

124 131

Prosjek 72 76

Punoljetni korisnici socijalne skrbi u Pazinu GP2009 GP2010

Osobe koje nemaju dovoljno sredstava za život 72 76

Osobe koje nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje

189 193

Osobe društveno neprihvatljiva ponašanja 22 36

Tjelesno ili mentalno oštećene osobe 324 320 Psihički bolesne osobe i ovisnici 130 133 Odrasle osobe u stanju različitih potreba socijalne skrbi

913 847

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

Odlukom o socijalnoj skrbi (Službene novine Grada Pazina broj 19/05, str. 496; 14/09, str. 341; 10/11 – pročišćeni tekst, str. 257; 13/11, str. 326.) utvrđuju se prava iz područja socijalne skrbi koja osigurava Grad Pazin, korisnici socijalne skrbi, te uređuju uvjeti, način i postupak za ostvarivanje tih prava. Novu Odluku o socijalnoj skrbi Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina 7/15) donijelo je Gradsko vijeće Grada Pazina na svojoj sjednici 24. 3. 2015. godine, a stupa na snagu 1. 9. 2015. godine.

Skupine prava koje osigurava Grad Pazin su:

1. pravo na pomoć za podmirivanje troškova stanovanja i u vezi sa stanovanjem (najamnina, električna energija, voda, komunalna naknada, odvoz smeća i zajednička pričuva zgrade),

2. pravo na jednokratnu, privremenu i mjesečnu novčanu pomoć i pomoć u naravi, 3. pravo na pomoć za opremu za novorođenče,

109

4. pravo na pomoć za podmirivanje troškova boravka djeteta u vrtiću i 5. pravo na pomoć za podmirivanje troškova prehrane djeteta u osnovnoj školi.

Tablica 43: Broj korisnika prava iz područja socijalne skrbi

Skupine prava 2011. 2012. 2013. Broj

korisnika Broj

korisnika Broj

korisnika Pravo na pomoć za podmirivanje troškova stanovanja i u vezi sa stanovanjem (najamnina, električna energija, voda, komunalna naknada, odvoz smeća i zajednička pričuva zgrade)

66 37 62

Pravo na jednokratnu, privremeni i mjesečnu novčanu pomoć i pomoć u naravi

270 250 267

Pravo na pomoć za opremu za novorođenče 83 73 81 Pravo na pomoć za podmirivanje troškova boravka djeteta u vrtiću

70 74 62

Pravo na pomoć za podmirivanje troškova prehrane djeteta u osnovnoj školi

71 58 45

Izvaninstitucionalni oblici socijalne skrbi u gradu Pazinu

Osim Centra za socijalnu skrb Pazin i Grada Pazina usluge socijalne skrbi pružaju i Gradsko društvo Crvenog križa Pazin, vjerske udruge i udruge iz područja socijalne skrbi.

Gradsko društvo Crvenog križa Pazin

Veliki broj djelatnosti definiranih Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu provodi na lokalnoj razini Gradsko društvo Pazin. Uz redovite djelatnosti (humanitarna pomoć, dobrovoljno davanje krvi, Služba traženja i prva pomoć) Gradsko društvo Crvenog križa Pazin provodilo je Program Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama na području grada Pazina i općina Cerovlje, Gračišće, Karojbe, Lupoglava, Motovuna, Svetog Petra u Šumi, Tinjana i Žminja, od 1. 8. 2008. do 30. 4. 2014. godine. Odlukom Ministarstva socijalne politike i mladih od 1. 5. 2014. godine prestao se provoditi Program „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“. Od 1. 5. 2014. godine pružaju se socijalne usluge Pomoći u kući i provodi projekt „Unapređenje kvalitete života starijih osoba putem organiziranih dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici na području grada Pazina“.

Pomoć u kući socijalna je usluga koja se odobrava prema procjeni stručne osobe iz Centra za socijalnu skrb (dalje u tekstu: Centar). Korisnici su osobe kojima je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih ili privremenih zdravstvenih promjena, nužno potrebna pomoć druge osobe.

110

Pružatelj socijalnih usluga pomoći u kući od 1. 5. 2014. godine na području grada Pazina i općina Cerovlje, Gračišće, Karojbe, Lupoglava, Motovuna, Sv. Petra u Šumi, Tinjana i Žminja je Gradsko društvo Crvenog križa Pazin. Gradsko društvo Crvenog križa Pazin za 120 korisnika (od toga iz Pazina 59), a od 1. 1. 2015. godine za 85 korisnika (od toga 29 iz Pazina), u okviru socijalnih usluga pomoći u kući provodi sljedeće aktivnosti:

• obavljanje kućnih poslova u domu korisnika (nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrijeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i drugo) – gerontodomaćice

• održavanje osobne higijene u domu korisnika (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba) – gerontodomaćice

• uređenje okućnice i tehnički poslovi u domu korisnika (zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba) – pomoćni radnik.

Kao nastavak dobre prakse provođenja Programa Dnevni boravak Pazin, Gradsko društvo Crvenog križa Pazin od 1. 5. 2014. godine provoditelj je projekta „Unapređenje kvalitete života starijih osoba putem organiziranih dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici na području grada Pazina“. Isti se provodi u prostorijama dosadašnjeg Dnevnog boravka Pazin. Korisnici navedenog projekta su osobe treće životne dobi koje u pravilu žive u samačkim staračkim domaćinstvima na području grada Pazina. Usluge u projektu koristi dnevno dvadesetak korisnika, a utorkom i petkom, zbog održavanja jutarnje tjelovježbe, u aktivnostima sudjeluje od 25 do 30 korisnika. Projekt financira Ministarstvo socijalne politike i mladih i Grad Pazin. Savjetovalište za brak i obitelj Pazin

Savjetovalište za brak i obitelj Pazin djeluje u prostorijama Centra za socijalnu skrb Pazin u Pazinu od rujna 2003. godine. Glavni je cilj Programa rada Savjetovališta: kontinuirana i sveobuhvatna briga o obitelji i njenim članovima, bilo da se radi o redovitoj populaciji, onoj u riziku ili onoj koja već iskazuje problem (narušeni odnosi i komunikacija među bračnim drugovima ili drugim članovima obitelji, mladi u suočavanju s razvojnim, obrazovnim, osobnim i komunikacijskim poteškoćama, s poremećajima u ponašanju, osobe i obitelji koje su suočene s problemom ovisnosti, osobe u kriznim stanjima, invaliditet…), a sve s ciljem da se postigne veći nivo psiho-socijalnog zdravlja, kako pojedinca, tako i čitave obitelji, odnosno da se podigne kvaliteta života u obiteljima, a time i u lokalnoj zajednici.

111

Od osnutka do kraja 2013., točnije od 18. 9. 2003. do 1. 12. 2013., savjetovališnim radom bilo je obuhvaćeno 685 osoba, većina individualnim radom, 42 osobe u paru, 8 kroz grupe maloljetnika i 7 kroz grupu potpore. Preventivnim programima bilo je obuhvaćeno 110 roditelja i 108 adolescenata. U svim projektima i programima Savjetovališta sudjelovale su ukupno 893 osobe.

Najveći broj korisnika usluga Savjetovališta ima prebivalište na području grada Pazina (otprilike 53 %). Ostali dolaze iz susjednih općina: Cerovlja, Tinjana, Karojbe, Gračišća, Lupoglava, Motovuna, Sv. Petra u Šumi, Žminja, Kanfanara, Kaštelira, Vozilići, Kršana i Pićna. Bilo je klijenata i iz drugih gradova: Buzeta, Poreča, Umaga i Novigrada.

Dominantni problemi i poteškoće su:

• podrška i savjetovanje zbog narušenih bračnih/partnerskih i drugih obiteljskih odnosa i komunikacije, te neispunjenih očekivanja

• emocionalne poteškoće djece i mladih, rizična ponašanja i poteškoće u socijalizaciji

• nedoumice i poteškoće u izvršavanju roditeljske uloge.

Program rada Savjetovališta za brak i obitelj Pazin financiraju Istarska županija, Grad Pazin i Općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan.

Poludnevni boravak za osobe s intelektualnim teškoćama

Od ožujka 2015. godine u Pazinu djeluje poludnevni boravak za osobe s intelektualnim teškoćama koje svakodnevno tijekom radnog tjedna okuplja petnaestak korisnika i provodi različite aktivnosti od edukativnih do učenja svakodnevnih vještina s osnovnim ciljem što većeg stupnja samostalnosti.

Program Centra za inkluziju i podrške u zajednici sufinancira Ministarstvo socijalne politike i mladih u okviru trogodišnjeg programa, zajedno s Istarskom županijom, Gradom Pazinom.

Programi/projekti udruga

U području socijalne skrbi u Pazinu djeluje veći broj udruga s različitim aktivnostima koje pridonose većoj kvaliteti života ranjivih skupina, prije svega su to udruge osoba s invaliditetom (Društvo tjelesnih invalida, Udruga gluhih i nagluhih), zatim vjerske udruge, udruge antifašista, boraca i branitelja i druge specifične udruge. Društvo „Naša djeca“ Pazin provodi preventivni program „Pepe i prijatelji“, kojim su obuhvaćeni učenici svih 4., 5. i 6. razreda Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin i Područne škole Trviž i Kašćerga, a od pedagoške godine 2014./2015. obuhvaćena su i djeca vrtićke

112

dobi, no dosad se nije intenzivno radilo s rizičnim skupinama djece s problematičnim ponašanjima.

Kultura

Kulturnom strategijom Grada Pazina za razdoblje od 2012. do 2016. godine definirana je vizija kulturnog razvoja: „Pazin – grad književnosti“. Naime, Pazin je kroz duži dio svoje povijesti bio središte djelovanja uglednih spisatelja i književnih stvaratelja (V. Nazora, V. C. Emina, A. Kalca, B. Milanovića i dr.), a također i privlačna tema književnih djela poznatih domaćih i svjetskih književnika (D. Alighierija, J. Vernea, V. Nazora, F. H. Kiša i dr.). Time je nastala respektabilna književna baština koja, gledano iz današnjice, predstavlja važan dio ukupne kulturne baštine grada i njegova kulturnog identiteta. U minulih petnaestak godina u Pazinu se razvio niz književnih manifestacija prepoznatljivih u širem okruženju („Istrakon“, Međunarodni susret izdavača „Put u središte Evrope“, „Dani Julesa Vernea“, Festival fantastične književnosti i Mjesec hrvatske knjige), i niz institucionalnih oblika potpori kulture knjige, čitanja, i književnosti uživo (Gradska knjižnica, „Kuća za pisce“ – „Hiža od besid“ i udruge koje se bave književnošću). U Pazinu djeluje petnaestak tvrtki, ustanova i udruga koje se u većoj ili manjoj mjeri bave izdavaštvom („Josip Turčinović“ d. o. o., Matica hrvatska, POU, Katedra Čakavskog sabora i dr.), a čak pedesetak autora koji sada žive u Pazinu ili su rodom iz Pazina, u zadnjih je deset godina objavilo samostalnu knjigu. Procjenjuje se da su u razdoblju od 2000. do 2010. godine pazinski nakladnici i autori ukupno objavili više od 150 knjiga. Kao kruna bogatog književnog života u rujnu 2010. godine Pazin je primljen u Međunarodnu organizaciju gradova knjiga – International Organizations of Booktowns (IOB). Gradska knjižnica, kao samostalna ustanova, čiji je osnivač Grad Pazin, djeluje od 2008. godine, a pokriva područje grada Pazina te općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan. Smještena je u Spomen domu. Uz redovnu djelatnost, stalan je domaćin međunarodne pjesničke manifestacije „Goranovo proljeće“, koja se ove godine održava 52. put. Knjižnica je tijekom 2014. godine imala 1.508 korisnika, a u svom knjižnom fondu ima 48.840 knjige i time zadovoljava propisane standarde. Muzej grada Pazina kao samostalna ustanova djeluje od 2008. godine, a od 1996. u sklopu POU-a, odnosno Narodnog sveučilišta. Zadatak je ustanove prikupljanje, čuvanje, izlaganje, stručno i znanstveno obrađivanje i publiciranje kulturno-povijesne i umjetničke baštine Pazina i okolice te galerijska djelatnost. Smješten je u Pazinskom kaštelu sa svoje 4 stalne izložbe („Zvona s istarskih crkava“, „Biskup dr. Juraj Dobrila – život i djelo“, „Pazinština od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka“ i „Pazinski kaštel i bune kmetova u XV. i XVI. stoljeću“),

113

prostorijama za povremene izložbe i polivalentnom dvoranom. Muzej upravlja poučno-pješačkom stazom Pazinska jama. Tijekom 2014. godine stalne i povremene izložbe Muzeja grada Pazina razgledalo je 15.509 posjetitelja (+5,6 % u odnosu na 2013. godinu), a pješačku stazu 6.865 (-9,98 % u odnosu na 2013. godinu). Evidentiran je porast individualnih i grupnih posjeta, dok je smanjen broj organiziranih agencijskih posjeta Kaštela. Po broju posjetitelja po mjesecima izdvajaju se mjesec srpanj (iako je zabilježen smanjen broj posjeta u prvih desetak dana) i naročito kolovoz. Po broju iskazanog interesa slijede rujan, lipanj i svibanj. Agencijski posjeti bili su uglavnom koncentrirani na proljeće (radi se u većini o školskim grupama) i na jesen.

Kao jedan od sudionika u društvenom razvoju zajednice, na području Pazina djeluje i POU, čiji je osnivač Grad Pazin i u sklopu kojeg, od 2013. godine, djeluje kino te se odvijaju brojna kulturna događanja i obrazovne aktivnosti. Ustanova je smještena u Spomen domu, građevini koja simbolizira jedan od najznačajnijih datuma u istarskoj povijesti – sjećanje na dan 25. 9. 1943., kada je donesena odluka o pripojenju Istre Hrvatskoj. Pazinsko kino jedan je od 28 učesnika projekta digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača, koji se provodi uz potporu Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog centra. Tijekom 2014. godine u Spomen domu prodano je više od 8.300 kino ulaznica i održano je 13 kazališnih predstava.

POU, kroz vlastitu programsku produkciju, već dvadesetak godina kontinuirano organizira i razvija programe regionalne prepoznatljivosti u kojima participira veliki broj sudionika iz svih krajeva Istre i šire. To su susret pjevačkih zborova djece i mladeži „Mali kanat“, SKAGI – Susret kazališnih amaterskih grupa Istre, revija modernog plesa „Istra pleše“, pjevački festival mladih „All you need is love“, ljetni glazbeni ciklus „Classic In Kaštel“, lokalne i središnje smotre narodne glazbe i plesa Istre. U sklopu POU-a djeluje Baletni i plesni studio i to gotovo 30 godina. Polaznice su djevojčice predškolske i osnovnoškolske dobi. POU je vrlo aktivan član kulturne scene grada. Etnografski muzej Istre županijska je ustanova koja svojim značajem prelazi okvire grada Pazina, a od 2002. godine matična je ustanova za etnografske muzeje, odjele i zbirke šireg područja sjevernog Jadrana. Područje istraživanja Muzeja je svakodnevni život: odijevanje, gospodarstvo, dječje igre, glazba, prehrana, vjerovanja, stanovanja, folklora, multikulturalnog preplitanja i suvremenih kulturnih fenomena. Državni arhiv u Pazinu državna je ustanova nadležna za obavljanje arhivske djelatnosti na području Istarske županije koja se bavi organizacijom znanstvenih skupova, radionica za osnovne i srednje škole te fakultete, javnih predavanja, izložbi, izdavačkom djelatnosti i dr. Ima izvanredni turistički potencijal (npr. istraživanje rodoslovlja, istraživanje i tumačenje povijesti te kulturne materijalne i nematerijalne baštine). Iako radnim vremenom nije pristupačan turističkoj ciljanoj grupi, Arhiv je tijekom 2014. godine posjetilo 2.170 osoba.

114

U Pazinu djeluje veći broj udruga u kulturi koje svojim aktivnostima značajno obogaćuju kulturu grada Pazina, među kojima se posebno ističu pojedine udruge („Albus“, „Veliki i mali čovjek“ te „TradInEtno“), kao nositelji i organizatori kulturnih manifestacija, poput festivala „Istrakon“, „TradInEtno“ i „Sedam dana stvaranja“.

Posebna pozornost pri unaprjeđenju kulturnog života grada mora se usmjeriti na edukaciju stanovnika, posebice mladih, podizanje razine svijesti o kulturi grada i motiviranje građana za sudjelovanje u kulturnom životu grada, te povezivanje kulture i kulturne baštine s turizmom.

Sport

Krovna organizacija sporta na razini Grada je Zajednica sportskih udruga Grada Pazina kao dio Saveza sportova Istarske županije. Cilj je Zajednice da svojim djelovanjem doprinosi:

1) razvitku i promicanju sporta na području grada Pazina, 2) poticanju vrhunskog sportskog stvaralaštva i stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih sportskih dometa, 3) razvitku sportskih aktivnosti djece i mladeži, te sportsko-rekreacijskih aktivnosti građana i invalidnih osoba, 4) promicanju odgojnih funkcija sporta, fair playa, razumijevanja, tolerancije i odgovornosti kroz bavljenja sportom i 5) širenju olimpijskih ideala i jačanju olimpijskog pokreta.

Prema evidenciji Zajednice sportskih udruga u gradu trenutno djeluje 35 sportskih udruga i klubova. Izvor: Grad Pazin, www.pazin.hr/zajednica-sportskih-udruga-grada-pazina/ Sportske udruge financiraju se putem pravilnika u kojima dominira ekipni tip sporta (nogomet, košarka, rukomet, odbojka i boćanje). Ekipni sportovi postižu dobre rezultate na županijskom i regionalnom nivou, uz izuzetak boćanja i košarke (u mlađim kategorijama) koje su zapažene na nacionalnom nivou. Sve udruge ekipinih sportova intenzivno rade s velikim brojem djece u svrhu odgoja, igre i razvijanja sportskog ponašanja. Postoji i nekoliko privatnih inicijativa na području sporta i rekreacije – na području grada djeluje 7 aerobik grupa te se odvijaju sportske aktivnosti za djecu i dr.

115

Osim Zajednice, u svibnju 2014. godine osnovano je trgovačko društvo „Pazin Sport“ d. o. o. čija je osnovna zadaća upravljanje novom školsko, gradskom i sportskom dvoranom i boćalištem, kao i organizacija i podrška sportskih aktivnosti. Projekt izgradnje školsko-gradske sportske dvorane od važnosti je za GSŠJD, Osnovnu školu Vladimira Nazora, pa tako i za pazinski sport. Sportska dvorana površine je 3.500 kvadratnih metara i ima višenamjensku funkciju – za odvijanje kulturnih, javnih i drugih priredbi. U dvorani se redovito održava nastava tjelesnog odgoja osnovne i srednje škole, a svakodnevno je koriste i sportski klubovi. Utakmice i turniri održavaju se redovito. Dvorana se koristi i za sajmene priredbe (manifestacija „Dani meda“) i slično. Ostale sportske građevine na području Pazina su Boćarski dom, dvorana Osnovne škole Vladimira Nazora i dvorana Pazinskog kolegija, dok se u okolnim naseljima nalazi još tridesetak sportskih objekata, uglavnom boćališta i igrališta. Stručna i znanstvena ispitivanja dokazala su da bavljenje sportom, rekreativno, amaterski, a djelomično i profesionalno, ima pozitivan učinak na zdravlje populacije. S obzirom na podatke o zdravstvenom stanju stanovništva grada Pazina, odnosno činjenici da su najčešći uzroci smrti cerebrovaskularne bolesti i ishemijske bolesti srca te da veliki broj djece pati od preuhranjenosti, valja naglasiti da je sport i rekreacija područje na kojem je sigurno potrebno dalje i bolje raditi, tako da se uz osiguranu potrebnu javnu infrastrukturu posebna pozornost posveti edukaciji sportskih voditelja i trenera, s naglaskom na radu s djecom i mladima.

9. CIVILNO DRUŠTVO

Poticanje razvoja civilnog društva put je izgradnje dobrog društva i kvalitetne lokalne zajednice, kako su organizacije civilnoga društva (dalje u tekstu: OCD) jedne od onih koje svojim pozitivnim pristupom problemima zajednice doprinose općem dobru. Tijekom 2013. godine sredstvima iz gradskog proračuna financirane su aktivnosti sedamdeset (70) udruga. Najveći broj čine udruge iz područja sporta i rekreacije (34), zatim slijede udruge iz područja socijalne skrbi i zdravstva (15), udruge iz područje kulture (10), udruge nacionalnih manjina, iz područja prirode i strukovne udruge (6) te udruge djece i mladih (6). Osim redovnih aktivnosti udruge su se uključile i u organizaciju programa gradskih manifestacija (proslava Prvog maja, Dana grada, Rima i Rujanskih svečanosti) i čine posebno važan segment društvenog života grada Pazina.

116

Grad Pazin je za udruge u 2013.godini izdvojio ukupno 1.878.665,97 kuna. Udruge koje djeluju u gradu Pazinu i koje Grad financira dotacijama i sponzorstvima iz gradskog proračuna koriste i druge izvore financiranja za provođenje svojih aktivnosti, kao što je financiranje od strane drugih gradova i općina, Istarske županije, raznih ministarstva i zaklada, ali i sponzorstava, vlastitih sredstava i članarina te ostalih izvora financiranja. Udio Grada Pazina u ukupnim izvorima financiranja udruga iznosi 30,21 %. Temeljem Prijedloga prenamjene prostora bivše vojarne „Veli Jože“ u Pazinu, koji je usvojen u prosincu 2007. godine, u proteklih nekoliko godina veći broj udruga kojima su dodijeljeni prostori u Ulici 154. brigade Hrvatske vojske uložio je značajna sredstva i mnogo sati dobrovoljnog rada te oplemenio dodijeljene prostore. U bivšim vojnim objektima svoje su mjesto pronašli te provode svoje aktivnosti: Društvo „Naša djeca“, Društvo tjelesnih invalida Pazin, Klub mladih Pazin, Udruga branitelja Domovinskog rata Pazinštine, Karate klub „Sensei“, Udruga „Yama“, Folklorno društvo Pazin, Limena glazba Pazin, Lovačka udruga „Vepar“, Mountain bike klub „Istra“, Biciklistički klub „Puris – Kamen – Kroz Hrvatsku“ i udruga MC „Indians“. Procjenjujemo da je dosada uređeno, opremljeno i privedeno funkciji više od 800 kvadratnih metara korisnog prostora kojeg brojni članovi udruga i drugi korisnici koriste u svom radu. Nažalost, okoliš zgrada je neuređen, a poseban problem predstavlja cesta unutar prostora bivše vojarne koja je za vrijeme korištenja vojarne zbog kretanja tenkova značajno oštećena i nije u međuvremenu obnavljana, pa je glavna zapreka kretanju osoba i vozila, a naročito predstavlja problem osobama s ograničenom sposobnošću kretanja. Tablica 44: Prikaz izdvajanja iz gradskog proračuna za programe i projekte udruga u 2012. i 2013. godini

PODRUČJE 2012. 2013. Razlika 2013./12.

Razlika 2013./12.

(%)

2013. – udio u ukupnom iznosu financiranja prema područjima

2013. – broj udruga po područjima

2013. – udio udruga po područjima

(%) ( %) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Odgoj i obrazovanje

112.712,62 102.637,82 -10.074,80 -8,94 5,46 6 8,57

Kultura 291.212,00 187.051,62 -104.160,38 -35,77 9,96 10 14,29

Ostale udruge 35.200,00 37.200,00 2.000,00 5,68 1,98 5 7,15

Socijalna skrb i zdravstvo

512.567,75 656.091,64 143.523,89 28,00 34,92 15 21,43

Sport i rekreacija

994.720,99 895.684,89 -99.036,10 -9,96 47,68 34 48,56

UKUPNO 1.946.413,36 1.878.665,97 -67.747,39 -3,48 100 70 100

117

Kada se promatra financiranje udruga iz proračuna Grada Pazina u 2013. godini uočava se blagi trend smanjenja izdvajanja financijskih sredstava u odnosu na 2012. godinu i to u prosjeku za 3,48 %. Prema područjima najveći udio financiranja odnosi se na udruge u sportu i rekreaciji (47,68 %), zatim slijede udruge u području socijalne skrbi i zdravstva (34,92 %), udruge u području kulture (9,96 %), udruge u području odgoja i obrazovanja (5,46 %) i ostale udruge (1,98 %). Udruge kao segment sve više rastućeg civilnog sektora mogu biti pokretači cjelokupnog društvenog života u našoj lokalnoj zajednici.

Tablica 45: Ostvareni prihodi udruga u 2013. godini – prema područjima i izvorima prihoda

IZVOR/ udruga:

Ukupno odgoj i obrazovanje

Udio (%)

Ukupno kultura

Udio (%)

Ukupno ostali

Udio (%)

Ukupno socijala i zdravstvo

Udio (%)

Ukupno sport

Udio (%)

Ukupno ulaganje u udruge

Udio (%)

Prijenos iz 2012.

4.750,00 1,15 0 0,00 0 0,00 683,00 0,02 27943,15 2,59 33.376,15 0,54

Grad Pazin 102.637,82 24,84 187.051,62 30,41 37.200,00 3,76 656.091,64 21,04 895.684,89 82,91 1.878.665,97 30,21

Općine 106.817,50 25,85 11.800,00 1,92 47.450,00 4,79 579.934,25 18,59 0 0,00 746.001,75 12,00

Županija 27.714,62 6,71 156.600,00 25,46 268.300,00 27,09 498.000,00 15,97 41.000,00 3,80 991.614,62 15,95

Ministarstva 66.000,00 15,97 30.000,00 4,88 0,00 0,00 875.056,45 28,06 0 0,00 971.056,45 15,62

Sponzorstva 29.922,69 7,24 98.991,00 16,09 42.815,00 4,32 86.715,54 2,78 111.390,00 10,31 369.834,23 5,95

Članarine 45.980,00 11,13 13.500,00 2,19 26.510,00 2,68 56.869,00 1,82 0 0,00 142.859,00 2,30

Vlastiti prihodi

26.467,90 6,41 50.860,02 8,27 35.815,00 3,62 45.748,00 1,47 320,56 0,03 159.211,48 2,56

Pasivna kamata banke

0 0,00 0 0,00 132,7 0,01 72,46 0,00 0 0,00 205,16 0,00

Ostalo - 2.907,05 0,70 66.312,00 10,78 532.123,54 53,73 319.827,45 10,25 4.000,00 0,37 925.170,04 14,88

UKUPNO 413.197,58 100 615.114,64 100 990.346,24 100 3.118.997,79 100 1.080.338,60 100 6.217.994,85 100

Kao što se može vidjeti iz Tablice 45, Grad Pazin, u odnosu na ostale izvore financiranja, sufinancirao je udruge u 2013. godini u iznosu od 1.878.665,97 kuna. Od toga s najvećim udjelom Grad Pazin podupire udruge u sportu i rekreaciji s 895.684,89 kuna (82,91 %). Za udruge u kulturi Grad Pazin, u odnosu na ostale izvore financiranja, izdvaja 187.051,62 kuna (30,41 %), slijede udruge u području socijalne skrbi i zdravstva koje Grad sufinancira sa 656.091,64 kuna (21,04 %), djece i mladih sa 102.637,82 kuna (24,84 %), te ostale udruge s 37.200,00 kuna, odnosno s udjelom od 3,76 % u odnosu na sve izvore financiranja. U svijetu se sve više zapaža trend povećanja zapošljavanja kroz neprofitni sektor te je Grad Pazin kroz projekt Društvenog centra „Veli Jože“ napravio veliki korak. Rješenjem sustava grijanja, Centar bi mogao prerasti u potencijalni edukativni centar namijenjen formalnim

118

edukacijama, uz suradnju s Veleučilištem, ali i neformalnim edukacijama, u suradnji s civilnim sektorom. U financiranju je potrebno podržati one udruge koje se trude razvijati svoje financijske kapacitete i ojačati svoju financijsku poziciju, koje kontinuirano prijavljuju nove projekte i pribavljaju sredstva i iz drugih izvora, te intenzivirati edukacije i informiranje ciljano prema udrugama kojima nedostaju potrebna znanja i vještine za prijavu na regionalne, nacionalne i međunarodne projekte. U 2014. godini osnovan je Odbor za koordinaciju suradnje Grada Pazina i OCD-a, sa 7 članova, od čega 5 predstavnika OCD-a odabranih putem javnog poziva (svako područje djelovanja ima 1 predstavnika) te 2 člana iz Grada Pazina. Zadaća je Odbora uključivanje OCD-a u izradu Pravila o kriterijima za financiranje aktivnosti, projekata i programa OCD-a, kao i razvijanje prakse povjeravanja gradskih programa javnih potreba udrugama grada Pazina, čime se doprinosi razvoju lokalne zajednice i civilnog društva. U 2014. godini napravljen je značajan iskorak donošenjem Pravilnika o postupku i kriterijima dodjele financijskih potpora za programe javnih potreba Grada Pazina u području društvenih djelatnosti („Službene novine Grada Pazina“ broj 29/14), na osnovu kojeg je objavljen javni poziv udrugama, uključujući obrasce za prijave, upute za prijavitelje te kriterije procjenjivanja, prihvaćanja i uključivanja u proračun za 2015. godinu s osnovnim ciljem poticanja i dostizanja veće kvalitete i usklađenosti s prioritetima u području društvenih djelatnosti grada Pazina. Na području grada Pazina djeluju sljedeće udruge: ODGOJ I OBRAZOVANJE

− Društvo „Naša djeca“ Pazin, Katoličko društvo prosvjetnih djelatnika Istre mons. Antuna Heka, Radioklub Pazin i udruga „VocalIstra“.

SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO − Biskupski caritas Porečko-pulske biskupije, Društvo „Josip Broz Tito“ Pazin, Društvo

tjelesnih invalida, Dijabetička udruga Istarske županije Pula – Podružnica Pazin, Gradska udruga umirovljenika Pazin, Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Pazin, Hrvatski časnički zbor Grada Pazina, Hrvatska gorska služba spašavanja, Klub liječenih alkoholičara, Sindikat umirovljenika Hrvatske – Podružnica Pazin, Udruga „Agropadova“, Udruga antifašista Pazin, Udruga gluhih i slijepih Pazin, Udruga „HappyEnd“ za sve ranjene i napuštene životinje, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Pazinštine i Udruge sv. Vinka Paulskog i Konferencija sv. Jurja Pazin.

119

KULTURA − udruga „Albus“, Društvo likovnih stvaratelja, Folklorno društvo „Pazin“, Hrvatsko

katoličko mladenačko društvo „Seljačka sloga“ Trviž, Istarsko arhivističko društvo, Katedra čakavskog sabora za povijest Istre, Klapa „Bukaleta“, Limena glazba Pazin, Matica hrvatska – Ogranak Pazin, Mješoviti pjevački zbor „Roženice“, udruga „TradInEtno“, udruga „Vela Traba“ i „Veliki i mali čovjek“.

SPORT

− Atletski klub Pazin, Automoto klub „Kroz Hrvatsku – Puris – Kamen“; Biciklistički klub MTB Istra, Boćarski klub „Trio“, Boćarski savez Grada Pazina, Boćarski klub „Kamen“ Pazin, Boćarski klub „Istracommerce“, Kickboxing klub „Predator“, Golf klub „Pazin“, Hrvatski nogometni klub „Trviž“, Istra racing team, Karate klub „Sensei“ Pazin, Konjički klub „Soko“, Košarkaški klub „Ghia staff“ Pazin, Malonogometni klub „Novo naselje“ Pazin, Malonogometni klub „Slap“ Butoniga, Malonogometni klub „Setum" Stari Pazin, Malonogometni klub „Ruhci“, Nogometni klub „Pazinka“, Nogometni klub „Pazin Veterani“, Nogotenis klub „Ruhci“, Planinarsko društvo „Pazinka“, Rukometni klub „Pazin“, udruga „Roxy Dance“, Sportsko društvo „Lindar“, Sportsko društvo „Trickeri“, Sportsko penjački klub „Hiperaktiv“, Športsko ribolovno društvo „Pazinčica“, Sportsko rekreacijsko društvo „Sport4+“, Stolnoteniski klub „Pazin“, Športsko rekreativni klub „Vita“ Pazin, Šahovski klub „Lovac“, Teniski klub Pazin, Ženski odbojkaški klub „Pazin“ i Ženski košarkaški klub „Pazin“.

OSTALA PODRUČJA DJELOVANJA

− Istarski mikrološko-gljivarski savez, udruga „IstraMet“, Speleološko društvo „Istra“ Pazin, udruga „Synergia“, Udruga pčelara „Lipa“ Pazin, Udruga za održivo življenje „5R“, udruga „Yama“ – centar integrativne transformativne prakse i Zajednica Talijana.

Izvor: Grad Pazin, http://www.pazin.hr/kultura/civilno-drustvo/popis-udruga/

10. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Poslovi i zadaci gradske uprave obavljaju se u okviru nadležnosti i područja rada upravnih tijela osnovanih Odlukom o ustrojstvu gradske uprave Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina, br. 31/09 i 29/11) i to kako je prikazano na grafikonu.

120

Gradonačelnik

Ured Grada Upravni odjel za gospodarstvo,

financije i proračun

Upravni odjel za komunalni sustav,

prostorno uređenje i graditeljstvo

Odsjek za pravne poslove i imovinu

Upravni odjel za samoupravu, upravu

i društvene djelatnostii

Zamjenici Gradonačelnika

Služba za unutarnju reviziju

Grafikon 23: Organizacija gradske uprave

Izvor: Službene novine Grada Pazina, br. 31/09 i 29/11)

Ured Grada obavlja stručne, pravne, administrativne, savjetodavne i protokolarne poslove u vezi s radom Gradonačelnika i njegovih zamjenika, Gradskog vijeća Grada Pazina, radnih tijela Gradonačelnika i Vijeća, poslove javne nabave, te pravne, pomoćne, tehničke i druge poslove u vezi s tiskanjem, objavljivanjem i izdavanjem Službenih novina Grada Pazina i Općina, u skladu s posebnim Sporazumom.

Upravni odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti obuhvaća sljedeća područja: odgoj i obrazovanje, kultura, socijalna skrb i zdravstvo, sport i rekreacija, civilno društvo, mjesna samouprava i pisarničke i arhivske poslove.

Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proračun prati gospodarske aktivnosti i stvara uvjete za unapređenje gospodarstva, poticanje poduzetničkih poslova i korištenja kapaciteta u gradskom vlasništvu, izrađuje potrebne studije i analize iz gospodarskih i poduzetničkih odnosa, priprema, prati i izvršava odluke, opće i pojedinačne akte iz djelokruga financija, proračuna i računovodstva, priprema, prati izvršenje gradskog proračuna s pojedinačnim proračunima korisnika, priprema izvješća o izvršenju gradskog proračuna, obavlja obračun plaća i drugih primanja djelatnika i namještenika tijela gradske uprave, priprema analize i izvješća o poslovanju i vodi postupak prisilne naplate.

121

Nadležnost Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo obuhvaća osobito sljedeća područja: izrada i/ili izmjena važećih dokumenata prostornog uređenja, pribavljanje potrebne dokumentacije i projekata radi ishodovanja akata za gradnju građevina od interesa za Grad Pazin, izdavanje akata vezanih uz gradnju, briga o upravljanju, građenju i održavanju nerazvrstanih cesta, obavljanje poslova zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, provođenje poslova komunalnog redarstva, poslova vezanih uz gradnju i održavanje komunalnih objekata i uređaja komunalne infrastrukture te obavljanje imovinsko-pravnih poslova iz djelokruga gradske uprave.

U Gradu Pazinu zaposlene su 36,5 osobe (jedna osoba na pola radnog vremena). Svi zaposlenici prate propise, opće akte i stručnu literaturu, usavršavaju se sukladno utvrđenim nadležnostima pojedinih radnih mjesta te jačaju svijest o osobnoj i profesionalnoj odgovornosti, savjesnosti i učinkovitosti, te pravilnoj primjeni općih propisa. Predlažu opće akte i sudjeluju u radu izvršnog i predstavničkog tijela vlasti te njihovih radnih tijela, sve u interesu građana. Pravila postupanja i ponašanja zaposlenika, njihova nadležnosti, poslovi i radni zadaci definirani su sljedećim općim aktima:

• Etičkim kodeksom Gradske uprave (Službene novine Grada Pazina, br. 3/12) • Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Pazina (Službene novine Grada

Pazina, br. 3/12., 1/13. i 46/14.) • Odluka o ustrojstvu gradske uprave Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina, br.

31/09 i 29/11).

Važan preduvjet funkcioniranja gradske uprave financijska su sredstva, odnosno proračun. Proračun je temeljni financijski dokument u kojem su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici te svi izdaci i rashodi. Proračun Grada Pazina za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu donijete su 18. 12. 2014. godine. Glavne kategorije i planirane veličine prikazane su u sljedećoj tablici:

Tablica 46: Glavne proračunske kategorije 2015. – 2017.

OPIS Plan 2015. Projekcija 2016. Projekcija 2017.

PRIHODI POSLOVANJA 66.903.945,00 71.074.945,00 65.074.945,00 PRIHODI OD PRODAJE NEFIN. IMOVINE 6.550.000,00 5.550.000,00 3.550.000,00 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA

1.750.000,00 1.750.000,00 1.750.000,00

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 75.203.945,00 78.374.945,00 70.374.945,00 RASHODI POSLOVANJA 55.536.384,00 50.681.384,00 51.550.384,00 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

13.510.236,00 21.811.236,00 13.166.236,00

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMA

3.826.000,00 3.826.000,00 3.556.000,00

122

UKUPNI RASHODI I IZDACI 72.872.620,00 76.318.620,00 68.272.620,00

Prihodi za 2015. godinu planirani su u iznosu od 75.203.945,00 kuna, a pobliže su prikazani u sljedećoj tablici:

Tablica 47: Prihodi poslovanja Grada Pazina

Prihodi poslovanja 66.903.945,00

Prihodi od poreza 17.236.065,00

Porez i prirez na dohodak 15.031.065,00 Porezi na imovinu 1.120.000,00 Porezi na robu i usluge 1.085.000,00 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 36.241.880,00 Pomoći od inozemnih vlada 220.000,00 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 15.617.086,00 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 12.170.000,00 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 8.234.794,00 Prihodi od imovine 2.822.000,00 Prihodi od financijske imovine 12.000,00 Prihodi od nefinancijske imovine 2.810.000,00

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 9.337.000,00

Upravne i administrativne pristojbe 863.000,00 Prihodi po posebnim propisima 1.510.000,00 Komunalni doprinosi i naknade 6.964.000,00 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 875.000,00 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 875.000,00 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 392.000,00 Kazne i upravne mjere 60.000,00 Ostali prihodi 332.000,00 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.550.000,00 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 5.000.000,00 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 5.000.000,00 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.550.000,00 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 1.550.000,00 Primici od zaduživanja 1.750.000,00

SVEUKUPNO (PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNA) 75.203.945,0

0

Rashodi i izdaci za 2015. godinu planirani su u visini od 72.872.620,00 kuna, a prema vrstama rashoda prikazani su u Tablici 48.

Tablica 48: Rashodi poslovanja Grada Pazina

Rashodi poslovanja 55.536.384,00 Rashodi za zaposlene 17.879.186,00

123

Materijalni rashodi 23.239.698,00 Financijski rashodi 952.000,00 Subvencije 297.000,00 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 20.000,00 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 1.173.000,00 Ostali rashodi 11.975.500,00 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 13.510.236,00 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 701.000,00 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 11.559.236,00 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 1.250.000,00 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 3.826.000,00

SVEUKUPNO (PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNA) 72.872.620,00

Grafikon 24: Rashodi i izdaci proračuna raspoređeni po upravnim odjelima gradske uprave

Tablica 49: Najvažniji planirani kapitalni projekti Grada Pazina u 2015. godini

Program selektivnog prikupljanja otpada 7.340.000,00

Dogradnja dječjeg vrtića 4.600.000,00

Program energetske učinkovitosti 2.755.000,00

Razvoj gospodarskih zona 2.200.000,00

Proširenje groblja Pazin 1.450.000,00

Gradnja nerazvrstanih cesta 1.210.000,00

Uređenje Parka Narodnog ustanka 1.060.000,00

Uređenje Trga slobode 910.000,00

2.937.630,00 kn

15.254.997,00 kn

24.453.337,00 kn

29.981.855,00 kn

244.801,00 kn

URED GRADA, 4.03%

UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO,

FINANCIJE I PRORAČUN,

20.93%

UPRAVNI ODJEL ZA SAMOUPRAVU,

UPRAVU I DRUŠTVENE

DJELATNOSTI, 33.56%

UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNI

SUSTAV, PROSTORNO UREĐENJE I

GRADITELJSTVO, 41.14%

SLUŽBA ZA UNUTARNJU

REVIZIJU, 0.34%

124

Projekt „Inspirit Fantasy park“ 850.000,00

Građevine za javnu odvodnju 822.000,00

11. MEĐUREGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA

 

U cilju razvijanja prijateljskih odnosa, širenja poznanstva, unapređenja međusobne suradnje i jačanja uzajamnog poštovanja i uvažavanja između svojih građana, institucija i gospodarskih subjekata, potpisane su odluke o bratimljenju i uspostavljanju suradnje:

§ Odluka o bratimljenju Grada Pazina i općine Firenzuola (Republika Italija) (SN broj 11/98)

§ Odluka o bratimljenju Grada Pazina (Republika Hrvatska) i Općine Scanzano Jonico (Republika Italija) (SN broj 3/11)

§ Odluka o uspostavljanju suradnje između Grada Pazina i Opštine Gevgelija (SN broj 28/13).

Lokalna akcijska grupa “Središnja Istra”

Grad Pazin je u prosincu 2010. godine zajedno s Općinama Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan (članicama Lokalne akcijske grupe) osnovao udrugu Lokalna akcijska grupa „Središnja Istra“ (dalje u tekstu: LAG), čime je učinjen važan korak za razvoj ruralnog dijela središnje Istre prema načelima EU-a. LAG „Središnja Istra“ upisan je u Registar udruga Republike Hrvatske 4. 5. 2012. godine. Osim JLS-a, članice LAG-a su: javna poduzeća te škole, dječji vrtići, udruge civilnog društva, poduzeća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (dalje u tekstu: OPG) s područja LAG-a. Članicom može postati svaki zainteresirani subjekt smješten na području LAG-a „Središnja Istra“. LAG je osnovan radi promicanja zajedničkih interesa i međusobne suradnje članica LAG-a na unapređivanja ukupnog gospodarskog i društvenog razvitka ruralnog područja, jedinstvenog zagovaranja interesa lokalne samouprave razvijanjem sinergije i umrežavanjem svih dionika kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja, te drugih aktivnosti za poboljšanje životnih i radnih uvjeta. LAG „Središnja Istra“ obuhvaća područje površine 535,37 kvadratnih metara i broji 65 naselja sa 17.849 stanovnika (Popis stanovništva iz 2011. godine). Dana 5. 7. 2013. godine potpisan je ugovor između LAG-a „Središnja Istra“ i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: APPRRR) o dodjeli

125

sredstava iz IPARD programa 2007. – 2013., kojim je LAG-u „Središnja Istra“ odobren maksimalan iznos potpore u iznosu 900.000,00 kuna za financiranje troškova unutar provedbe Mjere 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“.

Najznačajnije karakteristike područja LAG-a „Središnja Istra“ su bogata raznolikost unutrašnjosti Istre: prirodna i kulturna te osebujna tradicija. Upravo zbog svojih prirodnih resursa i sjecišta trgovačkih puteva, na području se nalaze brojni zaštićeni lokaliteti graditeljske baštine. Ugodna klima i očuvana priroda i danas privlači veliki broj posjetitelja i predstavlja ugodno okruženje za življenje.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (dalje u tekstu: HGK) u 2011. godini na području koje obuhvaća LAG „Središnja Istra“ aktivno je djelovalo 410 trgovačkih društava, uglavnom malih (405). Najveći broj bavio se trgovinom (110), prerađivačkom industrijom (87), građevinarstvom (64) te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (49).

Na području LAG-a „Središnja Istra“ djelovalo je 805 obrtnika, od čega se njih 110 bavilo proizvodnim djelatnostima, a ostali uslužnom djelatnošću.

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava krajem 2012. godine bilo je upisano 1.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Izvor: LAG, http://lag-sredisnjaistra.hr/

EU PROJEKTI

Uz pomoć sredstava iz EU fondova i drugih vanjskih izvora financiranja, Grad Pazin je realizirao nekoliko projekata: Izgradnja školsko-gradske sportske dvorane

Nova dvorana otvorena je u rujnu 2014. godine. Dvorana je multifunkcionalna, ukupne površine oko 3.500 kvadratnih metara, za 600 posjetitelja. Sadrži malonogometno, košarkaško, odbojkaško i rukometno igralište, ugostiteljski prostor i manju polivalentnu dvoranu za sportsku rekreaciju, borilačke sportove, ples i sl. Investicija je vrijedna preko 38 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova sufinancira s 9.890.000,00 kuna nepovratnih sredstava, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 1.999.000,00 kuna, također nepovratnih sredstava. Preostali iznos osiguran je putem dugoročnog kredita kojeg će otplaćivati Grad Pazin i Istarska županija.

126

Izgradnja pretovarne stanice Jelenčići V

Završena je I faza sanacije odlagališta komunalnog otpada Jelenići V, u vrijednosti oko 2,7 milijuna kuna, od čega 40 % sufinancira Fond za zaštitu okoliša, a preostalih 60 % Grad Pazin. Izgradnja kolektora fekalne kanalizacije “Stari Pazin” – glavni kolektor i kućni priključci

Projekt je proveden tijekom 2012. i 2013. godine sredstvima iz IPARD programa u iznosu od 2,66 milijuna kuna. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosila je oko 3,7 milijuna kuna (bez PDV-a). Radovi su započeti u svibnju 2012., a krajem 2013. godine kolektor je predan na upravljanje ekonomskom operateru – gradskom komunalnom poduzeću. Ukupna duljina izgrađene kanalizacijske mreže je 3.273 metara. Izgrađen je suvremeni kanalizacijski sustav s mehaničkim i biološkim pročišćavanjem otpadnih voda, na koji su priključena sva domaćinstva u naselju Stari Pazin i nekoliko obrta i tvrtki. Sufinanciranje korištenja OIE-a i poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada

U 2013. godini, uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sufinancirano je korištenje OIE-a u kućanstvima (obiteljske i višestambene kuće) i povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Sufinancirana je dobava i ugradnja opreme koja povećava energetsku učinkovitost u 39 kućanstava. Projekt “Archeo.S.”

Projekt „Archeo.S.“ akronim je projekta punog naziva „System of the Archaeological Sites of the Adriatic Sea“, sufinanciranog u sklopu programa IPA Adriatic CBC 2007. – 2013. Na tom je projektu Grad Pazin sudjelovao kao projektni partner, zajedno s institucijama: vodećim partnerom – Konzorcijem „Teatro Pubblico Pugliese“ (Bari, Italija); Gradom Fier (Albanija); Gradom Igoumenitsa (Grčka); Fondacijom gradova teatra – Teatro stabile delle Marche (Ancona, Italija) i Regijom Abruzzo (Italija). Projekt se provodio 30 mjeseci, od 1. 4. 2010. do 31. 8. 2013. Financijska vrijednost projekta iznosila je 2.995.000,00 €, od čega je udio od 85 % sufinanciran iz Programa IPA Adriatic CBC, dok su partnerske institucije financirale 15 % ukupne vrijednosti projekta. Gradu Pazinu je za realizaciju planiranih aktivnosti bilo namijenjeno 300.000 €, a iz sredstava

127

predpristupne pomoći 85 % (255.000 €). Preostali iznos od 45.000 € pokrio se iz vlastitih proračunskih sredstava. Cilj projekta „Archeo.S.“ bio je prevladavanje problema vezanih za promociju kulturne baštine i poboljšanje kulturne politike te razvoja teritorija, poticanje lokalne politike na razvoj inovativnih načina upravljanja kulturnom baštinom te promicanje kulturnih aktivnosti kao instrumenta za promociju kulturnih dobara i općenito održivi razvoj teritorija. Projekt je polazio od toga da na teritorijalnim cjelinama koje su bile uključene u projekt, postoje kulturna dobra, od iznimnog povijesnog i kulturnog značaja, koja su često nedovoljno promovira. Njihov razvoj i promocija mora biti snaga na putu gospodarskog i socijalno održivog razvoja regija u jadranskom području, kao i prilika za otvaranje mnogobrojnih kvalificiranih i stručnih radnih mjesta. U sklopu projekta uspješno su realizirane aktivnosti: stvaranje integrirane mreže kulturnih dobara na području uz Jadransko more; plan upravljanja kulturnim dobrima na područjima partnera u projektu; realizacija 8 produkcija i 5 umjetničkih sezona na kulturno-povijesnim lokalitetima partnera u projektu. Projekt je Gradu Pazinu pružio bitno iskustvo i reference za daljnje kandidature, a u okviru projekta podignuta je kvaliteta programa festivala „Sedam dana stvaranja“ te „TradInEtno“, a izvedeni su i manji radovi na infrastrukturi Muzeja (oborinska odvodnja i panična rasvjeta). U tijeku je provedba sljedećih projekata: Projekt “Pazi(n) proračun!”

Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda – Razvoja ljudskih potencijala u visini 85 % od ukupne vrijednosti, koja iznosi 69.243,45 €. Nositelj projekta je udruga „Gong“ (www.gong.hr). Partneri su Grad Pazin (više na: www.pazin.hr) i Društvo „Naša djeca“ Pazin (više na: www.dnd-pazin.hr), a suradnici Institut za javne financije i Udruga gradova. Ciljevi su projekta jačanje kapaciteta svih uključenih partnera i drugih lokalnih dionika, a posebice građana, u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini, s ciljem povećanja kvalitete javnih politika i razine dobrog upravljanja u JLS-ima kroz mehanizme civilnog dijaloga za održivu participativnu demokraciju. Grad Pazin očekuje da će kroz provedbu projektnih aktivnosti potaknuti aktivno uključivanje većeg broja građana u donošenje godišnjeg proračuna. Projektne aktivnosti uključuju prethodno informiranje građana, putem javnih rasprava na razini 12 mjesnih odbora Pazina, kroz 4 fokusirane sektorske rasprave te online javne rasprave, u cilju predlaganja komunalnih akcija i sektorskih prioriteta za financiranje. Gradsko

128

vijeće prilikom rasprave o proračunu razmatra prikupljene prijedloge, kao i one dobivene nakon završne javne rasprave. Drugim riječima, proces donošenja proračuna Grada Pazina za 2015. godinu služi kao platforma za razvoj i testiranje inovativnog modela za praktičnu primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, s krajnjim ciljem prijenosa tog modela drugim zainteresiranim JLS-ima i OCD-ima. Društveni centar “Veli Jože”

Društveni centar “Veli Jože” bivši je vojni objekt uređen tako da se u prizemlju nalaze prostorije namijenjene za provođenje aktivnosti udruga, studenata, ali i ostalih zainteresiranih građana i institucija. Konačni je cilj projekta urediti prostorije na katu za smještaj korisnika tih aktivnosti, studenata Veleučilišta u Rijeci, ali i ostalih kojima je potreban hostelski smještaj u ljetnim mjesecima. Grad Pazin jedan je od 12 gradova u Republici Hrvatskoj koji je sudjelovao u programu „Zajedno za bolje“ Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u sklopu kojega adaptira bivši učenički dom u Društveni Centar „Veli Jože“. Odobrena potpora iznosi 286.000 kuna.

Projekt su od početka financirali Grad Pazin, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Veleučilište u Rijeci, a kasnije i Hrvatska turistička zajednica, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva Pula te Ministarstvo branitelja.

Izvor: Društveni centar „Veli Jože“, http://dc-velijoze.eu

Projekt “Inspirit Fantasy park”

Tijekom 2014. godine pokrenut je postupak izrade projektne dokumentacije za izgradnju tematskog zabavnog parka na prostoru bivšeg vojnog poligona u Lindaru. Projekt sufinanciraju Fond za razvoj turizma i Istarska županija. Glavni cilj projekta je očuvanje, promicanje i razvoj kulturne baštine kroz povećanje turističke atraktivnosti i konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom Istre u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu u kriteriju konkurentnosti. O samom projektu više je navedeno u poglavlju „Turizam“. Izvor: Grad Pazin, http://www.pazin.hr/gospodarstvo-financije/turizam/inspirit-fantasy-park

129

Rekonstrukcija javne rasvjete na području grada Pazina

Grad Pazin uspješno se prijavio na Natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te osigurao sufinanciranje projekta održive gradnje “Izgradnja školsko-gradske sportske dvorane u gradu Pazinu“, projekta rekonstrukcije zgrade Dječjeg vrtića “Olga Ban”, projekta rekonstrukcije javne rasvjete i provedbe energetskog pregleda sustava javne rasvjete na području grada Pazina. Kroz ostvarena sredstva sufinancira se nabava, ugradnja opreme i izvođenje radova, čime se doprinosi povećanju energetske učinkovitosti, i nabava i implementacija ekološki i energetski učinkovite javne rasvjete.

130

iii. Swot analiza

Strategija razvoja obično obuhvaća duži vremenski rok, a poželjno je da bude vremenski usklađena s okvirom planiranja na nacionalnoj te EU razini. Takav je rok pogodan za provedbu strukturnih promjena u gospodarstvu i društvu u dijelu koji se odnosi na lokalnu razinu. Poveznica sa strateškim dokumentima viših razina (regionalna, nacionalna i EU razina) omogućava usklađenost vizije, ciljeva i prioriteta dugoročnog razvoja lokalne zajednice sa strateškim ciljevima i prioritetima šire društvene zajednice.

Ključno načelo izrade strategije je održivost, koja predstavlja integraciju najvažnijih gospodarskih, društvenih i okolišnih zahtjeva. Minimalni sadržaj strateškog dokumenta obuhvaća socio-ekonomsku analizu, pregled važnih unutarnjih i vanjskih faktora koji utječu na razvoj (SWOT analizu), viziju dugoročnog razvoja, pregled strateških ciljeva razvoja te usklađenost s planskim dokumentima viših razina.

Socio-ekonomska analiza obuhvaća sve važne aspekte života i razvoja lokalne zajednice. Analiza je sredstvo pomoću kojeg se dolazi do osnovnih razvojnih pitanja na koje strategija treba odgovoriti. Oslanja se na uravnotežene podatke (kvalitativne i kvantitativne) te izvore podataka (primarne, koji dolaze iz iskustva lokalnih dionika, te sekundarne, koje čine pisani izvori i baze podataka).

SWOT analiza ili analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (engl. strengths, weaknesses, opportunities, threats) metoda je strateškog planiranja koja se koristi kao metoda analize unutarnjih snaga i slabosti organizacije, sustava ili područja (u odnosu na druge ciljeve i dionike) te vanjskih prilika i prijetnji s kojima je organizacija, sustav ili područje suočeno. SWOT analiza može se koristiti za analizu specifičnih problema i izazova s kojima se organizacija susreće i predstavlja temelj za razvoj metoda za njihovo rješavanje i ostvarivanje planiranih ciljeva.

Strateško usmjeravanje na potencijale koji su razvojno najperspektivniji i probleme koji su najkritičniji jest metodološki koncept kojim se osigurava da se ograničeni lokalni resursi iskoriste na najučinkovitiji način, bez nepotrebnog rasipanja. Vizijom i strateškim ciljevima oblikuje se namjeravana konkurentska pozicija, u kojoj je ugrađeno načelo stvaranja i održavanja konkurentske prednosti, i zajednička perspektiva, u kojoj je ugrađeno načelo održivosti.

131

SNAGE SLABOSTI

§ povoljan geografski i geoprometni

položaj na sjecištu cestovnih pravaca i

željeznice

§ očuvani prirodni resursi

§ veliki broj malih poduzetnika, pogotovo u

prerađivačkom sektoru

§ tradicija obrtništva i veliki broj obrta § Sjedište institucija šireg značenja vezanih

uz poziciju Pazina kao administrativnog

sjedišta Istarske županije

§ tradicija izvrsnosti u školstvu i

obrazovanju;

§ prepoznatljivost kulturnih spomenika i

prirodnih ljepota (Kaštel, Pazinska jama,

Zarečki krov i vodotok Pazinčice)

§ donošenje Prostornog plana i planova uređenja nižih razina čime su stvorene

pretpostavke za realizaciju razvoja

gradskog područja

§ stalno ulaganje u razvoj komunalne

infrastrukture (izgradnja sustava i

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

sustav gospodarenja otpadom,

energetska učinkovitost, razvoj

poduzetničkih zona i drugo) § LAG Središnje Istre uspješno povezuje

sve sektore i pomaže uspostavi suradnje

s okolnim općinama i gradovima

§ veliki broj udruga provodi raznovrsne

projekte od javnog značaja u

odgovarajućim prostorima

§ zadovoljavanje potreba socijalno

ugroženih skupina putem raznih oblika

izvaninstitucionalne pomoći

§ ugodno i sigurno življenje

§ mala gustoća naseljenosti u odnosu na

potrebnu komunalnu infrastrukturu

§ ukupno smanjenje broja stanovnika,

negativni prirodni priraštaj, depopulacija

užeg centra grada te djelomično

povećanje broja stanovnika na pojedinim

perifernim dijelovima § smanjenje radno aktivnog stanovništva

– veliki broj umirovljenika i nedostatak

mlade populacije

§ gospodarska djelatnost na području

grada niske dodane vrijednosti

§ nedostatnost odgovarajuće radne snage

za potrebe gospodarstva (mali broj

stanovnika);

§ visoki udio mladih i žena među nezaposlenima

§ nepostojanje potporne institucije za

poduzetništvo

§ nedovoljan broj programa za

cjeloživotno učenje i prekvalifikacije i

niska afirmiranost cjeloživotnog

obrazovanja;

§ nedostatak mogućnosti za visoko

školovanje na lokalnoj razini § infrastrukturna opremljenost

predškolskih i školskih ustanova ne

zadovoljava propisane pedagoške

standarde

§ dnevne migracije učenika i nastavnika

predstavljaju organizacijski problem

§ nedostatno razvijen sustav

institucionalne socijalne skrbi

§ niska aktivnost Turističke zajednice na

promociji grada Pazina

132

§ visoka transparentnost rada gradske

uprave.

§ nedostatna valorizacija prirodne i

kulturne baštine u turističke svrhe

§ nedovoljno raznovrsna i nedostatna

ponuda turističkih smještajnih kapaciteta

§ nezadovoljavajuće stanje javnih površina

i središta grada

§ smanjenje i napuštanje tradicijskih

aktivnosti i zapuštanje poljoprivrednih

posjeda

§ zemljište poslovnih zona pretežno u privatnom vlasništvu – ograničena

mogućnost upravljanja

§ stanovništvo nedovoljno prepoznaje

potrebu očuvanja okoliša

§ mikroklima središta grada zimi je

nepovoljna zbog prirodne konstelacije

terena te korištenja neadekvatnih

energenata za grijanje

§ niska lokalna osobna potrošnja.

PRILIKE PRIJETNJE § izgradnja punog profila autoceste i

izgradnja druge cijevi tunela „Učka“

§ modernizacija željezničke infrastrukture i

povezivanje sa susjednim državama

§ postojanje nacionalnih i EU fondova za

financiranje razvojnih programa i

poticanje poduzetništva

§ prijenos vlasništva bivših vojnih i državnih

nekretnina na lokalnu razinu

§ trendovi razvoja i poboljšane iskoristivosti postrojenja za proizvodnju

električne i toplinske energije iz OIE-a

povećavaju njihovo korištenje

§ promjene u turističkim trendovima

§ gubitak statusa administrativnog središta Istarske županije

§ makroekonomska situacija –

dugogodišnja recesija bez tendencije

oporavka

§ nepovoljan tijek procesa decentralizacije

–preraspodjela proračuna dovodi do

smanjenja lokalnih izvora financiranja

razvojnih projekata § česte promjene zakonske regulative § nepovoljna demografska kretanja u

Republici Hrvatskoj i naglašena

depopulacija ruralnih područja

§ iseljavanje mladih obrazovanih osoba u

133

dovode do povećane popularnosti

kulturnog turizma na svjetskoj razini.

potrazi za boljim uvjetima rada

§ niska socijalna sigurnost građana

§ povećana konkurencija pod utjecajem

globalizacije i ulaska u EU

§ sezonski karakter turizma i prometa

§ slabo organiziran javni prijevoz

§ neusklađenost katastra i zemljišnih

knjiga (stara i nova izmjera ne

odgovaraju stanju na terenu).

134

iv. Strategija razvoja grada Pazina

1. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

Vizija razvoja grada Pazina glasi:

„Ni ga ča je Pazin, srce i duh Istre.“

„Pazin – nezaobilazno srce Istre, sjedište Istarske županije, u kojem su stanovnici poduzetni i ugodno žive.“

„Siguran i otvoren, grad po mjeri čovjeka, obrazovno i kulturno središte koje čuva istarski identitet i koristi tradiciju za stvaranje novih vrijednosti.“

1. CILJ Intenziviranje gospodarskih aktivnosti

PRIORITETI MJERE

1.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja

1.1.1. Osiguravanje jedinstvenih podataka vlasništva i posjedništva

1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu

1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona

1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima

1.2. razvoj održive poljoprivredne proizvodnje s visokom dodanom

vrijednošću

1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

1.2.2. Poboljšanje organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda

1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje

1.3. poticanje razvoja turizma

1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti

1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada

1.3.3. Prenamjena državnog (javnog) zemljišta za potrebe razvoja

135

1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe

1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture

2. CILJ Održivi razvoj prostora i infrastrukture

PRIORITETI MJERE

2.1. Unapređenje korištenja gradskih prostora

2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja

2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora

2.2. Unapređenje prometne infrastrukture

2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim naseljima na području grada Pazina

2.2.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj djelatnosti prijevoza i logistike

2.3. Unaprjeđenje komunalne infrastrukture

2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete

2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava

2.3.3. Unaprjeđenje kanalizacijske mreže

2.3.4. Izgradnja groblja i prateće infrastrukture

2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture

2.3.6. Razvoj plinoopskrbnog sustava

2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga

3. CILJ Unapređenje kvalitete života

PRIORITETI MJERE

3.1.Unaprjeđenje kvalitete javnih usluga

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama

3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu

3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine

136

3.1.4. Poboljšanje uvjeta za razvoj i povećana vidljivost kulturne ponude grada

3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa

3.2. Poboljšanje uvjeta stanovanja i sigurnosti

3.2.1. Osiguravanje kvalitetnog stambenog prostora

3.2.2. Unapređenje sigurnosti za građane

3.3. Razvoj ljudskih potencijala

3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja

3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada

3.3.3. Jačanje civilnog sektora

4. CILJ Očuvanje i zaštita okoliša te energetska i resursna učinkovitost

PRIORITETI MJERE

4.1. Poboljšanje gospodarenja prirodnim dobrima, zaštita okoliša i zaštita od elementarnih nepogoda

4.1.1. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode

4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i boksitnih jama

4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave

4.1.4. Sanacija divljih odlagališta otpada

4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada

4.2. Povećanje korištenja OIE-a i povećanje energetske efikasnosti (EE)

4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva na OIE i povećanje energetske efikasnosti

4.2.2. Ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u objektima u javnom vlasništvu

4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a

5. Dobro upravljanje

PRIORITETI MJERE

5.1. Unaprjeđenje sustava za 5.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem i projektima

137

upravljanje razvojem 5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga

2. OPIS MJERA

Naziv mjere 1.1.1. Osiguravanje jedinstvenih podataka vlasništva i posjedništva

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Uskladiti baze podataka koje se tiču vlasništva i posjedništva kako bi se izbjegla nesuglasja i nekoherentnosti.

Ciljevi:

Olakšati i ubrzati administrativne i pravne procedure vezane za upravljanje te prijenos vlasništva nad zemljištem.

Obrazloženje:

Pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura jedan je od ključnih preduvjeta efikasnog upravljanja imovinom, bilo javnom ili privatnom. Nekoherentnosti između različitih izvora podataka vezanih za vlasništvo često dovode do komplikacija i produljenja navedenih procedura, što ne samo da otežava promet na tržištu vlasništva i posjedništva, već u mnogobrojnim slučajevima dovodi do gubitka interesa strana zainteresiranih za kupnju zemljišta i posjeda. Ova mjera usmjerena je uklanjanju ovoga rizika i olakšanju stanja na tržištu zemljišta i nekretnina na području Pazina.

Aktivnosti 1. Usklađenje podataka katastra i zemljišnih knjiga 2. Izrada novog snimka terena.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Pojednostavljene vezane procedure i skraćeno vrijeme procedura vezano za ishođenje dozvola, ubrzani procesi vezani

139

za kupoprodaju zemljišta, potaknut interes ulagača zbog ubrzanih procedura.

Razvojni učinak:

Povećan interes ulagača za područje, ubrzan rast gospodarstva i poljoprivrede.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) jedinstvena baza podataka.

Izvori:

1) službena dokumentacija Grada Pazina.

Naziv mjere 1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Povećati dodanu vrijednost proizvoda i usluga gospodarskog sektora kroz razvoj i provedbu mjera promocije i rasta poduzetništva te privlačenja perspektivnih poduzetnika na područje Pazina.

Cilj:

Povećati konkurentnosti Pazina na nacionalnoj i EU razini, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih poslovnih prilika za poduzetnike i stanovništvo, unaprijediti poduzetničku atmosferu u Pazinu i učvrstiti značaja Pazina kao mjesta prikladnog za poslovanje.

140

Obrazloženje:

Dodana vrijednost proizvoda i usluga gospodarskog sektora čini okosnicu konkurentnosti gospodarstva te povećanja prihoda i profita sektora. Povećanjem ove dodane vrijednosti ne samo da se unaprjeđuje gospodarski sektor, već se i na neposredan način pozitivno utječe na širi društveni kontekst. Uz veću profitabilnost gospodarstva, realno je očekivati intenziviranje novih ulaganja na pazinskome području i otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje i zadržavanje poduzetnika i stanovnika na ovome području.

Aktivnosti 1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva (olakšavanje pristupa izvorima financiranja,

normama, standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja, poticanje zapošljavanja, poticanje suradnje s obrazovnim sektorom i klasterizacija)

2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu 3. Aktivno privlačenje poduzetnika koji stvaraju poslovne prilike i radna mjesta.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećan broj financijskih i ostalih mjera za poduzetnike, povećani kapaciteti i kompetencije poduzetnika, veća suradnja između poduzetnika kao i poduzetnika i obrazovnih institucija i organizacija, unaprijeđena primjena novih tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu, povećan broj novih radnih mjesta i sačuvana postojeća radna mjesta, veći broj novoosnovanih poduzeća na području Pazina.

Razvojni učinak:

Konkurentnije gospodarstvo Pazina, bolja poduzetnička atmosfera, pozitivni demografski trendovi.

141

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) veći prihodi poduzetnika 2) povećan broj zajedničkih inicijativa između gospodarskog i obrazovnog sektora 3) smanjenje broja nezaposlenih 4) povećan broj inovacija u poslovanju poduzetnika 5) povećanje broja poduzeća.

Izvori:

1) statistika Grada Pazina, HGK-a, DZS-a 2) službene dokumentacije poduzetnika i obrazovnih institucija 3) HZZ 4) službene dokumentacije poduzetnika 5) HGK, dokumentacija Grada Pazina.

Naziv mjere 1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osigurati preduvjete vezane za infrastrukturnu opremljenost i učinkovito upravljanje poduzetničkim zonama te pojačati interes investitora na području zona kroz stvaranje javno-privatnih partnerstva i jačanje suradnje između javnog i privatnog sektora

142

Cilj:

Unaprijediti atraktivnosti Pazina kao mjesta povoljnog za poslovanje i investiranje.

Obrazloženje:

Sektor malog i srednjeg poduzetništva čini okosnicu sveukupnog gospodarskog i društvenog razvoja sredine. U skladu s tim potrebno je osigurati i unaprijediti pretpostavke za daljnji razvoj sektora malog i srednjeg poduzetnika (dalje u tekstu: MSP) kroz razvoj poduzetničkih zona kao glavnog resursa posvećenog upravo tom sektoru. Kako bi se ovo postiglo, u razvoj je zona, osim javnog sektora nužno uključiti i sam sektor MSP-a kako bi se tako osiguralo da poduzetnici budu korisnici, ali ujedno i kreatori poduzetničkih kapaciteta u Pazinu. Kroz suradnju javnog i privatnog sektora postići će se veća kvaliteta usluga poduzetničkih zona koje će odgovarati realnim potrebama poduzetnika. Većina zona na području grada je u privatnom vlasništvu pa je potrebno osigurati suradnju u upravljanju i razvoju.

Aktivnosti 1. Infrastrukturno opremanje zona u suradnji s privatnim sektorom – javno-privatno partnerstvo (dalje u tekstu:

JPP) 2. Osnivanje poduzeća/odjela za upravljanje zonama 3. Olakšavanje komunikacije ulagača s javnim institucijama uz pomoć Grada.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećan interes poduzetničke javnosti za ulaganja u područje Pazina.

Razvojni učinak:

143

Unaprijeđeno gospodarstvo i konkurentnost grada Pazina, povećanje prihoda poduzeća, otvaranje novih radnih mjesta, prepoznatljivost Pazina kao atraktivnog mjesta za poslovanje.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) broj dodatno opremljenih poduzetničkih zona 2) unaprijeđena upravljačka struktura poslovnih zona 3) broj posvećenih komunikacijskih kanala za MSP.

Izvori:

1) službena dokumentacija Grada Pazina, projektna dokumentacija 2) dokumentacija osnivanja poduzeća za upravljanje zonama 3) dokumentacija Grada Pazina.

Naziv mjere 1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osigurati efikasnu podlogu za podršku poduzetnicima u njihovome svakodnevnom radu s posebnim naglaskom na mlada poduzeća.

Cilj:

Potaknuti rast i razvoj poduzetništva na području Pazina.

144

Obrazloženje:

U svrhu intenziviranja gospodarskih djelatnosti na području Pazina te privlačenja novih investicija, od izuzetne se važnosti postavlja osiguranje prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške sektoru poduzetništva. Nameće se potreba za ostvarenjem učinkovite potpore mladim poduzećima kroz koju će ona moći poduzeti početne korake u razvoju i zadobiti potrebnu podršku za uspješan opstanak na tržištu, uz bok razvijene i snažne konkurencije. Podrška poduzetnicima također će se ogledati u poticanju suradnje i umrežavanja između poduzetnika sa svrhom ostvarivanja sinergija, prijenosa dobrih praksi i ideja u poslovanju.

Aktivnosti 1. Poduzetnički inkubator (poduzetnički centar) 2. Uspostava coworking prostora (HUB).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Unaprijeđen savjetodavni okvir za MSP sektor, povećana uspješnost novootvorenih poduzeća na tržištu.

Razvojni učinak:

Ubrzan gospodarski rast, poboljšana konkurentnost, manji postotak zatvaranja poduzeća i nova radna mjesta.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj poduzeća koja koriste usluge poduzetničkog inkubatora 2) Broj poduzeća u coworking prostoru.

Izvori:

145

1) Službena dokumentacija Grada Pazina 2) HGK/HOK.

Naziv mjere 1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Poticati razvoj postojećih i otvaranje novih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te povećati kapacitete OPG-ova.

Cilj:

Ojačati i intenzivirati sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju Pazina s malim poljoprivrednim gospodarstvima kao njenim nositeljima.

Obrazloženje:

Rast i razvoj poljoprivrednih gospodarstava predstavlja ključan element razvoja cjelokupne poljoprivredne proizvodnje područja Pazinštine. Ovo valja posebno istaknuti kao prioritet, ako imamo u vidu izrazito velik potencijal koji područje Pazinštine ima za razvoj poljoprivrede (u obliku prirodnih resursa i bogatstava). S druge strane poljoprivredna proizvodnja predstavlja granu važnu za razvoj cjelokupnog gospodarstva Pazina, s posebnim naglaskom na sektor turizma. U okviru aktivnosti unutar ove mjere poticat će se iskorištavanje neobrađenog i zapostavljenog poljoprivrednog zemljišta, povećan angažman stanovništva, posebice mladih, na bavljenje poljoprivredom i ojačavanje kapaciteta poljoprivrednih gospodarstava za njihovo uspješnije bavljenje poljoprivredom i nastup na tržištu. Na ovaj način ne samo što će se pozitivno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju, već će se dati i dodatan poticaj stanovništvu, posebice mladima, na ostajanje na području Pazinštine, što će imati pozitivan utjecaj s obzirom na demografsku sliku

146

stanovništva.

Aktivnosti 1) Poticaji za obrađivanje neobrađenog i zapuštenog zemljišta

2) Poticaji za ekstenzivno stočarstvo

3) Promocija prednosti bavljenja poljoprivredom (posebno kod mladih)

4) Edukacija poljoprivrednika (ekonomske i stručne teme)

5) Organizacija strojnog prstena (podrška privatnoj inicijativi u pružanju usluga obrade zemlje)

6) Poticaji za mlade poljoprivrednike i OPG-ove (savjetodavna podrška, plaćene analize zemljišta i sl.).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Pospješeno poslovanje malih poljoprivrednih gospodarstava, stvoreni preduvjeti za iskorištavanje sveukupnih poljoprivrednih potencijala područja, poboljšana konkurentnost poljoprivrednih proizvoda i povećan udio mladih koji se bave poljoprivredom.

Razvojni učinak:

Povećana konkurentnost Pazina, poboljšani demografski trendovi i nova radna mjesta.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Površina novog zemljišta uključenog u poljoprivrednu proizvodnju 2) Dodijeljeni poticaji za stočare

147

3) Broj mladih koji su se počeli baviti poljoprivredom 4) Broj poljoprivrednika koji su unaprijedili kapacitete 5) Broj OPG-ova koji koriste/pruža usluge obrade zemlje 6) Broj mladih poljoprivrednika koji koristi usluge i mjere podrške.

Izvori:

1) Katastar 2) Dokumentacija Grada Pazina 3) HZZ 4) Izvješća s radionica i ostalih edukacija 5) Poslovna dokumentacija pružatelja usluga, dokumentacija OPG-ova 6) Dokumentacija Grada Pazina.

Naziv mjere 1.2.2. Poboljšanje organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Uspostaviti osnovne infrastrukturne i upravljačke kapacitete za unaprjeđenje učinkovitosti tržišta poljoprivrednih proizvoda i dodatno tržišnu poziciju poljoprivrednih proizvođača.

Cilj:

Unaprijediti općenitu poljoprivrednu proizvodnju Pazina i njenu održivost, učvrstiti autentičnost pazinskoga područja i

148

ojačati funkcionalnost i učinkovitost vrijednosnog lanca poljoprivredne proizvodnje.

Obrazloženje:

Za uspješnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju uz uspješnu proizvodnju podjednako je važno osigurati preduvjete za bolji plasman poljoprivrednih proizvoda na tržište. Jedino je tako moguće osigurati povrat uloženih sredstava u ruke proizvođača i osigurati nastavak proizvodnje i daljnja ulaganja u njeno poboljšanje. U tu je svrhu potrebno osigurati prikladne infrastrukturne kapacitete potrebne za distribuciju proizvoda, kanale distribucije, suradnju proizvođača sa svrhom zajedničkog nastupa na tržištu te kvalitetne promocije poljoprivrednih proizvoda. Poseban naglasak treba staviti na očuvanje autentičnosti poljoprivrednih proizvoda i njihov plasman u okviru sveukupne turističke ponude Pazinštine jer turisti predstavljaju jednu od najvažnijih ciljnih skupina konzumenta poljoprivrednih proizvoda.

Aktivnosti 1. Organizacija zadruga/potrošačkih grupa i organizacija

2. Mljekara i drugi javni proizvodni i skladišni pogoni (sušara, uljara, hladnjača itd.) na raspolaganju poljoprivrednicima

3. Očuvanje i promocija autentičnih lokalnih proizvoda kroz turistički sektor

4. Podrška zaštiti proizvoda (porijeklo, certifikati, robne marke i sl.)

5. Organizacija sajmova i drugih prodajnih kanala (tržnica, prodavaonica, štandovi).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Olakšan protok roba poljoprivrednog tržišta, povećana kvaliteta promocije poljoprivrednih proizvoda, povećana dodana vrijednost proizvoda, bolja suradnja dionika u vrijednosnome lancu.

149

Razvojni učinak:

Povećana konkurentnost Pazinštine, obogaćena turistička ponuda Pazina te ojačana prepoznatljivost s obzirom na autohtonost proizvoda, veći prihodi proizvođača i nova radna mjesta.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj poljoprivrednih dionika u suradnji u okviru novoosnovanih organizacija 2) Broj poljoprivrednika koji koristi infrastrukturne pogone 3) Broj novouvedenih poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu 4) Broj novozaštićenih proizvoda 5) Veći prihodi poljoprivrednika.

Izvori:

1) Dokumentacije i statistike organizacija 2) Dokumentacija Grada Pazina 3) Promotivni materijali pružatelja turističkih usluga 4) Ministarstvo poljoprivrede 5) FINA, DZS, HGK.

Naziv mjere 1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Ojačati kapacitete poljoprivrednih proizvođača u ekoloških poljoprivrednoj proizvodnji i unaprijediti njihovu poziciju na

150

tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Cilj:

Unaprijediti konkurentnost poljoprivredne proizvodnje Pazina, proširiti tržište poljoprivrednih proizvoda i očuvati poljoprivredne resurse.

Obrazloženje:

Ekološka poljoprivredna proizvodnja ima višestruku prednost nad konvencionalnom i zbog toga ju valja poticati. Tu je, prije svega, značajan potencijal za ostvarenje više dodane vrijednosti, odnosno većih prihoda od aktivnosti bavljenja poljoprivredom. Nadalje, važno je spomenuti element resursne i okolišne učinkovitosti koji ekološka poljoprivredna proizvodnja ima u usporedbi s konvencionalnom poljoprivredom, čime se doprinosi očuvanju prirodnih resursa i bogatstava. Pozitivan učinak na ljudsko zdravlje također valja posebno istaknuti kao značajnu prednost ekološke poljoprivredne proizvodnje. U okviru aktivnosti usmjerenih poticanju razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje stimulirat će se ekološki poljoprivredni proizvođači, ojačati tržište poljoprivrednih proizvoda, promovirati ekološka poljoprivredna proizvodnja te unaprjeđivati kapaciteti, odnosno znanja i vještine proizvođača i korisnika ekoloških proizvoda, kako bi se postojeća proizvodnja poboljšala te stvorila nova tržišta za plasman ekoloških proizvoda.

Aktivnosti 1. Poticaji (samo oni koji se ne daju na državnoj razini)

2. Organizacija eko tržnice (solidarne ekološke grupe i sl.)

3. "Zelena" javna nabava u gradskim/javnim institucijama

4. Promocija preventivne vrijednosti korištenja ekoloških poljoprivrednih proizvoda za zdravlje stanovništva i zaštitu

151

okoliša

5. Kontinuirana edukacija poljoprivrednika i korisnika poljoprivrednih proizvoda.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Unaprijeđena ekološka poljoprivredna proizvodnja, veći broj ekoloških proizvoda na tržištu i povećan interes krajnjih korisnika za ekološke proizvode, veća dodana vrijednost ekološke poljoprivredne proizvodnje Pazina i učvršćena pozicija ekoloških proizvođača na tržištu.

Razvojni učinak:

Povećani prihodi poljoprivrednog sektora, očuvani prirodni resursi i nova radna mjesta.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj dodijeljenih poticaja 2) Broj ekoloških proizvođača uključenih u zajednički nastup na tržištu 3) Broj ekoloških proizvoda koji koriste javne institucije 4) Broj promotivnih inicijativa vezanih za prednosti poljoprivrednih proizvoda 5) Broj proizvođača i konzumenata uključenih u edukativne aktivnosti.

Izvori:

1) Dokumentacija Grada Pazina 2) Novinski članci, dokumentacije ekoloških proizvođača 3) Dokumentacija javne nabave 4) Novinski članci, promotivna izvješća

152

5) Potpisne liste s radionica, seminara, predavanja i sl.

Naziv mjere 1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Ojačati sveukupnu turističku ponudu pazinskoga područja i učvrstiti autentičnost turističke ponude područja kroz uključivanje lokalnih poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu Pazina.

Cilj:

Povećati konkurentnost turističkog sektora Pazina, osnažiti suradnju poljoprivrednog sektora i sektora turizma.

Obrazloženje:

Ova mjera ima dvostruku svrhu: s jedne će se strane unaprijediti sveukupna turistička ponuda Pazina i ojačati konkurentnost turističkog sektora kroz uključivanje lokalnih autentičnih proizvoda obiteljskih gospodarstava u turističku ponudu, dok će se s druge strane osnažiti mala poljoprivredna gospodarstva i njihova profitabilnost kroz povećanu uključenost u turistički sektor kao značajnog tržišta za poljoprivredne proizvode. Kroz spajanje i komplementiranje sektora poljoprivrede i turizma, u okviru ove mjere, pozitivno će se utjecati na rast i razvoj oba sektora.

153

Aktivnosti 1. Organizacija lokalne prodaje (prodaja na kućnom pragu, o okviru manifestacija, kroz turistički sektor, redovito na tržnici, drugi oblici prodaje)

2. Organizacija događanja u svrhu promocije lokalnih proizvoda i seljačkih domaćinstava (npr. „Dani otvorenih vrata“, izložbe vina i ulja, „Valjanje u sijenu“, „Domaći Zoo“...)

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Veći broj lokalnih autentičnih proizvoda uključen u turističku ponudu Pazina, obogaćena turistička ponuda i dodatno ojačana autentičnost područja Pazina.

Razvojni učinak:

Povećana konkurentnost turističkog sektora, povećani prihodi malih gospodarstava te učvršćenje prepoznatljivosti Pazina na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj OPG-ova uključenih u zajednički nastup na turističkom tržištu 2) Povećani prihodi OPG-ova 3) Broj događaja promocije autohtonih proizvoda.

Izvori:

1) Dokumentacija OPG-ova 2) Statistike HGK-a, DZS-a, poslovna dokumentacija OPG-ova 3) Novinska izvješća, izvješća s promotivnih događaja.

154

Naziv mjere 1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Ostvariti integralan i komplementaran pristup kreiranju ukupne turističke ponude grada Pazina te ojačati upravljačke kapacitete i prepoznatljivost Pazina na domaćem i međunarodnom tržištu.

Cilj:

Poboljšati sveukupnu dodanu vrijednost ponude Pazina i ojačati gospodarstvo grada.

Obrazloženje:

Kako bi se profilirao kao poželjno i atraktivno turističko odredište i privukao veći broj gostiju i turista, dionici svih sektora u Pazinu moraju djelovati u cilju proširenja turističke ponude i uključivanja širokog spektra atraktivnih sadržaja u jedinstvenu ponudu područja. U skladu sa suvremenim trendovima, u okviru ove mjere djelovat će se u pravcu komplementiranja raznolikih postojećih turističkih potencijala pazinskoga područja i osnaživati identitet sredine, kako bi se unaprijedila njena prepoznatljivost na turističkom tržištu. Kako bi se ovo postiglo, također će se velik naglasak staviti na suradnju i komplementiranje ponude kulturnog i privatnog sektora na turističkome tržištu i poticati stvaranje novih inicijativa za upotpunjavanje sveukupne turističke ponude grada Pazina.

Aktivnosti 1. Diversifikacija turističke ponude (spajanje širokog spektra dionika u turizmu – uključivanje kulturnog sektora, postojećih specifičnih oblika ponude – „Zip line“, speleologija, festivali, koncerti, izložbe, natjecanja, pustolovni turizam,

155

„Istra bike“ i dr., uz poticanje uključivanja privatnog sektora).

2. Osnivanje turističkog društva grada (Destination management company) i "ulazne" turističke agencije

3. Razvoj turističkog identiteta grada – izrada marketinškog plana turizma (pronalaženje ciljne publike, organizacija, nastup na sajmovima, izrada marketinških materijala, edukacija vodiča itd.).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Ojačan identitet, atraktivnost i prepoznatljivost Pazina na turističkom tržištu, novi turistički proizvodi, upotpunjen doživljaj, iskustvo i zadovoljstvo turista na području Pazina.

Razvojni učinak:

Povećani prihodi pružatelja usluga u turizmu, povećan interes investitora za ulaganje u turizam Pazinštine, nova radna mjesta i pozitivan demografski učinak.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj zajedničkih inicijativa/ponuda privatnog i civilnog sektora 2) Broj pružatelja usluga u turizmu integriranih u jedinstvenu ponudu grada 3) Povećan broj dolazaka gostiju 4) Broj edukacija i promotivnih događaja za pružatelje i korisnike turističkih usluga i proizvoda.

Izvori:

1) Promotivni materijali 2) Dokumentacija turističkog društva i turističkih agencija

156

3) DZS, statistike Grada Pazina 4) Potpisne liste, prezentacije, izvješća s edukativnih i promotivnih događaja.

Naziv mjere 1.3.3. Prenamjena državnog zemljišta za potrebe razvoja

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Iskoristiti zapostavljena i neaktivna zemljišta u javnome vlasništvu te ih valorizirati i iskoristiti u razvojne svrhe.

Cilj:

Povećati razvojne kapacitete grada i ubrzati sveukupan gospodarski i društveni razvoj.

Obrazloženje:

U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti reaktivacije i prenamjene neaktivnog i neiskorištenog državnog (vojnog) zemljišta u svrhu uspostavljanja dodatne ponude grada od koje će koristi imati lokalno stanovništvo, ali i turisti te posjetitelji na području Pazina. Budući da će državno zemljište biti prenamijenjeno u svrhu razvoja na temelju specifičnih potreba i potencijala područja, iz njega će proizlaziti korist za širok spektar djelatnosti i dionika na području Pazina, prvenstveno gospodarstvo (poduzetnici), turizam (turisti i posjetitelji) te kulturni i sportsko-rekreativni život (lokalno stanovništvo).

Aktivnosti 1. Projekt „Inspirit Fantasy park“

2. Sportsko rekreacijski centar „Lindar“

157

3. Vojni poligon „Brestovica“ (streljana)

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećani razvojni kapaciteti Pazina, nova turistička i ugostiteljska ponuda, zdravije i aktivnije stanovništvo, otvorena mogućnost za stvaranje nove ponude i komplementiranje postojeće.

Razvojni učinak:

Poboljšana kvaliteta života za lokalno stanovništvo, unaprijeđena atraktivnost područja, nova radna mjesta i povećani prihodi u gospodarstvu.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj posjetitelja Inspirit Fantasy parka 2) Broj pružatelja usluga i proizvoda uključen u ponudu novootvorenih sadržaja 3) Broj korisnika rekreacijskog centra.

Izvori:

1) Statistike prodanih ulaznica 2) Marketinški materijal turističke ponude 3) Dokumentacija rekreacijskog centra.

Naziv mjere 1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe

158

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti sveukupnu turističku ponudu grada s posebnim naglaskom na ojačavanje edukativnih i rekreativnih kapaciteta u okviru turističke ponude kroz iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa.

Cilj:

Dodatno diversificirati turističku ponudu Pazina i osigurati uključenost lokalnih specifičnih resursa pazinskoga područja u smjeru gospodarskog i društvenog razvoja.

Obrazloženje:

Potencijal prirodnog i kulturnog bogatstva, tradicije i autohtonosti pazinskoga područja od velikog je značaja za razvoj sveukupne turističke ponude područja, posebice ako imamo u vidu rastuću potražnju suvremenih turista za prirodnim i kulturnim dobrima i specifičnostima područja koja posjećuju i koja žele upoznati. U tu je svrhu potrebno osigurati prikladnu infrastrukturu i kapacitete koji će na odgovarajući način zadovoljavati potrebe suvremenih turista za doživljajima vezanima za prirodu i kulturu pazinskoga područja. Paralelno uz uklapanje prirodne i kulturne tradicije u turističku ponudu područja, posebna će se pozornost obratiti na očuvanje i revitalizaciju tradicije i dobara, kako bi se oni kvalitetno očuvali i mogli ponuditi posjetiteljima i turistima na odgovarajući način.

Aktivnosti 1. Nastavak istraživanja i uređenje Pazinske jame (vidikovci, šetnica, označavanje i uređenje staze, viseći most...)

2. Revitalizacija i uređenje starogradske jezgre (zaštita i obnova kulturne baštine, uređenje pročelja, razvoj sadržaja, uključivanje u turističku ponudu)

3. Uređenje i obilježavanje pješačkih, rekreacijskih i biciklističkih staza na širem području grada

159

4. Njegovanje i očuvanje prepoznatljivosti kulturno povijesne baštine, kulturnog identiteta i tradicijskih vrijednosti središnje Istre (Državni arhiv, Muzej...)

5. Nastavak arheoloških istraživanja u zaštićenim cjelinama

6. Uređivanje turističko-edukativnih punktova u prostorima starih škola u mjesnim odborima.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Poboljšana iskorištenost kulturnih i prirodnih resursa u turističke svrhe, povećana atraktivnost pazinskoga područja, unaprijeđen identitet Pazina kao atraktivne destinacije.

Razvojni učinak:

Povećani prihodi pružatelja usluga i proizvoda u turizmu, povećana održivost očuvanja prirodnih i kulturnih resursa, nova radna mjesta i pozitivan demografski učinak.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Novi sadržaji vezani za Pazinsku jamu 2) Broj revitaliziranih građevina u starogradskoj jezgri 3) Broj novouređenih staza za pješake i bicikliste 4) Broj lokalnih kulturnih dobara uključenih u turističku ponudu 5) Broj novozapočetih arheoloških istraživanja 6) Broj edukativnih punktova za turiste.

Izvori:

160

1) Marketinški materijali vezani za Pazinsku jamu 2) Projektna dokumentacija obnove 3) Projektna dokumentacija za staze 4) Marketinški materijali vezani za kulturu 5) Dokumentacija Muzeja/Arhiva 6) Dokumentacija Turističke zajednice središnje Istre.

Naziv mjere 1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Intenzivirati angažman malih i srednjih poduzeća u bavljenju turističkim aktivnostima s posebnim naglaskom na stvaranje novih infrastrukturnih kapaciteta u turizmu u privatnome vlasništvu.

Cilj:

Obogatiti sveukupnu turističku ponudu Pazina i atraktivnost smještajnih kapaciteta za turiste i posjetitelje.

Obrazloženje:

Atraktivna i konkurentna turistička ponuda sredine, uz raznolike sadržaje za turiste, mora uključivati i prikladne smještajne kapacitete za posjetitelje. Na taj način dodatno se ojačava turistički potencijal grada i pozitivno utječe ne samo na dulji boravak turista na ovome području, već se i podiže razina njihovog zadovoljstva ponudom grada i uvećavaju mogućnosti njihova povratka. Smještajni kapaciteti u privatnom vlasništvu od posebnog su interesa iz dva razloga: s jedne strane međusobno natjecanje privatnih iznajmljivača prostora osigurava kontinuirano unaprjeđenje

161

atraktivnosti smještajnih kapaciteta s obzirom na njihov osnovni i popratni sadržaj, što dodatno unaprjeđuju ukupan doživljaj turista na ovome području; s druge strane tu su prednosti uspostave privatnih kapaciteta u turističke svrhe koje proizlaze iz prilika raznih EU i nacionalnih fondova i izvora financiranja za privatne iznajmljivače. Iz tih razloga okviru ove mjere poticat će se razvoj privatnih inicijativa u obogaćenju smještajnih i drugih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta Pazina.

Aktivnosti 1. Kampovi/odmorišta

2. Hoteli /Hosteli/agroturizmi

3. Restorani i ostali ugostiteljski objekti

4. Ostali turistički sadržaji (organizacija događanja, agencije, vodičke službe, izleti, animacije, team building, stari zanati, servisi i slične usluge).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Veći potencijal na području grada za smještaj turista i posjetitelja, povećano zadovoljstvo gostiju sveukupnom ponudom grada, potaknut razvoj dodatnih privatnih inicijativa i stvaranja novih sadržaja u turističke svrhe.

Razvojni učinak:

Veći prihodi privatnog sektora, povećan broj dolazaka gostiju i atraktivnost Pazina te nova radna mjesta.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj privatnih kampova i odmorišta 2) Broj novih hotela i hostela u agroturizmu

162

3) Broj novih restorana i ugostiteljskih objekata 4) Broj ostalih sadržaja privatnog sektora u turizmu.

Izvori:

1) Projektna dokumentacija izgradnje smještajnih i ostalih kapaciteta 2) Marketinški materijal privatnika, turistička zajednica.

Naziv mjere 2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osiguranje jedinstvenog obrasca u strateškom planiranju razvoja grada Pazina i osiguranje ujednačenog pristupa razvoju ruralnog i urbanog prostora, s posebnim naglaskom na jednaku dostupnost javnih usluga stanovništvu na oba tipa područja.

Cilj:

Postizanje integralnog pristupa razvoju pazinskoga područja i povećanje kvalitete života za lokalno stanovništvo.

Obrazloženje:

Svrha je ove mjere usklađivanje planiranja vezanog za prostor i razvoj u skladu s razvojnim potrebama grada Pazina te ujednačavanje razvoja ruralnog i urbanog područja kroz osiguranje jednakih mogućnosti pristupu javnim uslugama za stanovnike na užem i širem području grada. U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti koje će doprinijeti ravnoteži u

163

razvoju gradskih i ruralnih područja kako bi se izbjegle razvojne neujednačenosti cjelokupnog razvoja.

Aktivnosti 1. Redovito usklađivanje prostornog i razvojnog plana i izrada strategija u skladu s potrebama razvoja

2. Uravnoteženi razvoj ruralnog i gradskog područja – dostupnost javnih usluga na cijelom području.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Unaprijeđen razvoj područja u skladu sa strateškim okvirom i povećano zadovoljstvo stanovništva.

Razvojni učinak:

Povećana učinkovitost i brzina razvoja Pazina, pozitivan demografski utjecaj i povećana atraktivnost života.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Strateški dokumenti Grada Pazina 2) Broj stanovnika pokriven javnim uslugama.

Izvori:

1) Dokumentacija Grada Pazina 2) Statistika Grada Pazina.

Naziv mjere 2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora

164

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Ciljanim ulaganjima u obnovu prostora u gradskome vlasništvu povećati njihovu upotrebljivost i atraktivnost.

Cilj:

Unaprijediti atraktivnost i funkcionalnost građevina u Pazinu te povećati zadovoljstvo posjetitelja i stanovništva kvalitetom života u gradu Pazinu.

Obrazloženje:

S ciljem podizanja sveukupnog doživljaja Pazina, Grad Pazin će u okviru ove mjere provoditi aktivnosti obnove i osposobljavanja zapuštenih objekata i površina koji su u njegovome vlasništvu. Dio revitaliziranih objekata tako će biti stavljen u funkciju i osposobljen kao dodatan kapacitet u korist gospodarstva i javnih djelatnosti, dok će dio koji se odnosi na javne površine, poput trgova i parkova, djelovati u smjeru povećanja lokalnog stanovništva i gostiju zadovoljstvom boravka na ovim prostorima.

Aktivnosti 1. Obnova i revitalizacija zapuštenih prostora i objekata

2. Revitalizacija javnih prostora – parkova i gradskih trgova.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Unaprijeđen izgled i atraktivnost javnih objekata, novi kapaciteti za gospodarske i javne djelatnosti i povećana kvaliteta boravka i života na području Pazina.

Razvojni učinak:

165

Povećan interes investitora za Pazin, pozitivan demografski učinak.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj revitaliziranih objekata 2) Broj obnovljenih javnih površina (parkovi i trgovi).

Izvori:

1) Projektna dokumentacija Grada Pazina vezana za revitalizirane objekte.

Naziv mjere 2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim naseljima na području Pazina

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti prometnu infrastrukturu i usluge vezane za prijevoz i time osigurati bolju međupovezanost svih dijelova Pazinštine.

Cilj:

Unaprijediti mobilnost stanovništva i posjetitelja te protok roba na pazinskome području.

Obrazloženje:

Svrha je ove mjere poboljšati prometnu infrastrukturu i prometnu povezanost između svih naselja kako bi se olakšao prijevoz ljudi i roba na cjelokupnom području grada Pazina i šireg područja. Potreba za ovakvom mjerom proizlazi iz nedostatnih kapaciteta u javnom prijevozu i prometnoj infrastrukturi grada. Udaljenija i prometno izoliranija naselja i

166

njihovo stanovništvo u posebno su nepovoljnom položaju, pogotovo ako imamo u vidu potrebe za kvalitetnim prijevoznim sustavom vezane za potrebe putovanja, prvenstveno vezane za odlazak na posao ili u školu, kako na područje Pazina tako i na ostala područja. U okviru mjere, osim unaprjeđenja povezanosti naselja Pazina, pridat će se značaj i uspostavi kvalitetnog sustava održavanja postojećih prometnica.

Aktivnosti 1. Izrada plana upravljanja i održavanja cesta uz pomoć GIS sustava

2. Redovna ulaganja u obnovu i rekonstrukciju cesta

3. Izrada plana urbane mobilnosti

4. Unaprjeđenje javnog prijevoza do svih naselja

5. Izgradnja autobusnih čekaonica u linijskom prometu

6. Izgradnja (rekonstrukcija) autobusnog kolodvora

7. Unaprjeđenje željezničke infrastrukture (pružni prijelazi i nove postaje).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Skraćeno vrijeme putovanja s jednog područja grada na drugo, poboljšan promet osoba i robe, povećano zadovoljstvo stanovništva sredinom u kojoj žive i veće zadovoljstvo investitora i posjetitelja.

Razvojni učinak:

Povećan interes investitora, s posebnim naglaskom na prijevozničke kompanije; smanjeni troškovi prijevoza.

167

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Kilometri prometnica uključenih u GIS sustav 2) Kilometri obnovljenih i rekonstruiranih prometnica 3) Plan urbane mobilnosti 4) Broj naselja pokrivenih redovitim linijama 5) Broj novih čekaonica 6) Novi autobusni kolodvor 7) Broj novih pružnih prijelaza i postaja.

Izvori:

1) Grad Pazin (za prometnice pod njegovom nadležnošću) 2) Projektna dokumentacija za infrastrukturne radove.

Naziv mjere 2.2.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj djelatnosti prijevoza i logistike

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osigurati infrastrukturne kapacitete kao preduvjet intenziviranju razvoja djelatnosti transporta i povezane logistike.

Cilj:

Povećati atraktivnost grada i šireg područja za ulaganja u području transporta.

168

Obrazloženje:

Pazin, zbog svog povoljnog prometnog i geografskog položaja, ima potencijal razviti se u važno prometno i logističko središte Istre, čime bi se dodatno katalizirao daljnji razvoj pazinskoga područja, od kojega će koristi imati svi segmenti djelatnosti. U tu je svrhu potrebno obratiti posebnu pozornost na osiguranje infrastrukturnih kapaciteta kao preduvjeta iskorištavanju povoljnog prometnog položaja Pazina, u okviru Istre i šire regije. Aktivnosti predviđene unutar ove mjere usmjerene su unaprjeđenju tih infrastrukturnih preduvjeta.

Aktivnosti 1. Izgradnja kamionskog kolodvora

2. Izgradnja gradskih obilaznica

3. Korištenje prostora u skladišnim i dr. objektima u javnom ili privatnom vlasništvu (društva u stečaju i sl.).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Bolja prometna povezanost Pazina s ostatkom županije i Hrvatske, povećan interes ulagača u djelatnostima transporta i smanjenje prometne gužve u užoj gradskoj jezgri.

Razvojni učinak:

Povećan interes investitora i nova radna mjesta.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Kamionski kolodvor 2) Broj novih gradskih obilaznica 3) Broj neiskorištenih objekata stavljen u gospodarske svrhe.

169

Izvori:

1) Projektna dokumentacija za kolodvor 2) Dokumentacija Grada Pazina 3) Dokumentacija Grada Pazina.

Naziv mjere 2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Povećati kvalitetu javne rasvjete pazinskoga područja.

Cilj:

Povećati energetsku učinkovitost grada Pazina, smanjiti javne izdatke za energente i unaprijediti zaštitu okoliša.

Obrazloženje:

Svrha ove mjere je poboljšanje sustava javne rasvjete na području Pazina s obzirom na njegovu energetsku učinkovitost, upotrebu OIE-a, zaštitu od svjetlosnog zagađenja i zaštitu okoliša. Provedba ovih aktivnosti osigurat će višestruku korist, s jedne strane financijsku jer će smanjiti troškove funkcioniranja sustava upotrebom jeftinijih oblika energije, a s druge strane širu korist vezanu za očuvanje okoliša. U okviru ove mjere također će se provoditi aktivnosti unaprjeđenja upravljanja i održavanja sustava javne rasvjete.

170

Aktivnosti 1. Planiranje, rekonstrukcija i izgradnja sustava javne rasvjete u skladu s mjerama energetske efikasnosti, OIE-om i zaštite okoliša

2. Izrada GIS-a i sustava za upravljanje i održavanje javne rasvjete.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećana kvaliteta i energetska učinkovitost javne rasvjete, očuvani resursi, smanjeni izdaci za energente.

Razvojni učinak:

Ušteđena sredstva za javnu rasvjetu moći će se prenamijeniti u ostala područja.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Kilometri prometnica Pazina uključeni u energetski učinkovit sustav javne rasvjete 2) Broj energetski učinkovitih rasvjetnih tijela.

Izvori:

1) Projektna dokumentacija uvođenja nove javne rasvjete.

Naziv mjere 2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti sustav vodoopskrbe i smanjiti gubitke vode kroz provedbu aktivnosti uspostave kvalitetne vodoopskrbne

171

infrastrukture.

Cilj:

Smanjiti financijske gubitke i javna davanja, povećati resursnu učinkovitost Pazina.

Obrazloženje:

Aktivnostima u okviru ove mjere želi se postići veća kvaliteta sustava vodoopskrbe na području Pazinštine. One su neophodne zbog nedostatnih kapaciteta postojeće vodoopskrbne mreže na predmetnome području u kontekstu potreba razvoja Pazina, tako i s obzirom na potrebu za udovoljavanjem standardima vezanima za ljudsko zdravlje te na smanjenje gubitaka vode koji nastaju zbog neadekvatnosti postojeće vodovodne mreže.

Aktivnosti 1. Izrada plana prioriteta i rekonstrukcija postojećih ogranaka vodoopskrbne mreže

2. Izgradnja novih komunalnih vodnih građevina.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Smanjeni gubici vode u mreži, smanjeni financijski gubici i povećana zaštita okoliša.

Razvojni učinak:

Kvalitetna voda dostupna stanovništvu i gospodarskom sektoru.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Kilometri rekonstruirane vodoopskrbne mreže

172

2) Broj novih vodnih objekata.

Izvori:

1) Grad Pazin 2) Hrvatske vode 3) Istarski vodovod 4) Istarski vodozaštitni sustav.

Naziv mjere 2.3.3. Unaprjeđenje kanalizacijske mreže

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti postojeće i uspostaviti nove infrastrukturne kapacitete kanalizacijskog sustava na području Pazina i postići veću pokrivenost stanovništva kanalizacijskom mrežom.

Cilj:

Poboljšati sveukupne komunalne kapacitete grada Pazina i unaprijediti gospodarenje istima.

Obrazloženje:

U okviru aktivnosti ove mjere poboljšat će se sustav upravljanja otpadnim vodama i proširiti postojeći kanalizacijski kapaciteti s obzirom na potreba razvoja. Dodatni povod za provedbu ove mjere predstavlja činjenica da dan danas određeni postotak kućanstava na području grada Pazina još nije priključen na kanalizacijski sustav, iz čega nastaje realna

173

opasnost po ljudsko zdravlje i okoliš.

Aktivnosti 1. Izrada studije za razvoj aglomeracije Pazin

2. Izrada sustava upravljanja kanalizacijskom mrežom šireg područja Pazinštine

3. Razdvajanje stare mješovite kanalizacije

4. Izgradnja nove kanalizacije.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećana pokrivenost kućanstva na području Pazina kanalizacijskom mrežom i unaprijeđena kvaliteta življenja i poslovanja na području.

Razvojni učinak:

Smanjeni izdaci za održavanje dotrajale mreže moći će biti preusmjereni na ostale aktivnosti od strateškog značaja, povećan interes ljudi za životom i poslovanjem u Pazinu.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Izrađen plan za aglomeraciju 2) Uspostavljen sustav upravljanja kanalizacijskom mrežom 3) Broj kućanstava pokriven novom kanalizacijskom mrežom i izdvojen iz mješovitog sustava.

174

Izvori:

1) Grad Pazin 2) Hrvatske vode 3) Istarski vodozaštitni sustav.

Naziv mjere 2.3.4. Izgradnja groblja i prateće infrastrukture

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osigurati nove pogrebne kapacitete za područje grada.

Cilj:

Unaprijediti komunalne usluge u Pazinu.

Obrazloženje:

U okviru ove mjere odgovorit će se potrebama za povećanje pogrebnih kapaciteta i povezane infrastrukture identificiranim u analitičkome dijelu strategije razvoja Pazina. Aktivnosti izgradnje novih groblja i kapela odgovorit će se na ovaj oblik potreba pazinskoga područja.

Aktivnosti 1. Proširenje i rekonstrukcija groblja

2. Izgradnja kapela – mrtvačnica.

175

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećani pogrebni kapaciteti.

Razvojni učinak:

Iako ova mjera sa sobom ne povlači povezan razvojni učinak, bit će provedena kao posljedica potrebe lokalne sredine Pazina.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj novih grobnih mjesta 2) Broj rekonstruiranih groblja 3) Broj novih mrtvačnica.

Izvori:

1) Dokumentacija komunalnog poduzeća 2) Dokumentacije vezane za radove na grobljima.

Naziv mjere 2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Povećati kvalitetu komunikacijskih usluga na području Pazina te pokrivenost grada signalom komunikacijskih mreža kroz razvoj nove komunikacijske infrastrukture i usluga te poticanje investicija.

176

Cilj:

Unaprijediti kvalitetu poslovanja i življenja na području Pazina.

Obrazloženje:

Uspostava što učinkovitije komunikacijske infrastrukture nameće se kao potreba suvremenog načina života i poslovanja svakog mjesta. Trenutna komunikacijska infrastruktura na području Pazina kao i mrežna pokrivenost nisu zadovoljavajući te će se u okviru ove mjere provesti aktivnosti usmjerene na poboljšanje takvog stanja. Prioritetna područja su povećanje dostupnosti signala i mrežne pokrivenosti svih područja Pazina i dodatno unaprjeđenje komunikacijskog sustava kroz privlačenje privatnih investicija u telekomunikacijski sustav.

Aktivnosti 1. Poboljšanje dostupnosti wireless usluga (pojačavanje Wi-Fi signala)

2. Poboljšanje dostupnosti telekomunikacijskih signala (razvoj DTK infrastrukture, internet, mobilna mreža, TV, radio...)

3. Poticanje privatnih investicija u razvoj komunikacijskih usluga (razni korisnički servisi).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Veća pokrivenost područja komunikacijskim uslugama, povećan broj ulaganja u komunikacijski sektor na području Pazina, stabilnija internetska mreža i brži internet i veći broj komunikacijskih usluga za civilni, poslovni i javni sektor.

Razvojni učinak:

Unaprijeđeno poslovanje privatnog i javnog sektora, veće zadovoljstvo lokalnog stanovništva i povećan interes pružatelja telekomunikacijskih usluga za investicije.

177

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Nova područja pokrivena signalom 2) Broj privatnih investicija u komunikacijskom sektoru.

Izvori:

1) Telekomunikacijski operateri 2) Dokumentacija Grada Pazina.

Naziv mjere 2.3.6. Razvoj plinoopskrbnog sustava

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osigurati infrastrukturne preduvjete za priključenje objekata u javnom i privatnom vlasništvu na plinoopskrbnu mrežu u budućnosti.

Cilj:

Unaprijediti komunalne usluge na području Pazina.

Obrazloženje:

S ciljem proširenja komunalnih usluga Pazina u okviru ove mjere provest će se aktivnosti sa svrhom ostvarenja

178

preduvjeta za priključenje područja Pazina na plinoopskrbnu mrežu.

Aktivnosti 1. Izgradnja potrebne infrastrukture za priključenje na trasu plinovoda.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Ostvareni preduvjeti za uvođenje opskrbe plinom Pazina.

Razvojni učinak:

Provedba ove mjere ostvarit će preduvjete za implementaciju budućih razvojnih aktivnosti koje ovise o dostupnosti prirodnog plina.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Osnovna plinoopskrbna infrastruktura.

Izvori:

1) Dokumentacija vezana za radove na plinskoj mreži.

Naziv mjere 2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti upravljačke kapacitete za prethodnim mjerama neobuhvaćene komunalne usluge na području Pazina.

179

Cilj:

Poboljšati kvalitetu komunalnih usluga i njihovu dostupnost na području Pazina.

Obrazloženje:

U okviru ove mjere provest će se aktivnosti usmjerene unaprjeđenju upravljanja i podizanju kvalitete specifičnih komunalnih usluga neobuhvaćenih prethodnim mjerama. Od posebne važnosti ističe se organizacija i unaprjeđenje parkirališta na području grada, gdje postoje potrebe za dodatnim infrastrukturnim zahvatima zbog povećanog broja vozila u gradu, posebice u vrijeme različitih događaja u gradu u periodu sezone.

Aktivnosti 1. Izrada plana upravljanja komunalnom infrastrukturom

2. Unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete ostalih komunalnih usluga

3. Izgradnja parkirališta.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Poboljšani parkirališni kapaciteti i upravljanje istima i rasterećen promet u užem središtu grada.

Razvojni učinak:

Povećano zadovoljstvo lokalnog stanovništva i posjetitelja na području Pazina.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Nove usluge ostale komunalne infrastrukture

180

2) Povećana dostupnost ostale komunalne infrastrukture 3) Broj novih parkirališnih mjesta.

Izvori:

1) Dokumentacija komunalnog poduzeća 2) Grad Pazin.

Naziv mjere 3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja.

Cilj:

Unaprijediti sustav odgoja i obrazovanja u gradu Pazinu.

Obrazloženje:

Društveni razvoj i rast zajednice potrebno je popratiti odgovarajućim mjerama osiguranja dostupnosti i povećanja kvalitete odgoja i obrazovanja te dostatne pokrivenosti vezanim uslugama. Sustav odgoja i obrazovanja igra ključnu ulogu u osposobljavanju pojedinaca za suživot u društvu i preuzimanje društvenih uloga na efikasan i odgovoran način. U sklopu ove mjere provest će se aktivnosti unaprjeđenja odgojnog i obrazovnog sustava na području Pazinštine.

181

Aktivnosti 1. Rekonstrukcija i dogradnja vrtića

2. Izgradnja i adaptacija objekata za predškolski i školski odgoj/obrazovanje izvan naselja Pazin

3. Dogradnja matične škole

4. Dogradnja GSŠJD-a

5. Poticanje privatnih investicija u sustav odgoja i obrazovanja (jaslice)

6. Osiguravanje dostupnosti stručnih djelatnika (logopeda, edukatora-rehabilitatora, psihologa i sl.).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Osigurani infrastrukturni kapaciteti za odgojne i obrazovne djelatnosti, povećana pokrivenost i kvaliteta usluga stručnih djelatnika u obrazovanju i školstvu.

Razvojni učinak:

Viši stupanj obrazovanosti stanovništva.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj rekonstruiranih i dograđenih vrtića 2) Broj osposobljenih objekata za odgoj i obrazovanje izvan naselja Pazin 3) Dograđena matična škola 4) Dograđen objekt GSŠJD-a 5) Broj privatnih inicijativa u sustav odgoja i obrazovanja

182

6) X stručnih djelatnika na 100 djece.

Izvori:

1) Projekti adaptacije/nadogradnje/izgradnje odgojno-obrazovnih objekata 2) Projektna dokumentacija privatnih investicija 3) DZS 4) Grad Pazin 5) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Naziv mjere 3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga za sve slojeve društva kroz ciljana ulaganja u infrastrukturu, poticanje privatnih inicijativa i unaprjeđenje postojećih te stvaranje novih kvalitetnih zdravstvenih programa s posebnim naglaskom na preventivne programe.

Cilj:

Povećati kvalitetu života u lokalnoj zajednici.

183

Obrazloženje:

Svrha ove mjere je povećati infrastrukturne kapacitete, opseg i kvalitetu zdravstvenih usluga za stanovništvo pazinskoga područja. Ovo se nameće kao prioritet s obzirom na uočene potrebe za aktivnostima predviđenima u okviru ove mjere. Provedbom definiranih aktivnosti dodatno će se pridonijeti poboljšanu kvalitete života na pazinskome području i osigurati adekvatni preduvjeti vezani za zdravstvenu sigurnost stanovnika te njihovo povjerenje u sustav zdravstvenih usluga. Ujedno će se poticati ulaženje privatnih inicijativa u sustav zdravstva kako bi se na taj način dodatno potaknuo razvoj inovacija i novih inicijativa usmjerenih na poboljšanje zdravstvenih uvjeta stanovništva grada.

Aktivnosti 1. Dogradnja i opremanje Doma zdravlja (hospicij – palijativna skrb, pedijatrija, fizikalna terapija/bazen, hitna, dječji ortodont, psihijatar, rana terapija za osobe s moždanim udarom)

2. Stvaranje preduvjeta za ranu rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju

3. Unaprjeđenje preventivnih zdravstvenih programa

4. Osiguravanje dodatnih timova Hitne pomoći

5. Poticanje privatnih investicija u zdravstveni sustav.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Poboljšane zdravstvene usluge za stanovništvo, povećana sigurnost građana i pokrivenost zdravstvenim uslugama.

Razvojni učinak:

Nove privatne investicije u zdravstvenom sustavu, nova radna mjesta, povećana atraktivnost Pazina kao mjesta

184

sigurnog za život i rad, pozitivan demografski učinak

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Dograđen i opremljen Dom zdravlja sa svim pratećim uslugama 2) Broj djece s poteškoćama u razvoju uključen u programe rehabilitacije 3) Broj novih zdravstvenih programa 4) X timova hitne pomoći na X stanovnika 5) Broj privatnih inicijativa u zdravstvu.

Izvori:

1) Projektna dokumentacija za Dom zdravlja 2) Statistike Grada Pazina 3) Dokumentacije projekata privatnih inicijativa.

Naziv mjere 3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osiguranje preduvjeta za kvalitetnu skrb o starijim, nemoćnima, i na druge načine osjetljivim slojevima društva kroz poticanje ulaganja u razne oblike socijalne infrastrukture, s posebnim naglaskom na privatne investicije.

Cilj:

185

Unaprijediti kvalitetu života na području Pazina.

Obrazloženje:

Aktivnostima u okviru ove mjere nastoji se pomoći osjetljivim i ranjivim skupinama u društvu (stari i nemoćni, djeca s poteškoćama u razvoju kao i ostali slojevi društva koje karakteriziraju posebne potrebe). Svrha ove mjere je pružanje što adekvatnije pomoći starim i nemoćnim slojevima, odnosno prikladna integracija mlađih osoba s posebnim potrebama u društvo i zajednicu. U okviru ove mjere također će se poticati privatne inicijative u području skrbi za osjetljive slojeve društva kako bi se dodatno potaknulo stvaranje novih inicijativa u ovom segmentu djelatnosti.

Aktivnosti 1. Izgradnja doma za starije i nemoćne

2. Razvoj vaninstitucionalnih oblika skrbi za ranjive skupine (pomoć u kući, dnevni boravak, prijevoz)

3. Poticanje privatnih investicija u javne socijalne usluge.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Unaprijeđena skrb o osjetljivim slojevima društva i nove privatne investicije.

Razvojni učinak:

Nova radna mjesta, povećanje kvalitete života i pozitivan demografski učinak.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Dom za starije i nemoćne 2) Broj novorazvijenih oblika pomoći za ranjive skupine

186

3) Broj privatnih inicijativa.

Izvori:

1) Projektna dokumentacija za Dom za starije i nemoćne 2) HZZO 3) Grad Pazin 4) DZS.

Naziv mjere 3.1.4. Poboljšanje uvjeta za razvoj i povećana vidljivost kulturne ponude grada Pazina

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Obogaćenje kulturne ponude i života grada kroz poboljšanje kulturne infrastrukture, promociju kulturne baštine i razvoj novih inicijativa u kulturi.

Cilj:

Obogaćenje sveukupne ponude grada za stanovništvo i posjetitelje te unaprjeđenje kvalitete života i boravka u sredini.

Obrazloženje:

Svrha ove mjere je unaprjeđenje ukupne kulturne ponude i kapaciteta grada Pazina kako bi se obogatila kvaliteta života za lokalno stanovništvo i zadovoljstvo posjetitelje na području Pazina. Predviđene aktivnosti unutar ove mjere sežu od unaprjeđenja planiranja kulturnog razvitka grada Pazina u skladu sa specifičnostima i potencijalom lokalnog područja,

187

infrastrukturne radove na objektima od značaja za kulturni život grada, poticanje što aktivnijeg angažmana organizacija civilnoga društva u kulturnom životu grada te stvaranje nove publike za kulturne događaje.

Aktivnosti 1. Unaprjeđenje infrastrukture u kulturnom sektoru (muzeji, Spomen dom, arhivsko spremište „Bertoši“)

2. Definiranje, razvoj ili unaprjeđenje vidljivosti cjelogodišnjih kulturnih programa u okvirima Kulturne strategije Grada

3. Razvoj publike za kulturna događanja

4. Pojačano uključivanje civilnog sektora u razvoj kulturne ponude.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Unaprijeđen kulturni život grada, novi kulturni sadržaji, inicijative i publika za kulturna događanja.

Razvojni učinak:

Povećana potrošnja u sektoru kulture, očuvana lokalna specifičnost kulture, učvršćen identitet Pazina kao vrijedne kulturne destinacije.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Obnovljeni objekti od kulturnog značaja 2) Novi kulturni programi za cjelogodišnje razdoblje 3) Broj posjetitelja na kulturnim događanjima 4) Broj OCD-ova uključenih u kulturne događaje.

188

Izvori:

1) Projektna dokumentacija obnove objekata 2) Ministarstvo kulture 3) Grad Pazin 4) Turistička zajednica.

Naziv mjere 3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprjeđenje sportske infrastrukture i kapaciteta te poboljšanje sportskih programa i događanja na području Pazina.

Cilj:

Poboljšanje kvalitete života u Pazinu i intenziviranje društvenog života u gradu.

Obrazloženje:

U okviru ove mjere predviđene su aktivnosti unaprjeđenja infrastrukture i programa u području sporta na području grada Pazina sa svrhom obogaćenja sportskih aktivnosti i manifestacija. Na ovaj način pozitivno će se doprinijeti društvenom životu zajednice kao i promovirati zdrav način života za lokalno stanovništvo. Poseban naglasak će biti stavljen na ojačavanje kapaciteta zaposlenih u sportskim djelatnostima kako bi se i na taj način ostvario suvremen pristup sportu i povećalo zadovoljstvo korisnika sportskih sadržaja. Pritom valja istaknuti i pozitivan utjecaj ove mjere

189

na sektor turizma, odnosno onaj segment posjetitelja koje zanimaju sportski i rekreativni sadržaji.

Aktivnosti 1. Izgradnja sportskog kompleksa, uključujući gradski bazen (sport/rekreacija/preventiva – zdravstvo/obrazovanje)

2. Uređenje sportskih objekata u mjesnim odborima

3. Izobrazba sportskih trenera i voditelja sportsko-rekreativnih programa

4. Razvoj rekreativno-preventivnih programa

5. Izgradnja i rekonstrukcija dječjih igrališta.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Novoizgrađeni i uređeni objekti sportske namjene, novi sportski sadržaji i programi te ojačani kapaciteti stručnog osoblja.

Razvojni učinak:

Povećana kvaliteta življenja i boravka na području Pazina, indirektan utjecaj na turizam.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Izrađen sportski kompleks 2) Broj uređenih sportskih objekata 3) Broj osoblja koje je usavršilo znanja i kompetencije 4) Broj programa 5) Broj dječjih igrališta.

190

Izvori:

1) Projektna dokumentacija izgradnje 2) Liste polaznika edukacija i usavršavanja 3) Dokumentacija sportskih udruga 4) Grad Pazin 5) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Naziv mjere 3.2.1. Osiguravanje kvalitetnog stambenog prostora

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osigurati dostatne kapacitete za stanovanje na području grada kroz adaptaciju postojećih i izgradnju novih stambenih prostora.

Cilj:

Zadržati stanovništvo u užem središtu grada, povećati kvalitetu života u Pazinu.

Obrazloženje:

Ostvarenje kvalitetnog stambenog prostora na području grada višestruko će utjecati na pozitivne demografske trendove. S jedne strane pozitivno će utjecati na ostanak stanovništva na ovim prostorima, dok će novi stambeni kapaciteti omogućiti useljavanje stanovništva iz drugih krajeva, za čime već u ovome trenutku postoji potreba. U okviru

191

ove mjere, poticat će se izgradnja novih stambenih kapaciteta, ali i prenamjena određenih kapaciteta u vlasništvu grada u svrhu njihove adaptacije u stambene kapacitete.

Aktivnosti 1. Planiranje i stvaranje preduvjeta za stambenu izgradnju

2. Programi poticanje stanogradnje

3. Stavljanje u funkciju (obnova/rekonstrukcija) gradskih/javnih stambenih prostora.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Osigurani smještajni i stambeni kapaciteti.

Razvojni učinak:

Pozitivan demografski učinak.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj novoizgrađenih stanova 2) Broj adaptiranih objekata za potrebe stanovanja 3) Broj korisnika programa poticane stanogradnje.

Izvori:

1) Projektna dokumentacija izgradnje i adaptacije 2) Grad Pazin 3) DZS.

192

Naziv mjere 3.2.2. Unapređenje sigurnosti za građane

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Smanjenje rizika opasnosti po život i imovinu stanovnika i okolinu kroz razvoj odgovarajuće infrastrukture, planiranje i ojačavanje kapaciteta za zaštitu građana na svim razinama.

Cilj:

Povećanje sigurnosti i kvalitete života na području grada.

Obrazloženje:

Cilj je ove mjere unaprjeđenje sigurnosti u društvu koja obuhvaća širok spektar aktivnosti od zaštite od elementarnih nepogoda i opasnosti do društvenih problema poput nasilja, ovisnosti i ostalih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja. Tek uz primjenu aktivnosti navedenih u okviru ove mjere, moguće je osigurati visok stupanj kvalitetu i atraktivnost života na području Pazina. Tako će se ostvariti povoljnije gospodarsko i socijalno okruženje i sigurnost življenja i poslovanja na ovim prostorima.

Aktivnosti 1. Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za zaštitu od elementarnih nepogoda, rizika i katastrofa (opremanje postrojbi civilne zaštite, vatrogasni dom, protupožarni putevi)

193

2. Razvoj planova, sigurnosnih procjena i programa („Gradsko oko“, „Policajac u zajednici“)

3. Razvoj preventivnih programa – ovisnost, nasilje u obitelji, vršnjačko nasilje)

4. Edukacija komunalnog redarstva vezana uz sigurnost u gradu

5. Praćenje kvalitete zraka i vode

6. Osiguravanje uvjeta za rad skloništa za životinje.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Unaprijeđeno planiranje upravljanja i smanjenja rizika, poboljšana socijalna integracija osoba s problematičnim ponašanjem, razvijeni mehanizmi praćenja stanja vezanog za sigurnost svih sektora.

Razvojni učinak:

Povećana kvaliteta života i poslovanja na području grada i pozitivan demografski utjecaj.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj infrastrukturne, objekata i služba za zaštitu osoba, imovine i životinja 2) Broj programa zaštite i preventivnih programa 3) Broj komunalnih redara uključenih u programe usavršavanja 4) Broj godišnjih analiza zraka i vode.

Izvori:

194

1) Grad Pazin 2) Dokumentacije o polaznicima edukacija 3) DHMZ 4) Komunalno poduzeće.

Naziv mjere 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Osiguranje kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i povećanje zapošljivosti i zaposlenosti lokalnog stanovništva kroz intenziviranje suradnje između obrazovnog i gospodarskog sektora i kreiranje programa usavršavanja.

Cilj:

Unaprjeđenje tržišta rada, povećanje zaposlenosti i povećanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva.

Obrazloženje:

Svrha je ove mjere osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. Potreba za ovom mjerom proizlazi iz činjenice kako uspješno lokalno gospodarstvo svoj uspjeh u velikoj mjeri temelje na kvalificiranoj radnoj snazi i prilagodbi kompetencija iste u skladu s promjenjivim potrebama na tržištu. U okviru aktivnosti ove mjere poticat će se razvoj novih inicijativa i programa u području cjeloživotnog učenja te će se izravno poticati dionike na tržištu rada na sudjelovanje u takvim programima.

195

Aktivnosti 1. Suradnja gospodarstva i obrazovnih institucija u stvaranju novih programa i promociji cjeloživotnog učenja

2. Programi sufinanciranja polaznika i poticanja unaprjeđenja vještina (samozapošljavanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija i sl.).

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećana zaposlenost stanovništva i konkurentnost lokalnog gospodarstva.

Razvojni učinak:

Povećani prihodi gospodarstva, veće poslovne prilike za stanovništvo i pozitivan demografski učinak.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj novih programa 2) Broj polaznika sufinanciranih programa.

Izvori:

1) HZZ, POU Pazin 2) Statistike Grada Pazina.

Naziv mjere 3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada

196

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Povećanje zapošljivosti osoba po dovršetku obrazovanja kroz provedbu mjera usklađivanja njihovih kompetencija s konkretnim potrebama lokalnog gospodarstva.

Cilj:

Povećanje kvalitete života, pozitivan demografski učinak i konkurentnije lokalno gospodarstvo.

Obrazloženje:

U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti usmjerene usklađivanju znanja i kompetencija osoba u obrazovanju, u skladu s konkretnim potrebama tržišta rada na području grada. Time će se doprinijeti ojačavanju lokalnog gospodarstva i smanjenju nezaposlenosti, te povećanju mogućnosti za realizaciju poslovnih prilika za osobe na završetku obrazovanja i doprinijeti njihovu ostanku na ovim prostorima. U okviru mjere provodit će se aktivnosti usmjerene boljem planiranju ekonomskog razvoja kroz poticanje stvaranja partnerstava i inicijativa između dionika iz obrazovnog i gospodarskog sektora te će se izravno utjecati na populaciju u obrazovnom procesu kako bi ona razvijala upravo ona znanja i kompetencije koje će biti primjenjive u okviru ekonomskog konteksta i njegovih potreba.

Aktivnosti 1. Planiranje lokalnog ekonomskog razvoja – osnivanje odjela za razvoj/razvojne agencije

2. Edukacijski programi poduzetničkog inkubatora/razvojne agencije

3. Suradnja s drugim institucijama na području grada (POU-om, Veleučilištem u Rijeci, AZRRI-jem, Županijom i sl.)

4. Kontinuirana edukacija prosvjetnih djelatnika za prepoznavanje izazova i potreba gospodarstva te na druge teme

197

5. Sustavno stipendiranje deficitarnih struka

6. Privlačenje kvalitetne i obrazovane radne snage.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Usklađena ponuda i potražnja lokalnog tržišta rada.

Razvojni učinak:

Povećane poslovne prilike za stanovništvo, konkurentnije gospodarstvo i pozitivan demografski učinak.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Osnovan odjel za lokalni ekonomski razvoj 2) Broj edukacijskih programa 3) Broj zajedničkih inicijativa između Grada Pazina i ostalih institucija 4) Broj educiranih prosvjetnih djelatnika 5) Broj stipendiranih učenika 6) Poboljšana obrazovna struktura stanovništva.

Izvori:

1) Grad Pazin 2) AZRRI 3) POU 4) Veleučilište u Rijeci 5) Istarska županija

198

6) DZS 7) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Naziv mjere 3.3.3. Jačanje civilnog sektora

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Ojačati kapacitete OCD-a i programe podrške, potaknuti veći broj stanovnika na aktivan angažman u sektoru civilnih organizacija te povećati uključenost samih OCD-a u kreiranje društvenog života grada Pazina.

Cilj:

Unaprijediti sveukupnu ponudu grada Pazina, povećati kvalitetu života i boravka na području.

Obrazloženje:

Stupanj demokratske razvijenosti neke sredine mjeri se stupnjem razvoja sektora civilnog društva na danom području. Organizacije svojim aktivnostima aktivno doprinose povećanju kvalitete života na području na kojem djeluju te su ujedno korisne za poticanje angažmana lokalnog stanovništva u društvenom životu grada. Time one doprinose boljoj društvenoj međupovezanosti i osjećaju solidarnosti članova lokalne zajednice, ali i međupovezanosti s ostalim zajednicama u bližoj ili daljnjoj okolini. Pozitivan utjecaj koji OCD imaju na kulturu, turizam, gospodarstvo, društvenu solidarnost, civilnu zaštitu i zaštitu okoliša također treba naglasiti. U tu svrhu, u okviru ove mjere, aktivno će se provoditi

199

aktivnosti usmjerene rastu i ojačavanju civilnog sektora u gradu Pazinu.

Aktivnosti 1. Podrška civilnom sektoru kroz programe javnih potreba te organizacijom savjetodavne/organizacijske potpore (zajedničko računovodstvo, pravna služba i sl.)

2. Podrška pojačanom angažmanu organizacija civilnog društva na EU projektima

3. Društveno odgovorno poslovanje – promocija suradnje gospodarskog i civilnog sektora na području javnih potreba

4. Poticanje volonterstva i građanskog aktivizma

5. Umrežavanje udruga, institucija i gospodarstva na razvoju zajedničkih aktivnosti i događanja

6. Razvoj socijalnog poduzetništva (zaštitna radionica, izvaninstitucionalne socijalne usluge i sl.)

7. Podrška radu LAG-a.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećan angažman stanovništva i civilnog sektora u kreiranju ponude grada, povećano iskorištavanje EU i nacionalnih fondova u svrhu društvenog i demokratskog razvoja, bolja suradnja dionika civilnog sektora sa širim spektrom ostalih dionika iz gospodarskog i poslovnog sektora.

Razvojni učinak:

Intenziviran život grada, unaprijeđeno gospodarstvo i povećana kvaliteta života.

Pokazatelji za praćenje rezultata i Pokazatelji:

200

razvojnih učinaka 1) Broj programa potpore za OCD 2) Broj projekata OCD-ova prijavljenih na EU programe 3) Broj zajedničkih inicijativa gospodarskog i civilnog sektora 4) Broj stanovnika aktivno angažiran u radu OCD-ova 5) Broj zajedničkih inicijativa civilnog i privatnog sektora 6) Broj inicijativa socijalnog poduzetništva 7) Broj inicijativa (programa, projekata) LAG-a.

Izvori:

1) Statistike Grada Pazina 2) Projektna dokumentacija 3) Statistike i dokumentacija organizacija 4) Dokumentacija LAG-a.

Naziv mjere 3.1.1. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprjeđenje sustava za upravljanje zaštićenim područjima prirode i održivo korištenje tih područja i vezanih resursa u razvojne svrhe.

Cilj:

201

Poboljšanje zaštite prirodnih resursa, valorizacija i iskorištavanje prirodnih potencijala Pazina.

Obrazloženje:

Bogati prirodni resursi pazinskoga područja važni su kao lokalno specifični element koji treba zaštititi. Stoga je potrebno iznaći kvalitetne modele iskorištavanja tih resursa i stavljanja istih u službu razvoja (turizma, gospodarstva i sl.) na dugoročno održiv način od koga će korist imati svi članovi zajednice kao i gospodarski te javni sektor. U okviru ove mjere bit će provedene aktivnosti usmjerene prema boljem upravljanju i održivom korištenju pazinskih prirodnih resursa, te će se senzibilizirati javnost o važnosti očuvanja prirodnog bogatstva područja i na taj način dodatno doprinijeti njegovu očuvanju.

Aktivnosti 1. Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima (Natura 2000, Ekološka mreža Republike Hrvatske, značajni krajobraz, osnivanje parka prirode, razvoj turizma i drugih djelatnosti na zaštićenim područjima)

2. Istraživanja flore, faune, geološka i hidrološka istraživanja te edukacija stanovništva.

Rezultat i razvojni učinak Rezultati:

Unaprijeđeno upravljanje prirodnim dobima, održivo korištenje prirodnih resursa u smjeru razvoja i povećana svijest stanovništva o važnosti očuvanja prirode.

Razvojni učinak:

Dodatni prirodni kapaciteti koji se održivo koriste u gospodarske svrhe, povećani prihodi gospodarstva, nova radna mjesta i pozitivan demografski učinak.

Pokazatelji za praćenje rezultata i Pokazatelji:

202

razvojnih učinaka 1) Broj modela/planova upravljanja zaštićenim područjima 2) Broj edukativnih događaja 3) Broj provedenih istraživanja.

Izvori:

1) Grad Pazin 2) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Naziv mjere 4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i boksitnih jama

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Poboljšati nadzor upravljanja nad neaktivnim boksitnim jamama kroz uspostavu učinkovitih upravljačkih modela.

Cilj:

Unaprijediti sigurnost stanovništva i zaštitu okoliša.

Obrazloženje:

U okviru ove mjere predviđene aktivnosti usmjerene su na osiguranje prikladnog obrasca upravljanja neaktivnim kamenolomima i boksitnim jamama na području grada. Prikladna sanacija i upravljanje zatvorenim jamama pozitivno će utjecati na povećanu sigurnost građana, zaštitu okoliša i očuvanje specifičnih krajobraza narušenih zbog ove vrste gospodarskih aktivnosti.

203

Aktivnosti 1. Izrada planova za sanaciju prostora nakon eksploatacije i nadzor nad privatnim subjektima

2. Restitutivne mjere.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Sačuvan lokalni krajobraz i prirodna bogatstva te povećana sigurnost stanovništva.

Razvojni učinak:

Povećana atraktivnost područja.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj saniranih neaktivnih jama.

Izvori:

1) Grada Pazin 2) Projektna dokumentacija sanacije.

Naziv mjere 4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti sustav zaštite od poplava kroz provedbu mjera ojačavanja infrastrukturnih kapaciteta i poboljšano

204

upravljanje vodnim resursima Pazinštine.

Cilj:

Poboljšati sigurnost građana i kvalitetu života na pazinskome području.

Obrazloženje:

Aktivne mjere zaštite od poplava predstavljaju strateški interes iz ekonomskih i društvenih razloga. Štete od poplava imaju potencijal u velikoj mjeri narušiti ekonomske aktivnosti na ovome području, pogotovo ako imamo u vidu brojna poljoprivredna, kao i gospodarska zemljišta i objekte na području Pazina. Također, poplave predstavljaju opasnost za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu. Aktivnosti u okviru ove mjere usmjerene su aktivnoj zaštiti od poplava te očuvanju prirodnih resursa. U tome kontekstu, ova mjera imat će pozitivan učinak na više razina: na ekonomskoj, društvenoj i okolišnoj razini.

Aktivnosti 1. Izrada Plana upravljanja zaštićenim područjem Pazinčice

2. Dogradnja i rekonstrukcija sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplave

3. Izgradnja malih akumulacija za zaštitu od poplave i navodnjavanje.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Unaprijeđeno gospodarenje vodnim resursima, poboljšana zaštita vodnih resursa i sigurnosti života i imovine.

Razvojni učinak:

Povećana kvaliteta života i poslovanja na području Pazina i povećan osjećaj sigurnosti življenja i poslovanja na ovome

205

prostoru.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Izrađen Plan upravljanja za područje Pazinčice 2) Broj novoizgrađenih objekata sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplave 3) Broj novoizgrađenih akumulacija.

Izvori:

1) Grad Pazin 2) Hrvatske vode.

Naziv mjere 4.1.4. Sanacija divljih odlagališta otpada

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Sanirati divlja odlagališta otpada i potaknuti odgovorno ponašanje prema okolišu i prirodi.

Cilj:

Unaprjeđena zaštita okoliša i resursa područja.

Obrazloženje:

Cilj je ove mjere smanjenje negativnog utjecaja koji divlja odlagališta smeća, s područja grada, imaju na okoliš, krajobraz,

206

poljoprivredu, i općenit dojam koji takva odlagališta imaju na posjetitelje na području Pazina, pogotovo turiste. Aktivnosti ove mjere usmjerene su sanaciji takvih divljih odlagališta, ali i aktivnom osvještavanju stanovništva o nužnosti i koristi pravilnog postupanja i odlaganja otpadom.

Aktivnosti 1. Sanacija konkretnih lokacija

2. Promotivno-edukativne aktivnosti – promjena ponašanja stanovnika.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećana zaštita okoliša i očuvanje resursa, povećana atraktivnost područja za stanovništvo i posjetitelje.

Razvojni učinak:

Dodatno utvrđen identitet Pazina kao mjesta brige za okoliš, unaprijeđena atraktivnost grada za gospodarske i pogotovo poljoprivredne aktivnosti te pozitivan učinak na turizam.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj saniranih lokacija 2) Broj promotivnih aktivnosti 3) Smanjenje broja novih divljih odlagališta.

Izvori:

1) Dokumentacija komunalnog poduzeća 2) Grad Pazin 3) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

207

Naziv mjere 4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti sustav upravljanja otpadom kroz uvođenje inovativnih i ekološki prihvatljivih metoda postupanja s otpadom i promociju zaštite odgovornog ponašanja u vezi s otpadom.

Cilj:

Poboljšati zaštitu okoliša i očuvanje resursa na području Pazina.

Obrazloženje:

U okviru ove mjere nastoji se uskladiti način postupanja otpadom u skladu s dobrom praksom ostalih gradova Hrvatske i EU-a u cilju ponovnog iskorištavanja vrsta otpada i stavljanja istog u korisne svrhe. Pozitivan utjecaj selekcioniranja, recikliranja i kompostiranja otpada ogledat će se u gospodarstvu, poljoprivredi, povećanoj zaštiti okoliša, i općenito održivijim načinom upravljanja resursima na raspolaganju.

Aktivnosti 1. Sanacija i zatvaranje odlagališta s izgradnjom i opremanjem pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta

2. Reciklažno dvorište za građevinski otpad

3. Zbrinjavanje biootpada i viška obrađenog mulja

208

4. Razvoj sustava selektivnog prikupljanja otpada

5. Informativno-edukativne aktivnosti na promociji zaštite okoliša i dobrog gospodarenja resursima.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Okolišno i resursno učinkovitije življenje i poslovanje na području Pazina, očuvani prirodni resursi i povećana atraktivnost Pazina kao mjesta očuvane prirode i okoliša.

Razvojni učinak:

Dodatno unaprijeđen identitet Pazina kao zelenog područja, pozitivan utjecaj na turizam i povećana kvaliteta života.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj saniranih i zatvorenih divljih odlagališta 2) Uspostavljeno reciklažno dvorište 3) Zbrinut biootpad i mulj 4) Broj kućanstava i gospodarskih subjekata uključenih u sustav razdvajanja otpada 5) Broj edukativnih i informativnih aktivnosti.

Izvori:

1) Dokumentacija komunalnog poduzeća 2) Projektna dokumentacija vezana za reciklažu i zbrinjavanje otpada 3) Informativni materijali.

209

Naziv mjere 4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva na OIE i povećanje energetske efikasnosti

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Katalizirati povećanje iskorištavanja OIE-a kućanstava i gospodarstva te unaprijediti energetsku učinkovitost povezanih objekata.

Cilj:

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih resursa na pazinskome području.

Obrazloženje:

Svrha je ove mjere povećati korištenje OIE-a u kućanstvima. Imajući u vidu da kućanstva predstavljaju najvećeg potrošača energije na području Pazina, ističe se važnost poticanja istoga na korištenje okolišno i resursno učinkovitijih oblika energije čime će se postići značajne uštede i značajno pridonijeti sveukupnoj „zelenoj“ orijentiranosti razvoja Pazina kao mjesta očuvanih resursa i prirode.

Aktivnosti 1. Zamjene sustava grijanja/hlađenja i unaprjeđenje energetske efikasnosti te smanjenje zagađenja zraka

2. Instalacija OIE postrojenja

3. Postavljanje punionice za opskrbu električnih vozila

4. Edukacija i unaprjeđenje ponašanja korisnika.

210

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećana energetska učinkovitost gospodarstva i kućanstva, povećana svijest javnosti o važnosti korištenja održivih izvora energije, smanjeni izdaci za konvencionalne oblike energije.

Razvojni učinak:

Dodatno unaprijeđen identitet Pazina kao sredine odgovornog ponašanja prema okolišu i prirodi, uštede na energentima, koje će se moći investirati u ostala područja, povećana financijska učinkovitost gospodarskog sektora, unaprijeđena zaštita okoliša i kvaliteta zraka, povećana kvaliteta života i poslovanja na pazinskom području.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj kućanstava koja koriste OIE 2) Broj gospodarskih objekata koji koriste OIE 3) Broj postrojenja za OIE 4) Broj punionica za električna vozila 5) Broj edukativnih aktivnosti.

Izvori:

1) Projektna dokumentacija uvođenja OIE u stambene i gospodarske objekte 2) Grad Pazin 3) Promotivni materijali 4) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

211

Naziv mjere 4.2.2. Ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u objektima u javnom vlasništvu

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Povećati energetsku učinkovitost i korištenje OIE-a u objektima u vlasništvu Grada i ostalih javnih institucija kroz opremanje objekata i promociju energetske učinkovitosti.

Cilj:

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih resursa na pazinskome području.

Obrazloženje:

Uz kućanstva, objekti u javnom vlasništvu također su značajni potrošači energenata, pa je i u ovome segmentu potrebno poticati primjenu OIE-a. Time će se smanjiti izdavanja za energente iz javnog sektora, doprinijet će se zaštiti resursa i okoline, dok će se uštede proistekle iz korištenja OIE moći usmjeriti u potrebnije razvojne segmente.

Aktivnosti 1. Poboljšanja fasada, krovišta, stolarije

2. Poboljšanja sustava hlađenja i grijanja

3. Edukacija i unaprjeđenje ponašanja zaposlenih i korisnika.

Rezultat i razvojni učinak Rezultati:

Povećana energetska učinkovitost objekata u javnom vlasništvu i smanjeni izdaci za konvencionalne oblike energije.

212

Razvojni učinak:

Unaprijeđen identitet Pazina kao sredine odgovornog ponašanja prema okolišu i prirodi, uštede na energentima, koje će se moći investirati u ostala područja od strateške važnosti, i povećana financijska učinkovitost u javnom sektoru.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj objekata u javnom vlasništvu uključeno u aktivnosti povećanja energetske učinkovitosti i korištenja OIE 2) Broj zaposlenika u javnom sektoru uključen u promotivne aktivnosti 3) Smanjeni javni izdaci za energente.

Izvori:

1) Grad Pazin 2) MZOIP 3) DZS.

Naziv mjere 4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Ostvarivanje infrastrukturnih preduvjeta (postrojenja i mreža) kako bi se omogućilo privatnom, javnom i gospodarskom sektoru korištenje OIE-a.

Cilj:

213

Smanjenje troškova za energente u svim sektorima, poticanje okolišno prihvatljivijih i održivih načina korištenja energije.

Obrazloženje:

Svrha ove mjere jest osigurati temeljnu infrastrukturu koja će svim sektorima (privatni, javni i gospodarski sektor) u gradu Pazinu omogućiti korištenje OIE-a. Kao posljedica primjene ove mjere očekuju se značajne uštede u svim segmentima, posebice ako imamo u vidu značajnu potrošnju energenata za grijanje tijekom zimskih mjeseci. Ovdje, također, valja spomenuti pozitivan utjecaj na okoliš i očuvanje resursa u regiji.

Aktivnosti 1. Izrada analize ekonomske isplativosti izgradnje kogeneracijskih postrojenja i toplinske mreže

2. Pronalaženje odgovarajućih lokacija za centralna postrojenja za proizvodnju OIE toplinske i električne energije

3. Izgradnja kogeneracijskih postrojenja

4. Izgradnja toplinske/električne mreže.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Osigurana infrastruktura za sve sektore potrebna za povećanje korištenja OIE-a.

Razvojni učinak:

Uštede na energentima moći će se preusmjeriti na ostala područja, poboljšano poslovanje i kvaliteta življenja na pazinskome području.

Pokazatelji za praćenje rezultata i Pokazatelji:

214

razvojnih učinaka 1) Broj postrojenja za proizvodnju OIE-a 2) Broj gospodarskih, privatnih i javnih objekata priključenih na sustav OIE.

Izvori:

1) Grad Pazin 2) Statistike komunalnog poduzeća 3) DZS 4) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 5) Istarska županija.

Naziv mjere 5.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem i projektima

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti strateško planiranje razvoja pazinskoga područja i učinak istog te poboljšati učinkovitost upravljanja kapitalom u vlasništvu Grada kroz unaprjeđenje sustava provođenja strateških ciljeva i razvoj kompetencija i vještina zaposlenika u javnom sektoru.

Cilj:

Ubrzati razvoj grada i podići kvalitetu planiranja razvoja i njegov učinak.

Obrazloženje:

U okviru ove mjere nastoji se postići veća kvaliteta i učinkovitost poslovanja javnog sektora s obzirom na unaprjeđeno planiranje razvoja te praćenje i evaluaciju postignutih rezultata, te na učinkovitije trošenje javnih resursa. Od velike

215

važnosti na ovome mjestu postavlja se edukacija zaposlenika u javnome sektoru i unaprjeđenje postojećih sustava nadzora poslovanja. Na ovaj način želi se dodatno doprinijeti boljem razvoju područja grada, u skladu s dobrim praksama vezanim za bolju učinkovitost javnoga sektora.

Aktivnosti 1. Kontinuirano osposobljavanje i edukacija zaposlenih u javnom sektoru

2. Poboljšanje sustava praćenja učinkovitosti i mjerenje učinaka i rezultata

3. Unaprjeđenje sustava upravljanja gradskim prihodima i imovinom.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećana učinkovitost javnog sektora u vezi sa strateškim upravljanjem.

Razvojni učinak:

Poboljšani procesi gospodarskog i društvenog razvoja sredine u nadležnosti Grada Pazina.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj edukacija za zaposlenike u javnom sektoru.

Izvori:

1) Grad Pazin.

216

Naziv mjere 5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga

Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:

Unaprijediti kvalitetu i dostupnost javnih usluga za stanovništvo kroz povećano iskorištavanje inovativnih oblika u upravljanju, osnaživanje komunikacije između javnog, civilnog i privatnog sektora te implementaciju infrastrukturnih rješenja za osobe s otežanom mobilnošću u sferi korištenja javnih usluga.

Cilj:

Poboljšati kvalitetu života i poslovanja na području Pazina, povećati zadovoljstvo svih građana i sektora javnim uslugama Pazina.

Obrazloženje:

Svrha je ove mjere povećati dostupnost i kvalitetu javnih usluga za javni, privatni i civilni sektor te ojačati bolju međusobnu umreženost ovih sektora u svrhu njihove bolje međusobne komunikacije i suradnje. Provedbom aktivnosti u okviru ove mjere postići će se bolje funkcioniranje javnih usluga te njihova veća korist za sve segmente društvenog i gospodarskog života područja Pazina. Poseban naglasak bit će stavljen na promociju i korištenje suvremenih rješenje iz oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a u skladu s dobrim praksama ostalih područja na nacionalnoj i EU razini. Kao administrativno središte Istarske županije, Pazin će dodatno dati poticaj ostalim mjestima u županiji na primjenu sličnih modela i rješenja u poboljšanju javnih usluga za civilni i privatni sektor.

Aktivnosti 1. Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u javnom upravljanju (GIS, e-uprava i slični sustavi)

2. Poboljšanje dostupnosti i protoka informacija i komunikacije između javne uprave i građana, institucija, civilnog i

217

poslovnog sektora

3. Smanjenje arhitektonskih barijera za osobe s invaliditetom.

Rezultat i razvojni učinak Rezultat:

Povećana kvaliteta življenja i poslovanja na pazinskome području, povećana osjetljivost javnih tijela za potrebe gospodarskog i privatnog sektora.

Razvojni učinak:

Povoljnija gospodarska i društvena klima na području Pazinštine.

Pokazatelji za praćenje rezultata i razvojnih učinaka

Pokazatelji:

1) Broj novouvedenih inovativnih tehnologija u poslove javnog upravljanja 2) Broj službi/kanala javnog sektora za komunikaciju s civilnim i privatnim sektorom 3) Broj prilagođenih pristupnih putova javnim objektima i područjima za osobe s invaliditetom.

Izvori:

1) Grad Pazin.

218

3. USKLAĐENOST STRATEGIJE RAZVOJA GRADA PAZINA S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina Mjere strategije razvoja Grada Pazina koje doprinose postizanju pojedinog cilja EU razina Strategija Europa 2020. Povećana stopa zaposlenosti

stanovništva u dobi od 24. do 64. godine sa 69 % na minimalno 75 %.

1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Mjera čija je svrha poticati razvoj postojećih i otvaranje novih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što će izravno doprinijeti povećanju samozapošljavanja i zapošljavanja na poljoprivrednom gospodarstvu, a time i povećanju stope zaposlenosti stanovništva u dobi od 24. do 64. godine. 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja jest mjera čija je svrha osiguranje kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva kroz intenziviranje suradnje između obrazovnog i gospodarskog sektora i kreiranje programa usavršavanja.

Ulaganje 3 % BDP-a u istraživanje i razvoj.

1.1.2.1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva olakšavanje pristupa izvorima financiranja, normama, standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja, poticanje zapošljavanja, poticanje suradnje s obrazovnim sektorom i klasterizacija). Ova aktivnost doprinijet će ulaganju u istraživanje i razvoj poslovnog sektora i potaknuti suradnju s obrazovnim sektorom, što doprinosi postizanju navedenog cilja. 1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu. Kako bi se potaknule inovacije i nove tehnologije potrebno je prethodno ulaganje u istraživanje i razvoj, što doprinosi postizanju navedenog cilja.

219

Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 – 30 %, povećanje udjela OIE-a na 20 % te povećanje energetske učinkovitosti za 20 %.

2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete jest mjera čiji je cilj povećati energetsku učinkovitost u gradu Pazinu, smanjiti javne izdatke za energente i unaprijediti zaštitu okoliša, čime se doprinosi ispunjenu cilja povećanja energetske učinkovitosti. 4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva na OIE i povećanje EE-a jest mjera čija je svrha katalizirati povećanje iskorištavanja OIE-a kućanstava i gospodarstva te unaprijediti energetsku učinkovitost povezanih objekata, što doprinosi ispunjenju cilja iskorištavanja OIE-a, ali i povećanja energetske učinkovitosti. 4.2.2. Ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u objektima u javnom vlasništvu jest mjera čija je svrha povećati energetsku učinkovitost i korištenje OIE-a u objektima u vlasništvu Grada i ostalih javnih institucija kroz opremanje objekata i promociju energetske učinkovitosti. 4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a, čija je svrha ostvarivanje infrastrukturnih preduvjeta (postrojenja i mreža) kako bi se omogućilo privatnom, javnom i gospodarskom sektoru korištenje OIE-a, a što doprinosi ispunjenju cilja o povećanju udjela korištenja OIE-a.

Smanjiti udio onih koji rano napuštaju školovanje (s 15 % na 10 %) te povećati udio populacije u dobi između 30. i 34. godine sa završenim tercijarnim stupnjem obrazovanja s 31 % na 40 %.

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama. U sklopu ove mjere provest će se aktivnosti unaprjeđenja odgojnog i obrazovnog sustava na području Pazinštine. Poboljšanjem dostupnosti obrazovanja i uvjeta u obrazovnom sustavu doprinijet će se smanjenju udjela onih koji rano napuštaju školovanje. 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha ove mjere je osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj njihovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. Naime, cjeloživotnim učenjem doprinosi se cilju da udio populacije u dobi između 30. i 34. godine završi ili se prekvalificira na tercijarni stupanj obrazovanja kako bi postigli veću konkurentnost na tržištu.

220

Smanjiti broj stanovnika koji žive ispod granice siromaštva za 25 %.

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama. U sklopu ove mjere provest će se aktivnosti unaprjeđenja odgojnog i obrazovnog sustava na području Pazinštine. Poboljšanjem dostupnosti obrazovanja pridonosi se konkurentnosti radne snage na tržištu rada i njihovoj zapošljivosti, što smanjuje broj stanovnika koji žive ispod granice siromaštva. 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha ove mjere je osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. Bolje obrazovanje doprinosi većoj konkurentnosti, a to utječe na zapošljavanje i time smanjenje broja stanovnika koji žive ispod granice siromaštva.

Nacionalna razina Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske

Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja (povećanje udjela hotela te podizanje kvalitete smještaja u kampovima i kućanstvima uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu).

1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti jest mjera čija je svrha ojačati sveukupnu turističku ponudu pazinskoga područja i učvrstiti autentičnost turističke ponude uključivanjem lokalnih poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu Pazina. Uključivanje većeg broja OPG-ova u turističke aktivnosti može doprinijeti i povećanju smještaja na ruralnim prostorima, tj. na poljoprivrednim gospodarstvima. 1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom u gradu Pazinu. Svrha ove mjere je ostvariti integralan i komplementaran pristup kreiranju ukupne turističke ponude grada Pazina te ojačati upravljačke kapacitete i prepoznatljivost Pazina na domaćem i međunarodnom tržištu. Upravo kroz upravljače kapacitete smještaja doprinosi ispunjenju navedenog cilja. 1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture je mjera čiji je cilj obogatiti sveukupnu turističku ponudu Pazina i atraktivnost smještajnih kapaciteta

221

za turiste i posjetitelje.

Novo zapošljavanje u turizmu i neturističkim djelatnostima induciranim turističkom aktivnošću.

1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu čiji je cilj povećati konkurentnost Pazina na nacionalnoj i EU razini, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih poslovnih prilika za poduzetnike i stanovništvo, unaprijediti poduzetničku atmosferu u Pazinu i učvrstiti značaj Pazina kao mjesta prikladnog za poslovanje.

Nove investicije u turizmu. 1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima jest mjera čiji je cilj potaknuti rast i razvoj poduzetništva na području Pazina, između ostalog, i kroz nove investicije u turizmu. 1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada. Svrha je ove mjere ostvariti integralan i komplementaran pristup kreiranju ukupne turističke ponude grada Pazina te ojačati upravljačke kapacitete i prepoznatljivost Pazina na domaćem i međunarodnom tržištu. Kako bi se unaprijedila turistička ponuda potrebne su nove investicije u turizmu čime ova mjera pridonosi ispunjenju cilja. 1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture. Svrha mjere jest intenzivirati angažman malih i srednjih poduzeća u bavljenju turističkim aktivnostima s posebnim naglaskom na stvaranje novih infrastrukturnih kapaciteta u turizmu u privatnome vlasništvu. Za stvaranje novih infrastrukturnih kapaciteta u turizmu potrebne su nove investicije.

Povećanje turističke potrošnje (korištenje turizma za plasman domaćih proizvoda i usluga).

1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu. Dodana vrijednost proizvoda i usluga gospodarskog sektora čini okosnicu konkurentnosti gospodarstva te povećanja prihoda i profita sektora. Naime, dodavanjem vrijednosti proizvodima i uslugama oni postaju atraktivniji i time doprinose povećanju turističke potražnje i potrošnje.

222

1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jest mjera čiji je cilj ojačati i intenzivirati sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju Pazina s malim poljoprivrednim gospodarstvima kao njenim nositeljima. Povećanje poljoprivredne proizvodnje doprinosi povećanju obima plasmana domaćih proizvoda na tržištu, čime se otvara mogućnost povećanja turističke potrošnje. 1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti jest mjera čija je svrha ojačati sveukupnu turističku ponudu pazinskoga područja i učvrstiti autentičnost turističke ponude područja kroz uključivanje lokalnih poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu Pazina, čime oni postaju dostupni kao turistička ponuda grada Pazina. 1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada. Cilj je ove mjere poboljšati sveukupnu dodanu vrijednost ponude Pazina i ojačati gospodarstvo. Dodana vrijednost ponude može se postići i plasmanom domaćih proizvoda.

Strategija za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti

Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu (mjere aktivne politike zapošljavanja, ujednačenost dostupnosti obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih usluga, dostupnost stanovanja, smanjivanje regionalnih razlika, suzbijanje zaduženosti i financijske ovisnosti).

3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu. Mjerom se nastoji ostvariti društveni razvoj i rast zajednice što se popraćuje odgovarajućim mjerama osiguranja dostupnosti i povećanja kvalitete odgoja i obrazovanja te dostatne pokrivenosti vezanim uslugama. 3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama. Svrha je osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja. 3.2.1. Osiguravanje kvalitetnog stambenog prostora. Svrha je osigurati dostatne kapacitete za stanovanje na području grada adaptacijom postojećih i izgradnjom novih stambenih prostora, čime se doprinosi dostupnosti stanovanja.

223

Osiguravanje uvjeta za sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba (kvalitetne i dostupne usluge za djecu, obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvena zaštita, razvoj socijalnih inovacija).

3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu. Svrha je unaprijediti dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga za sve slojeve društva kroz ciljana ulaganja u infrastrukturu, poticanje privatnih inicijativa i unaprjeđenje postojećih te stvaranje novih kvalitetnih zdravstvenih programa s posebnim naglaskom na preventivne programe, čime se doprinosi boljoj zdravstvenoj zaštiti. 3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama. Sustav odgoja i obrazovanja igra ključnu ulogu u osposobljavanju pojedinaca za suživot u društvu i preuzimanje društvenih uloga na efikasan i odgovoran način. Kvalitetno i dostupno obrazovanje doprinosi sprečavanju nastanka novih kategorija siromašnih. 3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine. Aktivnostima u okviru ove mjere nastoji se pomoći osjetljivim i ranjivim skupinama u društvu i poticati privatne inicijative u području skrbi za osjetljive slojeve društva kako bi se dodatno potaknulo stvaranje novih inicijativa u ovom segmentu djelatnosti i time osiguralo uvjete za sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih.

224

Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije (koordinacija i suradnja, kvalitetna analiza i istraživanja).

3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine. Svrha mjere jest osiguranje preduvjeta za kvalitetnu skrb o starijim, nemoćnim i drugim osjetljivim slojevima društva kroz poticanje ulaganja u razne oblike socijalne infrastrukture, s posebnim naglaskom na privatne investicije. Svrha je ove mjere pružanje što adekvatnije pomoći starim i nemoćnim slojevima i potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, odnosno prikladna integracija mlađih osoba s posebnim potrebama u društvo i zajednicu.

Industrijska strategija Republike Hrvatske

Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 %.

1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona. Svrha je ove mjere osigurati preduvjete vezane za infrastrukturnu opremljenost i učinkovito upravljanje poduzetničkim zonama te pojačati interes investitora na području zona kroz stvaranje javno-privatnih partnerstva i jačanje suradnje između javnog i privatnog sektora. Naime, kako bi se povećao obim industrijske proizvodnje potrebno je osigurati preduvjete kao što je infrastruktura, što se ovom mjerom nastoji učiniti.

Rast broja novozaposlenih, od čega minimalno 30 % visokoobrazovanih.

3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada sa svrhom poticanja zapošljivosti osoba nakon završene škole kroz provedbu mjera usklađivanja njihovih kompetencija s konkretnim potrebama lokalnog gospodarstva.

Rast produktivnosti radne snage za 70 %.

3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha je ove mjere osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina. Usavršavanjem i specijalizacijom postiže se povećanje produktivnosti.

Povećanje izvoza za 30 % i promjena strukture izvoza u korist proizvoda visoke dodane vrijednosti.

1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu jest mjera čiji je cilj povećati konkurentnost Pazina na nacionalnoj i EU razini, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih poslovnih prilika za poduzetnike i stanovništvo, unaprijediti poduzetničku atmosferu u Pazinu i učvrstiti značaj Pazina kao mjesta prikladnog za poslovanje. Dodana

225

vrijednost proizvoda i usluga gospodarskog sektora čini okosnicu konkurentnosti gospodarstva te povećanja prihoda i profita sektora, odnosno čini jedan od uvjeta za nastupanje na stranom tržištu.

Inovacijska strategija Republike Hrvatske

Povećanje inovacijskih kapaciteta.

1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu. Rezultat primjene ove mjere jest unaprijeđena primjena novih tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu.

Povećanje udjela ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj.

1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima. U svrhu intenziviranja gospodarskih djelatnosti na području Pazina te privlačenja novih investicija kao i ulaganja u istraživanje i razvoj, od izuzetne se važnosti postavlja osiguranje prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške sektoru poduzetništva, ali i cijelog poslovnog sektora.

Povećanje bazičnih i primijenjenih (industrijskih) istraživanja u znanstveno-istraživačkom sektoru.

1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu. Rezultat ove mjere je povećan broj financijskih i ostalih mjera za poduzetnike, povećani kapaciteti i kompetencije poduzetnika, veća suradnja između poduzetnika kao i poduzetnika i obrazovnih institucija i organizacija, unaprijeđena primjena novih tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu, povećan broj novih radnih mjesta, sačuvana postojeća radna mjesta i veći broj novoosnovanih poduzeća na području Pazina. Kroz povećanu suradnju između poduzetnika i obrazovnih institucija doprinosi se povećanju istraživanja u znanstveno-istraživačkom sektoru.

Jačanje ljudskih kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije.

1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu. Za primjenu znanja, inovacija i novih tehnologija potrebni su ljudski potencijali kao pokretač svega. Primjenom ove aktivnosti doprinosi se jačanju ljudskih kapaciteta za razvoj i inovacije.

Strategija poticanja Poboljšanje investicijske klime mjereno po GCR-u i Doing

1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona. Rezultat ove mjere je povećan

226

investicija u Republici Hrvatskoj (prijedlog)

Business. interes poduzetničke javnosti za ulaganja u područje Pazina, odnosno poboljšana investicijska klima. 1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu. Razvojni učinak ove mjere je bolja poduzetnička atmosfera, odnosno poboljšana investicijska klima.

Povećanje priljeva inozemnih izravnih investicija.

1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona jest mjera čiji je cilj unaprijediti atraktivnosti Pazina kao mjesta povoljnog za poslovanje i investiranje, kako domaćih tako i inozemnih investicija.

Povećanje udjela greenfield investicija na 2/3.

1.3.3. Prenamjena državnog zemljišta za potrebe razvoja. Svrha je mjere iskoristiti zapostavljena i neaktivna zemljišta u javnome vlasništvu te ih valorizirati i iskoristiti u razvojne svrhe, čime se omogućuju greenfield investicije.

Strategija razvoja poduzetništva

Unapređenje ekonomske uspješnosti malog gospodarstva u sektoru prerađivačke i uslužne djelatnosti većim ulaganjem u R&D, višim stupnjem inovacija, razvojem poslovnih mreža i povezanosti te rastom izvoza.

1.1.2.1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva (olakšavanje pristupa izvorima financiranja, normama, standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja, poticanje zapošljavanja, poticanje suradnje s obrazovnim sektorom i klasterizacija). Kroz poticanje gospodarskog udruživanja postignut će se rezultat unaprijeđene primjene novih tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu, što doprinosi postizanju cilja unaprjeđene ekonomske uspješnosti.

Razvijanje mogućnosti financiranja malog gospodarstva.

1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima. Svrha je ove mjere osigurati efikasnu podlogu za podršku poduzetnicima u njihovome svakodnevnom radu, s posebnim naglaskom na mlada poduzeća, pa tako pružiti i mogućnost savjetovanja o adekvatnom financiranju. 1.1.2.1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva (olakšavanje pristupa izvorima financiranja, normama, standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja, poticanje

227

zapošljavanja, poticanje suradnje s obrazovnim sektorom i klasterizacija). Ovom aktivnošću izravno se doprinosi postizanju cilja jer se njom razvijaju mjere financiranja malog gospodarstva. 1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu. Razvojem adekvatnih financijskih mjera pruža se mogućnost olakšanog financiranja malog gospodarstva.

Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, povećanje broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima.

1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima. U svrhu intenziviranja gospodarskih djelatnosti na području Pazina te privlačenja novih investicija, od izuzetne se važnosti postavlja osiguranje prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške sektoru poduzetništva. Nameće se potreba za ostvarenjem učinkovite potpore mladim poduzećima kroz koju će ona moći poduzetni početne korake u razvoju i zadobiti potrebnu podršku za uspješan opstanak na tržištu, uz bok razvijene i snažne konkurencije. Podrška poduzetnicima također će se ogledati u poticanju suradnje i umrežavanja između poduzetnika, sa svrhom ostvarivanja sinergija, prijenosa dobrih praksi i ideja u poslovanju. 2.2.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj djelatnosti prijevoza i logistike. Svrha je mjere osigurati infrastrukturne kapacitete, kao preduvjeta intenziviranju razvoja djelatnosti transporta i povezane logistike. Osiguranjem uvjeta osnovat će se nova poduzeća i povećati broj aktivnih poduzeća u djelatnosti prijevoza i logistike.

Pružanje potpore malom gospodarstvu jačanjem ljudskih kapaciteta (uprava, visokokvalificirani zaposlenici i cjeloživotno učenje).

3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha ove mjere je osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. Cjeloživotnim učenjem jačaju se ljudski kapaciteti čime se pruža potpora malom gospodarstvu kroz osiguranje adekvatne radne snage.

228

Uklanjanje administrativnih opterećenja u poslovanju.

1.1.1. Osiguravanje jedinstvenih podataka vlasništva i posjedništva. Svrha je ove mjere uskladiti baze podataka, koje se tiču vlasništva i posjedništva, kako bi se izbjegla nesuglasja i nekoherentnosti, čime se uklanjaju administrativna opterećenja u poslovanju.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

Integracija politika cjeloživotnog učenja i obrazovanja s ciljevima gospodarskog razvoja i politikom zapošljavanja.

3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha je ove mjere osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. Potreba za ovom mjerom proizlazi iz činjenice kako uspješno lokalno gospodarstvo svoj uspjeh u velikoj mjeri temelje na kvalificiranoj radnoj snazi i prilagodbi kompetencija iste u skladu s promjenjivim potrebama na tržištu. 3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada. U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti usmjerene usklađivanju znanja i kompetencija osoba u obrazovanju u skladu s konkretnim potrebama tržišta rada na području grada. Na taj način doprinijet će se ojačavanju lokalnog gospodarstva i smanjenju nezaposlenosti, te povećanju mogućnosti za realizaciju poslovnih prilika za osobe nakon završetka obrazovanja, a time i doprinosu njihovog ostanka na ovim prostorima.

Razvoj sustava za cjeloživotno obrazovanje i uključivanje IKT-a u obrazovanje.

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama, čime se nastoji osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja. Društveni razvoj i rast zajednice potrebno je popratiti odgovarajućim mjerama osiguranja dostupnosti i povećanja kvalitete odgoja i obrazovanja te dostatne pokrivenosti vezanim uslugama. 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja mjera, čija je svrha osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se

229

osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. U okviru aktivnosti ove mjere poticat će se razvoj novih inicijativa i programa u području cjeloživotnog učenja te će se izravno poticati dionike na tržištu rada na sudjelovanje u takvim programima.

Razvoj sustava priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina.

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama je mjera, kojim se želi unaprijediti sustav odgoja i obrazovanja u Pazinu. Društveni razvoj i rast zajednice potrebno je popratiti odgovarajućim mjerama osiguranja dostupnosti i povećanja kvalitete odgoja i obrazovanja te dostatne pokrivenosti vezanim uslugama. 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja – potreba za ovom mjerom proizlazi iz činjenice da uspješno lokalno gospodarstvo svoj uspjeh u velikoj mjeri temelji na kvalificiranoj radnoj snazi i prilagodbi kompetencija iste u skladu s promjenjivim potrebama na tržištu.

Unaprjeđenje studijskih programa usklađenih s potrebama gospodarstva.

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama, čime se nastoji osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja. 3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada, čija je svrha povećanje zapošljivosti osoba po dovršetku obrazovanja kroz provedbu mjera usklađivanja njihovih kompetencija s konkretnim potrebama lokalnog gospodarstva. Ciljevi su mjere povećanje kvalitete života, pozitivan demografski učinak i konkurentnije lokalno gospodarstvo.

230

Internacionalizacija visokog obrazovanja.

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama, čime se nastoji osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja.

Povećanje uključenosti odraslih u procese cjeloživotnog obrazovanja, uključivši učenje na radnom mjestu i s radnog mjesta.

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama, čiji je cilj osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja. 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja, čija je svrha osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. Potreba za ovom mjerom proizlazi iz činjenice kako uspješno lokalno gospodarstvo svoj uspjeh, u velikoj mjeri, temelje na kvalificiranoj radnoj snazi i prilagodbi kompetencija, isto u skladu s promjenjivim potrebama na tržištu.

Poticanje interakcije i suradnje između znanstvenog i gospodarskog sektora.

1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu, koja čini okosnicu konkurentnosti gospodarstva, te povećanja prihoda i profita sektora. Rezultati toga su povećani kapaciteti i kompetencije poduzetnika, veća suradnja između poduzetnika, kao i poduzetnika i obrazovnih institucija i organizacija, unaprijeđena primjena novih tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu, povećan broj novih radnih mjesta i sačuvana postojeća radna mjesta te veći broj novoosnovanih poduzeća na području Pazina.

Rast ulaganja u istraživanje i razvoj.

1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu. Jedan od pokazatelja postizanja ove aktivnosti jest povećan broj inovacija u poslovanju poduzetnika. Kako bi se povećao broj inovacija u poduzetništvu potrebno je putem ove aktivnosti poticati ulaganje u istraživanje i razvoj, čime se doprinosi postizanju navedenog cilja.

231

Regionalna razina Razvojna strategija Istarske županije (Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011. – 2013.)

Konkurentno gospodarstvo 1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu, 1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona, 1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima usklađeno je s prioritetima 1.1. Poticanje razvoja poduzetništva i stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo i 1.2. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva 2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture usklađeno s 1.4. Razvoj informacijskog društva 1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti, 1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada usklađeno s 1.5. Restrukturiranje i repozicioniranje turističkog gospodarstva te poticanje i razvoj novih turističkih proizvoda (s naglaskom na izravna ulaganja u turizmu) 1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 1.2.2. Poboljšanje organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, 1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje usklađeno s 1.6. Razvoj održive poljoprivrede, šumarstva i lovnog gospodarstva te ostalih grana gospodarstva u ruralnom prostoru 1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture, 3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama, 3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu, 3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine, 3.1.4. Poboljšanje uvjeta za razvoj i povećana vidljivost kulturne ponude grada, 3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa, 5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga usklađeno s 1.7. Održivi razvoj ruralnog prostora

232

4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva na OIE i povećanje EE-a, 4.2.2. Ulaganja u povećanje EE-a u objektima u javnom vlasništvu, 4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a usklađeno je s 1.10. Energetska efikasnost (EE) i obnovljivi izvori energije (OIE).

Razvoj ljudskih resursa 3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada je usklađeno s prioritetom 2.1. Osiguranje pune zaposlenosti 3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama usklađeno je s prioritetom 2.2.Osposobljavanje, jačanje i unapređenje predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova te visokih učilišta 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja usklađeno je s prioritetom 2.3. Potpora održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radnika.

Zaštita prirodnih resursa i upravljanje prostorom

2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja, 2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim naseljima na području Pazina usklađeno je s prioritetom 3.1. Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem i prostorom 2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete, 2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava, 2.3.6. Razvoj plinoopskrbnog sustava, 2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga, 4.1.4. Sanacija divljih odlagališta otpada, 4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada, usklađeno s prioritetom 3.2. Unapređenje infrastrukturnih sustava 4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave, 4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i boksitnih jama usklađeno s prioritetom 3.3. Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine 3.3.3. Jačanje civilnog sektora, 5.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem i projektima usklađeno s prioritetom 3.4. Unapređenje upravljanja regionalnim razvojem.

233

Visoka kvaliteta života 3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu, 3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine, 3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa usklađeno s prioritetom 4.1.Visok stupanj zdravstvene i socijalne zaštite 1.3.3. Prenamjena državnog zemljišta za potrebe razvoja, 1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe, usklađeno s prioritetom 4.2. Povećanje kvalitete kulturne ponude 3.3.3. Jačanje civilnog sektora usklađeno s prioritetom 4.3. Razvoj civilnog društva.

Prepoznatljivost istarskog identiteta

4.1.1. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode usklađeno s prioritetom 5.1. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti 1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe, usklađeno s prioritetom 5.2. Valorizacija i očuvanje višekulturalne (plurikulturalne) baštine u funkciji razvoja.

Strategija razvoja LAG-a „Središnja Istra“

Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima (razvoj malog i srednjeg poduzetništva; obrazovanje za poduzetništvo; korištenje OIE-a i energetska efikasnost; razvoj održive poljoprivrede i drugih grana gospodarstva).

1.1.4.Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima, čija je svrha postavljanje osiguranja prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške sektoru poduzetništva. Nameće se potreba za ostvarenjem učinkovite potpore mladim poduzećima kroz koju će ona moći poduzetni početne korake u razvoju i zadobiti potrebnu podršku za uspješan opstanak na tržištu uz bok razvijene i snažne konkurencije. 1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje, čime se žele ojačati kapaciteti poljoprivrednih proizvođača u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i unaprijediti njihovu poziciju na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Time se želi unaprijediti konkurentnost poljoprivredne proizvodnje Pazina, proširiti tržište poljoprivrednih proizvoda i očuvati poljoprivredne resurse. 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja, čija je svrha osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se

234

osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. 4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a, čija je svrha osiguravanje temeljne infrastrukture koja će svim sektorima u gradu Pazinu omogućiti korištenje OIE-a. Kao posljedica primjene ove mjere očekuju se značajne uštede u svim segmentima, posebice potrošnja energenata za grijanje tijekom zimskih mjeseci, a postiže se pozitivan utjecaj na okoliš i očuvanje resursa u regiji.

Ruralni razvoj (razvoj institucionalne podrške gospodarskim aktivnostima; razvoj sustava gospodarenja otpadom; razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; razvoj sustava vodoopskrbe; unaprjeđenje prometne povezanosti; plinofikacija; razvoj i diversifikacija ruralnih djelatnosti; razvoj selektivnih oblika turizma).

1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima, čime se u svrhu intenziviranja gospodarskih djelatnosti na području Pazina te privlačenja novih investicija, od izuzetne važnosti postavlja osiguranje prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške sektoru poduzetništva. 1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti. Ova mjera ima dvostruku svrhu: s jedne će se strane unaprijediti sveukupna turistička ponuda Pazina i ojačati konkurentnost turističkog sektora kroz uključivanje lokalnih autentičnih proizvoda obiteljskih gospodarstava u turističku ponudu, dok će se s druge strane osnažiti mala poljoprivredna gospodarstva i njihova profitabilnost, kroz njihovu povećanu uključenost u turistički sektor kao značajnog tržišta za poljoprivredne proizvode. 2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja, čiji je cilj osiguranje jedinstvenog obrasca u strateškom planiranju razvoja grada Pazina i osiguranje ujednačenog pristupa razvoju ruralnog i urbanog prostora, s posebnim naglaskom na jednaku dostupnost javnih usluga stanovništvu na oba područja. U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti koje će doprinijeti ravnoteži u razvoju gradskih i ruralnih područja, kako bi se izbjegle razvojne neujednačenosti cjelokupnog razvoja. 2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim naseljima na području Pazina, čiji je cilj unaprjeđivanje prometne infrastrukture i usluga vezane za prijevoz i osigurati bolju

235

međupovezanost svih dijelova Pazinštine. Time će se unaprijediti mobilnost stanovništva i posjetitelja te protok roba na pazinskome području. 2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava, čime će se unaprijediti sustav vodoopskrbe i smanjiti gubitke vode kroz provedbu aktivnosti uspostave kvalitetne vodoopskrbne infrastrukture. 2.3.3. Unaprjeđenje kanalizacijske mreže, čime će se poboljšati sustav upravljanja otpadnim vodama i proširiti postojeći kanalizacijski kapaciteti, prema potrebama razvoja. 2.3.4. Izgradnja groblja i prateće infrastrukture, čime će se zadovoljiti potrebe za povećanje pogrebnih kapaciteta i povezane infrastrukture te unaprijediti komunalne usluge u Pazinu. 2.3.6. Razvoj plinoopskrbnog sustava, čime se žele unaprijediti komunalne usluge na području Pazina (ostvarenje preduvjeta za priključenje područja Pazina na plinoopskrbnu mrežu). 2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga, čiji je cilj provođenje aktivnosti usmjerenih na unaprjeđenje, upravljanje i podizanje kvalitete specifičnih komunalnih usluga neobuhvaćenih prethodnim mjerama. Od posebne važnosti ovdje se ističe organizacija i unaprjeđenje parkirališta na području grada, gdje postoje potrebe za dodatnim infrastrukturnim zahvatima zbog povećanog broja vozila u gradu u periodu sezone. 4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave, čime se želi unaprijediti sustav zaštite od poplava kroz provedbu mjera ojačavanja infrastrukturnih kapaciteta i poboljšano upravljanje vodnim resursima Pazinštine. 4.1.4. Sanacija divljih odlagališta otpada, s ciljem smanjenja negativnog utjecaja koji divlja odlagališta smeća, na području grada, imaju na okoliš, krajobraz, poljoprivredu i općenit dojam koji takva odlagališta imaju na posjetitelje na području Pazina, pogotovo turiste. 4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada, čime se nastoji unaprijediti sustav upravljanja

236

otpadom kroz uvođenje inovativnih i ekološki prihvatljivih metoda postupanja s otpadom i promociju zaštite odgovornog ponašanja u vezi s otpadom.

Razvoj društvene infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života (jačanje obrazovne infrastrukture; unaprjeđenje zdravstvene infrastrukture i socijalne zaštite; uključivanje starijih osoba i osoba s invaliditetom u život zajednice; unaprjeđenje i izgradnja sportske infrastrukture; podrška razvoju ljudskih resursa; unaprjeđenje stanovanja i izgleda mjesta).

2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja, čime se želi postići osiguravanje jedinstvenog obrasca u strateškom planiranju razvoja grada Pazina i osiguranje ujednačenog pristupa razvoju ruralnog i urbanog prostora, s posebnim naglaskom na jednaku dostupnost javnih usluga stanovništvu na oba tipa područja. 2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora, čime se žele revitalizirati objekti koji će biti stavljeni u funkciju i osposobljeni kao dodatan kapacitet u korist gospodarstva i javnih djelatnosti, dok će dio, koji se odnosi na javne površine, poput trgova i parkova djelovati u smjeru povećanja lokalnog stanovništva i gostiju zadovoljstvom boravka na ovim prostorima. 2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete povećanjem energetske učinkovitosti grada Pazina, smanjenjem javnih izdataka za energente te unaprjeđenjem zaštite okoliša. 2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture, čime se želi povećati kvaliteta komunikacijskih usluga na području Pazina te pokrivenost grada signalom komunikacijskih mreža kroz razvoj nove komunikacijske infrastrukture i usluga te poticanje investicija. Cilj je unaprijediti kvalitetu poslovanja i življenja na području Pazina.

237

3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu, čime se nastoji unaprijediti dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga za sve slojeve društva kroz ciljana ulaganja u infrastrukturu, poticanje privatnih inicijativa i unaprjeđenje postojećih te stvaranje novih kvalitetnih zdravstvenih programa, s posebnim naglaskom na preventivne programe. 3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa, čime se želi unaprijediti sportska infrastruktura i kapaciteti te poboljšati sportski programi i događaji na području Pazina. 3.2.2. Unapređenje sigurnosti za građane, čija je svrha smanjenje rizika opasnosti po život i imovinu stanovnika i okolinu kroz razvoj odgovarajuće infrastrukture, planiranje i ojačavanje kapaciteta za zaštitu građana na svim razinama. 5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga, čija je svrha unaprijediti kvalitetu i dostupnost javnih usluga za stanovništvo kroz povećano iskorištavanje inovativnih oblika u upravljanju, osnaživanje komunikacije između javnog, civilnog i privatnog sektora te implementaciju infrastrukturnih rješenja za osobe s otežanom mobilnošću u sferi korištenja javnih usluga.

Valorizacija i očuvanje kulturne baštine (jačanje prepoznatljivosti kulturne i prirodne baštine; povećanje kvalitete kulturne ponude; osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv identitet).

1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe, čime se želi unaprijediti sveukupna turistička ponuda grada, s posebnim naglaskom na ojačavanje edukativnih i rekreativnih kapaciteta u okviru turističke ponude, kroz iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa. 2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora, s ciljem unaprjeđenja atraktivnosti i funkcionalnosti građevina u Pazinu te povećanja zadovoljstva posjetitelja i stanovništva kvalitetom života u gradu Pazinu. 3.1.4. Poboljšanje uvjeta za razvoj i povećana vidljivost kulturne ponude Grada, čija je svrha obogaćivanje kulturne ponude i života grada kroz poboljšanje kulturne infrastrukture, promociju kulturne baštine i razvoj novih inicijativa u kulturi.

238

Zaštita i očuvanje okoliša (očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i uključivanje okoliša u turističku ponudu).

1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje, čime se doprinosi resursnoj i okolišnoj učinkovitosti koja ekološka poljoprivredna proizvodnja ima u usporedbi s konvencionalnom poljoprivredom, čime se doprinosi očuvanju prirodnih resursa i bogatstava. 3.3.4. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode, čiji je cilj unaprjeđenje sustava za upravljanje zaštićenim područjima prirode i održivo korištenje tih područja i vezanih resursa u razvojne svrhe. Time se želi poboljšati zaštita prirodnih resursa te valorizirati prirodni potencijali Pazina. 4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i boksitnih jama, čiji je cilj unaprijediti sigurnost stanovništva i zaštitu okoliša te poboljšati nadzor upravljanja nad neaktivnim boksitnim jamama uspostavom učinkovitih upravljačkih modela.

239

v. Provedba i praćenje

1. INDIKATORI UČINKA

Redni br.

Opis

Sadašnje stanje

Ciljne vrijednosti

Indeks

1. povećanje neto broja novoosnovanih trgovačkih društava i obrta

9 50 550,00

2. povećanje površine obrađene zemlje (prema podacima APPRRR)

1.322,76 ha 1.455,04 ha 110,00

3. povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava (APPRRR)

371 408 110,00

4. povećanje broja dolazaka

5.777 6.355 140,00

5. povećanje broja noćenja 29.315 46.904 160,00

6. smanjenje broja nezaposlenih

332 258 78,00

7. smanjenje emisije CO2 39.968,47 tona CO2/godišnje 31.974,78 tona CO2/godišnje

80,00

8. povećanje broja visokobrazovanih stanovnika u ukupnom broju stanovnika

stručni studij 522 (6,04%), sveučilišni studij 747

(8,64%), doktorat znanosti 5

(0,057%) (prema Popisu 2011)

stručni studij 537 (6,16%), sveučilišni studij 769

(8,81%), doktorat znanosti 6

(0,068%) (na bazi 8.724 stanovnika)

101,98 101,96 119,29

9. povećanje broja djece u predškolskim ustanovama

275 395 143,64

240

10. povećanje broja socijalnih usluga za najugroženije stanovnike

2 5 250,00

11. povećanje broja stanovnika

8.638 8.724 101,00

2. FINANCIJSKI OKVIR

Veliki dio aktivnosti koje predviđa Strategija uvelike će ovisiti o osiguranju i privlačenju sredstva potrebnih za provedbu mjera.

S obzirom na nedostatna financijska sredstva u gradskom proračunu, strategija financiranja uvelike je povezana s pristupom vanjskim izvorima financiranja (poput EU fondova, nacionalnih sredstava državne i regionalne razine, sredstava Europske investicijske banke i ostalo). Zato je ključno ojačati kapacitete za pribavljanje i upravljanje tim sredstvima u cilju postizanja najvišeg stupnja učinkovitosti korištenja dostupnih fondova.

U nastavku dajemo pregled najznačajnijih programa iz kojih je moguće osigurati sredstva za razvojne projekte Grada Pazina.

241

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE

1. In

tenz

ivira

nje

gosp

odar

skih

akt

ivno

sti

1.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja

1.1.1. Osiguravanje jedinstvenih podataka vlasništva i posjedništva

1. Usklađivanje podataka katastra i zemljišnih knjiga

Državni proračun; gradski proračun; Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja program: Opći cilj 1 – Svrhovito ogranizirati korištenje i namjenu prostora. Posebni cilj 1.3. Povećati usklađenost katastarskih i prostornih podataka sa stanjem u prostoru, i Posebni cilj 1.5. – Uspostaviti cjelovitu digitalnu Državnu službenu kartografiju.

2. Izrada novog snimka terena

1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu

1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva (olakšavanje pristupa izvorima financiranja, normama, standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja, poticanje zapošljavanja, poticanje suradnje s obrazovnim sektorom i klasterizacija)

EIF, COSME - Bolji pristup financijama za mala i srednja poduzeća; Poduzetnički impuls, Prioritet 1 – Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, Mjera B1 – Malo i srednje poduzetništvo i obrt; HAMAG BICRO, Kreditni program "Mikrokreditiranje – prvi korak u poduzetništvo"; bankarski sektor i HBOR.

2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu

Nacrt prijedloga inovacijske strategije Republike Hrvatske od 2014. do 2020.; Strateški cilj 2, Tematski stup 2 – Jačanje inovacijskog potencijala gospodarstva; ili Horizon, Industrijsko vodstvo; Ministarstvo gospodarstva, Program dodjele državne potpore za razvoj Centara kompetencija; bankarski sektor, donatori, HBOR i privatna sredstva.

242

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE

3. Aktivno privlačenje poduzetnika koji stvaraju poslovne prilike i radna mjesta

Program Central Europe, Prioritetna os 1 – Suradnja na inovacijama kako bi Centralna Europa bila konkurentnija, SO 1.2. – Unaprijediti vještine i poduzetničke kompetencije za unapređenje ekonomskih i socijalnih inovacija u središnjim europskim regijama; ili EIF, COSME; ili Ministarstvo poduzetništva i obrta i Program dodjele državnih potpora za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

4. Osnivanje Gospodarskog savjetodavnog vijeća – poticanje suradnje javnog i gospodarskog sektora

Gradski proračun, donatori, volonteri, HORIZON 2020., 6. društveni izazov – Europa u promjenjivom svijetu – uključiva, inovativna i promišljena društva.

1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona

1. Infrastrukturno opremanje zona u suradnji s privatnim sektorom (JPP-om) Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

Operativni program konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., PDP: 3a2.2. – Razvoj poslovne infrastrukture, specifični cilj 3a2 – Omogućavanje povoljnog okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća; privatni sektor, bankarski sektor; gradski proračun i JPP.

2. Osnivanje poduzeća/odjela za upravljanje zonama 3. Olakšavanje komunikacije ulagača s javnim institucijama uz pomoć Grada 4. Aktivno privlačenje investicija u sektore veće dodane vrijednosti

1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška

1. Poduzetnički inkubator (poduzetnički centar)

Pogram Central Europe, Prioritetna os 1 – Suradnja na inovacijama kako bi Centralna Europa bila konkurentnija, SO 1.1. – Poboljšati održive veze među akterima inovacijskog sustava za

243

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE poduzetnicima

2. Uspostava Zajedničkog radnog prostora (Coworking HUB)

jačanje regionalnih inovacijskih kapaciteta u središnjoj Europi; ili Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Operativni program konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., PDP: 3a2.1. – Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI-a) za pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP, specifični cilj 3a2 – Omogućavanje povoljnog okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća i mogućnost financiranja iz Poduzetničkog impulsa.

1.2. Razvoj održive

poljoprivredne proizvodnje s

visokom dodanom

vrijednošću

1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

1. Poticaji za obrađivanje neobrađenog i zapuštenog zemljišta

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 4., podmjera 4.3., tip operacije 2 – Komasacija poljoprivrednog zemljišta; županijski ili gradski proračun.

2. Poticaji za ekstenzivno stočarstvo EAGF Izravni poticaji za poljoprivrednike, I. Stup; gradski ili županijski proračun i privatni sektor (prerađivači).

3. Promocija prednosti bavljenja poljoprivredom (posebno kod mladih)

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 01 "Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja" Podmjera 1.1. Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina; Savjetodavna služba; privatni sektor; HGK/HOK/HPK, udruge i AZRRI.

4. Edukacija poljoprivrednika (ekonomske i stručne teme)

5. Organizacija strojnog prstena (podrška privatnoj inicijativi u pružanju usluga obrade zemlje)

EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske od 2014. do 2020., Mjera 4, Podmjera 4.1., operacija 4.1.1. – Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava; privatni sektor, gradski ili županijski proračun.

244

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE

6. Poticaji za mlade poljoprivrednike i OPG-ove (savjetodavna podrška, plaćene analize zemljišta i sl.)

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 02 Savjetodavne službe, Službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima, Podmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga; Savjetodavna služba, privatni sektor, udruge, poduzetnički centar i AZRRI.

1.2.2. Poboljšanje organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda

1. Organizacija zadruga/potrošačkih grupa/potrošačkih organizacija

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –2020., Organiziranje proizvođača i njihovo jače pozicioniranje na tržištu, Prioritet 3, Fokus područje 3a – Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi, privatni sektor i AZRRI.

2. Mljekara i drugi javni proizvodni i skladišni pogoni (sušara, uljara, hladnjača itd.) na raspolaganju poljoprivrednicima

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 04 "Ulaganje u fizičku imovinu", Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda; privatni sektor; bankarski sektor, HBOR; AZRRI, gradski ili županijski proračun.

3. Očuvanje i promocija autentičnih lokalnih proizvoda kroz turistički sektor

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 6, podmjera 6.2. – Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprvrednih djelatnosti u ruralnim područjima, operacija 6.2.1. – Potpora ulaganju u pokretanje poljoprivrednih djelatnosti; Turistička zajednica; privatni sektor; AZRRI; gradski ili županijski proračun.

4. Podrška zaštiti proizvoda (porijeklo, certifikati, robne marke i sl.)

5. Organizacija sajmova i drugih prodajnih kanala (tržnica, prodavaonica, štandovi)

1.2.3. Poticanje razvoja ekološke

1. Poticaji (samo oni koji se ne daju na državnoj razini)

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 11 "Ekološki uzgoj"; sve mjere vezane uz

245

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE poljoprivredne proizvodnje

2. Organizacija eko tržnice (solidarne ekološke grupe i sl.)

zdravstvenu preventivu; Savjetodavna služba; udruge; AZRRI, gradski ili županijski proračun, komunalna poduzeća (tržnica i sl.) i privatni sektor. 3. "Zelena" javna nabava u gradskim/javnim

institucijama 4. Promocija preventivne vrijednosti korištenja ekoloških poljoprivrednih proizvoda za zdravlje stanovništva i zaštitu okoliša

5. Kontinuirana edukacija poljoprivrednika i korisnika poljoprivrednih proizvoda

1.3. Poticanje razvoja turizma

1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti

1. Organizacija lokalne prodaje (prodaja na kućnom pragu, u sklopu manifestacija, kroz turistički sektor, redovito na tržnici i drugi oblici prodaje)

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 6, Podmjera 6.2. – Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima; privatni sektor; turistički sektor; organizatori događanja; donatori; AZRRI i udruge.

2. Organizacija događanja u svrhu promocije lokalnih proizvoda i seljačkih domaćinstava (npr. „Dani otvorenih vrata“, izložbe vina i ulja, „Valjanje u sijenu“, „Domaći Zoo“...)

1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada

1. Diversifikacija turističke ponude (spajanje širokog spektra dionika u turizmu – uključivanje kulturnog sektora, postojećih specifičnih oblika ponude – „Zip line“, speleologija, festivali, koncerti, izložbe, natjecanja, pustolovni turizam, „Istra bike“ i poticanje uključivanja privatnog sektora)

EUISAR; Stup 4 – Održivi turizam; Tema 1 – Raznolika turistička ponuda (proizvoda i usluga); COSME (Diversifikacija turističke ponude i proizvoda EU-a – održivi transnacionalni turistički proizvodi); Ministarstvo turizma, Javni natječaj za sufinanciranje programa i projekata strukovnih udruga u turizmu i/ili ugostiteljstvu u 2015. godini; HBOR, Program kreditiranja turističkog sektora; privatni sektor u turizmu; Turistička

246

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE 2. Osnivanje turističkog društva grada i "ulazne" turističke agencije (Destination management company)

zajednica, HTZ i gradski proračun.

3. Razvoj turističkog identiteta grada – izrada marketinškog plana turizma (pronalaženje ciljne publike, organizacija, nastup na sajmovima, izrada marketinških materijala, edukacija vodiča itd.)

1.3.3. Prenamjena državnog (javnog) zemljišta za potrebe razvoja

1. Projekt „Inspirit Fantasy park“ Ministarstvo kulture, Ulaganja u kulturnu baštinu, Mjera 6C – Kulturna dobra; HBOR, Program kreditiranja turističkog sektora; PDP 6c1.1. i 6c2.1., specifični cilj 6c1 povećanje zaposlenosti i turističkih izdataka kroz bolje upravljanje kulturnom baštinom; EFRR, Prekogranični program Italija – Hrvatska (nacrt iz kolovoza 2014.), specifični cilj 4.1. – Podrška razvoju područja s prirodnim i kulturnim dobrima u svrhu stvaranja održivih turističkih odredišta; ili Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska (nacrt od 19. 1. 2015. godine), specifični cilj 6c1 – Korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa za održivi razvoj; JPP i privatni sektor/koncesionari.

2. Sportsko rekreacijski centar „Lindar“

3. Vojni poligon „Brestovica“ (streljana)

1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe

1. Nastavak istraživanja i uređenje Pazinske jame (vidikovci, šetnica, označavanje i uređenje staze, viseći most...)

EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 6c1 – Povećanje privlačnosti, obrazovnog kapaciteta i održivog upravljanja lokacijama prirodne baštine; ili PDP 6c1.1. i 6c2.1., specifični cilj 6c1 povećanje zaposlenosti i turističkih izdataka kroz bolje upravljanje kulturnom baštinom; ili EFRR, Prekogranični program Italija – Hrvatska (nacrt iz kolovoza

2. Revitalizacija i uređenje starogradske jezgre (zaštita i obnova kulturne baštine, uređenje pročelja, razvoj sadržaja i

247

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE uključivanje u turističku ponudu) 2014.), specifični cilj 4.1. – Podrška razvoju područja s prirodnim i

kulturnim dobrima u svrhu stvaranja održivih turističkih odredišta; ili Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska (nacrt od 19. 1. 2015. godine), specifični cilj 6c1 – Korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa za održivi razvoj; HBOR i Program kreditiranja turističkog sektora.

3. Uređenje i obilježavanje pješačkih, rekreacijskih i biciklističkih staza na širem području grada 4. Njegovanje, istraživanje i očuvanje prepoznatljivosti kulturno povijesne baštine, kulturnog identiteta i tradicijskih vrijednosti središnje Istre (Državni arhiv, Muzej...) 5. Nastavak arheoloških istraživanja u zaštićenim cjelinama 6. Uređivanje turističko-edukativnih punktova u prostorima starih škola u mjesnim odborima

1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture

1. Kampovi/odmorišta Ministarstvo turizma i Ministarstvo poduzetništva i obrta, Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Mjera 7 – Pokretanje novih programa za poticanje razvoja malih, srednjih i velikih poduzetničkih poduhvata u turizmu; ili PDP 3d1.1.3. – Podrška razvoju hotela s dodatnim sadržajem, specifični cilj 3d1 – Poboljšani razvoj i rast MSP-ova na domaćim i stranim tržištima; HBOR, Program kreditiranja turističkog sektora; privatni sektor; bankarski sektor i udruge.

2. Hoteli /hosteli/agroturizmi

3. Restorani i ostali ugostiteljski objekti

4. Ostali turistički sadržaji (organizacija događanja, agencije, vodičke službe, izleti, animacije, team building, stari zanati, servisi i slične usluge)

2.O

drži

vi

razv

oj

pros

tora

i in

fras

tru

ktur

e 2.1. Unapređenje korištenja

2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog

1. Redovito usklađivanje prostornog i razvojnog plana i izrada strategija u skladu s

EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova

248

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE prostora grada razvoja potrebama razvoja sela u ruralnim područjima, 7.1.1. Izrada planova za razvoj JLS-a

i naselja u ruralnim područjima; ili Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Sufinanciranje izrade prostornih planova jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za 2015. godinu i gradski proračun.

2. Uravnoteženi razvoj ruralnog i gradskog područja – dostupnost javnih usluga na cijelom području

2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora

1. Obnova i revitalizacija zapuštenih prostora i objekata

Program Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u javnim infrastrukturama; ili Ministarstvo kulture, Ulaganja u kulturnu baštinu, Mjera 6C – Kulturna dobra; privatni sektor; gradski proračun i donacije.

2. Revitalizacija javnih prostora – parkova i gradskih trgova

2.2. Unapređenje prometne

infrastrukture

2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim naseljima na području Pazina

1. Izrada plana upravljanja i održavanja cesta uz pomoć GIS sustava

EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, 7a1 – Unapređenje cestovne mreže TEN-T i pristupa cestovnoj mreži TEN-T; Program Central Europe, Prioritetna os 4 – Suradnja u transportu za bolje povezivanje srednje Europe, SO 4.1. Poboljšati planiranje i koordinaciju regionalnih sustava prijevoza putnika za bolju povezanost s nacionalnim i europskim prometnim mrežama; Hrvatske ceste; gradski proračun i Županijska uprava za ceste.

2. Redovna ulaganja u obnovu i rekonstrukciju cesta

3. Izrada plana urbane mobilnosti

4. Unaprjeđenje javnog prijevoza do svih naselja

KF, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj 7ii2 – Povećanje broja putnika u javnom prijevozu; Program Central Europe, Prioritetna os 4 – Suradnja u transportu za bolje povezivanje srednje Europe, SO 4.1. Poboljšati planiranje i koordinaciju regionalnih sustava prijevoza putnika za bolju

5. Izgradnja autobusnih čekaonica u linijskom prometu 6. Izgradnja (rekonstrukcija) autobusnog

249

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE kolodvora povezanost s nacionalnim i europskim prometnim mrežama;

EUSDR, Prioritetno područje 1B – Poboljšanje mobilnosti i povezanosti željezničkog, cestovnog i zračnog prometa; prijevoznici i Hrvatske željeznice.

7. Unaprjeđenje željezničke infrastrukture (pružni prijelazi i nove postaje)

2.2.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj djelatnosti prijevoza i logistike

1. Izgradnja kamionskog kolodvora Program Central Europe, Prioritetna os 4 – Suradnja u transportu za bolje povezivanje srednje Europe, SO 4.2. Unaprijediti koordinaciju između zainteresiranih strana teretnog prijevoza za povećanje multimodalnih ekološki prihvatljivih teretnih rješenja; Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, Cilj 5 – Unapređenje pristupačnosti u teretnom prometu unutar RH, specifični cilj 5b – unapređenje pristupačnosti u teretnom prometu – sjeverni Jadran (Rijeka); privatni sektor; Hrvatske ceste i gradski proračun.

2. Izgradnja gradskih obilaznica

3. Korištenje prostora u skladišnim i dr. objektima u javnom ili privatnom vlasništvu (društva u stečaju i sl.)

2.3. Unaprjeđenje komunalne

2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete

1. Planiranje, rekonstrukcija i izgradnja sustava javne rasvjete u skladu s mjerama energetske efikasnosti, OIE-a i zaštite okoliša

Program Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i

250

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE infrastrukture

2. Izrada GIS-a i sustava za upravljanje i održavanje javne rasvjete

korištenja OIE-a u javnim infrastrukturama; ili EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj 4c4 – Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete; Program prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020. (nacrt iz kolovoza 2014.), Specifični cilj 2.1. – Povećanje energetske efikasnosti i korištenje OIE-a u kućanstvima i javnoj infrastrukturi u ruralnim rijetko naseljenim područjima; ESCO modeli; operateri i distributeri energije i FZOEU.

2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava

1. Izrada plana prioriteta i rekonstrukcija postojećih ogranaka vodoopskrbne mreže

EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 7, Podmjera 7.2., Operacija 7.2.1. – Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda; Ministarstvo poljoprivrede, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 07 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima", 7.2.2. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (Napomena: u naselju do 2.000 stanovnika); ili KF, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj 6ii – Ulaganje u sektor upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganje koje nadilazi te zahtjeve, specifični cilj 6ii1 – Unapređenje javnog vodoopskrbnog sustava u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodom; Ministarstvo poljoprivrede, Ograničeni Poziv na dostavu prijedloga projekata br. EN.2.1.16. – Financiranje provedbe

2. Izgradnja novih komunalnih vodnih građevina

251

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe/odvodnje; Hrvatske vode; komunalna poduzeća i gradski proračun.

2.3.3. Unaprjeđenje kanalizacijske mreže

1. Izrada studije za razvoj aglomeracije Pazin EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 7, Podmjera 7.2., Operacija 7.2.1. – Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda; Hrvatske vode; komunalna poduzeća i gradski proračun.

2. Izrada sustava upravljanja kanalizacijskom mrežom šireg područja Pazinštine

3. Razdvajanje stare mješovite kanalizacije

4. Izgradnja nove kanalizacije

2.3.4. Izgradnja groblja i prateće infrastrukture

1. Proširenje i rekonstrukcija groblja

EAFRD, Ministarstvo poljoprivrede: Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 07 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima", Operacija 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu; Napomena: ulaganje je prihvatljivo u naseljima do 5.000 stanovnika; gradski proračun; privatni sektor i komunalno poduzeće.

2. Izgradnja kapela – mrtvačnica

252

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE

2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture

1. Poboljšanje dostupnosti wireless usluga (pojačavanje Wi-Fi signala)

EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj 2a1 – Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti; udruge i privatni sektor.

2. Poboljšanje dostupnosti telekomunikacijskih signala (razvoj DTK infrastrukture, internet, mobilna mreža, TV, radio...) 3. Poticanje privatnih investicija u razvoj komunikacijskih usluga (razni korisnički servisi)

2.3.6. Razvoj plinoopskrbnog sustava

1. Izgradnja potrebne infrastrukture za priključenje na trasu plinovoda

Privatni sektor i distributer plina.

2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga

1. Izrada plana upravljanja komunalnom infrastrukturom Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.,

Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima; gradski proračun, komunalna poduzeća i privatni sektor.

2. Unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete ostalih komunalnih usluga

3. Izgradnja parkirališta

3. U

napr

eđen

je

kval

itete

živ

ota

3.1.Unaprjeđenje kvalitete javnih

usluga

3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama

1. Izgradnja i adaptacija objekata za predškolski i školski odgoj/obrazovanje

EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 7, Podmjer 7.4., Tip operacije 7.4.1. – Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširivanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu (za dječje vrtiće); Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta – Strateški plan za razdoblje od 2014. do 2016., Posebni cilj 1.2. – Razvijati sustav

2. Dogradnja GSŠJD-a

3. Poticanje investicija i inicijativa privatnog sektora te OCD-a u sustav odgoja i obrazovanja (jaslice, vrtić i novi programi)

253

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE

4. Osiguravanje dostupnosti stručnih djelatnika (logopeda, edukatora-rehabilitatora, psihologa i sl.)

osiguranja kvalitete na svim razinama sustava odgoja i obrazovanja; privatni sektor; udruge i ESF.

3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu

1. Dogradnja i opremanje Doma zdravlja (hospicij - palijativna skrb, pedijatrija, fizikalna terapija/bazen, hitna, dječji ortodont, psihijatar i rana terapija za osobe s moždanim udarom)

EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija, investicijski prioritet 9a, specifični ciljevi 9a1 – Poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zaštiti, s fokusom na udaljena i deprivirana područja i 9a2 – Poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja; Europska komisija, Program "Zdravlje", cilj – Olakšanje dostupnosti boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj njezi za EU građane/građanke; udruge; privatni sektor; gradski proračun i državni proračun (HZZO).

2. Stvaranje preduvjeta za ranu rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju 3. Unaprjeđenje preventivnih zdravstvenih programa 4. Osiguravanje dodatnih timova hitne pomoći 5. Poticanje privatnih investicija u zdravstveni sustav

3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine

1. Izgradnja doma za starije i nemoćne EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 9a3 – Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje nejednakosti prelaskom s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane socijalne infrastrukture; privatni sektor; udruge i gradski proračun.

2. Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi za ranjive skupine (pomoć u kući, dnevni boravak i prijevoz) 3. Poticanje privatnih investicija u javne socijalne usluge

3.1.4. Poboljšanje uvjeta za razvoj i povećana vidljivost

1. Unaprjeđenje infrastrukture u kulturnom sektoru (muzeji, Spomen dom i arhivsko spremište “Bertoši“)

Ministarstvo kulture i Ministarstvo turizma, Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine – Mjera 15 – Akcijski plan razvoja kulturnog turizma; udruge; privatni sektor;

254

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE kulturne ponude Pazina

2. Definiranje, razvoj ili unaprjeđenje vidljivosti cjelogodišnjih kulturnih programa u okvirima Kulturne strategije Grada

kulturne institucije i gradski proračun.

3. Razvoj publike za kulturna događanja

3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa

1. Izgradnja sportskog kompleksa uključivši gradski bazen (sport/rekreacija/ preventiva - zdravstvo/obrazovanje)

EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 7, Podmjera 7.4., Tip operacije 7.4.1. – Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširivanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu; ili Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta - Strateški plan za razdoblje od 2014. do 2016. – Posebni cilj 3.1. – Osiguranje kvalitete sustava sporta i poboljšanje uvjeta za bavljenje sportom; Erasmus + Sport; udruge i sportski klubovi i gradski proračun.

2. Uređenje sportskih objekata u mjesnim odborima 3. Izobrazba sportskih trenera i voditelja sportsko-rekreativnih programa 4. Razvoj rekreativno-preventivnih programa

5. Izgradnja i rekonstrukcija dječjih igrališta

3.2. Poboljšanje uvjeta

stanovanja i sigurnosti

3.2.1. Osiguravanje kvalitetnog stambenog prostora

1. Planiranje i stvaranje preduvjeta za stambenu izgradnju

Danube Transnational Cooperation Programme (South East Europe); bankarski sektor; privatni sektor; gradski proračun i FZOEU.

2. Programi poticanje stanogradnje 3. Stavljanje u funkciju (obnova/rekonstrukcija) gradskih/javnih stambenih prostora

3.2.2. Unapređenje sigurnosti za građane

1. Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za zaštitu od elementarnih nepogoda, rizika i katastrofa (opremanje postrojbi civilne zaštite, vatrogasni dom i protupožarni putevi)

EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 7, Podmjer 7.4., Tip operacije 7.4.1. – Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširivanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne

255

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE 2. Razvoj planova, sigurnosnih procjena i programa („Gradsko oko“, „Policajac u zajednici“)

aktivnosti te povezanu infrastrukturu; Civil Protection Financial Instrument (CPFI) and Emergency Response Center; CBC HR – SLO 2014. – 2020., prioriteti 5 i 11; udruge; Policijska uprava; Centar za socijalnu skrb; medicinski sektor; sportski klubovi ; privatni sektor; gradski i županijski proračun.

3. Razvoj preventivnih programa - ovisnost, nasilje u obitelji, vršnjačko nasilje) 4. Edukacija komunalnog redarstva vezana uz sigurnost u gradu

5. Praćenje kvalitete zraka i vode

EUSDR, Prioritetno područje 4. – Obnoviti i održavati kvalitetu vode; ili EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija i specifični cilj 6e1 – Poboljšanje sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka sukladno Uredbi 2008/50/EZ.

6. Osiguravanje uvjeta za rad skloništa za životinje

Program rada župana za mandatno razdoblje od 2013. do 2017. godine (Istarska županija), C: Razvoj infrastrukture i zaštita okoliša, mjerilo postignuća: "Sustavno pomaganje nezbrinutim životinjama u našoj županiji" (ostvaruje se u suradnji županije s gradovima i općinama); udruge; donatori; privatni sektor i gradski proračun.

3.3. Razvoj ljudskih

potencijala

3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja

1. Suradnja gospodarstva i obrazovanih institucija u stvaranju novih programa i promociji cjeloživotnog učenja

Erasmus+, Obrazovanje odraslih; ili Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., Europski fond za regionalni razvoj, Tematski cilj/ Investicijski prioritet/ Specifični cilj: 10 – Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje10a – Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje s ciljem stjecanja vještina te cjeloživotno učenje razvijanjem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje; ESF programi;

2. Programi sufinanciranja polaznika i poticanja unaprjeđenja vještina (samozapošljavanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija i sl.)

256

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE Zaklada za razvoj civilnog društva; donatori; Aktivne mjere politike zapošljavanja HZZ-a; privatni sektor; POU; Veleučilište u Rijeci i privatni sektor.

3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada

1. Planiranje lokalnog ekonomskog razvoja - osnivanje odjela za razvoj/razvojne agencije

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Strateški plan za razdoblje 2013. – 2015., Posebni cilj 3.4. – Uključivanje hrvatskih regija u programe teritorijalne suradnje i gradski proračun.

2. Edukacijski programi poduzetničkog inkubatora/razvojne agencije

Erasmus+, Suradnja s poduzećima; ESF i Područje aktivnosti: Učinkovito osposobljavanje.

3. Suradnja s drugim institucijama na području Pazina (POU-om, Veleučilištem u Rijeci, AZRRI-jem, Županijom i sl.)

Erasmus+, Suradnja među ustanovama i školama te Suradnja među ustanovama ili organizacijama; ili ESF i Područje aktivnosti: Kvalitetnije javne službe.

4. Kontinuirana edukacija prosvjetnih djelatnika za prepoznavanje izazova i potreba gospodarstva te na druge teme

Erasmus+, Prilike za zaposlenike; ili ESF, Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" Investicijski prioritet 10iii – Povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje znanja, vještina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija, Specifični cilj 3; privatni sektor i udruge.

5. Sustavno stipendiranje deficitarnih struka Mogućnost sklapanja sporazuma i ugovora o stipendiranju učenika deficitarnih zanimanja s Ministarstvom poduzetništva i obrta; županijski i gradski proračun i privatni sektor.

6. Privlačenje kvalitetne i obrazovane radne snage Erasmus+ i suradnja s poduzećima.

257

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE

3.3.3. Jačanje civilnog sektora

1. Podrška civilnom sektoru kroz programe javnih potreba te uspostavom savjetodavne/organizacijske potpore (zajedničko računovodstvo, pravna služba i sl.)

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva; Zaklada za razvoj civilnog društva Istarske županije; Program Europa za građane 2014. – 2020., ESF programi; Erasmus +; donatori; privatni sektor; gradski proračun; udruge te udruga LAG.

2. Podrška pojačanom angažmanu organizacija civilnog društva na EU projektima 3. Društveno odgovorno poslovanje - promocija suradnje gospodarskog i civilnog sektora na području javnih potreba 4. Poticanje volonterstva i građanskog aktivizma 5. Umrežavanje udruga, institucija i gospodarstva na razvoju zajedničkih aktivnosti i događanja

6. Razvoj socijalnog poduzetništva (zaštitna radionica, izvaninstitucionalne socijalne usluge i sl.)

ESF, Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" Investicijski prioritet 9v – Promicanje društvenog poduzetništva i strukovne integracije u društvenim poduzećima te socijalne ekonomije i ekonomije solidarnosti radi olakšavanja pristupa zapošljavanju, Specifični cilj 1.

7. Podrška radu LAG-a Mjere 19 »LEADER – CLLD« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.; gradski proračun i privatni sektor.

258

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE

4. O

čuva

nje

i zaš

tita

okol

iša

te e

nerg

etsk

a i r

esur

sna

učin

kovi

tost

4.1. Poboljšanje gospodarenja

prirodnim dobrima, zaštita okoliša i zaštita

od elementarnih nepogoda

4.1.1. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode

1. Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima (Natura 2000, Ekološka mreža Republike Hrvatske, značajni krajobraz, osnivanje parka prirode, razvoj turizma i drugih djelatnosti na zaštićenim područjima)

EUSAIR, Stup 3. – Kvaliteta okoliša, Tema 2 – Transnacionalna kopnena staništa i biološka raznolikost; ili CP Slovenija Hrvatska 2014.-2020., Prioritetna os 2: Zaštita i promocija prirodnih i kulturnih resursa, Sufinanciranje EFRR – Investicijski prioritet: 6c Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine, 6d, Zaštita i obnova biološke raznolikosti i tla te promicanje eko usluga, uključujući putem mreže NATURA 2000 i "zelenu" infrastrutkuru, Specifični ciljevi: 6c1 Korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa za održivi razvoj, 6d1, Zaštita i obnova bioraznolikosti i promicanje eko usluga; LIFE program i privatni sektor.

2. Istraživanja flore, faune, geološka i hidrološka istraživanja te edukacija stanovništva

4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i boksitnih jama

1. Izrada planova za sanaciju prostora nakon eksploatacije i nadzor nad privatnim subjektima

EUSDR (Danube Transnational Programme, 2014. – 2020.), Prioritetno područje 5. – Upravljanje rizicima za okoliš.

2. Restitutivne mjere

4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave

1. Izrada Plana upravljanja zaštićenim područjem Pazinčice

EUSDR (Danube Transnational Programme, 2014. - 2020.), Prioritetno područje 5. – Upravljanje rizicima za okoliš; CBC HR-SLO 2014. – 2020., prioriteti 6d i 11.

2. Dogradnja i rekonstrukcija sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplave 3. Izgradnja malih akumulacija za zaštitu od poplave i navodnjavanje

4.1.4. Sanacija divljih odlagališta otpada

1. Sanacija konkretnih lokacija Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. 06. Očuvanje i zaštita okoliša i promocija učinkovitosti resursa 6i – Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne 2. Promotivno-edukativne aktivnosti –

259

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE promjena ponašanja stanovnika stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su

utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve; EUSDR (Danube Transnational Programme, 2014. – 2020.), Prioritetno područje 5. – Upravljanje rizicima za okoliš; Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Javni poziv za neposredno sufinanciranje nabave opreme za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna naplate komunalne usluge odvoza otpada po volumenu ili masi; FZOEU; privatni sektor; komunalna poduzeća; gradski i županijski proračun; udruge i prerađivači otpada.

4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada

1. Sanacija i zatvaranje odlagališta s izgradnjom i opremanjem pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta 2. Reciklažno dvorište za građevinski otpad 3. Zbrinjavanje biootpada i viška obrađenog mulja 4. Razvoj sustava selektivnog prikupljanja otpada 5. Informativno-edukativne aktivnosti na promociji zaštite okoliša i dobrog gospodarenja resursima

4.2. Povećanje korištenja OIE-a i povećanje EE-a

4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva na OIE i povećanje EE-a

1. Zamjene sustava grijanja/hlađenja i unaprjeđenje energetske efikasnosti te smanjenje zagađenja zraka

EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj 4c2 – Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama (u više stambenim zgradama i obiteljskim kućama); Program Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u javnim infrastrukturama; FZOEU; distributeri goriva; udruge i privatni sektor.

2. Instalacija OIE postrojenja 3. Postavljanje punionice za opskrbu električnih vozila 4. Edukacija i unaprjeđenje ponašanja korisnika

4.2.2. Ulaganja u povećanje energetske

1. Poboljšanja fasada, krovišta, stolarije EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj 4c1 – Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog 2. Poboljšanja sustava hlađenja i grijanja

260

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE efikasnosti u objektima u javnom vlasništvu

3. Edukacija i unaprjeđenje ponašanja zaposlenih i korisnika

sektora; Program Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u javnim infrastrukturama; Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti; udruge; privatni sektor i gradski proračun.

4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a

1. Izrada analize ekonomske isplativosti izgradnje kogeneracijskih postrojenja i toplinske mreže

EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični ciljevi 4b1 – Povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE-a u proizvodnim industrijma, i 4b2 – Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina); Program Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u javnim infrastrukturama; Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Javni natječaj za sufinanciranje projekata OIE-a; privatni sektor; distributeri električne i toplinske energije.

2. Pronalaženje odgovarajućih lokacija za centralna postrojenja za proizvodnju OIE toplinske i električne energije

3. Izgradnja kogeneracijskih postrojenja

4. Izgradnja toplinske/električne mreže

5. D

obro

upr

avlja

nje

5.1. Unaprjeđenje sustava za upravljanje razvojem

5.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem i projektima

1. Kontinuirano osposobljavanje i edukacija zaposlenih u javnom sektoru

EFRR, Tehnička pomoć, Tematsko područje 1. – Osiguranje primjerenih i učinkovitih ljudskih resursa za provedbu operativnog programa, 2. – Potpora učinkovitoj provedbi, praćenju i procjeni programa i 3. – Potpora informacijama, promidžbi i izgradnji kapaciteta (potencijalnih) korisnika za pripremu i provedbu projekata; udruge; privatni sektor i gradski proračun.

261

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE 2. Poboljšanje sustava praćenja učinkovitosti i mjerenje učinaka i rezultata

HORIZON 2020., 6. društveni izazov – Europa u promjenjivom svijetu – uključiva, inovativna i promišljena društva; udruge i gradski proračun.

3. Unaprjeđenje sustava upravljanja gradskim prihodima i imovinom

5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga

1. Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u javnom upravljanju (GIS, e-uprava, baze podataka i slični sustavi)

Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, EFRR – 02 Poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija 2c – Jačanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e–upravu, e–učenje, e–uključenost, e–kulturu i e–zdravlje i gradski proračun.

2. Poboljšanje dostupnosti i protoka informacija i komunikacije između javne uprave i građana, institucija, civilnog i poslovnog sektora

Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, EFRR, 02 Poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija 2c1 – Povećanje korištenja IKT–a u komunikaciji između građana i javne uprave putem uspostave IKT koordinacijske strukture i softverskih rješenja; ICT programi; privatni sektor; udruge i gradski proračun.

262

CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE

3. Smanjenje arhitektonskih barijera za osobe s invaliditetom

Europska komisija, Europska strategija za osobe s invaliditetom od 2010. do 2020. godine, Prioritetno područje 1 – Dostupnost; ili Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, Područje 2.3. – Odgoj i obrazovanje, Mjera 6. – Osigurati infrastrukturu, potporu učenicima s teškoćama u razvoju, Područje 2.6. – Stanovanje, mobilnost i pristupačnost, Mjera 1 – Osigurati pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjenje pokretljivosti, Mjera 2. – Osigurati pristupačnost javnog prometa, Mjera 4. – Osigurati posebnu proračunsku poziciju na koju će se iskazivati planirana i utrošena financijska sredstva za uklanjanje građevinskih i drugih prepreka; privatni sektor/donatori; udruge i gradski proračun.

263

3. NADZOR I EVALUACIJA

Kako bi se strategija uspješno provela potrebna je suradnja između središnje državne i gradske vlasti, ali i različitih tijela uprave, institucija i poduzeća s javnim ovlastima državne i lokalne razine, te svih drugih dionika na lokalnoj razini – iz privatnog sektora i sektora civilnog društva.

Uz formalno prihvaćanje i usvajanje strateškog dokumenta, za uspješnu provedbu mjera, a time i prioriteta i ciljeva Strategije, nužno je uspostaviti funkcionalnu i učinkovitu organizacijsku strukturu s jasnom podjelom odgovornosti u svim fazama provedbe Strategije.

Za operativnu provedbu Strategije Gradonačelnik će oformiti Koordinacijsko tijelo koje će se sastojati od predstavnika Grada Pazina, institucija na području grada Pazina, privatnog sektora i OCD-a. Koordinacijsko tijelo funkcionirat će kao partnerstvo koje se sastaje redovito, dvaput godišnje kako bi uspješno izvršilo zadatke koje su u njegovoj nadležnosti.

Osnovni zadaci Koordinacijskog tijela su slijedeći:

Ø Kontinuirano praćenje provedbe Strategije i podnošenje godišnjih izvještaja Gradonačelniku i Gradskom vijeću, u kojem se daje ocjena trenutnog stanja provedbe kao i smjernice (sukladno potrebi) za unapređenje provedbe

Ø Predlaganje izmjena i dopuna Strategije prema potrebi Ø Raspisivanje javnog poziva za dostavu razvojnih projekata Ø Sastavljanje Akcijskog plana provedbe Strategije na jednogodišnjoj razini Ø Prioritizacija projekata iz baze razvojnih projekata na jednogodišnjoj razini Ø Prikupljanje podataka potrebnih za praćenje ostvarenja postavljenih indikatora Ø Koordinacija vanjske evaluacije provedbe Strategije (na pola perioda provedbe

Strategije i na završetku perioda provedbe Strategije) Ø Koordinacija dionika zaduženih za provedbu pojedinih mjera iz Strategije.

Uspješnost provedbe Strategije ne ovisi isključivo o Gradu Pazinu i gradskoj upravi, nego jednako tako i o važnim subjektima, prije svega nacionalne razine, a onda i državnim institucijama, kao i o privatnoj inicijativi (investitorima). To najviše dolazi do izražaja kod velikih kapitalnih projekata kod kojih se isprepliću nadležnosti državne i lokalne razine u provedbi aktivnosti projekata. Veliki dio predviđenih projekata i mjera Strategije financirat će se iz raznih drugih izvora financiranja, pored proračunskih sredstava, stoga je za učinkovitu provedbu Strategije potrebno imati adekvatne apsorpcijske kapacitete.

264

Praćenje i nadzor osigurava kontinuirane povratne informacije o provedbi, te rano identificira stvarne ili potencijalne uspjehe i probleme, kako bi se omogućila pravodobna prilagodba. Provedba Strategije podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutoga. Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Strategije zadani su indikatori učinka, te indikatori niže razine.

265

vi. Zaključak  

Strategija razvoja Grada Pazina vlasništvo je svih građana grada Pazina. Strategija je rezultat rada temeljenog na partnerstvu između ključnih dionika razvojnih sektora grada i predstavlja njihov konsenzus oko razvojnog smjera i budućnosti Pazina. Izrada Strategije trajala je 7 mjeseci i okupila je preko 100 najvažnijih predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora grada.

Tijekom izrade Strategije postignuto je dublje razumijevanje uloge značenja ovog dokumenta te je podignuta razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s kojima je grad suočen. Strategija je detektirala ključne razvojne pravce grada i uspostavila komunikaciju između svih bitnih ljudi s područja grada, što treba poslužiti u budućnosti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne politike grada.

Krajnja je svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije osigurati višu kvalitetu života za sve građane Pazina, što znači intenzivirati gospodarske aktivnosti, razvijati prostor i infrastrukturu, unaprijediti kvalitetu života, očuvati i zaštititi okoliš te postići energetsku i resursnu učinkovitost i u konačnici dobro upravljati. Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje će rezultirati poboljšanjem kvalitete okruženja za život u Pazinu.

Pred svima nama sada je izazov da sve zacrtane ciljeve zajednički ostvarimo i da vizija razvoja grada postane realnost. Ona mora biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i budućnosti Pazina. S vizijom na umu zaključujemo ovaj dokument uz nadu da će se ambicije ove Strategije ostvariti u željenoj mjeri i na korist svih građana grada Pazina.