STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE LUKAČ · Općina Lukače se prostire na 83,32 km2 i ima gustoću naseljenosti 44 stanovnika /km2 što iznosi 58% prosjeka RH koji ... kao oblici mjesne

1

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE LUKAČ

ZA RAZDOBLJE do 2020.GODINE

Radni materijal

2

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................... 7

2. SAŽETAK ............................................................................................................................... 8

3. ANALIZA STANJA ................................................................................................................. 10

3.1. Položaj i upravna podjela Općine Lukač ........................................................................................ 10

3.1.1. Geografski položaj ...................................................................................................................... 10

3.1.2. Upravna podjela ......................................................................................................................... 11

3.1.3. Administrativno upravljanje ....................................................................................................... 13

3.2. Prirodna obilježja i resursi ............................................................................................................. 14

3.2.1. Klimatska obilježja ...................................................................................................................... 14

3.2.2. Reljef i tlo .................................................................................................................................... 15

3.2.3. Prirodni resursi ........................................................................................................................... 15

3.2.4. Zaštita prirode i okoliša .............................................................................................................. 16

3.2.5. Kulturna dobra ............................................................................................................................ 16

3.3. Demografske karakteristike i kretanja .......................................................................................... 16

3.3.1. Stanovništvo i ljudski resursi ...................................................................................................... 16

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva ............................................................................................. 20

3.4. Komunalna i prometna infrastruktura .......................................................................................... 21

3.4.1. Otpad .......................................................................................................................................... 21

3.4.2. Elektroenergetika ....................................................................................................................... 21

3.4.3. Vodoopskrba i odvodnja ............................................................................................................. 22

3.4.5. Plinofikacija ................................................................................................................................. 23

3.4.6. Promet ........................................................................................................................................ 24

3.5. Gospodarstvo ................................................................................................................................ 25

3.5.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva Međimurske županije ......................................................... 25

3.5.2. Gospodarska kretanja ................................................................................................................. 26

PROIZVODNO OBRTNIŠTVO ................................................................ Error! Bookmark not defined.

TRGOVINA NA MALO ................................................................................ Error! Bookmark not defined.

3.6. Društvene djelatnosti ............................................................................................................... 35

3.6.1. Obrazovanje................................................................................................................................ 35

3.6.2. Zdravstvo .................................................................................................................................... 40

3.6.3. Socijalna skrb .............................................................................................................................. 40

3

3.6.4. Kultura i sport ............................................................................................................................. 44

3.6.5. Civilno društvo ............................................................................................................................ 44

3.6.6. Indeks razvijenosti ...................................................................................................................... 48

4. SWOT ANALIZA ................................................................................................................... 49

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ................................................................................................... 50

5.1. Vizija .............................................................................................................................................. 50

5.2. Strateški ciljevi ............................................................................................................................... 50

6. PRIORITETI I MJERE ............................................................................................................. 51

7. USKLAĐENOST STRATEGIJE OPĆINE LUKAČ S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE .......................... 61

8. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE ................................................................. 65

9. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE ................................................................... 66

9.1. Financijski okvir provedbe ............................................................................................................. 66

9.2. Provedba Općinske razvojne strategije ......................................................................................... 67

9.3. Praćenje i izvještavanje ................................................................................................................. 67

9.3.1. Baza projekata ............................................................................................................................ 67

9.3.2. Izvještavanje o provedbi ............................................................................................................. 67

10. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ............................................................................................. 68

4

POPIS TABLICA

Tablica 1. Ciljevi ,prioriteti i mjere ................................................................................................................. 9

Tablica 2. Stanovništvo Općine Lukač od 1857. do 2011. (Izvor: DZS) ........................................................ 17

Tablica 3. Stanovništvo Općine Lukač prema starosti i spolu, popis 2011.g. (Izvor: DZS) ........................... 17

Tablica 4. Stanovništvo Općine staro 15 i više godina prema stupnju obrazovanja, starosti i spolu, 2011.g. (Izvor:DZS) ................................................................................................................................................... 21

Tablica 5. Uključenost domaćinstava u sustav sakupljanja otpada općine Lukač ......... Error! Bookmark not defined.

Tablica 6. Podaci za Međimursku župNIJU 2009.-2014. (Izvor:FINA 2015) ................................................. 26

Tablica 7. Broj trgovačkih društava i obrta u 2013.g. ...................................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 8. Aktivna obrti u Općini Lukač – ..................................................................................................... 26

Tablica 9. Obrtnici prema oznaci glavne djelatnosti ................................................................................... 27

Tablica 10. Podaci za Općinu Lukač 2010.-2014. ........................................................................................ 28

Tablica 11. Podaci o gospodarstvu i zaposlenosti 2014.g. (Izvor: FINA, RGFI) ............................................ 28

Tablica 12. kretanje zaposlenosti u Općini (Izvor: FINA) ............................................................................ 30

Tablica 13. Zaposleni prema obrazovanju ....................................................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 14. Struktura djece predškolske dobi .................................................. Error! Bookmark not defined.

Tablica 15. Broj upisane djece u vrtiće 2010-2014.g. ...................................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 16. Podaci o prosječnom broju djece u grupi i broju osoblja .............. Error! Bookmark not defined.

Tablica 17 Općinska izdvajanja za predškolski odgoj ...................................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 18. Statistički podaci osnovnih matičnih i područnih škola u Općini .............................................. 74

Tablica 19. Indikatori opremljenosti osnovnih škola ....................................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 20. Općinska izdvajanja osnovno obrazovanje ................................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 21. Učenici srednjih škola – programi koje pohađaju (Izvor: DZS) ...... Error! Bookmark not defined.

Tablica 22. Struktura prihoda stanovništva ..................................................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 23. Dobna struktura stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ............. Error! Bookmark not defined.

Tablica 24. Općinska izdvajanja za socijalnu skrb ............................................ Error! Bookmark not defined.

Tablica 25. Popis sakralnih objekata i muzeja Općine Lukač ........................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 26. Kulturne manifestacije Općine Lukač ............................................ Error! Bookmark not defined.

Tablica 274. Općinska izdvajanja za sport ....................................................... Error! Bookmark not defined.

¸ Tablica 28. Udruge po naseljima ...................................................... Error! Bookmark not defined.

Tablica 29. Pregled opremljenosti Vatrogasne zajednice ............................... Error! Bookmark not defined.

5

Tablica 30. Općinska izdvajanja za civilnu zaštitu ............................................ Error! Bookmark not defined.

Tablica 31. SWOT analiza ................................................................................. Error! Bookmark not defined.

Tablica 32. Prioritet 1.1. i mjere 1.1.1.-1.1.6. .............................................................................................. 53

Tablica 33. Prioritet 1.2. i mjere 1.2.1.-1.2.2. .................................................. Error! Bookmark not defined.










Tablica 43. Glavni dionici pripreme, provedbe i praćenja Strategije .............. Error! Bookmark not defined.

Tablica 44. Komunikacijski plan ....................................................................... Error! Bookmark not defined.

POPIS SLIKA

Nisu pronađeni unosi u tablici slika.

POPIS GRAFIKONA

Nisu pronađeni unosi u tablici slika.

POPIS PRILOGA

Prilog 1. Popis projekata / programa........................................................................................................... 71

Prilog 2. Akcijski plan provedbe ................................................................................................................... 72

6

Posebno priznanje i zahvalnost pripada predstavnicima Općine Lukač i članovima Radne skupine za izradu Strategije razvoja Općine Donji Lukač do 2020.g., koji su svojim stručnim i praktičnim znanjem doprinijeli kvaliteti ovog dokumenta sudjelujući u izradi SWOT analize i planiranju lokalnog razvoja: predstavnici interesnih skupina: Konzultanti „Tetida“ d.o.o. Varaždin Maja Borko, dipl. oec. – Voditelj projekta izrade Strategije razvoja Općine Lukač za razdoblje do 2020.g., Tetida d.o.o. Varaždin – konzultantska kuća, Ana Melnjak, mag. ing. agr. – Stručni suradnik u projektu izrade Strategije razvoja Općine Lukač do 2020.g., Tetida d.o.o. Varaždin – konzultantska kuća, mr. sc. Lidija Vesenjak – Stručni suradnik u projektu izrade Strategije razvoja Općine Lukač do 2020.g., Tetida d.o.o. Varaždin – konzultantska kuća. Sam proces izrade Studije obuhvaća anketu, intervjue, radionicu te pisane materijale koji su rezultat analitičkog rada. Svaki korak u izradi Strategije praćen je interaktivnom razmjenom mišljenja članova projektnog tima.

7

1. UVOD

8

2. SAŽETAK Strategija razvoja za razdoblje do 2020. godine je glavni strateško-planski dokument Općine Lukač koji treba potaknuti razvojnu dinamiku zajednice te predstavlja i osnovu za buduće korištenje strukturnih fondova EU.

Cilj izrade Strategije razvoja je pronaći odgovore na pitanja kako bi se osigurao razvoj Općine temeljen na načelu održivosti koje podrazumijeva integriranost najvažnijih gospodarskih, društvenih i okolišnih aspekata. Društveno gospodarski razvoj je preduvjet za iskorištenje svih potencijala Općine u budućnosti i eliminiranje postojećih slabosti.

Analizom društvenih, ekonomskih i okolišnih aspekata definiran je okvir ciljeva, prioriteta i mjera usklađenih s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Strategija razvoja Općine sastoji se od:

analize stanja po pojedinom sektoru,

SWOT analize (snage, slabosti, prilike, prijetnje),

vizije i strateških ciljeva,

prioriteta i mjera,

poglavlja o usklađenosti Strategije s dokumentima više razine,

institucionalnog okvira,

provedbe i praćenja provedbe,

izvještavanja,

Komunikacijske strategije.

Poglavljem Analiza stanja obuhvaćeni su svi društveni i gospodarski segmenti razvoja:

položaj i upravna podjela (geografski položaj, administrativno upravljanje),

prirodna obilježja i resursi, okoliš i prostor (klima, reljef, tlo, prirodni resursi, zaštita prirode i kulturna dobra),

demografski resursi (stanovništvo, obrazovanje),

komunalna i prometna infrastruktura (otpad, elektroenergetika, vodoopskrba, odvodnja, plinofikacija, promet),

gospodarstvo (osnovni pokazatelji, gospodarska kretanja, struktura gospodarstva, obrti, poduzetnička infrastruktura, turizam, tržište rada, poljoprivreda, ekološka proizvodnja, vanjskotrgovinska razmjena),

društvene djelatnosti (odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport, civilno društvo, mladi),

uvažavajući rezultate analize stanja navedenih područja, stavove radnih grupa i dionika o potencijalima, potrebama, problemima i mogućnostima, izrađena je SWOT analiza.

9

Poglavljem SWOT analiza, kroz prepoznate snage i prilike / slabosti i prijetnje Općine, pružen je realan uvid u razvojni trenutak Općine te su definirani vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere.

VIZIJA OPĆINE LUKAČ

Tablica 1. Ciljevi ,prioriteti i mjere

U poglavlju Usklađenost strategije s dokumentima više razine taksativno su navedeni svi dokumenti na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini korišteni tijekom izrade Strategije razvoja i s kojima je ona usklađena.

U dijelu Institucionalni okvir provedbe strategije navedeni su svi dionici koji svojim djelovanjem i sredstvima doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Ključna provedbena institucija je Općina, čiji djelatnici su stručno osposobljeni za takve poslove te su njihovi poslovi povezani s razvojnim problemima.

Poglavlja Provedba i praćenje provedbe Strategije te Praćenje i izvještavanje obuhvaćaju:

financijski okvir u kojem su iskazani izvori financiranja te

praćenje i izvještavanje koji su važni elementi uspješnog provođenja planiranih aktivnosti, a samo praćenje i izvještavanje provodit će se kroz analizu realiziranih ciljeva i provedenih mjera, na temelju čega će se mjeriti uspješnost realizacije Strategije razvoja Općine.

Načelo ravnopravnosti spolova ugrađeno je u Strategiju kao jedno od temeljnih načela. Svugdje gdje je bilo moguće prikazani su podaci, a razvrstani su prema spolu.

Ovaj prijedlog Strategije razvoja trebao bi potvrditi namjeru vođenja politike konvergencije slabije razvijenih dijelova Općine prema razvijenijim dijelovima, jer se tako postiže bolje korištenje resursa, smanjuje isključenost stanovništva u pristupu poslovnim prilikama, obrazovanju, zdravstvu i mnogim drugim komponentama o kojima ovisi kvaliteta poslovanja i življenja u zajedničkoj sredini.

10

3. ANALIZA STANJA

3.1. Položaj i upravna podjela Općine Lukač

3.1.1. Geografski položaj

Općina Lukač smještena je u sjevernom dijelu Virovitičko-podravske županije. Županija se nalazi u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske na prostoru dodira središnje i istočne Hrvatske te je po svom zemljopisnom položaju poveznica Slavonije i Podravine. Reljefno je podijeljena na sjeverni prostor podravske nizine i južni brdsko planinski prostor koji obuhvaća sjeverne padine Bilogore, Papuka i Krndije.

Tu na spoju Podravine i Slavonije križaju se dva važna prometna koridora: transverzalni, primarnog značaja, jer je najkraća i prometno najpogodnija veza Srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana i longitudinalni, sekundarnog značaja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima.

Slika 1. Virovitičko-podravska županija

Općina Lukač smještena je u nizinskom području, na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu Općinom Špišić Bukovica, na jugu s Gradom Viroviticom i na istoku s Općinom Gradina. Općina je

11

povezana državnom cestom D-2 Varaždin- Osijek i državnom cestom D-5 Okučani-Virovitica-Terezino Polje-Barcs.

Tablica 1. Udio površine Općine u udjelu površine Županije

Naziv Površina km2 Udio površine Broj stanovnika Udio

Naseljenost stanovnik/

km2

RH 56.594 4.284.889 76

Virovitičko-podravska županija

2.022,03 4% 84.836 2% 42

Općina Lukač 83,32 4% 3.634 4% 44

Izvor: DZS

Općina Lukače se prostire na 83,32 km2 i ima gustoću naseljenosti 44 stanovnika /km2 što iznosi 58% prosjeka RH koji iznosi 76 stanovnika na km2.

3.1.2. Upravna podjela

Općina Lukač sastoji se od 12 naselja: Brezik, Budrovac Lukački, Dugo Selo Lukačko, Gorje Bazje, Kapela Dvor, Katinka, Lukač, Rit, Terezino Polje, Turanovac, Veliko Polje i Zrin Lukački.

Poslove iz opće djelatnosti lokalne samouprave obavlja Općina.

Na području Općine osnovani su mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

Mjesni odbori su osnovani za pojedina naselja, za više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, Statutom Općine i posebnom odlukom Općinskog vijeća. Mjesni odbor je pravna osoba.

Tablica 2. Naselja na području Općine Lukač

Naselja Površina općina km2 %

Brezik 2,56 3,07

Budrovac Lukački 4,09 4,91

Dugo Selo Lukačko 13,43 16,12

Gorje Bazje 12,07 14,49

Kapela Dvor 1,67 2,00

Katinka 2,78 3,34

Lukač 5,57 6,68

Rit 1,70 2,04

Terezino Polje 3,38 4,06

Turanovac 20,36 24,43

Veliko Polje 11,42 13,71

12

Zrin Lukački 4,29 5,15

Ukupno 83,32 100,00

Izvor: Prostorni plan Općine Lukač

U pogledu Mjesnih odbora stvorena su vijeća na čelu sa predsjednikom i ostalim članovima. Na području Općine Lukač postoje sljedeća vijeća mjesnih odbora: Mjesni odbor Lukač za naselje Lukač, Mjesni odbor Brezik za naselje Brezik, Mjesni odbor Budrovac Lukački za naselja Budrovac Lukački i Rit, Mjesni odbor Dugo Selo Lukačko za naselje Dugo Selo Lukačko, Mjesni odbor Gornje Bazje za naselje Gornje Bazje, Mjesni odbor Kapela Dvor za naselje Kapela Dvor, Mjesni odbor Terezino Polje za naselje Terezino Polje, Katinka i Zrinj Lukački, Mjesni odbor Turanovac za naselje Turanovac, Mjesni odbor Veliko Polje za naselje Veliko Polje.

Slika---: Naselja u Općini Lukač

Izvor. Prostorni plan općine Lukač

Područje, način promjene područja, sjedište mjesnih odbora, te druga pitanja od značaja za ostvarivanje mjesne samouprave utvrđuje se Statutom Općine Lukač i posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće. U ostvarivanju prava i obveza svaki mjesni odbor dužan je uvažavati interese drugih mjesnih odbora i Općine u cjelini.

13

3.1.3. Administrativno upravljanje

Općina u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje,

prostorno i urbanističko planiranje,

komunalno gospodarstvo,

brigu o djeci,

socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

zaštitu potrošača,

zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu,

promet na svom području

te ostale poslove sukladno posebnim zakonima Općina obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti.

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom. Općinsko vijeće ima predsjednika, jednog potpredsjednika i 11 vijećnika. Članovi Općinskog vijeća biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način i po postupku utvrđenom posebnim zakonom. Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine, a počinje danom konstituiranja Općinskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora.

Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti u Općini. Mandat općinskog načelnika traje četiri godine. Odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata Jedinstvenog upravnog odjela. Općinski načelnik ima zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju duže odsutnosti ili ako je općinski načelnik spriječen obavljati svoju dužnost.

Pripadnici nacionalnih manjina u Općini Lukač sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina, odnosno koordinacija nacionalnih manjina ukoliko ispunjavaju uvjete utvrđene zakonom kojim se propisuju prava nacionalnih manjina.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Općinu, ustrojen je Jedinstveni upravni odjel. Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojega na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik. Jedinstveni upravni odjel u okviru svoga djelokruga neposredno izvršava i

14

nadzire provođenje zakona te općih i pojedinačnih akata tijela Općine, i poduzima propisane mjere.

U okviru svoga samoupravnog djelokruga Općina osigurava obavljanje poslova u području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana. Općina osigurava obavljanje djelatnosti osnivanjem vlastitog pogona, trgovačkih društva, javnih ustanova ili drugih pravnih osoba.

Općina ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi Općine su:

- općinski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Općinskog vijeća,

- prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava, - prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine

odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice, - prihodi od koncesija, - novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina u

skladu sa zakonom, - udio u zajedničkim porezima sa Virovitičko-podravskom županijom i Republikom

Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,

- sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,

- drugi prihodi određeni zakonom. Procjena godišnjih prihoda te utvrđeni iznosi rashoda Općine iskazuju se u proračunu Općine.

3.2. Prirodna obilježja i resursi

3.2.1. Klimatska obilježja

Klima Općine Lukač može se okarakterizirati kao svježa klima kontinentalnog tipa. Za klimu ovog područja karakteristično je da nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su raspoređene na cijelu godinu. Mraz se javlja od rujna do svibnja, dok je najopasniji onaj koji se javlja u doba vegetacije. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje u razdoblju od svibnja do srpnja. Jeseni su u pravilu toplije od proljeća.

Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 10C do 10,7C. Maksimalni iznos je zabilježen u ljetnim mjesecima ( prema hidrometeorološkoj postaji u Virovitici) 39,9 0C a zimi -27,5 0C.

Prosječna godišnja količina oborina je 808 mm.

Minimum padalina javlja se u kasno ljeto, početak jeseni i u toku zime. Raspored padalina u toku vegetacijskog razdoblja pogoduje većini poljodjelskih kultura. Karakteristika kontinentalnog tipa

15

klime su i česta odstupanja od uobičajenog režima padalina, i to može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina što negativno utječe na prinose poljodjelskih kultura.

Zaštita od tuče provodi se na Radarskom centru Bilogora. Zaštita se provodi djelovanjem na oblačne sustave na način da se smanji razorna moć zrna tuče.

Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%.

Na ovom području pušu većinom vjetrovi južnog, jugozapadnog i sjevernog smjera.

Ukupni godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 Beauforta) je svega 0,4% i ako se pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki.

3.2.2. Reljef i tlo

Prostor Općine Lukač sastoji se od ravničarskog dijela, najviše uz rijeku Dravu, koji nije viši od 115 m nad morem i predstavlja tipičan ravničarski kraj. Drava teče duž smjera zapad-istok, a na dijelu Općine znatno usporava.

U geološkom pogledu sastoji se većinom od prapora, eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata (barske gline, pijesci, treset). U toku srednjeg i gornjeg pliocena unutar suženog sedimentacijskog prostora u jezerskim uvjetima taložene su paludinske naslage koje se satojre od glina i pjeskovitog silta sa slojevima i proslojcima lignita. Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja Podravine.

Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS skale.1

Na području općine Lukač vodne površine zauzimaju 334,34 ha, odnosno 4,01 % ukupne površine Općine.

3.2.3. Prirodni resursi

Na sjevernom djelu općine prolazi rijeka Drava koja većim dijelom predstavlja granicu s Mađarskom. Od srpnja 2012. godine to se područje nalazi u sastavu Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav unutar UNESCO-ve mreže rezervata biosfere, čime je prepoznata izuzetna prirodna vrijednost ovog prostora na svjetskoj i europskoj razini.

Na području općine eksploatira se šljunak i pijesak. Dosadašnja istraživanja pokazala su moguće ekonomično iskorištavanje zemnog plina te mogućnost postojanja termalne vode.

Bogati fond divljači, rijeka Drava s mogućnošću ribolovnog i drugog oblika turizma prilika su za razvoj seoskog i rekreacijskog turizma.

1 Izvor: Prostorni plan Općine Lukač

16

3.2.4. Zaštita prirode i okoliša

3.2.5. Kulturna dobra

Kulturnu-povijesnu baštinu možemo podijeliti na zaštićenu nepokretnu povijesnu-kulturnu

baštinu (materijalnu), zaštićenu pokretnu povijesnu-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu

pokretnu povijenu-kulturnu baštinu (nematerijalnu). Kulturna baština, materijalna i

nematerijalna, zajedničko je bogatstvo tog prostora u svojoj raznolikosti i posebnosti. Baština

koja je kroz povijest ostala očuvana je jedinstvena i nenadomjestiva, te prenosi odgovornost

očuvanja na sljedeću generaciju. Različiti povijesni utjecaji na ovom su području stvorili posebnu

cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način.

Na području Općine zaštićeno je ukupno 2 materijalnih kulturnih dobara koja su navedena u

tabeli broj 6.

Tablica br. __ Kulturna dobra na području Općine Lukač

Oznaka dobra

Naziv Vrsta kulturnog dobra Pravni status Klasifikacija Mjesto

smještaja Vrijeme

nastanka

P-5005 Arheološka zona Kagovci - Gradac

Nepokretno kulturno dobro - kulturno - povijesna cjelina

Preventivno zaštićeno kulturno dobro

Arheološka baština

Lukač 3300 god.p.n.e. do 500 god.p.n.e.

Z-373 Crkva sv. Luke Nepokretno kulturno dobro - pojedinacno

Zaštićeno kulturno dobro

Sakralna graditeljska baština

Lukač 1761. god.

Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture

Na položaju Gradac iznad Lukača otkriveno je gradinsko naselje sa složenim sustavom fortifikacija. Brončanodobni materijal datiraju u 12.- 11. st. pr. Kr., dok željeznodobni okvirno datiraju u 8.-6. st. pr. Kr. Jugozapadno od Gradca nalazi se i pripadajuće groblje pod tumulima na položaju Kagovci. Jedinstven je nalaz ravnog halštatskog groba, ukopanog u kulturni sloj kostolačke kulture kasnog eneolitika (oko 3300. -2900. god. pr. Kr.). Pretpostavlja se da je ovdje u prapovijesti postojalo značajno kulturno i gospodarsko središte. Crkva sv. Luke u Lukaču sagrađena je 1761.g. kao kasnobarokna jednobrodna građevina sa trostranim svetištem, zvonikom na pročelju i katnom sakristijom. Krajem 19.st. uz sjevernu stranu svetišta prizidana je kapela, koja je srušena i sazidana je nova identična. Uz župnu crkvu sv. Luke u Lukaču, obnovljeni Dvorac u Kapela Dvoru, je najvrjedniji spomenik na području Općine.

3.3. Demografske karakteristike i kretanja

3.3.1. Stanovništvo i ljudski resursi

Na području Općine Lukač prema popisu od 2011. godine živi 3.634 stanovnika u 1370 domaćinstva s gustoćom naseljenosti od 128,2 st/km2. Raspodjela domaćinstva i članova domaćinstva Općine vidljiva je iz sljedeće tabele:

17

Tabela 1. Broj domaćinstva i članova domaćinstva u Općini Lukač

Ukupno

Broj članova kućanstva

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Prosječan broj

osoba u kućanstvu

Broj kućanstava 1,292 339 316 228 205 117 54 22 8 - 2 1 2.81

Broj osoba 3,634 339 632 684 820 585 324 154 64 - 20 12 -

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011. godine

Depopulacija ovog prostora je u prvom redu posljedica migracije aktivnog stanovništva iz ruralnih dijelova Općine prema atraktivnijim područjima, prije svega gradovima, vezana uz procese industrijalizacije i deagrarizacije u proteklom razdoblju.

Tablica: Kretanje stanovništva Općine Lukač 1931-2011.

1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

LUKAČ 6.505 7.316 7.232 7.000 5.806 5.009 4.543 4.276 3,634

Izvor: DZS

Lukač je nastao iz stare Općine Virovitica 1921. godine

18

Tablica 2. Stanovništvo u naseljima Općine Lukač prema starosti i spolu, popis 2011.g.

Izvor: DZS

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49

UKUPNO sv. 3,634 169 155 222 231 238 223 178 217 241 306

m 1,778 97 85 122 110 119 121 106 109 114 171

ž 1,856 72 70 100 121 119 102 72 108 127 135

Brezik sv. 213 10 9 16 5 14 11 9 12 10 16

m 101 4 4 11 1 9 5 5 4 7 8

ž 112 6 5 5 4 5 6 4 8 3 8

Budrovac Lukački sv. 138 8 9 10 14 7 7 7 11 11 9

m 66 5 3 3 8 3 5 3 3 7 8

ž 72 3 6 7 6 4 2 4 8 4 1

Dugo Selo Lukačko sv. 570 32 30 41 36 40 37 37 39 31 46

m 278 15 17 21 17 16 20 22 22 16 23

ž 292 17 13 20 19 24 17 15 17 15 23

Gornje Bazje sv. 498 23 14 22 41 36 22 19 34 31 47

m 252 15 7 11 21 20 14 9 20 13 24

ž 246 8 7 11 20 16 8 10 14 18 23

Kapela Dvor sv. 259 16 13 22 13 20 16 9 23 21 22

m 136 9 7 11 9 13 8 5 10 9 14

ž 123 7 6 11 4 7 8 4 13 12 8

Katinka sv. 41 1 - - 1 5 5 2 1 1 2

m 21 1 - - 1 2 3 1 1 1 1

ž 20 - - - - 3 2 1 - - 1

Lukač sv. 443 13 16 26 30 35 32 19 22 37 45

m 213 10 10 17 15 16 16 10 14 13 24

ž 230 3 6 9 15 19 16 9 8 24 21

Rit sv. 38 - 2 2 5 - 2 3 2 5 2

m 14 - 2 1 - - 1 2 1 3 1

ž 24 - - 1 5 - 1 1 1 2 1

Terezino Polje sv. 269 11 9 11 14 18 23 8 11 16 23

m 131 7 6 6 5 9 15 8 5 5 13

ž 138 4 3 5 9 9 8 - 6 11 10

Turanovac sv. 695 37 34 45 43 39 43 45 37 50 59

m 339 21 21 28 18 19 21 26 20 22 35

ž 356 16 13 17 25 20 22 19 17 28 24

Veliko Polje sv. 341 14 13 20 22 14 20 14 21 18 22

m 160 7 5 10 10 7 10 9 7 14 12

ž 181 7 8 10 12 7 10 5 14 4 10

Zrinj Lukački sv. 129 4 6 7 7 10 5 6 4 10 13

m 67 3 3 3 5 5 3 6 2 4 8

ž 62 1 3 4 2 5 2 - 2 6 5

Ime naselja Spol UkupnoStarost

19

Izvor: DZS

Udio stanovništva od 0 do 19 godina iznosi 19,25%, stanovništva od 20 do 59 godina 55,57%, a iznad 60 godina 25,18%.

1857. godine Općina Lukač imala je ______ stanovnika dok je najviše - ____ stanovnika imala 1948. godine. U posljednjih šezdesetak godina broj stanovnika Općine Lukač je smanjen za nešto manje od _______%. Broja članova po kućanstvu danas iznosi ____.

Zaključno se može konstatirati da je Općina Lukač u cjelini područje s negativnim trendovima u demografskom razvoju. Indeks starenja iznosi ____ ( za VPŽ ____, za RH 105).

Ime naselja Spol

50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više

UKUPNO sv. 290 261 217 169 203 170 93 41 10 -

m 159 132 112 60 78 41 26 12 4 -

ž 131 129 105 109 125 129 67 29 6 -

Brezik sv. 22 21 17 6 9 13 8 3 2 -

m 8 11 10 3 2 4 3 1 1 -

ž 14 10 7 3 7 9 5 2 1 -

Budrovac Lukački sv. 6 13 10 6 4 3 1 2 - -

m 3 6 4 3 - 2 - - - -

ž 3 7 6 3 4 1 1 2 - -

Dugo Selo Lukačko sv. 40 43 29 20 28 21 11 8 1 -

m 24 21 17 4 12 5 3 2 1 -

ž 16 22 12 16 16 16 8 6 - -

Gornje Bazje sv. 38 35 39 38 25 16 13 3 2 -

m 23 17 23 14 14 3 3 1 - -

ž 15 18 16 24 11 13 10 2 2 -

Kapela Dvor sv. 22 17 12 7 10 8 8 - - -

m 16 7 8 3 4 - 3 - - -

ž 6 10 4 4 6 8 5 - - -

Katinka sv. 6 4 3 2 2 5 1 - - -

m 2 3 2 2 - 1 - - - -

ž 4 1 1 - 2 4 1 - - -

Lukač sv. 45 26 20 13 28 21 9 4 2 -

m 25 15 11 4 6 4 1 1 1 -

ž 20 11 9 9 22 17 8 3 1 -

Rit sv. 2 1 1 4 2 1 3 - 1 -

m - - - - - - 2 - 1 -

ž 2 1 1 4 2 1 1 - - -

Terezino Polje sv. 19 23 18 16 22 14 8 5 - -

m 9 11 7 6 10 5 2 2 - -

ž 10 12 11 10 12 9 6 3 - -

Turanovac sv. 53 42 46 39 33 27 15 8 - -

m 29 17 21 14 14 9 3 1 - -

ž 24 25 25 25 19 18 12 7 - -

Veliko Polje sv. 26 28 17 14 29 30 10 7 2 -

m 14 19 9 4 11 4 5 3 - -

ž 12 9 8 10 18 26 5 4 2 -

Zrinj Lukački sv. 11 8 5 4 11 11 6 1 - -

m 6 5 - 3 5 4 1 1 - -

ž 5 3 5 1 6 7 5 - - -

Starost

20

Tablica br.___: Kretanje broja stanovnika po godinama u naseljima Općine Lukač

Red. broj

Naselje Broj stanovnika

1981. 1991. 2001. 2011.

1. Brezik 238 229 233 213

2. Budrovac Lukački 202 150 154 138

3. Dugo Selo Lukačko 754 642 670 570

4. Gornje Bazje 721 656 570 498

5. Kapela Dvor 266 255 272 259

6. Katinka 81 65 53 41

7. Lukač 539 532 531 443

8. Rit 74 69 63 38

9. Terezino Polje 370 350 332 269

10 Turanovac 953 887 825 695

11 Veliko Polje 620 538 422 341

12 Zrinj Lukački 174 150 151 129

Ukupno: 4.992 4.543 4.276 3.646

Izvor podataka: DZS

U zadnjih 30 godina broj stanovnika u općini Lukač je pao ta 26,96%.

Tablica 7. Stanovništvo Općine prema migracijskim obilježjima 2011.g.

Izvor: DZS

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva

Prema školskoj spremi i pismenosti, za stanovništvo iznad 15 godina (prema popisu iz 2011. godine) situacija je bila sljedeća: 0,7% stanovništva bilo je bez školske spreme, 1,49% sa završenih 1 – 3 razreda osnovne škole, 9,31% sa završenih 4 – 7 razreda osnovne škole, 29,08% sa završenom osnovnom školom, 50,60% sa srednjom školom te 8,8% s višim i visokim obrazovanjem.

Razina obrazovanosti na području Općine u posljednjih deset godina je porasla, što je vidljivo i iz udjela stanovništva s osnovnim i nižim obrazovanjem koji danas iznosi 40,6% (naspram 53,61% iz 2001. godine). Može se reći da je stanje u tom pogledu zadovoljavajuće te da neće predstavljati ograničavajući faktor u budućem razvoju Općine.

učenici

rade u

drugom

naselju

rade u

drugom

gradu/opći

ni

rade u

drugom

naselju

rade u

drugom

gradu/opći

ni

istog

grada/opći

ne

iste

županije

istog

grada/opći

ne

iste

županije

sv. 960 590 102 456 30 2 355 200 155 15 63 40 - 6 27 7 6 1 5 17

m 535 345 57 269 18 1 183 104 79 7 49 36 - 5 25 6 3 1 2 10

ž 425 245 45 187 12 1 172 96 76 8 14 4 - 1 2 1 3 - 3 7

Spol

Dnevni migranti Tjedni migranti

ukupno učenici

OŠ

učenici

SŠ

učenici

OŠ

učenici

SŠ

studentizaposleni-

svega

rade u

drugoj

županiji

rade u

inoz.

učenici -

svegaukupno

zaposlen

i-svega

rade u

drugoj

županiji

rade u

inozemstv

u

učenici -

svega

zaposleni učenici

studenti

zaposleni

21

Tablica 3. Stanovništvo Općine staro 15 i više godina prema stupnju obrazovanja, starosti i spolu, 2011.g.

Izvor: DZS

3.4. Komunalna i prometna infrastruktura

3.4.1. Otpad

Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u uspostavi gospodarenja otpadom. Glavna svrha Plana jest dati pregled tokova otpada, mogućnosti postupanja s otpadom te osigurati:

- usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom: planovi gospodarenja otpadom, nacionalni i lokalni/regionalni, važni su instrumenti koji doprinose primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te na razini Europske unije; - pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom: planovi

gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina kojima je potrebno gospodariti. Nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta, načina skupljanja te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti; - kontrolu tehnoloških mjera: karakteristike otpada određuju koje tehnološke mjere treba

koristiti za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada; - pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima: planovi gospodarenja otpadom

omogućavaju navođenje financijskih zahtjeva za sakupljanje, obradu otpada, itd.

Na temelju gore navedenih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim ulaganjima u svrhu uspostave održivog gospodarenja otpadom.

3.4.2. Elektroenergetika

Elektra Virovitica opskrbljuje električnom energijom Općinu Lukač. U svojoj evidenciji ima registrirano na području Općine 1649 priključaka i to 1.494 fizičkih osoba i 155 pravnih osoba, te 30 trafostanica.

svega

industrijsk

e i

obrtničke

strukovne

škole, škole

za

zanimanje

u trajanju

od 1–3

godine i

škole za KV

tehničke i

srodne

strukovne

škole, škole

za

zanimanje

u trajanju

od 4 i više

godina

gimnazija svega

viša škola,

I. (VI.)

stupanj

fakulteta i

stručni

studiji

fakulteti,

umjetničke

akademije i

sveučilišni

studiji

magisterij

(znanstveni,

stručni,

umjetnički)

doktorat

Ukupno sv. 3,088 83 70 572 965 1,281 817 400 64 97 53 42 2 - 20

m 1,474 14 13 176 461 746 553 175 18 51 29 21 1 - 13

ž 1,614 69 57 396 504 535 264 225 46 46 24 21 1 - 7

Osnovna škola

Srednja škola Visoko obrazovanje

Nepoznat

o

Ime grada ili

općine

Obrazovna

područjaSpol Ukupno

1-3

razreda

osnovne

škole

4-7 razreda

osnovne

škole

22

Tablica 7: Broj korisnika el. energije u Općini Lukač

Rbr Naselje

Broj korisnika

Broj TS fizičke osobe

(ukupan broj mjernih mjesta u kategoriji

kućanstvo)

pravne osobe (ukupan broj mjernih

mjesta u kategoriji poduzetništvo)

1 Brezik 78 9 2

2 Budrovac Lukački 60 6 1

3 Dugo Selo Lukačko 220 11 3

4 Gornje Bazje 201 38 3

5 Kapela Dvor 79 8 1

6 Katinka 22 1 1

7 Lukač 170 29 5

8 Rit 21 2 1

9 Terezino Polje 124 16 5

10 Turanovac 306 24 4

11 Veliko Polje 168 8 3

12 Zrinj Lukački 45 3 1

UKUPNO 1,494 155 30

Izvor: HEP Elektra Čakovec

Od obnovljivih izvora energije u Virovitičko-podravskoj županiji prema Registru OIEKKP postoji 114 sunčenih elektrana, 1 elektrana na biomasu, 4 elektrane na bioplin i 1 kogeneracijsko postrojenje. U Općini Donji Lukač registrirano je 8 sunčevih elektrana, od čega 5 manjih do 0.0300 MW i 3 veće svaka oko 1 MW.

3.4.3. Vodoopskrba i odvodnja

Tablica 8: Komunalna infrastruktura – Općina Lukač

Red. broj

Naselje Javna

vodoopskrbna mreža (m)

Broj kućanstava priključenih na vodoop. mrežu

Kanalizacijski sustav (m)

Broj priključaka na kanaliz. sustav

1 Brezik 2,850 80 0

2 Budrovac Lukački 4,147 49 0

3 Dugo Selo Lukačko 7,140 166 0

4 Gornje Bazje 7,543 172 6,734 57

5 Kapela Dvor 3,600 64 0

6 Katinka 1,429 19 0

7 Lukač 4,600 151 4,482 104

8 Rit 1,100 12 0

9 Terezino Polje 4,446 106 0

10 Turanovac 8,727 233 0

11 Veliko Polje 3,835 140 0

23

12 Zrinj Lukački 1,848 39 0

Ukupno: 51,265 1,231 11,216 161

Izvor: Virkom d.o.o Virovitica, Općina Lukač

Vodoopskrbna mreža je uspostavljena u svim naseljima Općine Lukač ukupne duljina 51 km, međutim ista zahtjeva rekonstrukciju.

Tablica 9.: Ukupna dužina kanalizacijske mreže naselja Općine Lukač

Red. broj

Naselje Fekalna ( m ) Oborinska ( m ) Mješovita ( m ) Ukupno ( m )

1 Brezik

2 Budrovac Lukački

3 Dugo Selo Lukačko

4 Gornje Bazje 6,734

6,734

5 Kapela Dvor

6 Katinka

7 Lukač 4,482

4,482

8 Rit

9 Terezino Polje

10 Turanovac

11 Veliko Polje

12 Zrinj Lukački

Ukupno: 11,216 0 0 11,216

Izvor: Virkom d.o.o. Virovitica, Općina Lukač

U Općini Lukač postoji kanalizacija ukupne duljine 11 km i to u samo dva naselja od njih 12 – Gornje Bazje i Lukač. Na kanalizaciju je priključen 161 korisnik.

3.4.5. Plinofikacija

Prostornim planom uređenja Općine utvrđen je sustav plinoopskrbne mreže na teritoriju Općine. Opskrba plinom osigurana je u 8 naselja.

Distributer plina za Općinu Lukač je „Plin VTC“ – Virovitica.

Tablica 10: Distribucija plina u Općini Lukač

Rbr Naselje

Dužina plinovoda Broj potrošača

(u m) Pravne osobe Kućanstava

1 Brezik 1,852 2 22

2 Budrovac Lukački 0 0 0

3 Dugo Selo Lukačko 6,430 3 3

4 Gornje Bazje 9,938 4 2

24

5 Kapela Dvor 4,458 1 2

6 Katinka 0 0 0

7 Lukač 7,564 13 25

8 Rit 0 0 0

9 Terezino Polje 5,226 1 1

10 Turanovac 10,629 5 5

11 Veliko Polje 0 0 0

12 Zrinj Lukački 1,505 0 1

UKUPNO 47,602 29 61

Izvor: Plin VTC d.o.o. Virovitica

Na području Općine izgrađeno je 47,6 km plinske mreže na koju su priključene 29 pravnih osoba i 61 kućanstvo.

3.4.6. Promet

3.4.6.1. Cestovni promet i željeznički promet

Općina je povezana državnom cestom D-2 Varaždin- Osijek i državnom cestom D-5 Okučani-Virovitica-Terezino Polje-Barcs.

Nerazvrstana cesta na području Općine je javno dobro u općoj uporabi, a u vlasništvu Općine.

Nerazvrstanim cestama, prema načinu njihova definiranja u Odluci o nerazvrstanim cestama na području Općine Lukač, smatraju se:

ceste koje povezuju naselja,

ceste koje povezuju područja unutar naselja,

terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,

pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

druge ceste na području naselja.

Iako je cestovna povezanost dobra unutar ruralnog dijela Općine, infrastruktura je loša: nogostupi, javna rasvjeta, neuređene nerazvrstane ceste.

Građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako zakonom nije drukčije određeno.

Građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta obavlja se sukladno Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, a na temelju tehničke dokumentacije, propisa o gradnji i prostornog plana.

U Općini Lukač od ukupno ------km nerazvrstanih cesta, ---- km cesta je zemljanih većina u naselju-_________, ____ km čine makadam ceste, a ____ km je asfaltiranih cesta.

25

Tablica 11: Prometna infrastruktura

Prometna infrastruktura

Naselje Državne

ceste (km)

Županijske ceste (km)

Lokalne ceste (km)

Nerazvrstane ceste (km)

Željezničke pruge (km)

Željezničke postaje

Plovni putevi

Brezik 0 1 -

Budrovac Lukački 0 1.3 -

Dugo Selo Lukačko

1.7 1.1 -

Gornje Bazje 0.5 0

Kapela Dvor 0 0

Katinka 0 0.5

Lukač 2.4 0

Rit 0 1

Terezino Polje 0 0.25

Turanovac 1.7 1.6 -

Veliko Polje 0.05 2.5 -

Zrinj Lukački 0 0.5 -

Ukupno: 6.35 9.75

Izvor: Općina Lukač

Tablica 12: Nerazvrstane ceste u Općini Lukač


3.4.6.3. Telekomunikacijski promet

Područje Općine Lukač uglavnom je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, iako ima mjesta na kojima je pokrivenost loša. Brzina interneta je loša na području cijele općine. Telekomunikacijska mreža omogućava spajanje informatičke opreme na brzu internetsku mrežu bez čega današnje gospodarstvo ne može funkcionirati, a omogućuje i kvalitetan život stanovništvu Općine.

Razvoj širokopojasnih usluga je od velikog značaja za razvoj gospodarstva u RH pa tako i u Općini Lukač.

3.5. Gospodarstvo

3.5.1. Osnovni pokazatelji gospodarstva Virovitičko-podravske županije

Najzastupljeniji gospodarski sektori u Virovitičko-podravskoj županiji su: ___________________ ________________. U strukturi nemetalnih mineralnih sirovina najznačajnije tvrtke su:

S 31. prosincem 2015. godine u Županiji je registrirano 881 poduzetnik što je 9% više nego u 2010. godini. Poduzetnici su zapošljavali 7.197 djelatnika ili 9% manje u odnosu na 2010. godinu. Prihodi su ostvareni u visini 3.470 ml kn što je 15% manje u odnosu na 2010. godinu. Izvoz se povećao za 5,5% a uvoz se smanjio za 8%.

26

Poduzetništvu, kao temeljnom segmentu razvoja, Županija nastoji omogućiti lakše financiranje i povoljnije uvjete kreditiranja razvojnih projekata.

Tablica 13. Podaci za Virovitičko-podravsku županiju 2010.-2015. (iznosi u 000 kn)

Naziv 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Broj zaposlenih 7,905 8,072 7,173 6,959 6,759 7,197

Broj poduzetnika 808 842 793 848 874 881

Ukupni prihodi 4,076,731 4,471,091 4,359,989 3,793,990 3,297,651 3,470,284

Ukupni rashodi 4,108,812 4,397,064 4,267,055 3,770,843 3,204,300 3,436,282

Dobit razdoblja 120,932 222,759 237,109 124,689 143,872 145,714

Gubitak razdoblja 172,677 170,183 160,653 121,726 68,793 133,258

Izvoz 726,698 703,497 952,526 721,514 720,136 766,886

Uvoz 241,245 453,331 533,884 285,412 217,550 222,684

Izvor: FINA 2016

3.5.2. Gospodarska kretanja

Od privrede treba spomenuti da se stanovništvo pretežno bavi poljoprivredom, ali i da u Općini ima više poduzetnika koji su mahom svi uspješni.

3.5.2.1. Obrti

U Općini Lukač obrtništvo je tradicionalni oblik poslovanja.

naselja broj

obrtnika djelatnost 1 Brezik

2 Budrovac Lukački

3 Dugo Selo Lukačko 1 šumarstvo

4 Gornje Bazje

5 Kapela Dvor

6 Katinka

7 Lukač 7 1 trgovina, 2 poljoprivreda, 2 prerada drva i šumarstvo, 1 usluga, 1

građevinarstvo

8 Rit

9 Terezino Polje 2 1 instalater, 1 stolarija

10 Turanovac 7 2 poljoprivreda, 1 ugostitelj, 1 usluga, 1 trgovina, 1 prijevoz, 1 građevina

11 Veliko Polje

12 Zrinj Lukački

UKUPNO 17

Tablica 15. Aktivna obrti u Općini Lukač –

27

Virovitičko-podravska županija

Općina Lukač

%

(Izvor: Obrtnička komora Međimurske županije (2015)

Tablica 16: Kretanje broja obrta u Općini Lukač

Godina Broj Obrta

2011

2012

2013

2014

2015

(Izvor: Obrtnička komora Međimurske županije (2015)

Tablica 17. Obrtnici prema oznaci glavne djelatnosti

naselja broj

obrtnika djelatnost 1 Brezik

2 Budrovac Lukački

3 Dugo Selo Lukačko 1 šumarstvo

4 Gornje Bazje

5 Kapela Dvor

6 Katinka

7 Lukač 7 1 trgovina, 2 poljoprivreda, 2 prerada drva i šumarstvo, 1 usluga, 1

građevinarstvo

8 Rit

9 Terezino Polje 2 1 instalater, 1 stolarija

10 Turanovac 7 2 poljoprivreda, 1 ugostitelj, 1 usluga, 1 trgovina, 1 prijevoz, 1 građevina

11 Veliko Polje

12 Zrinj Lukački

UKUPNO 17

(Izvor: Obrtnička komora (2015)

3.5.2.2. Poduzetništvo

U Općini Lukač u 2015. godini djelovalo je 27 poduzetnika kod kojih je bilo zaposleno 214 djelatnika. Oni su ostvarili 116 mil. kuna prihoda, 6 mil. kuna dobiti. Od ukupnog prihoda, najviše je ostvarila djelatnost prometa, građevine i poljoprivrede.

Od 2010. godine broj poduzetnika je rastao da bi u 2015 godini bio za 13% veći od broja u 2010. godini. Broj zaposlenih povećao se za 28%.

Ukupni prihodi poduzetnika u Općini smanjili su se zadnjih 6 godina za 20%.

Općina je u 2015. godini ostvarila izvoz u visini 7,4 mil kuna dok ga je u 2010. godini ostvarila samo 44 tisuće kn.

28

Tablica 18: Podaci za Općinu Lukač 2010.-2015.

Naziv 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Broj zaposlenih 189 182 200 205 183 214

Broj poduzetnika 21 20 22 27 26 27

Ukupni prihodi 144,801 155,531 119,389 89,415 84,575 116,175

Ukupni rashodi 142,560 144,903 112,533 84,268 76,940 108,935

Dobit razdoblja 2,174 9,422 6,311 6,241 6,830 6,863

Gubitak razdoblja 586 1,372 1,151 2,244 167 784

Izvoz 44 491 1,190 3,591 7,404 7,410

Uvoz 303 1,112 975 2 458 0

(Izvor: FINA, RGFI)

U Općini Lukač zaposleno je ____ radnog stanovništava od ukupnog broja zaposlenih u Virovitičko-podravskoj županiji. Njih ____% koji su zaposleni kod poslodavaca, ostvarili su ____% prihoda od ukupnog prihoda Virovitičko-podravske županije u 2015. godini. Tablica 194: Podaci o gospodarstvu i zaposlenosti 2014.g. (Izvor: FINA, RGFI)

Naziv Virovitičko- podravska

županija Općina Lukač %

Broj zaposlenih

Broj poduzetnika

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

Izvoz

Uvoz (Izvor: FINA, RGFI)

3.5.2.3. Turizam

Razvitak turističko-ugostiteljskih sadržaja na području općine Lukač, nije do danas pratio gospodarsku razvijenost, niti se u dovoljnoj mjeri temeljio na bogatoj prirodnoj i graditeljskoj baštini kao potencijalnoj mogućnosti za razvitak.

Na području Općine Lukač ne postoji ured ili ispostava turističke zajednice, ali područje se promovira u sklopu Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, kojoj i teritorijalno pripada. Također, na području Općine ne postoje specifična udruženja poduzetnika ugostiteljske i turističke djelatnosti.

Od smještajnih kapaciteta evidentiran je jedan objekat koji imaju usluge smještaja sa sveukupno 36 ležaja. Dvorac Janković je obnovljen i dijelom rekonstruiran u kojem se smjestio turističko-

29

edukacijski centar i info točka za ciklo-turiste. Objekt je obnovljen tako da se, uz restoran i konferencijsku dvoranu, u njemu uspostavilo i pružanje usluge smještaja u 18 soba. Objekt je registrirati u kategoriji hotela s 3 zvjezdice pod nazivom Hotel Kurija Janković, te na taj način destinacija obogatila novim smještajnim kapacitetima.

Tablica _. Smještajni kapaciteti u Općini Lukač

Naselje Vrsta smještajnog objekta Naziv subjekta Broj ležaja

Lukač Hotel Kurija Janković 36

UKUPNO 36

Izvor: TZ Virovitičko-podravske županije

Kroz Općinu Lukač prolazi nekoliko biciklističkih staza: Drava Route – Off Road – Part 1, Drava Route – Off Road – Part 2, Obalama Podravine, Grand 150+, Grand 100+, Poljima Podravine i uz rijeku Dravu. Kurija obitelji Janković u naselju Kapela Dvor predstavlja središnju točku označenih biciklističkih staza te je ujedno i centar cikloturizma za ovaj dio Hrvatske.

Tablica 5. Manifestacije u Općini Lukač

Naziv manifestacije Vrijeme

održavanja Organizator Vrsta

Sv. Luka-Dan Općine Lukač Općina Lukač kulturna

Smotra folklora kulturna

Snježna gospa i Sveti Nikola u Turanovcu kulturna

Cestovna trka Terezino Polje-Barcs, sportska

Općinsko natjecanje u ribolovu sportska

Područje Općine Lukač radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobnosti ima veliki potencijal za razvoj selektivnih oblika turizma. Osim tradicijske i kulturne vrijednosti ovaj prostor sadrži izuzetne ekološke i krajobrazne vrijednosti od lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne važnosti. Prirodan prostor oblikovan je i očuvan zbog djelanja prirode i ljudi, a zajedno s kulturnom baštinom čini izuzetan i jedinstven prostor. Gledano u prostornom smislu, područje uz rijeku Dravu pruža velike mogućnosti za razvitak turizma (lovnog, ribolovnog, rekreacijskog, izletničkog i ekološkog) zbog gotovo netaknute prirode i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta.

Razvoj turizma potrebno je usmjeriti na realizaciju posebnih, međusobno povezanih cjelina:

reorganizacije i dopune postojeće ponude

razvoj tranzitnog turizma

razvoj lovnog turizma

razvoj turizma na seljačkim gospodarstvima

razvoj izletničkog turizma i eko turizma

razvoj ugostiteljstva

30

3.5.2.4. Poduzetnička zona

Tablica 24: Poduzetnička zona u Općini Lukač

Poduzetnička zona Brezik

Površina 197.405 m2

Parcela -

Cijena zemljišta u vl. Općine -

Opremljenost -


Kao poticaju gospodarstva Općina je prostornim planom osigurala prostor za jednu poduzetničku zonu, Zona Brezik.

3.5.2.5. Tržište rada

Od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) o osiguranicima i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o nezaposlenim osobama dobiveni su podaci o zaposlenima i nezaposlenom aktivnom stanovništvu Općine. Kako se osiguranici bilježe po mjestu rada a nezaposleni po mjestu stanovanja važan je podatak o dnevnim migracijama.

Tablica 6. Zaposlenost u Općini Lukač rujan 2015. (Izvor: DSZ)

U 2015. godini u Općini Lukač bilo je ______ zaposlenih, najveći dio _________________________.

U Tabeli 26 prikazano je kretanje nezaposlenosti u Općini Lukač. S 31. ožujkom 2015. u Općini Lukač registrirane su ___ nezaposlene osobe. Vidi se trend pada nezaposlenosti u odnosu na 2011. godinu za cca. 15%.

Tabela 26. Nezaposleni u Općini Lukač

Izvor: HZZ

411

453442

463

407

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

prosjek nezaposlenih

31

3.5.2.6. Poljoprivreda

Jadna od osnovnih identiteta Općine Lukač je poljoprivredna proizvodnja s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti. Navedena obilježja omogućuju proizvodnju žitarica (pšenice i kukuruza), uljarica (uljana repica, soja, suncokret), uzgoj industrijskog bilja (šećerna repa), dok su pjeskovita tla pogodna za uzgoj povrća (osobito paprika i grah). Nešto u manjim površinama razvijena je i voćarska proizvodnja (lijeska, breskve, jabuke).

Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) na području koje pokriva općina Lukač ukupna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5.798 ha dok se od toga koristi u poljoprivredne svrhe 4.809,56 ha. Na području Općine prisutna je poljoprivredna proizvodnja uobičajenih ratarskih kultura za ovo područje - kukuruza i pšenice te raznog povrća.

Tablica br. _ Prikaz površine u sastavu Općine Lukač u 2015. godini

Jedinica lokalne samouprave

Površina staklenika i plastenika u JLS

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na JLS

Površina JLS-a

Lukač 0,62 ha 5.798 ha 8.357 ha

Izvor: APPRRR

Prema površini zemljišta koje posjeduje poljoprivredno gospodarstvo najviše ima PG-a sa površinom zemljišta od 3 do 20 hektara te 102 PG-a koje u posjeduju manje od 3 ha poljoprivrednom zemljišta. Njih 40 posjeduje od 20 do 100 hektara, dok samo 13 PG-a posjeduje više od 100 i manje od 1.500 ha poljoprivrednih površina. Što i potvrđuje tvrdnju da iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Te je jasno kako rascjepkanost i veličina poljoprivrednog zemljišta predstavlja prepreku za ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Tablica br. __ Površina poljoprivrednog zemljišta u Općini Lukač

Općina

<3 <=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < 1.500 UKUPNO

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Lukač 102 127,48 115 779,04 40 1907,21 13 1996,84 270 4809,56

Izvor: APPRRR na dan 24.03.2015.

Upravo oranice sa ratarskom proizvodnjom imaju najveći udio u korištenom poljoprivrednom zemljištu (96,80%) dok voćarska proizvodnja zauzima tek oko 1,44%, livade i pašnjaci i trave svega 0,97% korištenog poljoprivrednog zemljišta. Od poljoprivrednih kultura najveće površine zasijane su žitaricama pri čemu dominantnu ulogu ima kukuruz sa 1.680,82 ha.

32

Tablica br. _ Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta u Općini Lukač

Upotreba zemljišta

Oranica Staklenik na oranici

Livada Pašnjak Vinogradi Voćne vrste

Kultura kratkih ophodnji

Rasadnik Mješani trajni nasadi

Ostalo zemljište

Površina (ha)

5604,71

1,77 45,44 11,04 2,39 83,59 27,44 1,136 0,38 11,938

Postotak 96,80 0,03 0,78 0,19 0,04 1,44 0,47 0,02 0,01 0,21


Od poljoprivrednih kultura najveće površine zasijane su žitaricama pri čemu dominantnu ulogu ima kukuruz (1.680,82 ha) i pšenica (1.142,02 ha).

Tablica br. __ Ratarska proizvodnja (ha) u Općini Lukač na dan 14.12.2015


Analizirajući voćarstvo na području Općine Lukač, na temelju podataka APPRRR vidljivo je kako su u 2015. godini najveće poljoprivredne površine zasađene lijeskom (7,17 ha), breskvom (5,25 ha) i jabukom (5,02 ha). S druge strane prikazano je kako vinogradi zauzimaju svega 2,02 ha.

0.00 200.00 400.00 600.00 800.00 1,000.001,200.001,400.001,600.001,800.00

kukuruz

pšenica-ozima

soja

suncokret

uljana repica

šećerna repa

ječam-ozimi

ugar

zob-jara

tikva uljanica

tritikale-ozime

ječam-jari

pšenica-jara

tvrda pšenica-ozima

zob-ozima

1,680.82

1,142.02

343.09

243.27

235.63

137.32

130.74

86.77

59.09

45.65

38.85

29.66

19.90

9.84

3.57

Općina Lukač Strategija razvoja do 2020. godine __________________________________________________________________________________

33

Tablica br. __ Voćarska proizvodnja (ha) u Općini Lukač na dan 14.12.2015


Što se tiče stočarstva, iako postoji tradicija i uvjeti za proizvodnju, brojnost stoke se posljednjih godina smanjuje. Iz Tablice br. __ vidljivo je da su naselja Općine najviše orijentirana na govedarstvo i ovčarstvo. U 2015. godini prijavljeno je 1.537 grla goveda, a najviše u naselju Lukač. Radi se o manjim proizvođačima i ekstenzivnom načinu proizvodnje/uzgoja odnosno uzgoj stoke za vlastite potrebe.

Tablica br. _: Broj stoke i peradi u Općini Lukač iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

Vrsta životinje GOVEDO KONJI KOZE OVCE SVINJE

Ukupno Broj grla

Ukupno Broj PG-a

Naselje Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-

a

Broj grla

Broj PG-

a

Broj grla

Broj PG-a

Broj grla

Broj PG-

a

Brezik 210 2 210 2

Budrovac Lukački 7 1 24 1 7 1 12 1 1 1 51 5

Dugo Selo Lukačko 1 1 51 3 2 2 54 6

Gornje Bazje 86 2 1 1 15 1 17 2 119 6

Kapela Dvor 297 4 12 2 309 6

Katinka 8 3 9 1 17 4

Lukač 381 2 1 1 4 1 3 2 389 6

Rit 9 1 9 1

Terezino Polje 89 3 21 2 40 2 13 2 163 9

Turanovac 247 9 3 3 22 2 4 3 276 17

Veliko Polje 18 4 24 3 42 7

Zrinj Lukački 184 4 7 1 45 2 1 1 237 8

UKUPNO: 1.537 36 29 6 54 6 220 16 36 13 1.876 77


0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 8.00

lijeska

breskve

jabuke

miješani nasad voćnih vrsta

plemenita vinova loza

nektarine

šljive

jagode

aronija

višnja

kruške

kupina

7.17

5.25

5.02

2.79

2.02

1.67

1.22

0.74

0.49

0.48

0.10

0.06


34

Prema podacima APPRRR iz 2015. godine, na području Općine Lukač postoje 322 gospodarstva koja se bave poljoprivredom, pri čemu većinu čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva (307).

Tablica br. __ Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu i spolu nositelja/odgovorne osobe na dan 14.12.2015.

Tip PG-a Obiteljsko gospodarstvo Obrt Trgovačko društvo Zadruga Ukupno

Općina/Naselje F M Zbroj F M Zbroj F M Zbroj F M Zbroj

Brezik 2 4 6 1 1 1 1 8

Budrovac Lukački 4 8 12 1 1 1 1 14

Dugo Selo Lukačko 16 32 48 1 1 49

Gornje Bazje 10 29 39 1 1 40

Kapela Dvor 2 19 21 21

Katinka 1 7 8 8

Lukač 8 16 24 2 2 1 1 1 1 28

Rit 1 4 5 5

Terezino Polje 4 23 27 1 1 28

Turanovac 24 35 59 2 2 1 1 2 63

Veliko Polje 11 27 38 38

Zrinj Lukački 3 17 20 20

Ukupno: 86 221 307 1 7 8 1 1 2 4 6 322


Prema broju članova na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu podjednako imamo OPG-a sa jednim članom i s ni jednim članom na gospodarstvu, njih 115. Sa dva člana zavedeno je 54 OPG-a, sa tri člana 20 OPG-a, sa četiri OPG-a samo 4 OPG-a dok sa pet članova postoji samo jedan OPG. Kako je i ranije navedeno u Općini su registrirana 307 OPG-a sa sveukupno 296 članova.

Tablica br. __ Broj članova na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Općini Lukač

Broj članov

a 0* 1 2 3 4 5 Ukupn

o Broj OPG-a

Ukupno Broj članova OPG-

a

Općina

Broj OPG-

a

Broj članov

a

Broj OPG

-a

Broj članov

a

Broj OPG

-a

Broj članov

a

Broj OPG

-a

Broj članov

a

Broj OPG

-a

Broj članov

a

Broj OPG-

a

Broj članov

a

Lukač 115 0 115 115 54 108 20 60 2 8 1 5 307 296


Prema površini zemljišta koje posjeduje poljoprivredno gospodarstvo najviše ima PG-a sa površinom zemljišta od 3 do 20 hektara.

Tablica br. __ Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja/odgovorne osobe na dan 14.12.2015. godine

Dob nositelja <=40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 >65 UKUPNO

Broj PG-a 43 31 39 43 39 31 96 322

Postotak 13% 9,63% 12,11% 13,35% 12,11% 9,63% 29,81% 100,00%



35

Ekološka i integrirana proizvodnja Ekološka i integralna proizvodnja u Općini se vrlo sporo razvija u nekoliko posljednjih godina. Prema podacima APPRRR-a jedan najviše ima lijeske (16,99 ha) pod ekološkom proizvodnjom, oraha 1,15 ha te šljiva pod 0,12 ha. Integrirana proizvodnja u 2015. godini vršila se na 22,63 ha, a najviše proizvodnja jabuka na 19,87 ha.

Pčelarstvo

Prema podacima APPRRR broj košnica na području Općine iznosi 7. Proizvodnjom meda i

uzgojem pčela bavi se svega jedno poljoprivrednih gospodarstava u naselju Budrovac

Lukački.

Tablica br. __: Broj košnica i broj pčelara iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

Općina/Naselje Broj košnica Broj PG-a

Lukač 7 1

Budrovac Lukački 7 1


3.6. Društvene djelatnosti

Da bi se povećala društvena složenost zajednice potrebno ju je stimulirati u rastu. Društvene djelatnosti su temelj koji osigurava prihvatljivu kvalitetu življenja na određenom području kroz smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, smanjenje demografskih gubitaka, poboljšanje društvene infrastrukture, jačanje potencijala ulaganja, povećanje atraktivnosti za življenje i osnaživanje socijalnog uključivanja stanovnika u gospodarski i društveni život.

Odseljavanje stanovništva, tj. negativna demografska kretanja istovremeno su ograničenje prostornog razvitka, funkcioniranja tržišta rada i gospodarskog i društvenog razvoja.

Kroz društvenu infrastrukturu kao najvažniju komponentu društvenog standarda ostvaruje se napredak i potiče razvoj unutar svake zajednice, podiže se obrazovna, kulturna i znanstvena razina, zdravstvena kultura, standard cjelokupnog stanovništva, pridonosi se povećanju standarda socijalne skrbi, osigurava nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima, omogućava rekreacija i odmor stanovništva. Jedna od temeljnih funkcija jedinica lokalne i područne samouprave je zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima, te se za izvršenje u proračunima osiguravaju potrebna financijska sredstva.

Obrazovnu infrastrukturu čine predškolske ustanove, osnovne i srednje škole.


36

3.6.1. Obrazovanje

3.6.1.1. Predškolski odgoj

Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu. Rani i predškolski odgoj čini početnu razinu odgojno-obrazovnog sustava izuzev programa predškole - programa koji je kao obvezatan namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu.

Dječji vrtići poboljšavaju opću razinu obrazovanja kroz stvaranje uvjeta za uključivanje što većeg broje djece u program vrtića i drugih oblika predškolskih programa, osiguranjem jednakog pristupa svoj djeci, bez obzira na etičku pripadnost, spol, porijeklo, vjeru, društveni status, te uključivanjem što većeg broja djece u program obveznog obrazovanja i prevenciju njihovog ispadanja iz obrazovnog sustava. Također su preduvjet ostanka mladih ljudi i dolaska novih osoba na područje Općine.

U Općini Lukač, prema posljednjem popisu stanovništva 2011.g., bilo je 245 djece predškolskog uzrasta u spolnoj strukturi kako je prikazano u tablici u nastavku. Dječjeg vrtića nema. Jedan dio djece predškolske dobi ide u vrtić u Virovitici, a ostatak se zbrinjava uz pomoć „baka servisa“.

Tablica 7. Struktura djece predškolske dobi

Spol Ukupno

stanovnika 0 – 6

godina

3.634 245

m 1.778 142

ž 1.856 103

Izvor: Popis stanovništva 2011.g.,DZS

Pred škola traje od devetog do petog mjeseca, i organizirana je u Područnoj školi Lukač. Tijekom 2014/2015 školske godine je bilo upisano 32, a 2015/2016 školske godine 34 djece. Općina sufinancira učiteljicu, jedan dio potrebnog školskog pribora i u 2016.g. je financirala i prijevoz tih učenika iz ostalih naselja Općine Lukač.

Dostupnost usluge: Usluga predškolskog odgoja nije dostupna.

Prihvatljivost usluge: Usluga nije zadovoljavajuća. Županija je donijela odluku o potrebi proširenja osnovne škole u Gornjem Bazju u sklopu koje se planira osnivanje vrtića, koji bi se sufinancirao sredstvima fondova EU.

3.6.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u dobi od šeste do petnaeste godine.

U Općini Lukač djeluju: MŠ Ivan Goran Kovačić Gornje Bazje, te PŠ u Turanovcu, Lukaču, Dugom Selu Lukačkom, Terezinom Polju i Velikom Polju.


37

MŠ Ivan Goran Kovačić Gornje Bazje: Sastoji se od učioničkog prostora, sportske dvorane, školskog restorana i školske knjižnice u prizemlju, te zbornice, stručnih službi i uprave škole na prvom katu.

Škola ima 20 učitelja predmetne nastave, 14 razredne nastave i 10 ostalih djelatnika; domar; kuharice, spremačice, 31 učenika u razrednoj, te 111 u predmetnoj nastavi. Nastava je organizirana u 9 učionica. Funkcionalnost školskog prostora matične škole vrlo je dobra do odlična. Veličina učionica je prikladna za održavanje nastave, a opremljenost je vrlo dobra.

Potrebno je ulagati u suvremena didaktička i audio-vizualna pomagala te težiti usklađivanju s propisanim Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u RH.

Javna ustanova Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Gornje Bazje u svom sastavu ima uz matičnu školu još pet područnih škola i to; Dugo Selo, Lukač, Terezino Polje, Veliko Polje i Turanovec. Budući je upisno područje na vrlo širokom prostoru puno je učenika putnika (60-70 %). Upisno područje škole obuhvaća jedanaest seoskih naselja i sva su smještena u Općini Lukač; Gornje Bazje, Budrovac, Dugo Selo, Kapela Dvor, Katinka, Lukač, Rit, Terezino Polje, Turanovac, Veliko Polje, Zrinj Lukački.

PŠ Dugo Selo: U područnoj školi Dugo Selo nastavu pohađa 6 učenika, a nastavu vode 4 učiteljice.

PŠ Lukač: U područnoj školi Lukač upisano je 4 učenika u 3 razredna odjela, a nastavu vodi 1 učiteljica.

PŠ Veliko Polje: U područnoj školi Veliko Polje upisano je dvoje učenika u 2 razredna odjela, a nastavu vodi 1 učiteljica.

PŠ Terezino Polje: U područnoj školi Veliko Polje upisan je 1 učenik, a nastavu vodi 1 učiteljica.

PŠ Turanovec: U područnoj školi Veliko Polje upisano je 2 učenika, a nastavu vode 2 učiteljice.

U 2015/2016 u osnovnim školama općine upisano je 16 učenika s poteškoćama u razvoju. Posebno darovitih učenika nema. U osnovnim školama nema učenika drugih etničkih pripadnosti. Slučaj napuštanja osnovnog obrazovanja nije zabilježen.


38

Tablica 8. Statistički podaci osnovnih matičnih i područnih škola u Općini

Izvor: sintetizirani podaci dobiveni od MŠ i PŠ

Tablica 9. Indikatori opremljenosti osnovnih škola

Indikatori NAZIV OSNOVNE ŠKOLE

Matična OŠ Ivan Goran Kovačić Gornje Bazje

PŠ u Turanovcu

PŠ u Lukaču

PŠ u Dugom Selu

Lukačkom

PŠ u Terezinom

Polju PŠ u Velikom Polju

Veličina 2353 m2 356 m2 213,4 m2 230 m2 370 m2 190,70 m2

Broj sanitarnih čvorova 24 3 3 3 2 3

Grijanje / energent zemni plin zemni plin zemni plin zemni plin zemni plin

ukapljeni naftni plin

Sportska dvorana da ne ne ne ne ne

Knjižnica da ne ne ne ne ne

Broj učionica 10 2 2 3 2 2

Broj učionica opremljenih računalima 10 2 2 3 1 2

Internet da da da da da da

Pristup za osobe s posebnim potrebama da ne da ne da da

Broj nastavnika kvalificiran za rad s djecom s posebnim potrebama i nadarenom djecom 0

Izvor: sintetizirani podaci dobiveni od MŠ i PŠ

Osnovna škola ->

Spol -> djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci

2010

2011

2012

2013

2014

2010 2 3 2 1 2 0 3 4 1 1 1 2

2011 3 7 3 4 1 4 4 5 1 4 1 0

2012 2 3 4 3 0 1 5 6 2 4 2 1

2013 1 2 2 1 0 0 4 7 0 0 1 1

2014 4 5 2 6 2 2 5 1 1 0 0 2

2010 21 21

2011 17 23

2012 16 18

2013 19 16

2014 17 26

2010 21 21

2011 17 23

2012 16 18

2013 19 16

2014 17 26

2010

2011

2012

2013

2014

2010

2011

2012

2013

2014

2010

2011

2012

2013

2014

2010

2011

2012

2013

2014

2010

2011

2012

2013

2014

2010

2011

2012

2013

2014

1

1

1

1

1

11

0

0

0

0

0

14

14

14

14

14

Broj djece upisanih u I razred

Broj upisanih učenika

Broj nastavnika

Broj pedagoga

Broj smjena

Prosječan broj učenika u

razredu

Bros ostalih zaposlenika

Broj učenika koji su napustil i

osnovnu školu

Broj učenika koji je završio

osnovnu školu

Broj učenika koji je po završetku

osnovne upisalo srednju školu

2

2

2

1

31

1

1

31

31

31

31

12

12

12

11

Matična OŠ Ivan Goran

Kovačić Gornje Bazje

31

2

PŠ u Turanovcu

1

1

22

37

33

19

31

1

PŠ u Lukaču

1

1

1

1

1

PŠ u Dugom Selu Lukačkom

1

1

1

1

1

PŠ u Terezinom Polju

1

1

1

1

1

PŠ u Velikom Polju

1

1

1

1


39

Dostupnost usluge je dobra.

Prihvatljivost usluge nije zadovoljavajuća. Veliki je interes roditelja za produženim boravkom učenika. U interesu je lokalne vlasti i nadležnih struktura da se omogući korištenje cjelodnevnog kvalitetnog boravka djece u školi.

Da bi se postigao zadovoljavajući standard, potrebno je investirati u:

a) MŠ Ivan Goran Kovačić Gornje Bazje

dogradnju škole radi osiguranja kapaciteta za dječji vrtić

sanaciju sanitarnih i učioničkih prostora

toplinsku izolaciju sportske dvorane (fasada, prozori, krov)

popravak krovišta škole,

uređenje sustava grijanja i hlađenja,

štednu rasvjetu

rekonstrukciju podova

opremanje i uređenje vanjskog sportskog igrališta,

uređenje pristupa za invalide

spajanje na kanalizaciju

b) PŠ u Turanovec

uređenje sportske dvorane u podrumu škole

završetak priključka sanitarne vode (kanalizacija)

projekt energetske učinkovitosti

u nastavnu opremu c) PŠ Lukač

projekt energetske učinkovitosti

u nastavnu opremu c) PŠ Dugom Selo Lukačkom

rekonstrukciju i unutarnje uređenje školske zgrade

rješenje imovinskog stanja

u nastavnu opremu e) PŠ Terezino Polje

rekonstrukciju i unutarnje uređenje školske zgrade

Proračunska izdvajanja za osnovnoškolsko obrazovanje

Svi učenici putnici dovoze se u školu organiziranim prijevozom autobusom. Iz proračuna se sredstva dodjeljuju za donacije i subvencije prijevoza učenika.

Tablica 10. Općinska izdvajanja osnovno obrazovanje

2010 2011 2012 2013 2014

10.000,00 10.000,00 10.000,00 20.000,00 30.000,00

Izvor: Podaci Općine


40

3.6.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Srednje škole u Općini Lukač nema. Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku 2011., na području općine je bilo 166 srednjoškolskih učenika.

Tablica 11. Učenici srednjih škola – programi koje pohađaju (Izvor: DZS)

Spol

Srednja škola

svega industrijske i

obrtničke tehničke i

srodne umjetničke gimnazija

sv. 166 34 101 - 31

m 85 21 51 - 13

ž 81 13 50 - 18

Izvor: Popis stanovništva 2011.,DZS

3.6.2. Zdravstvo

Stanovnicima Općine Lukač, dostupne su na području općine usluge primarne zdravstvene zaštite. U Općini ne djeluje Dom zdravlja i nema bolnica. U naselju Gornje Bazje nalazi se apoteka. Hitna pomoć osigurana je za stanovnike Općine u Virovitici. Stanovnici općine koriste zdravstvene usluge na županijskoj razini. Specijalistička zdravstvena zaštita dostupna je stanovnicima Općine u bolničkim centrima i specijaliziranim ustanovama u Virovitici i Zagrebu.

Na području općine djeluju ambulante primarne zdravstvene zaštite.

Tablica 12. Primarna zdravstvena zaštita na području općine

Naselje Ambulanta Pristupna rampa za invalide

Br. Liječnika Br. med

sestara/tehničara

žene muškarci žene muškarci

1.Dugo Selo Lukačko da da 1 1 -

2.Gornje Bazje da da 1 1 -

3.Turanovac da da 1 1 -

Izvor: podaci Općine

Dostupnost usluge je relativno zadovoljavajuća, obzirom na prometnu povezanost i blizinu ustanova i centara koji pružaju hitnu i specijalističku medicinsku skrb. Pristupačnost usluga u opsegu u kojem se nude je zadovoljavajuća. Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pokrenuti suradnju sa zdravstvenim ustanovama Virovitičko podravske županije, te dogovoriti modalitete i preduvjete za povremeno organiziranje nedostajućih specijalističkih pregleda i konzultacija, kao i za unaprjeđivanje patronažne zaštite.

3.6.3. Socijalna skrb

Socijalna skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja


41

uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci

i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi.2

U skladu sa zakonskim odredbama o nadležnosti jedinica lokalne samouprave, Socijalni program općine Lukač donosi se svake godine i njime se određuju proračunska sredstva za socijalno ugroženo stanovništvo, umirovljenike i učenike. Socijalni programi općine usmjereni su na potrebe najugroženijih kategorija stanovnika, starijih i nemoćnih osoba, djecu i mlade, te pokrivaju širok raspon mjera, a izdvojena sredstva se koriste za pomoć u podmirenju troškova stanovanja, jednokratne novčane pomoći, pomoć u podmirenju troškova prehrane, prijevoz učenika, kupnja udžbenika, pomoć za novorođenu djecu.

Na području Općine nema centra za socijalnu skrb, a ima samo jedan dom za starije i nemoćne osobe. Općina ima geronto-domaćice, koje povremeno i ciljano obilaze korisnike.

Na području Općine nedostatan je i broj udomiteljskih obitelji. Stoga je potrebno potaknuti obitelji, potencijalne udomitelje na pružanje doma zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci, kako bi im se time omogućio kvalitetan život. U svrhu unaprjeđenja i razvitka zdravstva i socijalne skrbi na području Općine potrebno je potaknuti razvoj domova za starije i nemoćne osobe, mreže udomiteljskih obitelji i sustav pružanja pomoći i njege u kući. Potrebno je osigurati i izvaninstitucionalne oblike pomoći marginaliziranim skupinama koje trenutno ne egzistiraju kao što su podrška roditeljima koji su u riziku gubitka roditeljske skrbi, specijalne usluge za osobe s invaliditetom, pomoć u kući i drugi servisi za starije osobe.

Odlukom o socijalnoj skrbi, definiraju se kategorije kojima se isplaćuje pomoć, te se sredstva izdvajaju za različite oblike socijalne zaštite.

Tablica 13. Izdvajanja Općine za socijalnu zaštitu

Oblici socijalne zaštite g. Broj

osoba Broj

osoba Iznos

izdvajanja

Jednokratna novčana pomoć

2010 31 10 40.654,67

2011 56 38 47.643,00

2012 59 40 42.319,46

2013 50 21 40.736,24

2014 35 22 34.327,75

Pomoć za nabavu ogrjeva

2010 39 27 61.750,00

2011 32 29 57.950,00

2012 27 29 53.200,00

2013 27 34 52.250,00

2014 27 41 52.737,40

Izvor: DZS

Prema podacima DZS stanovništvo je ostvarivalo prihode kako slijedi u tablici u nastavku. Prema podacima DZS 2.402 osobe pripadaju u kategoriju radno sposobnog stanovništva, a samo 1.100 osoba ostvaruje prihode od samostalnog i ne samostalnog rada i poljoprivrede, 1.346 osoba nema nikakve prihode. Ako broj 1.346 osoba bez prihoda korigiramo s 791 koliko ima djece dobnog uzrasta od 0-14 godina, dobivamo da 555 osoba koje ne ostvaruje nikakve prihode, dok preostali dio prima mirovinu ili neki drugi oblik prihoda, a 257 ih prima neki od oblika socijalne pomoći.

2 Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. - 2016.


42

Tablica 14. Struktura prihoda stanovništva

Spol Ukup.

Prihodi od

stalnog

Prihodi od povremenog

Prihodi od

poljop.

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od

imovine

Soc. Nakn

Ostali prihodi

Povremena potpora Bez

prihoda Nepoznato

rada rada drugih

sv. 3.634 767 137 196 370 533 10 257 79 50 1.346 8

m 1.778 481 82 156 179 211 8 120 45 28 546 4

ž 1.856 286 55 40 191 322 2 137 34 22 800 4


Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

U Popisu stanovništva 2011. po prvi se put postavljalo pitanje ima li osoba teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti, da bi se dobio broj osoba kojima je otežano funkcioniranje u svakodnevnom životu.

Teškoće mogu biti pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč nošenju slušnog aparata), govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu), odijevanju, obavljanju osobne higijene te problemi s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i ostale teškoće. Ostale teškoće odnose se na sve ostale teškoće i oštećenja drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva, urogenitalni i dr.), tj. na dugotrajne zdravstvene probleme koji osobi stvaraju teškoće u svakodnevnom životu 6 mjeseci i više.

Tablica 15. Dobna struktura stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

Pomoć druge osobe

Spol Ukupno

Starost

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85 i više

Ukupno sv. 902 6 6 8 8 9 13 15 28 36 64 92 114 104 77 115 103 67 37

m 429 2 6 5 2 6 10 13 17 28 36 57 66 65 22 42 24 18 10

ž 473 4 - 3 6 3 3 2 11 8 28 35 48 39 55 73 79 49 27

treba sv. 267 4 3 1 1 2 2 4 1 9 10 14 16 25 24 41 49 38 23

m 93 2 3 1 1 1 1 4 - 7 4 6 8 15 5 12 10 7 6

ž 174 2 - - - 1 1 - 1 2 6 8 8 10 19 29 39 31 17

koristi sv. 224 4 3 1 1 2 1 3 1 8 8 13 16 22 21 29 41 30 20

m 80 2 3 1 1 1 - 3 - 6 3 5 8 15 5 10 9 4 4

ž 144 2 - - - 1 1 - 1 2 5 8 8 7 16 19 32 26 16


Kao što se vidi iz podataka DZS 902 stanovnika općine ima poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Kao i u cijeloj Hrvatskoj, tako ni na području Općine, pomoć nije dostatna da bi se adekvatno pomoglo i zbrinulo. U podizanje kvalitetnije skrbi za starije osobe i osobe koje trebaju svakodnevnu pomoć trebaju se uključiti i državne institucije ulažući u njihov standard.

Postoji potreba za dodatnim uslugama, kao što su udomiteljske usluge pružane u zajednici za djecu i mlade s teškoćama u razvoju (logopedi, edukatori-rehabilitatori, stručnjaci s iskustvom psihosocijalne rehabilitacije koji bi mogli pružati podršku razvoju udomiteljstva s posebnim naglaskom na udomiteljstvo djece s teškoćama u razvoju i djece s problemima u ponašanju.


43

Tablica 16. Općinska izdvajanja za socijalnu skrb

Izdvajanje po godinama

2010 2011 2012 2013 2014

102.404,67 105.543,00 95.519,46 92.986,24 87.065,15

Izvor: Općinski proračun

Na području Općine ne djeluju ustanove socijalne skrbi. Stanje u ovom području nije zadovoljavajuće. Prema procjenama, na području Općine postoji 555 socijalno ugrožena osoba, koje žive bez prihoda ili od socijalne naknade, što čini 15,27%% ukupnog stanovništva Općine. Posebnu ranjivu skupinu na području Općine čine žene, i to žene iznad 40 godina koje su nezaposlene, a zbog slabe mobilnosti i asertivnosti, te nemogućnosti prekvalifikacija ne pronalaze svoje mjesto u zajednici.

U suradnji s Caritasom organizira se prikupljanje pomoći za najugroženije kategorije stanovnika. Obzirom da je rastući udio starijeg i socijalno osjetljivog stanovništva, na području Općine potrebno je razvijati posebne oblike socijalne skrbi kroz:

razvoj suradnje s Centrom za socijalni rad

povećano angažiranje Općine na prepoznavanju potreba i uključivanju korisnika u sustav socijalne skrbi

razvoj oblika brige za osobe s teškoćama u razvoju, invalidne osobe i druge osobe s pojačanim potrebama (stari, bolesni, nezaposleni, krizne situacije), u suradnji s postojećim institucionalnim i izvaninstitucionalnim nositeljima skrbi (patronažna skrb, SOS telefon, Crveni križ, Crkva)

češće posjete starijim osobama jer većina starije populacije osjeća pomanjkanje društvenog kontakta s drugim osobama, organiziranjem češćih obilazaka usamljene staračke populacije u suradnji s Crvenim križem i volonterima

poticanje socijalne osjetljivosti i uključivanja stanovništva u razne oblike solidarnosti i pomaganja, pri čemu je značajna mogućnosti poticanja osnivanja i rada institucija civilnog društva (udruga) usmjerenih na pružanje pomoći socijalno ugroženom stanovništvu

procjenu mogućnosti za izgradnju ustanova za starije i nemoćne osobe na području Općine

otvaranje dnevnog smještaja za starije osobe, koje žive u udaljenim područjima, koji će omogućiti da budu privremeno smještene, u za njih najtežem, zimskom razdoblju, u domu, dok se ljeti mogu vratiti u svoja mjesta

osnivanje pučke kuhinje u mjestima prebivališta koje bi omogućile lakšu i bržu distribuciju hrane do korisnika posebice u zimskom razdoblju.

Dostupnost usluge nije zadovoljavajuća.

Pristupačnost usluge nije zadovoljavajuća.

Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pružiti dodatne oblike usluga pomoći ekstremno siromašnom stanovništvu, ugroženim kategorijama stanovništva, organizirati humanitarne akcije.


44

3.6.4. Kultura i sport

Posebno bogatstvo općine predstavlja kulturna baština sastavljena od sakralnih spomenika.

Tablica 17. Popis sakralnih objekata Općine Lukač

Rbr Sakralni objekti imuzeli

1. Župna crkva Sv. Luke u naselju Lukač

2. Kapela Sv. Klare u naselju Budrovac Lukački

3. Kapela Presvetog Trojstva u naselju Dugo Selo Lukačko

4. Kapela Uzvišenja Sv. Križa u naselju Terezino Polje

5. Kapela Gospe Snježne u naselju Turanovac

6. Kapela Dobrog Pastira u naselju Gornje Bazje

7. Evangelistička crkva u naselju Brezik

Društvene i kulturne aktivnosti u naseljima Općine ne zadovoljavaju potrebe mještana. U Lukaču, nema kina i kazališta. Na području kulture aktivna su kulturno umjetnička društva, KUD Seljačka sloga, KUD Turanovac i KUD Bosiljak. Na području općine nalazi se 11 društvenih domova.

Takvo stanje je ograničavajući faktor u kvaliteti života i razvojnoj perspektivi Općine, jer ograničava uvjete za razvoj prepoznatljivosti i očuvanje tradicijskog nasljeđa Općine i bogate kulturne baštine Općine.

Rezultati provedene ankete ukazuju da stanovnici razvoju kulturnih aktivnosti te mogućnostima zabave i kreativnog provođenja slobodnog vremena pridaju veliku važnost, i razvoj kulturnih i društvenih aktivnosti rangiraju vrlo visoko na listi prioriteta i potreba.

Proračunska izdvajanja za kulturu

Općinsko vijeće svake godine donosi program javnih potreba u kulturi i određuje iznos sufinanciranja.

Tablica 18.Općinska izdvajanja za kulturu

Izdvajanje po godinama

2011 2012 2013 2014 2015

12.000,00 12.000,00 21.690,14 15.000,00 8.000,00


U slijedećem razdoblju potrebno je pokrenuti aktivnosti na:

promicanju tradicijskog i kulturnog nasljeđa;

popularizaciji i poticanju kulture, kroz iniciranje, povezivanje te poticanje raznih aktivnosti i suradnje na razini civilnog društva i zainteresiranih nositelja kulturnih aktivnosti kroz organiziranje kulturnih događaja, predstava;

poticanju osnivanja odgovarajućih udruga usmjerenih na uključivanje lokalnog stanovništva u kreativni i kulturni rad (foto-klub, slikarska radionica, dramska i literarna radionica, udruga umirovljenika, razne aktivnosti mladih);

organiziranju društvenih tribina, druženja i drugih oblika kojima se jača kohezija stanovništva;


45

obnovi mjesnih domova u naseljima.

Sport

U općini djeluje osam sportskih klubova sa cca 300 članova. U tablici u nastavku je prikaz kapaciteta kojima raspolažu.

Rbr Naziv kluba Broj

članova Teren u korištenju

Površina objekta u korištenju

Površina m2 Otvoreni Pokriven Površina

m2

1. Nogometni klub Turanovac 20 7000 da - cca 200

2. Nogometni klub Drava, Terezino Polje 60 7000 da - cca 200

3. Nogometni klub Dinamo, Kapela Dvor 30 7000 da - cca 200

4. Nogometni klub Bratstvo, Gornje Bazje 50 10000 da - cca 200

5. Nogometni klub HNK Lukač 05, Lukač 20 7000 da - cca 200

6. Nogometni klub Sloga, Dugo Selo Lukačko

7000 da - cca 200

7. ŠRK Drava Terezino Polje 20 - - -

8. MNK "Kozmos" Gornje Bazje 100 - - -

Izvor: Općinski podaci

Općina sufinancira aktivnosti sportskih klubova izdvajanjima koja su vidljiva u tablici u nastavku.

Tablica 19. Općinska izdvajanja za sport

Izdvajanja

2010 2011 2012 2013 2014

157.523,87 145.509,30 130.477,44 159.879,07 181.709,61


U slijedećem razdoblju potrebno je pokrenuti aktivnosti na provođenju projekata i infrastrukturnih zahvata koji bi omogućio podizanje standarda i razvoj sportskih aktivnosti na ovom području.

Tablica 20. Planirani projekti – sportski objekti

Rbr Naziv kluba Projekti do 2020.g.

1. Nogometni klub Turanovac renoviranje i obnova sportskog doma

2. Nogometni klub Drava, Terezino Polje renoviranje i obnova sportskog doma

3. Nogometni klub Dinamo, Kapela Dvor izgradnja sportskog doma

4. Nogometni klub Bratstvo, Gornje Bazje renoviranje sportskog doma

5. Nogometni klub HNK Lukač 05, Lukač renoviranje sportskog doma

6. Nogometni klub Sloga, Dugo Selo Lukačko renoviranje sportskog doma

7. ŠRK Drava Terezino Polje izgradnja objekta za ribiće na jezeru Zrinj

Prihvatljivost nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da nedostaje multifunkcijska dvorana za različite vrste sportova i kulturna događanja.


46

3.6.5. Civilno društvo

Civilni sektor je na području Općine relativno dobro razvijen. Sukladno Registru udruga RH, u Općini Lukač je aktivno 28 udruga na područjima: lovstva, stočarstva, poljoprivrede, kultura, zaštita od požara, sport.

Udruge su od velike važnosti za razvoj sporta, njegovanje kulturne baštine, zaštitu prirode te društveni razvoj uopće. Udruge većinom djeluju amaterski i zasnivaju se na volonterizmu svojih članova. Višim stupnjem koordinacije udruga međusobno i s javnim i gospodarskim sektorom može se postići sinergijski učinak. Ulaskom u EU promijenile su se mogućnosti financiranja civilnog sektora te se pred udruge postavljaju zahtjevi za podizanje razine znanja s ciljem apliciranja projektnih ideja na moguće izvore financiranja.

Tablica 21. Udruge po naseljima

Naselje Broj udruga

Brezik 2

Budrovac Lukački 1

Dugo Selo Lukačko 2

Gornje Bazje 6

Kapela Dvor 2

Katinka 0

Lukač 3

Rit 0

Terezino Polje 4

Turanovac 7

Veliko Polje 1

Zrinj Lukački 0

Izvor: Registar udruga

Postoje i udruženja specifičnih socijalnih grupa i sektorskih udruženja kao što su predstavnici poslovnog sektora (obrtnici, poljoprivrednici, sl), udruge mladih, žena. Postojeća udruženja građana su uglavnom ovisna o općinskim i drugim institucionalnim potporama i donacijama. Postoje mogućnosti da se kroz partnerstvo javnog i civilnog sektora realiziraju zajednički programi i dobiju sredstva iz strukturnih fondova EU, a ograničavajući čimbenik u korištenju EU fondova kao izvora financiranja udruga je nedovoljna koordinacija među udrugama i međusektorska suradnja. Potrebno je poticati takvu suradnju jer ona doprinosi razvoju lokalne zajednice kroz tzv. neprofitno poduzetništvo.

Udruge u proteklom periodu nisu svojim projektima aplicirale za sredstva EU fondova.. Od 2015.g. općinsko sufinanciranje rada civilnih društava, provodi se putem natječaja. Općina

temeljem javnog poziva udrugama, sufinancira programe s područja programskih aktivnosti:

1. Prevencija i borba protiv raznih oblika ovisnosti 2. Programi poboljšanja uvjeta skrbi o djeci predškolske I školske dobi kroz razne aktivnosti 3. Programi financiranja vannastavnih programa u školstvu 4. Programi osoba treće životne dobi 5. Programi udruga proizašlih iz Domovinskog rata 6. Programi humanitarnih udruga


47

7. Programi brige o osobama s posebnim potrebama 8. Programi udruženja poljoprivrednika 9. Ostali programi od interesa za Općinu Lukač

Tablica 22. Izdvajanja za civilna društva

Općina Izdvajanja

2010 2011 2012 2013 2014

Općina Lukač

24.400,00 38.875,00 37.000,00 84.000,00 75.562,50

Župa Lukač 10.000,00 10.000 10.000,00 10.000,00 10.000,00

Crveni Križ 5.000,00 8.374,00 9.812,00 13.655,00 11.768,00


Civilna zaštita

U sklopu civilne zaštite djeluju Operativne snage koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja na području Općine Lukač:

Stožer zaštite i spašavanja Općine

Dobrovoljna vatrogasna društva (3 DVD)

Zdravstvena ambulanta

Dobrovoljna vatrogasna društva djeluju na cijelom području Općine, a domovi dobrovoljnih vatrogasnih društava nalaze se u naseljima: Turanovac – 160 članova, Gornje Bazje – 63 člana i Dugo Selo Lukačko – 81 član. Na području općine postoje 2 vatrogasna doma i to u naseljima Turanovac i Gornje Bazje.

Broj, vrsta i veličina vatrogasnih postrojbi je određena Planom zaštite od požara. U predstojećem periodu potrebno je investirati u nedostatnu opremu nužnu za provođenje akcija zaštite i spašavanja, navalno vozilo min 3000 litara sa pripadajućom opremom, te u rekonstrukciju spremišta i prostorija sa rekonstrukcijom instalacija, sanitarnih dijelova i grijanja. Općina izdvaja sredstva za civilnu zaštitu kao i za službe traženja i redovne djelatnosti Crvenog križa.

Tablica 23. Općinska izdvajanja za civilnu zaštitu

Izdvajanje

2010 2011 2012 2013 2014

70.000,80 81.313,11 78.937,39 96.741,50 84.509,01

Izvor: općinski proračun

Prihvatljivost je na relativno zadovoljavajućoj razini.


48

3.6.6. Indeks razvijenosti

Indeks razvijenosti je pokazatelj koliko je koje područje razvijeno iznad ili ispod prosjeka države. Uredbom o indeksu razvijenosti (NN 63/10) propisuju se pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti te udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti. Izračunava se kao ponderirani prosjek slijedećih društveno-gospodarskih pokazatelja:

stope nezaposlenosti,

dohotka po stanovniku,

proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku,

općega kretanja stanovništva,

stope obrazovanosti.

Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave (JLS) razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.

Općina Lukač je s pripadajućih 82,28% razvrstana u III. skupinu JLS, čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, dok gledajući razinu Županije, Međimurska županija je s pripadajućih 69,65% razvrstana u I. skupinu čija je vrijednost indeksa razvijenosti <75%.

Potrebno je donijeti populacijsku politiku u okviru koje se određuju mjere temeljene na zakonskim odredbama i normama te mjere temeljene na ekonomskim poticajima za povećanje nataliteta / fertiliteta. Od osobite su važnosti mjere koje nude olakšice zaposlenim ženama s djecom kako bi „pomirile“, odnosno pripomogle usklađivanju funkcije materinstva i radne karijere.

Potrebno je donijeti mjere poticanja ostanka mladih na selu kroz ulaganja u životni standard sela, promicanje temeljnih vrijednosti ruralnog naslijeđa, izgrađivanje odnosa ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja između sela i grada te njegovanje afirmativnijeg odnosa prema seljacima i selu, a u cilju usporavanja migracije iz ruralnih područja.

U planiranju i pružanju socijalnih usluga u budućem razdoblju, posebno će se pratiti slijedeća načela:

Načelo socijalne solidarnosti – Zajednica sudjeluje u podržavanju onih koji ne mogu osigurati ispunjenje vlastitih socijalnih potreba s ciljem održavanja i jačanja društvene kohezije.

Načelo ravnopravnosti i ljudskog dostojanstva – Prava u sustavu socijalne skrbi osiguravaju se korisniku uz poštivanje ljudskih prava, integriteta, sigurnosti i uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.


49

Očuvanje ljudskog dostojanstva i integriteta – Kroz načelo socijalne solidarnosti, ravnopravnosti i jednakih mogućnosti svih građana.

Načelo partnerstva – Cilj partnerstva je potaknuti što veće sudjelovanje pružatelja i korisnika usluga kroz njihovo umrežavanje radi osiguravanja kvalitetne i sveobuhvatne socijalne skrbi.

Načelo dostupnosti i informiranosti – Socijalne usluge su dostupne na području cijele Županije, neovisno od mjesta stanovanja korisnika i neovisno o njihovom imovinskom stanju.

Načelo uključenosti korisnika u zajednici – Pružanje izvaninstitucionalnih oblika usluga u lokalnoj zajednici i domu korisnika uz uključenost korisnika u zajednicu i korištenja njegovih sposobnosti.

Uključenost korisnika u zajednicu – Socijalne usluge se nastoje pružati korisniku u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, kroz izvan institucijske oblike skrbi, a radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu. Takva uključenost omogućena je istovremenom mobilizacijom zajednice kroz aktivno participativni pristup prema osobama u potrebi.

Načelo sudjelovanja u donošenju odluka i individualizacija – Korisnik ima pravo sudjelovati u procjeni stanja i potreba, u odlučivanju o korištenju usluga te ima pravo pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka uz individualizirani pristup.

Uvažavajući prikupljene podatke i stavove dobivene kroz ankete radnih grupa, u nastavku je sažetak pozitivnih i negativnih obilježja, te razvojnih potreba i problema u segmentu društvenih djelatnosti što je temelj za izradu SWOT analize.

4. SWOT ANALIZA

SNAGA SLABOSTI

• prirodna i kulturna baština • očuvanost okoliša • bogati fond divljači • rijeka Drava • dugogodišnja tradicija u poljoprivrednoj

proizvodnji • plodno poljoprivredno zemljište • nezagađeno tlo

• šljunak i pijasak

• poslovna nepovezanost gospodarstva u sektoru poljoprivrede

• veličina poljoprivrednih parcela • relativna izoliranost • slaba zainteresiranost mladih za

poljoprivrednu proizvodnju • neadekvatne ceste • neizgrađena kanalizacija • veliki udio staračkih domaćinstava

PRILIKE PRIJETNJE

• staviti u funkciju turizma bogatu prirodne ljepote

• rijeku Dravu iskoristiti u svrhe razvoja ruralnog, rekreativnog i izletničkog turizma

• blizina europskog tržišta (granica Mađarske) • korištenje EU fondova za financiranje

razvojnih projekata

• utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u Općini

• često mijenjanje prave regulative • klimatske promjene


50

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

5.1. Vizija

Temeljem prijedloga iz anketnih upitnika, rezultata rasprava na održanim radionicama i u suradnji s predstavnicima Općine, donesena je vizija Općine:

Općina Lukač, zajednica koja razvija poljoprivredu, njeguje tradicionalne vrijednosti i čistu prirodu, čineći ovaj prostor ugodnim za život svakom stanovniku.

5.2. Strateški ciljevi

U skladu s vizijom na području Općine Lukač utvrđena su četiri strateška cilja:

1. Osnažiti gospodarstvo,

2. Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, zaštiti okoliš i osigurati racionalno korištenje energije kao temelj za razvoj gospodarstva,

3. Izgradnjom društvene infrastrukture osigurati bolje uvjete života na stanovništvu Općine;

4. Povećati učinkovitost upravljanja razvojem.

Strateški razvojni ciljevi postavljeni su tako da budu jasni, mjerljivi, dostižni, realni i s određenim rokovima. Ciljevi doprinose rješavanju problema istaknutih u analizi stanja i SWOT analizi.

Strateški cilj 1: Ojačati gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzetnika, jačanje poljoprivredne proizvodnje i turizma

Kroz prvi strateški cilj Općina Lukač kreće u opticanje još bolje konkurentnosti gospodarstva, jačanje poljoprivrede i turizma.

Ulaskom u EU hrvatski poduzetnici dobili su mogućnost nesmetanog plasiranja svojih proizvoda na europsko tržište, a hrvatsko tržište se otvorilo europskim proizvođačima i time se povećala konkurencija domaćim proizvođačima. Neki proizvođači Općine uhvatili su se u koštac sa svim gospodarskim trendovima kako bi osigurali konkurentnost, no Općina želi da se trend povećava i da što više poduzeća postane konkurentno na tržištu i prihvate moderne trendove poslovanja.

Kao poticaj poduzetništvu, Općina planira investirati u razvoj poduzetničkih zona koje su definirane prostornim planovima.

Turizam kao gospodarska grana u Općini je slabo razvijen. U Općini nema Turističke zajednice, od smještajnih kapaciteta ima ___ ležaj. Općina obiluje prirodnim resursima, što otvara prostor razvoju ruralnog, izletničkog, ribolovnog i eko turizma.

Iz analize stanja poljoprivrede možemo vidjeti da je na području Općine registrirano ---- poljoprivrednih gospodarstava. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Karakteristična je velika usitnjenost posjeda, što je velik ograničavajući faktor razvoju konkurentne poljoprivrede. Općina je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, ali zbog usitnjenosti posjeda mali je


51

postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, niska je produktivnost i javlja se tržišna nekonkurentnost. Na području Općine prepoznata je važnost poljoprivredne djelatnosti, ali bi se trebala usmjeriti na integriranu i ekološku proizvodnju koja bi omogućila prodaju poljoprivrednih proizvoda s većom dodanom vrijednošću.

Strateški cilj 2: Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije

Kao preduvjet za razvoj gospodarstva je razvijena osnovna infrastruktura. Kako bi postigla taj cilj Općina Lukač je definirala dolje navedene prioritet i mjere. U fokusu su rekonstrukcija i obnova nerazvrstanih cesta, unapređenje javne rasvjete.

Što se tiče zaštite okoliša Općina će u narednom periodu nastojati kroz suradnju Općine, korisnika i komunalnog društva ostvariti sljedeće potrebne ciljeve:

Strateški cilj 3: Osigurati bolje uvjete života na stanovništvu općine

Temelj analize stanja društvenih djelatnosti i civilnih društava je utvrđivanje socio-ekonomskog stanja, odnosno prepreka za rast i razvojnih potreba Općine. Postavljeni strateški ciljevi bazirani su na uočenim problemima te usklađeni s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Strateški cilj 4: Povećati učinkovitost upravljanja razvojem

Općina koristi svoje resurse za upravljanje razvojem Općine. Upravljanje razvojem ne uključuje samo upravljanje Općinom već i suradnju javnih, poslovni i nevladinih partnera koji surađuju u namjeri razvoja Općine kako bi osigurali njen društveno-ekonomski rast i razvoj.

Ulaskom Hrvatske u EU otvorila se mogućnost da se ekonomski i društveni razvitak ubrza korištenjem EU fondova. Općina, obrazovne ustanove, udruge i gospodarski sektor, svi zajedno moraju se jače angažirati kako bi iskoristili sredstva iz europskih fondova namijenjenih lokalnom razvoju. Iz tog je razloga jedan od najvažnijih pravaca razvoja u ovom programskom razdoblju povećanje sposobnosti lokalne zajednice za postavljanje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova.

Ovim ciljem se pridonosi rješavanju problema efikasnosti javne uprave, jačaju se lokalni kapaciteti za provođenje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. Svrha je postizanje više efikasnosti lokalnog sustava upravljanja i kvalitetnije iskoristivosti lokalnih resursa. Ovim ciljem se predviđa i bolje uključivanje i integracija Općine s drugim međunarodnim i regionalnim lokalnim jedinicama radi međusobne razmjene iskustava i znanja.

6. PRIORITETI I MJERE

Strateški cilj 1: Ojačati gospodarstvo

Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva i poboljšati poduzetničku klimu

Malo i srednje poduzetništvo nositelji su razvoja i stabilnosti na svim razinama ̶ lokalnoj, regionalnoj i državnoj. Stvaranje poticajnog okruženja, jačanje poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva zadatak je lokalnih jedinica i potpornih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini.


52

Primjena društveno odgovornog poslovanja danas je sve popularnija i postala je ustaljenom praksom u razvijenom svijetu. Za poduzetnike održivi razvoj znači prilagodbu poslovnih strategija i aktivnosti na način da zadovolji potrebe poduzeća i njegovih aktera danas, uz istovremenu zaštitu ljudskih i prirodnih resursa koji će biti potrebni u budućnosti. Društveno odgovorno poslovanje ima neosporan utjecaj na razvoj cijelog gospodarstva i društvene svijesti, a da pritom ne narušava svoj temeljni cilj ostvarenja dobiti.

Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poboljšati poduzetničku klimu te poticati društveno odgovorno poduzetništvo

Mjera 1.1.1. Poticanje poduzetništva unapređenjem sustava edukacije za poduzetnike i one koji to žele postati( samozapošljavanje)

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja

S ciljem poticanja samozapošljavanja na području Općine nužno je educirati stanovnike, naročito mlade, o putovima samozapošljavanja te načinima korištenja raznih povlastica i potaknuti obrazovne institucije na području Općine na uvrštavanje takvih edukacija u svoje programe ili proširenje istih. Cilj mjere je i povećati dostupnost poduzetnicima specijaliziranim edukacijama namijenim njima, ojačati nivo znanja poduzetnika putem kreiranja programa pohađanja certificiranih edukacija poduzetnika, povezivanja sa sveučilištima i školama za razvoj novih edukativnih programa, potaknuti umrežavanje poduzetnika preko projekta suradnje i transfera znanja. Naglasak treba staviti na poduzetništvo žena i poduzetnike početnike. Rezultat su ojačani kapaciteti poduzetnika u različitim segmentima poslovanja, uključujući informacije o bespovratnim sredstvima, unapređenju menadžerskih znanja i vještina, informacije o načinima financiranja poslovanja, marketingu i sl.

broj edukacija Općina

Ustanova za odgoj i obrazovanje

Organizacije civilnog društva

Zadruge

Proračun Općine EU fondovi

Ministarstvo poduzetništva

HZZ

Ostali dostupni izvori

Mjera 1.1.2. Poticanje korištenja znanja, tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu


Ovom mjerom cilj je stvoriti povoljne uvjete i usmjerenje razvoja poduzetništva, zaštititi postojeće proizvodnje u prioritetnim prerađivačkim granama, jačati postojeće i tradicionalne grana i stvoriti okruženja za razvoj novih grana visokih tehnologija s integriranom brigom za okoliš. U tu svrhu treba poticati razvoj poduzetništva raznim vidovima potpore te uključivanjem obrazovnih i znanstvenih ustanova i tako povećati konkurentnost poduzetnika.

broj održanih edukacija

broj poduzetnika polaznika edukacije

Općina


Potporne institucije

Općinski / županijski proračun

EU fondovi

Potporne institucije

MINPO


Mjera 1.1.3. Poticanje tradicijskih obrta


Cilj mjere je zaštititi tradicionalne obrte od nestajanja te omogućiti njihov razvoj kao jedan od identiteta Općine i to unapređenjem postojeće ponude i stvaranjem nove, revitalizacijom izumrlih tradicijskih obrta, informiranjem, marketinškim aktivnostima, edukacijom postojećih i budućih obrtnika te poticanjem na brendiranje proizvoda.

broj projekata

broj tradicijskih obrta

Općina

Županija

Obrtnička komora


EU fondovi

MINPO


Mjera 1.1.4. Poticanje povezivanja MSP putem klastera i drugih oblika povezivanja



53

Cilj mjere je potaknuti povezivanje gospodarskog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora u klastere i druge oblike udruživanja radi povećanja konkurentnosti poduzetništva i razvoja lokalne zajednice. Pritom će Općina dati organizacijsku potporu osnivanju i radu udruženja kroz radionice upoznavanja s poslovanjem klastera i drugih oblika udruženja, pružiti podršku u pripremi potrebne dokumentacije za osnivanje te sudjelovati u izradi plana aktivnosti.

broj održanih seminara i radionica

broj novoosnovanih udruživanja

Općina

Županija

Poduzeća

Udruge

OPG


EU fondovi

MINPO


Tablica 24. Prioritet 1.1. i mjere 1.1.1.-1.1.6.

Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede

Općina Lukač je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) na području koje pokriva općina Lukač ukupna površina poljoprivrednog zemljišta koja se koristi u poljoprivredne svrhe iznosi ____-___ ha. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Virovitičko-podravskoj županiji iznosi _________ ha, dok Općini Lukač pripada ___% odnosno ________ ha. Radi zemljišno katastarskih razloga zemljišne površine su uglavnom usitnjene i prvenstveno se koriste u funkciji samoopskrbe obiteljskih gospodarstava poljoprivrednim proizvodima. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji.

Ekološka i integralna proizvodnja u Općini se vrlo sporo razvija u nekoliko posljednjih godina. Prema podacima APPRRR-a najviše se ekološki proizvodi ______________. Integrirana proizvodnja u 2015. godini vršila se na ___ ha.

Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede

Mjera 1.2.1. Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednih proizvođača i gospodarstava


Predloženom se mjerom želi potaknuti poljoprivredne proizvođače Općine da udruživanjem postignu kritični kapacitet proizvodnje kako bi mogli optimalno koristiti suvremene strojeve velikih kapaciteta te bi s većim obimom proizvodnje bili pouzdan partner prerađivačkoj industriji i trgovačkim centrima. Kako bi se kvalitetno moglo upravljati poljoprivrednim zemljištem presudno je usklađivanje katastarskih podataka sa zemljišnim knjigama i stanjem na terenu te okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

broj umreženih poljoprivrednih gospodarstava

Općina / Županija

MINPOLJ

Zadruge, udruge, OPG

Privatne pravne osobe


EU fondovi

MINPOLJ


Mjera 1.2.2. Razvoj konvencionalne i ekološke poljoprivrede


Cilj predložene mjere je razvoj konvencionalnih i ekoloških poljoprivrednih proizvođača kroz potpore u ulaganje u poljoprivredna gospodarstava. Poticanje korištenja organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu, poticanje certificiranja ekoloških poljoprivrednih proizvoda, poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za javne potrebe (škola, dječji vrtić), subvencioniranje ekološke poljoprivredne proizvodnje, umrežavanje ekoloških poljoprivrednih proizvođača i promoviranje eko proizvoda i proizvodnje. Jedan od ciljeva je poticanje navodnjavanja i ulaganje u infrastrukturu za navodnjavanje, te melioracija tla.

broj i veličina poljoprivrednih gospodarstava

broj ekoloških proizvođača

broj ha poljoprivredne površine pod ekološkom poljoprivredom

broj ha pod navodnjavanjem

Općina / Županija

MINPOLJ

OPG, zadruge, udruge

Privatne pravne osobe


EU fondovi

MINPOLJ



54

Mjera 1.2.3. Edukacija poljoprivrednika


Cilj ove mjere je da se s predstavnicima poljoprivrednika odrede prioriteti za edukaciju. Od velike je važnosti pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o dostupnim edukacijama kako u Općini tako i izvan nje. Edukacija poljoprivrednika ticala bi se i područja korištenja sredstava iz različitih nacionalnih programa te programa Europske unije. Valja poticati cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača s ciljem stjecanja novih znanja i primjene novih tehnologija. Na taj bi se način povećala kvaliteta i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Također, potrebno je poticati korištenje informatičkih tehnologija u poslovanju i poslovnom komuniciranju što će doprinijeti stjecanju znanja i iskustava neophodnih za približavanje EU standardima poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji.

broj radionica Općina / Županija

Udruge

Zadruge



EU fondovi

MINPOLJ



Prioritet 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam

Turistička ponuda nedovoljno se prezentira na domaćem i inozemnom turističkom tržištu. Na području općine ne postoji ured ili ispostava turističke zajednice, a područje se promovira u sklopu Turističke zajednice VPŽ..

Na prostoru Općine postoje ___ ležaj koja su ponuđena turistima. Uvođenjem novih turističkih sadržaja i poboljšanjem turističke opremljenosti oblikovat će se nova, prepoznatljiva turistička ponuda koja će se kroz marketinške aktivnosti promovirati na turističkom tržištu.

Prioritet 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam

Mjera 1.3.1. Razvoj turističkog identiteta i unapređenje turističkog sadržaja u turizmu


Cilj mjere je stvoriti percepciju Općine Lukač kao prepoznatljivu turističku destinaciju definiranjem glavnih smjernica razvoja turizma temeljem analize postojećih prirodnih, kulturno-povijesnih i sportskih znamenitosti na području Općine, efikasnijim korištenjem postojećih resursa u turističke svrhe, poticanjem komercijalizacije novog turističkog identiteta (poticanje izrade suvenira, novih turističkih proizvoda i usluga) te postavljanjem turističke signalizacije i infopultova, marketinške aktivnosti, poticanje zajedničkog nastupa različitih pružatelja usluga na domaćem i ino-tržištu, uključivanje u različite organizacije, udruženja i klastere.

Broj provedenih projekata poticanja razvoja i promocije turizma

Broj ostvarenih noćenja

Općina

TZ Županije

Javne i privatne pravne osobe

Fizičke osobe

OPG-i


EU fondovi

MINPO

MINT


Mjera 1.3.2. Izgradnja infrastrukture za razvoj turizma


U okviru ove mjere predviđena su ulaganja u projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga te pratećih sadržaja. U okviru infrastrukturnog dijela mjere, predviđena je izgradnja i uređenje dodatnih turističkih sadržaja za sve vidove aktivnog - sportskog i kulturno-povijesnog turizma. Mjera uključuje i revitalizaciju objekata prirodne, tradicijske i kulturne vrijednosti, aleja i perivoja s ciljem njihovog korištenja u turističke svrhe te razvoj centara za posjetitelje i prostora za prodaju karakterističnih proizvoda s područja Općine. Također, potrebno je izgraditi infrastrukturu prema turističkim objektima u skladu s ostalim ciljevima i mjerama.

broj turističkih smještajnih objekata

broj ležajeva

broj revitaliziranih kulturnih objekata

Općina

MINT

Javne i privatne pravne osobe

Fizičke osobe

OPG-i


EU fondovi

MINPO

MINT




55

Strateški cilj 2: Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije

Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš

Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš

Mjera 2.1.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije


Cilj mjere je obnovljiv i održiv razvoj Općine korištenjem obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva te smanjivanje ovisnosti o uvozu energije i korištenju fosilnih goriva, a jednako tako i očuvanje čistog okoliša i prirode na području Općine. Ova mjera nastoji poticati na korištenje obnovljivih izvora energije, naročito sunčeve energije i energije vjetra. To će se postići sufinanciranjem ugradnje solarnih kolektora, izgradnjom fotonaponske elektrane, promocijom korištenja obnovljivih izvora energije, a sve to bi rezultiralo povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, uštedama troškova te smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova za okoliš.

broj ugovora o otkupu el.en. sklopljen s HROTE

broj ugrađenih solarnih sustava u obiteljskim kućama i pravnim subjektima

Općina / Županija

FZOEU

Fizičke i pravne osobe


EU fondovi

FZOEU

MZOIP


Mjera 2.1.2. Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti


Cilj mjere je stvaranje održivog razvoja Općine učinkovitim korištenjem energije. Obuhvaća aktivnosti kojima se postižu uštede u potrošnji energije, smanjenje emisije CO2 i ostalih štetnih plinova, kao što su primjerice sanacija i obnova pročelja zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete učinkovitom, izgradnja punionica za električna vozila i slično.

broj obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti

broj punionica za električna vozila

postotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj rasvjeti

Općina / Županija

FZOEU

Fizičke i pravne osobe

JPP


EU fondovi

FZOEU


Mjera 2.1.3. Unapređenje sustava zaštite okoliša


Cilj mjere je unaprijediti sustav upravljanja otpadom ulaganjem u infrastrukturu i opremu komunalnog poduzeća.

broj reciklažnih dvorišta

% uključenosti domaćinstava u zbrinjavanje otpada

Komunalno poduzeće

Općina


EU fondovi

FZOEU



Prioritet 2.2. Poboljšati prometnu i komunalnu infrastrukturu

Na području Općine potrebno je poboljšati prometnu infrastrukturu, povećati ukupnu sigurnost cestovnog prometa te urediti mrežu pješačkih i biciklističkih staza i šetnica.


56

Potrebno je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama, smanjenje troškova i svjetlosnog zagađenja, planirati i izgraditi kanalizacijsku infrastrukturu, podići standard i kvalitetu života kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje.

Prioritet 2.2. Poboljšati prometnu i komunalnu infrastrukturu

Mjera 2.2.1. Uređenje i modernizacija prometnica i javnih površina

Opis mjere Indikator Nositelj Izvor

financiranja

Cilj mjere je poboljšanje postojeće mreže nerazvrstanih cesta sukladno najvišim pravilima prometne struke s krajnjim ciljem osiguravanja integracije prometnog sustava, protočnosti te racionalne organiziranosti cestovne mreže. Tu spada i izgradnja potrebnih uličnih i cestovnih spojeva osnovne ulične mreže, rekonstrukcija raskrižja i postojećih ulica, asfaltiranje makadamskih ulica, osiguravanje parkiranja za stanovnike središta Općine te izgradnja potrebnih parkirališnih kapaciteta, modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja, izgradnja nogostupa, biciklističkih staza i prilaza.

kilometri rekonstruirane i asfaltirane ceste

broj rekonstruiranih i novih parkirališta

broj uređenih raskrižja

Općina

Županija

Republika Hrvatska


EU fondovi

MRRFEU

MINPOLJ


Mjera 2.2.2. Ulaganje u gospodarske zone


financiranja

Cilj je otkup zemljišta za poduzetničku i poljoprivrednu zonu, ulaganje u izgradnju infrastrukture u poduzetničkim i poljoprivrednim zonama kao poticaj gospodarstvu Općine.

Broj uređenih poduzetničkih zona

Općina

Županija

Republika Hrvatska

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ Ostali dostupni izvori

Mjera 2.2.3. Razvoj i unapređenje elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture


financiranja

Cilj mjere je razvoj elektroenergetske i telekomunikacijske mreže sukladno razvojnim potrebama Općine, planiranje i izgradnja dalekovoda i TS sukladno dinamici i potrebama Općine i gospodarstva (poduzetničke zone) te razvoj općinske informacijske i komunikacijske mreže i uvođenje zone besplatnoga bežičnoga interneta.

broj izgrađenih TS

broj područja besplatnog interneta

HEP

HT

Općina

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ Ostali dostupni izvori

Mjera 2.2.4. Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanalizacije


financiranja

Ovom mjerom planira se unaprijediti i proširiti vodoopskrbni sustav Općine, osigurati neovisna, kontinuirana, sigurna, kvalitetna i dostatna vodoopskrba, izraditi dugoročni planovi potreba za vodom te uskladiti buduće mjere s definiranim planovima, nastaviti rekonstrukciju sustava postojeće javne vodoopskrbe (zamjene dotrajalih cijevi i dr.), jačati kapacitete za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe te modernizirati sustav upravljanja vodnim resursima. Također, potrebno je osigurati pokrivenost svih dijelova Općine kvalitetnim sustavom vodoopskrbe, osigurati razvoj sustava vodoopskrbe koji treba učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast, unapređivanje sustava mjerenja, upravljanja i izgradnje sustava potrošnje vode te smanjenje gubitaka vode. Jednako tako, planira se nastaviti širiti mrežu odvodnje te unaprijediti i ojačati kapacitete

metri izgrađene vodovodne i kanalizacijske mreže

Komunalno poduzeće

Općina


EU fondovi

MRRFEU

MINPOLJ



57

sustava odvodnje otpadnih voda, izraditi dokumentaciju odvodnje otpadnih voda, analizu predloženog sustava, odrediti faze izgradnje istog ovisno o planiranom razvoju naselja te poticati korištenje najnovijih tehnologija u sustavu zbrinjavanja otpadnih voda. Potrebna je i izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže, a ujedno i jačanje kapaciteta za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom odvodnje otpadnih voda te poticanje korištenja otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u poljoprivredi.

Mjera 2.2.5. Unapređenje javne rasvjete


financiranja

Cilj mjere je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama naselja u Općini te smanjiti troškove svjetlosnog zagađenja i postupno zamijeniti staru javnu rasvjetu novom, ekološki prihvatljivom.

broj novih ekološki prihvatljivih rasvjetnih tijela

Općina

Županija

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ FZOEU Ostali dostupni izvori

Mjera 2.2.6. Uređenje groblja


financiranja

Cilj ove mjere je proširenje i uređenje postojećih groblja i popratne infrastrukture, osiguravajući dovoljan broj parkirališnih mjesta i dostupnost vode, zamjena dotrajale opreme i nabava potrebne nove uključujući i koševe za otpatke i kontejnere, rekonstrukcija / izgradnja novih sanitarnih čvorova te uređenje mrtvačnice i popratne infrastrukture.

Broj rekonstruiranih i uređenih groblja i popratne infrastrukture

Općina Općinski proračun



Strateški cilj 3: Izgradnjom i uređenjem društvene infrastrukture osigurati bolje uvjete života na stanovništvu općine

Prioritet 3.1. Izgradnja i uređenje društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove

Temeljem analize stanja te uvažavajući misiju i viziju razvoja Općine, ustanovljeni su sljedeći prioriteti za razvoj društvene infrastrukture:

poboljšanje obrazovanja ulaganjem u objekte za odgoj i obrazovanje

Temeljem uočenog nerazmjera postojećeg stanja infrastrukture, opremljenosti te pedagoškog standarda i propisanih standarda u predškolskim i školskim ustanovama, potrebno je:

- dograditi i izgraditi novi dječji vrtić te modernizirati i unaprijediti postojeće objekte za predškolsko obrazovanje,

- modernizirati i unaprijediti objekte za osnovnoškolsko obrazovanje uređenjem najmanje 6 dječjih igrališta, rekonstruirati zgradu pučke škole te osposobiti knjižnice i čitaonice,

- povećati smještajne kapacitete za skrb i njegu starijih i nemoćnih osoba,

- osigurati dovoljno prostora koji bi Općina ustupila za rad udrugama koje djeluju na području općine

- poboljšanje obrazovanja ulaganjem u edukacije nastavnika i pedagoških djelatnika, organiziranje radionica za djecu s posebnim potrebama i nadarenu djecu

ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti

ulaganje u objekte za spot i rekreaciju


58

podizanje svijesti o važnosti kulture i sporta organizacijom sportskih i kulturnih radionica

Osim ulaganjem u infrastrukturu predškolskog i obrazovnog sustava čime se osigurava visoki standard i optimalni uvjeti rada, potrebno je osigurati aktualna znanja onima koji žele ojačati i poboljšati svoje kompetencije dodatnim ulaganjem u obrazovanje kroz specijalističke edukacije i radionice. Postojećem pedagoškom kadru je potrebno omogućiti da se educira za rad s djecom s posebnim potrebama kao i s nadarenom djecom, te kroz sustav organiziranja radionica utjecati na njihovo razvojno uravnoteženje u odnosu na njihove vršnjake ili intelektualnu zrelost.

U svrhu podizanja kvalitete života stanovništva, potrebno je razvijati svijest o značaju kulture, poticati nove inicijative i razvoj vrijednosti, očuvanja i vrednovanja kulturnog naslijeđa i održavanja multikulturne raznolikosti. Pored potrebe za poticanjem razvoja kulturnih institucija i događaja potrebno je kroz kulturne radionice poticati i na kreativnost i razvoj kulturnih društava nacionalnih manjina.

Također u cilju prevencije ovisnosti, nasilničkih i ostalih devijantnih ponašanja, potrebno je kroz sportske radionice promicati kulturu sportskog života u cilju očuvanja zdravog života, te stvaranja pretpostavki za stasanje djece i mladih u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.

Prioritet 3.1. Izgradnja i uređenje društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove

Mjera 3.1.1. Ulaganje u objekte za odgoj i obrazovanje


financiranja

S ciljem stvaranja uvjeta za društvo temeljeno na znanju, potrebno je ulagati u izgradnju objekata za predškolsko (vrtić) obrazovanje, te rekonstrukciju i dogradnju školskih objekata, njihovo opremanje, modernizacija,

broj izgrađenih dječjih vrtića u skladu s pedagoškim standardom

broj rekonstruiranih škola

broj dograđenih učionica na razini 4 škole

broj rekonstruiranih knjižnica i čitaonica

broj otvorenih i opremljenih informatičkih učionica u obrazovnim centrima

broj uređenih dječjih igrališta

Općina

Županija


JPP


EU fondovi

MRRFEU

MINPOLJ

MZOS


Mjera 3.1.2. Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti


financiranja

U cilju podizanja kvalitete života u zajednici potrebno je ulagati u poboljšanje i / ili proširenje infrastrukture kao što su ulaganja u izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili opremanje objekta za kulturu, za slobodno vrijeme (npr. društveni domovi, vatrogasni domovi, muzeji, kulturni centri), kao i u rekonstrukciju i / ili prenamjenu postojećih objekata zgrada javne namjene.

broj izgrađenih / rekonstruiranih / opremljenih društvenih objekata

Općina

Županija

JPP

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ MSPM Ostali dostupni izvori


59

Mjera 3.1.3. Ulaganje u objekte za sport i rekreaciju


financiranja

U cilju podizanja kvalitete života u zajednici potrebno je ulagati u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu kroz prihvatljiva ulaganja u izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili opremanje igrališta (dječja, sportska, vatrogasna), sportskih terena i pratećih objekata, poligona za osposobljavanje i takmičenja vatrogasaca, rekreacijske zone i kupališta te različitih drugih tematskih prostora. Ulaganje u marketing sportsko-rekreacijskih događanja s ciljem privlačenja aktivnih sudionika i posjetitelja.

broj uređenih dječjih igrališta

broj uređenih društvenih domova

Općina

Županija


Udruge

JPP

Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ MZOS Ostali dostupni izvori

Mjera 3.1.4. Poboljšanje odgoja i obrazovanja ulaganjem u edukaciju


financiranja

Cilj ove mjere je da se s nastavnicima i ostalim pedagoškim djelatnicima predškolskog, osnovno i srednjoškolskog odgoja te drugom stručnom osoblju odrede prioriteti edukacija. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način povećava stručnost djelatnika koji sudjeluju u obrazovanju, sportu i kulturi. Cilj ove mjere je također promicanja svijesti o potrebi sportskih i kulturnih aktivnosti u svakodnevnom životu. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva općine.Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva općine.

Broj edukacija i radionica

Općina

Županija


Udruge

Klubovi


EU fondovi

MZOS



Prioritet 3.2. Jačanje djelovanja civilnog sektora

Demokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Civilno društvo čine građani koji mogu aktivno i slobodno sudjelovati u svim sferama društvenog djelovanja. Od organizacija civilnog sektora koje djeluju na području Općine najbrojnije su udruge. Na području Općine, sukladno podacima Ministarstva uprave aktivno je 49 udruga i klubova iz područja lovstva, zaštite prirode i okoliša, kulture, zaštite od požara, sporta i prometa3. Nema udruga specifičnih socijalnih grupa. Postojeća udruženja građana uglavnom su ovisna o proračunu te je potrebno unaprijediti njihove kapacitete kako bi mogli svoje projekte financirati iz drugih izvora, a prvenstveno iz bespovratnih sredstava. Uočena je i potreba za intenzivnijim partnerstvom između organizacija civilnog društva, državnih tijela i privatnog sektora.

Prioritet 3.2.. Jačanje djelovanja civilnog sektora

Mjera 3.2.1. Ulaganje u projekte opće društvene važnosti


Mjera 3.2.2. Razvoj partnerstva između civilnog društva, javnog i privatnog sektora

3 https://registri.uprava.hr/#!udruge/


60


financiranja


Strateški cilj 4: Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojem

Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem

Za efikasan sustav upravljanja Općinom potrebni su znanje, stručnost, kompetentnost te konstantna edukacija. Strateški je važno osigurati da se svi zaposlenici kontinuirano obučavaju i uče te da se lokalna uprava organizira na najučinkovitiji mogući način. To posebno dolazi do izražaja kod projekata za koje se povlače sredstava iz EU fondova, za čije je apliciranje i provođenje potrebna osoba s adekvatnim znanjem. Upravljanje razvojem je kompleksni sustav pa je potrebno osigurati nesmetanu protočnost informacija između odjela i vanjskih dionika. Krajnji cilj je postaviti sustav koji će planirati razvoj nekoliko godina unaprijed te će moći mjeriti učinke ostvarenih javnih programa, a sve sa svrhom podizanja kvalitete javnog servisa građanima.

Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem

Mjera 4.1.1. Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova


Cilj ove mjere je organizirati lokalne resurse i ojačati kapacitete za korištenje sredstava EU fondova. To će se postići na način da se djelatnicima javne uprave, djelatnicima javnih institucija na području Općine te djelatnicima udruga edukacija iz tog područje omogući pohađanje informativnih radionica, seminara, treninga i sličnih programa.

broj educiranih djelatnika

broj provedenih projekata

Općina Općinski / županijski proračun EU fondovi HZZO MZOS MRRFEU Ostali dostupni izvori

Mjera 4.1.2. Informatizacija javne uprave


Cilj mjere je unaprijediti javni servis uz pomoć novih ICT alata. Stanovništvo Općine treba potaknuti na digitalnu interakciju s javnom upravom implementacijom novih ICT rješenja (npr. digitalizacija knjižnične građe, izdavanje raznih potvrda, dozvola i odobrenja putem Interneta te dr.) i na sudjelovanje na predavanjima, radionicama i tečajevima kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT).

broj implementiranih rješenja

Općina Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPOLJ MRRFEU Ostali dostupni izvori


Prioritet 4.2. Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine

Prioritet 4.2. Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine

Mjera 4.2.1. Racionalno upravljanje imovinom u vlasništvu Općine


Cilj mjere je učinkovito gospodarenje općinskom imovinom sukladno definiranim strateškim smjernicama s krajnjom svrhom poticanja

Broj analiza stanja Općina Općinski / županijski proračun EU fondovi


61

definiranih razvojnih sektora Općine. MINPOLJ MRRFEU Ostali dostupni izvori


Prioritet 4.3. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje Općina nema većih iskustava u suradnji s inozemnim jedinicama lokalne samouprave i međunarodnim organizacijama. Nakon ulaska RH u Europsku uniju takvo povezivanje je jednostavnije i potrebno je intenzivirati takve aktivnosti, povezati se s inozemnim lokalnim jedinicama što će pridonijeti razmjeni iskustava po pitanju raznih projekata i povlačenja sredstva iz EU fondova, te u brojnim ostalim zajedničkim temama. EU posebno potiče prekograničnu suradnju, ali potrebno je raditi i na širenju mreže ostalih partnerstva. Također je važno i uključivanje u međunarodne organizacije kako bi se osigurao pristup informacijama iz područja značajnih za razvoj Općine.

Prioritet 4.3. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje

Mjera 4.3.1. Uključivanje Općine u međunarodne organizacije i udruženja


Mjera 4.3.2. Unapređenje suradnje s partnerskim općinama i institucijama iz drugih županija i država



7. USKLAĐENOST STRATEGIJE OPĆINE LUKAČ S

DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE Strategija je izrađena za potrebe upravljanja lokalnim razvojem. Odgovorno upravljanje odnosi se na odgovornost spram građana i budućih generacija. Strategija je ujedno i razvojni dokument koji je podloga za korištenje fondova Europske unije.

Strateški ciljevi Općine Lukač usklađeni su s:

prioritetima i ciljevima definiranim gospodarskom strategijom EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Europa 2020. je desetogodišnja strategija za rast i radna mjesta Europske unije pokrenuta 2010. godine. Njezin cilj je prevladavanje krize od koje se gospodarstva postupno oporavljaju te rješavanje nedostataka modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast kroz pet glavnih ciljeva koji uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalno

uključivanje i smanjenje siromaštva;

Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.;

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/targets/index_hr.htm


62

promocijom kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU – razmatra niz političkih inicijativa i promociju modernog nadzornog okruženja. Spomenutom Strategijom komisija želi potaknuti jače partnerstvo između različitih politika, osobito kulture, industrije, obrazovanja, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje kojim bi se povećala podrška za sektore, posebice kroz predloženi program Kreativna Europa 2014.-2020., koji iznosi 1.8 milijarde €, te kroz fondove Kohezijske politike.

Na nacionalnoj razini:

Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014.):

Sporazum o partnerstvu (SoP) pokriva pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Usredotočuje se na sljedeće prioritete: promicanje poslovnog okruženja kakvo pogoduje inovacijama, na razvijanje konkurentnog i na inovacijama temeljenog gospodarstva poticanjem poduzetništva, istraživanja, razvoja i inovacija te e-gospodarstva, razvijanje infrastrukture za ekonomski rast i zapošljavanje, održiv gradski promet, potporu zelenom gospodarstvu s malim udjelom ugljika te na promicanje energetske učinkovitosti i prilagodbe na klimatske promjene, na razvijanje rasta ljudskog kapitala, promicanje društvene uključenosti i smanjivanje rizika od siromaštva razvijanjem socijalnih usluga, na borbu protiv različitih oblika diskriminacije, poboljšavanje zdravstvenih usluga na učinkovit i ekonomičan način, izgradnju moderne i stručne javne uprave, razvijanje socijalnog dijaloga i osiguravanje učinkovitosti i nepristranosti sudstva.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. koja je sastavni dio strategije pametne specijalizacije, a koja, s energetskom strategijom, strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama RH, strategijom poticanja investicija, strategijom razvoja poduzetništva i strategijom razvoja ljudskih potencijala, predstavlja osnovu za izradu gospodarske razvojne strategije.

Strategija razvoja turizma 2014.-2020. je krovni razvojni dokument hrvatskog turizma koji daje putokaz i otvara novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju.

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., s opisom poticaja aktivnosti i mjera čiji je osnovni cilj porast bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40% do 2020.g.

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014.-2020.), koja ističe tko su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanju nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenju broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; te uspostavu koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti poštujući princip anti diskriminacije.


63

Strateški plan ministarstva uprave za razdoblje 2014.-2016., plan trajnog unapređenja sustava javne uprave radi osiguranja i zaštite javnog interesa zakonitog djelovanja i pružanja usluga u ostvarivanju prava građana i građanki RH.

Strategija razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (2008.-2013.) koja definira ciljeve izgradnje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji će voditi stjecanju kompetencija važnih za daljnji profesionalni razvoj pojedinca, ali i porast znanja i inovativnosti društva.

Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“, definira aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja, promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanja dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva.

Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj 2014.-2020., s nizom mjera i aktivnosti za osnaženje i razvoj poduzetništva žena u RH.

Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Koji navodi glavne prioritete Republike Hrvatske za korištenje 2,3 milijardi eura javnog novca koji je dostupan za razdoblje 2014.-2020. s ciljem restrukturiranja i modernizacije poljoprivrednog i prehrambenog sektora.

Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske koja predstavlja polazišnu točku u novom procesu planiranja prometnog razvoja Republike Hrvatske.

Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. godine, fokusirana na četiri glavna cilja – unaprjeđenje i osiguravanje usluga prilagođenih djeci u pravosuđu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, obrazovanju, sportu, kulturi, eliminaciju svih oblika nasilja nad djecom te osiguranje prava djece u ranjivim situacijama, kao i aktivno sudjelovanje djece, uz poseban naglasak kako na tjelesno tako i na mentalno zdravlje djece.

Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2016. godine koji određuje prioritetne mjere vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi – ponajprije jačanje interdisciplinarne suradnje, povećanje bolničkih kapaciteta za palijativnu skrbi te uključivanje civilnog društva, osobito volontera, u pružanje palijativne skrbi, uz odgovarajuću zakonsku regulaciju.

Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH 2011.-2016.koja u središte stavlja borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti određivanjem prioriteta i mjera za njihovo suzbijanje.

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. koja obuhvaća sve odrednice vezane uz razvoj zdravstvenih usluga u predstojećem periodu.

Strateški plan razvoja javnog zdravstva 2013.-2015.

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09).

Na regionalnoj razini:


64

Na općinskoj razini:

Prostorni plan uređenja Općine,

Plan gospodarenja otpadom.


65

8. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE U izradi dokumenta sudjelovale su sve strukture i predstavnici interesnih skupina iz Općine Lukač – predstavnici Općinskog vijeća, načelnik, djelatnici općinske Uprave, predstavnici obrazovnog, civilnog, poduzetničkog, kulturnog i zdravstvenog sektora.

Uspostavljena je Radna skupina za izradu i praćenje provedbe strategije koja je grupirana prema područjima razvoja. Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog i regionalnog razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u nastavku.

Tablica ---. Glavni dionici pripreme, provedbe i praćenja Strategije

Dionik Uloga u pripremi Uloga u provedbi Uloga u praćenju

Općinsko vijeće Redovito prima izvješća o tijeku pripreme Strategije, sudjeluje u procesu javne rasprave te potvrđuje i usvaja dokument.

Provodi aktivnosti komunikacijskog plana, diseminira postignute rezultate, inicira i sudjeluje u provedbi projekata.

Prima i usvaja izvješća o provedbi, nadzire i kontrolira provedbu, razmatra rezultate i učinke provedbe u odnosu na postavljene ciljeve te inicira i priprema dopune i izmjene akcijskog plana i izmjene Strategije.

Načelnik Sudjeluje na sastancima Radne grupe, usvaja predložene mjere razvoja, predlaže potrebne izmjene i nadopune. Komunicira s Općinskim vijećem i upoznaje ih s tijekom izrade Strategije.

Inicira i sudjeluje u pripremi i provedbi razvojnih projekata te usvaja predložene projekte. Provodi aktivnosti zadane komunikacijskim planom.

Inicira projekte i realizaciju projektnih ideja, promovira postignute rezultate, vrši monitoring nad ispunjavanjem zadanih ciljeva te predlaže dodatne mjere u slučaju neispunjavanja zadanog cilja.

Radna skupina Sudjeluje na radionicama za izradu, ukazuje na mogućnosti razvoja. Identificira snage i slabosti lokalnog područja, usmjerava razvoj, daje prijedlog sadržaja strateških ciljeva i mjera.

Razmatra otvorena pitanja te daje mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog područja stručnosti. Sudjeluju u provedbi komunikacijskog plana.

Prati rezultate i razvojne učinke predloženih mjera te priprema podloge za izradu izvješća o provedbi Strategije.

Gospodarski subjekti Sudjeluju u procesu javne rasprave, daju prijedloge i komentare.

Svojim djelovanjem doprinose ostvarenju zadanih ciljeva.

Dostavljaju podatke o provedenim aktivnostima i iznosima ulaganja u skladu s Postavljeni indikatorima.

Znanstvene i obrazovne institucije

Organizacije civilnog društva


66

9. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE Provedba Strategije temelji se na provođenju predloženih aktivnosti unutar zadanih ciljeva, prioriteta i mjera. Provedba Strategije realizira se kroz:

provođenje aktivnosti koje planira i provodi Općina kao jedinica lokalne samouprave u svrhu dostizanja zadanih ciljeva u predviđenom šestogodišnjem razdoblju,

povođenje aktivnosti kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna (državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave, a doprinose postizanju ciljeva,

provođenje aktivnosti i projekte ostalih glavnih dionika razvoja (gospodarskih subjekata, civilnog sektora, obrazovnih ustanova) koji su u skladu s postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora.

Za prvi segment provedbe izrađuje se Akcijski plan provedbe kojim se usklađuju ciljevi, prioriteti i mjere razvoja s proračunskom klasifikacijom.

Drugi i treći segment provedbe prati se kroz Bazu projekata drugih nositelja razvoja. Baza sadrži podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti i koje su provedene od strane navedenih dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora.

Kako bi se kontrolirala provedba zadanih ciljeva potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na Bazi podataka i izvještaja, a u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za ocjenu od strane nositelja provedbe Strategije o sljedećim elementima:

uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za određeno razdoblje,

razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva,

potrebnim resursima (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva,

relevantnosti planiranih prioriteta i mjera,

financijskoj učinkovitosti provedbe mjera.

9.1. Financijski okvir provedbe

Financijski okvir Strategije razvoja Općine Lukač do 2020. godine sadrži pregled projekata po ciljevima, prioritetima, odnosno mjerama, a financijski raspored će se definirati na godišnjoj razini i nakon dobivenih troškovnika.

Kao izvor financiranja planira se da će 15%-tni dio (prosjek) ukupnih investicija teretiti općinski proračun a ostatak se planira povući iz drugih izvora (EU fondova, regionalni i nacionalni proračuni, privatna financijska sredstva i ostali dostupni izvori).

Financijski okvir usklađuje se s Planom razvojnih programa koji Općina donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne samouprave vezani uz provođenje investicija.


67

9.2. Provedba Općinske razvojne strategije

Provedba Strategije vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe Strategije te jedinstvene Baze projekata. Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i najvažnije elemente za njihovu implementaciju.

Akcijski plan provedbe Strategije izrađuje se i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu.

Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici općinske Uprave uz intenzivnu suradnju s Radnom grupom i predstavničkim tijelom Općine.

U nedostatku potrebnih informacija napravljen je Okvirni akcijski plan provedbe Strategije razvoja Općine Lukač do 2020. godine koji je prilog ovom dokumentu, a i dobra podloga za izradu detaljnijeg akcijskog plana.

9.3. Praćenje i izvještavanje

Sustav praćenja i izvještavanja temelji se na dva ključna elementa:

elektroničkoj bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te

izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima.

9.3.1. Baza projekata

Baza projekata pruža uvid u projekte i njihovom statusu glavnih dionika lokalnog razvoja (gospodarskih subjekata, javih tvrtki, institucija, općine, županije, civilnog sektora i sl.) koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeva Strategije.

Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strategije od strane Općinskog vijeća te će se kontinuirano pratiti i nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se uspostavlja isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Općine Lukač. Jednom godišnje tražit će se izvješće nositelja projekata o statusu projekta.

9.3.2. Izvještavanje o provedbi

Izvještaj o provedbi projekta sastoji se od financijskog i opisnog dijela. U financijskom izvještaju se ukratko opisuje visina financijske realizacije u odnosu na planiranu, postotak realizacije projekta, rokovi, izvori financiranja i ostale potrebne informacije. U opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću pokazatelja rezultata. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabran je indikator (Prilog --). U izvještaju se opisuju i glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama mjera. Nakon prihvaćanja Strategije razvoja Općine do 2014.-2020. godine uspostavljanjem Baze podataka kreirati će se i dokumentacija (obrasci) potrebni za izvještavanje.


68

10. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA Komunikacijska strategija odnosi se na promociju i provedbu aktivnosti zadanih u ovoj Strategiji razvoja. Općina Lukač nositelj je i komunikacijskog plana. Osnovna svrha Komunikacijske strategije je davanje informacija i promoviranje Strategije. Informacije su upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.

Cilj Komunikacijske strategije je:

osigurati transparentnost u provedbi Strategije,

podići svijest u javnosti o izrađenoj Strategiji,

informirati nositelje razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strategije,

razviti administrativnu sposobnost za učinkovitu komunikaciju u okviru Strategije,

informirati, povezati i surađivati s medijima u svrhu što boljeg i učinkovitijeg informiranja te promidžbe Strategije razvoja.

Kanali komunikacije obuhvaćaju glavne dionike te podrazumijevanju njihovu međusobnu suradnju i komunikaciju prema ciljanim skupinama.

Kanali komunikacije su:

Načelnik – obavještava javnost o aktivnostima na provedbi Strategije,

Općinske službe – pripremaju informacije za objavu u medijima (tiskani, elektronički),

Radna grupa za izradu Strategije – koristi informacije lokalne uprave, načelnika i informacije dobivene kroz izvješća o provedbi kako bi mogli predstaviti postignute rezultate koji doprinose ostvarenju zadanih razvojnih ciljeva.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u komunikaciji te će:

informacije bit jasno prezentirane,

aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama,

uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija.


69

Tablica ---. Komunikacijski plan

Vrijeme Aktivnost Publika Namjera Nositelj Izvor troška

Trošak

Travanj 2016. Uspostava komunikacijske strukture

Javnost, mediji,

partneri u provedbi

Implementacija Strategije na Internet stranicu,

Definirati kontakt osobu

Općina n/a 0,00

Srpanj 2016. Predstavljanje Strategije razvoja Općine

Javnost, mediji,

partneri u provedbi

Predstaviti Strategiju nakon njezina usvajanja

Općinsko vijeće

Radna skupina

n/a 0,00

Kontinuirano Sastanci Javnost, mediji,

partneri u provedbi

Pratiti i utvrditi eventualnu potrebu za izmjenama Strategije

Općinsko vijeće

n/a 0,00

srpanj-rujan

2016.

Napraviti sažetak Strategije

Javnost, mediji,

partneri u provedbi

Putem sažetka desiminirati prema krajnjim korisnicima radi podizanja svijesti o zajedničkim ciljevima razvoja

Općinsko vijeće

Općinski proračun

0,00 kn


70


71

Prilog 1. Popis projekata / programa


72

Prilog 2. Akcijski plan provedbe

AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE DO 2020. GODINE

Općina Lukač i Radna grupa u svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja, u tijeku provedbe Strategije razvoja Općine do 2020. godine provodit će sljedeće aktivnosti:

koordinirati indikativnu listu projekata,

pratiti provedbu Strategije razvoja i izvještavanje Općinskog vijeća o provedbi,

poticati zajedničke razvojne projekte s drugim općinama te projekte međuregionalne i prekogranične suradnje.

Općinska razvojna strategija sastoji se od niza razrađenih mjera s razvojnim učincima koji doprinose postizanju prioriteta, strateških ciljeva i ostvarenju postavljene vizije. S ciljem provedbe definiranih strateških odrednica izrađen je Okvirni akcijski plan koji obuhvaća pregled i strukturu aktivnosti potrebnih za provedbu Strategije razvoja Općine u razdoblju do 2020. godine.

U tablicama u nastavku prikazana je struktura aktivnosti u okviru definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera, provoditelji i ukupno okvirno planirana sredstva koja će poslužiti kao indikatori praćenja provedbe Općinske razvojne strategije u godinama provedbe i to prema financijskom okviru. Takav prikaz aktivnosti odabran je zbog nedostupnosti podataka za izradu detaljnog Akcijskog plana. Jedna od ključnih aktivnosti provedbe Općinske strategije bit će aktivno sudjelovanje svih tijela za provedbu Strategije razvoja Općine do 2020. godine u izradi detaljnog Akcijskog plana sa svim sastavnicama prema Pravilniku o obaveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja razvojnih strategija.


73

Prilog 3. Indikatori postavljenih prioriteta


74

Prilog 4. Statistički podaci osnovnih matičnih i područnih škola u Općini


75

Prilog 4. Popis kratica

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju

ARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj

AZO Agencija za zaštitu okoliša

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

EFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

EFRR Europski fond za regionalni razvoj

EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

ESF Europski socijalni fond

EU European union - Europska unija

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

HERA Hrvatske energetska regulatorna agencija

HGK Hrvatska gospodarska komora

HROTE Hrvatski regulator tržišta energije

HTZ Hrvatska turistička zajednica

HUP Hrvatska udruga poslodavaca

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

ICT / IKT Information and communications technology / Informacijsko komunikacijske tehnologije

KF Kohezijski fond

KUD Kulturno umjetničko društvo

LAG Lokalna akcijska grupa

MINPO Ministarstvo poduzetništva i obrta

MINPOLJ Ministarstvo poljoprivrede

MINT Ministarstvo turizma

MIORH Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

MRMS Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

MSPM Ministarstvo socijalne politike i mladih


76

MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

MZOS Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa

NN Narodne novine

NUTS Nomenclature des unités territoriales statistiques - Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku

PPS Destinacija destinacije pred i postsezone

SoP Sporazum o partnerstvu

SWOT strengths, weaknesses, opportunities and threats / snage, slabosti, prilike i prijetnje

TS Trafostanica

TZ Turistička zajednica

ZPP Zajednička poljoprivredna politika

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE LUKAČ · Općina Lukače se prostire na 83,32 km2 i ima gustoću naseljenosti 44 stanovnika /km2 što iznosi 58% prosjeka RH koji ... kao oblici mjesne