23. prosinca 2015. godine

Strategija razvoja Grada Buzeta

za razdoblje 2016. - 2020.

Grad Buzet

SADRŽAJ SAŽETAK: PROFIL GRADA BU)ETA (GRAD BU)ET U BROJKAMA 5

1. TERITORIJALNA POKRIVENOST 6

1.1. Teritorijalni obuhvat ..........................................................................................................................6

Status, po rši a, aselja i aselje ost ......................................................................................................7

1.2. Teritorijalni kontekst .........................................................................................................................7

2. POSTOJEĆE STANJE 8

. . Društ o ..............................................................................................................................................8

Demografski pokazatelji ...........................................................................................................................8

O razo a struktura sta o išt a ...........................................................................................................9

Socijal o uključi anje i usluge socijalne skrbi ....................................................................................... 10

Društ e a i zdravstvena infrastruktura ................................................................................................. 11

Obrazovanje .......................................................................................................................................... 12

Predškolski odgoj ...................................................................................................................... 12

Os o oškolsko o razo a je ................................................................................................... 12

Sred joškolsko o razo a je ..................................................................................................... 13

Visokoškolsko o razo a je ...................................................................................................... 14

2.2.Gospodarstvo .................................................................................................................................. 15

Opća gospodarska kreta ja ................................................................................................................... 15

Tržište rada ............................................................................................................................................ 16

Nezaposlenost .......................................................................................................................... 16

Zaposlenost .............................................................................................................................. 17

Poslo o okruže je ............................................................................................................................... 17

Struktura gospodarstva ......................................................................................................................... 18

Poduzet ička i frastruktura .................................................................................................................. 21

O rt išt o .............................................................................................................................................. 21

Vanjsko trgovinska razmjena ................................................................................................................. 22

Poljoprivreda ......................................................................................................................................... 23

Turizam i kultura .................................................................................................................................... 25

Turizam ..................................................................................................................................... 25

Kultura ...................................................................................................................................... 27

Materijal a kultur a ašti a .................................................................................................... 27

Ne aterijal a kultur a ašti a................................................................................................ 29

Kulturne manifestacije ............................................................................................................. 29

Sportske aktivnosti ................................................................................................................... 30

. . Ur a o okruže je ........................................................................................................................... 32

K aliteta ur a og okoliša, izlože ost ekološki rizi i a i kli atski opas osti a ........................... 32

Zrak ........................................................................................................................................... 32

Tlo ............................................................................................................................................. 32

Reljef a o ilježja ................................................................................................................................... 32

Kli atska o ilježja ................................................................................................................................. 33

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

3 3

Buka .......................................................................................................................................... 33

Upravljanje otpadom ................................................................................................................ 34

Primarna infrastruktura ......................................................................................................................... 35

Upravljanje vodama ................................................................................................................. 35

Cestovni promet .............................................................................................................................. 36

Željez ički pro et ........................................................................................................................... 36

)rač i pro et .................................................................................................................................. 37

Energetski sustav ...................................................................................................................... 37

Upravljanje razvojem............................................................................................................................. 39

Osnovne ustrojstvene jedinice ................................................................................................. 39

Razvijenost ............................................................................................................................... 39

Proraču grada Buzeta ............................................................................................................. 39

Suradnja s drugim gradovima i regijama .................................................................................. 40

Otvorenost za nove razvojne teme i nove pristupe upravljanju razvojem .............................. 41

Participativno upravljanje ........................................................................................................ 41

3. PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 42

. . Opća a aliza pred osti, sla osti, prilika i prijet ji.......................................................................... 42

3.2. Analiza prednosti, slabosti, prilika i prijet ji za društ o ................................................................. 44

3.3. Analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji za gospodarstvo ....................................................... 46

. . A aliza pred osti, sla osti, prilika i prijet ji za ur a o okruže je ................................................ 47

4. STRATEŠKI OKVIR 48

4.1. Vizija ............................................................................................................................................... 48

4.2. Ciljevi .............................................................................................................................................. 49

4.3. Razvojni prioriteti i mjere ............................................................................................................... 55

Razvojni prioritet 1.1. Raz ijati poduzet ičke zo e radi pri lače ja o ih gospodarskih subjekata i investitora ................................................... 55

Razvojni prioritet . . Poti ati raz oj poduzet išt a............................................................... 56

Razvojni prioritet 1.3. Poticati ostanak mladih obrazovanih ljudi........................................... 57

Razvojni prioritet 2.1. Razviti vitality turizam .......................................................................... 58

Razvojni prioritet 2.2. Razviti kulturni turizam ......................................................................... 59

Razvojni prioritet . . Oču a je okoliša ................................................................................... 61

Razvojni prioritet . . Jačati ekološku poljopri red u proizvodnju i unaprijediti

proizvodnju autohtonih proizvoda ...................................................... 62

Razvojni prioritet . . Re italizirati rural a područja u okruže ju grada Buzeta .................... 63

Razvojni prioritet 4.1. Poticati institucionalnu i izvaninstitucionalnu skrb

o starijima, djeci i osobama s posebnim potrebama .......................... 64

Razvojni prioritet . . Jačati i il o društ o ............................................................................ 65

Razvojni prioritet . . Poti ati po eća je ataliteta i o itelji s iše dje e ............................... 66

Razvojni prioritet . . Poti ati uključi a je sta o išt a u hu a itar e, kulturne i sportske aktivnosti .............................................................. 66

Razvojni prioritet 4.5. Poticati osuvremenjivanje zdravstvenih ustanova i usluga .................. 67

Razvojni prioritet 5.1. Izgraditi prepoznatljivost grada i okolice .............................................. 68

Razvojni prioritet 5.2. Razvijati e-upravu ................................................................................. 69

Razvojni prioritet . . Jačati eđugradsku, eđu arod u i eđuopći sku surad ju ........... 70

5. PROVEDBA 71

5.1. Financijski okvir za provedbu strategije ............................................................................ 71

5.2. Institucionalni okvir za provedbu strategije ...................................................................... 72

. . Strateški projekti ............................................................................................................... 74

6. HORI)ONTALNA NAČELA 75

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

5 5

SAŽETAK: PROF)L GRADA BUZETA GRAD BUZET U BROJKAMA

GRAD BUZET

Naselja Grad

INDEKS RAZVIJENOSTI

115,21 %

PRIRODNA OBILJEŽJA Po rši a kop o : 167,05 %

Reljef: 16 do 714 m n.v.

)e ljiš i pokro : % po rši e pod šu o

Klima: Mediteranska i kontinentalna planinska klima

Vodotokovi: vodotok rijeke Mirne

Jezera/akumulacije: akumulacija Buttoniga

)aštiće i dijelo i prirode

Moto u ska šu a prirod i rezer at , okoli a Istarskih topli a zaštiće i krajolik

STANOVNIŠTVO

Ukupno stanovnika (2011.)

6.133

Gustoća sta o ika (2011.)

37 st./km2

Prosječ o kuća st o:

, čla o a

Deografski trendovi:

Pozitivan 1/ 2001/2011

TRŽIŠTE RADA

Broj zaposlenih 2.778

GOSPODARSTVO

Gospodarski sektori:

prerađi ačka, građe i arst o, opskr a odo , trgo i a a eliko i alo

Turizam - kapa iteti/ oće ja:

s ještaj ih o jekata . , . ost are ih turističkih oće ja . .

INFRASTRUKTURA

Vodoopskrba: preko 99 % stanovnika

Odvodnja otpadnih voda:

oko % sta o išt a

Organizirano prikupljanje otpada:

% sta o išt a - odlagalište Griža

1. TERITORIJALNA POKRIVENOST

1.1. TeritorijalnI obuhvat

Grad Buzet alazi se a ajsje er ije u utraš je dijelu Istre, jugoistoč o od o ro aka Ćićarije i sje er o od aku ula ijskog jezera Buto iga. Gra iči s opći o Oprtalj a zapadu, La išće a sjeveroistoku, Lupoglavom na istoku, Motovunom i Cerovljem i grado Pazi o , a jugu. Središte je po ijes e, kultur e i gospodarske ikroregije Buzešti e, koja se proteže iz a gradskog upra og područja a prostor susjed ih opći a.

Grad je s ješte a prostoru iz eđu tri elike gradske jeli e: Rijeke i Trsta od kojih je udaljen oko

50 km te Pule od 90 km. Cestovni prometni pravci osiguravaju dobru prometnu povezanost s ostalim

dijelo i a Istarske župa ije te a io al i i europski prostoro . Grad je udalje k od suvremene autoceste A8 tz . Istarskog ipsilo a, što u osigura a uključe ost u režu auto esta u Hrvatskoj i ze lja a čla i a a EU. Kroz Buzet prolaze esto e pro et i e drža e, župa ijske i lokal e až osti.

Slika : Položaj grada Buzeta u Istarskoj župa iji

Izvor: Grad Buzet, 2012

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

7 7

Status, površi a, aselja i aselje ost

Buzet je u samostalnoj Republici Hrvatskoj dobio status grada 1993. godine. Ima status jedinice

lokal e sa oupra e u kojoj građa i odlučuju o s oji potre a a i i teresi a lokal og z ačaja neposredno ili preko izabranih tijela.

Po rši o od , k 2 i s 6.133 stanovnika grad Buzet pripada srednje velikim jedinicama lokalne

sa oupra e u Istarskoj župa iji.

Slika : Uspored a veliči e grada Buzeta i drugih jedi a a lokal e sa ouprava u Istarskoj župa iji

Izvor: arhiv IRMO, 2011

U sastavu Grada Buzeta su naselja: Baredi e, Barušići, Blat a Vas, Br o ići, Buzet, Cu j, Čiritež, Čr i a, Erko čići, Forčići, Hu , Juradi, Kaji i, Klarići, Kodolje, Ko pa j, Kr a čići, Kruš ari, Mali Mlu , Marče egla, Mari i, Med eje, Most, Neg ar, Nugla, Paladi i, Pe ičići, Per i, Počekaji, Prača a, Proda i, Rači e, Račički Brijeg, Ri , Roč, Ročko Polje, Salež, Sel a, Selja i, Se j, So i jak, So i jska Brda, So išći a, Sta i a Roč, Stra a, S eti Do at, S eti I a , S eti Marti , Šćul i, Škuljari, Štrped, Veli Mlun, Vrh, Zonti. U sklopu područja a ede ih aselja alazi se eći roj zaselaka koji se tretiraju kao

dijelovi naselja.

1.2. Teritorijalni kontekst

Prepoz atlji ost grada Buzeta i ostalih područja Buzešti e oz ačuju kultur o-po ijes o aslijeđe, dijelovi materijalne i nematerijalne kulture, gastro-e o događa ja i sportske a ifesta ije. To su ujed o i gla e sasta i e ide titeta o og područja.

Hu raz ija s oj ide titet kao „ aj a ji grad a s ijetu , Buzet dio svojeg identiteta nastoji zasnovati

kao Grad tartufa, a Roč kao središte glagoljašt a.

BUIE

UMAGO

CITTANOVA

PARENZO

POLA

ROVIGNO

DIGNANO

VALLE

VERTENEGLIO

FASANA

GRISIGNANA

CASTELLIER – SANTA

DOMENICA

LISIGNANO

MONTONA

PORTOLE

VISIGNANO

VISINADA

ORSERA

Raz olikost gastro o ske po ude osigurala je prepoz atlji ost o og područja zah aljujući istarsko pršutu, sire i a, istarski rakija a i istarski fuži a, kao što je i rasprostra je ost i ograda o ogućila st ara je i idža Buzešti e kao jesta gdje se proiz ode isokok alitet a i a.

Buzet je poz at i po poduzet išt u i i dustriji, pa se grad često spo i je i u ko tekstu pri jera do re prakse razvoja poduzet išt a i i ovativnosti (tvrtka P.P.C/CIMOS - ajz ačaj ija je t rtka za proiz od ju auto o ilskih dijelo a u Hr atskoj, isoke teh ološke i i o ati e razi e .

S e iše jača prepoz atlji ost grada Buzeta i kao atrakti og jesta za raz oj ekstre ih sportova,

što o ogućuju po olj i prirod i u jeti. Uređe e i iklističke i pješačke staze, pla i arski puto i, loka ije za parajedriličarst o i speleološki o jekti či e Buzet prepoz atlji o desti a ijo za s e eći broj posjetitelja.

Tablica 1: Razvojni problemi i potrebe u vezi s osnovnim prostornim karakteristikama,

prepoznatljivosti i identitetom

2. POSTOJEĆE STANJE

. . Društvo

Demografski pokazatelji

Grad Buzet pre a posljed je popisu sta o išt a iz . godi e i a . sta o ika, što je oko % sta o išt a Istarske župa ije. U posljed jih 10 godi a grad Buzet i Istarska župa ija ilježe rast

broja stanovnika za oko 1%, za razliku od pada broja sta o ika a drža oj raz i od % u isto razdoblju (2001.-2010.)

Ta li a : Broj sta ov ika Buzeta, Istarske župa ije i Repu like Hrvatske u . i . godi i

Izvor: Držav i zavod za statistiku Repu like Hrvatske, .

Prostorna jedinica

•Grad Buzet

•Istarska župa ija

•Republika Hrvatska

2001.

•6.059

•206.344

•4.437.460

2011.

•6.133

•208.055

•4.284.889

2011./2001.

•101,22

•100,83

•96, 56

Razvojni problemi

Nedovoljna svijest i znanje lokalnog sta o išt a o prirod i , kultur i i ostali resursima grada Buzeta i okolice kao resursa za razvoj Nedovoljno i necjelovito artikuliran identitet i prepoznatljivost grada Buzeta i okolice

Razvojne potrebe

Po oljšati i for ira je građa a, jiho o poz a a je až osti prirod ih, kultur ih i ostalih resursa grada Buzeta i okolice za razvoj Osmisliti i sustavno provoditi aktivnosti na izgradnji identiteta i prepoznatljivosti grada Buzeta

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

9 9

Ta li a : Popisa e oso e, kuća stva i sta e e jedi i e Istarske županije, prema popisu iz 2011.

godine

Izvor: DZS ( , Popis sta ov ištva iz ., Tablica . Popisa e oso e, kuća stva i sta e e jedi i e, prvi rezultati Popisa 2011. po naseljima

Sta o išt o grada Buzeta je raz ješte o u aselja koja su ko e trira a oko tri gla a gra ita ijska područja Buzešti e: Buzet, Vrh i Roč, s gustoćo aselje osti od st./ a k 2

, koja

zaostaje za prosjeko Istarske župa ije za iše od %. Gustoća aselje osti a području Buzešti e eća je od prosjeka aselje osti u u utraš josti Istre, o daleko je a ja od župa ijskog prosjeka.

Stopa nataliteta je pozitivna, jer se svake godine rodi iše sta o ika ego ih u re, što Grad Buzet razlikuje od drugih dijelo a Buzešti e i Istarske župa ije u jeli i. U . je za ilježe suprota tre d i ost are eći roj u rlih od rođe ih što je rezultiralo egati i prirod i prirastom na kraju

godine (-12).

Tablica 4: Kretanje prirodnog prirasta u gradu Buzetu u razdoblju od 2007. do 2014. godine

uški spol že ski spol ukupno

rođe i umrli razlika rođe e umrle razlika rođe i umrli razlika

2007. 33 28 5 32 21 11 65 49 16

2008. 42 37 5 33 25 8 75 62 13

2009. 37 39 -2 32 28 4 69 67 2

2010. 27 35 -8 25 26 -1 52 61 -9

2011. 37 33 4 31 17 14 68 50 18

2012. 19 26 -7 32 25 7 51 51 0

2013. 34 31 3 31 25 6 65 56 9

2014. 29 33 -4 25 33 -8 54 66 -12

Ukupno: 258 262 -4 241 200 41 499 462 37

Izvor: Grad Buzet, Uprav i odjel za društve e djelat osti i razvoj e projekte, .

Sta je opće sigur osti građa a i i ovi e

Na području grada Buzeta je u . godi i e ide tira o ukup o kaz e ih djela ili % a je nego godinu ranije. Stopa razriješe osti slučaje a kaz e ih djela je u . godi i iz osila %. Naj eći pad je za ilježe u roju slučaje a eo lašte og posjedo a ja droga, pa su u to području za ilježe a sa o kaz e a djela. U strukturi kaz e ih djela do i iraju djela općeg kriminaliteta koja

či e , % ukup o e ide tira og roja slučaje a, a 48,39% se odnosi na djela gospodarskog

kriminala, organiziranog kriminaliteta i kaznenih djela u prometu.

U području ja og reda i ira je za ilježe o prekršaja kao i . godi e. Nije ilo teških uz e ira a ja, ošteće ja i o i e iti išestrukih poči itelja. U pro etu je . godi e e ide tira o pro et ih esreća ili , % iše ego . godi e, od čega ijed a ije ila sa s rt i posljedi a a ego ugla o s laži ozljeda a i ošteće ji a i o i e. U . godi i je Poli ijska postaja Buzet asta ila pro oditi akti osti s ilje jača ja sigur osti u esto o pro etu, a eđu ji a pre a zastuplje osti pre lada aju pro et e ak ije,

Župa ija/Grad

Istarska župa ija

Ukupno

popisane

osobe

Ukupan

broj

stanovnika

Kuća stva Stambene jedinice

ukupno privatna

kuća stva

ukupno stanovi za

stalno

stanovanje

213.891 208.055 79.377 79.309 134.251 103.695

Buzet 6.212 6.133 2.158 2.156 3.147 2.811

nadzor prometne signalizacije, predavanja u škola a i rtići a te edijska pro idž a sigur osti u cestovnom prometu.

Od . godi e je rastao roj slučaje a o iteljskog asilja, o od . godi e se ilježi pad. U . godi i je taj tre d asta lje , pa je roj slučaje a o iteljskog asilja io za 87,5% manji nego 2013.

godine.

Rast roja ezako itih prelazaka preko drža e gra i e raste. Broj tak ih slučaje a je u razdo lju od . do . porastao oko čet erostruko. U . godi i je e ide tira o oso a u ezako ito

pokušaju prelaska gra i e, a od toga ih je , % spriječe o i , % raće o. U strukturi ezako itih slučaje a prelaska gra i e je prisut o po eća je roja oso a s područja Afga ista a,

Sirije, Eritreje, So alije i drugih e iri a zah aće ih područja.

Obrazovna struktura sta ov ištva

O razo a struktura sta o išt a u gradu Buzetu ispod je prosjeka Istarske župa ije. Udio oso a ez for al og o razo a ja u ukup o sta o išt u starosti godi a i iše u gradu Buzetu iz osi , % dok je a razi i Istarske župa ije , % a razini Hrvatske iznosi 1,7%).

Pre a stup je i a za rše e struč e spre e, aj eći udio sta o išt a u gradu Buzetu kao i u

Istarskoj župa iji otpada a oso e sa sred jo školo , % .

Osobe starosti godi a i iše sa sa o za rše o os o o školo či e 23,29% ukupne populacije

grada Buzeta što je iše u od osu a Istarsku župa iju , % .

U gradu Buzetu udio oso a sa za rše i fakulteto , u jet ičko akade ijo ili struč i studije u ukup o sta o išt u starosti godi a i iše, iz osi , % i ispod je prosjeka Istarske župa ije

, % i drža og prosjeka , % . Pre a popisu iz . godine grad Buzet broji 4 doktora

z a osti. Stupa j steče e struč e spre e kako a razi i župa ije pa tako i u gradu Buzetu je u prosjeku eći za uškar e ego za že e.

Ta li a : Razvoj i pro le i i potre e u vezi sa sta ov ištvo

So ijal o uključiva je i usluge so ijal e skr i

)a poslo e so ijal e skr i a području grada Buzeta adleža je Centar za socijalnu skrb Pazin,

Podruž i a Buzet. U gradsko proraču u za . godi u je za različite progra e so ijal e skr i osigura o . , ku a pr. za zaštitu ora a i i alida tj. dopu sku o ča u po oć, pra a i po oći te elje Odluke o so ijal oj skr i, po oć za o orođe čad, sufi a ira je a a e udž e ika za os o oškol e i ostalo).

Razvojni problemi

Odlazak ladih i o razo ih u eće grado e i inozemstvo

) ačaja udio oso a s aj iži stup je obrazovanja u ukupnoj populaciji

Razvojne potrebe

Razraditi i primjenjivati poticajne mjere za zadrža a je ladih o razo a ih oso a a području grada Buzeta pr. u jeti zapošlja a ja, sta o a ja, os i a ja o itelji i slič o Poti ati o razo a je i jeloži ot o uče je građa a s ih do ih skupi a, a oso ito o ih s niskim kvalifikacijama, odnosno bez njih

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

11 11

Do 2014. godine od strane Grada jeseč o se podmirivalo dio so ijal ih troško a za 52 korisnika

socijalne skrbi dok od 2015. godine izmjenom zakonskih odred i i do oše je o e gradske Odluke

pravo na podmiriva je troško a sta o a ja jeseč o ostvaruje 19 korisnika. Temeljem gradske

Odluke o so ijal oj skr i različita pra a i o like po oći tijeko . godi e ost arilo je s eukup o

koris ika s područja Grada Buzeta.

Institucionalni oblik socijalne skrbi pro odi se u ok iru Do a za starije i e oć e oso e Buzet koji je ot ore . godi e. Ukupa roj ležaje a koji Do raspolaže je u sta io aru, u sta e o dijelu . U . godi i je ost are iz projekata za u aprjeđe je pruža ja usluga Do a (npr. „Sr e eliko , „Tka je re e a , „Dolazak spe ijalista u Do , po eća a je uključe ost

olo tera u rad Do a i potpisa i sporazu i o surad ji s opći o La išće i grado U ago .

Iz a i stitu io al i o li i so ijal e skr i se a području grada Buzeta pro ode pute organiziranih

dnevnih aktivnosti i po oći u kući stariji oso a a u ok iru progra a Do a za starije i e oć e osobe Buzet), te kroz akti osti društa a i humanitarnih udruga pr. Udruge za po oć oso a a s mentalnom retardacijom Istarske župa ije - Kluba u Buzetu).

Ta li a : Razvoj i pro le i i potre e u području društve ih djelat osti, školstva, kulture, zdravstva, sporta i udruga

Društve a i zdravstve a i frastruktura

Zdravstvene usluge na području Grada Buzeta pruža buzetska ispostava Istarskih domova zdravlja

koja se sastoji od: ordi a ije opće edi i e, hit e edi i ske po oći, ordi a ije sto atološke zaštite, dijag ostičkog la oratorija, RTG-a i ljekar e. Sektorska a ula ta, s ordi a ijo opće

edi i e, postoji i u Roču. Postojeća i frastruktura zdra st e e zaštite ije dostatna za potrebe

sta o išt a grada Buzeta. Oso ita potre a postoji za gi ekološko , oftal ološko i pedijatrijsko ordinacijom, te ordinacijom medicine rada. Trenutno te zdravstvene usluge povremeno provode

liječ i i spe ijalisti koji dolaze u Do zdra lja Buzet kao a jski surad i i. Viši stup je i zdra st e e zaštite, uključujući i o u ol ičku, građa i a Buzeta se pružaju kroz polikli ičku služ u u Puli, o postoji potreba uspostavljanja stacionara za postoperativnu njegu.

Prema podacima buzetske ispostave Istarskih domova zdravlja, u 2014. godini bilo je zaposleno

ukupno 19 zaposlenih. U okviru buzetske ispostave IDZ-a djeluju dvije ordinacije obiteljske - opće edi i e, jed a sto atološka ordi a ija, fizikal a terapija, patro až a služ a, sa itetska služ a te

zajed ička služ a. U istoj godini u buzetskoj ispostavi IDZ-a bilo je i 7 jedinica privatne prakse

zdra st e e zaštite sa sveukupno 29 zaposlenih (2 ordinacije obiteljske - opće edi i e, sto atološke ordi a ije, la oratorij, te ljekarna i hitna medi i ska po oć).

Razvojni problemi

Nedo olj a pristupač ost s ih sadržaja i prostora osobama s posebnim potrebama

Nedostaje sa jeto alište za o itelj

Nedo olj i kapa iteti za s ještaj starijih i e oć ih oso a

Razvojne potrebe

Po ećati kapa itete za s ještaj starijih i e oć ih oso a i po oljšati jiho

društ e i ži ot, os i a ja o itelji i slič o

Sustavno otklanjati sve prepreke i ogra iče ja za kret je oso e s pose i potrebama u javnom prostoru

Orga izirati sa jeto alište za u apređe je o iteljskog ži ota

Grad Buzet potpisao je Sporazu o pro ed i Pla a za zdra lje Istarske župa ije u svibnju 2011.

godine kojim se obvezao na provedbu mjera i aktivnosti u zdravstvu, a Planom za zdravlje i socijalno

lagosta je Istarske župa ije u Istarskoj župa iji suklad o zako ski o eza a ali i iz ad a io al ih sta darda u aktual o pla sko razdo lju župa ijski ja ozdra st e i i so ijal i prioriteti su:

e tal o zdra lje dje e i ladih, podrška o itelji, ra e i ter e ije kod dje e s eurorizi i a i raz oj i teškoća a, skr za starije i e oć e oso e, zaštita i u aprjeđe je k alitete ži ota oso a s i aliditeto , rak de elog i za rš og rije a kolorektal i kar i o , pre e ija kardio askular ih bolesti, palijati a skr i zaštita zraka. Rashodi gradskog proraču a a ije je i za so ijal u skr i zdra st o su u . godi i iz osili 2.857.892,13 kuna, što či i % ukup ih proraču skih rashoda.

)a Grad Buzet až e su zdra st e e i druge usluge koje pružaju Istarske topli e, udaljene svega 10

km od grada. S ješte e u doli i rijeke Mir e, još su od ri skih re e a poz ato ter al o lječilište, s iz ori a tople ljeko ite su por e ode ogate i erali a, koja sadrži prirod u radija iju te z ačaj u količi u atrija, kal ija, klora i drugih i erala. )ah aljujući tak o sasta u, djeluje protuupal o, pospješuje irkula iju i s a juje ol. Na azi o e ode i ljeko itog lata pro ode se i fizikal e terapije koji a se uspješ o liječe reu atska, gi ekološka, der atološka kao i o olje ja diš ih putova.

Ta li a : Razvoj i pro le i i potre e u području zdravstva

Obrazovanje

Predškolski odgoj Organizirani oblik odgojno-o razo og rada s dje o predškolske do i a području grada Buzeta pro odi se u Dječje rtiću Grdeli koji je jedi a predškolska usta o a u gradu. Djelat ost dječjeg

rtića Grdeli pro odi se u d a progra a: redo ito jelod e o progra u i progra u predškole, od os o „ ale škole . O jekt rtića je s ješte u ok iru jed e zgrade, ez područ ih odjela u drugi opći a a Buzešti e. U ./ . godi i je u rtić ilo upisa o dje e što ije dostat o u od osu a potre e. )a rješa a je pro le a a jka kapa iteta rtića potre a su dodat a ulaga ja u dograd ju o ih i o o u postojećih kapa iteta so e, gardero e, sa itar i č oro i, a ještaj itd.).

Razvojni problemi

Nedostatna infrastruktura primarne i ol ičke zdra st e e zaštite

Nedo olj a pre e ija olesti sta o išt a, posebno kod mladih (nedostatak edukacije o brizi za zdravlje)

Nedostatak kadrova u zdravstvu, posebno spe ijalista, udalje ost od ećih zdra st e ih centara (bolnica)

Nedostatak koncepta i programa razvoja duho og i ži ot og zdra lja

Razvojne potrebe

Proširiti i u aprijediti kapa itete pri ar e i ol ičke zdra st e e zaštite

Izgraditi i opremiti potrebne prostore za rekreati o a lje je sporto građa a i poti ati a gažira je struč og kadra za

ođe je sportskih tre i ga i rekrea ije

Po oljšati pre e iju olesti sta o išt a, posebno kod mladih putem program edukacije i drugih aktivnosti

Osigurati potrebne kadrove u zdravstvu i po oljšati dostup ost liječe ja u eći zdravstvenim centrima

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

13 13

Os ov oškolsko o razova je

Na području Grada Buzeta je jed a atič a os o a škola Vaz osla Gržalja, a područ e škole su u naseljima Roč, Vrhu, Li ada a i La išću PŠ La išće i PŠ Li ade ad i istrativno pripadaju drugim

jedinicama lokalne samouprave - susjed i opći a a La išće i Oprtalj . Ukupno je u sve osnovne

škole a području Buzešti e u školskoj godi i ./ . ilo upisa o dje e, od čega dječaka i dje ojči a. U školskoj ./2015. godi i a području Grada Buzeta ilo je uče ika manje nego u odnosu na prethodnu godinu.

O o a atič e os o e škole Vaz osla Gržalja za rše a je . godi e, te se od tada pro odi nastava u jednoj smjeni sa produže i ora ko za uče ike od . do 4. razreda, a ujedno je od tada

škola prilagođe a i potre a a dje e s poteškoća a u raz oju. )a dje u s eći poteškoća a u školi je formiran poseban odjel.

Škola je opre lje a sportsko d ora o , o jezi i su kapa iteti edostat i, pa postoji potre a za dodat i ulaga ji a u jiho o prošire je. Sa o jed a područ a os o a škola, u Vrhu, ima malu

sportsku dvoranu.

Područ a škola Roč o o lje a je . godi e, a jezi a pose ost očituje se u pro ođe ju progra a Male glagoljske akade ije Juri Žaka . Program se provodi od 1993. godine, a 2003.

erifi ira je i od Mi istarst a z a osti, o razo a ja i sporta. Cilj o og progra a je poduča a je dje e s područja čita e Hr atske u pisa ju i čita ju glagolji e, a što dopri osi i oču a ju kultur e

ašti e o og područja. Osi toga, redo i asta i progra os o e škole Vaz osla Gržalja o ogaće je i raz je o uče ika s po rati lje o talija sko opći o Quattro Castella, te

eđu arod o Eko-školo koja od . godi e pro odi eko akti osti i pro iče s ijest o potrebi

zaštite okoliša eđu os o oškol i a a području Buzeta. Ta li a : Ukupa roj dje e predškolske i školske do i a području grada Buzeta u . godi i (podaci do studenog 2015. godine)

Broj dje e, ladeži i sta ov ika

0 - 1 godine 37

2 - 3 godina 170

4 - 6 godina 187

7 - 14 godina 390

15 - 18 godina 228

Ukupno djece 1012

Ukupno stanovnika 6133

Izvor: Grad Buzet, Upravni odjel za društve e djelat osti i razvojne projekte, 2015.

Od školske ./ . godi e u prostoru Os o e škole „Vaz osla Gržalja Buzet od ija se asta a Područ og odjela la i ske Os o e u jet ičke škole Matka Brajše Raša a i to za pred ete:

gitara, flauta, kla ir i har o ika. U školskoj ./ . godi i područ i odjel glaz e e školu u Buzetu polazilo je uče ika, dok u školskoj ./ . godi i glaz e u školu polazi uče ika.

Sred joškolsko o razova je

Sred joškolsko o razo a je a području Buzešti e pro odi se u sa o jed oj sred joškolskoj usta o i, Sred joj školi Buzet. Škola djeluje u zgradi izgrađe oj početko . stoljeća. )grada je adaptira a i adograđe a kraje seda desetih godi a prošlog stoljeća. Potre a je o o a i uređe je u utar jeg prostora. Škola e a sportsku d ora u, eć se koristi o a u sasta u os o e škole Vaz osla Gržalja.

O razo i progra i uključuju trogodiš je i čet erogodiš je struko o o razo a je u području strojarst a i elektroteh ike, te progra opće gi azije. Broj upisa ih uče ika u trogodiš ji struko i progra i a za školsku godi u 5./2016. je 22 (strojarstvo, elektrotehnika), što je za 8% a je ego u školskoj godi i 4./2015. Pro odi se i čet erogodiš ji struko i o razo i

progra teh ičar za električ e stroje e s pri ije je i raču arst o u koje je 5./2016.

godine upisano 47 uče ika, što je za % iše ego u ./ . godi i. U školskoj 5./2016.

godini gi azijsko us jere je pohađa 70 uče ika, što je 8% manje ego u školskoj godi i 2014./2015.

Za školsku ./ . godi u odo re o je stipe dija sred joškol i a, dok u školskoj ./ . godini stipe diju do i a sred joškola a.

Škola i a i progra e za o razo a je i usa rša a je odraslih, i to u područji a strojarst a, elektroteh ike, tekstila, pro eta, graditeljst a, eko o ije i trgo i e. I for atička opre lje ost škole uključuje ukup o raču ala, od čega je pred iđe o za uče ike. Također u školi postoji i k již i a s k již ič i fo do od . aslo a.

Visokoškolsko o razova je

Broj stude ata s pre i alište u gradu Buzetu upisa ih a isoke i iše škole u akade skoj godi i ./ . je io . To je za , % eći roj studenata u odnosu na prethodnu godinu upisanih na

goto o s e usta o e isokoškolskog o razo a ja eleučilišta, isoke škole, fakulteti . U školskoj godi i ./ . ilo je doktora ata s pre i alište u Gradu Buzetu, od čega uškara a i tri že e. Grad Buzet potiče isokoškolsko o razo a je susta o stipe dira ja pa je u akade skoj godi i 2014./2015. pravo na studentsku stipendiju ostvario 61 student, a u 2015./16. godini 63 studenta s

prebivalište a području Grada Buzeta.

Ta li a : Kreta je roja upisa ih stude ata s pre ivalište u gradu Buzetu, pre a ači u i vrsti studira ja, a visokoškolski usta ova a u RH, u akademskim godinama 2009./2010.,

2010./2011., 2011./2012. i 2012./2013. Ukupno Veleučilišta Visoke škole Fakulteti U jet ičke

akademije

Visoka vjerska

učilišta

Struč i studij Sveučiliš i studij

Svega Redoviti Svega Redoviti Svega Redoviti Svega Redoviti Svega Redoviti Svega Redoviti Svega Redoviti

2009./10. 232 160 27 13 14 1 23 13 166 131 1 1 1 1

2010./11. 221 173 26 14 2 1 23 16 168 140 1 1 1 1

2011./12. 209 166 28 16 2 - 20 13 158 136 1 1 - -

2012./13. 214 164 30 20 9 - 29 18 145 125 1 1 - -

Izvor: Držav i zavod za statistiku, Statistička izvješća

Na području grada Buzeta alazi se i sjedište pri at og učilišta Iti eris koje pro odi trogodiš je i čet erogodiš je progra e prek alifika ija i doškolo a ja za odrasle. Progra i su usklađe i s potre a a tržišta rada i ugla o su pro et og i eko o skog s jera. U ok iru učilišta se pro ode

erifi ira a progra a za odrasle, od čega je jeda a ije je usa rša a ju, a ostali za stje a je sred je struč e spre e i osposo lja a je. Verifi ira e progra e za odrasle je oguće pohađati i u Sred joj školi Buzet, u kojoj postoji progra a za odrasle, od čega 29 programa stjecanja srednje

struč e spre e, progra a za usa rša a je i za osposo lja a je.

Pučko ot ore o učilište Augusti Vi oda, sa sjedište u Buzetu, ajstarije je učilište za o razo a je odraslih u Istri. Verifi ira i progra i se pro ode u surad ji s Ot ore i učilište Diopter iz Pule, a us jere i su a osposo lja a je i eduka iju i ara i asli ara, što je u skladu s raz oj i potencijalima Buzeta u tim poljoprivrednim granama. Pored toga, učilište pro odi i jezič e, i for atičke, glaz e e i kreati e tečaje e, edukacije za gljivare, proiz ođače i prerađi ače ljeko itog

ilja, proiz ođače rakija.

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

15 15

Ta li a : Razvoj i pro le i i potre e u području o razova ja

2.2. Gospodarstvo

Opća gospodarska kreta ja

Među grado i a i opći a a u Istarskoj župa iji, grad Buzet se po os o i pokazatelji a prosječ i izvorni prihodi per capita, kreta je sta o išt a, udio o razo a og sta o išt a u sta o išt u -65

godi a alazi a d u ljest i e. Po ti pokazatelji a je ispod prosjeka Istarske župa ije. Pre a prosječ o dohotku per capita i prosječ oj stopi ezaposle osti alazi se eđu pr ima na ljestvici i

iz ad je župa ijskog prosjeka.

Tablica 11: Vrijed osti os ov ih pokazatelja za gradove Istarske župa ije .-2012. Grad Prosječ i dohodak

per capita (2010.-

2012.)

Prosječ i izvor i prihodi per capita

(2010.-2012.)

Prosječ a stopa nezaposlenosti

(2010.-2012.)

Kretanje

sta ov ištva .-2001.)

Udio obrazovanog

sta ov ištva u sta ov ištvu -

65 godina (2011.)

Buje 26.271 3.014 6,6% 102,7 76,80%

Buzet 35.963 3.032 6,6% 99,7 75,18%

Labin 35.225 3.604 10,7% 96,0 82,03%

Novigrad 29.019 8.021 5,2% 116,5 79,72

Pazin 32.733 3.011 8,5% 95,0 77,66%

Poreč 32.971 5.562 6,1% 113,1 84,02%

Pula 34.422 3.684 9,8% 99,8 84,55%

Rovinj 35.698 5.674 6,7% 102,0 82,71%

Umag 32.505 6.580 6,0% 109,0 81,03%

Vodnjan 27.014 4.284 10,5% 111,5 73,09%

Istarska

župa ija

31.997 4.884 7,8% 104,1 80,78%

Hrvatska 28.759 2.969 16,0 99,4 77,74%

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2013.

U gradu Buzetu se ost aruje prosječ i dohodak per capita koji je za , % iši u od osu a rijed ost tog pokazatelja za Istarsku župa iju, od os o za , % iši u od osu a Repu liku Hr atsku. Također, Buzet ost aruje prosječ i dohodak per capita koji je iši u uspored i s eći i raz ije iji istarskim grado i a pr. Poreč, U ag, Ro i j . Uspored a prosječ ih iz or ih prihoda per capita ukazuje a ispodprosječ e rijed osti tog pokazatelja u gradu Buzetu u od osu a župa ijsku rijed ost -37,259) i išu rijed ost od drža og prosjeka (+2,12%).

Razvojni problemi

Nedostatni kapaciteti ustanove za predškolski odgoj

Nedovoljna opremljenost osnovnih i srednjih škola Nedovoljna povezanost i suradnja predškolskog-os o oškolskog i sred joškolskog o razo a ja

Razvojne potrebe

Po ećati kapa itete dječjeg rtića

Jačati ulaga ja u dograd ju i prošire je sadržaja os o ih i sred jih škola pr. sportske d ora e, i for atička opremljenost) Razvoj novih dodatnih obrazovnih programa

Prosječ a stopa ezaposle osti u gradu Buzetu u razdo lju od . do . godi e je iža od prosječ ih stopa a razi i Istarske župa ije -1,2%), a osobito u odnosu na Republiku Hrvatsku (-

9,4%).

Kreta je sta o išt a u gradu Buzetu u razdo lju iz eđu d a posljed ja popisa sta o išt a pokazuje epo olja de ografski tre d iskaza pado roja sta o ika za , %. To je pri liž o demografskom trendu u istom razdoblju na razini Republike Hrvatske, gdje je ostvaren pad za 0,6%,

te z at o lošije od tre da kreta ja roja sta o ika u Istarskoj župa iji porast za , % . Oko tri čet rti e rad o sposo og sta o išt a grada Buzeta i a eki o lik o razo a ja. U od osu

a ostale grado e Istarske župa ije, pre a o o pokazatelju je grad Buzet a pretposljed je mjestu (iza Vod ja a , a zaostaje i u od osu a župa ijski i repu lički prosjek za -5,6%, odnosno -

2,56%).

Tržište rada

Nezaposlenost

Grad Buzet, kao i ostatak Hrvatske od pojave gospodarske krize 2009. godine pa sve do 2013. godine

ilježi porast stope ezaposle osti. Do . godi e je roj ezaposle ih oso a a području Repu like Hr atske i Istarske župa ije porastao za , %, od os o , %, a u gradu Buzetu za

, %. U . godi i dolazi do opora ka a tržištu rada, pa je u Repu li i Hr atskoj, Istarskoj

župa iji i gradu Buzetu za ilježe pad roja ezaposle ih oso a. U od osu a . godi u, roj ezaposle ih u Repu li i Hr atskoj je . godi e io a ji za , %, u Istarskoj župa iji za , %,

a u gradu Buzetu za 24,38%. U gradu Buzetu je 201 . godi e ilo goto o % iše ezaposle ih ego . godi e z og čega postoji potre a o liko a ja i pro ed e jera koji a će se poti ati jača je

zapošlja a ja ezaposle e rad e s age i ot ara je o ih rad ih jesta.

Tablica 12: Registrirana nezaposlenost u gradu Buzetu, Istarskoj župa iji i Repu li i Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2014. godine

Prostorna jedinica 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2014./2013. 2014./2009.

Grad Buzet 140 198 207 233 242 183 -24,38% 30,71%

Istarska župa ija 6.740 7.949 7.914 8.185 9071 7953 -12,32% 17,99%

Republika Hrvatska 263.174 302.425 305.333 324.323 345.112 328.187 -4,90% 24,70%

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljava je,

Prema trajanju nezaposlenosti prevladava kratkotrajna nezaposlenost (do 1 godine). Pritom grad

Buzet i a ižu stopu kratkotraj e ezaposle osti , % od Istarske župa ije , % i Repu like Hrvatske (51,38%). Stopa dugotrajne ezaposle osti u gradu Buzetu je iša od župa ijske razi e

, % aspra , % u Istarskoj župa iji , a iža od prosjeka u Repu li i Hr atskoj , % .

Tablica 13: Trajanje nezaposlenosti na području grada Buzeta u . godi i Trajanje nezaposlenosti

0-3 mj 3-6 mj. 6-9 mj. 9-12 mj. 1-2 g. 2-3 g. 3-5 g. 5-8 g. 8 g. + Ukupno

Buzet 49 30 21 16 34 14 9 1 2 176

IŽ 3.085 1.589 798 417 828 385 389 157 305 7.953

RH 66.291 45.864 32.300 24.183 58.452 34.525 31.630 13.469 21.473 328.187

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljava je, 2014.

Veći u ezaposle ih oso a u Istarskoj župa iji i gradu Buzetu či e že e, mladi do 29 godina i osobe

starije od godi a. Udio ezaposle ih že a u ukup o roju ezaposle ih u gradu Buzetu je oko 58%. Oko 60% svih nezaposlenih osoba u gradu Buzetu pripadaju dobnim skupinama do 29, odnosno

od 50 godina nadalje. U provedbi mjera za poti a je zapošlja a ja a području Buzeta edo olj o

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

17 17

paž je je pos eće o teže zapošlja a je društ e i skupi a a - ladi a, stariji a i že a a i jiho o uključi a ju u tržište rada.

Udjeli ezaposle ih oso a pre a razi i o razo a ja a području grada Buzeta ne odudaraju znatno

od udjela a razi i Istarske župa ije. Naj eći roj ezaposle ih oso a i a za rše o os o oškolsko, od os o sred joškolsko o razo a je oko % ukup o ezaposle ih u Buzetu .

Zaposlenost

U 2014. godini je ostvaren rast broja zaposlenih u odnosu na 2013. godinu. U usporedbi s 2009.

godi o , u gradu Buzetu je . godi e ost are o po eća je roja zaposle ih za %. U isto razdo lju u Istarskoj župa iji je roj zaposle ih pao za , %. Na drža oj razi i su asta lje a negativna kretanja, pa je broj zaposlenih 2009.- 2014. godine smanjen za 6,67%.

Tablica 14: Broj zaposle ih u gradu Buzetu, Istarskoj župa iji i Repu li i Hrvatskoj u razdo lju 2009.-2014.

Godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Indeks

2014./2009.

Grad Buzet 2.178 2.164 2.224 2.339 2.535 2.788 128,00

Istarska župa ija 46.112 44.998 44.926 43.886 47.428 45.701 99,11

Republika Hrvatska 889.396 859.808 851.386 841.169 854.064 830.116 93,33

Izvor: FINA, 2015

Napo e a: Broj zaposle ih prikaza je te elje godiš jih fi a ijskih izvještaja trgovačkih društava i o rt ika-obveznika

poreza na dobit, predanih u FINA-u. Ukupa roj zaposle ih e uključuje oso e zaposle e kod o rt ika i u OPG-ima koji su u

sustavu poreza na dohodak

Od poja e gospodarske krize do . godi e se u Istarskoj župa iji s a jio roj zaposle ih u s i sektori a. U sektoru prerađi ačke i dustrije je roj zaposle ih s a je za oko %. U isto razdo lju je u gradu Buzetu u sektoru prerađi ačke i dustrije došlo do porasta roja zaposle ih za oko %. U sektoru usluga je došlo do jed akog pada roja zaposle ih a župa ijskoj razi i i u gradu Buzetu za , % . Broj zaposle ih u sektoru poljopri rede je goto o za e ari i prosječ o se kreće od oko 0,04 do 0,08% ukupne radne snage u svim sektorima.

Poslov o okruže je

Grad Buzet je tradi io al o poduzet ičko i i dustrijsko središte Istarske župa ije. Zauzima visok

poduzet ički ra g (mjeren brojem poduzetnika, brojem zaposlenih, ostvarenim prihodom). U

Hr atskoj je oko . jesta eđu grado i a i opći a a, a u Istarskoj župa iji je oko . jesta.

Nakon zatvaranja niza tvrtki tijekom 2009. i 2010. godine, broj poduzetnika od 2011. godine raste. U

. godi i je u Buzetu ilo registrira o , % s ih poduzeća a području Istarske župa ije i , %

Razvojni problemi

Spor opora ak tržišta rada i eko kure t ost rad e s age a tržištu rada

Visok udio ezaposle ih ladih oso a, že a i starijih od 50 godina

Razvojne potrebe

Oblikovati i provoditi programe aktivne politike zapošlja a ja prilagođe e pojedi i profilima nezaposlene radne snage

Jačati ješti e i ko pete ija ezaposle ih osoba, osobito slabije obrazovanih, mladih oso a i že a

s ih poduzeća u Repu li i Hr atskoj. Najzastuplje iji su ali poduzet i i % , a s ega % či e

srednji i veliki poduzetnici.

Tablica 16: Kreta je roja poduzet ika i zaposle ih u sektoru poduzet ištva a području Istarske župa ije, grada Buzeta i Repu like Hrvatske u razdo lju od . do . godi e

Naziv Broj poduzetnika Broj zaposlenih*

2009 2010 2011 2012 2013. 2014. 2009 2010 2011 2012 2013 2014.

Buzet 234 228 238 238 244 250 2.178 2.164 2.224 2.351 2.535 2.778

Istarska

župa ija

8.768 9.090 9.090 9.053 9.241 9.429 46.112 44.998 44.926 46.190 47.428 45.701

Hrvatska 91.320 96.758 98.530 97.254 101.191 104.470 889.396 859.808 851.386 831.480 854.064 830.116

Izvor: FINA; 2015

*Uključuje eplaće e i plaće e zaposle ike a azi prosjeka z roja sta ja kraje s a četiri tro jesečja

Ukup o ost are i prihodi poduzet ika s područja grada Buzeta su rasli do . godine. U 2012.

godi i dolazi do z ačaj og pada ost are ih prihoda, ali je eć . godi e ost are lagi opora ak i rast prihoda koji je nastavljen i u 2014. godini. U 2014. godini su ostvareni prihodi poduzetnika

registrira ih a području grada Buzeta ili za , % eći ego . godi e. Prihodi ost are i u . godi i su i za , % eći u od osu a . godi u i , % a ji u od osu a . godi u. U . godi i rashodi su iz osili . . tisuća ku a, što je za , % iše ego godi u ra ije.

Tablica 17: Ostvare i prihod poduzet ika registrira ih a području Repu like Hrvatske, Istarske župa ije i grada Buzeta u razdo lju . - 2014. Naziv Ukupan prihod u tis.kn Indeks

2014/2013

2009 2010 2011 2012. 2013. 2014.

Buzet 1.352.251 1.458.759 1.466.775 1.278.944 1.286.146 1.429.747 111,16

Istarska

župa ija

29.579.748 31.030.717 29.285.567 27.869.803 27.019.173 28.515.051 105,53

Hrvatska 613.366.627 598.187.419 624.806.766 602.010.102 612.440.964 618.790.718 101,04

Izvor: Fina, 2015.

Raz ije ost poduzet išt a idi se iz pokazatelja koji či i od os zaposle ih u pra i oso a a pre a roju sta o ika. U uspored i s Istarsko župa ijo i Hr atsko , Grad Buzet izrazito pred jači.

Tablica 18: Odnos zaposlenih u pravnim osobama i broja stanovnika u 2011. godini

Zaposleni u pravnim osobama u odnosu na broj stanovnika u 2011.

Buzet 0,39

Istarska župa ija 0,27

Republika Hrvatska 0,25

Izvor: Držav i zavod za statistiku, statistička izvješća; )aposle ost i plaće u . i popis sta ov ištva, kuća stva i sta ova .

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

19 19

Struktura gospodarstva

U strukturi gospodarstva u 2014. godini najzastupljenije djelatnosti su trgovina na veliko i malo;

popra ak otor ih ozila i oto ikala % s ih registrira ih poduzeća , prerađi ačka industrija

, % i građe i arst o % . Naj a ji roj poduzeća registrira je u području fi a ijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (0,40%) i umjetnosti, zabave i rekreacije (0,40%).

Slika 3: Udio pojedinih djelatnosti u ukupnoj strukturi gospodarstva grada Buzeta u 2014. godini

Izvor: Fina, 2015.

Zbog posljedica gospodarske krize i pada gospodarskih aktivnosti, od 2010. godine dolazi do pada

ostvarene bruto dobiti svih poduzetnika s područja grada Buzeta. Taka tre d je ko ti uira o asta lje što je . godi e rezultiralo ruto gu itko koji je u . godi i po eća za oko %

u odnosu na 2012. godinu. Od 2014. godine dolazi do rasta bruto dobiti za 28,7% i pada bruto

gubitaka poduzetnika za 63,8% u odnosu na 2013. godini. U 2014. godi i su poduzet i i s područja grada Buzeta poslovali s negativnim financijskim rezultatom, no ostvareni gubici su bili 81% manji

nego 2013. godine. Grad Buzet je za poti a je i praće je poduzet ičkih akti osti u . godi i, u okviru Programa potica ja raz oja poduzet išt a i poljopri rede, osigurao . , k .

Od ukup og roja poduzeća u gradu Buzetu, a kraju . godi e je ilo do itaša i gu itaša. Pre a ost are i ruto gu i i a po djelat osti a, a pr o jestu je prerađi ačka i dustrija u

kojoj je ost are o goto o % gu itka s ih poduzet ičkih djelat osti u gradu Buzetu. U ukupnom

roju gu itaša, oko % se odnosilo na poslovne subjekte iz djelatnosti trgovine na veliko i malo,

popra ka otor ih ozila i oto ikala, prerađi ačke i dustrije i djelat osti pruža ja s ještaja te pripre e i usluži a ja hra e. Među do it ika, roje poslo ih su jekata i isi om ostvarene dobiti

se također ističu djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala te

prerađi ačke i dustrije. Njiho udio u ukup o roju s ih registrira ih poduzeća u Gradu Buzetu 2014. godine je bio 53,2%, a ostvarila su 78,62% ukupno ostvarene dobiti.

2

53

5

25

80

12

21

3

1 8

23

6

2 1

3 5

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO IRIBARSTVO

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE

OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE

OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE

OKOLIŠAGRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;

POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

Slika : Kreta je fi a ijskog rezultata od poduzet ičkih aktiv osti a području Grada Buzeta, Istarske župa ije i Repu like Hrvatske . i . godi e

Izvor: Fina 2015. Napo e a: O uhvaće i su o rt i i koji su o vez i i dostave godiš jih fi a ijskih izvještaja. Registar godiš jih fi a ijskih izvještaja: obveznici poreza na dobit, dakle jav a trgovačka društva, ko a dit a društva, gospodarska i teres a udruže ja, dio ička društva, društva s ogra iče o odgovor ošću, trgov i pojedi i, i oze i os ivači, usta ove, zajed i e usta ova, zadruge, druge osobe za koje je upis

propisan zakonom, obrtnici obveznici poreza na dobit, slobodna zanimanja, obiteljska gospodarstva, privatne osobe obveznici poreza na

dobit te ostali nespomenuti obveznici poreza na dobit.

Od . godi e raste roj zaposle ih u poduzeći a registrira i a području Repu like Hrvatske,

Istarske župa ije i grada Buzeta. U . godi i je u Hr atskoj i Istarskoj župa iji ost are porast roja zaposle ih u poduzeći a za oko , %, dok je u gradu Buzetu taj porast iz osio , %. U .

godini su poduzetnici u gradu Buzetu ukupno zapošlja ali . oso a ili oko , % ukup og roja zaposle ih u poduzet ičko sektoru u Istarskoj župa iji.

Na pr o jestu pre a roju zaposle ih su eliki poduzet i i koji zapošlja aju % ukup o zaposle ih u s i poduzeći a a području grada Buzeta. U ali poduzeći a je zaposle o %, a u sred ji % ukup og roja zaposle ih u s i poduzeći a. Preko polo i e ukup e rad e s age je zaposle o u prerađi ačkoj i dustriji , % , a aj a je u poljopri redi, šu arst u i ri arst u (0,07%) i djelatnosti zdra st e e zaštite i so ijal e skr i , % , dok u fi a ijski djelat osti a i djelatnostima osiguranja nema nijednog zaposlenog.

Prosječ a jeseč a eto plaća u gospodarst u grada Buzeta u razdo lju od . do . godi e je iznosila 5.011,50 kuna. Nakon rasta ostvarenog do 2011. godine, od 2012. godine dolazi do pada

prosječ ih jeseč ih plaća. U . godi i je prosječ a jeseč a eto plaća u s i djelat osti a a području grada Buzeta iz osila . ku a što je za 3,67% manje nego 2011. godine.

Prosječ e jeseč e plaće ost are e u poduzet ičko sektoru u Buzetu su za oko , % iše u od osu a Istarsku župa iju te za oko , % iše u od osu a prosječ u jeseč u plaću u sektoru

poduzet išt a a razi i Repu like Hr atske. Naj iše prosječ e jeseč e plaće po zaposle o se ostvaruju u djelatnostima opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te

djelat osti sa a ije okoliša, građe i arst u i prerađi ačkoj i dustriji.

Pre a ost are i prihodi a i roju zaposle ih, ističe se t rtka P.P.C Buzet d.o.o. (CIMOS) koja

posluje u području etal e i dustrije i proiz od je auto o ilskih dijelo a. Sa 1240 zaposlenih i oko

500 iliju a ku a godiš jeg prihoda u . godi i, t rtka se alazi eđu deset t rtki koje su ositelji istarskog gospodarstva. Objekti tvrtke se sastoje od tvornice u Buzetu i izdvojenog pogona -

-2.000.000

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

Grad Buzet Istarska župa ija Republika Hrvatska

2013.

2014.

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

21 21

lje ao i e u Roču. Tu t rtku je Udruga hr atskih iz oz ika proglasila aji o ati iji iz oz iko u 2011. godini.

Poduzet ička i frastruktura

Na području grada Buzeta postoji 10 proizvodnih i zanatskih zona od kojih je 5 s ješte o u gradu Buzetu (Drvoplast, CIMOS, Irsa, Mala Huba, Baraka), a ostalih 5 se alazi iz a grada Maži ji a,

Ročko polje , Ročko polje , S eti I a -Prašćari, Kuk-Čiritež . Na području grada Buzeta je planirana

usposta a još četiri proiz od e, pretež o i dustrijske, zo e.

Gospodarska zo a Maži ji a Štrped se nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu prostora Grada

Buzeta, iz eđu aselja Štrped, S . Duh i A ra i. Lo ira a je eposred o uz drža u estu D Buzet - Poža e, s o je je e stra e, oko , k od Buzeta i oko , k od gra ič og prijelaza Poža e. Po rši o od , ha predsta lja aj eću gospodarsku zo u u gradu Buzetu. Pored drža e este, zonu presije aju d ije postojeće lokal e este. Postojeće pro et i e u zo i, uključujući drža u estu D , relati o su sla e k alitete i tre aju opsež e zah ate reko struk ije. Drža a esta ujed o predstavlja jedinu prometnu vezu zone na prostoru Grada, Republike Hr atske i susjed ih drža a te

a ostale pro et e susta e. )e ljište u zo i je u pretež o las išt u fizičkih i pra ih oso a. U z at o dijelu s oje po rši e prostor je da as izgrađe gospodarski , ali i pojedi ač i sta e i zgrada a. Izgrađe e su d ije trafosta i e i adstreš i a s teleko u ika ijsko e tralo uz auto us o stajalište. Neizgrađe i dio prostora zauzi aju šu ske i poljopri red e po rši e.

Proizvodna zona Mala Huba 2, po rši e oko , ha, lo ira a je eposred o uz drža u estu D Buzet - Poža e, , k od Buzeta i oko , k od gra ič og prijelaza Poža e. Oko , ha ili , % po rši e zo e je eizgrađe o. U tijeku je pro ed a rado a ko u al og opre a ja zo e i pro et og po ezi a ja zo e s priključ i pro et i a a.

Tablica 19: Razvoj i pro le i i potre e u području poduzet ištva

O rt ištvo

Tradi ija raz oja o rt išt a a području Buzešti e, oso ito usluž og, seže od . godi e kad je os o a o Udruže je sa ostal ih za atlija, ugostitelja i prije oz ika Buzet. Godi e . je za rše a izgrad ja )o e ale pri rede Maži ji a, eđu pr i a tak e rste u i šoj drža i, iz koje je kas ije nastala prva moderna industrijsko-o rt ička zo a.

Udruže je o rt ika Buzet do it ik je roj ih priz a ja i agrada koje su pot rda do rih rezultata

poslo a ja. Među do i e i agrada a oso ito se ističe aj iše priz a je Hr atske o rt ičke

Razvojni problemi

Pad ko kure t osti u sektoru poduzet išt a rast gu itaka, s a je je plaća, gu itak

tržišta

Sla a izgrađe ost i iska razi a opremljenosti prometnom i komunalnom i frastrukturo ekih poduzet ičkih zo a

Razvojne potrebe

Opre a je poduzet ičkih zo a i jača je pro et e po eza osti s esto o režo

Po eća je sposo osti poduzet ika za jača je ko kure t osti i šire je a o a tržišta

komore (HOK), Zlatna ruka, koju je Udruže je o rt ika Buzet do ilo . godi e za uspješa rad i iz i a dopri os raz oju hr atskog o rt išt a.

Od kraja 1980-ih godina do danas se broj obrtnika u Buzetu smanjio s oko 500 na 250 zbog

epo olj og okruže ja za raz oj o rt išt a i sla lje ja i teresa za a lje je o rt išt o . Posljedi a toga je propada je i izu ira je tradi io al ih i u jet ičkih o rta te pad roja zaposlenih u

o rt išt u oko , od os o prosječ o d a zaposle a po o rt iku .

Tablica 20: Broj o rt ika po sek ija a i od ori a a području grada Buzeta u . godi i Cehovi Udruže ja o rt ika Buzet Broj obrtnika 9/2014.

. Ceh građe i ara 50

2. Ceh usluž ih djelat osti 92

3. Ceh prijevoznika 34

. Ceh proiz ođača 32

5. Ceh trgovine 15

6. Ceh ugostitelja i djelatnosti u turizmu 27

Ukupno: 250

Izvor: Udruže je o rt ika Buzet, .

Tablica 21: Razvoj i pro le i i potre e u području o rta

Vanjskotrgovinska razmjena

Grad Buzet ko ti uira o ost aruje eći iz oz od u oza što se očituje sufi ito a jskotrgo i ske ila e. U . godi i gospodarst o Istarske župa ije je ost arilo , %% ukup og iz oza RH i

3,37% ukupnog uvoza RH. Pokrivenost uvoza izvozom u RH je u 2014. godini bila 60,51%, a u Istarskoj

župa iji , %. U . godi i je grad Buzet ost ario rast rijed osti iz oza za , % i pad vrijednosti uvoza za oko 1,76% u odnosu na 2013. godinu či e je i dalje je asta lje tre d pozitivnog salda vanjskotrgovinske bilance (146.858.000 kuna). Od ukupnog broja poduzetnika

registrira ih u . godi i a području Buzeta, jih oko % su iz oz o orije tira i. Pre a eliči i poduzeća, eđu iz oz i i a su ajzastuplje iji ali poduzet i i oko % , ali aj eću rijed ost izvoza ostvaruju veliki poduzetnici (oko 88% vrijednosti ukupnog izvoza).

Razvojni problemi

Opada je i teresa za o rt ički zanimanjima

Nepo olj o poslo o okružje

Izu ira je tradi io al ih i u jet ičkih obrta

Razvojne potrebe

Izraditi progra e za pri lače je i raz oj o rta a području Grada Buzeta

Poti ati raz oj tradi ijskih i u jet ičkih obrta te povezivanje s razvojem turizma

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

23 23

Tablica 22: Vrijed ost ro e raz je e s i oze stvo u Repu li i Hrvatskoj, Istarskoj župa iji i Gradu Buzetu, od 2009. do 2014. godine (u tisuća a ku a

Izvoz Uvoz

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Indeks

2014./

2013.

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Indeks

2014./

2013.

Pokrivenost

uvoza izvozom

u 2014. (%)

RH 55.180.038 64.891.583 71.289.778 72.200.000 67.994.473 78.900.000 116,04 111.739.738 110.296.840 120.997.127 121.500.000 119.566.494 130.400.000 109,06 60,51

IŽ 5.001.061 6.766.344 7.121.690 5.208.334 3.840.034 8.300.000 216,14 5.861.488 5.530.013 5.446.028 5.055.070 4.420.666 4.400.000 99,53 188,64

Buzet 412.853 481.229 549.600 538.770 490.834 544.123 110,86 378.584 389.599 427.057 404.877 390.401 397.265 101,76 136,97

Izvor: Držav i zavod za statistiku Repu like Hrvatske, FINA; .

Poljoprivreda

Poljopri red o ze ljište a području grada Buzeta zauzi a po rši u od . ha, od čega je o radi og . ha ili %, što uključuje katastarske kulture ora i e, rto e, oćnjake, vinograde i

li ade. Ostalih % ze ljišta je eo radi o, a od osi se a paš jake. Prosječ a eliči a poljopri red og posjeda u gradu Buzetu iz osi , ha, uključujući i šu e, od os o , ha poljopri red og ze ljišta. To je ispod prosječ e eliči e poljoprivrednog posjeda na razini Istarske

župa ije koji iz osi , ha. Pre a poda i a Mi istarst a poljopri rede, ri arst a i rural og raz oja iz . godi e, a području grada Buzeta je ilo akti o o iteljska poljopri red a gospodarst a. U

2012. godi i a području Istarske župa ije je . akti ih poljopri red ih gospodarsta a1, od čega ili , % a području grada Buzeta2

.

Ras jepka ost poljopri red og ze ljišta i ala i a ja os o a su z ačajka ze ljišta OPG, što je posljedi a fizičke dio e ze ljiš ih česti a. Prema strukturi su zastupljene gotovo sve grane poljoprivredne proizvodnje. Vinogradarstvo zauzima

až o jesto kao tradi io al a gra a poljopri red e proiz od je. U takoz a oj Bijeloj Istri, kojoj pripada i Buzet, uspijevaju vinske bijele sorte al azija, pi ot ijeli, uškat žuti, a od r ih

ajk alitet iji je tera koji a o i tli a postiže olju k alitetu od tere a a r e i i. Pre a pro je i, pod i ogradi a je ha. Prosječ e po rši e eliči e su , ha, a prosječ i pri osi su oko 0,8 t/ha.

Vi ara koji proiz ode za tržište i a . Prepoz atlji ost k alitete istarskih i a osigura a je oz ako Istarska k aliteta kojo se osigura a k aliteta iša od o e propisa e zako o . Istarska al azija, po kojoj je poz ata i Buzešti a, . godi e proglaše a je aj oljo autohto o sorto u Hr atskoj, a 1999. godine najboljim bijelim vinom u Hrvatskoj.

Iako postoje do ri u jeti, u Buzetu oćarst o ije raz ije o. Tre ut o je zasađe o oko ha, a to su eći o ja uke, kruške, resk e, treš je, šlji e i asli e. Ukup a proiz od ja pro je juje se a t oća, ez asli a. U o oj gra i e a ećih pla taž ih asada. Veći po a i su e ide t i u

o a lja ju asli ika. Orga izira og otkupa, kao i prerađi ačkih kapa iteta e a.

Područje Buzešti e, iako tradi io al o stočarski kraj, da as goto o da i e a z ačaj ije stočarske proiz od je, osi go edarst a, zah aljujući dugogodiš je osigura o otkupu lijeka. S o ziro da se broj grla krupne i sitne stoke prije 50-tak godi a izraža ao u dese i a tisuća, što z og igra ije sta o išt a, ur ih političkih i eko o skih pro je a, što z og s e ećih ije a i puta u proiz od ji ispaša je goto o apušte a , roj stoke se drastič o s a jio.

Grad daje subvencije za poticanje poljoprivredne proizvodnje (subvencije za premije osiguranja biljne

i ži oti jske proiz od je, za struč o osposo lja a je i usa rša a je poljopri red ika, za ekološku proizvodnju, nabavu sadnica i druge subvencije). Na području Buzešti e sije se prosječ o oko ha ratarskih kultura i to žitari a pše i a, ječa , kukuruz a po rši i od ha, zati kr og ilja i

1Poljopri red a gospodarst a o uh aćaju o iteljska poljopri red a gospodarst a, o rte, trgo ačka društ a, zadruge i ostalo. 2 Age ija za plaća ja u poljopri redi, ri arst u i rural o raz oju.

djeteli sko tra atih s jesa u po rši i od ha, kru pira i ostalog po rća ha, te pojedi ih eđuusje a u po rši i od ha. Prosječ i pri osi pše i e su , t/ha, ječ a , ha, kukuruza 2,9

t/ha, krumpira 8 t/ha.

Naj eće poljopri red e po rši e e prelaze ha. Najz ačaj ije ratarske po rši e se alaze u doli i rijeke Mir e i Brača e, te a zara i a rdskog područja, od os o a terasasti po rši a a, gdje se ratarske po rši e uzgajaju kao eđukulture. Iako tradi io al o poz ati kraj po asadi a lješ jaka, ova se kultura u potpunosti izgubila.

Gradsko ijeće Grada Buzeta je us ojilo Progra potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju za

razdo lje od . do . godi e koji su ut rđe e jere za u aprjeđe je poljopri rede i rural og raz oja za čiju pro ed u je osigura o 1.740.000,00 kuna.

Od prerađi ačkih kapa iteta za poljopri red e proiz ode radi li u pri at o las išt u. Jed o od o ilježja poljopri rede Buzešti e je da poljopri red i i e aju registrira u proiz od ju osi

i ogradarst a i i arst a , e ode e ide iju o proiz od ji, od os o e ide iju troško a inputa i

prihoda od poljoprivredne proizvodnje.

Strateški progra o rural og raz oja Istarske župa ije .-2013.) izraže a je potre a udruži a ja rural ih zajed i a Istre u LAG-o e i upra lja je rural i raz oje pre a ačeli a LEADER pristupa Europske u ije. Pro ed o Progra a, u ožujku . godi e započeo je postupak osnivanja Lokalne akcijske grupe (LAG) Sjeverna Istra koja danas o uh aća 11 jedinica lokalne

samoupra e u Istarskoj župa iji, a to su: Opći a Brto igla - Verteneglio, Grad Buje - Buie, Grad Buzet,

Opći a Grož jan - Grisig a a, Opći a Kaštelir-Labinci - Castelliere-S. Do e i a, Opći a La išće, Grad Novigrad - Citta o a, Opći a Oprtalj - Portole, Opći a Tar-Vabriga - Torre-Abrega, Grad Umag -

U ago i Opći a Viži ada - Visinada.

Na po rši i od 783,36 km2 ži i 37.279 stanovnika odnosno 47,59 st./km

2 što je z at o iže od

prosječ e gustoće aselje osti Istarske župa ije oko st./km2). Ut rđe i sektori koji tre aju iti

prioriteti razvoja LAG-a Sje er a Istra su: turiza , o rt išt o, trgo i a, poljopri reda, ri arst o i industrija.

I o ati i projekt koji se astoji potak uti re italiza ija zapušte ih paš jaka i poljopri red ih po rši a je Model a šu a Sli rijeke Mir e kao dio šireg editera skog projekta.

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

25 25

Ta li a : Razvoj i pro le i i potre e u području poljoprivrede

Turizam i kultura

Turizam

Grad Buzet, s okol i opći a a dio je turističkog klastera U utraš jost Istre čiji turistički raz oj se pla ira i o likuje s ilje oču a ja tradi ije, kultur og i po ijes og aslijeđa, te ogate gastro o ske po ude. U . godi i a području grada Buzeta ost are o je . ili 4,62% a je turističkih dolazaka i 34.209 ili 2, % a je turističkih oće ja ego . godi e. Buzešti a i a za e ari udio u turističko pro etu Istarske župa ije oko , % u turistički dolas i a i , % u turistički

oće ji a ost are i a a području župa ije .

Tablica 24: Turistički pro et u Repu li i Hrvatskoj, Istarskoj župa iji i gradu Buzetu u razdo lju od 2012. do 2014. godine

Republika Hrvatska Istarska župa ija Buzet*

Dolasci oće ja dolasci oće ja dolasci oće ja

2012. 11.835.000 62.743.000 2.985.042 19.877.368 9.219 29.231

2013. 12.441.000 64.828.000 3.195.439 22.032.329 10.106 35.037

2014. 13.100.000 66.500.000 3.272.280 22.274.541 9.639 34.209

Iz or: Turistička zajed i a Grada Buzeta, Turistička zajed i a Istarske župa ije, Drža i za od za statistiku, Mi istarst o turizma, 2015.

*Poda i o uh aćaju područje Grada Buzeta i Opći e La išće

Pre a ze lji dolaska, grad Buzet u aj eće roju posjećuju do aći turisti. U strukturi i oze ih gostiju pre lada a tre d rasta dolazaka i oće ja je ačkih turista koji su ost arili , % ukup ih dolazaka i , % ukup ih oće ja u gradu Buzetu u . godi i. Rastući tre d u turistički dolas i a i oće ji a idlji je i kod gostiju iz Italije i Austrije. Rastuća turistička atrakti ost

Razvojni problemi

Ras jepka ost, ale par ele i euređe ost poljopri red og ze ljišta

Nedo olj o raz ije a ekološka poljoprivredna proizvodnja, nedovoljni poti aji i edu ira ost proiz ođača

Nedovoljna povezanost i organiziranost alih poljopri red ih proiz ođača

Niska obrazovana razina poljoprivrednika

)a rlo stočarst o, proiz od ja lijeka, mesa i sira

Nedovoljna povezanost poljoprivrede i turizma

Razvojne potrebe

Poticati okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda

Po oljšati i for ira je i o razo a je poljoprivrednika

Poti ati po ezi a je i zajed ičku surad ju poljoprivrednika

Razvijati proizvodnju hrane temeljenu na do aći , autohto i , ekološki proizvedenim sirovinama i povezivati je s turizmom Podrža ati oži lja a je i oču a je tradicijskih vrijednosti sela i poljoprivrede arhitekture, za ata, o ičaja

Razvijati suradnju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave kroz LAG i drugo

Raz ijati susta siste atič og prikuplja ja, o rade i praće ja podataka u sektoru poljoprivrede

Buzešti e a eće potre u raz oja i o liko a ja turističke po ude te elje praće ja su re e ih trendova u razvoju turiz a i pro je a u strukturi turističke potraž je.

Tablica 25: Turistički dolas i i oće ja i oze ih turista pre a e itiv oj ze lji 2012. 2013. 2014.

Zemlje Dolasci Noće ja Dolasci Noće ja Dolasci Noće ja

Nje ačka 1.007 5.869 1.234 7.044 1.567 9.626

Rumunjska 739 2.935 901 3.809 390 1.863

Italija 1.139 1.984 1.105 2.119 1.258 2.518

Velika Britanija 419 1.810 441 2.095 393 1.459

Austrija 753 2.127 704 2.130 1.001 3.069

Ostale zemlje 5.162 14.506 5.721 17.840 5.030 15.674

Ukupno 9.219 29.231 10.106 35.037 9.639 34.209

Izvor: Turistička zajed i a Grada Buzeta, .

Rastu turiz a u Buzešti i dopri ijela je di ersifika ija i prošire je turističke po ude što je rezultat roj ih akti osti i projekata lokal ih dio ika udruge, ugostitelji, proiz ođači tradi ijskih su e ira,

iz aj lji ači s ještaj ih kapa iteta, turističke age ije, sportski klu ovi i kulturno-u jet ička društ a, gradska upra a i Turistička zajed i a Grada Buzeta i Istarske župa ije i drugo). Neke od

akti osti su prošire je i o o a i skih esta, esta asli o og ulja, pješačkih i izlet ičkih staza, po eća je roja i k alitete s ještaj ih kapa iteta, orga izira je pose ih progra a sportskih

a ifesta ija, progra a po ezi a ja turističke po ude s ogato i raz oliko kultur o ašti o Buzešti e, tradi ijski rijed osti a, kultur o-zabavnim manifestacijama i gastro-eno ponudom i

drugo. Pute i fo pu kto a, turističkih i fo e tara, pro oti ih aterijala, edija, oglas ih ploča i e portala ko ti uira o se pro ode arketi ške i pro oti e akti osti s ilje populariza ije

gla ih turističkih a ifesta ija poput Buzetskog kar evala, Subotine po starinski, Vikenda tartufa,

Da a Grada Buzeta, auto utrke Buzetski da i, saj o a ijeća itd.

Porast roja turističkih dolazaka i oće ja a području čita e Buzešti e prati i kontinuiran porast

k alitete i roja s ih s ještaj ih kapa iteta.

Tablica 26: Broj iz aj ljivača privat og s ještaja, s ještaj ih o jekata i ležajeva a području Buzešti e u ., ., ., . i . godi i 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Iz aj lji ači 49 60 68 80 86

S ještaj i o jekti* 80 102 115 136 145

Broj kreveta** 448 578 624 693 750

Izvor: Turistička zajed i a Grada Buzeta,

* uključuju apart a e, kuće, so e, hotele i ka p

**ukupa roj registrira ih i po oć ih ležaje a

) ata porast s ještaj ih kapa iteta je pri jeta od . godi e kad su ot ore i hotel Vela rata s četiri z jezdi e i kapa iteto od so a i apart a a, hostel Roč s ukup o kre eta i dodat i kapa iteti u pri at o s ještaju. Uz hotel Vela Vrata, u Buzetu postoji još hotel Fo ta a s tri zvjezdice i kapacitetom od 57 soba i 100 kreveta.

Tablica 27: Struktura i roj s ještaj ih kapa iteta a šire području grada Buzeta u ., ., 2012., 2013. i 2014. godini

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

27 27

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Hotel 1 2 2 2 2

Kuće za od or 21 35 42 48 52

Apartmani 18 23 23 31 36

Sobe 39 42 46 53 53

Hostel 0 1 1 1 1

Kamp 1 1 1 1 1

Izvor: Turistička zajed i a Grada Buzeta, .

Moguć osti za dalj ji rast roja s ještaj ih kapa iteta i roja ležaje a postoje, jer je za područje grada Buzeta defi ira roj postelja u s i s ještaj i kapa iteti a u raspo u iz eđu i i al o 1000 i maksimalno 1500.

3 Struktura i roj oće ja pre a s ještaj i kapa iteti a ukazuje a

prefere ije za hotelski s ještaje , što ukazuje a poželja s jer raz oja po ude s ještaj ih kapa iteta. Na području Buzešti e postoji jeda ka p, Raspadali a, kapa iteta ležaje a. Ka p pro o ira tz . „ro i zo ski turiza i ilježi z ata porast roja dolazaka za % . u od osu a 201 . godi u z og čega tre a jačati k alitetu i proširi ati kapa itet s ještaja u ka po i a.

Izgrad ja o jekata ugostiteljsko turističke a je e, od os o turističkih aselja, ka po a i turističkih pu kto a pred iđe a je i Prostor i pla o uređe ja Grada Buzeta

4. Ovime su stvorene osnovne

pretpostavke za daljnju realizaciju projekata izgradnje navedenih objekata i postizanje planiranih

s ještaj ih kapa iteta.

Tablica 28: Ukup i pla ira i aksi al i s ještaj i kapa iteti u zo a a ugostiteljsko turističke a je e a području grada Buzeta predviđe i Prostor i pla o Grada Buzeta do . godi e

Loka ija / građevi sko područje Kapacitet / broj postelja

1. Buzet 250

2. Malinci 200

. Briža 130

4. Kortina 80

5. Lokve 60

. Pod Kaštel 80

7. Mlini 100

8. Zonti 100

. Škuljari 110

10. Kotli 100

11. Usoji 30

12. Ostala naselja 260

Ukupno: 1 500

Izvor: Pla prostor og uređe ja grada Buzeta, k jiga I, : 9

Tablica 29: Razvoj i pro le i i potre e u području turiz a

3 Grad Buzet, Prostor i pla uređe ja Grada Buzeta, K jiga I, :

4 Grad Buzet, Prostor i pla uređe ja Grada Buzeta, K jiga I, :

Kultura

Materijal a kultur a ašti a Osta i ka e ih pred eta ađe ih u Podre arskoj špilji i još eki drugi špilja a pot rđuju naseljenost područja Buzešti e u pretpo ijes o do a, a pr a aselja Ilira datiraju iz ro ča og do a.

U VI. stoljeću Buzet potpada pod last Biza ta, a u ared i stoljeći a io je u posjedu karoli ških arkgrofo a i ak ilejskih patrijarha, te až a ut rda u rije e feudal ih or i. O povijesti grada

s jedoče i tri arheološka alazišta iz razdo lja ra og sred jeg ijeka: langobardsko groblje na

režuljku Breža iz VI. ili VII. stoljeća, iza tska ekropola a režuljku Meji a iz VII. ili VIII. stoljeća, te starohrvatsko groblje uz sje er e gradske zidi e iz razdo lja IX., od os o X. stoljeća. U XI. i XII. stoljeću pr i put se u pisa i doku e ti a spo i ju i ostala aselja Buzešti e: Roč, Vrh, Hu i Sovinjak.

Od . godi e Buzet je io pod lašću Mleča a u čije rije e je grad opasan bedemima. Od 1511.

godi e Buzet postaje sjedište oj og upra itelja Istre, tz . Rašporskog kapeta a. Sredi a XVI. stoljeća ila je razdo lje i te zi og raz oja grada Buzeta, pose i e u pogledu jača ja gradskih ede a i

obrambene uloge grada te razvoja o rt išt a. ) irke pred eta staro uzetskih o rta češljara, pekara, ko ača, lo čara itd. dio su uzejske građe )a ičaj og uzeja u Buzetu.

U . i . stoljeću grade se palače, kuće i rk e u re esa s o i arok o stilu, a u to rije e obnovljena je i Mala šter a, te su izgrađe a gradska Velika i Mala Vrata. U o o razdo lju izgrađe e su crkva Uznesenja Blaže e Dje i e Marije, rk a Sv. Jurja, te barokna crkva S . A e, te palače Versi i

palača Bigatto u kojoj je da as s ješte a zgrada )a ičaj og uzeja u Buzetu.

Pado Mletačke Repu like, s e do . godi e Istra je ila pod lašću Austrije, a pr og hr atskog ačel ika opći a Buzet do i a . godi e.

Razvojni problemi

Nedostatak turističkih proiz oda i edo olj a prepoznatljivost grada Buzeta i okolice

Nedo olj o raz ije a ekološka poljopri red a proizvodnja, nedovoljni poticaji i educiranost proiz ođača

Nizak turistički pro et i prihodi od turiz a u ukup i proraču ski prihodi a grada

Nedostatak turističke i frastrukture za pri a je ećeg roja turista li itira i s ještaj i kapa iteti, eraz ije e turističke zo e

Nedo olj a k aliteta i roj s ještaj ih kapa iteta u od osu a turističku potraž ju hoteli isoke kategorije, kampovi)

Razvojne potrebe

Jačati k alitetu turističke po ude grada u aprjeđe je postojećih i raz oje o ih turističkih sadržaja Raz ijati ko ept jelo itosti turističke po ude i jedi st e og turističkog proiz oda zas o a og a po eza osti različitih ele e ata turističke po ude (tradicija, povijesno-kultur a ašti a, prirod a

ašti a, gastro o ska i e ološka po uda itd. Pla irati i susta o izgrađi ati turističku i frastrukturu i po oljša ati k alitetu usluga postojećih s ještaj ih o jekata

Susta i i pla ski jera a jačati sudjelo a je turiz a u ukup i proraču ski prihodi a Grada Buzeta

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

29 29

Roč je jed o od aj až ijih središta hr atske pismenosti i aklad išt a utemeljenih na najstarijem

hr atsko pis u, glagolji i. Kao put kroz po ijest glagoljašt a, pod o Roča je ute elje a seda desetih godi a prošlog stoljeća Aleja glagoljaša, u duži i od k , a o glagoljašt u s jedoči i glagoljski a e edarij a zidu rk e s . A tu a. U s rhu oču a ja glagoljaške ašti e u Roču se s ake godi e održa a i Mala glagoljska akade ija a kojoj se os o oškol i iz ijele Hr atske upoz aju s glagoljaški pis o . Od godine u Roču se također alazi i replika Gutenbergove glagoljske

tiskarske preše.

Hu je poz at kao „ aj a ji grad a s ijetu , te zajed o s Roče predsta lja središte glagoljašt a u Istri. U Hu u za rša a i Aleja glagoljaša. Pored glagoljašt a, Hu u pose u rijed ost daju

pro ađe e freske u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju. Humske freske predstavljaju

jedi st e o u jet ičko djelo koje predsta ljaju z ačaj u osta šti u ro a ičko-bizantske umjetnosti.

U o ije do a, Hu je poz at i kao Grad iske, istarske rakije s i elo čija re eptura potječe upra o iz tog gradića.

Vrh je staro rural o aselje u koje pose u kultur u rijed ost i a žup a rk a Uz ese ja Mariji a iz . stoljeća. Spe ifič ost Vrha je i proizvodnja pje uš a čija je k aliteta još edo olj o istraže a.

Postoji potreba izrade plana sanacije kulturno-po ijes ih o jekata kako i ih se zaštitilo od propada ja i a odgo arajući ači uključilo u turističku po udu grada Buzeta.

Tablica 30: Pregled epokret ih i pokret ih kultur ih do ara a području Buzeštine u 2011. Godini

Nepokretna kulturna dobra Pokretna kulturna dobra

1. Crkva sv. Ane . D ije slike epoz atog autora: „s . A drija, Juraj i Lu ija i „s . Bar ara, Apolo ija, Ši u i Lo gi

. Crk a s . Jurja uče ika . I e tar rk e Uzašašća Marijina u Buzetu

. Kaštel Petrapilosa . Orgulje u rk i Uz ese ja Blaže e Dje i e Marije u Buzetu

4. Kulturno-povijesna cjelina Grada Buzeta . POU Augusti Vi oda, )a ičaj i uzej u Buzetu-

uzejska građa

. Skulptura Bogorodi e s Djeteto u Rači a a 5. Sakralni inventar crkve sv. Petra i Pavla u Humu

6. Crkva sv. Jeronima na groblju u Humu

7. Kulturno-povijesna cjelina Hum

8. Kulturno-povijesna cjelina Kotli

9. Kulturno-po ijes a jeli a Marče egla

10. Crk a s . Trojst a u Rači a a

11. Kaštel u Rači a a

12. Crk a s . Roka u Roču

13. Kulturno-po ijes a jeli a ut rđe og aselja Roč

14. Crk a s . Duha u Štrpedu

15. Kulturno-povijesna cjelina Vrh

Izvor: Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara

Ne aterijal a kultur a ašti a

Područje Buzešti e odlikuje se raz i kultur o-zabavnim manifestacijama koje su ujedno i temelj

razvoja kulturnog turizma. Brojem posjetitelja se izdvajaju Subotina, Vikend festival istarskih tartufa i

Buzetski kar e al. Su oti a je stara tradi ijska pučka fešta koja je od . godi e o ogaće a dodat i sadržaji a Su oti a po stari ski kako i se posjetitelji a o ogućio što iz or iji prikaz bogate povijesti i kulture o og kraja. Buzetski kar e al aj aso ije je kar e alsko događa je sje er e Istre a koje s ake godi e sudjeluje oko tisuću sudio ika, te koje okuplja elik roj gledatelja iz zemlje i inozemstva.

Oso itost e aterijal e ašti e a području Buzešti e predsta lja i spe ifiča lokal i izričaj, tz . buzetski dijalekt, pose a dijalekt u utar čaka skog arječja prepoz atlji po upit o-odnosnoj

zamjenici kaj.

Šu e u okoli i Buzeta su sta išta istarskog tartufa i pose o ije je og ijelog tartufa pa je Buzet

. godi e proglaše Grado tartufa. Vike d tartufa je a ifesta ija koja se održa a s ake godi e u stude o te uključuje izlož e, prodaju i degusta iju tartufa. Niz je započetih akti osti radi jača ja prepoznatljivosti Buzeta kao Grada tartufa (Turistička zajed i a Grada Buzeta i i irala je i pokreta je projekta usposta e ulti edijal og e tra Kuća tartufa i drugo).

Kulturne manifestacije

Broj e su kultur e a ifesta ije a području Grada Buzeta koje se realiziraju kroz akti osti Pučkog otvorenog učilišta „Augustin Vivoda Buzet. Učilište djeluje u zgradi Narod og do a, s ješte oj u samom centru grada, a izgrađe oj . godi e i o o lje oj . godi e. U sasta u Pučkog ot ore og učilišta djeluju i Narod a k již i a i čitao i a Buzet te za ičaj i uzej Grada Buzeta. Učilište tijeko godi e orga izira preda a ja, izlož e, kazališ e predsta e, ko erte, edukativne i

kreati e radio i e, pro o ije k jiga i druga kultur a događa ja.

S ake se godi e u orga iza iji Katedre Čaka skog sa ora Buzet orga izira z a st e i skup Buzetski da i koji s ake godi e okuplja z a st e ike, istraži ače, po jes ičare i druge i telektualce kojima je

Buzešti a pred et istraži ačkog i teresa, te koji s oje rado e pu li iraju u godiš jaku Buzetski zbornik.

Pučko ot ore o učilište Augusti Vi oda orga izira i roj e i raz olike kultur e a ifesta ije a području Buzešti e koje okupljaju elik roj posjetitelja, a eđu koji a su ajpoz atije Festi al klapa Istre i K ar era, Raspje a a Buzešti a i druge. Pose a se paž ja pokla ja i dječji progra i a poput BookPark, Bookzet e press, Male ožić e radosti i drugi. Također, o dje je až o aglasiti i kultur i a ateriza kao z ačaj u društ e u akti ost kojo se dopri osi oču a je kulture i tradi ije Buzešti e. Na području Grada Buzeta djeluju Glaz e o društ o Sokol, Željez ičarsko kultur o u jet ičko društ o Re ato Per ić Roč, Udruga Mali veliki mikrofon, Udruga Klapa Boškari Hu i druge kulturne amaterske skupine.

Zgrada )a ičaj og muzeja Grada Buzeta izgrađe a početko . stoljeća nalazi se u Starom gradu

Buzetu. U joj je s ješte a arheološka z irka eza a za o aj kraj i dio etnografske zbirke. Preostali

dio z irke raz ješte je u zase i dislociranim radionicama starih obrta, eći o također u Starom

gradu, i to ko ač i a, radio i a za izradu češlje a i pekara.

Udruge, ustanove i kulturno-u jet ička društ a od kultur og z ačaja za Grad Buzet prema Programu

javnih potreba grada Buzeta u kulturi za 2015. godinu su:

Pučko ot ore o učilište „Augusti Vi oda Buzet, Glaz e o društ o „Sokol Buzet, ŽKUD „Re ato Per ić Roč, Katedra Čaka skog sa ora Buzet, Katedra Čaka skog sa ora Roč, Udruga „Mali eliki ikrofo Buzet, Udruga „Klapa Boškari Hu , Udruga za pro i a je kreati e kulture ži lje ja „Kaleido Buzet, Udruga Vetta Vrh

Udruga Hum - „Od ut rde do aj a jeg grada a s ijetu

Udruga za oču a je tradi ijske, kultur e i prirod e ašti e „Nugla

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

31 31

Sportske aktivnosti

Broj sportskih klu o a i udruže ja a području Buzeta u stal o je porastu. )ajed i a sportskih udruga i klu o a grada Buzeta o uh aća sportska udruže ja.5

Veći a sportskih akti osti pro odi se u sportskoj d ora i u sasta u os o e škole Vaz osla Gržalja pa postoji a jak prostor ih kapa iteta za od ija je sportskih akti osti roj ih sportskih udruže ja i klu o a. Osi toga, z og preoptereće osti školske sportske dvorane, postoji potreba za njezinom

te eljito o o o . )a sportske akti osti a ije je je i ogo et i stadio s atletski orilište , a u rekreati e s rhe služi i igralište a Mostu te staro ruko et o igralište u lizi i Sred je škole Buzet, po rši e 2. Također, sportski tur iri i atje a ja od ijaju se i u utar oćarske d ora e Kozari.

Budući da je Buzet s e poz atiji kao središte ekstre ih sporto a, grad je s e češće do aći adre ali skih sportskih atje a ja. Tako se s ake godi e u Buzetu održa aju e duro oto iklističke utrke a koji a sudjeluje i do d jestoti jak ozača iz ze lje i i oze st a. Utrka je pose o pri lač a sudionicima i posjetiteljima zbog raznolikosti u konfiguraciji terena.

Buzetski klub slobodnog letenja „Tići 2009. godine organizirao je u Buzetu Svjetski paragliding kup

(Paragliding World Cup Croatia - Buzet či e je Hr atska pr i put do ila priliku orga izirati takvu svjetsku manifestaciju

6.

Buzetski da i, koji se održa aju s ake godi e u ruj u, predsta ljaju ajstariju rdsku utrku u Hrvatskoj. U 2012. godini Buzet je, u sklopu Buzetskih dana, do aći Europskog pr e st a u rdski auto utrka a. Buzetski da i su ujed o i aj aso ija do aća auto utrka, kako prema broju

sudio ika, tako i pre a roju posjetitelja čija rojka doseže i do . . U . u Buzetu je održa o i Ot ore o pr e st o Hr atske i Slovenije u preletima parajedrilicom FAI

2 kategorije (Istra Open 2012).

U Istri je za sportsko pe ja je uređe o 9 pe jališta, od čega se jed o, Raspadali a, alazi po ad Buzeta. Na stije i u pozadi i Raspadali e uređe o je oko pe jačkih s jero a duži e do . Samo 10 km od Buzeta, iznad Istarskih toplica, nalaze se visoke stjenovite barijere na kojima se

alaze uređe i pe jački s jero i duži e do . Pose u atrakti ost stije a a daje jiho juž i položaj koji o ogućuje pe ja je i u hladnijim vremenskim uvjetima te ljepota okolnog krajolika.

Uz drža u estu Buzet-Po te Porto počelo je uređe je o og pe jališta Ka e a rata koje će iti prilagođe o rekreati i a. Projekt pro odi uzetski sportsko-pe jački klu Verti al u surad ji s Turističko zajed i o Grada Buzeta.

U 2015. godini Grad Buzet ponio je i titulu Europskog grada sporta.

Tablica 31: Razvoj i pro le i i potre e u području kulture i sporta

5 Ruko et i klu Buzet, Nogo et i klu Buzet, Auto klu Buzet, Auto klu ’’Buzet Autosport’’, Bi iklistički klu

Buzet, Boćarski klu grada Buzeta, Taek o -do klub Buzet, Enduro Motocross klub Buzet, Klub slobodnog

lete ja „Tići , Sportsko-ri olo o društ o „Mre a , Te iski klu Buzet, Nogo et i klu Buzet-veterani, Pikado

klu „So e , Pikado klu „Roč , Speleološko društ o „Ćićarija , Streljačko društ o „Augusti Vi oda , Pikado klu Buzet, Pljočarski klu „Marče egla , Malo ogo et i klu Buzet, Golf klu Buzet, Pe jački klu „Vertikal , Stol ote iski klu ’’Buzet’’, Ki k o i g klu Fighter i Sportski klu Bu era g . 6 Oko aj oljih pilota iz ze lje u šest da a letjelo je u šest dis ipli a ad uzetsko kotli o , a o aj

sportski događaj io je popraće i kultur o-za a i sadržaji a te preze tira je autohto ih proiz oda Buzešti e

. . Ur a o okruže je

Kvaliteta ur a og okoliša, izlože ost ekološki rizicima i klimatskim opasnostima

Zrak

Susta ko ti uira og praće ja k alitete zraka i kreta ja rijed osti o ečišćujućih t ari u zraku a području grada Buzeta ije usposta lje . 2007. godine provedeno je sedmodnevno ispitivanje

kak oće zraka a području grada Buzeta pre a koje su gla i pojedi ač i o ečišći ači ka e olo Sv. Ivan-Prašćari, t or ički pogo i t rtke CIMOS, kotlo i e, ispuš i pli o i iz pro eta i di iz ložišta kuća sta a. Pre a redo iti jere ji a Odjela za zaštitu i u aprjeđe je okoliša u ok iru Služ e za zdra st e u ekologiju )a oda za ja o zdra st o Istarske župa ije se izrađuje Godiš je iz ješće o praće ju o ečišće ja zraka a području Istarske župa ije. Na s i jer i postaja a je za ilježe a I. kategorija kak oće zraka.

Tlo

Buzešti a pripada središ je fliš o području Istre, s o radi i tlom, pogodnim za vinogradarstvo i

oćarst o. Gla i tipo i tla a području Buzeta i jego e okoli e su rlo plitka skeletoid a tla, degradirana crvenica, litogeno-karbonatna tla na laporima, a na kraški polji a delu ijal o-

alu ijal a i oč ar a tla. O radi e po rši e alaze se u riječ i doli a a Mir e, Brača e, Buto ige i kraški polji a Čiritež, Ročko Polje te o ro i a rda. O ro i rda i režuljaka pogod i su za uzgoj

išegodiš jih dr e astih i po rtlarskih aročito ra ih kultura. Po rši e u doli a a, aročito uz odotoke, podlož e su pla lje ju, ali su pogod e za uzgoj ratarskih, kr ih, a isto tako i po rtlarskih

kultura.

Razvojni problemi

Sla o korište je prirod ih resursa Mir a i Brača a, Buto iga, Ćićarija i drugo , iz ora e ergije ode, šu e, jetar i kultur e ašti e (povijest, glagoljica, spomenici, gastro/eno pote ijali, tartufi i drugo u turističke s rhe

Nedostatak prostora i struč og kadra za rekreativno bavljenje sportom (zauzetost sportske dvorane, sportsko-rekreativna zona) i za o e sportsko rekreati e sadržaje ali sportovi, atletika)

Nedostatan prostor kulturnih ustanova gradska k již i a, ljet a pozor i a

multimedijalni centar)

Nedostaje primjereni prostor u gradu za društ e o okuplja je/druže je, za park/ igralište/šetalište, prilagođe o ajka a i dje i

Nedostaje primjereni prostor u gradu za društ e o okuplja je/druže je, za park/ igralište/šetalište, prilagođe o ajka a i dje i

Nedo olj a pristupač ost s ih sadržaja i prostora osobama s posebnim potrebama

Razvojne potrebe

Izgraditi i opremiti potrebne prostore za rekreati o a lje je sporto građa a i poti ati a gažira je struč og kadra za ođe je sportskih treninga i rekreacije

Osigurati potreban prostor za rad kulturnih ustanova i daljnji razvoj njihovih djelatnosti Pla ski zah ati a u surad ji s građa i a urediti prostor u gradu za društ e o okuplja je/druže je, park/igralište/ šetalište prilagođe o ajka a i dje i Izraditi progra e raz oja duho og i ži ot og zdravlja u sklopu razvoja zdravstvenog, vitality i drugih inovativnih oblika turizma Izraditi, usvojiti i provoditi plan sanacije o jekata kultur o po ijes e ašti e

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

33 33

Šu ski pokro zauzi a iše od polo i e ukup e po rši e Buzešti e. Veći a šu a i a gospodarsku a je u, a a ji dio su zaštit e šu e. Šu ska egeta ija a području grada Buzeta pripada

mediteranskoj i eurosibirsko-sje er oa eričkoj šu skoj regiji. Na području grada Buzeta je ukup o ha šu a od čega je ha , % šu a u pri at o

las išt u, a ha , % šu a u drža o las išt u. Pose u rijed ost za čita o područje Buzešti e i a Moto u ska šu a hrasta luž jaka koja se prostire a ha po rši e. Vrijed ost Moto u ske šu e je u ekološki , te s e iše i u jezinim

zdra st e i i rekrea ijski turistički fu k ija a. Područje Buzešti e karakterizira isoka razi a iološke i krajo raz e raz olikosti. Do ra oču a ost flore i fau e ože se pripisati sla iji pro esi a ur a iza ije u od osu a prio al e dijelo e Istarske župa ije. Na području Grada Buzeta alazi se pose a rezer at šu ske egeta ije „Moto u ska šu a . U području Buzešti e o ita a iz ži oti jskih rsta poput zeče a, sr a, di ljih s i ja, jare i a, prepeli a i šljuka koje su z ačaj e za lo i turiza . Posljed jih godi a po pr i puta u o o području su se pojavili i medvjedi. Uz oge ilj e skupi e ističe se ogatst o sa o iklog ljeko itog ilja poput e te, atič jaka i slič o. )a i lji ost a o ro i a Ćićarije su i eke rste orhideja, koje su

edo olj o istraže e. Moto u ska šu a, okoli a Istarskih topli a i Rači e - Račički potok su u ršte i u režu NATURA 2000.

Reljef a o ilježja

Grad Buzet i područje Buzešti e, poput čita e Istre, odlikuje reljef a raz olikost. Područje o iluje a ji i eći udoli a a, ka jo i a, režulj i a i pla i a a djelo ič o o rasli a šu skim

pokrovom, i to na nadmorskim visinama od 100 do preko 1000 metara. Grad Buzet, zajedno s

opći o La išće, pripada krajo raz oj regiji Bijele Istre, koja je azi do ila po str i liti a a ijelih ap e ačkih stije a Ćićarije.

Stari dio grada Buzeta smješte je a oko isoko rdu, a o i dio Grada je u pod ožju brda -

tzv. Fontana i u dolini Mirne.

Reljef Buzešti e či e d ije gla e orfološke jeli e. Pr a, područje Ćićarije, koja je orfološki jako raz olika s do i a t i o ilježji a krškog reljefa, te česti po ik a a, ja a a i po ori a kao istaknutim reljefnim posebnostima. Druga, uključuje uzetsko-pazi ski fliški aze koji o iluje

ošt o po re e ih i ujič ih tokova, a karakteriziraju ga i dislociranost padina, te izrazita erozija

fliških naslaga. Okosnica buzetsko-pazi skog fliškog aze a je riječ o korito rijeke Mir e koja astaje spaja je po re e ih toko a Drage i Reči e, uz od o od iz ora s . I a a oko ad orske

isi e. Mir a teče područje Buzešti e od Ka e itih rata, zapad o od Buzeta, do Istarskih toplica, i

to kroz ap e ački ka jo u duži i od k .

Slika 5: Reljef grada Buzeta i Istre

Izvor: arhiv IRMO, 2011

Kli atska o ilježja

Područje Buzešti e o ilježa aju tipa kli e. U doli i rijeke Mir e pre lada a editera ska kli a, s dugi i suhi ljeti a, te kratki i lagi zi a a. Suprot o to e, pla i ski dio Ćićarije karakterizira ko ti e tal a pla i ska kli a, s oštriji zi a a i s ježiji ljeti a. Prosječ a godiš ja količi a o ori a je iz eđu i , a o ori e ajčešće padaju u proljeće i jese . Ljeta su s ježa s jeseč o te peraturo ajtoplijeg jese a ispod °C. )i e su u pra ilu laž e i oštre, po re e o praće e aglo i s dosta o ori a. S ijeg u prosjeku pada četiri da a godiš je i

ože se očeki ati s ake godi e u razdo lju od stude og do tra ja.

Buka

Na području grada Buzeta isu dosad pro ede a jere ja razi e uke. Gospodarske djelat osti, industrijska postrojenja i buka prometa su ajz ačaj iji uzroč ik uke. Pre e ti e akti osti su pred iđe e prostor o-pla ski doku e ti a uređe ja grada Buzeta i dustrijska, sta e a zo a i zele e po rši e suklad o )ako u o zaštiti od uke NN / .) i Pra il iku o aj eći dopušte i razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04.).

Upravljanje otpadom

Pla o gospodare ja otpado a području grada Buzeta do . se defi iraju jere gospodare ja otpadom i odvojenog skupljanja otpada, upravljanja i nadzora nad zbrinjavanjem komunalnog

otpada, kao i aktivnosti, izvori i visina financijskih sredstava za sana iju euređe ih odlagališta i otpado o ečišće og okoliša. Tijekom 2015. godine se pristupa izradi novog Plana gospodarenja

otpadom.

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

35 35

Trgo ačko društ o „Park d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti u pu o je las išt u Grada Buzeta. Društ o i a isključi o o lašte je o a lja ja djelat osti skuplja ja, od oza i postupanja s

ko u al i otpado a području Grada Buzeta, kao i održa a ja i upra lja ja odlagalište otpada „Griža . Ko u al o poduzeće „Park d.o.o. je . godi e, u skladu sa zako sko regulativom,

započelo s izrado odela prelaska a susta o raču a troško a prikuplja ja otpada pre a količi i umjesto prema prostornom metru.

Orga izira i skuplja je i z ri ja a je otpada u . godi i je ilo o uh aće o % kuća sta a i % gospodarskih su jekata s područja grada Buzeta. Orga izira i od oz ko u al og otpada iz kuća sta a se rši o is o o području Grada do aj iše triput tjedno, a iz gospodarskih

subjekata jednom tjed o ili po pozi u. Na odlagalištu otpada Griža se godiš je odlaže oko 000 tona

iješa og ko u al og otpada i oko to a eopas og proiz od og otpada s područja grada Buzeta i opći e La ište. Ukup a količi a odlože og otpada a odlagalištu Griža iz osi oko . tona. Po rši a loka ije odlagališta iz osi . , a uređe og re iklaž og d orišta oko . ².

Od . godi e je u tijeku sa a ija odlagališta otpada Griža. S početko rada Župa ijskog e tra za gospodare je otpado ŽCGO Kaštiju , pred iđe og za kraj . godi e, odlagalište Griža će se zatvoriti i prenamijeniti u jednu od 6 preto ar ih sta i a za pri re e o skladište je, pripre u i preto ar otpada do ŽCGO Kaštiju . Pored odlagališta Griža je pla ira a i izgrad ja re iklaž og d orišta za građe i otpad s odlagalište i ert og otpada za što je ishođe a loka ijska dozvola, a u

tijeku je rješa a je i o i sko-pravnih odnosa.

Na području grada Buzeta se pro odi od oje o skuplja je otpada pute reže a je skih ko tej era za od oje o skuplja je papira i karto a, stakle e, plastič e i etal e a alaže. Usposta lje a su „zele a otoka , ko tej er za skuplja je papira i karto a, ko tej era za skuplja je plastič e i etal e a alaže i ko tej era za skuplja je tekstila i o uće. Količi e odvojeno skupljenog i predanog otpada rastu, i to osobito papira, plastike, metala i stakla. U 2014.

godi i a području Grada Buzeta je od oje o prikuplje o i preda o o lašte i sakupljači a to a otpada, što u odnosu na 2013. godinu predstavlja rast za %. Također, u sklopu projekta „Ko postira je u lastito do u , od . godi e je građa i a podijelje o ko postera volumena 325- litara za proiz od ju ilj og g oji a. Među prioritet i akti osti a u susta u gospodare ja otpado u . godi i je prošire je reže a je skih ko tej era a dodat ih -ak

loka ija, esplat a dodjela posuda za od oje o skuplja je otpada s i kuća st i a a području grada Buzeta i pro ed a akti osti s ilje jača ja s ijesti lokal og sta o išt a o utje aji a otpada

a zdra lje i okoliš.

Primarna infrastruktura

Upravljanje vodama

Područje Grada Buzeta i jego e šire okoli e o iluje pitko odo koja se koristi za odoopskr u lokal og sta o išt a i sta o išt a ećeg dijela Istre. Nekoliko je hidrogeoloških jeli a: sliv izvora

Sv. Ivan, sli potoka Brača a, sli rijeke Pi ke i Reči e, doli a rijeke Mir e od iz ora S . I a do utoka Buto ige i sli Buto ige. Naj eći odotok je gor ji i dio sred jeg toka rijeke Mir e u ukup oj dulji i.

Oborinske ode, kroz ap e ačku podlogu, po iru u podze lje, gdje se aku uliraju u kar o at i aslaga a kao podze e ode. Podze a oda alazi se i u zo i po rši skog rastresenog supstrata,

te prati morfologiju terena. Dubina podzemne vode ovisi o stup ju po rši ske rastresenosti naslaga i

kreće se od do . Pri isoki odostaji a, kada razi a podze e ode poraste iz ad razi e po rši skog dodira fliških aslaga u doli i Mir e i ru ih ap e a a akti iraju se ru i iz ori jih tristotinjak). Ti iz ori či e z ačaj o od o ogatst o Buzešti e i osigura aju odu u suš o razdoblju. Zbog vodnog bogatstva grad nosi i epitet „grada ode .

Slika 6: Hidrološki prikaz grada Buzeta i Istarske župa ije

Izvor: arhiv IRMO, 2011

Područje grada Buzeta u vodno-gospodarsko s islu pripada sli o području Mir a-Dragonja, a

aj eći odotok, duži e , k , predsta lja gor ji i do ji dio sred jeg toka rijeke Mir e. Istarski vodovod d.o.o. Buzet je dio javnog vodoopskrbnog sustava, koji zajedno s Vodovodima Labin i Pula,

o ogućuje odoopskr u za preko % sta o išt a Istarske župa ije.

Projekt izgrad je Vodo oda Buto iga, o i al og kapa iteta l/s, jeda je od aj ećih i ajz ačaj ijih projekata u po ijesti Istarske župa ije. U . godi i izgrađe o je dodatnih 24 km

o e reže, ost are o . o ih priključaka, te reko struira o oko dio i a odoopskr e reže. U . godi i do rše a je izgrad ja je o oda od iz ora Bulaž do postroje ja Buto iga či e

je osigurana bolja povezanost sustava.

Područje grada Buzeta opskr ljuje se odo iz susta a S . I a , a a ja u odoopskr u režu je priključe o % sta o išt a. U . godi i je ukup a duži a je o oda Istarskog odo oda d.o.o. Buzet iznosila 2.301 km. Proizvedeno je 18.673.406 m

3 vode, od čega je kuća st i a i i dustriji

prodano 10.959.494 m3. Dotrajali susta odoopskr e uzrokuje gu itke ode od oko % što je ispod

prosjeka Hr atske % . Od . stude og . godi e Istarski odo od d.o.o. Buzet je uključe kao jedan od 16 partnera iz osam zemalja u projekt DRINKADRIA (EU IPA Adriatic CBC 2007.-2013.) kroz

koji je o oguće o s a je je gu itaka ode, utroška e ergije, troško a proiz od je i poslo a ja te sigurnija vodoopskrba.

) ri ja a je otpad ih oda a području grada Buzeta od ija se putem sustava javne odvodnje

otpad ih oda, te pute septičkih i sa ir ih ja a. Susta od od je otpad ih oda se sastoji od oko k o ori ske, k ješo ite, te k sa itar e ka aliza ijske reže. Na području grada Buzeta djeluju d a ja a isporučitelja usluge javne odvodnje - Istarski odozaštit i susta d.o.o. a području Roča, Vrha, Ročkog Polja, Šćula a-Paladi a, Marče egle i Park od od ja d.o.o. aglo era ija Buzet .

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

37 37

Kraje . godi e je a susta ja e od od je a području grada Buzeta ilo priključe o oko . sta o ika. Pokri e ost sta o išt a susta o ja e od od je je edo olj a z og čega je pla ira a dograd ja i prošire je susta a a područje aglo era ija Vrh, Ročko Polje, Šćulci-Paladini i

Marče egla.

Područje Buzešti e je krško područje. Naj eća prirod a opas ost za sta o ike i i o i u a području Buzeta je rizik od poplava koji je izazvan visokom razinom voda u pojedinim razdobljima tijekom godine

7.

Jedna od opas osti su i klizišta koja se for iraju a području epo olj og položaja sloje itosti fliš ih tala. Na području grada Buzeta se klizišta alaze jugoistoč o od grada te na cesti Buzet - željez ička sta i a Buzeta. Ma ja klizišta se alaze i u slivu akumulacije Butoniga.

Grad Buzet spada u područje s a je e seiz ičke akti osti tako da je ugrože ost pojedi ih područja vrlo mala. U posljednjih 100 godi a a području grada isu za ilježe i z ačaj iji tekto ski potresi.

Cestovni promet

Kroz Buzet prolaze esto e pro et i e od drža e, župa ijske i lokal e až osti. Pro et i a od drža e až osti a području Buzešti e uključuje dio i u D koja prolazi traso Lupogla -Buzet-

Po te Porto , dok drža a esta D 0 spaja gra ič i prijelaz sa Repu liko Slo e ijo , Poža e, i grad Buzet. Cesta prolazi kroz aselja Čr i a, Štrped i sa grad Buzet, duži o k .

Ceste od župa ijske až osti za Buzešti u su dio i a Ž Buzet-Brest-Da e i Ž Buzet-

Cerovlje). Duži a reža lokal ih esto ih pra a a a području grada Buzeta i okoli e je , k te k aliteto zaostaju za ostatko Istarske župa ije. Loša k aliteta esta uzrokuje sla iju pro et u po eza ost u utar aselja i opći a Buzešti e.

Buzet se nalazi oko 25 km od tzv. Istarskog ipsilona koji predsta lja aj eću i ajz ačaj iju pro et i u koja osigura a uključe ost Istarske župa ije u režu auto esta Hr atske. )apad i krak istarskog ipsilo a pruža se uz drža u gra i u sa Slo e ijo či e o ogućuje po eza ost istarskog poluotoka s europski prostoro . Udalje ost Buzeta od o e pro et i e z ačaj o u a juje jego raz oj i pote ijal te oteža a i tegrira je grada u prostor Istre.

Željez ički pro et Grad Buzet je regio al o željez ičko prugo Pula-Pazin-Lupoglav-Buzet, ukupne duljine 91,14

k , po eza sa sred joeuropski ze lja a, pose o Slo e ijo i Italijo . Put ički i teret i pro et koji se od ija o o željez ičko prugo je alog i te ziteta.

Na području Grada željez ičke sta i e su Buzet i Roč, te ekoliko stajališta. Željez ička eza sa

ostatko Hr atske o a lja se preko susjed e drža e Slo e ije Čr i Kal .

)rač i pro et )a grad Buzet je aj liža eđu arod a zrač a luka za ale zrakoplo e u Portorožu, udalje a oko k od Buzeta. Na području Hr atske su aj liže eđu arod e zrač e luke u Puli i na Krku (Rijeka),

udalje e od Buzeta oko k . Kod Vrsara postoji i sportska zrač a luka za ale zrakoplo e s oguć ošću ko er ijal og korište ja.

Pre a popisu sta o išt a iz . godi e, u gradu Buzetu je ilo . kuća sta a koja posjeduju oso o ili stol o raču alo te . kuća sta a koja se koriste I ter eto . U uspored i s ukup i

roje kuća sta a a području grada, udio o ih koja posjeduju raču alo je , %, a udio kuća sta a koja se služe I ter eto iz osi , %. U gradu Buzetu je , % s ih kuća sta a koja posjeduju raču alo a području Istarske župa ije, od os o , % o ih koja se koriste I ter eto .

7 Vlada RH: Pro je o ugrože osti Repu like Hr atske od prirod ih i teh ičko-teh oloških katastrofa i elikih esreća, : , dostup o a: http:// .duzs.hr/ e s.asp ? e sID= &pageID=

Tablica 32: Razvoj i pro le i i potre e u području zaštite okoliša i ko u al e i frastrukture

Energetski sustav

E ergetski susta grada Buzeta či e o jekti operatora prije os og i distri u ijskog susta a električ e energije. Objekti prijenosnog sustava su nadzemni dalekovodi naponske razine 110 kV, TS 110/10kV

Butoniga i dio transformatorske stanice 110/20kV Buzet. Objekti distribucijskog sustava su dio TS

110/20kV Buzet, nadzemni i podzemni vodovi naponske razine 20 kV i 0.4 kV, te pripadne

distri u ijske tra sfor atorske sta i e / , kV. Postojeća elektroe ergetska reža po eza a je nadzemnim i podzemnim vodovima sa susjednim pogonima Buje i Pazin. U Buzetu ne postoji

izgrađe a distri uti a pli o od a reža.

Ukup e količi e isporuče e električ e e ergije a području grada Buzeta ko ti uira o rastu. Od . do . godi e je ukup a isporuče a količi a električ e e ergije porasla za , %, za što je

aj iše odgo ora sektor poduzet išt a. Poduzet i i a s područja grada Buzeta se prosječ o isporučuje % ukup o isporuče e električ e e ergije, a ostatak % se isporučuje kuća st i a. U sektoru poduzet išt a je s a je je potroš je električ e e ergije e ide tira o sa o 009. godine

zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti izazvanih krizom (za oko 15% u odnosu na 2008. godinu).

Od . do . godi e potroš ja e ergije u sektoru poduzet išt a ko ti uira o raste prosječ o godiš je za oko %. Pri o liko a ju i pro ed i akti osti jača ja s ijesti o e ergetskoj uči ko itosti potre o je eći aglasak sta iti a akti u uključe ost poduzet ika s ilje postiza ja e ergetskih ušteda u sektoru poduzet išt a.

Razvojni problemi

Gu itak prirod ih sta išta aruša a ra otežu iološke raz olikosti i ekosusta a

a području rijeke Mir e

Dotrajao sustav vodoopskrbe

Nepokri e ost dijela sta o išt a susta o javne odvodnje

Nedostat o praće je sta ja okoliš ih sastavnica (npr. zrak, buka)

Prisut ost akti ih klizišta i odro a tla

Loša k aliteta lokal ih esta i sla a pro et a po eza ost aselja i opći a Buzešti e

Nedo olj a pro et a uključe ost Buzeta u prostor Istarske župa ije

Razvojne potrebe

Osigurati periodič o jere je kak oće zraka i jači e uke

Osigurati ulaga ja u prošire je susta a odvodnje i modernizaciju sustava vodoopskrbe Unaprijediti kvalitetu lokalnih cestovnih pro et i a i pro et u po eza ost opći a i

aselja Buzešti e

Jačati pro et u po eza ost Buzeta s ostatko Istarske župa ije Sve prirodne i kulturne resurse grada Buzeta koristiti a i o ati i i održi i ači u fu k iji turističkog i ukup og raz oja Po ećati ulaga ja u sa a iju klizišta i sprječa a je odro a tla Jačati o liko a je i pro ed u i i ijati a sa s rho zaštite iološke raz olikosti i oču a ja ekosusta a a području rijeke Mirne

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

39 39

Tablica 33: Isporuče a električ a e ergija a području Pogo a Buzet, kWH

Potroš ja električ e energije 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Kuća st a 13.157.558 12.547.245 12.863.292 12.508.239 12.635.065 11.835.936 11.729.664

Poduzetnici 45.493.427 38.705.082 41.858.620 44.333.135 45.035.048 47.318.842 50.717.535

Ukupno: 58.650.985 51.252.327 54.721.912 56.841.374 57.670.113 59.154.778 62.447.199

Napomena: Količi e isporuče e električ e e ergije se od ose, osi grada Buzeta, a teritorij opći a La išće i Oprtalj ( aselja Gradi je, Ipši, Be a i, Golu ići, Livade, Pirelići i Krajići . Poda i za 9. godi u e uključuju električ u e ergiju isporuče u iz TS / kV Buto iga (HOPS

Kroz susta u pro ed u jera e ergetske uči ko itosti u azad ekoliko godi a su ost are e z ačaj e fi a ijske i e ergetske uštede. U . godi i su a susta u ja e ras jete za ije je e

atrije e s jetiljke i žarulje či e su ost are e godiš je uštede e ergije od oko . kWh. U . godini i 2014. godini je provedeno 90 projekata ugradnje sustava obnovljivih izvora energije i

po oljša ja e ergetske uči ko itosti u kuća st i a s područja grada Buzeta. Projekt su financirali

Fo d za zaštitu okoliša i e ergetsku uči ko itost -60% ukupne vrijednosti ulaganja), Grad Buzet (5-

% i kuća st a - korisnici projekta (35-45%). U 2014. godini je Grad Buzet s 50% sufinancirao

energetske preglede i certificiranje osam stambenih zgrada, a u . godi i za još sedam stambenih

objekata.

U sklopu projekta Alterenergy8 izrađe je Ak ijski pla održi og e ergetskog raz oja grada Buzeta i

pro ede a a aliza potroš je e ergije9 s ciljem doprinosa Grada Buzeta ostvarenju klimatsko

energetskih ciljeva 20-20- Europske u ije. A alizo potroš je e ergije je o uh aće a tre ut a

potroš ja e ergije i e isije CO2 u sektori a kuća st a, usluga, pro eta i ja e ras jete. Rezultati

analize ukazuju na dominantnu zastupljenost ogrjevnog drva (38%) u strukturi energenata, te benzina

(23%), električ e e ergije % i dizelskog gori a % . Pre a sektori a potroš je do i iraju kuća st a % ukup e potroš je e ergije koja su z og toga aj eći iz or e isija CO2

, a slijede

pro et % ukup e potroš je e ergije i usluge % ukup e potroš je e ergije . Rezultati a alize upućuju a potre u pro ed e dodat ih jera koji a će se s a jiti osla ja je a ko e io al e e erge te u potroš ji e ergije, a jačati i pro o irati korište je o o lji ih iz ora e ergije koji a se

ogu ost ariti e ergetske uštede i spriječiti egati i uči i a okoliš.

Ta li a : Razvoj i pro le i i potre e u području e ergetike

8 Projekt se provodi u okviru programa IPA Adriatic 2007-2013

9 Preliminarne i ači e, o ja lje e u siječ ju . godi e

Razvojni problemi

Rastući tre d potroš je e ergije i do i a t o osla ja je a fosil a gori a u strukturi potroš je energije

Nedovoljna znanja o potrebi racionalizacije potroš je e ergije i pred osti a o o lji ih iz ora energije

Razvojne potrebe

Jačati pro ed u jera za pro o ira je i poti a je e ergetske uči ko itosti i ra io al og upra lja ja energijom Unaprijediti provedbu informativno-edukativnih akti osti u području pri je e o o lji ih iz ora energije, osobito u sektorima koji su odgovorni za

aj eću potroš ju kuća st a, pro et, poduzet išt o

Upravljanje razvojem

Osnovne ustrojstvene jedinice

Ustroj Grada Buzeta propisuje Statut kao aj iši pra i akt kojeg grad ože do ijeti. Statuto se uređuju pita ja upra lja ja grado . Do osi ga Gradsko ijeće koje, s grado ačel iko , či i gla o gradsko tijelo. Osi toga, Gradsko ijeće i a pra o sudjelo a ja u odluči a ju o s i pita ji a od lokal og z ačaja. Či i ga čla o a koji se iraju a a dat od 4 godi e. Na čelu Gradskog ijeća je predsjednik s dva potpredsjednika.

U upravljanju razvojem sudjeluje niz formalnih i neformalnih tijela. Savjet mladih ustrojen je kao

sa jetoda o tijelo Gradskog ijeća Grada Buzeta s ilje akti og uključi a ja ladih u ja i ži ot grada i zastupanja njihovih interesa. Buzet je proglaše Gradom prijateljem djece.

Upra a tijela o a ljaju upra e, struč e i teh ičke poslo e u sa oupra o djelokrugu grada. U svoje poslo a ju su sa ostal a i odgo or a izra o grado ačel iku.

Statutom Grada Buzeta propisuje se i osnivanje mjesnih odbora. Funkcija tih ustrojstvenih jedinica je

ost are je eposred og sudjelo a ja građa a u odluči a ju. Mjes i od or i a status pra e oso e i os i a se za pojedi o aselje, dijelo e aselja ili iše po eza ih aselja. Na području grada Buzeta je ustrojeno 11 mjesnih odbora.

Razvijenost

Pre a raz ije osti, grad Buzeta pripada skupi i hr atskih grado a i opći a s atprosječ i i dekso raz ije osti koji izraču a a Mi istarst o regio al og raz oja i fo do a Europske u ije. Pre a i deksu iz 2013. godine zauzima 49 mjesto od ukupno 560 jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.

Tablica 35: Indeks razvijenosti - usporedba rezultata ocjenjivanja razvijenosti 2011. i 2013 .g. I e grada/opći e Indeks

razvijenosti

2011.

Skupina Rang Indeks

razvijenosti

2013.

Skupina Rang

2008.2010 2008.-2010. 2008.-2010. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012.

Buzet 115,55 100-125% 49. 115,21% 100-125% 49.

Istarska 156,13% >125% 2. 156,80% >125% 2.

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2013.

Proraču grada Buzeta

Proraču grada Buzeta kreće se zad jih ekoliko godi a od , iliju a ku a . godi e do 38,7

milijuna kuna 2014. godine.

Tablica 36: Proraču ski prihodi i rashodi grada Buzeta od . do . godi e

Stavka 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ukupni prihodi: 42.290.700 41.163.287 39.064.402 43.348.921 40.458.221 38.766.805

-prihodi poslovanja 41.675.787 39.831.867 37.761.696 42.098.684 39.772.271 38.287.747

-prihodi od prodaje

nefinancijske imovine 614.913 1.331.420 1.302.706 1.250.237 685.950 479.058

Ukupni rashodi: 41.154.981 38.198.332 37.129.904 40.226.645 37.128.780 35.927.841

-rashodi poslovanja 35.213.618 34.237.528 33.076.425 35.465.057 32.382.144 33.280.068

-rashodi za nabavu

nefinancijske imovine 5.914.363 3.960.804 4.053.479 4.761.588 4.746.636 2.647.773

Izvor: Upravni odjel za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, 2015.

Promatrano u odnosu na prihode i rashode ostvarene 2009. godine, vidljivo je da je 2014. godine

ost are o , % prihoda a je u gradsko proraču u, dok su rashodi s a je i za , %. U

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

41 41

promatranom razdoblju zamjetan je pad prihoda od prodaje nefinancijske imovine kao i pad svih

ostalih kategorija prihoda i rashoda u odnosu na prethodno razdoblje.

Grad Buzet se, pre a ukup oj rijed osti ost are ih ukup ih i porez ih prihoda, alazi eđu posljednji grado i a Istarske župa ije. Veliči a prihoda je o is a o broju stanovnika pa bolju

pro je u prikazuju relati i prihodi u od osu a eliči u popula ije. Ukup i prihodi po sta o iku u Gradu Buzetu u . godi i iz ose . , k što je iše od ost are ih ukup ih prihoda po stanovniku u gradovima Buje, Labin, Pazin i Pula. Vrijednost ostvarenih poreznih prihoda u Gradu

Buzetu u . godi i iz osi . , k što je a je od prosjeka porez ih prihoda Istarske župa ije za 2013. godinu, a koji iznosi 3.391,48 kuna.

Suradnja s drugim gradovima i regijama

Za grad Buzet, s o ziro a jego raz oj i pote ijal, raz oj e potre e i oguć osti, izuzetno je

z ačaj o po ezi a je s drugi jedi i a a lokal e sa oupra e. O a surad ja s e iše do i a a z ačaju i slijedo tre ut e politike regio al og raz oja Republike Hrvatske, s obzirom da i Zakon o

regionalnom razvoju spo i je, uz ur a e aglo era ije, i raz oj ećih ali i a jih ur a ih područja te je ovakva suradnja upravo okosnica Smjernica za razvoj urbanih područja Mi istarst a regio al og

razvoja i EU fondova.

O ak a izraže a usredotoče ost a raz oj ur a ih područja posljedi a je i o ih us jere ja i u ok iru kohezijske politike u sadaš joj fi a ijskoj perspekti i EU. No e oguć ost i o i i stru e ti su a raspolaga ju grado i a i jih je it o prouča ati te raz atrati oguć osti jiho e pri je e. Iako je paž ja i u Hr atskoj kao i u drugi ze lja a čla i a a us jere a pr e st e o a eće grado e, tj. ur a e aglo era ije, europska ali i pr a hr atska iskust a pot rdila su da je už o raz atrati primjenu novih instrumenata i pristupa i u manjim hrvatskim gradovima.

S obzirom na broj stanovnika, razvojni potencijal i razvojne inicijative, suradnja s drugim istarskim

grado i a ali i susjed i opći a a od strateškog je z ače ja za dalj ji raz oj Buzeta. Među arodna surad ja se a ifestira kroz zajed ičke projekte s drugi grado i a i regija a iz različitih raz oj ih područja. U . godi i je u pro ed i seda eđu arod ih projekata s partnerima iz talijanskih, slovenskih regija te jadransko-jonske makroregije. Najzastupljeniji su

zajed ički projekti iz područja održi og upra lja ja e ergijo i e ergetske uči ko itosti te iz turiz a, rural og raz oja i u aprjeđe ja so ijal e skr i. Iz or fi a ira ja o ih projekata su u aj ećoj jeri EU pretpristupni i strukturni fondovi.

O ziro da u Gradu postoje iskust a i kapa iteti za pripre u i pro ed u projekata eđu arod e suradnje tre d do re eđuregio al e i eđugradske surad je se asta lja. U 2015. godini su

zajed ički apori a grada Buzeta i drugih grado a i opći a prija lje a četiri projekta za fi a ira je iz eđu arod ih iz ora, od čega su d a iz područja sporta, jeda za jača je kapa iteta upra lja ja gradom, a jedan iz područja turiz a. Također, slijedo eć realizira ih eđu arod ih projekata, suradnju na EU financiranim projektima, kao i drugima, potencijalnim, financiranim drugim

eđu arod i iz ori a, potrebno je kontinuirano dalje jačati.

Otvorenost za nove razvojne teme i nove pristupe upravljanju razvojem

Raz id o je da je grad Buzet ot ore pre a o i raz oj i te a a koje su izuzet o z ačaj e e sa o za Istru eć i Hr atsku, jer ode ka realiza iji pa et og, uključi og i održi og raz oja. To je

idlji o slijedo i i ijati a koje ode poti a ju održi og raz oja u ajšire s islu, i i ijati a koje su us jere e a pro le atiku so ijal o ugrože ih i argi alizira ih kategorija sta o ika, te s akako i u te a a koje se od ose a poti a je i o ati osti us jere e a jača je gospodarske konkurentnosti grada Buzeta. Djelot or o upra lja je raz oje podrazu ije ati će s e aglaše iju usredotoče ost a o ak e o e te e, a eđu ji a ože o istak uti sa o ekoliko - razvoj

zelenog Buzeta, zelenog gospodarstva u Buzetu, razvoj zdravog Buzeta, Buzeta kao grada mladih,

raz oj so ijal ih i o a ija i so ijal og poduzet išt a, us jere ost a te e koje će o ogućiti,

dugoroč o gledajući održi i, zele i rast i raz oj kao i us jere ost a kreati ost i i o ati ost u ajšire s islu u s i područji a raz oja.

Spomenuto je nado eza o i a už ost raz atra ja pri je e o ih o lika i tegrira og teritorijal o upravljanja gradom a u skladu sa novim pristupom koji je izuzetno aktualan upravo u malim

grado i a u EU. Na raz oj iše ije oguće gledati sektorski, eć je už o raz atrati ga holistički, interdisciplinarno. Nerazdvojna povezanost razvojne problematike iz područja gospodarst a, s

pro le atiko eza o za društ e e djelat osti, oču a je okoliša, područje kulture i s a ostala raz oj a područja, nalaže taka pristup. Iskust a s pri je o tak og pristupa už o je prouča ati i pri je ji ati u seg e ti a koji su od strateškog z ačaja za grad Buzet.

Participativno upravljanje

Djelot or o i uči ko ito upra lja je raz oje podrazu ije a ot ore ost za pri je u o ih o lika upravlja ja raz oje , a ključ i o lik/pristup/ko ept je s akako parti ipati o upra lja je. S o ziro

a raz oj i pote ijal ali i raz oj e pro le e i raz oj a ogra iče ja za grad Buzet, kao i s o ziro a uspješ u pri je u o og parti ipati og pristupa upra lja ju, očekuje se dalj je i te zi ira je uključi a ja s ih zai teresira ih skupi a priliko rješa a ja spe ifič ih pro le a grada, i te zi ije uključi a je građa a, gospodarst e ika, orga iza ija i il og društ a, tj. s ih zai teresira ih skupi a. Udruge građa a su pra o re e o uključe e u do oše je odluka od ja og i teresa i pro ed u

gradskih razvojnih projekata. Njiho o djelo a je podupire grad dota ija a iz gradskog proraču a. Izvanredna iskustva s participativnim oblicima upravljanja postoje u manjim europskim gradovima i

ta je iskust a potre o asta iti prouča ati i pri je ji ati u seg e ti a ključ i za grad Buzet. Od

2015. godine grad Buzet provodi europski projekt InCit koje je s rha ojačati parti ipati o upra lja je usposta lja je s až ije surad je iz eđu predsta ika lokalne vlasti i poduzetnika.

Tablica 37: Razvoj i pro le i i potre e u području upravljanja razvojem

Razvojni problemi

Nedo olj o korište je a jskih fi a ijskih izvora za razvoj

Nedostatak programa i projekta za integrirano korište je resursa i pote ijala za raz oj

Nedovoljno razvijeno volonterstvo (premalo ljudi; u ijek su uključe i isti

Nedostatne aktivnosti i djelovanje nekih udruga i edo olj a eđuso a surad ja

Razvojne potrebe

Os ažiti sposo osti za praće je i pristup ogući a jski iz ori a za fi a ira je i

vrjednovati poduzete aktivnosti i ostvarene rezultate

Identificirati i pripremati projekte koji dopri ose i tegrira o korište ju resursa i potencijala za razvoj grada Buzeta Poti ati akti osti za eće ja o sudjelo a je građa a u raz oju grada Buzeta

Poti ati udruge da se ja ljaju a atječaje i a po oljša je eđuso e surad je

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

43 43

3. PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA

. . Opća a aliza pred osti, sla osti, prilika i prijet ji ije o vez o

SWOT a aliza o ogućuje da se prepoz aju, otkriju i ut rde ključ i či e i i raz oja, pote ijali za razvoj te ogra iče ja raz oja. A aliza ut rđuje s e o o što a području grada Buzeta predsta lja snage koje se mogu iskoristi za gospodarski društ e i raz oj, ali i slabosti koje sputavaju i

o e ogućuju taj raz oj. Također, ut rđuje što su u okružju grada Buzeta, dakle izvana, prilike i

oguć osti koje i tre alo iskoristiti za raz oj i ji a po ećati snage, a umanjiti slabosti. Zatim, koje

su to vanjske prijetnje, opasnosti za razvoj grada Buzeta koje treba smanjiti i izbjegnuti kako ne bi

umanjile njegove snage i po ećale sla osti. SWOT a aliza ukazuje a slože u po eza ost iz eđu ut rđe ih s aga i sla osti kao u utraš jih faktora raz oja grada Buzeta s a jski faktori a, prilika a i opas osti a. Jer sla osti su u pra ilu prepreke za jača je s aga i korište je prilika.

SWOT a aliza raz oja grada Buzeta je izrađe a a radio i a a rad e skupi e. S a četiri ele e ta analize - snage, slabosti, prilike i opasnosti - a alizira i su pre a raz oj o až i područji a / te a a o rađe i u os o oj a alizi: položaj, prirod i i kultur i resursi; ljudski resursi; i frastruktura; gospodarst o; društ e e djelat osti; upra lja je raz oje .

S age, tj. jiho o oču a je i dalj je unaprjeđe je uspješ i korište je prilika či e razvojni

potencijal grada Buzeta. Po olja geografski položaj, oču a a priroda, raz o rs e ilj e i ži oti jske rste, te ogata kultur o po ijes a ašti a do ra su os o a za raz oj turiz a, oso ito o ih oblika

kao što je vitality turiza , za ekološki uzgoj poljopri red ih proiz oda i za druge gospodarske aktivnosti te za unaprjeđe je k alitete u jeta ži lje ja. K alitet o o razo a je uz do ru po eza ost predškolskog, os o og i sred joškolskog o razo a ja daje podlogu za dalj ji uspješa raz oj ljudskih resursa. Raz ije poduzet ički duh i kli a tradi ija u o rt išt u, poduzet išt u ,

eđu arod a afir ira ost gospodarskih su jekata i uspješ o poslo a je gla ih poduzeća, ositelja

razvoja, dobar su temelj i rijed ost za udući raz oj grada Buzeta. Poduzetnost i di a ič ost u poslo a ju, zalog su za korište je o ih oguć osti u raz oju sadaš jih ali i o ih djelat osti koje o ogućuju programi i sredstva EU. Kvaliteta usluga u zdravstvu, obrazovne, kulturne i sportske

aktivnosti su zadovolja ajuće. Briga i skr o starijim osobama dobro su organizirani kroz

institucionalne i izvaninstitucionalne o like. Do ra podrška gradske upra e raz oj i projekti a, iskust o steče o u uspješ oj pripre i i pro ed i raz ojnih projekata, osobito onih financiranih iz EU

fo do a te raz ije o zajed išt o u lokal oj zajed i i predsta ljaju jed u od s aga bitnih za razvoj

grada Buzeta.

Gla e sla osti koje ogra iča aju raz oj grada Buzeta su loša pro et a po eza ost s drugi dijelo i a Istre te edo olj a os iješte ost lokal og sta o išt a o zaštiti okoliša. U području ljudskih resursa to je edostatak rad e s age pose i e struč e, k alifi ira e i edo olj o z a je stranih jezika i pojava da ladi ljudi apuštaju grad. Slabosti koje utječu a raz oj sada, ali ako se e u a je i otklo e, i a udući raz oj su: edo olj i poti aji za raz oj gospodarst a i poduzet išt a, neopre lje ost poduzet ičke zo e, edostatak turističke i frastrukture i ogra iče i s ještaj i kapaciteti te sla a poduzet ička i i ijati a u turiz u. Jed a od gla ih sla osti u području o razo a ja je edostat o usklađi a je sred joškolskih progra a s potre a a gospodarst a, u ok iri a oguć osti grada Buzeta i surad je s istarsko župa ijo , a koje sada isu iskorište e. U gradskim volonterskim aktivnostima ne sudjeluje eći roj građa a.

S obzirom na raz oj e s age grada Buzeta ali i sla osti i ogra iče ja, ključ e prilike za jego udući raz oj da se ojačaju s age i s a je i otklo e sla osti su: oguć osti financiranja razvoja iz EU

fo do a, i korište je „dobre prakse , jača je s jetskih tre do a i potraž je za o i o li i a i sadržaji a turiz a te porast potraž je za ekološkim poljoprivrednim proizvodima.

Gla e prijet je raz oju, i ajući u idu raz oj e s age grada Buzeta ali i sla osti i ogra iče ja, su: edostat e i euči ko ite pro je e zako ske regulati e, esti ulati i u jeti poslo a ja,

neprimjerne zaštita ekih prirod ih resursa, spora i ko pli ira ja drža a upra a, ko kure ija iz susjednih zemalja, nastavak krize u gospodarstvu.

SNAGE SLABOSTI

Povoljan geografski položaj Buzeta položaj uz gra i u i položaj pre a o ali

Ugodna klima

Oču a a, etak uta priroda

Bogati i raz oliki prirod i resursi oda, šu e, rda; tartufi, glji e, šparoge; ljekovito bilje; pri lač i krajobrazi i drugo)

Bogata kultur o po ijes a ašti a glagoljica, Aleja

glagoljaša, Petrapilosa starogradske jezgre,

oču a a arhitektura, Mi jera, glaz a, uzetski dijalekt i drugo)

Raz ije poduzet ički duh Buzeća a (tradicija u

o rt išt u, poduzet išt u, i dustriji

Među arod a afir ira ost gospodarskih su jekata

Uspostavljena obrazovna vertikala (povezanost)

rtić - os o a škola - sred ja škola

Tale tira i uče i i, postiza je do rih rezultata u sportu, umjetnosti

Dobra institucionalna i izvaninstitucionalna skrb o

starijim osobama

Podrška raz oju od lokal e sa oupra e

Uključi a je građa a u orga izira e hu a itar e i druge aktivnosti, npr. Subotina, sportske aktivnosti,

ra ote, ekološke ak ije i drugo)

Poticanje i motiviranje talenata

Rastući roj turističkih dolazaka Povezivanje javnog i privatnog sektora

Prouča a je a jskih uspješ ih iskusta a sa o i oblicima upravljanja gradom

Povezivanje i realizacija suradnje s drugim istarskim

grado i a te susjed i opći ama

Po ezi a je sa struč ja i a/part eri a iz i oze st a a raz oj i projekti a z ačaj i za grad Buzet (nezainteresiranost za realizaciju

eđu arod ih projekata

Malo roj ost sta o išt a

Odlazak mladih

Loša pro et a po eza ost drugi dijelo i a Istre

Nedostatni lokalni prijevoz

Slaba promocija lokalnih kulturnih znamenitosti na

nacionalnoj razini

Nedo olj a os iješte ost lokal og sta o išt a o zaštiti prirode i okoliša di lja odlagališta)

Visoka cijena rada

Nedostatak struč e rad e s age

Nedostat o usklađi a je sred joškolskih progra a s potrebama gospodarstva

Nedovoljni poticaji za razvoj gospodarstva

Neriješe o las išt o ad ze ljište , eopre lje ost poduzet ičke zo e

Nedostatak i frastrukture za pri a je ećeg roja turista i limitira i s ještaj i kapa iteti

Nedo olj o edu ira ih turističkih djelat ika

Nedostatak turističke po ude a Ćićariji Nedostatak komunikacije i koordinacije (i unutar i

izvan sektorske) u upravljanju razvojem

Strah od promjena

Nedovoljno razvijeno volonterstvo (uvijek su

uključe i isti ljudi pa dolazi do zasiće ja

PRILIKE PRIJETNJE

Porast potraž je za ekološki proiz odi a oguć ost olje iskorište osti prirod ih resursa,

raz oj ekološke proiz od je, eća k aliteta proizvoda, brendiranje proizvoda i drugo)

Korište je EU fo do a za raz oj Grada Buzeta Razvoj eko-turizma, sportskog turizma, lovnog,

gospodarskog turizma

Konkurentnost s obzirom na klimatske uvjete u

odnosu na susjedne zemlje za razvoj outdoor

sportova

Pred osti pogra ič og područja; „prva vrata u RH i

u EU“

Ukinut status brdsko-pla i skog područja i gu itak financijskih pogodnosti

Globalizacija (odlazak i dustrije a jefti ija tržišta rada)

Promjene zakonske regulative i uvjeta poslovanja

po eća je poreza i drugo)

Nejas o i euči ko ito defi ira je zako ske adlež osti ad sakuplja je i zaštito tartufa i

ostalog bilja i drugo

Drža e i ter e ije u prirodu Hr atske ode , ugrože ost prirod ih resursa

Klimatske promjene

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

45 45

Korište je „do re prakse prije osa iskusta a u upravljaju lokalnim razvojem

Jača je surad je s okol i opći a a

Intenziviranje surad je a zajed ički projekti a s

drugim gradovima u Istri ali i drugim hrvatskim

župa ija a

Dalj je jača je primjene participativnih oblika

upravljanja gradom u skladu s pristupom koji se

pri je juje uspješ o u drugi a ji grado i a EU

Primjena integriranog pristupa upravljanju gradom,

slijedo uspješ ih europskih iskusta a Spontani dolazak turista

Ogra iče a fi a ijska sredst a lokal e samouprave za razvoj

Spora i ko pli ira a drža a uprava

Sputa a je raz oja od stra e ko zer atorskih služ i (propisi, ači rada i drugo)

Kriza u gospodarstvu - neizvjesnost i nesigurnost

(obitelj, natalitet)

. . A aliza pred osti, sla osti, prilika i prijet ji za društvo

Društ e i raz oj grada Buzeta se te elji a uspješ o prepoz a a ju potre a ključ ih društ e ih skupi a i susta o ulaga ju apora u zado olja a je tih potre a. U to s islu se oso ito ističu

jere za podupira je tale tira ih uče ika i sportaša či e grad Buzet pot rđuje až ost ulaganja u

lade araštaje koji će iti udući ositelji raz oja grada. Grad Buzet je ujed o pri jer za druge hr atske grado e za usposta u k alitet e rige za stare i e oć e pute uči ko itog susta a institucionalne i izvaninstitucionalne socijalne skrbi. Kvalitetna briga za mlade i stare je posljedica

uči ko ite podrške lokal e sa oupra e, a ujed o se podrža a i uključe ost građa a u olo terske akti osti či e se u aprjeđuje zajed išt o i sudjelo a je s ih u jelokup o društ e o raz oju lokalne zajednice.

Ide tifi ira e sla osti o e ogućuju potpu u iskorište ost s aga za usposta lja je dugoroč og i

održi og društ e og raz oja. Nedostat i kapa iteti i a jak potre e k alitete društ e e infrastrukture, prije svega zdravstvene i obrazovne, manifestiraju se u s a je ju k alitete ži ota

lokal og sta o išt a i e oguć osti zadrža a ja o ih društ e ih skupi a pr. isokoo razo a i, lade o itelji o koji a o isi dugoroč i raz oj grada. Osi i frastruktur ih pro le a, prepreka

jača ju društ e og raz oja su i či e i i koji u a juju razi u s ijesti i spre ost lokal og sta o išt a za sudjelo a je u i i ijati a a za jača je društ e og raz oja pr. strah od pro je a,

edostatak z a ja o zdra o ži otu i pre e ira ju olesti, espre ost a sudjelo a je u volonterskim aktivnostima itd.).

Prilike, čiji iskorište je se ože os ažiti ukup i društ e i raz oj grada Buzeta, uključuju jača je surad je sa susjed i opći a a i grado i a, ali i o i a iz a Istre. S až ija zajed ička surad ja i dopri ijela ujed ača a ju društ e og raz oja Buzešti e, usposta i si ergijskih efekata i o liko a ju zajed ičkih projekt ih ideja za u aprjeđe je društ e og raz oja e sa o grada Buzeta ego i ostalih hr atskih grado a uključe ih u surad ju.

Gla e prijet je za društ e i raz oj grada Buzeta se, u aj ećoj jeri, od ose a epo olj o financijsko-ad i istrati o okruže je a a io al oj razi i. Tak o okruže je utječe a edo olj a fi a ijska sredst a grado a i opći a za raz oj, a u slučaje i a kad o a i postoje, ulaga ja su

uspore a ko pli ira i irokratski pro edura a i eiz jes ošću izaz a o dugogodiš jo krizo hrvatskog gospodarstva.

SNAGE SLABOSTI

Uspostavljena obrazovna vertikala (povezanost)

rtić - os o a škola - sred ja škola

Tale tira i uče i i, postizanje dobrih rezultata u

sportu, umjetnosti

Dobra institucionalna i izvaninstitucionalna skrb o

starijim osobama

Podrška raz oju od lokal e sa oupra e

Uključi a je građa a u orga izira e hu a itar e i druge aktivnosti, npr. Subotina, sportske aktivnosti,

ra ote, ekološke ak ije i drugo)

Poticanje i motiviranje talenata

Malo roj ost sta o išt a

Odlazak mladih

Nedostat a i frastruktura pri ar e i ol ičke zdra st e e zaštite

Nedostaje sa jeto alište za o itelj Nedovoljna prevencija bolesti stano išt a,

posebno kod mladih (nedostatak edukacije o brizi

za zdravlje)

Nedostatak koncepta i programa razvoja duhovnog

i ži ot og zdra lja

Nedostat o usklađi a je sred joškolskih progra a s potrebama gospodarstva

Nedostatak infrastrukture za osobe s posebnim

potrebama

Nedostatak s ještaja za starije i e oć e

Strah od promjena

Nedovoljno razvijeno volonterstvo (uvijek su

uključe i isti ljudi pa dolazi do zasiće ja

PRILIKE PRIJETNJE

Jača je surad je s okol i opći a a

Intenziviranje suradnje na zajed ički projekti a sa drugim gradovima u Istri ali i drugim hrvatskim

župa ija a

Ukinut status brdsko-pla i skog područja i gu itak financijskih pogodnosti

Ogra iče a fi a ijska sredst a lokal e samouprave za razvoj

Udalje ost od ećih zdra st e ih e tara ol i a Spora i ko pli ira a drža a upra a

Kriza u gospodarstvu - neizvjesnost i nesigurnost

(obitelj, natalitet)

Zabrana teretnog pro eta preko gra ič og prijelaza prema Kopru

3.3. Analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji za gospodarstvo

Ključ e odred i e gospodarskog raz oja grada Buzeta su po olja geografski položaj i raz olikost prirod ih resursa. Raz olikost reljefa i pozi io ira ost u lizi i o ale o ogućuje raz oj poljopri rede i niza različitih o lika turiz a. Grad Buzet, osi po olj og položaja, i a tradi iju raz oja poduzet išt a što je do ra pretposta ka za pri lače je o ih i esti ija i jača ja gospodarskog razvoja grada.

Među ogra iča ajući faktori a gospodarskog raz oja do i ira nekonkurentnost rada i

poljopri red e proiz od je što do odi do ezaposle osti i e oguć osti tržiš og plas a a poljopri red ih proiz oda. Ukla ja je o ih sla osti zahtije a usklađi a je s poziti i tre do i a iz

a jskog okruže ja koji pogoduju raz ojnim potencijalima grada Buzeta. Tu se prvenstveno misli na

glo al e tre do e rasta potraž je za ekološki poljopri red i proiz odi a i različiti o li i a turiz a koji spadaju u gla e prilike za jača je gospodarst a grada Buzeta.

Prijet je o koji a tre a oditi raču a i koje ogu osla iti gospodarski raz oj grada se tiču epo olj og porez og tret a a poduzet ičkih djelat osti i ejas ih odred i a io al og

zakonodavstva kojim se reguliraju pojedine gospodarske djelatnosti bitne za razvoj grada Buzeta

(npr. uzgoj ljekovitog bilja i tartufa).

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

47 47

SNAGE SLABOSTI

Povoljan geografski položaj Buzeta položaj uz gra i u i položaj pre a o ali

Bogati i raznoliki prirodni resursi za ruralni razvoj

oda, šu e, rda; tartufi, glji e, šparoge; ljeko ito bilje; pri lač i krajo razi i drugo)

Bogata kultur o po ijes a ašti a glagolji a, Aleja glagoljaša, Petrapiloza, starogradske jezgre,

oču a a arhitektura, Mi jera, glaz a, uzetski dijalekt i drugo)

Raz ije poduzet ički duh Buzeća a (tradicija u

o rt išt u, poduzet išt u, i dustriji

Među arod a afir ira ost gospodarskih su jekata

Bogata kultur a i po ijes a ašti a

Znatni potencijali za razvoj outdoor turizma

Rastući roj turističkih dolazaka Povezivanje javnog i privatnog sektora

Visoka cijena rada

Visok udio ezaposle ih ladih oso a, že a i starijih od 50 godina

Nedostatak struč e rad e s age

Nedostat o usklađi a je sred joškolskih progra a s potrebama gospodarstva

Sla a izgrađe ost poduzet ičkih zo a i iska razi a opremljenosti prometnom i komunalnom

infrastrukturom

Nedovoljni poticaji za razvoj gospodarstva

Neriješe o las išt o ad ze ljište , eopre lje ost poduzet ičke zo e

Izu ira je tradi io al ih i u jet ičkih o rta

Rascjepkanost, ale par ele i euređe ost poljopri red og ze ljišta

Nedovoljno razvijena ekološka poljopri red a proizvodnja, nedovoljni poticaji i educiranost

proiz ođača Nedovoljna povezanost i organiziranost malih

poljopri red ih proiz ođača Niska obrazovana razina poljoprivrednika

)a rlo stočarst o, proiz od ja lijeka, esa i sira

Nedovoljna povezanost poljoprivrede i turizma

Sla e poduzet ičke i i ijati e u poljopri redi Nesusta o i eko ziste t o prikuplja je i praće je

podataka vezanih za sektor poljoprivrede (prinosi,

prihodi, troško i proiz od je i slič o)

Nedostatak i frastrukture za pri a je ećeg roja turista i li itira i s ještaj i kapa iteti

Nedo olj o edu ira ih turističkih djelat ika

Nedostatak turističke po ude a Ćićariji Slaba promocija lokalnih kulturnih znamenitosti na

nacionalnoj razini

PRILIKE PRIJETNJE

Porast potraž je za ekološki proiz odi a oguć ost olje iskorište osti prirod ih resursa,

raz oj ekološke proiz od je, eća k aliteta proizvoda, brendiranje proizvoda i drugo)

Korište je EU fo do a za raz oj Grada Buzeta Razvoj eko-turizma, sportskog turizma, lovnog,

gospodarskog turizma

Konkurentnost s obzirom na klimatske uvjete u

odnosu na susjedne zemlje za razvoj outdoor

sportova

Pred osti pogra ič og područja; “prva vrata u RH i u EU“

Spontani dolazak turista

Ukinut status brdsko-pla i skog područja i gu itak financijskih pogodnosti

Globalizacija (odlazak i dustrije a jefti ija tržišta rada)

Promjene zakonske regulative i uvjeta poslovanja

po eća je poreza i drugo)

Nejas o i euči ko ito definiranje zakonske

adlež osti ad sakuplja je i zaštito tartufa i ostalog bilja i drugo

Ogra iče a fi a ijska sredst a lokal e samouprave za razvoj

Spora i ko pli ira a drža a upra a

Sputa a je raz oja od stra e ko zer atorskih službi

propisi, ači rada i drugo

. . A aliza pred osti, sla osti, prilika i prijet ji za ur a o okruže je

Grad Buzet se alazi u utar po olj og ur a og okruže ja koje poziti o utječe a ukup i raz oj grada. Ključ e s age, z og kojih se ur a o okruže je grada Buzeta ože okarakterizirati kao po olj o, su: oču a ost i raz olikost prirod ih resursa, k aliteta primarne infrastrukture i

uspostavljena dobra suradnja unutar grada kao i s drugim gradovima iz Hrvatske i inozemstva.

Sla osti koje u a juju pogod ost ur a og okruže ja su z at o a je zastuplje e u od osu a snage, no moraju biti uzete u obzir kako ne bi po ištile poziti e uči ke s aga i prilika. Među ji a se ističu loša pro et a po eza ost, a jka osti u upra lja ju raz oje grada i strah od pro je a koji oteža a parti ipati ost s ih društ e ih skupi a u upra lja ju raz oje grada. Prilike iz vanjskog okruže ja koje tre a koristiti za u aprjeđe je ur a og okruže ja se u pr o redu od ose a oguć ost korište ja eđu arod ih fi a ijskih i stru e ata kao što su EU fo do i, kao i oguć ost pri je e poziti ih iskusta a drugih grado a. Uspješ i aksi iziranjem ovih prilika se

u a juje egati a uči ak pote ijal ih opas osti kao što je restrikti a proraču ska politika drža e.

SNAGE SLABOSTI

Ugodna klima

Oču a a, etak uta priroda, tlo ode i zrak Bogati i raz oliki prirod i resursi oda, šu e, rda;

tartufi, glji e, šparoge; ljeko ito ilje; pri lač i krajobrazi i drugo)

Odgo arajući susta odoopskr e i od od je

Pokrenuti projekti energetske efikasnosti

Do ar geografski s ještaj Pokri e ost širokopojas o i frastrukturo Podrška raz oju od lokalne samouprave

Uključi a je građa a u orga izira e hu a itar e i druge aktivnosti, npr. Subotina, sportske aktivnosti,

ra ote, ekološke ak ije i drugo)

Prouča a je a jskih uspješ ih iskusta a sa o i oblicima upravljanja gradom

Povezivanje i realizacija suradnje s drugim istarskim

grado i a te susjed i opći a a Po ezi a je sa struč ja i a/part eri a iz

i oze st a a raz oj i projekti a z ačaj i za grad Buzet

Loša pro et a po eza ost drugi dijelo i a Istre

Nedostatni lokalni prijevoz

Nedostatak komunikacije i koordinacije (i unutar i

izvan sektorske) u upravljanju razvojem

Strah od promjena

PRILIKE PRIJETNJE

Korište je EU i ostalih iz ora fi a ira ja za okoliš e i ostale projekte ko u al e i frastrukture

Korište je „dobre prakse prijenosa iskustava u

upravljanju lokalnim razvojem

Jača je surad je s okol i opći a a

I te zi ira je surad je a zajed ički projekti a sa drugim gradovima u Istri ali i drugim hrvatskim

župa ija a

Dalj je jača je pri je e parti ipati ih o lika upravljanja gradom u skladu sa pristupom koji se

pri je juje uspješ o u drugi a ji grado i a EU

Primjena integriranog pristupa upravljanju gradom,

slijedo uspješ ih europskih iskusta a

Ukinut status brdsko-pla i skog područja i gu itak financijskih pogodnosti

Spora i ko pli ira a drža a upra a

Sputavanje razvoja od strane konzervatorskih služ i propisi, ači rada i drugo)

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

49 49

4. STRATEŠK) OKV)R

4.1. Vizija

Vizija je „ost ari sa koji upućuje a to kako i dio i i koji predsta ljaju zajednicu, ali i njezini

čla o i, željeli da o a izgleda u uduć osti . Vizija pretposta lja jas u i s eo uh at u sliku uduć osti zajed i e, predodž u udućih događaja, dugoroč i želje i rezultat u utar kojeg su

čla o i zajed i e slo od i ide tifi irati i rješa ati pro le e koji stoje a putu jezi a ost are ja. No,

izija ije utopija, ije uduć ost o kojoj se e odi riga kako ju doseg uti, kako ut rditi pre lada a je jaza iz eđu z ilje i te uduć osti. Pri do oše ju izije ije do olj o sa o željeti, eć tre a i u ažiti real e oguć osti raz oja, st ar e resurse i pote ijale.

Vizija raz oja grada Buzeta predsta lja raz oj i ok ir koji se pre iz ije defi ira što se toč o želi postići u raz oju, ali i što se ože i što tre a, či e se o ogućuje dugoroč o pla ira je, usklađi a je, koordiniranje, usmjeravanje i mjerenje napretka. Vizija razvoja grada Buzeta koju su utvrdili dionici

na radionicama glasi:

Vizija za Grad Buzet:

Viziju raz oja grada Buzeta či e tri gla e sasta i e i d ije skupi e ačela i vrijednosti. Na prvom

jestu su građa i i s e o o što o ogućuje i dopri osi isokoj k aliteti ži ota u gradu Buzetu. S ti e je po ez o okružje koje it o utječe a ži ot građa a, a to je atrakti a prirod a i kultur a ašti a, sa o pod u jeto da se ču aju i jeguju s e jezi e rijed osti. A os o u toga či i gospodarst o Buzeta koje i a i raz ija sposo osti da održi i po eća s oju ko kure t ost.

Buzet je suvremeni grad zadovoljnih ljudi s konkurentnim gospodarstvom, atraktivnom prirod o i kultur o ašti o , koji svoj razvoj te elji a tradi ijski vrijed osti a i

održivo razvoju. OBUZETI BUZETOM!

4.2. Ciljevi

Vizija raz oja grada Buzeta se razrađuje kroz hijerarhiju ilje a i jera. Na rhu su spe ifič i ilje i kojih ima 5 i koji se dalje konkretiziraju kroz niz mjera. Spe ifič i ilje i su:

Spe ifič i ilj : Poti ati ko kure t o gospodarstvo

Relevantnost

)a raz oj grada Buzeta z ačaj o je susta o poti ati i jačati ko kure t ost poduzet ika i gospodarstva u cjelini, svim raspoloži i lokal i sredst i a i korište je oguć osti koje pružaju drža i i EU progra i i dugi iz ori. Polazeći od toga da je konkurentnost skup faktora, javnih politika i

i stitu ija koje ko pleks o utječu a razi u produkti osti od os o a k alitetu poslovnog sektora i

poslo og okruže ja, za grad Buzet, i ajući u idu resurse s koji a raspolaže, po ajprije su ključ a sljedeća područja ko kure t osti: i frastruktura, institucije, obrazovanje i sa jetoda a podrška, zatim efikas ost tržišta rada i fi a ijska podrška te i o a ijski faktori i i o ati ost.

Očekiva i ači i ostvare ja

Buzet će pro ed u o og ilja ost ariti kroz raz oj poduzet ičkih zo a radi pri lače ja o ih gospodarskih su jekata i i estitora, poti a je raz oja poduzet išt a i poticanje ostanka mladih

obrazovanih ljudi.

Dosljednost

Opredjelje je za jača je ko kure t osti lokal og gospodarst a, grad Buzet dopri osi po eća ju ko kure t osti ukup og gospodarst a Istarske župa ije udući da je ko kure t o gospodarst o jedan od strateških ilje a Župa ijske raz oj e strategije Istarske župa ije do . godi e. Na

a io al oj razi i, o aj ilj se uklapa u ilje e s ih rele a t ih strateških doku e ata koji se od ose po oljša je poslo og okruže ja za raz oj poduzet išt a. To je, prije svega, Strategija poduzet išt a Republike Hrvatske 2013.- . čiji je opći ilj po eća je ko kure t osti malog gospodarstva u

Hrvatskoj. Ujedno se ovim ciljem daje doprinos ostvarenju Strategije pametne specijalizacije

Repu like Hr atske, i to kroz jača je gospodarskog rasta i ot ara ja o ih rad ih jesta u ključ i

• Poticati konkurentno gospodarstvo . Spe ifič i ilj:

• Raz ijati turiza održi i korište je prirod e i kultur e ašti e

. Spe ifič i ilj:

• Poticati ruralni razvoj . Spe ifič i ilj:

• Ko ti uira o po eća ati k alitetu ži lje ja . Spe ifič i ilj:

• Jačati upra lja je grado . Spe ifič i ilj:

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

51 51

sektori a. Strategija za raz oj društ e og poduzet išt a .-2020. identifi ira poziti e uči ke društ e og poduzet išt a u jača ju ko kure t osti jelokup og gospodarst a Hr atske, pa se o i ilje ost aruje dopri os i o o strateško doku e tu. I dustrijsko strategijo Repu like

Hr atske za razdo lje do . se potiče jačanje konkurentnosti poduzetnika u industrijskim

djelat osti a. Ko kure t ost europskog gospodarst a je u fokusu gla ih strateških doku e ata Europske u ije, i to kro e raz oj e strategije Europa , Ak ijskog pla a za raz oj poduzet išt a do 2020. godi e i Pred od ičke i i ijati e „I dustrijska politika za glo aliza ijsko do a , pa se grad Buzet o i ilje uklapa i u europske raz oj e ilje e do . godi e. Strateško opredjelje je za jača je ko kure t osti alog i sred jeg gospodarst a je ide tifi irano i u okviru Operativnog

progra a Ko kure t ost i kohezija OPKK koji je os o a po lače ja EU fo do a za Repu liku Hrvatsku do 2020. godine. Ovim ciljem se grad Buzet uklapa u tematski cilj 3 OPKK-a: Po oljša je ko kure t osti alih i sred jih poduzeća, poljoprivrednog sektora i sektora za ribarstvo i

akvakulturu.

Pokazatelji uči ka

Cilj Pokazatelj uči ka Počet a vrijed ost Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (6) (7) (8) (9)

Poticati

konkurentno

gospodarstvo

Nezaposlene

radno

sposobne

osobe

Broj Broj

nezaposlenih

osoba u

ukupnom

aktivnom

sta o išt u

183 2014. - 10% 2020. Godiš je HZZ

Spe ifič i ilj : Razvijati turiza održivi korište je prirod e i kultur e ašti e

Relevantnost

Spe ifič i ilj Raz ijati turiza održi i korište je prirod e i kultur e ašti e je usredotoče pr e st e o a ačelo održi osti. To podrazu ije a da se ta ašti a koristi kao resurs za gospodarski i sveukupni razvoj lokalne zajednice uz istodobno poboljša je jezi e zaštite i oču a ja. To prido osi osigura a ju održi osti prirod e i kultur e ašti e. Prirod a i kultur a ašti a a području Grada Buzeta i okoli e s ojo raz olikošću, roj ošću, rijed osti a i z ačaje predsta lja pote ijal za razvoj turiz a, oso ito o ih i i o ati ih o lika kao što je vitality i zdravstveni turizam, ali i

poduzet išt a zapošlja a je, o a poduzeća, i o a ije, prihodi zajed i i, poti a je raz oja drugih gospodarskih i društ e ih djelat osti i drugo . Osi až osti za gospodarski razvoj, turizam i

poduzet išt o ute elje i a period oj i kultur oj ašti i prido ose st ara ju si oličkih rijed osti i njegovanju identiteta, prepoznatljivosti grada Buzeta.

Očekiva i ači i ostvare ja

O aj ilj će se ost ariti održi o ekonomskom valorizacijom prirodnih i kulturnih resursa grada

Buzeta. Raz oj o ih i u aprjeđe je postojećih turističkih proiz oda i usluga dopri ijet će st ara ju jedi st e og i prepoz atlji og turističkog proiz oda koji će osigurati sta ila , dugoroča i održi raz oj turiz a a području grada.

Dosljednost

Turiza je jed a od te elj ih gospodarskih gra a Istarske župa ije z og čega je raz oj održi og turiz a jeda od strateških ilje a Župa ijske raz oj e strategije Istarske župa ije do . godi e. Pre a to e, o aj ilj podupire turistički raz oj jelokup e Istarske župa ije. Turiza je ujed o i

eđu ključ i gospodarski sektori a za jelokup i gospodarski raz oj Repu like Hr atske. Raz oj održi og turiz a grada Buzeta je stoga u skladu s izijo i ilje i a a io al e Strategije raz oja turizma RH do 2020. godine. Vizija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine je definirana kao:

„Hr atska je u . godi i glo al o prepoz ata turistička desti a ija, ko kure t a i atrakti a za i esti ije, koja st ara rad a jesta i a održi ači upra lja raz oje a svom cjelokupnom

prostoru, jeguje kulturu k alitete, a s oji gosti a tijeko ijele godi e pruža gostolju i ost, sigur ost i jedi st e u raz o rs ost aute tič ih sadržaja i doži ljaja. Na io al o strategijo raz oja turiz a se aglaša a potre a diversifikacije turističke po ude raz oje selekti ih o lika turiz a. Iz eđu ostalog, potiče se raz oj zdra st e og i kultur og turiz a, koji je ujed o i jeda od prioriteta u sklopu ilja raz oja turističke po ude grada Buzeta. O aj ilj se ujed o uklapa i u ost are je ilje a raz oja turističke po ude klastera U utraš jost Istre, defi ira i a u okviru

Masterpla a za raz oj turiz a Istre do . godi e. Pre a to doku e tu, turistička po uda u utraš josti Istre tre a se te eljiti a uključe osti tradi io alnog nači a ži ota i uži a ju u istarskoj

kulturi i gastronomiji.

Raz oj turiz a grada Buzeta se te elji a ačelu održi og korište ja prirod e i kultur e ašti e što je u skladu s tematskim ciljem 6 OPKK - Oču a je i zaštita okoliša i pro o ija resurs e uči ko itosti

odnosno investicijskim prioritetom 6c - Oču a je, zaštita, pro i a je i raz oj prirodne i kulturne

ašti e.

Pokazatelji uči ka Cilj Pokazatelj uči ka Počet a vrijed ost Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (6) (7) (8) (9)

Razvijati

turizam

održi i korište je prirodne i

kulturne

ašti e

Turistički dolasci

Broj Broj

dolazaka

do aćih i stranih

turista u

grad Buzet

godiš je

9.639 2014. 20.000 2020. Godiš je TZ Grad

Buzet

Spe ifič i ilj : Poti ati rural i razvoj

Relevantnost

Područje Buzešti e i Buzeta tradi io al o je rural i kraj sa z at o eći pote ijali a od onih koji se

trenutno koriste. Uz okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda nastojanja su usmjerena na povezivanje i

zajed ičku surad ju poljoprivrednika te proizvodnju hrane te elje u a do aći , autohto i , ekološki proiz edenim sirovinama i povezivanje s turizmom.

Očekiva i ači i ostvare ja

Ključ i prioriteti za ost are je o og ilja su jača je ekološke poljopri red e proiz od je, unaprjeđe je proiz od je autohto ih proiz oda i re italiza ija rural ih područja u okruže ju grada Buzeta.

Dosljednost

O aj ilj u potpu osti podrža a ilje e župa ijske raz oj e strategije te relevantnih nacionalnih

strateških doku e ata i progra a iz područja poljoprivredne politike. Strateški pla o Mi istarst a poljopri rede za razdo lje iz . godi e je određe a izija pre a kojoj je do . godi e potre o osigurati „ iši ži ot i standard proiz ođači a hra e, potrošači a sigur u i k alitet u hra u po pristupač i ije a a, te održi o i sklad o korište je šu a i oda i traj o po oljša je jiho og sta ja . O i spe ifič i ilje grad Buzet oso ito podrža a ilj Strateškog plana, definiran kao: Po oljša je u jeta ži ota a rural o prostoru. Opredijeljenost grada Buzeta za

raz oje ekološke poljopri red e proiz od je je u skladu s a io al i Ak ijski pla o raz oja ekološke poljopri rede u Repu li i Hr atskoj .- . čiji je opći ilj po eća je udjela po rši a pod ekološko poljopri redo . )a korište je EU fo do a u području poljopri red e politike izrađe je dokument Program ruralnog razvoja 2014.- . godi e koji se podupiru opći ilje i poljoprivredne politike Europske unije. Cilj ruralnog razvoja grada Buzeta definiran je u suglasju sa

sva tri cilja Progra a, i to: . Poti ati ko kure t ost poljopri red e proiz od je, . Osigurati održi o upra lja je prirod i resursi a i kli atski pro je a a i . Postići ura oteže teritorijal i raz oj rural ih područja, uključujući st ara je i oču a je rad ih jesta. Revitalizacija uzgoja autohtonih

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

53 53

stoč ih rsta, kao što je istarsko go edo, jed a je od odred i a raz oja poljopri rede a području Istarske župa ije i Buzešti e. Ti e se ost aruje opći ilj oču a ja autohto ih ži oti jskih pas i a definiran u okviru Na io al og progra a oču a ja iz or ih i zaštiće ih pas i a do aćih ži oti ja u Republici Hrvatskoj.

Pokazatelji uči ka

Cilj Pokazatelj uči ka Počet a rijed ost Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (6) (7) (8) (9)

Poticati

ruralni

razvoj

Aktivna

poljoprivredna

gospodarstva

Broj Pra e i fizičke osobe upisane u

Upisnik

poljoprivrednika

koje se bave

poljoprivrednom

proizvodnjom

354 2012. + 10% 2020. Godiš je Ministarstvo

poljoprivrede

Spe ifič i ilj : Ko ti uira o povećava je kvalitete življe ja

Relevantnost za situaciju

Kontinuirano po eća a je k alitete ži lje ja je spe ifič i ilj koji određuje gla e pra e i akti osti i da i se ost arilo po eća je k alitete ži lje ja građa a i sada i u uduć osti. Naglasak je a traj o djelo a ju i pro ed i akti osti koje tre aju građa i a po oći da zdra o ži e u duho o i tjeles o pogledu, za što je potre o osigurati zdra i okoliš, do re u jete za sport i rekrea iju i do ru zdra st e u zaštitu i rigu o stariji oso a a i o i a s pose i potre a a. Također, to podrazu ije a i poti a je i podršku građa i a da proakti o sudjeluju u ovim aktivnostima, a

oso ito u području pre e ije olesti, hu a itar o i olo tersko radu i u radu organizacija

i il og društ a. Uz to, o aj spe ifič i ilj o uh aća akti osti a lokal oj sredi i koje dopri ose po eća ju ataliteta i u aprjeđe ju o iteljskog ži ota.

Opis ači a ostvare ja ilja

Ovaj cilj ostvaruje se kroz 4 prioriteta: poticati institucionalnu i izvaninstitucionalnu skrb o starijima,

dje i i oso a a s pose i potre a a, poti ati po eća je ataliteta i o itelji s iše djece, poticati

uključi a je sta o išt a u hu a itar e, kultur e i sportske akti osti i poti ati osu re e ji a je zdravstvenih ustanova i usluga.

Dosljednost

Po eća je k alitete ži ota građa a grada Buzeta slijedi ilj po eća ja k alitete ži ota sta o ika

Istarske župa ije, kako je to i az ače o strateški ilje u ok iru Župa ijske raz oj e strategije Istarske župa ije za razdo lje do . godi e. U aprjeđe je k alitete ži ota se dopri osi i ilje i a pojedi ih sektorskih strateških doku e ata a a ionalnoj razini. Tako se ovaj cilj u prvom

redu nadovezuje na Strategiju razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016., i to

oso ito s o ziro a a io al e ilje e dei stitu io aliza ije susta a so ijal e skr i i šire ja reže socijalnih usluga. Poticanjem razvoja volonterstva, ovaj cilj doprinosi i realizaciji ciljeva Nacionalne

strategije st ara ja po olj og okruže ja za raz oj i il og društ a .-2016. (nacrt), osobito

ilje i a os aže ja kapa iteta orga iza ija i il og društ a i poti a je ujed ače og raz oja i zastuplje osti orga iza ija i il og društ a u s i regija a Republike Hrvatske. Identificiranjem

prioriteta za po oljša je usluga zdra st e og susta a, o aj ilj je u skladu s ilje i a Na io al e strategije razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine. Ujedno je vidljiva i poveznica ovog cilja i

tematskih ciljeva i prioriteta Operativnih programa. Cilj odgovara tematskom cilju 09 - Promicanje

so ijal e uključe osti, or a proti siro ašt a i s ih o lika diskri i a ije i prioritetima tog cilja,

spe ifi ira i u OPKK i Operati o progra u Uči ko iti ljudski pote ijali OPULJP prioritet i -

Po oljša je pristupa pristupač i , održi i i isokok alitet i usluga a, uključujući usluge zdravstvene skrbi i socijalne usluge od općeg i teresa .

Pokazatelji uči ka

Cilj Pokazatelj uči ka Počet a vrijed ost Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (6) (7) (8) (9)

Kontinuirano

po eća ati kvalitetu

ži lje ja

Broj

o orođe e djece

godiš je

Broj Porast broja

o orođe e djece

godiš je

54 2014. + 20% 2020. Godiš je Centar

za

socijalnu

skrb

Buzet

Spe ifič i ilj : Jačati upravlja je grado

Relevantnost

Spe ifič i ilj - Jačati upra lja je grado dopri osi u aprjeđe ju tra spare t osti, uči ko itosti i pouzda osti ja e upra e te u aprjeđe ju k alitete surad je iz eđu ja e upra e i građa a. Po eća je uči ko itosti i djelot or osti rada i stitu ija ja e upra e osigura a s a je je

ad i istrati ih arijera i troško a pokreta ja poslo a ja za pri at e ulagače te st ara je po olj og poslo og okruže ja. U ok iru o og strateškog ilja će se poti ati i jača je surad je s grado i a i opći a a sa s rho raz je e iskust a i z a ja te pokreta ja zajed ičkih projekata koji a će se osigurati eći dopri os ujed ače o raz oju grado a i opći a Istarske župa ije. Izgradnja

prepoz atlji og i jedi st e og i idža Grada će se poti ati i i ijati a a us jere i a re dira je i jača je idlji osti sastavnica identiteta grada. Vjerodostojna prepoznatljivost, koja se stalno

pot rđuje i dokazuje, koja je u skladu s regio al i i a io al i , pa i eđu arod i okružje , jed ako je až a kako za po eća je ko kure t osti, pri lače je ulaga ja, raz oj o ih djelatnosti

tako i za pri lače je ladih i o razo a ih ljudi i o itelji, za pruža je isoke k alitete ži ota u materijalnom i duhovnom pogledu.

Očekiva i ači i ostvare ja

O aj spe ifič i ilj ost aruje se kroz aktivnosti ostvarivanja sljedećih prioriteta: izgraditi

prepoznatljivost grada i okolice, razvijati e-upra u i jačati eđugradsku, eđu arod u i eđuopći sku surad ju.

Dosljednost

O i ilje se osigura a oguć ost korište ja EU sredsta a za i tegrira a teritorijal a ulaga ja u ur a i područji a u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj do 2020. godine. Opravdanje za

oblikovanje ovog cilja je vidljivo iz OPULJP, odnosno tematskog cilja 11 - Jača je i stitu io al ih kapa iteta ja ih tijela i zai teresira ih stra a te uči ko ite ja e upra e i prioriteta 11ii - Izgradnja

kapa iteta za s e dio ike koji osigura aju o razo a je, jeloži ot o o razo a je, osposo lja a je te zapošlja a je i so ijal e politike, uključujući uz po oć sektorskih i teritorijal ih pakto a radi o oguća a ja refor i a a io al oj, regio al oj i lokal oj razi i. Ujed o se podupire i realiza ija ilja . Ra io aliza ija susta a lokal e i područ e regio al e sa oupra e i mjere 3.13. Razviti

proces teritorijalne decentralizacije u okviru nacionalne Strategije razvoja javne uprave 2014.-2020.

(nacrt).

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

55 55

Pokazatelji uči ka

Cilj Pokazatelj uči ka Počet a vrijed ost Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (6) (7) (8) (9)

Broj

eđugradskih suradnji i

zajed ičkih EU projekata

Broj Porast broja

eđugradskih suradnji i

zajed ičkih EU projekata

7 2014. 14 2020. Godiš je Grad

Buzet

4.3. Razvojni prioriteti i mjere

Definiranjem razvojnih prioriteta se osigurava doprinos realizaciji identificiranih razvojnih potreba

područja utjelo lje ih u o liko a i spe ifič i ilje i a. Ukup o je raz oj ih prioriteta, od čega tri podupiru ost are je spe ifič ih ilje a , i , d a su eza a za spe ifič i ilj , a pet prioriteta je

a ije je o ost are ju spe ifič og ilja . I ter e ijska logika je dopu je a jera a kroz koje se operacionaliziraju razvojni prioriteti. Mjere su okvir za provedbu razvojnih projekata s definiranim

k a tifi ira i pokazatelji a koji a se prati uspješ ost ost are ja jere. S aka od jera u utar pojedi og raz oj og prioriteta o ogućuje ost are je tog prioriteta, a s e o e zajed ički si ergijski djelo a je podupiru ost are je spe ifič ih ilje a i vizije.

Razvojni prioritet 1.1 - Razvijati poduzet ičku i frastrukturu radi privlače ja ovih gospodarskih subjekata i investitora

Cilj

Pro ed o o og prioriteta želi se po ećati poduzet ičkih ra g grada Buzeta jača je poti aj e poduzet ičke kli e a području grada.

Opravdanje

Realiza ijo o og prioriteta se izra o dopri osi ost are ju spe ifič og ilja - Poticati konkurentno

gospodarst o. Poduzet išt o je gla i iz or jača ja ko kure t osti, zapošlja a ja i st ara ja doda e vrijednosti za ukupni raz oj grada. Poduzet ičke zo e a području grada su gla o jesto a koje se razvijaju proizvodne i zanatske djelatnosti. Zone nisu do kraja opremljene osnovnom

i frastrukturo pr. ko u al o , teh ološko , e ergetsko pa opra da ost pro ed e o og prioriteta proizlazi iz už osti za st ara je os o ih predu jeta za u aprjeđe je raz oja poduzet išt a a području grada.

Opis

Prioritet se ost aruje kroz tri jere koji a će se si ergijski utje ati a raz oj poduzet ičkih zo a, i to kroz poticanje infrastruktur og raz oja zo a kao i o liko a je i pro ed o arketi ških i promotivnih aktivnosti za pri lače je poduzet ika u zo e.

Mjere

Mjera . . . U aprijediti opre lje ost postojeće i razvoj ove poduzet ičke i frastrukture (komunalna, teh ološka, elektroenergetska i druga infrastruktura)

Popis indikativnih aktivnosti

Izgraditi i proširiti i frastruktur u opre lje osti poduzet ičkih zo a

Izraditi a alizu i pla raz oja o ih poduzet ičkih zo a, pri a iti potre u projekt u dokumentaciju i ishoditi potrebna odobrenja

Os i a je i rad poduzet ičkog i ku atora

Pokazatelji ishoda za mjeru 1.1.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Izgrađe ost poduzet ičke infrastrukture

kn Ulaga ja u izgrađe ost poduzet ičke i frastrukture

5 mil 2020. Godiš je Gradski ured za

gospodarstvo

Mjera . . . Povećati atraktiv ost poduzet ičkih zo a za i vestitore

Popis indikativnih aktivnosti

Raz ijati arketi ške i pro oti e akti osti za pri lače je poduzet ika u zo e

O liko ati i pro oditi poti aj e ad i istrati e i fi a ijske jere sa s rho olakša ja poslovanja poduzetnicima

Pokazatelji ishoda za mjeru 1.1.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Ulaganja u razvoj

poduzet išt a kn Iz os i rsta proraču skih ulaga ja za

potre e raz oja poduzet ičkih akti osti a području grada

550,000 2020. Godiš je Gradski ured za

gospodarstvo

Mjera . . . E ergetska uči kovitost

Popis indikativnih aktivnosti

I i irati i pro oditi projekte e ergetske uči ko itosti Poti ati korište je o o lji ih iz ora e ergije

Pokazatelji ishoda za mjeru 1.1.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Obnovljeni objekti (u javnom i privatnom

las išt u koji su e ergetski uči ko iti Broj Broje energetski

uči ko itih projekata

70% 2020. Godiš je Grad

Buzet

Razvojni prioritet 1.2 - Poti ati razvoj poduzet ištva

Cilj

Prioritet astoji potak uti raz oj poduzet ičkih ješti a, surad je i o razo a ih programa za

a lje je poduzet išt o .

Opravdanje

S jetski raz oj i tre do i ukazuju a to da je alo i sred je poduzet išt o gla i pokretač raz oja jer st ara i o a ije, o a teh ološka rješe ja i opće ito o u rijed ost za gospodarst o. Na jera o og prioriteta je dopri ijeti po eća ju ko kure t osti gospodarst a grada Buzeta kroz jača je spre osti pojedi a a a a lje je poduzet išt o i u aprjeđe je i stitu io al e, ad i istrati e i fi a ijske podrške raz oju poduzet išt a.

Opis

Ost are ju o og prioriteta dopri ose d ije jere koji a se potiče raz oj poduzet išt a kroz spe ifič o o liko a e o razo e progra e a ije je e stje a ju poduzet ičkih ješti a, jača je poduzet ičke surad je i pro ed a akti osti za podršku raz oju poduzet išt a.

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

57 57

Mjere

Mjera 1.2.1 Poticati povezivanje obrazovnih progra a za lade i odrasle jeloživot o uče je s potrebama gospodarstva

Popis indikativnih aktivnosti

Po oljšati surad ju iz eđu o razo ih usta o a i pri at og sektora

Jačati uključe ost građa a u progra e jeloži ot og uče ja

Kontinuirano pratiti potrebe lokalnog gospodarstva i kvalitetu obrazovnih programa

Poti ati poduzet ičku surad ju i u reža a je s ih gospodarskih su jekata

Pokazatelji ishoda za Mjeru 1.2.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Verificirani

programi za

obrazovanje

odraslih

Broj verificiranih

programa za

obrazovanje odraslih

Osigurati usklađe ost iz eđu po ude i potraž je za rad o snagom na lokalnom

tržištu rada kao

preduvjeta za stabilan

društ e i i eko o ski razvoj

+ 10% 2020. Godiš je Grad Buzet

Mjera 1.2.2. Unaprijediti fi a ijsko i ad i istrativ o okruže je za razvoj poduzet ištva

Popis indikativnih aktivnosti

Razraditi kriterije i odele fi a ijske podrške poduzet i i a; Oblikovati program mjera za smanjenje i uklanjanje administrativnih barijera;

Pratiti djelot or ost pro ed e razrađe ih jera

Pokazatelji ishoda za Mjeru 1.2.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Poduzet i i koji su za ršili poslovnu godinu s ostvarenom

dobiti

Broj

Uspješ ost poslo a ja poduzet ika registrira ih a području grada Buzeta

20%

2020. Godiš je FINA

Razvojni prioritet 1.3. - Poticati ostanak mladih obrazovanih ljudi

Cilj

Cilj o og prioriteta je zadržati lado, rad o sposo o i isokoo razo a o sta o išt o kako i se dopri ijelo raz oju gospodarst a i po oljšanju demografske slike grada.

Opravdanje

)astuplje ost isokoo razo a ih oso a u gradu Buzetu % je ispod prosjeka Istarske župa ije , % , a iše od polo i e sta o išt a i a sred ju struč u spre u , % . Ost are je o og

prioriteta je stoga potre o z og zadrža a ja io ako iskog udjela isokoo razo a ih, kao i poti a je oso a sa sred jo struč o spre o a asta ak školo a ja. Jača je udjela isokoo razo a ih oso a u ukup oj o razo oj strukturi sta o išt a i sprječa a je iselja a ja isokoo razovanih je

predu jet raz oja postojećih i st ara ja o ih gospodarskih djelat osti či e se dopri osi jača ju konkurentnosti gospodarstva grada.

Opis

)a ost are je o og prioriteta su razrađe e d ije jere u ok iru kojih će se pro esti akti osti za jača je zapošlji osti ladog o razo a og sta o išt a te k aliteta jiho og ži ota u gradu Buzetu.

Mjere

Mjera . . . Jačati otiva iju ladih ljudi za sa ozapošljava je i pokreta je vlastitog posla

Popis indikativnih aktivnosti

Ide tifi irati i a alizirati prepreke ladih ljudi za a lje je poduzet išt o

Oblikovati i provoditi poticajne mjere za mlade poduzetnike

Osmisliti provedbu edukativnih programa za mlade poduzetnike

Redovito provoditi ispitivanje zadovoljstva mladih poduzetnika o edukativnim programima i

poticajnim mjerama

Pokazatelji ishoda za Mjeru 1.3.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Nezaposlene osobe

do 29 godina

Stopa

(%)

Udio nezaposlenih osoba do 29 godina u ukupnom

broju nezaposlenih radno sposobnih osoba na

području grada Buzeta

- 10% 2020. Godiš je HZZ

Mjera . . . Po oljšati rad e i život e uvjete za lade o razova e ljude

Popis indikativnih aktivnosti

Osigurati po olj ije ži ot e u jete za lade isokoo razo a e oso e porez e olakši e, su e ije posloda i a za zapošlja a je ladih isokoo razo a ih oso a, sta e o pita je, su e io ira je rtića za dje u, zdra st e a zaštita itd. ;

Poti ati zapošljavanje visokoobrazovanih mladih osoba;

Podupirati raz oj spe ifič ih ješti a i ko pete ija ladih oso a u skladu s potre a a lokal og tržišta rada

Pokazatelji ishoda za Mjeru 1.3.2

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Stipe dije uče i i a sred joškolskih obrazovnih ustanova

Broj

Fi a ijska po oć sred joškol i a iz gradskog proraču a sa s rho poti a ja školo a ja ladih oso a za za i a ja za kojima je iskazana potreba na lokalnom

tržištu rada

-10% 2020. Godiš je Gradski ured za

gospodarstvo

Razvojni prioritet - 2.1. Razviti vitality turizam

Cilj

Prioritetom se podupire diversifikacija turističke po ude kroz aloriza iju edo olj o korište ih turistički atraktivnih potencijala Buzeta.

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

59 59

Opravdanje

Prirodni lokaliteti za razvoj vitality turiz a, kao što su iz ori ljeko ite ter al e ode isu do olj o alorizira i u ukup oj turističkoj po udi grada pa se očekuje da će o aj prioritet dopri ijeti održi o

raz oju turiz a kroz jača je sudjelo a ja vitality turiz a u ukup oj turističkoj po udi i po eća ju prihoda od turizma.

Opis

)a potre e ost are ja o og prioriteta o liko a a je jed a jera koji a se os ažuje korište je potencijala za razvoj vitality turizma i povezanost s ostalim selektivnim oblicima turizma.

Mjere

Mjera . . . Jačati korište je pote ijala Buzešti e za razvoj vitality turizma

Popis indikativnih aktivnosti

Poticati razvoj inovativnih ideja u segmentu vitality turizma

Raz ijati o e sadržaje i i frastrukturu za u aprjeđe je k alitete vitality turizma

Jačati eduka iju i surad ju dio ika rele a t ih za u aprjeđe je k alitete po ude italit turiz a turistički djelat i i, i il e udruge, ugostiteljsko-turistički o jekti, zdra st e e ustanove itd.)

Jačati po eza ost vitality turizma s drugim selektivnim oblicima turizma (gastro, eno,

outdoor, izlet ički turiza i drugo)

Pokazatelji ishoda za Mjeru 2.1.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Prihodi gradskog

proraču a od turizma

Udio u ukupnim

proraču ski prihodima

Prihodi od projekata u turizmu u

odnosu na ukupne prihode

gradskog proraču a

Rast 100% 2020. Godiš je Grad Buzet,

TZ Grada

Buzeta

Razvojni prioritet - 2.2. Razviti kulturni turizam

Cilj

Osigurati održi o korište je aterijal e i e aterijal e kultur e ašti e.

Opravdanje

Na području grada Buzeta je Mi istarst o kulture zaštitilo i proglasilo iz i i kultur i vrijednostima 16 pokretnih i 5 nepokretnih dobara. Osim toga, grad Buzet raspolaže ogato po iješću, tradi ijo i izo kultur ih a ifesta ija. S i o i či e i i predsta ljaju os o u raz oja kultur og turiz a koji je edo olj o zastuplje u turističko i ukup o raz oju grada.

Opis

Za ostvarenje ovog prioriteta su pred iđe e četiri jere. Raz oju kultur og turiz a će dopri ijeti akti osti us jere e a os aži a je surad je rele a t ih lokal ih dio ika za raz oj turiz a, održi o korište je aterijal e kultur e ašti e, pro oti e akti osti i akti osti re diranja kulturne

ašti e te po eza ost selekti ih o lika turiz a.

Mjere

Mjera . . . Os aživati surad ju i ko u ika iju djelat ika u turiz u i kulturi te surad ju s ostali lokalnim dionicima (obrtnici, udruge, kulturno-u jet ička društva…

Popis indikativnih aktivnosti

Poti ati i u aprjeđi ati zajed ičku surad ju u jača ju k alitete kultur og turiz a

Ide tifi irati pro le e i prioritet e potre e za u aprjeđe je k alitete kultur og turiz a i o liko ati prijedloge i s jer i e jiho og rješa a ja

Pripremiti projekte kulturnog turizma za financiranje iz EU fondova

Pokazatelji ishoda za Mjeru 2.2.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Subjekti od kulturnog

z ačaja za grad Buzet

Broj

Zastupljenost udruga, ustanova i kulturno-

u jet ičkih društa a u kulture u gradu Buzetu

5% 2020. Godiš je Grad Buzet,

TZ Grad

Buzet

Mjera 2.2.2. Očuvati kultur o povijes e spo e ike i arhitekto sko aslijeđe i jihovo održivo korište je

Popis indikativnih aktivnosti

Razraditi plan sanacije kulturno-povijesnih spomenika

Pripre iti projekte o o e i sa a ije o jekata za fi a ira je iz različitih fo do a a io al i, EU, drugi inozemni izvori)

Razvijati i provoditi informativno-o razo e akti osti za građa e i posjetitelje u s rhu održi og korište ja kultur o-po ijes e ašti e

Pokazatelji ishoda za Mjeru 2.2.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Broj saniranih objekata kulturno-

povijesnih spomenika

Broj Održi a eko o ska aloriza ija kulturno-po ijes e ašti e

5 2020. Godiš je Grad

Buzet

Mjera 2.2.3. Promovirati i brendirati materijalnu i nematerijalnu kulturno-povijes u ašti u grada Buzeta

Popis indikativnih aktivnosti

Sustavno planirati i provoditi mjere promoviranja materijalne i nematerijalne kulturno

po ijes e ašti e Osigurati stalne oblike komunikacije i informiranja o vrijednostima kulturno-povijesne

ašti e grada Buzeta Podupirati akti osti edu ira ja građa a o rijed osti a i až osti oču a ja e aterijal e

kultur e ašti e

Kontinuirano poticati brendiranje kulturno-po ijes e ašti e u fu k iji diversifikacije

turističke po ude i st ara ja jedi st e og turističkog proiz oda

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

61 61

Pokazatelji ishoda za Mjeru 2.2.3.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Dionici kulturnog

amaterizma

Broj )astuplje ost društa a, udruga i drugih ositelja raz oja e aterijal e kultur e ašti e a području grada Buzeta

+ 5% 2020. Godiš je Grad

Buzet, TZ

Buzet

Mjera . . . Povećati kvalitetu po ude kultur og turiz a i povezivati s ostali o li i a turiz a (eno, gastro, vitality itd.)

Popis indikativnih aktivnosti

Poti ati strukturira u i uči ko itu surad ju s ih rele a t ih dio ika u raz oju i po ezi a ju selektivnih oblika turizma

U aprjeđi ati efikas ost korište ja resursa i pote ijala kultur og turiz a

Po ećati roj turističkih proiz oda i atrak ija te elje ih a proiz odi a i usluga a kultur og turizma

U aprijediti k alitetu poprat e turističke i frastrukture

Konti uira o pro oditi progra e osposo lja a ja i u aprjeđe ja z a ja djelat ika u kulturi i turiz u radi u aprjeđe ja k alitete po ude kultur og turiz a

Pokazatelji ishoda za Mjeru 2.2.4. Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Prihodi gradskog

proraču a od turiz a

Stopa

(%)

Prihodi od projekata u turizmu u

odnosu na ukupne prihode gradskog

proraču a

100% 2020. Godiš je Grad Buzet, TZ

Grad Buzet,

Razvojni prioritet - . . Očuva je okoliša

Cilj

Dopri ijeti oču a ju isokog stup ja kak oće okoliša.

Opravdanje

Područje Buzešti e karakterizira isoka razi a iološke i krajo raz e raz olikosti pa se o i prioriteto astoji potak uti održi o korište je s ih okoliš ih sasta i a.

Opis

Prioritet će iti ost are kroz d ije jere koji a se osigura a rjed o a je i praće je sta ja okoliša, zaštita od ih resursa i jača je ekološke s ijesti.

Mjere

Mjera 2.3.1. Valorizirati, nadzirati i racionalno koristiti prirodne resurse

Popis indikativnih aktivnosti

Usposta iti i for a ijski susta kao alat za upra lja je okoliše ; Jačati koordi ira u surad ju i part erst o iz eđu s ih rele a t ih dio ika u pro esu

pro ed e politike zaštite okoliša

Poticati pro ed u edukati ih akti osti i progra a s ilje jača ja s ijesti o zaštiti okoliša

Usposta iti ko ti uira adzor ad sta je okoliša o itori g

Po ećati s ijesti ja osti o až osti zaštite okoliša i prirode

Pokazatelji ishoda za Mjeru 2.3.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Odvojeno prikupljanje

otpada

Broj

Djelotvornost upravljanja

kak oćo okoliša + 40% 2020. Godiš je Grad Buzet, Istarska

župa ija

Mjera . . . Po oljšati zaštitu vodotoka u aprjeđe je kvalitete vod o-komunalne infrastrukture

Popis indikativnih aktivnosti

Jačati ulaga ja u oder iza iju susta a odoopskr e i dograd ju i prošire je susta a ja e odvodnje;

Susta o pro oditi jere zaštite oda

Poti ati ko ti uira o prikuplja je podataka za praće je sta ja odotoka; Podupirati pripre u i apli ira je projekata za po oljša je susta a ja e odoopskr e i

odvodnje na EU fondove i druge izvore financiranja

Pokazatelji ostvarenja za Mjeru 2.3.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Pokri e ost sta o išt a sustavom javne odvodnje

Broj

Stupa j kak oće zbrinjavanja otpadnih

voda

+ 25% 2020. Godiš je Gradski ured za

komunalne radove

Mjera . . . Po oljšati gospodare je otpado

Popis indikativnih aktivnosti

Jačati susta gospodare ja otpado ; Poticati odvojeno prikupljanje otpada;

Jačati s ijest ja osti o re iklira ju i irkular oj eko o iji.

Pokazatelji ishoda za Mjeru 2.3.3.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Odvojeno prikupljanje

otpada

Broj

Djelotvornost upravljanja

kak oćo okoliša + 40% 2020. Godiš je Grad Buzet, Istarska

župa ija

Razvojni prioritet - . . Jačati ekološku poljoprivred u proizvod ju i u aprijediti proizvod ju autohtonih proizvoda

Cilj

Osigurati održi ost poljopri red e proiz od je i potaknuti revitalizaciju autohtonih poljoprivrednih

proizvoda.

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

63 63

Opravdanje

Prirod i u jeti a području grada Buzeta o ogućuju zastuplje ost goto o s ih poljopri red ih gra a. Iako postoje dobri uvjeti mnoge tradicio al e poljopri red e djelat osti su za rle pr. oćarst o, stočarst o . Udio ekološke poljopri red e proiz od je, u atoč pote ijali a, je za e ari . Stoga se o i prioriteto astoji oži jeti poljopri red a proiz od ja, oso ito autohto ih poljopri red ih

kultura i to uz pri je u ačela održi osti.

Opis

Ost are ju prioriteta dopri ose d ije jere koji a će se u aprijediti z a ja o ekološkoj poljopri red oj proiz od ji, re italizirati tradi io al e poljopri red e djelat osti i po ećati

eđuso a po eza ost poljopri red ika te poljopri rede i drugih s jo povezanih djelatnosti (npr.

turizam).

Mjere

Mjera . . . U aprijediti z a ja poljoprivred ika o oguć osti a i pred osti a ekološke poljoprivredne proizvodnje

Popis indikativnih aktivnosti

Susta o edu irati poljopri red e proiz ođače o pote ijali a i koristi a ekološke poljoprivredne proizvodnje;

Osigurati pruža je sa jetoda e, ad i istrati e i fi a ijske podrške proiz ođači a ekoloških poljopri red ih proiz oda, uključujući i podršku za pripremu i prijavu projekata na

EU fondove

Poti ati prelazak postojećih poljopri red ih proiz ođača a susta ekološke poljopri red e proizvodnje

Re italizirati tradi io al e poljopri red e djelat osti stočarst o, ljekarst o, pčelarst o i drugo)

Pokazatelji ishoda za Mjeru 3.1.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Provedene edukacije za

poljoprivrednike

broj Broj provedenih edukacija za

poljopri red ike godiš je

+ 50% 2020. Svake dvije

godine

Gradski ured za

gospodarstvo

Mjera . . . Povezivati proizvođače ekoloških poljoprivred ih proizvoda i drugih su jekata u poljoprivredi

Popis indikativnih aktivnosti

Jačati part erski od os iz eđu poljopri red ih proiz ođača i drugih su jekata u poljopri redi (obrti, poljoprivredne zadruge, OPG, trgovci poljoprivrednih proizvoda, prehrambena

industrija itd.)

Poti ati po ezi a je poljopri red ih su jekata pute klastera ekološke poljopri rede

Poti ati raz je u iskusta a i po ezi a je s ekološki proiz ođači a iz drugih regija

Po ezi ati ekološku poljopri red u proiz od ju s turiz o u fu k iji jača ja ukup og lokalnog razvoja

Pokazatelji ishoda za Mjeru 3.1.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Poljoprivredne

zadruge

Broj Sposo ost udruži a ja poljopri red ika sa s rho zajed ičkog astupa a tržištu i zajed ičkog plas a a poljopri red ih proizvoda

2 2020. Godiš je Gradski ured za

gospodarstvo

Razvojni prioritet - . . Revitalizirati rural a područja u okruže ju grada Buzeta

Cilj

Dopri ijeti po eća ju k alitete ži ota u rural i područji a Buzešti e.

Opravdanje

Nizak stupa j raspoloži osti os o e i frastrukture i apušta je poljopri red e proiz od je su gla i uzroč i i iselja a ja sta o išt a iz rural ih područja Buzešti e. O i prioriteto se us jera a djelo a je pre a zausta lja ju tih egati ih tre do a i po eća je stup ja pri lač osti ruralnih

područja za ži ot.

Opis

)a potre e ost are ja ilja o og prioriteta su o liko a e tri jere s izo spe ifič ih akti nosti

us jere ih a jača je i frastruktur ih ulaga ja u rural i područji a, poslo ih ješti a i sposobnosti ruralnog sta o išt a i oču a je tradi ije.

Mjere

Mjera . . . Razvijati i frastrukturu rural ih područja

Popis indikativnih aktivnosti

Jačati ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju osnovne infrastrukture (vodnokomunalne,

energetske, prometne itd.)

Poticati pripremu i prijavu projekata za razvoj infrastrukture ruralnih područja a EU i druge fondove

Razraditi i sustavno provoditi mjere poticanja ulaganja u razvoj poslovne infrastrukture na

rural i područji a

Pokazatelji ishoda za Mjeru 3.2.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Dulji a reže lokal ih cestovnih prometnih

pravaca

km

Kvaliteta prometne povezanosti

grada Buzeta i rural ih područja u okolici grada

+ 20% 2020. Godiš je Grad Buzet,

Istarska

župa ija

Mjera . . . Jačati ko pete ije rural og sta ov ištva i poveća je znanja o poslovnim

oguć osti a u rural i područji a

Popis indikativnih aktivnosti

Jačati surad ju z a st e o-obrazovne zajednice s poljoprivrednicima i gospodarstvenicima s

ciljem stvaranja i prijenosa novog znanja

Poticati inovacije u ruralnim područji a

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

65 65

Osigurati dostup ost struč o-sa jetoda ih služ i za podršku poduzet ički i i ijati a a u rural i područji a

Podržati u aprjeđe je korište ja i poz a a ja o ih teh ologija

Pokazatelji ishoda za Mjeru 3.2.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Aktivna

poljoprivredna

gospodarstva

Broj Fizičke i pra e oso e upisa e u Upis ik poljoprivrednika koje se bave

poljoprivrednom proizvodnjom

20% 2020. Godiš je Ministarstvo

poljoprivrede

Mjera . . . Očuvati ide titet i tradi io al a o ilježja sela Buzešti e

Popis indikativnih aktivnosti

Osmisliti i sustavno provoditi akti osti a izgrad ji ide titeta i prepoz atlji osti sela Buzešti e Pro o irati oču a je tradi io al ih rijed osti, o ilježja i o ičaja

Jačati i terak iju ključ ih sudio ika raz oja seoskih područja Buzešti e (poljoprivredni

proiz ođači, o rt i i, lokal e lasti, pružatelji usluga rural og turiz a itd.

Pozi io irati rural i turiza kao okos i u održi og raz oja seoskih područja Buzešti e

Pokazatelji ishoda za Mjeru 3.2.3.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Turistički pro et Broj turističkih oće ja i dolazaka

Turistička atrakti ost grada Buzeta

100% 2020. Godiš je TZ Grada

Buzeta

Razvojni prioritet - 4.1. Poticati institucionalnu i izvaninstitucionalnu skrb o starijima, djeci i

osobama s posebnim potrebama

Cilj

Osigurati isok stupa j kak oće z ri ja a ja starih i e oć ih, dje e i oso a s pose i potre a a.

Opravdanje

Institucionalna skrb u gradu Buzetu se kontinuirano razvija, ali postoje dodatne potrebe u smislu

po eća ja kapa iteta postojećih usta o a za skr o stariji a te potre a izgrad je spe ijalizira e usta o e za so ijal o ugrože e oso e i dje u. Rasto roja starijih oso a u ukupnoj populaciji grada,

rastu i potre e za jača je k alitete iz a i stitu io al ih o lika so ijal e skr i. O i prioriteto se nastoji doprinijeti rješa a ju s ih o ih pro le a.

Opis

Jed a jera podupire realiza iju o og prioriteta, a od osi se a jača je ulaga ja u fizičku i frastrukturu i sadržaj usta o a za pruža je so ijal e skr i i zaštite te jača je ljudskih kapa iteta u sustavu socijalne skrbi grada Buzeta.

Mjere

Mjera . . . Povećati ulaga ja u ljudske resurse i i frastruktur e sadržaje usta ova za institucionalnu socijalnu skrb

Popis indikativnih aktivnosti

O o iti i proširiti kapa itete do o a za s ještaj starih i e oć ih oso a; Osnovati ustanovu za zbrinja a je so ijal o ugrože ih oso a i dje e

Raz iti i pro oditi o e o like iz a i stitu io al e skr i za stare i e oć e oso e; Jačati zdra st e u i so ijal u zaštitu koris ika so ijal e skr i; Ko ti uira o pratiti potre e koris ika so ijal e skr i i u aprjeđi ati ači e

zadovoljavanja tih potreba

Jačati ljudske resurse u području skr i za starije, dje u i oso e s pose i potre a a

Pokazatelji ishoda za Mjeru 4.1.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Proraču ski rashodi za zdravstvo i socijalnu skrb

Udio

(%)

Udio proraču skih rashoda za zdra st o i so ijal u skr u ukup o proraču u grada

20% 2020. Godiš je Grad

Buzet

Razvojni prioritet - . . Jačati ivil o društvo

Cilj

Os ažiti sudjelo a je građa a u poti a ju raz oja i u aprjeđe ju k alitete ži ota u gradu Buzetu.

Opravdanje

Udruge građa a su pra o re e o uključe e u pro ese do oše ja odluka u ezi s ih ja ih politika o suoča aju se s pro le i a edostat ih fi a ijskih, ad i istrati ih i teh ičkih kapa iteta pa se

o i prioriteto dodat o želi os ažiti jiho a uloga u poti a ju gospodarskog razvoja grada Buzeta.

Opis

Pred iđe a jera za dopri os ost are ju ilja o og prioriteta je jera koja o uh aća akti osti za jača je kapa iteta, sposo osti i z a ja udruga i il og društ a u upra lja ju raz oje .

Mjere

Mjera . . . Jačati kapa itete i sposo osti orga iza ija ivil og društva

Popis indikativnih aktivnosti

Jačati z a ja o oguć osti a fi a ira ja projekata orga iza ija i il og društ a; Osigurati susta u teh ičku, ad i istrati u, fi a ijsku i struč u podršku organizacijama

i il og društ a; Jačati uključe ost orga iza ija i il og društ a u pro es do oše ja odluka

Jačati susta opće sigur osti i i il e zaštite

Pokazatelji ishoda za Mjeru 4.2.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Ulaganja u rad

organizacija civilnog

društ a

kn Visi a sredsta a iz gradskog proraču a za potre e rada orga iza ija i il og društ a

6% 2020. Godiš je

Grad

Buzet

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

67 67

Razvojni prioritet - . . Poti ati poveća je ataliteta i o itelji s više dje e

Cilj

Usposta iti predu jete za po oljša je de ografske slike grada Buzeta i os ažiti k alitetu o iteljskog ži ota a području grada Buzeta.

Opravdanje

Područje Buzešti e karakterizira iža gustoća aselje osti u od osu a župa ijsku rijed ost, a od . godi e se ilježi egati a prirod i prirast. Sprječa a je iselja a ja i održa a je poziti og

prirodnog prirasta je jeda od ključ ih či e ika za jača je raz oj ih potencijala grada, pa je ovaj

prioritet o liko a sa s rho zadrža a ja ladog i rad o sposo og sta o išt a u gradu.

Opis

U ok iru o og prioriteta će se ost ariti iz akti osti us jere ih a po oljša je ži ot ih u jeta mladih obitelji. Mjerom koja podupire ost are je o og prioriteta su kao ključ e akti osti ide tifi ira e jača je i stitu io al e i fi a ijske podrške ladi o itelji a, te akti osti s ilje jača ja jiho og zapošlja a ja i sta e og z ri ja a ja.

Mjere

Mjera 4.3.1.Unaprijediti populacijsku i pro atalitet u politiku a lokal oj razi i s ilje jača ja kvalitete života ladih o itelji i o itelji s više dje e

Popis indikativnih aktivnosti

Raz ijati k alitet u i pra odo u i stitu io al u podršku ladi o itelji a i o itelji a s iše djece

Fi a ijski potpora a ko ti uira o dopri ositi zaštiti ži ot og sta darda ladih o itelji i o itelji s iše dje e

U aprijediti susta sta e og z ri ja a ja ladih o itelji i o itelji s iše dje e

Poti ati jača je zapošlja a ja ladih oso a i oso a s iše dje e

Pokazatelji ishoda za Mjeru 4.3.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Obrazovano

sta o išt o

Stopa

(%)

Udio obrazovanog sta o išt a u sta o išt u -65 godina

+ 10% 2020 Godiš je DZS, Ministarstvo

regionalnog razvoja i EU

fondova

Razvojni prioritet - . . Poti ati uključiva je sta ov ištva u hu a itar e, kultur e i sportske aktivnosti

Cilj

Po ećati uključe ost sta o išt a u pro ed u hu a itar ih, kultur ih i sportskih akti osti s ilje jača ja zajed išt a i lokal og ide titeta.

Opravdanje

U gradu Buzetu postoje elike oguć osti sudjelo a ja u različiti hu a itar i , kultur i i sportskim aktivnostima zahvaljujući apori a iza udruga, sportskih klu o a i i stitu ija i usta o a u kulturi. Nedovoljna zastupljenost volonterstva je identificirana kao problem u okviru analize stanja i

SWOT a alize. O i prioriteto se dodat o želi potak uti građa e a akti o sudjelovanje u

orga iza iji tih akti osti, kao i a eću podršku u s islu posjeće osti različitih događa ja. )ajed ičko sudjelo a je jača zajed išt o, pripad ost zajed i i i lokal i ide titet Buzešti e.

Opis

Veće sudjelo a je građa a u različiti a ifesta ija a i akti osti a iz područja hu a itar og rada, kulture i sporta će se postići kroz jeru kojo se jača pro o ija tih akti osti, od os o kroz akti osti i for ira ja, os ješći a ja i osu re e ji a ja različitih sadržaja.

Mjere

Mjera . . .Poti ati sta ov ištvo a avlje je sporto i aktiv o sudjelova je u lokal i kultur i i humanitarnim aktivnostima

Popis indikativnih aktivnosti

Jačati s ijest o zdra o ži otu i susta o raditi a uključi a ju što ećeg roja sta o ika u sportske aktivnosti

Poticati i promovirati volonterstvo

Redo ito i for irati građa e o oguć osti a sudjelo a ja u sportski , kultur i i humanitarnim aktivnostima

Os išlje o i ko ti uira o proširi ati i osu re e ji ati kultur e, sportske i hu a itar e sadržaje

Pokazatelji ishoda za Mjeru 4.4.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Sportska

udruže ja i klubovi

Broj )astuplje ost sportskih udruže ja i klu o a koji građa i a o ogućuju rekreati o a lje je različiti sportskim aktivnostima

+ 5% 2020. Godiš je Grad

Buzet

Razvojni prioritet - 4.5. Poticati osuvremenjivanje zdravstvenih ustanova i usluga

Cilj

U aprijediti k alitetu i uči ko itost zdra st e e i frastrukture i usluga.

Opravdanje

Nedostat a i frastruktura pri ar e i ol ičke zdra st e e zaštite je u a alizi stanja i SWOT analizi

ide tifi ira a kao ogra iča ajući či e ik društ e og raz oja u gradu Buzetu. Osi edostat ih ljudskih i prostornih kapaciteta postojećih zdra st e ih usta o a, a području grada e a sta io ara za postoperativnu njegu. Prema tome, dodatna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i usluge su

už a za jača je zdra st e e zaštite i k alitete ži ota u gradu.

Opis

U sklopu o og prioriteta je pred iđe a pro ed a d ije jere us jere e a jača je i frastruktur ih ulaganja u zdravstvenom sektoru, u aprjeđe je ljudskih kapa iteta i pro o iju zdra og ži ota kroz provedbu programa prevencije bolesti.

Mjere

Mjera . . . Jačati ulaga ja u u aprjeđe je, po oljša je i prošire je ljudskih resursa, i frastrukturu i usluge zdravstve e zaštite

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

69 69

Popis indikativnih aktivnosti

Po ećati roj spe ijalističkih ordi a ija edi i ske zaštite gi ekološka, oftal ološka,

pedijatrijska, itd.)

Uspostaviti stacionar za postoperativnu njegu;

Jačati ulaga ja u oder iza iju opre lje osti zdra st e ih usta o a; Jačati ljudske kapa itete u zdra st e o susta u i u aprjeđe je z a ja i ješti a postojećeg

kadra

Pokazatelji ishoda za Mjeru 4.5.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Spe ijalističke ordi a ije edi i ske zaštite

Broj K aliteta pruža ja spe ifič ih o lika edi i ske zaštite

5 2020.

Godiš je

Zavod za javno

zdravstvo Istarske

župa ije

Mjera . . . Povećati ulaga ja u progra e preve ije bolesti i edukaciju o brizi za zdravlje

Popis indikativnih aktivnosti

Poti ati asta ak pro ed e započetih progra a pre e ti e zdra st e e zaštite; Ko ti uira o i for irati i edu irati građa e o zaštiti zdra lja i zdra i ži ot i a ika a

Organizirati ja a događa ja za pro o iju zdra og ži ota

Jačati pri je u pre e ti ih zdra st e ih jera

Pokazatelji ishoda za Mjeru 4.5.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Proraču ski rashodi za zdravstvo i socijalnu skrb

Udio

(%)

Udio proraču skih rashoda za zdra st o i so ijal u skr u ukup o proraču u grada

+ 20% 2020. Godiš je Grad

Buzet

5.1. Izgraditi prepoznatljivost grada i okolice

Cilj

Os ažiti turistički raz oj kroz jača je idlji osti i prepoz atlji osti spe ifičnih sastavnica identiteta

grada.

Opravdanje

Turistička po uda grada Buzeta o uh aća različite selekti e o like turiz a pr. e o-gastronomija,

kulturni turizam, vitality turizam, izlet ički itd. , o u ukup o turističko pro etu Istarske župa ije grad Buzet i a za e ari o jesto , % turističkih dolazaka i , % turističkih oće ja . Udio prihoda od turiz a u ukup i proraču ski prihodi a grada je s ega , %. Turistički pote ijali

su edo olj o prepoz atlji i, a po eza ost ključ ih turističkih pote ijala je sla a. Ti pro le i su identificirani i u analizi stanja te u SWOT analizi kao jedna od razvojnih slabosti grada. Ovim

prioriteto se dopri osi ukla ja ju prepreka za s až iji turističkih raz oj grada i potiče os aži a je turističkog sektora u ukupnom razvoju grada.

Opis

Ost are je ilja o og prioriteta će iti postig uto kroz jeru u utar koje će se pro esti akti osti i projekti us jere i a jača je i po ezi a je sasta i a identiteta grada Buzeta te njihovo brendiranje

sa s rho o liko a ja jedi st e og turističkog proiz oda.

Mjere

Mjera 5.1.1. Brendirati Buzet

Popis indikativnih aktivnosti

Poti ati ugrađe ost pojedi ih turističkih re do a u izgrad ju jelo itog re da grada

Te eljiti izgrad ju jelo itog turističkog re da a surad ji s ih rele a t ih dio ika

Os isliti i ko ti uira o raz ijati arketi ške alate za pro o iju re da grada u skladu s pro je a a u prefere ija a turističke potraž je

O je ji ati i pratiti uči ko itost i rezultate i i ijati a za re dira je grada

Po ećati idlji ost ključ ih sasta i a ide titeta grada zajed ičko surad jo s ih lokal ih dionika

Pokazatelji ishoda Mjeru 5.1.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Turistički pro et Broj

Turistički dolas i i oće ja do aćih i

stranih turista na

području grada Buzeta

100% 2020. Godiš je TZ Grada

Buzeta

5.2. Razvijati e-upravu

Cilj

Usposta iti u jete za uči ko ito i pouzda o fu kcioniranje lokalne javne uprave.

Opravdanje

Na io al e s jer i e za raz oj ja e upra e posta ljaju kao jeda od ilje a už ost i for atičke modernizacije javne uprave s ciljem s a je ja troško a i ećeg stup ja uči ko itog zado olja a ja potre a građa a. Ispu je je o og prioriteta grad Buzet će dopri ijeti ost are ju a io al ih ilje a, a u proraču ski rashodi a grada će se s a jiti izd aja ja za potre e ja e upra e te osigurati eće zado oljst o građa a i k alitet ije upravljanje gradom.

Opis

O aj prioritet podupiru d ije jere, od kojih se pr a od osi a jača je ulaga ja u i for atiza iju ja ih služ i, a druga podupire jača je ljudskih potencijala u sustavu javne uprave.

Mjere

Mjera . . . Jačati pri je u suvre e e IT opre e u jav oj upravi;

Popis indikativnih aktivnosti

Pro esti a alizu potre a i oguć osti za u ođe je o ih i for a ijsko-komunikacijskih

tehnologija u rad javne uprave

Susta o pla irati i jačati ulaganja u osuvremenjivanje opreme i primjenu novih tehnologija u

javnoj upravi

Ulagati u osposo lja a je ljudskih resursa za pri je u o ih i for atičko ko u ika ijskih tehnologija

Promovirati primjenu e-alata u ko u ika iji s građa i a i for ati o-pro idž e e kampanje)

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

71 71

Pokazatelji ishoda za Mjeru 5.2.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Broj edukacija u institucijama

gradske uprave

Broj Stupanj informatizacije institucija

gradske uprave

100% 2020. Godiš je Grad

Buzet

Mjera . . . U aprjeđivati razvoj ljudskih resursa u jav oj upravi

Popis indikativnih aktivnosti

Identificirati potrebe za ljudskim resursima u javnoj upravi (broj, stupa j struč e osposo lje osti, spe ifič e ješti e

Ko ti uira o pro oditi eduka iju za jača je ko pete ija ljudskih resursa u ja oj upra i Susta o pratiti i o je ji ati uči ko itost ljudskih resursa u ja oj upra i Jačati surad ju tijela ja e upra e sa svrhom standardizacije i harmonizacije sustava

upravljanja ljudskim resursima

Jačati e-upravu

Pokazatelji ishoda za Mjeru 5.2.2.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Broj djelatnika educiranih za rad

u e-upravi

Broj Udio djelatnika educiranih za rad

u e-upravi

100% 2020. Godiš je Grad

Buzet

. . Jačati eđugradsku, eđu arod u i eđuopći sku surad ju

Cilj

Poticati povezivanje, suradnju, raz je u iskusta a i pri je u do rih praksi drugih grado a i opći a iz Hr atske i eđu arod og okruže ja.

Opravdanje

A aliza sta ja ukazuje a poziti e po ake u usposta lja ju part erst a iz eđu grada Buzeta i okol ih opći a i grado a. Surad ja je idlji a iz iza zajed ički i i ira ih i pro ede ih projekata, a pote ijali jača ja surad je iz a ok ira Hr atske su ti eći s o ziro a pogra ič i položaj grada. Po olja geografski položaj se a odi kao raz oj a prilika u okviru SWOT analize te ga treba s až ije koristiti kako bi se eliminirala slabost koja je vidljiva iz nedovoljne suradnje s drugim gradovima i

opći a a te po ećao i teres za pro ed u zajed ičkih do aćih i eđu arod ih raz oj ih projekata.

Opis

Cilj prioriteta će iti ost are kroz jeru eza u za jača je podrške za usposta lja je o ih o lika eđugradske i eđuopći ske surad je, te eći pristup i for a ija a o oguć osti a zajed ičke

suradnje.

Mjere

Mjera . . . Razvijati part erstvo s drugi do aći i i oze i gradovi a i opći a a u svim

sektorima

Popis indikativnih aktivnosti

Jačati podršku lokal o part erst u u pro ed i do rih praksi drugih grado a i opći a

Po oljšati pristup i for a ija a o oguć osti a usposta lja ja surad je iz eđu su jekata iz civilnog, javnog i privatnog sektora

Pokazatelji ishoda za Mjeru 5.3.1.

Pokazatelj ostvarenja Ciljana vrijednost Učestalost

praće ja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

)ajed ički projekti s drugi gradovima

Broj Intenzitet kooperacije s ostalim

gradovima

15 2020. Godiš je Grad

Buzet

5. PROVEDBA

Pro ed a strategije raz oja grada Buzeta se te elji a po eza osti raspoloži ih iz ora fi a ira ja s ele e ti a strateškog ok ira raz oja grada do . godi e. Detalj o razrađe Ak ijski pla je okos i a pro ed e strategije i podloga za proraču sko pla iranje u smjeru realizacije postavljenih

razvojnih ciljeva za razdoblje do 2020. godine.

5. 1. Financijski okvir za provedbu strategije

Financijski okvir predstavlja indikativnu financijsku alokaciju za provedbu strategije. Izveden je iz

Akcijskog plana od kojeg se razlikuje pre a to e što sadrži fi a ijske iz ose eza e za pro ed u prioriteta i ilje a, dok je u Ak ijsko pla u uči je a pre iz ija razrada iz ora fi a ira ja do razi e mjera i projekata. Financijski okvir ukazuje na zahtjevnost provedbe pojedinih ciljeva i prioriteta s

obzirom na potrebna financijska sredstva. Akcijskim planom i iz njega izvedenim financijskim okvirom

je procijenjen iznos od 222.695.000,00 kuna potrebnih za provedbu strategije razvoja grada Buzeta

do 2020. godine. Iz i dikati og fi a ijskog ok ira je idlji o da će aj iše fi a ijskih sredsta a iti alocirano za realizaciju cilja 3 - Poticati ruralni razvoj (48,32% ukupnih sredstava za provedbu

strategije), a najmanje je namijenjeno provedbi cilja 5 - Jačati upra ljanje gradom (0,32% ukupnih

sredstava).

Ciljevi i prioriteti Procjena

Potrebnih

sredstava u

trogodiš je

razdoblju*

Procjena

potrebnih

sredstava do

kraja provedbe

strategije

Izvor financiranja do 2020. godine

Držav i proraču

Župa ijski proraču

Lokalni

proraču

Fondovi EU Ostalo

1. Poticati konkurentno

gospodarstvo

11.572.502,00 22.760.000,00 2.840.000,00 700.000,00 4.952.000,00 14.268.000,00 -

1.1. Razvijati poduzet ičke zo e radi privlače ja novih gospodarskih

subjekata i investitora

8.906.250,00 11.750.000,00 2.820.000,00 700.000,00 2.550.000,00 5.680.000,00 -

1.2. Poticati razvoj

poduzet ištva

1.066.250,00 1.910.000,00 20.000,00 602.000,00 1.288.000,00 -

1.3. Poticati ostanak mladih

obrazovanih ljudi

1.600.002,00 9.100.000,00 1.800.000,00 7.300.000,00 -

2. Razvijati turizam

održivi korište je prirodne i kulturne

ašti e

37.284.946,00 68.765.000,00 9.608.000,00 2.945.000,00 13.626.000,00 42.586.000,00 -

2.1. Razviti vitality turizam 711.250,00 855.000,00 574.000,00 52.000,00 149.000,00 80.000,00 -

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

73 73

2.2. Razviti kulturni turizam 26.480.362,00 46.550.000,00 4.884.000,00 1.893.000,00 8.555.000,00 31.218.000,00 -

2.3. Očuva je okoliša 10.093.334,00 21.360.000,00 4.150.000,00 1.000.000,00 4.922.000,00 11.288.000,00 -

3. Poticati ruralni razvoj 41.045.489,00 107.855.000,00 1.510.000,00 734.950,00 18.050.250,00 87.559.800,00 -

3.1. Jačati ekološku poljoprivrednu

proizvodnju i unaprijediti

proizvodnju autohtonih

proizvoda

345.000,00 780.000,00 31.200,00 630.000,00 118.800,00 -

3.2. Revitalizirati ruralna

područja u okruže ju grada Buzeta

40.700.489,00 107.075.000,00 1.510.000,00 703.750,00 17.420.250,00 87.441.000,00 -

4. Ko ti uira o povećavati kvalitetu života

18.601.255,00 22.595.000,00 415.500,00 4.803.500,00 17.376.000,00 -

4.1. Poticati institucionalnu i

izvaninstitucionalnu skrb

o starijima, djeci i

osobama s posebnim

potrebama

4.854.168,00 7.500.000,00 250.000,00 1.650.000,00 5.600.000,00 -

4.2. Jačati ivil o društvo 12.173.336,00 12.465.000,00 5.000,00 2.548.000,00 9.912.000,00 -

4.3. Poti ati poveća je ataliteta i o itelji s više

djece

843.751,00 1.350.000,00 10.500,00 259.500,00 1.080.000,00 -

4.4. Poti ati uključiva je sta ov ištva u humanitarne, kulturne i

sportske aktivnosti

400.000,00 900.000,00 180.000,00 720.000,00 -

4.5. Poticati

osuvremenjivanje

zdravstvenih ustanova i

usluga

330.000,00 380.000,00 150.000,00 166.000,00 64.000,00 -

5. Jačati upravlja je gradom

398.125,00 720.000,00 376.000,00 344.000,00 -

5.1. Izgraditi prepoznatljivost

grada i okolice

80.000,00 80.000,00 80.000,00

5.2. Razvijati e-upravu 318.125,00 640.000,00 296.000,00 344.000,00 -

*podaci preuzeti iz Akcijskog plana

5.2. Institucionalni okvir za provedbu strategije

Inicijator i koordinator procesa izrade Strategije razvoja grada Buzeta za razdoblje do 2020. godine je

Grad Buzet zajed o sa s i s oji struč i služ a a, upra i tijelima i javnim gradskim

ustanovama. Osim dionika iz javnog sektora, u procesu izrade i provedbe strategije je bila

eizosta a i uloga i il og sektora kao až og part era u pro ed i projekata od z ačaja za ukup i raz oj grada Buzeta. S o ziro a až ost poduzet išt a za ukup i gospodarski raz oj grada, u proces izrade strategije su bili pra o re e o uključe i i predsta i i ključ ih gospodarskih su jekata s područja grada. Pra o re e i i for ira je i ko zulta ija a s predsta i i a ja og, pri at og i i il og sektora je zado olje o ačelo parti ipati osti koje je ilo gla a odred i a procesa izrade

strategije razvoja grada Buzeta do 2020. godine.

Pro es pro ed e strategije raz oja grada Buzeta započi je ako što je služ e o us oji Grad Buzet. Grad Buzet je ključ o tijelo za pro ed u, praće je i koordi a iju pro esa pro ed e strategije razvoja.

Samostalnost djelovanja Grada Buzeta u upravljanju razvojem je propisana Statutom grada te

posebnim zakonodavnim aktima kojima su propisana prava i obveze jedinica lokalne i regionalne

sa oupra e u odluči a ju o s oji i teresi a i potre a a. Odluke od lokal og z ačaja i interesa

građa a se do ose u ok iru Gradskog ijeća kao predsta ičkog tijela građa a. Radna tijela gradskog

ijeća su odgo or a za praće je pro ed e politika i iz rše je odluka od z ačaja za raz oj grada. Uz Grad Buzet, uspješ ost pro ed e strategije će odrediti stupa j zajed ičke surad je s ih dio ika ključ ih za raz oj grada - ja ih poduzeća, usta o a i i stitu ija, orga iza ija i il og društ a, pri at ih poduzeća, poljopri red ih gospodarsta a, su jekata iz sektora turiz a i slič o. Ti e ačelo parti ipati osti postaje ključa eha iza i u pro esu pro ed e strategije, jer se njime osiguravaju

uspješ i dugoroč i rezultati, osjećaj zajed išt a i „ las išt a ad strateški dokumentom

Gradsko vijeće: Do osi odluke i akte u ok iru duž osti i pra a Grada u skladu s Usta o , Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, zakonom i Statutom grada

Grad Buzet:

Sudjeluje u pro esu izrade strategije raz oja te us aja ko ač u erziju strategije, Pla ira i us aja proraču u skladu sa strateški raz oj i prioriteti a grada;Us aja godiš ji pla rada

u skladu sa odrednicama strategije razvoja; koordinira, prati i nadzire proces provedbe strategije

Orga iza ije ivil og društva: Pripremaju i provode razvojne projekte u skladu s ciljevima i mjerama strategije razvoja te

u partnerstvu s ostalim lokalnim dionicima

Jav e usta ove, poduzeća i trgovačka društva Grada

Buzeta:

Pripremaju i provode razvojne projekte iz djelokruga svog

rada, u partnerstvu s ostalim dionicima razvoja, te u skladu

s ciljevima, prioritetima i mjerama strategije razvoja

grada

Poslovni subjekti iz privatnog sektora (poduzetnici, obrtnici,

obiteljska poljoprivredna gospodarstva i dr.):

Pripremaju i provode razvojne projekte s ciljem doprinosa

razvoju lokalnog gospodarstva u skladu s ciljevima,

prioritetima i mjerama strategije te u partnerstvu s ostalim lokalnim dionicima

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020.

75 75

5.3. Strateški projekti

Do 2020. godi e je u ok iru posta lje ih strateških ilje a razvoja grada Buzeta pred iđe a realiza ija strateških projekata. Radi se o i frastruktur i projekti a čiji ost are je se očekuje

po eća je kvalitete poslovne i društ e e i frastrukture za jača je ukupne k alitete ži ota te

po eća je atrakti osti grada za pri lače je ovih ulaganja. Ukup a rijed ost strateških projekata za razvoj grada Buzeta do 2020. godine je 159.100.000,00 kuna. U odnosu na postavljene

strateške ilje e, aj eći roj strateških projekata se pla ira ost ariti za potre e realiza ije ilja -

Razvijati turiza održi i korište je prirod e i kultur e ašti e o aj eća je rijed ost strateških projekata definiranih u okviru cilja 3 - Poti ati rural i raz oj. Najz ačaj ija ulaga ja se pred iđaju za potre e jača ja k alitete os o e i frastrukture u rural i područji a . . , k i ulaga ja u oder iza iju, o o u i oču a je o jekata kultur e ašti e s ilje st ara ja predu jeta za raz oj kulturnog turizma (38.000.000,00 kn).

Sažeti prikaz pred iđe ih strateških projekata pre a strateški iljevima, područji a ulaga ja te

procijenjenoj financijskoj vrijednosti dan je tablicom u nastavku. )a praće je realiza ije strateških projekata it će zaduže Grad Buzet kao gla i koordi ator pro ed e strategije razvoja grada do

2020. godine.

Tablica 38: Strateški projekti pre a područji a ulaga ja i fi a ijskoj vrijed osti za razdoblje do

2020. godine

Strateški ilj Broj strateških

projekata u okviru

strateškog ilja

Strateška područja ulaga ja Procijenjena

financijska

vrijednost

Udio u ukupno

procijenjenoj vrijednosti

strateških projekata, %

1 - POTICATI

KONKURENTNO

GOSPODARSTVO

5 Infrastrukturna opremljenost

poduzet ičkih zo a; e ergetska obnova stambenih i javnih zgrada

te o iteljskih kuća; stambeno

zbrinjavanje mladih obitelji

17.500.000,00 11,00

2 - RAZVIJATI TURIZAM

ODRŽIVIM KORIŠTENJEM PRIRODNE I KULTURNE

BAŠTINE

8 O o a o jekata kultur e ašti e, usposta a održi og susta a zbrinjavanja otpada, racionalno

korište je prirod ih resursa

37.600.000,00 23,63

3 - POTICATI RURALNI

RAZVOJ

4 I frastruktura rural ih područja, uređe je ja ih gradskih po rši a

87.500.000,00 55,00

4 - KONTINUIRANO

POVEĆAVATI KVALITETU ŽIVOTA

3 Prošire je kapa iteta i po eća je stup ja k alitete društ e e infrastrukture

16.500.000,00 10,37

UKUPNO 20 159.100.000,00 100,00

6. (orizontalna načela

Priliko izrade strategije raz oja grada Buzeta su u potpu osti slijeđe a ačela ediskri i a ije i održi og raz oja. Ti e je osigura a zastuplje ost ključ ih horizo tal ih ačela u strategiji razvoja

grada, a to je vidljivo iz svih je ih ele e ata a alize sta ja, SWOT a alize, strateškog ok ira .

U sadržaju a alize sta ja je da pose a os rt a ra ji e društ e e skupi e i potre u s až ijeg djelo a ja u s islu jiho e ra opra e uključe osti u društ e i ži ot zajednice i tržište rada. Tako je u analizi nezaposlenosti osobito naglaše a potre a o liko a ja i pro ed e aktivnih mjera

zapošlja a ja za teže zapošlji e društ e e skupi e - že e, starije osobe i mlade bez iskustva (str. 16).

Izlože ost riziku so ijal e isključe osti i siro ašt u o ih društ e ih skupi a je potkrijeplje a i rele a t i statistički poda i a za ezaposle ost, prikazanima prema trajanju nezaposlenosti,

dobnim skupinama i rodnoj pripadnosti nezaposlenih osoba. Problemi identificirani u analizi stanja

su, u utar strateškog ok ira, pretoče i u ko kret e prioritete, jere i projekte za po eća je jed akosti pristupa lokal o tržištu rada i st ara ja jed akih oguć osti za s e. Tako se u ok iru prioriteta 1.2. Poticati razvoj poduzet ištva, Mjerom 1.2.1. Poticati obrazovanje programa za mlade i

odrasle ( jeloživot o uče je s potre a a gospodarstva pred iđa iz projekata us jere ih a jača je ko pete ija ra ji ih društ e ih skupi a i os aži a je jiho og astupa a tržištu rada. Slič i i ter e ija a se jačaju ko pete ije ladih ezaposle ih oso a kroz po eća je jiho e oti a ije za sa ozapošlja a je i pokreta je lastitog posla Prioritet . ., Mjera . . . . Nediskri i a ija ra ji ih društ e ih skupi a je aglaše a i u ok iru strateškog ilja 4 - Ko ti uira o povećavati kvalitetu življe ja. U ok iru prioriteta, jera i projekata za podršku ost are ju o og ilja je aglasak

a po oljša ju položaja so ijal o ugrože ih oso a i dje e te oso a s pose i potre a a (npr.

Prioritet 4.1., Mjera 4.1.1.).

Pošti a je odred i a i ačela održi og raz oja je pretposta ka a kojoj se te elji pro ed a jelokup e strategije raz oja grada Buzeta do . godi e. Visok stupa j kak oće prirod og okoliša i

brojnost i raznolikost prirodnih vrsta su identificirani kao ključ a ko parati a pred ost grada Buzeta u analizi stanja i SWOT analizi. Usposta lje je ko se zus iz eđu svih lokalnih dionika o tome

da udući raz oj grada e s ije ugroža ati kak oću prirod og okoliša. Slijedo toga je ra oteža iz eđu društ e o-gospodarskog raz oja i zaštite okoliša uočlji a u s i defi ira i raz oj i ilje i a grada za razdo lje do . godi e. Održi i raz oj se tako eć spo i je kao dugoroč a

razvojna odrednica u viziji grada, a svi postavljeni ciljevi i prioriteti izravno ili neizravno doprinose

ost are ju izije. Tako izra a dopri os ačeli a održi og raz oja i aju prioriteti 1.1. Razvijati

poduzet ičke zo e radi privlače ja ovih gospodarskih su jekata i i vestitora, Mjera 1.1.3.

E ergetska uči kovitost; kao i sve mjere u okviru prioriteta . . Očuva je okoliša. Neizravan doprinos

zaštiti okoliša i održi o raz oju je idlji kroz, pri jeri e, prioritet . . Jačati ekološku poljoprivrednu proizvodnju i unaprijediti proizvodnju autohtonih proizvoda, Mjera 3.1.1. Unaprijediti

zna ja poljoprivred ika o oguć osti a i pred osti a ekološke poljoprivred e proizvod je.

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

Tablica T-1: Akcijski plan

Naziv

cilja/

prioriteta

/

mjere/AP

P

Pokazatelji Iznos ukupnih

sredstava do 2020.

godine

Iznos sredstava

u godini n

2016

Iznos sredstava

u godini n+1

2017

Iznos sredstava

u godini n+2

2018

Iznos sredstava

u trogodiš je

razdoblju

(2016-2018)

R.br. 1 Naziv Definicija Mjerilo

(jedinica)

Polazna

vrijednost

(n-1) 2015.

Ciljana

vrijednost

(n+1) - 2017.

Ciljana

vrijednost

(n+2) - 2018.

Ciljana

vrijednost

(n*) 2016.-2018.

1. Cilj POTICATI

KONKURENTNO

GOSPODARSTVO

Nezaposlene

radno

sposobne

osobe

broj 183 170 160 165 22.760.000,00 3.400.834,00 3.350.834,00 4.820.834,00 11.572.502,00

1.1. Prioritet Razvijati

poduzet ičke zo e radi privlače ja novih gospodarskih

subjekata i

investitora

Kvaliteta

potporne

poduzet ičke infrastrukture

Vrijednost

ulaganja

(kn)

0 2.868.750,00 3.118.750,00 8.906.250,00 11.750.000,00 2.918.750,00 2.868.750,00 3.118.750,00 8.906.250,00

1.1.1 Mjera Unaprijediti

opremljenost

postojećih i razvoj novih

poduzet ičkih zo a (komunalna,

teh ološka, elektroenergetska i

dr. infrastruktura)

Ulaganja u

izgrađe ost poduzet ičke infrastrukture

kn 0,00 2.500.000,00 2.500.000,00 5.000.000,00 7.000.000,00 2.250.000,00 2.250.000,00 2.500.000,00 7.000.000,00

1.1.1.1

.

APP: Osnivanje i rad

poduzet ičkog inkubatora

Djelovanje

poduzet ičkog centra

broj 0 Provedene

pripremne

radnje za

osnivanje

centra

Provedene

pripremne

radnje za

osnivanje

centra

Poduzet ički centar

osnovan,

opremljen i

stavljen u

funkciju

2.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 0,00 2.000.000,00

1.1.1.2

.

APP: Izgradnja

komunalne

infrastrukture u

poduzet ički zo a a Maži ji a i Mala Huba II

Izgradnja

komunalne

infrastrukture

duljina

komunalne

reže k

0 40% od

ukupno

planirane

duljine

komunalne

reže

40% od

ukupno

planirane

duljine

komunalne

reže

Uspostavljena

potpuna

pokrivenost

poduzet ičkih zona

komunalnom

režo

5.000.000,00 1.250.000,00 1.250.000,00 2.500.000,00 5.000.000,00

1.1.2. Mjera Povećati atraktivnost

poduzet ičkih zo a za investitore

Ulaganja u

razvoj

poduzet ištva

kn 912.500,00 275.000,00 275.000,00 550.000,00 250.000,00 106.250,00 56.250,00 56.250,00 218.750,00

1.1.2.1

.

APP: Sajam

poduzet išt a

St ara je reže poduzetnika

Broj 0 1 1 2 100.000,00 100.000,00 100.000,00

1.1.2.2

.

APP: Projekt

sufinanciranja

St ara je reže poduzetnika

Vrijednost

ulaganja

0 9.375,00 9.375,00 18.750,00 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

organizacije

manifestacija u vezi

s poduzet išt o

(kn)

1.1.2.3

.

APP: Certificiranje grada s

povoljnim

poslovnim

okruže je

Izgradnja

povoljnog

poslovnog

okruže ja

Broj 0 Provedene

pripremne

radnje za

certificiranje

povoljnog

poslovnog

okruže ja grada Buzeta

Provedene

pripremne

radnje za

certificiranje

povoljnog

poslovnog

okruže ja grada Buzeta

Dobiven

certifikat

povoljnog

poslovnog

okruže ja grada Buzeta

100.000,00 50.000,00 50.000,00 100.000,00

1.1.3. Mjera Energetska

uči kovitost Obnovljeni

objekti (u

javnom i

privatnom

vlas ištvu koji

su energetski

uči koviti

broj 98 30% 30% 40% 4.500.000,00 562.500,00 562.500,00 562.500,00 1.687.500,00

1.1.3.1

.

APP: Energetska obnova i

ugradnja sustava

OIE u gospodarskom

sektoru

Energetsko

obnavljanje

gospodarskog

sektora

Broj

sustava OIE

u

gospodarst

vu

0 30% 30% 40% 1.500.000,00 187.500,00 187.500,00 187.500,00 562.500,00

1.1.3.2

.

APP: OiE - poticanje

privatnih inicijativa

proizvodnje

električ e energije -

biomasa, solarno,

vjetar...

Poticanje

privatnih

inicijativa u

ekološkoj proizvodnji

električ e energije i drugih

oblika OiE

Vrijednost

sufinancira

nja

(kn)

0 12.500,00 12.500,00 37.500,00 100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

1.1.3.3

.

APP: Postavljanje EnU

fasade na sportskoj

dvorani

Postavljanje

EnU fasade na

sportskoj

dvorani

Površi a obnovljene

fasade (m2)

0 30% 30% 100% 1.000.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 375.000,00

1.1.3.4

.

APP: Poticanje izgradnje

fotonaponskih

sustava za

proizvodnju EE na

eo rađe i ze ljišti a

Poticanje

izgradnje

fotonaponskih

sustava za

proizvodnju EE

na

eo rađe i ze ljišti a

Vrijednost

ulaganja u

izgradnju

sustava OIE

na

eo rađeom

poljoprivre

dnom

ze ljištu

0 12.500,00 12.500,00 37.500,00 100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

1.1.3.5

.

APP: Energetska obnova

zgrada u javnom

sektoru i ugradnja

sustava OIE

Energetsko

obnavljanje

zgrada

Broj

energetski

obnovljeni

h javnih

0 30% 30% 100% 800.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 300.000,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

zgrada

1.1.3.6

.

APP: Energetska obnova

o iteljskih kuća i išesta e ih

zgrada te ugradnja

sustava OIE

Energetsko

obnavljanje

o iteljskih kuća

Broj

energetski

obnovljeni

h

obiteljskih

kuća

0 30% 30% 100% 1.000.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 375.000,00

1.2. Prioritet Poticati razvoj

poduzet ištva Po oljša je uvjeta za razvoj

poduzet ištva i jača je poduzet ičkih vješti a

Vrijednost

ulože ih sredstava u

poticanje

razvoja

poduzet ištva

0 448.750,00 168.750,00 1.066.250,00 1.910.000,00 448.750,00 448.750,00 168.750,00 1.066.250,00

1.2.1. Mjera Poticati povezivanje

obrazovnih

programa za mlade

i odrasle

jeloživot o uče je s potrebama

gospodarstva

Verificirani

programi za

obrazovanje

odraslih

Broj

verificirani

h programa

za

obrazovanj

e odraslih

106 110 115 117 1.410.000,00 386.250,00 386.250,00 106.250,00 878.750,00

1.2.1.1

.

APP: U ođe je o ih smjerova u Srednju

školu Buzet

U ođe je o ih smjerova u

Sred ju školu Buzet sukladno

potrebama

gospodarstva

Broj novih

smjerova

uvedenih u

srednju

školu Buzet i

usklađe ih s

potrebama

lokalnog

gospodarst

va

0 30% 30% 40% 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

1.2.1.2

.

APP: Poticanje

jeloži ot og obrazovanja i

prekvalifikacija

Edukacije,

radionice i

predavanja o

jeloži ot o obrazovanju,

poticaji pri

kvalifikacijama

Broj

organizirani

h i

provedenih

obrazovnih

događaja o jeloži ot

om

obrazovanj

u (treninzi,

radionice,

predavanja,

seminari

0 30% 30% 40% 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

itd.) 1.2.1.3

.

APP: Poticanje programa

eleučilišta i s eučilišta koji će se provoditi u Buzetu

Otvaranje

studija i

njihovih

programa

sukladno

potrebama

gospodarstva

Broj

studijskih

programa u

gradu

Buzetu

usklađe ih s

potrebama

lokalnog

gospodarst

va

0 30% 30% 40% 200.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00

1.2.1.4

.

APP: Uređe je učio i a i praktikuma u

Sred joj školi Buzet

Uređe je praktikuma

Sred je škole Buzet

Praktikum

srednje

škole Buzet

0 Provedene

pripremne

radnje za

osnivanje

praktikuma

Provedene

pripremne

radnje za

osnivanje

praktikuma

Osnovan

praktikum u

Sred joj školi Buzet

500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

1.2.1.5

.

APP: Organizacija

edukacija i

osposobljavanja za

nove poslovne

ješti e

Izgradnja

poslo e reže znanja

Broj

provedenih

edukacija i

osposobljav

anja za

nove

poslovne

ješti e

0 30% 30% 40% 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

1.2.1.6

.

APP: Projekt inCITY –

sudjelovanje

gospodarstvenika u

kreiranju

poduzet ičkih politika i programa

za poduzetnike

Izgradnja

poslo e reže znanja

Broj

politika i

programa

kreiranih u

suradnji s

poduzetnici

ma

0 30% 30% 40% 560.000,00 280.000,00 280.000,00 560.000,00

1.2.2. Mjera: Unaprijediti

financijsko i

administrativno

okruže je za razvoj poduzet ištva

Poduzetnici koji

su završili poslovnu

godinu s

ostvarenom

dobiti

broj 166 175 187 200 500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

1.2.2.1

.

APP: Izrada mjera za

poticanje razvoja

poduzet išt a

Izgradnja

poslo e reže

Broj

oblikovanih

i

provedenih

mjera za

poticanje

razvoja

poduzet ištva

0 30% 30% 40% 350.000,00 43.750,00 43.750,00 43.750,00 131.250,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

1.2.2.2

.

APP: Izrada mjera za

poticanje

sa ozapošlja a ja

Izgradnja

poslo e reže

Vrijednost

ulaganja u

mjere za

poticanje

sa ozapošljavanja (kn)

0 18.750,00 18.750,00 56.250,00 150.000,00 18.750,00 18.750,00 18.750,00 56.250,00

1.3. Prioritet Poticati ostanak

mladih obrazovanih

ljudi

Jačati uvjete za zadržava je mlade

visokoobrazova

ne radne snage

Poticaji za

ostanak

mladih

obrazovani

h ljudi (kn)

0 33.334,00 1.533.334,00 1.600.002,00 9.100.000,00 33.334,00 33.334,00 1.533.334,00 1.600.002,00

1.3.1. Mjera Jačati otiva iju mladih ljudi za

sa ozapošljava jem i pokretanjem

vlastitog posla

Nezaposlene

osobe do 29

godina

Stopa (%) 60% 55% 53% 50% 100.000,00 33.334,00 33.334,00 33.334,00 100.002,00

1.3.1.1

.

APP: Edukacija za

potrebe

sa ozapošlja a ja mladih

Po eća je znanja mladih

osoba o

oguć osti a sa ozapošlja anja

Vrijednost

ulaganja u

edukaciju

mladih o

sa ozapošljavanju

0 33.334,00 33.334,00 100.002,00 100.000,00 33.334,00 33.334,00 33.334,00 100.002,00

1.3.2. Mjera Poboljšati rad e i život e uvjete za mlade obrazovane

ljude

Stipendije

uče i i a sred joškolskih obrazovnih

ustanova

broj 37 39 40 41 9.000.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00

1.3.2.1

.

APP: POS stanovi za

mlade

Izgradnja POS

stanova za

mlade

Broj

izgrađe ih

stanova za

mlade

0 30% 30% 40,00% 9.000.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00

2. Cilj RAZVIJATI TURIZAM

ODRŽIVIM KORIŠTENJEM PRIRODNE I

KULTURNE BAŠTINE

Turistički dolasci

Broj 9.639 10.500 16.500 20.000 68.765.000,00 13.285.417,0

0

9.663.514,00 14.336.015,00 37.284.946,00

2.1. Prioritet Razviti vitality

turizam

Ulaganja u

razvoj vitality

turizma

Kn 0 341.250,00 28.750,00 711.250,00 855.000,00 341.250,00 341.250,00 28.750,00 711.250,00

2.1.1. Mjera Jačati korište je potencijala

Buzešti e za raz oj vitality turizma

Prihodi

gradskog

proraču a od turizma

Udio u

ukupnim

proraču skim

prihodima

0,0025% 30% 30% 40% 855.000,00 341.250,00 341.250,00 28.750,00 711.250,00

2.1.1.1

.

APP: Projekt

u aprjeđe ja konkurentnosti

iz aj lji ača so a, apart a a i kuća za

Djelovanje

iz aj lji ača soba,

apartmana i

kuća za od or

Vrijednost

ulaganja u

u aprjeđeje kvalitete

privatnog

0 3.750,00 3.750,00 11.250,00 30.000,00 3.750,00 3.750,00 3.750,00 11.250,00

odmor s ještaja u turizmu

2.1.1.2

.

APP: Poticanje otvaranja

malih kampova i

drugih turističkih s ještaj ih jedi i a

Edukacije

iz aj lji ača i osoblja u

turizmu,

arketi ške kampanje

Broj

provedenih

edukacija

za privatne

iz aj lji ače

0 30% 30% 100,00% 100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

2.1.1.3

.

APP: Poticanje privatnih

inicijativa u

zdravstvu

Edukacije,

potpore i

programi

po oći u realizaciji

privatnih

inicijativa u

turizmu

Broj

provedenih

edukacija

za

inicijative u

zdravstvu u

svrhu

poticanja

razvoja

vitality

turizma

0 30% 30% 40,00% 100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

2.1.1.4

.

APP: Projekt ''Buzet

outdoor -

adventure''

Izgradnja

pustolovno-

edukativnog

parka

Pripremljen

a

dokumenta

cija za

izgradnju

pustolovno

edukativno

g parka

0 Provedene

pripremne

radnje za

uspostavljanj

e parka

Izgrađe pustolovno-

edukativni

park

Pustolovno-

edukativni

park

opremljen i

stavljen u

funkciju

625.000,00 312.500,00 312.500,00 0 625.000,00

2.2. Prioritet Razviti kulturni

turizam

Održivo korište je kulturne

ašti e sa svrhom

poticanja

razvoja turizma

Vrijednost

ulaganja u

kulturni

turizam

(kn)

0 6.402.264,00 10.053.931,0

0

26.480.362,0

0

46.550.000,00 10.024.167,0

0

6.402.264,00 10.053.931,00 26.480.362,00

2.2.1. Mjera Os aživati surad ju i komunikaciju

djelatnika u turizmu

i kulturi te suradnju

s ostalim lokalnim

dionicima (obrtnici,

udruge, kulturno-

u jet ička društva…

Subjekti od

kulturnog

z ačaja za grad Buzet

broj 8 30% 30,00% 40% 30.000,00 3.750,00 3.750,00 3.750,00 11.250,00

2.2.1.1

.

APP: Eduka ija turističkih djelatnika

Programi

edukacije

turističkih djelatnika

Broj

provedenih

programa

edukacije

za

turističke

0 30% 30% 40,00% 30.000,00 3.750,00 3.750,00 3.750,00 11.250,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

djelatnike 2.2.2. Mjera Očuvati kultur o

povijesne

spomenike i

arhitektonsko

aslijeđe i jihovo održivo korište je

Broj saniranih

objekata

kulturno-

povijesnih

spomenika

broj 0 2 2 5 33.590.000,00 10.004.167,0

0

4.715.597,00 8.367.264,00 23.087.028,00

2.2.2.1

.

APP: Sanacija crkve Sv.

Roka u Roču

Sanacija crkve

sv. Roka i

zaštita fresaka u u utraš josti crkve

Vrijednost

ulaganja u

sanaciju

crkve sv.

Rok (kn)

0 25.000,00 25.000,00 75.000,00 200.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00

2.2.2.2

.

APP: Modernizacija

)a ičaj og uzeja Grada Buzeta

Uređe je u utraš josti )a ičaj og muzeja uz

obnovu

postava,

modernim i

interaktivnim

pristupom

posjetiteljima te

s až ijo po eza ošću s dislociranim

etno

radionicama

Vrijednost

ulaganja u

uređe je i modernizac

iju

)a ičaj og muzeja

0 250.000,00 250.000,00 750.000,00 2.000.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 750.000,00

2.2.2.3

.

APP: Sanacija gradskih

bedema i zidina i

zidova starogradske

jezgre

Sanacija

gradskih

bedema i zidina

te zidova

starogradske

jezgre

Vrijednost

ulaganja u

sanaciju

gradskih

zidina,

bedema i

zidova

starogradsk

e jezgre

0 62.500,00 62.500,00 187.500,00 500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

2.2.2.4

.

APP: Restaura Izrada plana

revitalizacije

Starog grada

Buzeta

Plan

revitalizacij

e Starog

grada

Buzeta

0 Proces izrade

plana

revitalizacije

grada Buzeta

Proces izrade

plana

revitalizacije

Starog grada

Buzeta

Oblikovan

Plan

revitalizacije

Starog Grada

Buzeta

1.500.000,00 187.500,00 187.500,00 187.500,00 562.500,00

2.2.2.5

.

APP: Palača Versi Rekonstrukcija

Palače Versi Vrijednost

ulaganja u

rekonstrukc

iju Palače Versi

0 3.000.000,00 3.000.000,00 6.000.000,00 6.000.000,00 6.000.000,00 6.000.000,00

2.2.2.6

.

APP: Uređe je kuće Karolina

Rekonstrukcija

Karoli i e kuće

Vrijednost

ulaganja u

rekonstrukc

0 2.000.000,00 2.000.000,00 4.000.000,00 4.000.000,00 0 0 4.000.000,00 4.000.000,00

iju

Karolinine

kuće

2.2.2.7

.

APP: Uređenje Kule Rekonstrukcija

Kule

Rekonstruir

ana Kula

Pripremne

radnje za

rekonstrukc

iju Kule

Pripremne

radnje za

rekonstrukcij

u Kule

Pripremne

radnje za

rekonstrukcij

u Kule

Provedene

pripremne

radnje za

rekonstrukcij

u Kule

teh ička, projektna

dokumentacij

a itd.)

4.000.000,00 0 0 0 0

2.2.2.8

.

APP: Uređe je sta a i obrta postolara

Rekonstrukcija

dislocirane

etno-radionice

postolara i

atuhotonog

stana

Vrijednost

ulaganja u

rekonstrukc

iju

postolarsko

g stana i

obrta

0 114.286,00 114.286,00 228.572,00 800.000,00 114.286,00 114.286,00 228.572,00

2.2.2.9

.

APP: Uređe je "istarske kuće" s o rto uljare

Rekonstrukcija

"istarske kuće" i otvaranje

dislocirane etno

radionice uljare

Vrijednost

ulaganja u

rekonstrukc

iju "istarske

kuće" i uljare (kn)

0 285.715,00 285.715,00 571.430,00 2.000.000,00 285.715,00 285.715,00 571.430,00

2.2.2.1

0.

APP: Uređe je stare apoteke

Rekonstrukcija

stare apoteke i

otvaranje

dislocirane etno

radionice i

suvenirnice s

pripravcima od

ljekovitog i

samoniklog bilja

Vrijednost

ulaganja u

rekonstrukc

iju i

uređe je stare

apoteke

0 11.429,00 11.429,00 22.858,00 80.000,00 11.429,00 11.429,00 22.858,00

2.2.2.1

1.

APP: Uređe je kaštela Petrapilosa

Rekonstrukcija

kaštela Petrapilosa

Vrijednost

ulaganja u

rekonstrukc

iju kaštela

Petrapilosa

0 1.750.000,00 1.750.000,00 5.250.000,00 7.000.000,00 1.750.000,00 1.750.000,00 1.750.000,00 5.250.000,00

2.2.2.1

2.

APP: Uređe je u utraš josti zvonika u Starom

gradu

Sanacija i

u utraš je uređe je zvonika u

Starom gradu te

o oguća a je pristupa

posjetiteljima

Vrijednost

ulaganja u

sanaciju i

uređe je zvonika u

Starom

gradu

0 0 1.667,00 1.667,00 10.000,00 1.667,00 1.667,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

2.2.2.1

3.

APP: Revitalizacija Starog

grada - poticanje

opremanja i

stavljanja u funkciju

prostora u

starogradskoj jezgri

Poticanje

opremanja i

stavljanja u

funkciju

gradskih i

privatnih

prostora u

starogradskoj

jezgri

Vrijednost

ulaganja u

opremanje

i stavljanje

u funkciju

prostora u

starogradsk

oj jezgri

(kn)

0 12.500,00 12.500,00 37.500,00 100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

2.2.2.1

4.

APP: Uređe je izlož e og prostora u crkvi Sv.

Ane

Uređe je u utraš josti crkve Sv. Ane na

Goriči i u izlož e u galeriju

Vrijednost

ulaganja u

uređe je izložbenog

prostora u

crkvi sv.

Ane

0 50.000,00 0 100.000,00 100.000,00 50.000,00 50.000,00 100.000,00

2.2.2.1

5.

APP: Prošire je gradske k již i e

Obnova i

prošire je Narodne

k již i e i čitao i e Buzet

Vrijednost

ulaganja u

prošire je i obnovu

k již i e (kn)

0 1.666.667,00 1.666.667,00 5.000.001,00 5.000.000,00 1.666.667,00 1.666.667,00 1.666.667,00 5.000.001,00

2.2.2.1

6.

APP: Freske Buzešti e Uređe je u utraš josti crkve Sv. Marije

S jež e u Br o ići a u galeriju s

replikama

fresaka

Buzešti e te interaktivnim

edukacijskim

sadržaji a

Vrijednost

ulaganja u

freske u

crkvi sv.

Marije

S jež e (kn)

0 300.000,00 0 300.000,00 300.000,00 300.000,00 300.000,00

2.2.3. Mjera Promovirati i

brendirati

materijalnu i

nematerijalnu

kulturno-povijesnu

ašti u grada Buzeta

Dionici

kulturnog

amaterizma

broj 8 2% 3% 5% 100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

2.2.3.1

.

APP: Pro o ija turističkih potencijala (sajmovi

i manifestacije)

Podrška turistički subjektima pri

promociji svoje

djelatnosti na

sajmovima i

manifestacijam

a

Broj

organizirani

h i održa ih turističkih sajmova i

manifestaci

ja

0 30% 30% 100,00% 100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

2.2.4. Mjera Povećati kvalitetu ponude kulturnog

turizma i povezivati

s ostalim oblicima

turizma (eno,

gastro, vitality itd.)

Prihodi

gradskog

proraču a od turizma

Stopa (%) 0,0025% 30% 30% 40% 12.830.000,00 3.750,00 1.670.417,00 1.670.417,00 3.344.584,00

2.2.4.1

.

APP: Poticanje izvrsnosti

u turizmu

Poticanje

izvrsnosti u

turizmu (oznake

kvalitete,

labeling...)

Broj

turističkih proizvoda s

oznakom

kvalitete

0 30% 30% 40,00% 30.000,00 3.750,00 3.750,00 3.750,00 11.250,00

2.2.4.2

.

APP: Kuća tartufa Izgradnja,

opremanje i

os išlja a je sadržaja Kuće tartufa

Vrijednost

ulaganja u

opremanje

i uređe je Kuće

Tartufa (kn)

0 1.666.667,00 1.666.667,00 3.333.334,00 5.000.000,00 1.666.667,00 1.666.667,00 3.333.334,00

2.2.4.3

.

APP: Muzej glagoljice Izgradnja,

opremanje i

os išlja a je sadržaja Muzeja glagoljice

Priprema

izgradnje i

opremanja

Muzeja

glagoljice

0 Provedene

pripremne

radnje za

izgradnju i

opremanje

Muzeja

glagoljice

Provedene

pripremne

radnje za

izgradnju i

opremanje

Muzeja

glagoljice

Ispunjeni svi

uvjeti za

započi ja je izgradnje i

opremanja

Muzeja

glagoljice

(projektna,

teh ička dokumentacij

a, ishođe e sve dozvole)

6.000.000,00 0 0 0 0

2.2.4.4

.

APP: Kuća triešti e Uređe je kuće triešti e

Pripremna

dokumenta

cija za

uređe je kuće

Triešti e

0 Provedene

pripremne

radnje za

izgradnju i

opremanje

Kuće Triešti e

Provedene

pripremne

radnje za

izgradnju i

opremanje

Kuće Triešti e

Ispunjeni svi

uvjeti za

započi ja je izgradnje i

opremanja

Kuće Triešti e (projektna,

teh ička dokumentacij

a, ishođe e sve dozvole)

300.000,00 0 0 0 0

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

2.2.4.5

.

APP: Muzej sakralnog

laga Buzešti e

Uređe je muzeja

sakralnog blaga

Buzešti e

Pripremna

dokumenta

cija za

uređe je Muzeja

sakralnog

blaga

Buzešti e

0 Provedene

pripremne

radnje za

izgradnju i

opremanje

Muzeja

sakralnog

blaga

Buzešti e

Provedene

pripremne

radnje za

izgradnju i

opremanje

Muzeja

sakralnog

blaga

Buzešti e

Ispunjeni svi

uvjeti za

započi ja je izgradnje i

opremanja

Muzeja

sakralnog

blaga

Buzešti e

(projektna,

teh ička dokumentacij

a, ishođe e sve dozvole)

1.500.000,00 0 0 0 0

2.3. Prioritet Očuva je okoliša Osiguranje

visokog stupnja

kakvoće prirodnog

okoliša

Vrijednost

ulaganja

(kn)

0 2.920.000,00 4.253.334,00 10.093.334,0

0

21.360.000,00 2.920.000,00 2.920.000,00 4.253.334,00 10.093.334,00

2.3.1. Mjera Valorizirati,

nadzirati i

racionalno koristiti

prirodne resurse

)aštiće a prirodna

područja

Površi a (ha)

0 30% 30% 40% 4.110.000,00 13.750,00 13.750,00 1.347.084,00 1.374.584,00

2.3.1.1

.

APP: )aštita sta išta tartufa - istraži a je i razvoj

Zaštita sta išta tartufa,

edukacija

tartufara,

marketing i

promocija

Površi a zaštiće ih sta išta

tartufa (ha)

0 30% 30% 40% 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

2.3.1.2

.

APP: Centar za gljivarstvo Izgradnja

Centra za

gljivarstvo,

edukacija

tartufara

Vrijednost

ulaganja u

izgradnju

Centra za

gljivarstvo

(kn)

0 0 1.333.334,00 1.333.334,00 4.000.000,00 1.333.334,00 1.333.334,00

2.3.1.3

.

APP: )aštita prirode (Natura 2000)

Zaštita ajz ačaj ijih

lokaliteta

prirode

Broj

prirodnih

lokaliteta u

okviru

reže NATURA

2000

0 30% 30% 40% 60.000,00 7.500,00 7.500,00 7.500,00 22.500,00

2.3.2. Mjera Po oljšati zaštitu vodotoka

u aprjeđe je kvalitete vodno-

komunalne

infrastrukture

Pokrivenost

sta ov ištva sustavom javne

odvodnje

Broj 3.000 10% 11% 25% 12.000.000,00 2.250.000,00 2.250.000,00 2.250.000,00 6.750.000,00

2.3.2.1

.

APP: Projekt sustava

navodnjavanja

Izgrad ja reže navodnjavanja

Vrijednost

ulaganja u

sustave

navodnjava

nja

0 2.000.000,00 2.000.000,00 6.000.000,00 10.000.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00 6.000.000,00

2.3.2.2

.

APP: Izgradnja

vodovodne

infrastrukture

Izgradnja

vodovodne

reže

Duljina

vodovodne

reže k

0 30% 30% 40% 2.000.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 750.000,00

2.3.3. Mjera Po oljšati gospodarenje

otpadom

Odvojeno

prikupljanje

otpada

Broj

kuća stava o uhvaće i

h

odvojenim

prikupljanj

em otpada

0 30% 30% 40% 5.250.000,00 656.250,00 656.250,00 656.250,00 1.968.750,00

2.3.3.1

.

APP: Izgrad ja odlagališta građe i skog otpada

Izgradnja i

održa a je odlagališta

Ishođe e dozvole i

pripremljen

a projektna

i teh ička dokumenta

cija za

izgradnju

odlagališta građe i skog otpada

0 Ishođe e dozvole za

izgradnju

odlagališta građe i skog otpada

Pripremljena

projektna i

teh ička dokumentacij

a za izgradnju

odlagališta građe i skog otpada

Ishođe e dozvole i

pripremljena

projektna i

teh ička dokumentacij

ai za izgradnju

odlagališta građe i skog otpada

3.000.000,00 375.000,00 375.000,00 375.000,00 1.125.000,00

2.3.3.2

.

APP: Modernizacija

sustava odvojenog

prikupljanja otpada

Izgradnja i

održa a je odlagališta

Vrijednost

ulaganja u

sustav

odvojenog

prikupljanja

otpada (kn)

0 100.000,00 100.000,00 300.000,00 800.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 300.000,00

2.3.3.3

.

APP: Gospodarenje

otpadom (pametne

kante)

U ođe je sustava

"pametnih

kanti" za

optimalnije

gospodarenje

otpadom

Broj

uvedenih

"pametnih"

kanti

0 30% 30% 40% 750.000,00 93.750,00 93.750,00 93.750,00 281.250,00

2.3.3.4

.

APP: Sustav prikupljanja

otpada u

starogradskoj jezgri

Ugradnja

podzemnih

kontejnera za

prikupljanje

otpada u

buzetskoj

starogradskoj

jezgri

Broj

ugrađe ih podzemnih

kontejnera

u

starogradsk

oj jezgri

0 30% 30% 40% 500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

2.3.3.5

.

APP: Sanacija divljih

odlagališta

Sprječa a je nastanaka

divljih

odlagališta

Broj

saniranih

divljih

odlagališta otpada

0 30% 30% 40% 200.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00

3. Cilj POTICATI RURALNI

RAZVOJ

Aktivna

poljoprivredna

gospodarstva

broj 354 370 378 389 107.855.000,00 13.324.226,0

0

14.255.298,0

0

13.465.965,00 41.045.489,00

3.1. Prioritet Jačati ekološku

poljoprivrednu

proizvodnju i

unaprijediti

proizvodnju

autohtonih

proizvoda

Poticati

održivost poljoprivredne

proizvodnje u

skladu s

očuva je tradicije i

zaštito okoliša

Vrijednost

ulaganja u

održivu poljoprivre

dnu

proizvodnj

u (kn)

0 150.000,00 97.500,00 345.000,00 780.000,00 97.500,00 150.000,00 97.500,00 345.000,00

3.1.1. Mjera Unaprijediti znanja

poljoprivrednika o

oguć osti a i prednostima

ekološke poljoprivredne

proizvodnje

Provedene

edukacije za

poljoprivrednik

e

broj 0 30% 30% 40% 660.000,00 82.500,00 135.000,00 82.500,00 300.000,00

3.1.1.1

.

APP: Poticanje izvrsnosti

u poljoprivredi

Poticanje

izvrsnosti u

poljoprivredi

(oznake

kvalitete)

Broj

poljoprivre

dnih

proizvoda s

oznakom

kvalitete

0 30% 30% 40% 30.000,00 3.750,00 3.750,00 3.750,00 11.250,00

3.1.1.2

.

APP: Program razvoja

ekološke poljoprivredne

proizvodnje

Subvencioniranj

e ekološke poljoprivrede

Vrijednost

subvencija

za ekološku poljoprivre

du

0 37.500,00 37.500,00 112.500,00 300.000,00 37.500,00 37.500,00 37.500,00 112.500,00

3.1.1.3

.

APP: Program razvoja

održi e poljoprivredne

proizvodnje

Subvencioniranj

e održi e poljoprivredne

proizvodnje

Vrijednost

subvencija

za održivu poljoprivre

du

0 37.500,00 37.500,00 112.500,00 300.000,00 37.500,00 37.500,00 37.500,00 112.500,00

3.1.1.4

.

APP: Sustav edukacije

poljoprivrednih

proiz ođača

Subvencioniranj

e edukacije

poljoprivrednik

a

Vrijednost

subvencija

za

edukacije

poljoprivre

dnika

0 3.750,00 3.750,00 11.250,00 30.000,00 3.750,00 3.750,00 3.750,00 11.250,00

3.1.2. Mjera Povezivati

proizvođače ekoloških

Poljoprivredne

zadruge

broj 1 0 1 2 120.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 45.000,00

poljoprivrednih

proizvoda i drugih

subjekata u

poljoprivredi 3.1.2.1

.

APP: Brendiranje i

plasiranje lokalnih

poljoprivrednih i

autohtonih

proizvoda

Brendiranje i

plasiranje

lokalnih

poljoprivrednih

i autohtonih

proizvoda

Vrijednost

ulaganja u

brendiranje

i plasiranje

lokalnih i

autohtonih

proizvoda

(kn)

0 8.750,00 8.750,00 26.250,00 70.000,00 8.750,00 8.750,00 8.750,00 26.250,00

3.1.2.2

.

APP: Poticanje osnivanja i

rada poljoprivrednih

zadruga

Podrška pri osnivanju i u

projektima

poljoprivrednih

zadruga

Vrijednost

ulaganja u

osnivanje i

rad

poljoprivre

dnih

zadruga

(kn)

0 6.250,00 6.250,00 18.750,00 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

3.2. Prioritet Revitalizirati

rural a područja u okruže ju grada Buzeta

Jača je kvalitete života u ruralnim

područji a u okruže ju grada Buzeta

(demografska,

gospodarska i

socijalna

obnova sela)

Vrijednost

ulaganja u

revitalizacij

u ruralnih

područja Buzešti e

(kn)

0 14.105.298,0

0

13.368.465,0

0

40.700.489,0

0

107.075.000,00 13.226.726,0

0

14.105.298,0

0

13.368.465,00 40.700.489,00

3.2.1. Mjera Razvijati

infrastrukturu

rural ih područja

Dulji a reže lokalnih

cestovnih

prometnih

pravaca

km 84,6 5% 10% 20% 105.220.000,00 13.194.851,0

0

13.859.137,0

0

13.122.304,00 40.176.292,00

3.2.1.1

.

APP: U ođe je pa et e prometne

signalizacije

U ođe je pametne

prometne

signalizacije

Vrijednost

ulaganja u

pametnu

prometnu

signalizaciju

0 62.600,00 62.600,00 187.800,00 500.000,00 62.600,00 62.600,00 62.600,00 187.800,00

3.2.1.2

.

APP: Uređe je protupožar ih i šu skih pute a

Uređe je i izgradnja

protupožar ih i šu skih pute a

Broj

izgrađe ih i uređe ih

protupožarnih i

šu skih puteva

0 30% 30% 40% 150.000,00 18.750,00 18.750,00 18.750,00 56.250,00

3.2.1.3

.

APP: Urbani eko vrtovi Poticanje

o rađi a ja Broj

urbanih

0 10% 20% 10% 40.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

urbanih eko

vrtova,

edukacija,

promocija

eko vrtova

3.2.1.4

.

APP: Programi poticanja

o rade eo rađe ih i zapušte ih poljoprivrednih

po rši a

Poticanje

obrade

eo rađe ih i zapušte ih poljoprivrednih

po rši a

Neo rađee i

zapušte e poljoprivre

dne

po rši e (ha)

0 40% 30% 0,15 100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

3.2.1.5

.

APP: )ele a trž i a Ponuda

do aćih i ekološki

uzgojenih

proizvoda

Zelena

trž i a

0 Provedene

pripremne

radnje za

uspostavljanj

e zelene

trž i e

Provedene i

za rše e pripremne

radnje za

uspostavljanj

e zelene

trž i e

Uspostavljen

a i stavljena u

funkciju

)ele a trž i a

100.000,00 12.500,00 12.500,00 12.500,00 37.500,00

3.2.1.6

.

APP: Uređe je trž i e Uređe je trž ice s

zatvorenim

dijelom

Vrijednost

ulaganja u

uređe je trž i e k

0 166.667,00 166.667,00 500.001,00 500.000,00 166.667,00 166.667,00 166.667,00 500.001,00

3.2.1.7

.

APP: Sa a ija društ e og do a u Kruš ari a

Zamjena

postojeće fasade i

stolarije

društ e og doma u

Kruš ari a energetski

uči ko iti te uređe je interijera

Uređe društve i

dom u

Krušvari a

0 Pripremne

radnje za

sanaciju

doma u

Kruš ari a

Zamijenjena

fasada i

stolarija u

domu u

Kruš ari a

Provedena

energetska

obnova i

uređe je interijera

društ e og doma u

Kruš ari a

600.000,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00 600.000,00

3.2.1.8

.

APP: Uređe je Trga Fontana

Uređe je Trga Fontana

Uređe ost Trga

Fontana

0 Pripremni

radovi za

uređe je trga

Fontana

Provedba

radova

uređe ja Trga Fontana

Uređe Trg Fontana

5.000.000,00 714.286,00 714.286,00 1.428.572,00

3.2.1.9

.

APP: Prošire je parkirališta kraj groblja

Prošire je parkirališta kraj gradskog

groblja

Broj

parkirališ ih mjesta

kraj

gradskog

groblja

0 15% 10% 30% 6.000.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 4.500.000,00

3.2.1.1

0.

APP: Uspi jača za Stari grad

Izgradnja

uspi jače za Stari grad Buzet

Vrijednost

ulaganja u

izgradnju

uspi jače

0 0 166.667,00 166.667,00 1.000.000,00 166.667,00 166.667,00

3.2.1.1

1.

APP: Prošire ja gro lja Prošire je gradskog

groblja u Buzetu

i groblja u

okolnim

mjestima

Po rši a gradskog

groblja i

groblja u

okolnim

mjestima

0 Provedba

radova

prošire ja po rši e groblja

Provedba

radova

prošire ja po rši e

groblja

Prošire a po rši a gradskog

groblja i

drugih groblja

u okolnim

mjestima

800.000,00 266.667,00 266.667,00 266.667,00 800.001,00

3.2.1.1

2.

APP: Uređe je dječjih igrališta

Uređe je dječjih igrališta i obnova

postojećih

Broj

uređe ih i obnovljenih

dječjih igrališta

0 10% 15% 15% 200.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00

3.2.1.1

3.

APP: Uređe je ogostupa Uređe je nogostupa

Vrijednost

ulaganja u

uređe je nogostupa

0 37.500,00 37.500,00 112.500,00 300.000,00 37.500,00 37.500,00 37.500,00 112.500,00

3.2.1.1

4.

APP: Uređe je kruž ih tokova

Uređe je kruž ih toko a na cesti D201

Broj

uređe ih kruž ih

tokova na

cesti D201

0 10% 10% 30% 1.000.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 375.000,00

3.2.1.1

5.

APP: Sa a ije klizišta Sa a ija klizišta Broj

saniranih

klizišta

0 10% 20% 40% 2.000.000,00 250.000,00 250.000,00 250.000,00 750.000,00

3.2.1.1

6.

APP: Kanalizacijska i

odo od a reža, reža

navodnjavanja i

otvoreni oborinski

kanali

Izgradnja

kanalizacijske i

vodovodne

reže

Duljina

kanalizacijs

ke reže (km)

0 15% 20% 40% 75.000.000,00 9.375.000,00 9.375.000,00 9.375.000,00 28.125.000,00

3.2.1.1

7.

APP: Vatrogasni dom Uređe je vatrogasnog

doma u Roču

Uređe ost Vatrogasno

g doma u

Roču

0 Provedene

pripremne

radnje za

uređe je Vatrogasnog

do a u Roču

Provedene

pripremne

radnje za

uređe je Vatrogasnog

do a u Roču

Ispunjeni svi

preduvjeti za

obnovu i

uređe je do a u Roču

400.000,00 0 0 0 0

3.2.1.1

8.

APP: Planinarski dom Uređe je planinarskog

doma na

Raspadalici

Vrijednost

ulaganja u

uređe je planinarsko

g doma na

Raspadalici

0 0 0 50.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

3.2.1.1

9.

APP: Lo ački do Izgradnja

lo ačkog do a u Pengarima

Lo ački dom u

Pengarima

0 Ishođe e dozvole i

pripremljena

projektna

dokumentacij

a za gradnju

lo ačkog doma u

Pengarima

Radovi na

izgradnji

lo ačkog doma u

Pengarima

Izgrađe lovački do u

Pengarima

50.000,00 16.667,00 16.667,00 16.667,00 50.001,00

3.2.1.2

0.

APP: Javna rasvjeta Ugrađi a je ekološke ja e rasvjete

Broj

ekoloških rasvjetnih

tijela u

sustavu

javne

rasvjete

0 5% 5% 15% 500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

3.2.1.2

1.

APP: Prošire je reže besplatnog

interneta

Prošire je reže

besplatnog

interneta i

u ođe je o ih pristupnih

točaka Roč, Sovinjak,

Petrapilosa)

Broj

kuća sta a s

priključko na

internetsku

režu

0 10% 15% 20% 500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

3.2.1.2

2.

APP: Uređe je infrastrukture za

outdoor sportove

Uređe je infrastrukture

za outdoor

sportove

uzletište )a oj, i iklističke

staze, pe jačke staze,

planinarske

staze)

Broj

uređe ih lokaliteta

za bavljenje

outdoor

sportovima

0 15% 10% 20% 1.500.000,00 187.500,00 187.500,00 187.500,00 562.500,00

3.2.1.2

3.

APP: Outdoor centar Izgradnja centra

za outdoor

sportove

Outdoor

centar

0 Provedeni

pripremni

radovi za

gradnju

Centra za

outdoor

sportove

Ishođe e dozvole i

osigurana

projektna

dokumentacij

a za početak gradnje

Ispunjeni svi

preduvjeti za

izgradnju

centra za

outdoor

sportove

3.000.000,00 0 0 0 0

3.2.1.2

4.

APP: Uređe je i iklističke staze uz

rijeku Mirnu

Uređe je i iklističke

staze uz Rijeku

Mirnu do

Motovuna

Duljina

uređe e i iklističke staze na

relaciji od

Mirne do

Motovuna

0 10% 15% 30% 200.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00

3.2.1.2

5.

APP: Uređe je ja ih -

a u turistički središti a

Uređe je ja ih wc-a u Starom

gradu, Roču i Humu

Broj javnih

wc-a u

Starom

gradu, Roču i Humu

0 10% 25% 40% 150.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00 90.000,00

3.2.1.2

6.

APP: Izletište uz jezero Butoniga

Otvaranje

jezera Butoniga

za javnost,

uređe je pješačke staze i mjesta za

odmor oko

jezera, mjesta

za ča e i sl.

Vrijednost

ulaganja u

uređe je izletišta uz

jezero

Butoniga

(kn)

0 16.000,00 16.000,00 48.000,00 80.000,00 16.000,00 16.000,00 16.000,00 48.000,00

3.2.1.2

7.

APP: Po oljša je reže javnog prijevoza

Razvoj i

po oljša je reže ja og

prijevoza

Broj

eđugradskih i

eđuopćiskih linija

javnog

prijevoza

0 10% 15% 20% 500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

3.2.1.2

8.

APP: Ugradnja sustava

pametnog

upravljanja

prometom

Održa a je prometne

signalizacije

Vrijednost

ulaganja u

održa a je prometne

signalizacije

0 5% 10% 20% 1.000.000,00 125.000,00 125.000,00 125.000,00 375.000,00

3.2.1.2

9.

APP: Izgradnja i

rekonstrukcija

nerazvrstanih cesta

Održa a je prometnica

Broj

rekonstruir

anih

cestovnih

prometnica

0 10% 15% 25% 4.000.000,00 500.000,00 500.000,00 500.000,00 1.500.000,00

3.2.2. Mjera Jačati ko pete ije ruralnog

sta ov ištva i poveća je z a ja o poslovnim

oguć osti a u ruralnim

područji a

Aktivna

poljoprivredna

gospodarstva

broj 324 5% 10% 20% 155.000,00 19.375,00 19.375,00 19.375,00 58.125,00

3.2.2.1

.

APP: Podrška OPG-ima Podrška u projektima

OPG-a

Vrijednost

ulaganja u

podršku projektima

OPG-a (kn)

0 10.000,00 10.000,00 30.000,00 80.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 30.000,00

3.2.2.2

.

APP: Podrška u radu LAG-

a

Podrška u projektima LAG-

a

Vrijednost

ulaganja u

podršku projektima

LAG-a (kn)

0 9.375,00 9.375,00 28.125,00 75.000,00 9.375,00 9.375,00 9.375,00 28.125,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

3.2.3. Mjera Očuvati ide titet i tradicionalna

o ilježja sela Buzešti e

Turistički promet

Broj

turističkih dolazaka

9.639 10% 15% 25% 1.700.000,00 12.500,00 226.786,00 226.786,00 466.072,00

3.2.3.1

.

APP: Uređe je "starog oćališta" i lok e u

Vrhu

Sanacija "starog

oćališta" i lokve u Vrhu

Vrijednost

ulaganja u

sanaciju

starog

oćališta i lokve u

Vrhu

0 6.250,00 6.250,00 18.750,00 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

3.2.3.2

.

APP: Željez ičarska ašti a

Oču a je i promocija

željez ičarske ašti e

Vrijednost

ulaganja u

oču a je i promociju

željez ičarske ašti e

0 6.250,00 6.250,00 18.750,00 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

3.2.3.3

.

APP: Uređe je rud ika Minjera

Rekonstrukcija

rudnika Minjera

Rekonstruk

cija rudnika

Minjera

0 Ishođe a projektna i

teh ička dokumentacij

a za obnovu

rudnika

Minjera

Provedene

pripremne

radnje za

početak obnove i

uređe je rudnika

)apočeti radovi i

provedena

djelo ič a rekonstrukcija

rudnika

Minjera

1.500.000,00 214.286,00 214.286,00 428.572,00

3.2.3.4

.

APP: Adaptacija starih

mlinova

Rekonstrukcija

starih mlinova u

Mlinima i u

dolini rijeke

Mirne

Uređe ost starih

mlinova u

Mlinima i

dolini rijeke

Mirne

0 Os išlje plan i

provedene

pripremne

aktivnosti za

adaptaciju

starih

mlinova

)apočeta adaptacija i

rekonstrukcij

a mlinova

Provedena

djelo ič a adaptacija

starih mlinova

u Mlinima i

dolini rijeke

Mirne

100.000,00 14.286,00 14.286,00 28.572,00

4. Cilj KONTINUIRANO

POVEĆAVATI KVALITETU

ŽIVLJENJA

Broj

ovorođe e dje e godiš je

broj 54 58 62 65 22.595.000,00 6.152.918,00 8.661.252,00 3.787.085,00 18.601.255,00

4.1. Prioritet Poticati

institucionalnu i

izvaninstitucionalnu

skrb o starijima,

djeci i osobama s

posebnim

potrebama

U aprjeđe je kvalitete usluga

socijalne skrbi i

jača je socijalne

uključe osti

Broj

korisnika

socijalne

skrbi

kojima se

podmiruje

dio

jeseč ih socijalnih

troškova

52 -10% -15% -20% 7.500.000,00 62.500,00 2.395.834,00 2.395.834,00 4.854.168,00

4.1.1. Mjera Povećati ulaga ja u ljudske resurse i

infrastrukturne

Vrijednost

ulaganja u

programe

iznos (kn) 507.000,00 10% 15% 20% 7.500.000,00 62.500,00 2.395.834,00 2.395.834,00 4.854.168,00

sadržaje usta ova za institucionalnu

socijalnu skrb

socijalne skrbi

iz gradskog

proraču a k 4.1.1.1

.

APP: Projekti za

k alitet iji ži ot zajednice

Po oć u kući / Organizirane

dnevne

aktivnosti za

starije osobe /

Produže i boravak u

os o oj školi / u ođe je cjelodnevnog

ora ka o OŠ

Vrijednost

ulaganja u

projekte za

kvalitetniji

ži ot u zajednici

(kn)

0 62.500,00 62.500,00 187.500,00 500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

4.1.1.2

.

APP: Prošire je Do a za starije i e oć e

Prošire je Doma za starije

i e oć e

Broj

ukupnih

ležaje a u Domu za

starije i

e oć e Buzet

50 10% 20% 40% 5.000.000,00 1.666.667,00 1.666.667,00 3.333.334,00

4.1.1.3

.

APP: Uređe je centra za

osobe s

intelektualnim

teškoća a

Uređe je centra za osobe

s intelektualnim

teškoća a u naselju Verona

Centar za

osobe s

intelektual

nim

teškoća a u naselju

Verona

0 Provedene

pripremne

radnje za

uređe je centra

Ishođe e dozvole i

osigurani

preduvjeti za

početak procesa

uređe ja i obnove

centra

(provedeni

javni

atječaji, osigurana

financijska

sredstva,

iz ođači, oprema,

teh ička dokumentacij

a)

)apočeti radovi na

uređe ju centra za

osobe s

intelektualni

teškoća a u naselju

Verona

2.000.000,00 666.667,00 666.667,00 1.333.334,00

4.2. Prioritet Jačati ivil o društvo

Uključivati građa e u pro es jača ja ukupne

kvalitete života a području

grada Buzeta

Vrijednost

ulaganja u

u aprjeđeje rada

udruga

civilnog

društva

0 5.607.501,00 883.334,00 12.173.336,0

0

12.465.000,00 5.682.501,00 5.607.501,00 883.334,00 12.173.336,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

4.2.1. Mjera Jačati kapa itete i sposobnosti

organizacija civilnog

društva

Ulaganja u rad

organizacija

ivil og društva

kn 67.500,00 10% 20% 40% 12.465.000,00 5.682.501,00 5.607.501,00 883.334,00 12.173.336,00

4.2.1.1

.

APP: Obiteljsko

sa jeto alište

Aktiviranje

obiteljskog

sa jeto ališta, edukacije,

radionice,

preventivni

programi

Broj

održa ih edukativnih

radionica/s

eminara/tr

eninga u

sklopu

obiteljskog

sa jeto ališta

0 10% 20% 30% 200.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00

4.2.1.2

.

APP: Otvaranje Centra za

udruge

Otvaranje

Centra za

udruge te

podrška u radu Centra

Centar za

udruge

0 Obavljene

pripremne

radnje za

otvaranje

Centra za

udruge

Ispunjeni

preduvjeti za

otvaranje

Centra za

udruge

Uspostavljen i

stavljen u

funkciju

Centar za

udruge

100.000,00 50.000,00 50.000,00 100.000,00

4.2.1.3

.

APP: Uređe je od arališta Vrsar

Rekonstrukcija

dječjeg od arališta u Vrsaru

Uređe ost dječjeg

od arališta Vrsar

0 Obavljene

pripremne

radnje za

uređe je dječjeg od arališta Vrsar

Ispunjeni svi

preduvjeti za

rekonstrukcij

u; proces

rekonstrukcij

e i obnove

dječjeg

od arališta

Rekonstruiran

o i uređe o dječje

od aralište u Vrsaru

2.500.000,00 833.334,00 833.334,00 833.334,00 2.500.002,00

4.2.1.4

.

APP: Nadogradnja i

rekonstrukcija

dječjeg rtića Grdelin

Nadogradnja i

rekonstrukcija

dječjeg rtića Grdelin

Nadograđenost

dječjeg rtića

Grdelin

0 Ispunjeni svi

preduvjeti za

nadogradnju i

rekonstrukcij

u

)apočet proces

rekonstrukcij

e i

nadogradnje

dječjeg rtića Grdelin

)a rše proces

rekonstrukcije

i nadogradnje

dječjeg rtića Grdelin;

po eća i kapaciteti

rtića

9.000.000,00 4.500.000,00 4.500.000,00 9.000.000,00

4.2.1.5

.

APP: Uređe je, izgrad ja i opremanje sustava

objekata civilne

zaštite

Uređe je spre išta i sklo išta

Spre išta i sklo išta u

sustavu

objekata

civilne

zaštite

0 Ishođe e dozvole i

ostali

preduvjeti za

početak izgradnje

sustava

objekata

i il e zaštite

Pripremljena

projektna i

teh ička dokumentacij

a; započet proces

izgradnje i

uređe ja

Izgrađe , uređe i

opremljen

sustav

objekata

i il e zaštite

500.000,00 166.667,00 166.667,00 166.667,00 500.001,00

4.2.1.6

.

APP: Ustrojavanje,

osposobljavanje i

opremanje postrojbi

i il e zaštite

Osposobljavanj

e postrojbi

i il e zaštite

Broj

održa ih programa

osposobljav

anja za

postrojbe

civilne

zaštite

0 40% 30% 30% 75.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00

4.2.1.7

.

APP: Kupnja i

postavljanje

eteorološke postaje za područje Grada Buzeta

Postavljanje

eteorološke postaje

Meteorološka postaja

0 0 0 Kupljena i

postavljena

eteorološka postaja za

područje grada Buzeta

15.000,00 7.500,00 7.500,00 15.000,00

4.2.1.8

.

APP: Postupak

kategoriza ije šu a u privatnom

las išt u po stupnjevima

opas osti od požara te objedinjavanje s

podacima Hrvatskih

šu a za šu e u ja o las išt u

Kategorizacija

pri at ih šu a

Postupak

kategorizac

ije privatnih

šu a prema

opasnosti

od požara

0 0 0 Provedena

kategorizacija

šu a u privatnom

las išt u prema

stupnjevima

opasnosti od

požara

75.000,00 75.000,00 75.000,00

4.3. Prioritet Poti ati poveća je nataliteta i obitelji s

više dje e

Po oljša je život ih uvjeta za mlade

obitelji i obitelji

s više dje e

Vrijednost

ulaganja u

poticanje

nataliteta i

u aprjeđeje kvalitete

života za obitelji s

više dje e

0 297.917,00 297.917,00 843.751,00 1.350.000,00 247.917,00 297.917,00 297.917,00 843.751,00

4.3.1. Mjera: Unaprijediti

populacijsku i

pronatalitetnu

politiku na lokalnoj

razini s ciljem

jača ja kvalitete života ladih obitelji i obitelji s

više dje e

Dje a vrtićke dobi upisana u

predškolske ustanove

Broj vrtićke djece

202 5% 10% 15% 1.350.000,00 247.917,00 297.917,00 297.917,00 843.751,00

4.3.1.1

.

APP: Centar za nove

medije

osnivanje i

uređe je Centra za nove

medije

Centar za

nove

medije

0 Provedene

pripremne

radnje za

osnivanje

Centra za

nove medije

Osiguran

prostor za

Centar za

nove medije,

ishođe a s a potrebna

dokumentacij

Uspostavljeni

svi preduvjeti

za osnivanje i

uređe je Centra za

nove medije

200.000,00 50.000,00 50.000,00 100.000,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

a i dozvole 4.3.1.2

.

APP: Promocija i

podupiranje

sportskih, kulturnih,

zabavnih...

manifestacija

promocija i

podrška u organizaciji

manifestacija

Vrijednost

ulaganja za

podršku gradskim

manifestaci

jama (kn)

0 18.750,00 18.750,00 56.250,00 150.000,00 18.750,00 18.750,00 18.750,00 56.250,00

4.3.1.3

.

APP: Uređe je sportsko rekreativne zone u

Sportu

uređe je sportskih

terena u ulici

Sport

Sportsko

rekreativna

zona u ulici

Sport

0 Provedene

pripremne

radnje za

uređe je sportskih

terena

Osigurana sva

potrebna

dokumentacij

a, započeti radovi na

uređe ju sportskih

terena,

nabavljena

oprema

Uređe a i stavljena u

funkciju

sportsko

rekreativna

zona u ulici

Sport

500.000,00 166.667,00 166.667,00 166.667,00 500.001,00

4.3.1.4

.

APP: Uređe je sportsko rekreativnih zona u

mjesnim odborima

uređe je

sportskih zona

u mjesnim

odborima

Vrijednost

ulaganja u

uređe je sportsko

rekreativni

h zona u

mjesnim

odborima

0 62.500,00 62.500,00 187.500,00 500.000,00 62.500,00 62.500,00 62.500,00 187.500,00

4.4. Prioritet Poti ati uključiva je sta ov ištva u humanitarne,

kulturne i sportske

aktivnosti

Vrijednost

ulaganja za

poticanje

uključiva ja sta ov ištva u humanitarne,

kulturne i

sportske

aktivnosti

kn 0 150.000,00 100.000,00 400.000,00 900.000,00 150.000,00 150.000,00 100.000,00 400.000,00

4.4.1. Mjera Poticati

sta ov ištvo a bavljenje sportom i

aktivno

sudjelovanje u

lokalnim kulturnim i

humanitarnim

aktivnostima

Sportska

udruže ja i klubovi

broj 23 1% 3% 5% 900.000,00 150.000,00 150.000,00 100.000,00 400.000,00

4.4.1.1

.

APP: Mreža električ ih bicikla

Uspostavljanje

reže električ ih bicikla u javnom

prijevozu

Vrijednost

ulaganja u

režu električ ih

bicikala

0 50.000,00 0 100.000,00 100.000,00 50.000,00 50.000,00 100.000,00

4.4.1.2

.

APP: Izgradnja

i iklističkih staza uz prometnice

Izgradnja

i iklističkih staza uz javne

prometnice

Duljina

biciklističkih staza uz

javne

prometnice

0 5% 15% 25% 800.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 300.000,00

4.5. Prioritet Poticati

osuvremenjivanje

zdravstvenih

ustanova i usluga

Vrijednost

ulaganja u

osuvremenjiva

nje

zdravstvenih

ustanova i

usluga

Kn 0 210.000,00 110.000,00 330.000,00 380.000,00 10.000,00 210.000,00 110.000,00 330.000,00

4.5.1. Mjera Jačati ulaga ja u u aprjeđe je, po oljša je i prošire je ljudskih resursa,

infrastrukturu i

usluge zdravstvene

zaštite

Spe ijalističke ordinacije

medicinske

zaštite

broj 5 2% 2% 5% 300.000,00 200.000,00 100.000,00 300.000,00

4.5.1.1

.

APP: Nabava ultrazvuka

za Dom zdravlja

Buzet

Nabava

ultrazvuka za

Dom zdravlja

Buzet

Ultrazvuk u

Domu

zdravlja

Buzet

0 Nabavljen i

stavljen u

funkciju

ultrazvuk u

Domu

zdravlja Buzet

200.000,00 200.000,00 200.000,00

4.5.1.2

.

APP: Na a a uređaja za

li f u dre ažu za Dom zdravlja Buzet

Na a a uređaja za limfnu

dre ažu za Do zdravlja Buzet

Uređaj za limfnu

dre ažu u Domu

zdravlja

Buzet

0 Nabavljen i

stavljen u

funkciju

uređaj za limfnu

dre ažu u

Domu

zdravlja Buzet

100.000,00 100.000,00 100.000,00

4.5.2. Mjera Povećavati ulaganja

u programe

prevencije bolesti i

edukaciju o brizi za

zdravlje

Proraču ski rashodi za

zdravstvo i

socijalnu skrb

iznos (kn) 2.857.892,1

3

5% 10% 20% 80.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 30.000,00

4.5.2.1

.

APP: Zdravstveni

programi

Razvoj

zdravstvenih

programa

Vrijednost

ulaganja u

razvoj

zdravstveni

h programa

0 10.000,00 10.000,00 30.000,00 80.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 30.000,00

5. Cilj JAČATI UPRAVLJANJE

GRADOM

Broj

eđugradskih suradnji i

zajedničkih EU projekata

broj 7 9 13 14 720.000,00 144.375,00 219.375,00 59.375,00 398.125,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

5.1. Prioritet Izgraditi

prepoznatljivost

grada i okolice

Vrijednost

ulaganja u

izgradnju

prepoznatljivos

ti grada i

okolice

Kn 0 40.000,00 0 80.000,00 80.000,00 40.000,00 40.000,00 80.000,00

5.1.1. Mjera Brendirati Buzet Turistički promet

broj 9.639

dolazaka i

34.209

oće ja u 2014.

30% 40% 100% 80.000,00 40.000,00 40.000,00 80.000,00

5.1.1.1

.

APP: Monografija Buzeta Priprema i tisak

monografije

Buzeta

monografij

a grada

Buzeta

0 Pripremljen

materijal za

izradu

monografije

Proces izrade

monografije

Pripremljena i

tiskana

monografija

grada Buzeta

80.000,00 40.000,00 40.000,00 80.000,00

5.2. Prioritet Razvijati e-upravu Vrijednost

ulaganja u

po oljša je uči kovitosti

rada javne

uprave

Kn 0 179.375,00 59.375,00 318.125,00 640.000,00 104.375,00 179.375,00 59.375,00 318.125,00

5.2.1. Mjera Jačati pri je u suvremene IT

opreme u javnoj

upravi

Broj edukacija

u institucijama

gradske uprave

broj 0 10% 15% 20% 565.000,00 104.375,00 104.375,00 59.375,00 243.125,00

5.2.1.1

.

APP: Digitalizacija

gradske arhive

Digitalizacija

gradske arhive

Vrijednost

ulaganja u

digitalizacij

u gradske

arhive

0 9.375,00 9.375,00 28.125,00 75.000,00 9.375,00 9.375,00 9.375,00 28.125,00

5.2.1.2

.

APP: e-uprava U ođe je e-

poslovanja

gradske uprave

Broj i vrsta

uvedenih e-

aplikacija u

pruža ju usluga

javne

gradske

uprave

građa i a

0 5% 10% 15% 200.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 50.000,00

5.2.1.3

.

APP: "Zelena" uprava Uvesti "zeleno"

poslovanje

gradske uprave

Vrijednost

ulaganja u

"zeleno"

poslovanje

gradske

uprave

0 10.000,00 10.000,00 30.000,00 80.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 30.000,00

5.2.1.4

.

APP: Izraditi servis za

pristup građa a do informacija

Redovan rad

gradskog

administrativno

g, teh ičkog i

Informacijs

ki servis za

građa e

0 Os išlje servis za

pristup

građa a do

Pripremljeni

uvjeti za

izradu servisa

za građa e

)apočet proces izrade

informacijsko

g servisa za

70.000,00 8.750,00 8.750,00 8.750,00 26.250,00

struč og osoblja

informacija građa e

5.2.1.5

.

APP: Izraditi i

primjenjivati

različite odele ocjenjivanja

zadovoljstva

korisnika uslugama

Redovan rad

gradskog

administrativno

g, teh ičkog i struč og osoblja

Vrijednost

ulaganja u

modele

ocjenjivanja

zadovoljstv

a korisnika

uslugama

gradske

uprave

0 6.250,00 6.250,00 18.750,00 50.000,00 6.250,00 6.250,00 6.250,00 18.750,00

5.2.1.6

.

APP: Usklađe je ze ljiš ih k jiga

Transparentnos

t imovinsko-

las ičkih odnosa

Usklađe ost ze ljiš ih

knjiga

0 Postignuta

usklađe ost ze ljiš ih

knjiga

90.000,00 45.000,00 45.000,00 90.000,00

5.2.2. Mjera U aprjeđivati razvoj ljudskih

resursa u javnoj

upravi

Broj djelatnika

educiranih za

rad u e-upravi

broj 0 40% 30% 100% 75.000,00 75.000,00 75.000,00

5.2.2.1

.

APP: ISO certifikacija

gradske uprave

ISO certifikacija

gradske uprave

Broj 0 0 0 Osigurana ISO

certifikacija

gradske

uprave

75.000,00 75.000,00 75.000,00

5.3. Prioritet Jačati eđugradsku, eđu arod u i eđuopći sku

suradnju

U aprjeđe je primjene

dobrih

iskustava

do aćih i inozemnih

gradova u

upravljanju

gradom

0 10% 20% 30%

5.3.1. Mjera Razvijati

partnerstvo s

drugi do aći i inozemnim

gradovima i

opći a a u svi sektorima

)ajed ički projekti s

drugim

gradovima

broj 7 10 12 15

5.3.1.1

.

APP:

Ukupno: 222.695.000,00 108.902.317,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

Tablica T-2: Izvori sredstava

R.br. Naziv cilja /prioriteta/mjere/APP Planirana sredstva za provedbu skupine mjera do 2020. godine Planirana sredstva za provedbu skupine mjera u prvoj godini provedbe

(godina 2016.)

Držav i proraču

Župa ijski proraču

Lokalni

proraču Po oći

EU

Sveukupno Držav i proraču

Župa ijski proraču

Lokalni

proraču

Po oći EU

Sveukupno

1. Cilj: Poticati konkurentno gospodarstvo 2.840.000,00 700.000,00 4.952.000,00 14.268.000,00 22.760.000,00 10% 5% 10% 75% 3.400.834,00

1.1. Prioritet: Razvijati poduzet ičku i frastrukturu radi privlače ja ovih gospodarskih su jekata i investitora

2.820.000,00 700.000,00 2.550.000,00 5.680.000,00 11.750.000,00 10% 5% 10% 75% 2.918.750,00

1.1.1 Mjera: U aprijediti opre lje ost postojeće i razvoj ove poduzet ičke i frastrukture ko u al a,

teh ološka, elektroe ergetska i dr. i frastruktura

700.000,00 700.000,00 5.600.000,00 7.000.000,00 5% 25% 70% 2.250.000,00

1.1.1.1. Os i a je i rad poduzet ičkog i ku atora 200.000,00 200.000,00 1.600.000,00 2.000.000,00 5% 25% 70% 1.000.000,00

1.1.1.2. Izgrad ja ko u al e i frastrukture u poduzet ički zo a a Maži ji a i Mala Hu a II

500.000,00 500.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00 5% 25% 70% 1.250.000,00

1.1.2. Mjera: Povećati atraktiv ost poduzet ičkih zo a za investitore

120.000,00 50.000,00 80.000,00 250.000,00 10% 25% 65% 106.250,00

1.1.2.1. Saja poduzet išt a 80.000,00 20.000,00 100.000,00 75% 25% 100.000,00

1.1.2.2. Projekt sufinanciranja organizacije manifestacija u

ezi s poduzet išt o

40.000,00 10.000,00 50.000,00 75% 25% 6.250,00

1.1.2.3. Certificiranje grada s povoljnim poslovnim

okruže je

20.000,00 80.000,00 100.000,00 25% 75%

1.1.3. Mjera: E ergetska uči kovitost 2.700.000,00 1.800.000,00 4.500.000,00 562.500,00

1.1.3.1. Energetska obnova i ugradnja sustava OIE u

gospodarskom sektoru

900.000,00 600.000,00 1.500.000,00 75% 25% 187.500,00

1.1.3.2. OiE - poticanje privatnih inicijativa proizvodnje el.

energije - biomasa, solarno, vjetar...

60.000,00 40.000,00 100.000,00 75% 25% 12.500,00

1.1.3.3. Postavljanje EnU fasade na sportskoj dvorani 600.000,00 400.000,00 1.000.000,00 75% 25%

125.000,00

1.1.3.4. Poticanje izgradnje fotonaponskih sustava za

proiz od ju EE a eo rađe i ze ljišti a

60.000,00 40.000,00 100.000,00 75% 25%

12.500,00

1.1.3.5. Energetska obnova zgrada u javnom sektoru i

ugradnja sustava OIE

480.000,00 320.000,00

800.000,00 75% 25%

100.000,00

1.1.3.6. E ergetska o o a o iteljskih kuća i išesta e ih zgrada te ugradnja sustava OIE

600.000,00 400.000,00

1.000.000,00 75% 25%

125.000,00

1.2. Prioritet: Poti ati razvoj poduzet ištva 20.000,00 602.000,00 1.288.000,00 1.910.000,00 5% 20% 75% 448.750,00

1.2.1. Mjera: Poticati povezivanje obrazovnih programa za

lade i odrasle jeloživot o uče je s potre a a gospodarstva

20.000,00 502.000,00 888.000,00 1.410.000,00 5% 20% 75% 386.250,00

1.2.1.1. U ođe je o ih s jero a u Sred ju školu Buzet 10.000,00 40.000,00

50.000,00 25% 75%

6.250,00

1.2.1.2. Poti a je jeloži ot og o razo a ja i prek alifika ija 10.000,00 40.000,00

50.000,00 25% 75%

6.250,00

1.2.1.3. Poti a je progra a eleučilišta i s eučilišta koji će se provoditi u Buzetu

200.000,00

200.000,00 100%

25.000,00

1.2.1.4. Uređe je učio i a i praktiku a u Sred joj školi Buzet 100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 62.500,00

1.2.1.5. Organizacija edukacija i osposobljavanja za nove

poslo e ješti e

10.000,00 40.000,00 50.000,00 25% 75% 6.250,00

1.2.1.6. Projekt inCITY - sudjelovanje gospodarstvenika u

kreira ju poduzet ičkih politika i programa za

poduzetnike

112.000,00 448.000,00 560.000,00 25% 75% 280.000,00

1.2.2. Mjera: Unaprijediti financijsko i administrativno

okruže je za razvoj poduzet ištva

100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 62.500,00

1.2.2.1. Izrada mjera za poti a je raz oja poduzet išt a 70.000,00 280.000,00 350.000,00 25% 75% 43.750,00

1.2.2.2. Izrada jera za poti a je sa ozapošlja a ja 30.000,00 120.000,00 150.000,00 25% 75% 18.750,00

1.3. Prioritet: Poticati ostanak mladih obrazovanih ljudi 1.800.000,00 7.300.000,00 9.100.000,00 25% 75% 33.334,00

1.3.1. Mjera: Jačati otiva iju ladih ljudi za sa ozapošljava je i pokreta je vlastitog posla

100.000,00 100.000,00 100% 33.334,00

1.3.1.1. Edukacija za potrebe sa ozapošlja a ja ladih 100.000,00 100.000,00 100% 33.334,00

1.3.2. Mjera: Po oljšati rad e i život e uvjete za lade obrazovane ljude

1.800.000,00 7.200.000,00 9.000.000,00 25% 75%

1.3.2.1. POS stanovi za mlade 1.800.000,00 7.200.000,00 9.000.000,00 25% 75%

2. Cilj: Razvijati turiza održivi korište je prirod e i kultur e ašti e

9.608.000,00 2.945.000,00 13.626.000,00 42.586.000,00 68.765.000,00 10% 5% 10% 75% 13.285.417,00

2.1. Prioritet: Razviti vitality turizam 574.000,00 52.000,00 149.000,00 80.000,00 855.000,00 10% 5% 10% 75% 341.250,00

2.1.1. Mjera: Jačati korište je pote ijala Buzešti e za razvoj vitality turizma

574.000,00 52.000,00 149.000,00 80.000,00 855.000,00 10% 5% 10% 75% 341.250,00

2.1.1.1. Projekt u aprjeđe ja ko kure t osti iz aj lji ača so a, apart a a i kuća za od or

24.000,00 2.000,00 4.000,00

30.000,00 75% 5% 20%

3.750,00

2.1.1.2. Poticanje otvaranja malih kampova i drugih

turističkih s ještaj ih jedi i a

50.000,00 10.000,00 40.000,00 100.000,00 60% 5% 35%

12.500,00

2.1.1.3. Poticanje privatnih inicijativa u zdravstvu 20.000,00 80.000,00 100.000,00 25% 75% 12.500,00

2.1.1.4. Projekt ''Buzet outdoor - adventure'' 500.000,00 40.000,00 85.000,00

625.000,00 75% 5% 20%

312.500,00

2.2. Prioritet: Razviti kulturni turizam 4.884.000,00 1.893.000,00 8.555.000,00 31.218.000,00 46.550.000,00 10% 5% 10% 75% 10.024.167,00

2.2.1. Mjera: Os aživati surad ju i ko u ika iju djelatnika u turizmu i kulturi te suradnju s ostalim

lokalnim dionicima (obrtnici, udruge, kulturno-

u jet ička društva…

24.000,00 6.000,00

30.000,00 75% 25%

3.750,00

2.2.1.1. Eduka ija turističkih djelat ika 24.000,00 6.000,00

30.000,00 75% 25%

3.750,00

2.2.2. Mjera: Očuvati kulturno povijesne spomenike i

arhitekto sko aslijeđe i jihovo održivo korište je 4.780.000,00 1.760.000,00 6.076.000,00 20.974.000,00 33.590.000,00 10% 5% 10% 75% 10.004.167,00

2.2.2.1. Sa a ija rk e S . Roka u Roču 100.000,00 100.000,00 200.000,00 50% 50%

25.000,00

2.2.2.2. Moder iza ija )a ičaj og uzeja Grada Buzeta 500.000,00 500.000,00 1.000.000,00 2.000.000,00 15% 10% 75% 250.000,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

2.2.2.3. Sanacija gradskih bedema i zidina i zidova

starogradske jezgre

250.000,00 30.000,00 220.000,00 500.000,00 65% 5% 30% 62.500,00

2.2.2.4. Restauracija 300.000,00 1.200.000,00 1.500.000,00 25% 75% 187.500,00

2.2.2.5. Palača Versi 60.000,00 1.140.000,00 4.800.000,00 6.000.000,00 5% 20% 75% 6.000.000,00

2.2.2.6. Uređe je kuće Karoli a 100.000,00 700.000,00 3.200.000,00 4.000.000,00 5% 20% 75% 0,00

2.2.2.7. Uređe je Kule 200.000,00 1.000.000,00 3.200.000,00 4.200.000,00 5% 20% 75% 0,00

2.2.2.8. Uređe je sta a i o rta postolara 160.000,00 640.000,00 800.000,00 25% 75%

2.2.2.9. Uređe je "istarske kuće" s o rto uljare 20.000,00 380.000,00 1.600.000,00 2.000.000,00 5% 20% 75%

2.2.2.10. Uređe je stare apoteke 16.000,00 64.000,00 80.000,00 25% 75%

2.2.2.11. Uređe je kaštela Petrapilosa 1.400.000,00 350.000,00 350.000,00 4.900.000,00 7.000.000,00 10% 5% 10% 75% 1.750.000,00

2.2.2.12. Uređe je u utraš josti z o ika u Staro gradu 5.000,00 5.000,00

10.000,00 50% 50%

2.2.2.13. Revitalizacija Starog grada – poticanje opremanja i

stavljanja u funkciju prostora u starogradskoj jezgri

20.000,00 80.000,00 100.000,00 25% 75% 12.500,00

2.2.2.14. Uređe je izlož e og prostora u rk i S . A e 25.000,00 25.000,00 50.000,00 100.000,00 15% 10% 75% 50.000,00

2.2.2.15. Prošire je gradske k již i e 2.500.000,00 1.000.000,00 1.100.000,00 4.600.000,00 75% 5% 20% 1.666.667,00

2.2.2.16. Freske Buzešti e 60.000,00 240.000,00 300.000,00 25% 75%

2.2.3. Mjera: Promovirati i brendirati materijalnu i

nematerijalnu kulturno-povijes u ašti u grada Buzeta

80.000,00 20.000,00

100.000,00 75% 25%

12.500,00

2.2.3.1. Pro o ija turističkih pote ijala saj o i i manifestacije)

80.000,00 20.000,00

100.000,00 75% 25%

12.500,00

2.2.4. Mjera: Povećati kvalitetu ponude kulturnog turizma

i povezivati s ostalim oblicima turizma (eno, gastro,

vitality itd.)

133.000,00 2.453.000,00 10.244.000,00 12.830.000,00 5% 25% 70% 3.750,00

2.2.4.1. Poticanje izvrsnosti u turizmu 2.000,00 24.000,00 4.000,00 30.000,00 5% 20% 75% 3.750,00

2.2.4.2. Kuća tartufa 50.000,00 950.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00 5% 20% 75%

2.2.4.3. Muzej glagoljice 60.000,00 1.140.000,00 4.800.000,00 6.000.000,00 5% 20% 75% 0,00

2.2.4.4. Kuća triešti e 3.000,00 57.000,00 240.000,00 300.000,00 5% 20% 75% 0,00

2.2.4.5. Muzej sakral og laga Buzešti e 18.000,00 282.000,00 1.200.000,00 1.500.000,00 5% 20% 75% 0,00

2.3. Prioritet: Očuva je okoliša 4.150.000,00 1.000.000,00 4.922.000,00 11.288.000,00 21.360.000,00 10% 5% 10% 75% 2.920.000,00

2.3.1. Mjera: Valorizirati, nadzirati i racionalno koristiti

prirodne resurse

822.000,00 3.288.000,00 4.110.000,00 5% 95% 13.750,00

2.3.1.1. )aštita sta išta tartufa – istraži a je i raz oj 10.000,00 40.000,00 50.000,00 5% 95%

6.250,00

2.3.1.2. Centar za gljivarstvo 800.000,00 3.200.000,00 4.000.000,00 5% 95%

2.3.1.3. )aštita prirode Natura 12.000,00 48.000,00 60.000,00 5% 95%

7.500,00

2.3.2. Mjera: Po oljšati zaštitu vodotoka u aprjeđe je kvalitete vodno-komunalne infrastrukture

1.000.000,00 1.000.000,00 2.000.000,00 8.000.000,00 12.000.000,00 10% 5% 10% 75% 2.250.000,00

2.3.2.1. Projekt sustava navodnjavanja 1.000.000,00 1.000.000,00 8.000.000,00 10.000.000,00 5% 25% 70% 2.000.000,00

2.3.2.2. Izgradnja vodovodne infrastrukture 1.000.000,00 1.000.000,00

2.000.000,00 50% 50%

250.000,00

2.3.3. Mjera: Po oljšati gospodare je otpado 3.150.000,00 2.100.000,00

5.250.000,00 75% 25%

656.250,00

2.3.3.1. Izgrad ja odlagališta građe i skog otpada 2.400.000,00 600.000,00

3.000.000,00 75% 25%

375.000,00

2.3.3.2. Modernizacija sustava odvojenog prikupljanja otpada 800.000,00

800.000,00 100%

100.000,00

2.3.3.3. Gospodarenje otpadom (pametne kante) 450.000,00 300.000,00

750.000,00 75% 25%

93.750,00

2.3.3.4. Sustav prikupljanja otpada u starogradskoj jezgri 300.000,00 200.000,00

500.000,00 75% 25%

62.500,00

2.3.3.5. Sa a ija di ljih odlagališta 200.000,00 200.000,00 100% 25.000,00

3. Cilj: Poticati ruralni razvoj 1.510.000,00 734.950,00 18.050.250,00 87.559.800,00 107.855.000,00 10% 5% 10% 75% 13.324.226,00

3.1. Prioritet: Jačati ekološku poljoprivred u proizvodnju i unaprijediti proizvodnju autohtonih

proizvoda

31.200,00 630.000,00 118.800,00 780.000,00 5% 25% 70% 97.500,00

3.1.1. Mjera: Unaprijediti znanja poljoprivrednika o

oguć osti a i pred osti a ekološke poljoprivredne proizvodnje

31.200,00 606.000,00 22.800,00 660.000,00 5% 25% 70% 82.500,00

3.1.1.1. Poticanje izvrsnosti u poljoprivredi 1.200,00 6.000,00 22.800,00 30.000,00 5% 25% 70% 3.750,00

3.1.1.2. Progra raz oja ekološke poljopri red e proiz od je 15.000,00 285.000,00 300.000,00 25% 75%

37.500,00

3.1.1.3. Progra raz oja održi e poljopri red e proiz od je 15.000,00 285.000,00

300.000,00 25% 75%

37.500,00

3.1.1.4. Susta eduka ije poljopri red ih proiz ođača 30.000,00

30.000,00 100%

3.750,00

3.1.2. Mjera: Povezivati proizvođače ekoloških poljoprivrednih proizvoda i drugih subjekata u

poljoprivredi

24.000,00 96.000,00 120.000,00 25% 75% 15.000,00

3.1.2.1. Brendiranje i plasiranje lokalnih poljoprivrednih i

autohtonih proizvoda

11.000,00 56.000,00 70.000,00 25% 75% 8.750,00

3.1.2.2. Poticanje osnivanja i rada poljoprivrednih zadruga 10.000,00 40.000,00 50.000,00 25% 75% 6.250,00

3.2. Prioritet: Revitalizirati rural a područja u okruže ju grada Buzeta

1.510.000,00 703.750,00 17.420.250,00 87.441.000,00 107.075.000,00 10% 5% 10% 75% 13.226.726,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

3.2.1. Mjera: Razvijati i frastrukturu rural ih područja 1.510.000,00 703.750,00 17.049.250,00 85.957.000,00 105.220.000,00 10% 5% 10% 75% 13.194.851,00

3.2.1.1. U ođe je pa et e pro et e sig aliza ije 100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 62.600,00

3.2.1.2. Uređe je protupožar ih i šu skih pute a 30.000,00 120.000,00 150.000,00 25% 75% 18.750,00

3.2.1.3. Urbani eko vrtovi 8.000,00 32.000,00 40.000,00 25% 75% 5.000,00

3.2.1.4. Progra i poti a ja o rade eo rađe ih i zapušte ih poljopri red ih po rši a

5.000,00 15.000,00 80.000,00 100.000,00 5% 25% 70% 12.500,00

3.2.1.5. )ele a trž i a 100.000,00 100.000,00 100% 12.500,00

3.2.1.6. Uređe je trž i e 100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 166.667,00

3.2.1.7. Sa a ija društ e og do a u Kruš ari a 360.000,00 24.000,00 216.000,00 600.000,00 15% 10% 75% 200.000,00

3.2.1.8. Uređe je Trga Fo ta a 1.000.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00 25% 75%

3.2.1.9. Prošire je parkirališta kraj gro lja 1.200.000,00 4.800.000,00 6.000.000,00 25% 75% 1.500.000,00

3.2.1.10. Uspi jača za Stari grad 200.000,00 800.000,00 1.000.000,00 25% 75%

3.2.1.11. Prošire ja gro lja 160.000,00 640.000,00 800.000,00 25% 75% 266.667,00

3.2.1.12. Uređe je dječjih igrališta 40.000,00 160.000,00 200.000,00 25% 75% 25.000,00

3.2.1.13. Uređe je ogostupa 60.000,00 240.000,00 300.000,00 25% 75% 37.500,00

3.2.1.14. Uređe je kruž ih tokova 200.000,00 800.000,00 1.000.000,00 25% 75% 125.000,00

3.2.1.15. Sa a ije klizišta 400.000,00 1.600.000,00 2.000.000,00 25% 75% 250.000,00

3.2.1.16. Ka aliza ijska i odo od a reža, reža navodnjavanja i otvoreni oborinski kanali

675.000,00 10.575.000,00 63.750.000,00 75.000.000,00 5% 25% 75% 9.375.000,00

3.2.1.17. Vatrogasni dom 80.000,00 320.000,00 400.000,00 25% 75% 0,00

3.2.1.18. Planinarski dom 12.500,00 12.500,00 25.000,00 50.000,00 15% 10% 75% 50.000,00

3.2.1.19. Lo ački do 12.500,00 12.500,00 25.000,00 50.000,00 15% 10% 75% 16.667,00

3.2.1.20. Javna rasvjeta 100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 62.500,00

3.2.1.21. Prošire je reže esplat og i ter eta 100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 62.500,00

3.2.1.22. Uređe je i frastrukture za outdoor sporto e 375.000,00 18.750,00 356.250,00 750.000,00 1.500.000,00 10% 5% 10% 75% 187.500,00

3.2.1.23. Outdoor centar 750.000,00 750.000,00 1.500.000,00 3.000.000,00 15% 10% 75% 0,00

3.2.1.24. Uređe je i iklističke staze uz rijeku Mir u 5.000,00 35.000,00 160.000,00 200.000,00 5% 25% 75% 25.000,00

3.2.1.25. Uređe je ja ih -a u turistički središti a 75.000,00 75.000,00 150.000,00 25% 75% 30.000,00

3.2.1.26. Izletište uz jezero Buto iga 16.000,00 64.000,00 80.000,00 25% 75% 16.000,00

3.2.1.27. Po oljša je reže ja og prije oza 100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 62.500,00

3.2.1.28. Ugradnja sustava pametnog upravljanja prometom 200.000,00 800.000,00 1.000.000,00 25% 75% 125.000,00

3.2.1.29. Izgradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta 1.000.000,00 3.000.000,00 4.000.000,00 25% 75% 500.000,00

3.2.2. Mjera: Jačati ko pete ije rural og sta ov ištva i poveća je z a ja o poslov i oguć osti a u rural i područji a

31.000,00 124.000,00 155.000,00 25% 75% 19.375,00

3.2.2.1. Podrška OPG-ima 16.000,00 64.000,00 80.000,00 25% 75% 10.000,00

3.2.2.2. Podrška u radu LAG-a 15.000,00 60.000,00 75.000,00 25% 75% 9.375,00

3.2.3. Mjera: Očuvati ide titet i tradi io al a o ilježja sela Buzešti e

340.000,00 1.360.000,00 1.700.000,00 25% 75% 12.500,00

3.2.3.1. Uređe je "starog oćališta" i lok e u Vrhu 10.000,00 40.000,00 50.000,00 25% 75% 6.250,00

3.2.3.2. Željez ičarska ašti a 10.000,00 40.000,00 50.000,00 25% 75% 6.250,00

3.2.3.3. Uređe je rud ika Mi jera 300.000,00 1.200.000,00 1.500.000,00 25% 75%

3.2.3.4. Adaptacija starih mlinova 20.000,00 80.000,00 100.000,00 25% 75%

4. Cilj: Ko ti uira o povećavati kvalitetu življe ja 415.500,00 4.803.500,00 17.376.000,00 22.595.000,00 5% 25% 75% 6.152.918,00

4.1. Prioritet: Poticati institucionalnu i

izvaninstitucionalnu skrb o starijima, djeci i

osobama s posebnim potrebama

250.000,00 1.650.000,00 5.600.000,00 7.500.000,00 5% 25% 75% 62.500,00

4.1.1. Mjera: Povećati ulaga ja u ljudske resurse i i frastruktur e sadržaje usta ova za i stitu io al u socijalnu skrb

250.000,00 1.650.000,00 5.600.000,00 7.500.000,00 5% 25% 75% 62.500,00

4.1.1.1. Projekti za k alitet iji ži ot zajed i e 250.000,00 250.000,00

500.000,00 50% 50%

62.500,00

4.1.1.2. Prošire je Do a za starije i e oć e 1.000.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00 25% 75%

4.1.1.3. Uređe je e tra za oso e s i telektual i teškoća a

400.000,00 1.600.000,00 2.000.000,00 25% 75%

4.2. Prioritet: Jačati ivil o društvo 5.000,00 2.548.000,00 9.912.000,00 12.465.000,00 5% 25% 75% 5.682.501,00

4.2.1. Mjera: Jačati kapacitete i sposobnosti organizacija

ivil og društva

5.000,00 2.548.000,00 9.912.000,00 12.465.000,00 5% 25% 75% 5.682.501,00

4.2.1.1. O iteljsko sa jeto alište 2.000,00 38.000,00 160.000,00 200.000,00 5% 25% 75% 25.000,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

4.2.1.2. Otvaranje Centra za udruge 3.000,00 17.000,00 80.000,00 100.000,00 5% 25% 75% 50.000,00

4.2.1.3. Uređe je od arališta Vrsar 500.000,00 2.000.000,00 2.500.000,00 25% 75% 833.334,00

4.2.1.4. Nadograd ja i reko struk ija dječjeg rtića Grdeli 1.800.000,00 7.200.000,00 9.000.000,00 25% 75% 4.500.000,00

4.2.1.5. Uređe je, izgrad ja i opre a je susta a o jekata i il e zaštite

100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 166.667,00

4.2.1.6. Ustrojavanje, osposobljavanje i opremanje postrojbi

i il e zaštite

15.000,00 60.000,00 75.000,00 25% 75% 25.000,00

4.2.1.7. Kup ja i posta lja je eteorološke postaje za područje Grada Buzeta

3.000,00 12.000,00 15.000,00 25% 75% 7.500,00

4.2.1.8. Postupak kategoriza ije šu a u pri at o las išt u po stup je i a opas osti od požara te o jedi ja a je s poda i a Hr atskih šu a za šu e u ja o las išt u

75.000,00

75.000,00 100%

75.000,00

4.3. Prioritet: Poti ati poveća je ataliteta i o itelji s više dje e

10.500,00 259.500,00 1.080.000,00 1.350.000,00 5% 25% 75% 247.917,00

4.3.1. Mjera: Unaprijediti populacijsku i pronatalitetnu

politiku a lokal oj razi i s ilje jača ja kvalitete života ladih o itelji i o itelji s više dje e

10.500,00 259.500,00 1.080.000,00 1.350.000,00 5% 25% 75% 247.917,00

4.3.1.1. Centar za nove medije 2.000,00 38.000,00 160.000,00 200.000,00 5% 25% 75%

4.3.1.2. Promocija i podupiranje sportski, kulturnih,

zabavnih... manifestacija

1.500,00 28.500,00 120.000,00 150.000,00 5% 25% 75% 18.750,00

4.3.1.3. Uređe je sportsko rekreati e zo e u Sportu 7.000,00 93.000,00 400.000,00 500.000,00 5% 25% 75% 166.667,00

4.3.1.4. Uređe je sportsko rekreati ih zo a u jes i odborima

100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75% 62.500,00

4.4. Prioritet: Poti ati uključiva je sta ov ištva u humanitarne, kulturne i sportske aktivnosti

180.000,00 720.000,00 900.000,00 25% 75% 150.000,00

4.4.1. Mjera: Poti ati sta ov ištvo a avlje je sporto i aktivno sudjelovanje u lokalnim kulturnim i

humanitarnim aktivnostima

180.000,00 720.000,00 900.000,00 25% 75% 150.000,00

4.4.1.1. Mreža električ ih i ikla 20.000,00 80.000,00 100.000,00 25% 75% 50.000,00

4.4.1.2. Izgrad ja i iklističkih staza uz pro et i e 160.000,00 640.000,00 800.000,00 25% 75% 100.000,00

4.5. Prioritet: Poticati osuvremenjivanje zdravstvenih

ustanova i usluga

150.000,00 166.000,00 64.000,00 380.000,00 5% 25% 75% 10.000,00

4.5.1. Mjera: Jačati ulaga ja u u aprjeđe je, po oljša je i prošire je ljudskih resursa, i frastrukturu i usluge zdravstve e zaštite

150.000,00 150.000,00

300.000,00 25% 75%

4.5.1.1. Nabava ultrazvuka za Dom zdravlja Buzet 100.000,00 100.000,00 200.000,00 25% 75%

4.5.1.2. Na a a uređaja za li f u dre ažu za Do zdra lja Buzet

50.000,00 50.000,00 100.000,00 50% 50%

4.5.2. Mjera: Povećati ulaga ja u progra e preve ije 16.000,00 64.000,00 80.000,00 25% 75% 10.000,00

bolesti i edukaciju o brizi za zdravlje

4.5.2.1. Zdravstveni programi 16.000,00 64.000,00 80.000,00 25% 75% 10.000,00

5. Cilj: Jačati upravlja je grado 376.000,00 344.000,00 720.000,00 25% 75% 134.375,00

5.1. Prioritet: Izgraditi prepoznatljivost grada i okolice 80.000,00

80.000,00 100%

30.000,00

5.1.1. Mjera: Brendirati Buzet 80.000,00 80.000,00 100% 30.000,00

5.1.1.1. Monografija Buzeta 80.000,00 80.000,00 100% 30.000,00

5.2. Prioritet: Razvijati e-upravu 296.000,00 344.000,00 640.000,00 25% 75% 104.375,00

5.2.1. Mjera: Jačati pri je u suvre e e IT opre e u javnoj upravi

281.000,00 284.000,00 565.000,00 25% 75% 104.375,00

5.2.1.1. Digitalizacija gradske arhive 15.000,00 60.000,00 75.000,00 25% 75% 9.375,00

5.2.1.2. e-uprava 40.000,00 160.000,00 200.000,00 25% 75% 25.000,00

5.2.1.3. "Zelena" uprava 16.000,00 64.000,00 80.000,00 25% 75% 10.000,00

5.2.1.4. Izraditi ser is za pristup građa a do i for a ija 70.000,00

70.000,00 100%

8.750,00

5.2.1.5. Izraditi i pri je ji ati različite odele o je ji a ja zadovoljstva korisnika uslugama

50.000,00

50.000,00 100%

6.250,00

5.2.1.6. Usklađe je ze ljiš ih k jiga 90.000,00 90.000,00 100% 45.000,00

5.2.2. Mjera: U aprjeđivati razvoj ljudskih resursa u jav oj upravi

15.000,00 60.000,00 75.000,00 25% 75%

5.2.2.1. ISO certifikacija gradske uprave 15.000,00 60.000,00 75.000,00 25% 75%

5.3. Prioritet: Jačati eđugradsku, eđunarodnu i

eđuopći sku surad ju

5.3.1. Mjera: Razvijati part erstvo s drugi do aći i i oze i gradovi a i opći a a u svi sektori a

UKUPNO: 222.695.000,00 145.191.080,0

0

Napomene:

n - prva godina provedbe strategije * U trogodiš je razdo lju

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

Tablica T- : Područja razvoja SKUPINE MJERA SRUP-a PO PODRUČJIMA RA)VOJA - OSNOVA )A BUDUĆE I)VJEŠTAVANJE PREMA SREDIŠNJOJ RA)INI

Područja razvoja*

Skupina mjera

Mjere u

SRUP

(numerički kod u

SRUP)

Prioritet u

SRUP

( u erički kod u

SRUP)*

Cilj u

SRUP

( u erički kod u

SRUP)*

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera do 2020. godine Planirana sredstva za provedbu skupine mjera (2016)

Držav i proraču

Župa ijski proraču

Lokalni

proraču

Po oći EU

Sveukupno Držav i

proraču

Župa ijski proraču

Lokalni

proraču

Po oći EU

Sveukupno

Gospodarstvo

. . u apređe ja, poticanja i razvoja

poljopri rede, šu arst a i ribarstva

3.1.1. 3.1. 3 31.200,00 606.000,00 22.800,00 660.000,00 5% 20% 75%

3.1.2. 3.1. 3 24.000,00 96.000,00 120.000,00 25% 75%

. . Mjere u apređe ja, poti a ja i raz oja rudarst a

. . Mjere u apređe ja, poti a ja i raz oja prerađi ačke industrije

. . Mjere u apređe ja, poti a ja i raz oja opskr e električ o e ergijo i pli o

. . Mjere u apređe ja, poti a ja i raz oja građe i arst a

. . Mjere u apređe ja, poti a ja i raz oja prije oza

. . Mjere u apređe ja, poti a ja i raz oja ICT sektora

. . Mjere u apređe ja, poticanja i razvoja turizma

2.1.1. 2.1. 2 574.000,00 52.000,00 149.000,00 80.000,00 855.000,00 15% 5% 20% 60%

2.2.1. 2.2. 2 24.000,00 6.000,00 30.000,00 50% 50%

2.2.4. 2.2. 2 133.000,00 2.453.000,00 10.244.000,00 12.830.000,00 5% 20% 75%

5.1.1. 5.1. 5 80.000,00

80.000,00 100%

1.9. Mjere za razvoj

poduzet išt a (horizontalne mjere)

1.1.1. 1.1. 1 700.000,00 700.000,00 5.600.000,00 7.000.000,00 5% 20% 75%

1.1.2. 1.1. 1 120.000,00 50.000,00 80.000,00 250.000,00 20% 10% 70%

1.2.2. 1.2. 1 100.000,00 400.000,00 500.000,00 25% 75%

1.10. Ostalo 3.2.3. 3.2. 3 340.000,00 1.360.000,00 1.700.000,00 25% 75%

. .Mjere u apređe ja i raz oja pro et e i frastrukture - ceste

. . Mjere u apređe ja i raz oja pro et e i frastrukture - željez i a

Komunalna

infrastruktura

. . Mjere u apređe ja i raz oja pro et e i frastrukture - po orski i riječ i pro et

. . Mjere u apređe ja i raz oja pro et e i frastrukture - zrač i pro et

. . Mjere u apređe ja i raz oja e ergetske infrastrukture

. . Mjere u apređe ja i raz oja odoopskr e

. . Mjere u apređe ja i raz oja od od je

. . Mjere izgrad je i održa a ja ja ih po rši a i trž i a

2.9. Ostalo 3.2.1. 3.2. 3 1.510.000,00 703.750,00 17.049.250,00 85.957.000,00 105.220.000,00 10% 5% 10% 75%

Društvene djelatnosti

. . Mjere u apređe ja i raz oja u području

socijalne skrbi

4.1.1. 4.1. 4 250.000,00 1.650.000,00 5.600.000,00 7.500.000,00 5% 20% 75%

. . Mjere u apređe ja i raz oja u području odgoja i obrazovanja

. . Mjere u apređe ja i raz oja u području kulture te zaštita kultur e ašti e

2.2.2. 2.2. 2 4.780.000,00 1.760.000,00 6.076.000,00 20.974.000,00 33.590.000,00 10% 5% 10% 75%

2.2.3. 2.2. 2 80.000,00 20.000,00 100.000,00 75% 25%

. . Mjere u apređe ja i raz oja u području

zdravstva

4.5.1. 4.5. 4 150.000,00 150.000,00

300.000,00 50% 50%

4.5.2. 4.5. 4 16.000,00 64.000,00 80.000,00 20% 80%

. . Mjere u apređe ja i raz oja u području sporta

3.6. Mjere izgradnje i obnove objekata javne namjene***

3.7. Ostalo 4.3.1. 4.3. 4 10.500,00 259.500,00 1.080.000,00 1.350.000,00 5% 20% 75%

Zaštita

okoliša, prostor i

priroda

. . Mjere u apređe ja i razvoja u području

gospodarenja otpadom

2.3.3. 2.3. 2 3.150.000,00 2.100.000,00 5.250.000,00 60% 40%

. . Mjere u apređe ja i raz oja u području zaštite

voda, mora, zraka i tla

2.3.2. 2.3. 2 1.000.000,00 1.000.000,00 2.000.000,00 8.000.000,00 12.000.000,00 5% 5% 10% 80%

. . Mjere u apređe ja i raz oja u području

uči ko itog korište ja energije i obnovljivih

izvora energije

1.1.3. 1.1. 1 2.700.000,00 1.800.000,00

4.500.000,00 60% 40%

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

Mjere planiranja prostornog razvoja

. . Mjere u apređe ja i raz oja u području oču a ja iološke i

krajobrazne raznolikosti te

zaštite prirod ih vrijednosti

2.3.1. 2.3. 2 822.000,00 3.288.000,00 4.110.000,00 25% 75%

4.5. Mjere razminiranja

4.6. Ostalo

Ljudski

potencijali

Mjere u apređe ja i raz oja tržišta rada i

zapošlja a ja

1.2.1. 1.2. 1 20.000,00 502.000,00 888.000,00 1.410.000,00 10% 30%

3.2.2. 3.2. 3 31.000,00 124.000,00 155.000,00 25% 75%

Mjere struč og usa rša a ja i

jeloži ot og o razo a ja

1.3.1. 1.3. 1 100.000,00 100.000,00 100%

Mjere so ijal og uključi a ja

Ostalo 4.4.1. 4.4. 4 180.000,00 720.000,00 900.000,00 25% 75%

1.3.2. 1.3. 1 1.800.000,00 7.200.000,00 9.000.000,00 25% 75%

Institucije

. . Mjere u apređe ja i razvoja institucija

regionalne i lokalne

samouprave

5.2.1. 5.2. 5 281.000,00 284.000,00 565.000,00 25% 75%

5.2.2. 5.2. 5 15.000,00 60.000,00 75.000,00 25% 75%

. . Mjere u apređe ja i raz oja i il og društ a

4.2.1. 4.2. 4 5.000,00 2.548.000,00 9.912.000,00 12.465.000,00 5% 20% 75%

5.3. Ostalo

Ostalo

. . Mjere zaštite ljudi i imovine

6.2. Ostalo

UKUPNO 13.958.000 4.795.450,00 41.807.750 162.133.800 222.695.000

Napomene:

*Ukoliko kodovi jera sadrže povez i u s iljevi a i prioriteti a, dovolj o je popu iti sa o kolo u jere

**Javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora.

***Npr. domovi kulture, domovi mladih i sl.

Tablica T- : Strateški projekti

R.br.

proj. Naziv projekta

Nu erički kod u

SRUP-u*

SP** Nositelj

projekta

Ukupna

vrijednost

projekta

u kunama

Lokacija projekta

Izvori financiranja projekta do 2020. godine

Držav i proraču

Župa ijski proraču

Lokalni

proraču

Po oći EU

Ostali

izvori Sveukupno

1.

Izgradnja komunalne infrastrukture u

poduzet ički zo a a Maži ji a i Mala Huba II

1.1.1. 2 Grad

Buzet 5.000.000,00

Poduzet ičke zo e Maži ji a i Mala

Huba II

500.000,00 500.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00

2. Energetska obnova i ugradnja sustava OIE u

gospodarskom sektoru 1.1.3. 1

Grad

Buzet 1.500.000,00

Gospodarski sektor

grada Buzeta 900.000,00 600.000,00

FZOEU***

- 75% 1.500.000,00

3. Postavljanje EnU fasade na sportskoj

dvorani 1.1.3. 3

Grad

Buzet 1.000.000,00 Buzet 600.000,00 400.000,00

FZOEU -

75% 1.000.000,00

4.

E ergetska o o a o iteljskih kuća i išesta e ih zgrada te ugrad ja susta a

OIE

1.1.3. 1 Grad

Buzet 1.000.000,00

O iteljske kuće u gradu Buzetu

600.000,00 400.000,00 FZOEU -

75% 1.000.000,00

5. POS stanovi za mlade 1.3.2. 3 Grad

Buzet 9.000.000,00 Grad Buzet 1.800.000,00 7.200.000,00 9.000.000,00

6. Moder iza ija )a ičaj og uzeja Grada

Buzeta 2.2.2. 3

Grad

Buzet 2.000.000,00 Grad Buzet 500.000,00 500.000,00 1.000.000,00 2.000.000,00

7. Palača Versi 2.2.2. 1 Grad

Buzet 6.000.000,00 Grad Buzet 60.000,00 1.140.000,00 4.800.000,00 6.000.000,00

8. Uređe je kaštela Petrapilosa 2.2.2. 1 Grad

Buzet 7.000.000,00 Grad Buzet 1.400.000,00 350.000,00 350.000,00 4.900.000,00

Regija

Veneto -

5%

7.000.000,00

9. Prošire je gradske k již i e 2.2.2. 1 Grad

Buzet 4.600.000,00 Grad Buzet 2.500.000,00 1.000.000,00 1.100.000,00 4.600.000,00

10. Kuća tartufa 2.2.4. 3 Grad

Buzet 5.000.000,00 Dolina rijeke Mirne 50.000,00 950.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00

11. Muzej glagoljice 2.2.4. 3 Grad

Buzet 6.000.000,00 Uz Aleju glagoljaša 60.000,00 1.140.000,00 4.800.000,00 6.000.000,00

12. Centar za gljivarstvo 2.3.1. 3 Grad

Buzet 4.000.000,00 Vrh 800.000,00 3.200.000,00 4.000.000,00

13. Izgrad ja odlagališta građe i skog otpada 2.3.3. 2 Grad

Buzet 3.000.000,00 Grad Buzet 2.400.000,00 600.000,00 3.000.000,00

14. Uređe je Trga Fo ta a 3.2.1. 3 Grad

Buzet 5.000.000,00 Grad Buzet 1.000.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00

15. Prošire je parkirališta kraj gro lja 3.2.1. 3 Grad

Buzet 6.000.000,00 Stari grad Buzet 1.200.000,00 4.800.000,00 6.000.000,00

16. Ka aliza ijska i odo od a reža, reža navodnjavanja i otvoreni oborinski kanali

3.2.1. 2 Grad

Buzet 75.000.000,00 Grad Buzet 675.000,00 10.575.000,00 63.750.000,00 75.000.000,00

17. Uređe je rud ika Mi jera 3.2.3. 3 Grad

Buzet 1.500.000,00 Grad Buzet 300.000,00 1.200.000,00 1.500.000,00

18. Prošire je Do a za starije i e oć e 4.1.1. 2 Grad

Buzet 5.000.000,00 Grad Buzet 1.000.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00

19. Uređe je od arališta Vrsar 4.2.1. 2 Grad

Buzet 2.500.000,00 Grad Buzet 500.000,00 2.000.000,00 2.500.000,00

Strategija razvoja Grada Buzeta za razdoblje 2016. – 2020. / Dodatak

20. Nadograd ja i reko struk ija dječjeg rtića

Grdelin 4.2.1. 2

Grad

Buzet 9.000.000,00 Grad Buzet 1.800.000,00 7.200.000,00 9.000.000,00

Ukupno 159.100.000,00 159.100.000,00

Napomene:

*Nu erički kod jere u SRUP-u na koju se razvojni projekt odnosi

** SP Status projekta - Projekt neposredne realiza ije , projekt realiza ije u sred joroč o razdo lju i projekt realiza ije u dugoroč o razdo lju . *** FZOEU - Fo d za zaštitu okoliša i e ergetsku uči kovitost