STRATEGIJA RAZVOJA - konjscina.hrkonjscina.hr/documents/2016/strategija_razvoja/2016-05-03-Strategija_razvoja_Opcine...tipovi vremena s čestom maglom ili niskim oblacima i vrlo slabim

Strategija razvoja Općine Konjščina

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE KONJŠČINA

2015.-2020.

svibanj, 2016.


2

NARUČITELJ: Općina Konjščina

AUTOR: Centum percent d.o.o. u suradnji s predstavnicima Općine Konjščina


3

SAŽETAK

POPIS TABLICA .................................................................................................................................... 4

POPIS SLIKA ........................................................................................................................................ 4

POPIS GRAFOVA.................................................................................................................................. 5

1. UVOD............................................................................................................................................. 6

2. ANALIZA STANJA I RESURSA ........................................................................................................... 7

2.1 OPĆE INFORMACIJE ................................................................................................................ 7

2.1.1 Zemljopisna i prirodna obilježja.................................................................................... 7

2.1.2 Povijesna obilježja ...................................................................................................... 12

2.1.3 Administrativno upravljanje ....................................................................................... 13

2.2 DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA .................................................................................................... 19

2.3 GOSPODARSTVO .................................................................................................................. 25

2.4 POLJOPRIVREDA ................................................................................................................... 30

2.5 TURIZAM I UGOSTITELJSTVO................................................................................................. 34

2.6 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA .......................................................................................... 42

2.6.1 Prometna infrastruktura ............................................................................................ 42

2.6.2 Opskrba električnom energijom i javna rasvjeta ......................................................... 44

2.6.3 Plinska mreža ............................................................................................................. 45

2.6.4 Vodoopskrba i odvodnja ............................................................................................ 46

2.6.5 Gospodarenje otpadom ............................................................................................. 47

2.6.6 Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (ICT) ...................................................... 47

2.6.7 Ostala infrastruktura .................................................................................................. 48

2.7 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ............................................................................................ 50

2.8 ZAŠTITA OKOLIŠA I ENERGETSKA UČINKOVITOST .................................................................. 55

2.9 PROJEKTI SURADNJE ............................................................................................................. 57

3. REZULTATI PROVEDENIH ANKETA ................................................................................................ 58

4. SWOT ANALIZA ............................................................................................................................ 63

5. VIZIJA ........................................................................................................................................... 67

6. RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ......................................................................................... 68

7. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ........................................... 80

8. FINANCIJSKI OKVIR ....................................................................................................................... 83

9. PLAN PROVEDBE I PRAĆENJE REALIZACIJE STRATEGIJE ................................................................. 85

PRILOZI ............................................................................................................................................. 86


4

POPIS TABLICA

Tablica 1. Površina i udio površine Općine u ukupnoj površini KZŽ i RH ........................................................... 8

Tablica 2. Korištenje zemljišta i površina ...................................................................................................... 10

Tablica 3. Godišnja proizvodnja električne energije KTE Jertovec .................................................................. 11

Tablica 4. Popis vrsta stvarno ili potencijalno rasprostranjenih na području Općine Konjščina ...................... 11

Tablica 5. Proračun Općine za 2014. i 2015. godinu i projekcija do 2017. godine........................................... 15

Tablica 6. Analiza proračuna za 2015. godinu ............................................................................................... 16

Tablica 7. Kretanje broja stanovnika na području Općine Konjščina .............................................................. 19

Tablica 8. Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina ........................................................................... 20

Tablica 9. Stanovništvo Općine Konjščina prema narodnosti ........................................................................ 20

Tablica 10. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu .................................................. 21

Tablica 11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti ................................................. 22

Tablica 12. Zaposleno stanovništvo staro 15 i više godina prema području djelatnosti .................................... 22

Tablica 13. Kućanstva Općine Konjščina prema broju članova ........................................................................ 23

Tablica 14. Pregled poduzetnika (pravnih osoba) po NKD djelatnostima i veličini, s brojem zaposlenih ........... 26

Tablica 15. Struktura obrta prema djelatnostima na području Općine Konjščina ............................................. 26

Tablica 16. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Općine Konjščina za 2014. godinu ................ 27

Tablica 17. Podaci o vlasništvu nad zemljištem na području jedinstvene Gospodarske zone Općine Konjščina 29

Tablica 18. Tip i broj poljoprivrednih gospodarstava po naseljima u Općini Konjščina ..................................... 30

Tablica 19. Vrste uporabe zemljišta u Općini Konjščina .................................................................................. 31

Tablica 20. Vrste uporabe zemljišta po kulturama za koje je zatražena potpora u Općini Konjščina ................. 32

Tablica 21. Brojno stanje stoke na području Općine Konjščina ........................................................................ 32

Tablica 22. Broj košnica i pčelara na području Općine Konjščina ..................................................................... 33

Tablica 23. Popis kulturnih dobara Općine Konjščina ...................................................................................... 36

Tablica 24. Popis kulturnih dobara Općine Konjščina ...................................................................................... 38

Tablica 25. Pregled razvrstanih javnih cesta na području Općine Konjščina ..................................................... 42

Tablica 26. Pregled nerazvrstanih cesta na području Općine Konjščina ........................................................... 43

Tablica 27. Broj i udio priključenih stanovnika na vodovodnu mrežu, po naseljima ......................................... 46

Tablica 28. Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa (udio kućanstava s ugovorenim pristupom internetu prema brzini) ................................................................................................................ 48

Tablica 29. Stanovi na području Općine prema načinu korištenja ................................................................... 48

Tablica 30. Popis organizacija civilnog društva koje djeluju na području Općine, prema području djelovanja... 51

Tablica 31. Rezultati provedbenih anketa (Ocjena kvalitete usluga u Općini) .................................................. 59

Tablica 32. Rezultati provedbenih anketa (Ocjena prednosti stanovanja/poslovanja u Općini) ........................ 59

Tablica 33. Rezultati provedbenih anketa (Ocjena nedostataka vezanih uz infrastrukturu Općine) .................. 60

Tablica 34. Rezultati provedbenih anketa (Rangiranje problema s kojima se stanovnici Općine susreću u poslovanju/životu) ....................................................................................................................... 60

Tablica 35. Rezultati provedbenih anketa (Procjena glavnih područja na kojima bi se trebao temeljiti daljnji razvoj Općine) .............................................................................................................................. 61

Tablica 36. Ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj Općine Konjščina za razdoblje do 2020. ..................................... 71

Tablica 37. Financijski okvir provedbe Strategije ............................................................................................ 83

POPIS SLIKA

Slika 1. Smještaj Općine Konjščina na teritoriju RH i KZŽ ................................................................................ 7

Slika 2. Općina Konjščina - krajolik ................................................................................................................ 8

Slika 3. Veći vodotoci i slivovi na području RH ............................................................................................. 10

Slika 4. Službeni grb i zastava Općine Konjščina ........................................................................................... 12

Slika 5. Zgrada sjedišta Općine Konjščina (na lokaciji Ivana Gluhaka 13) ....................................................... 13

Slika 6. Organigram unutarnjeg ustrojstva Općine Konjščina ....................................................................... 13

Slika 7. Jedinstvena Gospodarska zona Općine Konjščina ............................................................................ 28


5

Slika 8. Crkva sv. Dominika i Stari grad - Kaštel Konjščina............................................................................. 36

Slika 9. Pogled na stari grad Konjščinu i prostor na kojem se odigrala bitka ................................................. 37

Slika 10. Povijesne građevine sa spomeničkim obilježjem .............................................................................. 41

Slika 11. Željeznički kolodvor Konjščina ......................................................................................................... 44

Slika 12. Društveni i vatrogasni domovi na području Općine Konjščina .......................................................... 50

Slika 13. Osnovna škola Konjščina i Srednja škola Konjščina .......................................................................... 53

POPIS GRAFOVA

Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika na području Općine Konjščina .............................................................. 19

Grafikon 2. Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina ........................................................................... 20

Grafikon 3. Nezaposleno stanovništvo staro 15 i više godina prema dobnim skupinama ................................. 23

Grafikon 4. Vrste uporabe zemljišta u Općini Konjščina za koje je zatražena potpora (ukupno 387,35 ha) ....... 31


6

1. UVOD

U izradu Strategije razvoja krenuli smo iz dva osnovna razloga: prvi, da mi kao stanovnici

Općine imamo viziju željenog društvenog i gospodarskog stanja naše Općine, i drugi, ovakav

strateški dokument temelj je za prijavu planiranih projekata za sufinanciranje iz fondova

Europske unije.

Općina je ovim dokumentom pristupila dugoročnom planiranju razvoja kroz strateško

planiranje te utvrdila prioritete razvoja i smjer odluka u budućnosti.

Osim sredstava vlastitog proračuna, za sufinanciranje potrebnih projekta za razvoj Općine

izradom ovog strateškog razvojnog dokumenta za razdoblje 2015.-2020. Općini Konjščina

otvorena je prilika korištenja sredstava europskih fondova, koja stoje na raspolaganju RH od

ulaska u Europsku uniju.

Europska unija je Strategijom Europa 2020 za razdoblje od 2014.-2020. godine identificirala

jedanaest tematskih ciljeva i definirala viziju buduće europske socijalne tržišne ekonomije, a

ona počiva na tri međusobno povezana prioriteta koja se podupiru: pametan rast (poticanje

znanja, inovacija, obrazovanja i digitalnog društva), održiv rast (postizanje učinkovitije

proizvodnje u smislu iskorištavanju resursa i energetskih resursa uz istovremeno povećanje

konkurentnosti) i uključiv rast (postizanje povećanja sudjelovanja na tržištu rada stjecanjem

novih vještina te borbom protiv siromaštva).

Ciljevi utvrđeni ovim dokumentom u potpunosti su usklađeni s ciljevima razvoja Europske

unije, a ucrtavanjem jasnog smjera razvoja Općine, otvoren nam je veliki potencijal suradnje i

zajedničkog rada na njihovu dostizanju.

Mirko Krznar, načelnik Općine Konjščina

__________________


7

2. ANALIZA STANJA I RESURSA

OPĆE INFORMACIJE 2.1

Zemljopisna i prirodna obilježja 2.1.1

Republika Hrvatska je, prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku (fra.

Nomenclature des unités territoriales statistiques), podijeljena u dvije prostorne statističke

jedinice II. razine (NUTS II regije), Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Prostorne se jedinice

na ovaj način razvrstavaju temeljem broja stanovnika, s ciljem prikupljanja, obrade, analize i

publiciranja statističkih prostornih podataka na razini Europske unije. Kao sastavni dio

Krapinsko - zagorske županije, Općina Konjščina je razvrstana u NUTS II regiju,

Kontinentalnu Hrvatsku.

Općina Konjščina prema administrativnim granicama pripada Krapinsko-zagorskoj županiji,

koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje

Hrvatske. Županija se pruža od vrhova Macelja i Ivančice, na sjeveru, do Medvednice, na

jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna, s Republikom Slovenijom je rijeka Sutla, a

istočna granica je vododijelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor Županije

podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Sama Općina Konjščina nalazi se u središnjem dijelu Hrvatskog zagorja. Zemljopisno je

smještena s obje strane rijeke Krapine i ne pripada strogo u sklop same Ivanščice, već u njene

rubne dijelove.

Slika 1. Smještaj Općine Konjščina na teritoriju RH i KZŽ

Izvor: Google maps

Temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Općina

Konjščina je kao jedinica lokalne samouprave nastala 1993. godine.

Područje Općine Konjščina čini 16 naselja: Bočadir, Bočaki, Brlekovo, Donja Batina KO (dio

kbr. 217-258), Donja Konjščina, Galovec, Gornja Konjščina, Jelovec, Jertovec, Klimen,

Konjščina, Kosovečko, Krapina Selo, Pešćeno, Sušobreg i Turnišće.

Općina Konjščina graniči s općinama Budinščina, Hrašćina, Marija Bistrica, Zlatar Bistrica i

Gradom Zlatarom u Krapinsko - zagorskoj županiji te Općinom Bedenica i Gradom Sveti

Ivan Zelina u Zagrebačkoj županiji.

Ukupna površina Krapinsko - zagorske županije (1.232,33 km2) čini svega 2,18% ukupne

površine Republike Hrvatske (56.594 km2), a promatrajući Općinu u kontekstu same

Županije, ona čini njenih 3,58%, odnosno, zauzima površinu od 44.17 km2.


8

Tablica 1. Površina i udio površine Općine u ukupnoj površini KZŽ i RH

Naziv Površina

(km2) Naziv Udio površine Općine u ukupnoj

površini (%)

RH 56.594,00

RH 0,08%

KZŽ 1.232,33

KZŽ 3,58%

KZŽ-ostale JLS 1.188,16

Konjščina 44,17

Izvor: Prostorni plan Općine Konjščina, obrada autora

Općinsko središte nalazi se uz državnu cestu D-24, odnosno, na raskrižju cestovnih pravaca

Novi Marof - Zabok sa županijskom cestom prema Sv. Ivanu Zelini te uz željezničku prugu

Zagreb - Varaždin. Na taj način Općina je cestovnim i željezničkim prometnicama dobro

povezana s ostalim jedinicama lokalne samouprave, no kvaliteta infrastrukture nije

zadovoljavajuća.

Od Zagreba je udaljena oko 60 km (ili oko 1 sat vožnje automobilom), a od sjedišta županije,

Grada Krapine, oko 40 km (ili oko 45 minuta vožnje automobilom).

Klima, reljef i tla

Općina Konjščina pripada u regiju Središnja Hrvatska, kojom se protežu nizine i brežuljci do

tisuću metara nadmorske visine. Jedina gorja koja nadvisuju ovu nadmorsku visinu su

Žumberačko gorje, Ivančica i Medvednica.

Područje Općine Konjščina pretežno je ravničarsko, izuzev brežuljaka na sjevernom dijelu

koje pripada krajoliku podbrežja Ivančice (naselje Gornja Konjščina) i na južnom dijelu koji

pripada podbrežju Medvednice (naselje Jertovec i Sušobreg). Na tim područjima Općine

krajolik je zadržao prepoznatljivu vizuru zagorskog krajolika, a veći zahvati, kojima se

mijenja slika naselja i krajolika, vidljivi su u središnjem dijelu uz državnu cestu Zabok-

Budinšćina.

Slika 2. Općina Konjščina - krajolik

Izvor: službena Internet stranica Općine Konjščina (www.konjscina.hr)

U RH prevladavaju tri glavna klimatska područja: kontinentalna, planinska i primorska klima.

Općina Konjščina, kao sastavni dio središnje Hrvatske, ima umjereno kontinentalnu klimu.

Karakter umjereno kontinentalne klime obilježen je raznolikošću vremenskih situacija uz

česte i intenzivne promjene vremena tijekom godine. Tako zimi prevladavaju anticiklonalni

tipovi vremena s čestom maglom ili niskim oblacima i vrlo slabim strujanjem, što predstavlja

povoljne uvjete za stvaranje inja te snijega. Proljeća su karakterizirana ciklonalnim tipovima

vremena te čestim i naglim izmjenama oborinskih razdoblja s bezoborinskim, tiha s

vjetrovitim, hladnija s toplijim. Ljeta su pak karakterizirana poljem manjeg tlaka zraka i

osvježavajućim noćnim povjetarcem niz gorske obronke (s polaskom hladne fronte koja

dovodi svjež zrak, ponekad uz pojačan vjetar, grmljavinu i pljuskove), dok su za jesen

karakteristična razdoblja mirnog anticiklonalnog vremena, s toplim i sunčanim danima i


9

svježim noćima s obilnom rosom i niskim prugama magle nad potocima i rijekama, ali i

kišoviti dani. U kasnoj jeseni je hladno, maglovito i tmurno.

Dakle, kao i ostatak Krapinsko - zagorske županije u općim mikroklimatskim uvjetima,

Općinu karakteriziraju umjereno topla ljeta te dosta kišovite i hladne zime.

U pogledu godišnje temperature zraka najveće temperature ne prelaze 30°C, a bilježe se

tijekom lipnja, srpnja i kolovoza (prosječne godišnje temperature u mjesecu srpnju kreću se u

razmaku od 18-22°C), dok su minimalne niže od 0°C i bilježe se tijekom siječnja (-20,5°C),

veljače (-22°C), ožujka (-15,5°C) i prosinca (-17,2 °C).

Padaline, česte i obilne kiše, javljaju se tijekom vegetacijskog perioda, u svibnju, lipnju i

srpnju te studenom. Najmanje padalina je u veljači i ožujku. Pojava magle zapaža se tijekom

cijele godine i to isključivo u jutarnjim i večernjim dijelovima dana, tijekom ljeta, ali i

tijekom cijelog dana u zimskom razdoblju. Najveći broj dana s maglom pojavljuje se u

mjesecu rujnu, listopadu, studenom i prosincu. Promatrajući broj dana s maglom na godišnjoj

razini, na području se bilježi ukupno 56 dana, što predstavlja 15,3% godine sa smanjenom

vidljivošću.

U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni

vjetrovi (45% tijekom godine) te istočni (29%). Svega 6% godišnjeg vremena je bez vjetra.

Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6-9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni

do početka proljeća.

Kao i na cjelokupnom području Krapinsko - zagorske županije, na području Općine su

karakteristična tla les i pseudoglej, koji pripadaju tlima s nešto manjim stupnjem plodnosti (u

usporedbi s onima na koje nailazimo u Slavonskoj regiji). Također, zastupljena su i smeđa i

močvarno-glejna tla, a veliki problem čini erozija na brežuljkastim područjima.

Za nizinsko brežuljkasti prostor karakteristično je močvarno-glejno tlo (euglej) i pseudoglej.

Oba tipa tla su najčešći tipovi tla u RH i svrstavaju se u hidromorfna tla (suficit površinske ili

podzemne vode, s nepovoljnim vodozračnim uvjetima i teškom strukturom).

Euglej je tlo koje je rasprostranjeno u dolinama rijeka, a prirodna vegetacija je izrazito

hidrofilna, prevladavaju livadsko-barske travne zajednice. Euglej je zbog svojih karakteristika

razmjerno nepovoljan za poljoprivrednu proizvodnju, ali melioracijskom obradom može se

dovesti u stanje pogodno za poljoprivredu te se smatra potencijalom za povećanje površina

pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju.

Pseudoglej je tip tla kod kojeg dolazi do prekomjernog vlaženja oborinskom vodom. Važan za

poljoprivrednu proizvodnju, iako ga karakteriziraju brojna ograničenja. Vezan je za

ravničarske, blago nagibljene terene do 500 m nadmorske visine. Prirodna vegetacija je šuma

hrasta i graba. U profilu tla nalazi se nepropusni sloj gline zbog kojeg za kišnog razdoblja

dolazi do pretjeranog vlaženja tla, što za posljedicu nosi nedostatak kisika u tlu. S druge

strane, za sušnog vremena često dolazi do manjka vlage u tlu (sušna faza), a čest je i problem

erozije. Svi ovi ograničavajući čimbenici mogu se smanjiti melioracijskim aktivnostima.

Prema podacima iz Prostornog plana Općine o kategorijama zemljišta, najveće površine

zauzimaju poljoprivredne površine (63% tj. 2.795,06 ha) i šume (26% tj. 1.126,49 ha).


10

Tablica 2. Korištenje zemljišta i površina

Kategorija zemljišta Površina (ha) Površina (%)

poljoprivredno zemljište 2.795,06 63,28%

šume 1.126,49 25,50%

vode 50,82 1,15%

zgrade i dvorišta 189,52 4,29%

ceste i putevi 149,09 3,38%

željeznice 27,33 0,62%

ostalo zemljište 78,67 1,78%

UKUPNO 4.416,98 100,00%

Izvor: Prostorni plan Općine Konjščina, lipanj 2014.

Prema podacima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. koje je izradilo Ministarstvo

poljoprivrede, ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2.688.687 ha (oko 48%

kopnene površine), što RH smješta u skupinu izuzetno šumovitih zemalja. Najzastupljenije su

bjelogorične (80%), slijede crnogorične (13%) te mješovite šume (7%). U vlasništvu države

nalazi se 78% ukupne šumske površine, odnosno, 2.106.917 ha, dok u privatnom, 22%,

odnosno, 581.770 ha. Privatni šumski posjed ima prosječnu veličinu od 0,43 ha.

Kako je već ranije navedeno, na području Općine Konjščina šumske površine zauzimaju

gotovo 26% površine. No, prema podacima iz Prostornog plana Općine, uočeno je povećanje

šumskog zemljišta na račun poljoprivrednog zemljišta tj. neobrađivano poljoprivredno

zemljište postaje zapušteno i nekontrolirano se, prirodno, pošumljuje. Šume na području

Općine većinom su u privatnom vlasništvu.

Vodotokovi i ostali prirodni resursi

Sve vode RH, površinske (rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode) i podzemne, dio su

crnomorskog ili jadranskog sliva. Obzirom na zemljopisni položaj, Općina Konjščina pripada

crnomorskom slivu, gdje dominiraju veći vodotoci kao što su Sava, Drava i Dunav, no, i

rijeka Krapina ima veliki sliv.

Slika 3. Veći vodotoci i slivovi na području RH

Izvor: Strategija upravljanja vodama RH (Narodne novine 91/08)

Rijeka Krapina je lijeva pritoka Save i cijelim svojim tokom teče kroz Hrvatsko zagorje

(izvire na jugoistočnim padinama Ivanščice, kod mjesta Podrute, a ulijeva se u Savu kod

Zaprešića na zapadnom rubu Zagreba). Ukupno je duga oko 70 km i najvažniji je, uz Sutlu,

vodotok cjelokupne Krapinsko - zagorske županije. Također, jednim svojim dijelom prolazi i

kroz područje Općine Konjščina i to kroz južna naselja Donji Šušbreg, Jertovec, Konjščinu i


11

Bočake. Rijeka je bogata ribom (šaran, smuđ, grgeč i dr.) stoga je na njenom srednjem i

donjem toku razvijen ribolov.

Uz rijeku Krapinu područjem Općine teče i pet potoka: Batina, Selnica s kanalom (iz njega se

račvaju dva vodoka), Zemljanik, Jertovec i Sušobreg.

Također, na području se nalazi i jedno umjetno jezero, Bajer, koje je nastalo nakon zatvaranja

ugljenokopa. Bajer je bogat ribom, a s njime su povezane i aktivnosti ribolovnog društva

(Športsko ribolovnog kluba ŠTUKA KONJŠČINA). Uz područje Bajera, u svrhu sportskog

ribolova, Općina planira izgraditi i opremiti kamp (idejno rješenje za projekt je izrađeno).

Kako je u 19. stoljeću po cijeloj Europi bilo puno rudnika, također, bilo ih je i na području

RH, najviše na području Hrvatskog zagorja i Istre. Konjščinske rudnike, sa sjedištem u Donjoj

Konjščini, činila su nalazišta, tzv. jame, u okolnim selima. Iskopavao se ugljen lignit. Razvoj

rudarstva utjecao je na razvoj naselja i izgradnju željezničke pruge. Tako se uz prugu razvilo

novo naselje Konjščina, koje je danas Općinsko središte. Kako bi se što veća količina ugljena

iskoristila što bliže rudniku, i tako smanjili troškovi prijevoza, u naselju Jertovec je 1956.

godine izgrađena termoelektrana (kao gorivo tada je koristila ugljen). Danas je spomenuta

najstarija termoelektrana u RH jedna od sedam termoelektrana u vlasništvu HEP-a, a stari

pogon koji je radio na ugljen je zatvoren.

Tablica 3. Godišnja proizvodnja električne energije KTE Jertovec

Godišnja proizvodnja 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

električna energija 84 GWh 70 GWh 45 GWh 16 GWh 3,0 GWh

Izvor: Internet stranica HEP Proizvodnja d.o.o. Zaštićena prirodna područja

Na području Općine Konjščina, prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, nema

područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode, niti se područje Općine nalazi u

području ekološke mreže Natura 2000. Također, prema dostupnim podacima Javne ustanove

za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ, na području Općine

nema zaštićenih prirodnih vrijednosti (parka prirode, spomenika prirode, značajnih krajobraza

i spomenika parkovne arhitekture). No, Općina Konjščina je Prostornim planom svoje

značajne prirodne vrijednosti „zaštitila“ kao kategoriju značajni krajobraz i to područja uz

potok Batinu i Selnicu te staništa uz bajere. Općina je Prostornim planom postavila mjeru

zaštite te navedeni prostor nije predviđen za građenje.

Iako zakonom zaštićenih područja nema, prema dostupnim Crvenim knjigama ugroženih

vrsta, na području Općine žive, stalno ili povremeno, neke značajne ugrožene i zaštićene

vrste. U sljedećoj tablici prikazan je popis vrsta kojima je područje Općine stvarno ili

potencijalno područje rasprostranjenosti. Uz navedene vrste u tablici, na području Općine

rasprostranjen je i veći broj ugroženih vrsta riba i leptira.

Tablica 4. Popis vrsta stvarno ili potencijalno rasprostranjenih na području Općine Konjščina

Vrsta Naziv vrste

SISAVCI

Dugokrili pršnjak (Miniopetrus schreibersi)

Sivi dugoušan (Plecotus austriacus)

Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii)

PTICE

Sivi sokol (Falco peregrinus)

Škanjac osaš (Pernis apivorus)

Golub dupljaš (Columba oenas)

VODOZEMCI

Gatalinka

Barska kornjača

Ribarica

Izvor: Prostorni plan Općine Konjščina, lipanj 2014.


12

Od tipova staništa, koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti

prirode i EU Direktivi o staništima, na području Općine Konjščina (prema podacima iz

Prostornog plana) prisutni su sljedeći ugroženi stanišni tipovi:

- zajednica močvarne preslice i obične šašine - razvija se na močvarnim i podvirnim tlima

u niskim depresijama terena, za koje je značajno zadržavanje voda tijekom cijele godine;

- zajednica šumskog kravuljka i zeljastog osjaka - visoke trajnice močvarnih livada, koja se

razvija na vlažnim i poplavnim terenima uz malene vodotoke;

- mezofilne livade Srednje Europe - najkvalitetnije livade košanice, razvijene na

površinama koje su često gnojene i kose se 2-3 puta godišnje;

- mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume - u gornjoj šumskoj etaži dominiraju

hrast lužnjak ili kitnjak, dok u donjoj, obični grab.

Povijesna obilježja 2.1.2

Konjščina se prvi put spominje 1334. godine i to kao župa, što ne znači da na ovim prostorima

i prije nije bilo naselja. Povijesno nije utvrđeno kako je nastalo ime Konjščina, ali postoje dva

tumačenja. Iz jednog proizlazi da je Općina ime dobila po grofovima Konjskim, a prema

drugom, da je ime dobila po polju za ispašu konja, prema čemu su i grofovi Konjski dobili

prezime.

Kaštel Selnica (stariji naziv za Konjščinu) prvi se put spominje svojim „krsnim listom“, u

ispravi kojom kralj Matija Korvin 1477. godine dopušta Kristoforu i Ivanu Konjskom da

podignu utvrdu u Selnici, današnjoj Konjščini. Službena obilježja Općine

Službena obilježja Općine definirana su Statutom Općine Konjščina (objavljen 28.03.2013. u

Službenom glasniku Krapinsko - zagorske županije, br. 8/13) i odnose se na grb, zastavu,

pečat te obilježavanje Dana Općine.

Grb se sastoji od štita zelene boje, koja simbolizira Hrvatsko zagorje, a na kojem se nalazi

bijela/srebrna konjska glava probodena crnom strijelom u vrat. Iz rane na vratu kapa par kapi

crvene krvi. Simbol konja direktno ukazuje na ime Općine, Konjščina, ali i legendu da je konj

tijekom bitke bio ranjen te da je na taj način spasio jahača od pogibije (u borbi protiv Turaka).

Također, dvostruko je prisutna simbolika napretka, u motivu glave konja okrenute u lijevu

stranu (desna strana simbolika je mraka) i u korištenju bijele ili srebrne boje. Ujedno konj

simbolizira vlast duha nad osjetilima i znak da se kroz sadašnjost kreće prema boljem, ne

zaboravljajući veze s prošlošću (na starom se gradi novo).

Službena zastava, omjera 1:2, zelene je boje sa srebrno obrubljenim grbom Općine koji je

smješten u gornjem kutu kod koplja. Zastava može biti obrubljena trakom u zlatnoj boji. Slika 4. Službeni grb i zastava Općine Konjščina

Izvor: Općina Konjščina

Svečano obilježavanje i slavlje Dana Općine održava se svake godine na dan Župe sv.

Dominika, 8. kolovoza.


13

Administrativno upravljanje 2.1.3

Samoupravni djelokrug rada Općine detaljnije je utvrđen Statutom Općine Konjščina.

Općina je samostalna u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga, u skladu s

Ustavom Republike Hrvatske i zakonima. U svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove

lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava stanovnika, a koji nisu Ustavom ili

zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

o uređenje naselja i stanovanje

o prostorno i urbanističko planiranje

o komunalno gospodarstvo

o brigu o djeci

o socijalnu skrb

o primarnu zdravstvenu zaštitu

o odgoj i osnovno obrazovanje

o kulturu, tjelesnu kulturu i sport

o zaštitu potrošača

o zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša

o protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu

o promet na svom području

o ostale poslove sukladno posebnim zakonima

Statutom su definirana sljedeća tijela Općine:

o načelnik- nositelj izvršne vlasti koji se bira na mandat od četiri godine

o zamjenik načelnika

o Općinsko vijeće - predstavničko tijelo stanovnika (broji ukupno 13 članova)

Na području Općine osnovani su mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave. Svako naselje

u sastavu Općine ima svoj mjesni odbor. Tako na području Općine aktivno djeluje 16 mjesnih

odbora, u svrhu ostvarivanja neposrednog sudjelovanja stanovnika u odlučivanju o lokalnim

poslovima.

Slika 5. Zgrada sjedišta Općine Konjščina (na lokaciji Ivana Gluhaka 13)

Nadzor nad zakonitošću rada mjesnih odbora

obavlja načelnik.

Administrativno sjedište Općine nalazi se u

naselju Konjščina, na adresi Ivice Gluhaka

13, (49282 Konjščina).

Izvor: Općina Konjščina, 2015. godina

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, i ostale poslove državne uprave,

Općina ima ustrojen jedan upravni odjel (Jedinstveni upravni odjel), unutar kojeg djeluje zaseban Odsjek za računovodstvo i financije, zadužen za financijske poslove Općine.

Slika 6. Organigram unutarnjeg ustrojstva Općine Konjščina


Jedinstveni upravni odjel Općine Konjščina

Odsjek za računovodstvo i financije


14

Jedinstveni upravni odjel broji ukupno šest zaposlenika (pročelnicu, voditelja odsjeka za

računovodstvo i financije, računovodstvenog referenta, administrativnog referenta-

zapisničara, stručnog referenta za stambeno-komunalne poslove- komunalnog redara i

upravnog referenta za društvene djelatnosti i naplatu prihoda), uz koje je šest osoba na

stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Također, u radnom odnosu nalazi se

i načelnik Općine (profesionalno obavlja funkciju) te njegov zamjenik (koji funkciju obavlja

volonterski). Jedinstveni upravni odjel za komunikaciju sa stanovnicima i redovito

obavještavanje koristi službenu internet stranicu Općine (www.konjscina.hr), a također, sve

obavijesti objavljuje i na oglasnoj ploči u administrativnom središtu i u Službenom glasniku

Krapinsko - zagorske županije.

Dva puta godišnje Općina izdaje i općinski list Lampaš. List je, također, dostupan na

službenoj internet stranici Općine, ali se i u tiskanom obliku (1200 primjeraka) dijeli

stanovnicima.

Nekada je na području Općine djelovao i Radio Općine Konjščina. Radio je prestao s

emitiranjem prije dvadesetak godina, a obzirom na sve modernije načine komunikacije,

trenutno nema potrebe za njegovim ponovnim pokretanjem. Poduzeća u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Općine

U okviru svoga samoupravnog djelokruga Općina je osigurala obavljanje poslova u području

komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti putem sljedećih poduzeća:

1. Komunalac Konjščina d.o.o. (87,88% udio vlasništva Općine)

2. Zagorski vodovod d.o.o. (3,65% udio vlasništva Općine)

3. Dječji vrtić Konjščina (100% u vlasništvu Općine)

Upravljanje imovinom u vlasništvu Općine

Općina u svom vlasništvu ima sljedeću imovinu:

1. poslovne prostore - 9 poslovnih prostora ukupne površine 1.893 m2 od kojih dva

koristi Općina za svoje potrebe, jedan koristi Dječji vrtić Konjščina, jedan koristi

Matični ured Konjščina, jedan koriste udruge i političke stranke, tri su dana u zakup,

dok je jedan Općina dobila u vlasništvo 14.04.2016. i još nije u korištenju;

2. stanovi: ukupno 246,05m2 (Pionirska 4 - 70,69m

2, Zagorska 7 - 58,5m

2, I. Gluhaka 14

- 48,25m2, 18,56m

2 i 50,05m

2);

3. građevinska zemljišta na 20 lokacija: ukupno 1.121,76m2

Općinskom imovinom upravljaju načelnik i Općinsko vijeće. Imovina je dana u

zakup/najam/koncesiju te je u 2014. godini od zakupnine ostvaren prihod u iznosu od

263.867,42 kn. Financiranje

Sredstva za obavljanje poslova iz svog djelokruga rada Općina osigurava vlastitim

proračunom, kojeg donosi na godišnjoj razini, ali se financira i iz Državnog proračuna te

drugih izvora prihoda, u skladu sa Zakonom.

http://www.konjscina.hr/


15

Tablica 5. Proračun Općine za 2014. i 2015. godinu i projekcija do 2017. godine

Projekcija

Broj računa Opis prihoda/rashoda 2014. god. 2015. god. 2016. god. 2017. god.

6 Prihodi 11.096.892,00 12.971.495,00 11.527.840,00 10.370.140,00

61 Prihodi od poreza 4.378.770,00 4.596.263,00 4.499.500,00 4.724.000,00

63 Pomoći 4.799.840,00 6.327.680,00 5.401.240,00 4.022.240,00

64 Prihodi od imovine 452.700,00 515.500,00 396.200,00 296.700,00

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 1.195.000,00 1.269.600,00 1.067.400,00 1.063.600,00

66 Ostali prihodi 258.130,00 250.000,00 150.000,00 250.000,00

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 12.452,00 12.452,00 13.500,00 13.600,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 365.000,00 365.000,00 265.000,00 367.465,00

71 Prihodi od prodaje ne proizvedene imovine 300.000,00 300.000,00 200.000,00 300.000,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene imovine 65.000,00 65.000,00 65.000,00 67.465,00

8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 3.658.735,00 450.000,00 0,00 0,00

83 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 450.000,00 450.000,00 0,00 0,00

84 Primici od zaduživanja 3.208.735,00

Ukupno prihodi (6+7+8) 15.120.627,00 13.786.495,00 11.792.840,00 10.737.605,00

3 Rashodi poslovanja 5.677.892,00 5.957.495,00 5.409.340,00 5.757.605,00

31 Rashodi za zaposlene 1.681.598,00 1.696.751,00 1.719.021,00 1.744.037,00

32 Materijalni rashodi 2.348.665,00 2.615.015,00 2.272.190,00 2.533.339,00

34 Financijski rashodi 66.900,00 40.000,00 27.500,00 27.700,00

35 Subvencije 93.300,00 83.300,00 95.400,00 102.500,00

36 Pomoći unutar opće države 302.429,00 302.429,00 302.429,00 307.429,00

37 Naknade građanima i kućanstvima 344.500,00 344.500,00 346.800,00 349.000,00

38 Ostali rashodi 840.500,00 875.500,00 646.000,00 693.600,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.442.735,00 7.239.000,00 6.383.500,00 4.980.000,00

41 Rashodi za nabavu ne proizvedene imovine 400.000,00 200.000,00 200.000,00 200.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.472.735,00 1.939.000,00 1.383.500,00 1.280.000,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja 3.570.000,00 5.100.000,00 4.800.000,00 3.500.000,00

Ukupno rashodi (3+4) 15.120.627,00 13.196.495,00 11.792.840,00 10.737.605,00

Izvor: Proračun Općine za 2015. godinu i projekcija do 2017. godine Općina Konjščina

Iznos ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka predviđenih za 2015. je 13.786.495,00

kn. No, promatrajući četverogodišnje razdoblje, od 2014. do 2017. godine, vidljivo je da

Općina planira smanjenje proračuna iz godine u godinu, i to ukupno smanjenje za 29%, tj. za

4.383.022,00 kn. Najvećim dijelom smanjit će se prihodi od pomoći institucija i tijela EU te

proračuna, kao i prihodi od imovine. Proporcionalno će se smanjivati, većinom, rashodi za

nabavu nefinancijske imovine i rashodi financiranja.

Analizirajući Proračun donesen za 2015. godinu, ukupna slika prihodovne i rashodovne strane

proračuna, pokazuje da Općina planira ostvariti velike primitke, oko 76%, kroz pomoć

institucija i tijela EU, nacionalnog proračuna i prihode od poreza, a ostatak od 24% kroz

naplatu raznih pristojbi, doprinosa, naknada, kazni i kroz donacije.

Rashodi za sam rad i funkcioniranje Općine te podmirenje financijskih obveza, u smislu

kamata na kredite, su relativno mali i čine oko 26% ukupnih rashoda (3.379.086,00 kn). Iz

dolje detaljnije opisane analize proračuna, vidljivo je da je rashodovna strana proračuna

orijentirana na razvoj i unapređenje infrastrukture i podizanje kvalitete života stanovnika

(62%) te na subvencije i pomoći samim stanovnicima (12%).

Kao što je već gore u tekstu navedeno, najveći dio prihoda Općina planira ostvariti putem

primljenih pomoći od institucija i tijela EU te nacionalnog proračuna (oko 43% tj.

5.937.680,00 kn), kroz prihode od poreza i prireza na dohodak, poreza na imovinu te poreza

na robe i usluge (oko 33% tj. 4.596.263,00 kn).

Putem raznih upravnih i administrativnih pristojbi, komunalnih doprinosa i naknada Općina

planira ostvariti oko 9% ukupnih prihoda (1.269.600,00 kn), dok od ostalih prihoda, poput

donacija i kazni, planira ostvariti oko 5% ukupnih prihoda (652.452,00 kn).


16

Tablica 6. Analiza proračuna za 2015. godinu

Ukupni prihodi 13.786.495,00 100%

Pomoć od institucija i tijela EU 5.937.680,00 43%

Prihodi od poreza 4.596.263,00 33%

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 1.269.600,00 9%

Ostali primici (donacije, kazne i sl.) 652.452,00 5%

Prihodi od financijske i nefinancijske imovine 515.500,00 4%

Prihodi od prodaje financijske imovine i zaduživanja 450.000,00 3%

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 365.000,00 3%

Ukupni rashodi 13.196.495,00 100%

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.239.000,00 55%

Materijalni rashodi 2.615.015,00 20%

Rashodi za zaposlene 1.696.751,00 13%

Subvencije, naknade, pomoći i ostali rashodi 1.605.729,00 12%

Financijski rashodi 40.000,00 0,3%

Izvor: Općina Konjščina, obrada autor

Svega 4% sredstava (515.500,00 kn) Općina planira ostvariti kroz prihode od imovine

(financijske i nefinancijske), poput koncesija, zakupa, kamata i renti, 3% od prodaje

financijske imovine (450.000,00kn) i 3% od prodaje nefinancijske imovine (365.000,00kn).

Što se tiče rashoda Općine, najveći dio se odnosi na nabavu nefinancijske imovine. Ti rashodi

čine 55% ukupnih rashoda (7.239.000,00 kn), a odnose se najvećim dijelom na izgradnju i

proširenje javnih objekata (5.445.000,00 kn), na izgradnju i rekonstrukciju prometnica

(650.000,00 kn), uređenje groblja i mrtvačnice (470.000,00 kn), zaštitu spomenika kulture

(350.000,00kn), proširenje mreže javne rasvjete (150.000,00 kn), otvaranje poslovne zone

(100.000,00 kn), izgradnju kolektorske mreže za upravljanje otpadnim vodama (50.000,00 kn)

te nabavu opreme i informatizaciju (24.000,00 kn).

Drugi značajniji rashodi, koji čine oko 20% ukupnih rashoda, odnose se na materijalne

rashode (2.615.015,00 kn) i to najvećim dijelom za rad Jedinstvenog upravnog odjela

(650.000,00 kn), rad Općinskog vijeća, načelnika i mjesnih odbora (992.335,00 kn) te ostatak

na održavanje cesta i javnih površina (820.000,00 kn), održavanje javne rasvjete (362.000,00

kn), održavanje i upravljanje grobljem (267.900,00 kn) i sl.

Na plaće i doprinose na plaće odnosi se 13% ukupnih rashoda (1.696.751,00 kn) i to za

načelnika te zaposlene u Jedinstvenom upravnom odjelu, dječjem vrtiću i maloj školi.

Na različite oblike subvencija, pomoći, naknada građanima i kućanstvima te ostale rashode

otpada oko 12% (1.605.729,00 kn). Najveći dio odnosi se na sufinanciranje protupožarne i

civilne zaštite (280.00,00 kn), pomoći školama i stipendije (274.000,00 kn), socijalne pomoći

kućanstvima i građanima (256.000,00 kn) te izgradnju kolektorske mreže (240.000,00 kn).

Ostatak se odnosi na donacije raznim udrugama, sufinanciranje kulturnih djelatnosti,

subvencije kamata poduzetnicima i poljoprivrednicima, tekuće izdatke za javne objekte,

izgradnju javnog vodovoda, pomoć župnoj zajednici, dječji vrtić i dr.

Na financijske rashode, poput kamata na primljene kredite i zajmove, otpada svega 0,3%

(40.000,00 kn). Postojeći strateški i planski dokumenti

Općina je u posjedu dva značajna strateška, i planska, dokumenta:

1. Prostornog plana Općine Konjščina

Plan je donesen na sjednici Općinskog vijeća 27. lipnja 2014. (objavljen u Službenom

glasniku KZŽ, 14/14 i ispravak 8/14), a izradio ga je Zavod za prostorno uređenje

Krapinsko - zagorske županije. Planom je definirano da se uređenje prostora na području

Općine temelji na načelima održivog razvoja, zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa,

racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja, optimalnog usklađenja interesa različitih


17

korisnika te u skladu s načelima urbanističke, prostorno-planske i krajobrazno-planerske

struke. U Planu su zacrtani osnovni ciljevi prostornog razvoja Općine, a koji su ujedno i

ciljevi KZŽ kao i RH, a to su zaustavljanje negativnih demografskih kretanja, funkcionalno

osposobljavanje infrastrukturnih mreža te prilagođavanje gospodarskih djelatnosti uvjetima

i osobitostima prostora. Također, utvrđen je daljnji razvoj naselja Konjščina s ciljem

postanka središta Općine, ali i središta istočnog dijela KZŽ, dok je cilj za ostala naselja

Općine, ulaganje u infrastrukturu u svrhu osiguravanja uvjeta za kvalitetnije stanovanje i

rad te bolje prometne povezanosti, uz zaštitu vrijednih prirodnih i kulturnih resursa.

2. Plana razvojnih programa Općine Konjščina od 2015. do 2017. godine

Općinsko Vijeće je 18. prosinca 2014. godine, u skladu s donesenim proračunom za 2015.

godinu i njegovom projekcijom do 2017. godine, donijelo Plan razvojnih programa kojim je za predstojeće razdoblje utvrdilo sljedeće ciljeve i prioritete razvoja Općine:

nabava uredske opreme i računalnih programa

ulaganja u nerazvrstane ceste i nogostupe

ulaganja u javnu rasvjetu

ulaganja u javne objekte (odlagalište komunalnog otpada u Tugonici, kinodvoranu,

dječji vrtić) i prostorni plan (izrada urbanističkog projekta uređenja naselja Konjščina)

ulaganja u vodovodnu mrežu

ulaganja u kanalizaciju

ulaganja u uređenje groblja

ulaganja u uređenje poslovne zone

ulaganja u obnovu i uređenje Starog grada.

Obzirom na potrebu kontinuiranog, ali planiranog, razvoja područja Općine, od strane

općinskih djelatnika pokrenuta je inicijativa za izradu dodatna dva strateška dokumenta koja

bi pokrivala specifična područja djelatnosti. Radi se o izradi strategije za razvoj turizma i

strategije ruralnog razvoja i poljoprivrede Općine.

Kao sastavnom dijelu KZŽ, Općini su nadređeni strateški dokumenti doneseni za područje

cjelokupne KZŽ, a na snazi su sljedeći:

1. Županijska razvojna strategija za razdoblje 2011.–2013. No, u tijeku je izrada nove, koja

će pokrivati razdoblje 2016.-2020. (Odluka je donesena 16.09.2015. godine od strane

Županijske skupštine), a njeno usvajanje očekuje se u lipnju 2016. godine.

2. Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije 2014.–2020.

Navedenim dokumentima zacrtane su smjernice razvoja cjelokupne Županije, a usklađeni

su sa strateškim dokumentima donesenim na državnoj razini.

Usklađenost ove Strategije s nadređenim dokumentima na razini KZŽ i RH detaljnije je

opisana u poglavlju 7.

RAZVOJNI PROBLEMI:

iako je Općina dobro prometno povezana, kvaliteta infrastrukture nije zadovoljavajuća

značajne površine poljoprivrednog zemljišta su neobrađene, a velik je gubitak poljoprivrednih površina i zbog nekontroliranog pošumljavanja

prirodne vrijednosti Općine su neiskorišten potencijal za turistički razvoj Općine

nedovoljni ljudski resursi u samoj Općini za kvalitetan rad na razvoju Općine, kao i na praćenju istog


18

RAZVOJNE POTREBE I PREPORUKE:

potrebna značajnija ulaganja u prometnu infrastrukturu (cestovnu i željezničku)

stavljanje poljoprivrednih površina u funkciju proizvodnje hrane te povezivanje proizvodnje s razvojem turizma na području

razvijanje svijesti o očuvanju prirodnih vrijednosti te njihovo uključivanje u turističku ponudu Općine

zapošljavanje dodatnih djelatnika u Općini


19

DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA 2.2Na području Općine Konjščina živi 3.790 stanovnika, prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine. Prosječna gustoća naseljenosti je 86 stanovnika/km2.

U odnosu na ukupan broj stanovnika u RH (4.284.889), stanovnici Općine Konjščina čine

0,1%, dok u odnosu na ukupan broj stanovnika Krapinsko - zagorske županije (132.892) čine

2,9%.

Gledajući broj stanovnika prema naseljima, naselje Konjščina broji najviše stanovnika

(1.019), a potom slijedi naselje Jertovec (730 stanovnika).

Ostala naselja Općine broje manje od 250 stanovnika a najmanje ih je u naselju Brlekovo (56).

Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika na području Općine Konjščina

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Promatrajući kretanje u broju stanovnika na području Općine unazad 50 godina, primjetan je

kontinuirani pad za ukupno 3.033 stanovnika (44,45%). Najveći pad bilježi se u razdobljima

1961.-1971. (956 stanovnika manje) te 1991.-2001. (966 stanovnika manje). Tijekom

sedamdesetih godina glavni razlog smanjenja broja stanovništva bila je radna emigracija

stanovništva, zbog loše gospodarske situacije u zemlji. Dok je devedesetih godina, glavni razlog bio domovinski rat u RH.

Tablica 7. Kretanje broja stanovnika na području Općine Konjščina

Popis stanovništva Broj stanovnika Kretanje u broju stanovnika

1961. 6.823 0

1971. 5.867 -956

1981. 5.418 -449

1991. 5.040 -378

2001. 4.074 -966

2011. 3.790 -284

Ukupni pad razdoblja -3.033

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. i Prostorni plan Općine Konjščina

Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina, prema Popisu stanovništva 2011. godine,

pokazuje da je više od polovice stanovnika Općine unutar dobne skupine od 20-59 godina


20

(56%) i da je dobna skupina preko 60 godina (23%) postala brojnija od najmlađe skupine 0-19

godina (21%). Ovakvo stanje u dobnoj strukturi upućuje na veće starenje stanovništva

Općine.

Tablica 8. Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina

Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina

Dob 0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80-89 90 i više

Broj stanovnika 368 413 477 483 529 603 431 319 155 12

Udio u ukupnom broju stanovnika 10% 11% 13% 13% 14% 16% 11% 8% 4% 0,3%

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. Grafikon 2. Dobna struktura stanovništva Općine Konjščina

Od ukupnog broja

stanovnika 52% čine

žene (1.985) dok 48%

čine muškarci (1.805).

Navedeno pokazuje da je

omjer ženskog i muškog

stanovništva gotovo

podjednak, iako je ta

razlika signifikantnija u

dobnim skupinama

starijeg stanovništva

(starijeg od 60 godina),

gdje prevladavaju žene.

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., obrada autora

Na području Općine Konjščina najbrojnije je stanovništvo hrvatske narodnosti (više od 99%),

dok su ostale narodnosti prisutne u vrlo malom broju.

Tablica 9. Stanovništvo Općine Konjščina prema narodnosti

Narodnost Broj stanovnika Udio u ukupnom broju stanovnika

Hrvati 3.757 99,1%

Srbi 12 0,3%

Nepoznato 4 0,1%

Albanci 2 0,1%

Nijemci 2 0,1%

Rusi 2 0,1%

Talijani 2 0,1%

Ne izjašnjavaju se 2 0,1%

Bugari 1 0,03%

Česi 1 0,03%

Mađari 1 0,03%

Makedonci 1 0,03%

Slovenci 1 0,03%

Regionalna pripadnost 1 0,03%

Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti 1 0,03%

UKUPNO 3.790 100,0%



21

U pogledu obrazovne strukture Općine, od ukupno 3.213 stanovnika starijeg od 15 godina,

najbrojnije je stanovništvo sa završenom srednjom školom (55,2%), a slijedi stanovništvo sa

djelomično ili potpuno završenom osnovnom školom (33,8%) te sa završenim visokim

obrazovanjem (10,5%). Promatrajući te udjele prema spolu stanovništva, većinom

prevladavaju žene, osim kod srednje škole, koju ima završeno više muškaraca. Bez završene

škole svega je 0,6% stanovnika i to su većinom žene.

Tablica 10. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu

Stupanj obrazovanja sv. % m % ž %

UKUPNO 3.213 100,0% 1.515

1.698 Bez škole 19 0,6% 7 36,8% 12 63,2%

1 -3 razreda osnovne škole 37 1,2% 4 10,8% 33 89,2%

4 -7 razreda osnovne škole 429 13,4% 103 24,0% 326 76,0%

Osnovna škola 619 19,3% 234 37,8% 385 62,2%

Srednja škola 1.773 55,2% 1.025 57,8% 748 42,2%

Visoko obrazovanje

Stručni studij 178 5,5% 75 42,1% 103 57,9%

Sveučilišni studij 157 4,9% 67 42,7% 90 57,3%

Doktorat znanosti 1 0,0% ‒ 0,0% 1 100,0%

Ukupno 336 10,5% 142 42,3% 194 57,7%

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. Uspoređujući gore navedene podatke s podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine,

primjetno je smanjenje udjela stanovništva bez škole i s djelomično ili potpuno završenom

osnovnom školom, dok se istovremeno, udio stanovništva sa završenom srednjom školom i

visokim obrazovanjem, povećao.

Prema podacima DZS-a, Popisu stanovništva iz 2011. godine, udio nezaposlenosti na

području Općine Konjščina bio je 5,3% (ukupno 170 nezaposlenih stanovnika), dok je na

razini RH bio 8%. Usporedbom podataka za Općinu Konjščinu i stanja na razini RH vidljivo

je da je Općina imala manju stopu tj. manji broj nezaposlenih osoba u odnosu na prosjek u

RH. Udio zaposlenog radnog stanovništva (starijeg od 15 godina) u Općini iznosio je 43%

(1381 zaposleni stanovnik), dok je na razini RH bio 41,4%.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Godišnje izvješće za razdoblje siječanj-

prosinac 2014. godine, PU Krapina), na kraju 2014. godine u RH je stopa nezaposlenosti bila

18,6% (20,7% u 2013.), dok je u KZŽ iznosila 17,7% (20,8% u 2013.).

Prema dostupnim podacima HZZ-a za 2014. godinu, stanje na području Općine je sljedeće:

broj zaposlenih osoba iznosio je 678, a broj evidentiranih nezaposlenih je iznosio 163 (najviše

osoba sa završenom trogodišnjom te četverogodišnjom srednjom školom). Dakle, prema

podacima HZZ-a stopa nezaposlenosti je u 2014. godini na području Općine iznosila 19,38%.

Iako su podaci DZS-a za 2011. godinu, a od HZZ-a za 2014. godinu, svi upućuju na to je na

području Općine prisutan trend starenja stanovništva. Tako je 2014. godine na području

Općine evidentirano ukupno 1.006 korisnika mirovine (starosne, prijevremene starosne,

invalidske i obiteljske).

Promatrajući zaposlenost i udjele prema spolu stanovništva, Općina Konjščina prati trend

prosjeka RH pa je na području Općine većinom zaposleno muško stanovništvo, koje i kada se

promatra nezaposlenost čini većinu. Udio žena veći je u skupini ekonomski neaktivnog

stanovništva (umirovljenici, osobe koje se bave obavezama u kućanstvu, učenici ili studenti i

ostali).

Udio žena veći je u skupini ekonomski neaktivnog stanovništva (umirovljenici, osobe koje se

bave obavezama u kućanstvu, učenici ili studenti i ostali).


22

Tablica 11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti

Skupina Spol RH Općina Konjščina

Broj stanovnika % Broj stanovnika %

zaposleni

m 811.563 778

ž 692.304 603

ukupno 1.503.867 41,4% 1.381 43,0%

nezaposleni

m 157.173 103

ž 135.109 67

ukupno 292.282 8,0% 170 5,3%

ekonomski neaktivni

m 761.664 634

ž 1.072.350 1.028

ukupno 1.834.014 50,5% 1.662 51,7%

nepoznato

m 1.210 ‒

ž 1.088 ‒

ukupno 2.298 0,1% ‒ 0,0%

UKUPNO

m 1.731.610 1.515

ž 1.900.851 1.698

ukupno 3.632.461 100,0% 3.213 100,0%


Prema podacima DZS-a, Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine bilo je

1.381 zaposlenih (778 muškaraca i 603 žena), dok je prema podacima HZZ-a broj osiguranika

mirovinskog osiguranja (zaposlenih) u 2014. godini bio 678.

Tablica 12. Zaposleno stanovništvo staro 15 i više godina prema području djelatnosti

Područje djelatnosti Ukupno

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 8

B Rudarstvo i vađenje 2

C Prerađivačka industrija 384

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 119

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 37

F Građevinarstvo 128

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 175

H Prijevoz i skladištenje 74

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 50

J Informacije i komunikacije 28

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 20

L Poslovanje nekretninama -

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 28

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 18

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 87

P Obrazovanje 98

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 98

R Umjetnost, zabava i rekreacija 11

S Ostale uslužne djelatnosti 16

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe -

U Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela -

Nepoznato -

UKUPNO 1.381


Od ukupno 1.381 osobe najviše ih je zaposleno u djelatnosti prerađivačke industrije (384),

trgovini na veliko i malo (175), građevinarstvu (128) te opskrbi električnom energijom,


23

plinom, parom i klimatizaciji (119). Ostale djelatnosti su u manjem udjelu zastupljene, no,

ipak se među njima ističe broj zaposlenih u javnoj upravi (87), obrazovanju (98), zdravstvenoj

zaštiti i socijalnoj skrbi (98) te prijevozu i skladištenju (74).

Većina zaposlenih stanovnika putuje na posao izvan administrativne granice Općine i to u ostala područja Krapinsko - zagorske županije i Grad Zagreb.

Dobna struktura nezaposlenog stanovništva na području Općine je jako loša. Najviše

nezaposlenih je u skupini mladih (20-34 godina) i u skupini ljudi srednje životne dobi (45-54

godina). Od ukupno 170 nezaposlenih, 73 je u dobnoj skupini od 20-34 godina, a 42 u dobnoj

skupini od 45-54 godina.

Grafikon 3. Nezaposleno stanovništvo staro 15 i više godina prema dobnim skupinama

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., obrada autora

Prema podacima DZS-a, Popisu stanovništva 2011. godine, broj umirovljenika iznosio je

1.031, od čega je muškaraca bilo 399, a žena 632 (kako je već i ranije u tekstu bilo navedeno,

u 2014. je prema podacima HZMO-a evidentirano ukupno 1.006 korisnika mirovina, od čega

395 muškaraca i 611 žena).

Tablica 13. Kućanstva Općine Konjščina prema broju članova

Članovi kućanstava Popis 2001. Popis 2011.

UKUPNO 1.369 1.283

Bro

j čla

no

va u

kuć

anst

vu

1 327 304

2 297 301

3 225 224

4 278 234

5 143 122

6 61 63

7 28 19

8 6 6

9 2 4

10 ‒ 3

11 i više 2 3

Prosječan broj osoba u kućanstvu 2,98 2,95

Izvor: DZS, Popis 2001. i Popis 2011.

Usporedbom podataka o broju kućanstava iz Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine,

može se zaključiti da se situacija unazad desetak godina na području Općine nije značajno


24

promijenila. Obzirom da se ukupan broj stanovnika smanjio, sukladno tome smanjio se i

ukupan broj kućanstava (s 1369 na 1283 kućanstva). Također, nije se značajno promijenio ni

prosječan broj osoba u kućanstvu (i dalje je prosječan broj članova kućanstva 3). Prevladavaju

kućanstva s jednim članom, a slijede kućanstva s dva i četiri člana.

Prema posljednjem Popisu poljoprivrede 2003. godine, na području Općine evidentirano je

ukupno 760 poljoprivrednih kućanstava. Tako u ukupnom broju kućanstava (1283)

poljoprivredna kućanstva čine 59%. No, ovaj udio potrebno je uzeti u obzir kao okviran,

obzirom da je Popis poljoprivrede rađen 2003. godine, a uspoređuje se s podacima o broju

kućanstava iz Popisa stanovništva od 2011. godine. No, već je i ranije u tekstu spomenuto da

je u razdoblju od 2001.-2011. utvrđen pad u broju stanovnika (284 manje).

RAZVOJNI PROBLEMI:

kontinuirani pad u broju stanovnika unazad 50 godina

trend starenja stanovništva

najviše nezaposlenih u dobnoj skupini mladih (20-34 godine) i srednje životne dobi (45-54 godine)

mladi nezaposleni (posebno oni sa završenom trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom)


revitalizacija naselja i zadržavanje stanovnika na području Općine (osiguravanjem uvjeta za ostanak, poput infrastrukture i mogućnosti zapošljavanja)


25

GOSPODARSTVO 2.3Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti (NN 158/13, 27. prosinca 2013. godine) Krapinsko - zagorska županija je

s indeksom razvijenosti od 73,24% svrstana u I. skupinu jedinica područne (regionalne)

samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike

Hrvatske. Istovremeno, sama Općina Konjščina je s 92,09% svrstana u III. skupinu jedinica

lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH.

Prema raspoloživim podacima Državnog zavoda za statistiku (Priopćenje od 15. veljače 2016.

- Bruto domaći proizvod za RH, NKPJS-2. Razina i županije u 2013.) bruto domaći proizvod

za Republiku Hrvatsku iznosio je 43.516 mil. €, što je po stanovniku 10.228 €, dok je za samu

Županiju, a u okviru koje se može promatrati o sama Općina Konjščina kao njen sastavni dio,

iznosio 835 mil. €, odnosno po stanovniku 6.380 €.

Prema podacima FINA-e, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u 2014. godini na razini

KZŽ iznosila je 4.141 kn, što predstavlja gotovo 85% prosječne isplaćene neto plaće na razini

RH, koja je iznosila 4.878 kn. Također, ovdje je potrebno napomenuti da se podaci o

prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći dobiveni iz FINA-e i DZS na razini RH razlikuju

(DZS vodi podatak da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća 5.533 kn). Prosječna

isplaćena neto plaća na razini Općine Konjščina iznosila je 4.210 kn, prema podacima FINA-e

za 2014. godinu, što predstavlja 86,3% prosječne isplaćene neto plaće na razini RH.

Promatrajući tržište radne snage na području Općine, HZZ je u 2014. godini na mjesečnoj

razini prosječno vodio evidenciju o 163 nezaposlene osobe (91 muškarac i 72 žene) i 678

osoba osiguranika mirovinskog osiguranja po svim osnovama (364 muškaraca i 314 žena).

Prema dobnim skupinama najviše je nezaposlenih osoba u dobi od 20-34 godina te od 50-59

godina, a promatrajući nezaposlenost u okviru stupnja obrazovanja, najviše je nezaposlenih

osoba sa završenom trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom. Poduzetništvo

Na području Općine Konjščina, prema podacima Hrvatske gospodarske komore- Županijske

komore Krapina, ukupno djeluje 46 poduzetnika (pravnih osoba), koji ukupno zapošljavaju

343 osobe. Većina poduzeća je iz domene trgovine (11), prerađivačke industrije (10) te

stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (9). Najveći broj osoba zapošljava prerađivačka

djelatnost (175), stručna, znanstvena i tehnička (52) te djelatnost opskrbe vodom (46).

U tablici u nastavku dan je pregled poduzetnika po NKD veličini i djelatnostima te brojem

zaposlenih. Gledajući navedena poduzeća prema njihovoj veličini, radi se većinom o malim

poduzetnicima, od ukupno 46 njih je 45, dok je samo jedno srednje poduzeće, ZHM Horvat

d.o.o., koje zapošljava 107 osoba (31% od ukupnog broja zaposlenih svih poduzetnika).

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (Tablica 16.) na području Općine je na dan

31.07.2015. godine bilo registrirano 57 aktivnih obrtnika i to najviše u području ostalih

uslužnih djelatnosti (15), proizvodnji (14) te ugostiteljstvu (11). Kao značajniji poduzetnici

obrtnici ističu se sljedeći:

1. P.P." PEKARA, vl. Mario Priščan

2. AUSPUH - SERVIS – PALE, vl. Darko i Željko Pale

3. Cvjećarna MIMOZA pogrebne usluge i prijevoz, vl. Dražen Čopor

4. LIMAČ trgovačka i krojačka radnja, vl. Mirjana Rundek

5. INOX-PROJEKT strojobravarija i metalna galanterija, vl. Ivan Šagud


26

Tablica 14. Pregled poduzetnika (pravnih osoba) po NKD djelatnostima i veličini, s brojem zaposlenih

Djelatnost

MALO PODUZEĆE SREDNJE PODUZEĆE VELIKO PODUZEĆE UKUPNO

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

1 1 0 0 0 0 1 1

B Rudarstvo i vađenje

C Prerađivačka industrija 9 68 1 107 0 0 10 175

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

2 13 0 0 0 0 2 13

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti

sanacije okoliša

2 46 0 0 0 0 2 46

F Građevinarstvo 4 11 0 0 0 0 4 11

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

11 19 0 0 0 0 11 19

H Prijevoz i skladištenje 2 19 0 0 0 0 2 19

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J Informacije i komunikacije 3 4 0 0 0 0 3 4

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

L Poslovanje nekretninama

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

9 52 0 0 0 0 9 52

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

P Obrazovanje

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija

S Ostale uslužne djelatnosti 2 3 0 0 0 0 2 3

UKUPNO 45 236 1 107 0 0 46 343

Izvor: HGK, stanje na dan 28. kolovoz 2015. godine

Tablica 15. Struktura obrta prema djelatnostima na području Općine Konjščina

Djelatnost Konjščina

Proizvodno obrtništvo 14

- proizvodnja tekstila 2

- proizvodnja od drveta 0

- proizvodi od metala 6

- proizvodnja električne opreme 0

- proizvodnja od gume i plastike 1

- proizvodnja hrane i pića 4

- ostali nemetalni mineralni proizvodi 0

- ostale proizvodne djelatnosti 1

Građevinarstvo 2

Trgovina na malo 4

Ugostiteljstvo 11

Promet 7

Popravak motornih vozila 3

Popravak predmeta za osobnu upotrebu 0

Ostale uslužne djelatnosti 15

Poljoprivreda 1

UKUPNO 57

Izvor: HOK, stanje na dan 31.07.2015. godine


27

Prema posljednjim raspoloživim podacima FINA-e za 2014. godinu, koji obuhvaćaju pravne i

fizičke osobe obveznike poreza na dobit, na području Općine Konjščina djeluje 50

poduzetnika koji većinom spadaju u kategoriju malih poduzeća, njih 49, dok je samo 1

poduzeće srednje.

Ovdje je potrebno napomenuti da se podaci o broju poduzetnika dobiveni iz FINA-e (50) i

podaci od HGK (46) i HOK (57) razlikuju, obzirom da FINA vodi podatke samo o

poduzetnicima koji su bili u obvezi dostaviti financijska izvješća za predmetnu godinu.

Od ukupno 50 poduzetnika evidentiranih u FINA-i, 38 je poslovalo s dobiti, a 12 s gubitkom.

Navedeni subjekti zapošljavali su u 2014. godini 335 djelatnika, što je 26 djelatnika više u

odnosu na prethodnu 2013. godinu.

Promatrajući podatke na razini županije, konjščinski poduzetnici u ukupnim prihodima KZŽ

čine 2,06% ukupnih prihoda. Ukupni prihodi navedenih poduzetnika iznosili su 204,18

milijuna kn što je 5,4 milijuna kn više u odnosu na prethodnu 2013. godinu (povećanje za

2,64%).

Ukupno ostvarena dobit evidentiranih subjekata iznosila je 16,1 milijun kn, što je 956.000,00

kn više u odnosu na prethodnu 2013. godinu (povećanje za 5,93%).

S druge strane, ukupno ostvareni gubici iznosili su 4,9 milijuna kn, odnosno 3,7 milijuna kn

više u odnosu na prethodnu 2013. godinu (povećanje za 74,82%).

Prosječna isplaćena neto plaća u navedenim subjektima iznosila je 4.210 kn, što je neznatno

povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je prosječna plaća iznosila 4.061 kn

(povećanje za 3,54%). Prema službenim podacima FINA-e prosječna isplaćena mjesečna neto

plaća po zaposlenom na razini svih poduzetnika u RH u 2014. godini iznosila je 4.878 kn.

Uspoređujući prosječnu isplaćenu neto plaću na razini RH s plaćom isplaćenom od strane

konjščinskih poduzetnika, vidljivo je da su zaposleni na području Općine primili za 13,7%

manje plaće nego što je prosjek na razini RH.

Tablica 16. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika Općine Konjščina za 2014. godinu

Opis Prethodna godina Tekuća godina Indeks

Broj poduzetnika

50

Broj dobitaša

38

Broj gubitaša

12

Broj zaposlenih 309 335 108,4

Ukupni prihodi 198.788,00 204.180,00 102,7

Ukupni rashodi 184.391,00 192.337,00 104,3

Dobit prije oporezivanja 15.631,00 16.745,00 107,1

Gubitak prije oporezivanja 1.234,00 4.901,00 397,2

Porez na dobit 461,00 619,00 134,1

Dobit razdoblja 15.170,00 16.126,00 106,3

Gubitak razdoblja 1.234,00 4.901,00 397,2

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 13.936,00 11.225,00 80,5

Izvoz 20.725,00 31.760,00 153,2

Uvoz 40.281,00 40.812,00 101,3

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) -19.556,00 -9.052,00 46,3

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 4.334,00 12.542,00 289,4

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 4.061,00 4.210,00 103,7

Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Najznačajniji poduzetnici s područja Općine, koji ostvaruju značajnije prihode, a ujedno i

zapošljavaju najveći broj zaposlenika su:

ZHM Horvat d.o.o.- prerada i konzerviranje riba, rakova i školjki,

Kugotex d.o.o.- proizvodnja makarona, njoka, mlinaca i slične tjestenine,

Plin Konjščina d.o.o.- distribucija plinovitih goriva distribucijskom mrežom,


28

M.S. Promet d.o.o.- cestovni prijevoz robe,

Komunalac Konjščina d.o.o.- skupljanje neopasnog otpada,

Veterinarska stanica Zlatar Bistrica- veterinarske djelatnosti

MAT-PROM d.o.o.- željezna galanterija.

Od navedenih 50 poduzetnika bilježi se 6 izvoznika te 1 uvoznik.

Izvezena vrijednost roba i usluga iznosila je 31,76 milijuna kn, što je 34,74% više u odnosu na

prethodnu 2013. godinu. Većina izvoza, u iznosu 25,7 milijuna kn, ostvaruje se u djelatnosti

prerade i konzerviranja ribe, rakova i školjki, a radi se o tvrtki ZHM Horvat d.o.o. koja se

bavi proizvodnjom, preradom, skladištenjem i distribucijom smrznute hrane, ponajviše ribe,

povrća i njoka. Ostatak izvoza ostvaruje se u cestovnom prometu (5,4 milijuna kn),

nespecijaliziranoj trgovini na veliko (0,49 milijuna kn), knjigoveškoj i srodnim uslugama (0,4

milijuna kn), računalnom programiranju (0,2 milijuna kn) te uvođenju instalacija vodovoda,

kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju (3.000 kn).

U isto vrijeme, u pogledu uvoza zabilježen je porast za 1,3%, a u 2014. godini iznosio je 40,8

milijuna kn. Cjelokupni uvoz odnosi se na djelatnost prerade i konzerviranja ribe, rakova i

školjki tj. tvrtku ZHM Horvat d.o.o.

Od evidentiranih 50 poduzetnika, njih 13 ulagalo je u dugotrajnu imovinu, u ukupnom iznosu

12,5 milijuna kn, što je za gotovo 65,44% više u odnosu na 2013. godinu, kada su ulaganja u

materijalnu imovinu iznosila 4,3 milijuna kn. Najveći udio investicija u dugotrajnu imovinu

otpada na cestovni prijevoz (5,2 milijuna kn), preradu i konzerviranje ribe, rakova i školjki

(4,7 milijuna kn) i distribuciju plinovitih goriva distribucijskom mrežom (1,25 milijuna kn).

Prema dostupnim službenim podacima, na području Općine Konjščina evidentirana je svega

jedna zadruga, Poljoprivredna zadruga BRAZDA, kao jedan od oblika udruživanja

poduzetnika, međutim, ona trenutno ne posluje.

Na prostoru Općine razvijena je jedinstvena Gospodarska zona, većim dijelom opremljena

komunalnom infrastrukturom (strujom, vodom, plinom i kanalizacijom). Zona se nalazi u

neposrednoj blizini županijske ceste i željezničkog kolodvora.

Slika 7. Jedinstvena Gospodarska zona Općine Konjščina


Jedinstvena Gospodarska zona obuhvaća četiri lokacije ukupne površine 53,3 ha:

1. Zona malog gospodarstva Konjščina 1: 5,9 ha uz Bistričku cestu u naselju

Konjščina. Prostor zone je popunjen te na prostoru djeluju tri poduzetnika:

Veterinarska ambulanta Veterinarske Stanice Zlatar Bistrica d.o.o., Z.M.H. Horvat

d.o.o. i Solida nekretnine d.o.o.

Mala Lasača

Pešćeno

Konjščina I.

Jertovec

Mala Lasača

http://konjscina.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=115&Itemid=130


29

2. Poduzetnička zona Mala Lasača: 16,4 ha u naselju Bočaki. Zona je predviđena za

proizvodnu, energetsku, poslovnu, uslužnu ili skladišnu namjenu i to za 13

građevinskih parcela ili gospodarskih subjekata. Trenutno djeluje samo tvrtka MRS

Konjščina Plina Cro.

3. Poduzetnička zona Pešćeno: 11 ha u naselju Pešćeno. Zona je predviđena za

proizvodnu, energetsku, poslovnu, uslužnu ili skladišnu namjenu i sastoji se trenutno

od 2 velike parcele, a trenutno u zoni djeluje samo jedna tvrtka, Armko Konjščina

d.o.o.

4. Poduzetnička zona Jertovec (najveća zona u Općini Konjščina): 20 ha na

području naselja Jertovec duž polja uz županijsku cestu. Namjena zone, uz

proizvodnu, energetsku, poslovnu, uslužnu i skladišnu, je i zanatska. Poduzetnička

zona je trenutno djelomično izgrađena, a sastoji se od 2 velike parcele. Prostor zone je

u djelomično u vlasništvu HPB te fizičkih osoba.

Od ukupne površine Gospodarske zone (53,3 ha) Općina Konjščina je vlasnik 5,12 ha tj. 10%

površine, dok je ostatak od 48,18 ha tj. 90%, u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba.

Tablica 17. Podaci o vlasništvu nad zemljištem na području jedinstvene Gospodarske zone Općine Konjščina

Naziv poduzetničke zone Ukupna

površina zone Površina u vlasništvu

Općine Konjščina Površina zemljišta u privatnom vlasništvu

(ha) ha % ha %

Zona malog gospodarstva Konjščina 1 5,9 0,92 16% 4,98 84%

Poduzetnička zona Mala Lasača 16,4 3,2 20% 13,2 80%

Poduzetnička zona Pešćeno 11 1 9% 10 91%

Poduzetnička zona Jertovec 20 0 0% 20 100%

UKUPNO 53,3 5,12 10% 48,18 90%

Izvor: Općina, 19.01.2016. god.

Radi poticanja poduzetništva i stimuliranja popunjavanja poduzetničkih zona Općina

poduzetnicima pruža vrlo povoljne uvjete za investiranje te pomoć pri rješavanju imovinsko

pravnih odnosa i ostale dokumentacije. Općina poduzetnicima prilikom građenja omogućuje:

oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa prilikom izgradnje,

oslobođenje plaćanja naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu (vodu i

kanalizaciju),

u prvim godinama poslovanja poduzetnici su oslobođeni plaćanja poreza na tvrtku i

komunalne naknade,

izuzetno povoljne cijene zemljišta.

RAZVOJNI PROBLEMI:

poduzetničke zone nisu u potpunosti iskorištene

nezaposleno mlado stanovništvo (20-34 godina) sa završenom trogodišnjom i četverogodišnjom srednjom školom

nedovoljna organiziranost u smislu udruživanja poduzetnika (registrirana jedna zadruga, koja ne trenutno ne posluje)


popunjavanje formiranih poduzetničkih zona

jačati sposobnosti privlačenja domaćih i inozemnih investitora, u svrhu razvoja Općine, ali i zapošljavanja stanovnika

poticati investiranje poduzetnika putem EU fondova

povezivanje poduzetnika te udruživanje





30

POLJOPRIVREDA 2.4Na području Općine Konjščina, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju iz prosinca 2015. godine, u Upisniku poljoprivrednika

evidentirano je ukupno 200 poljoprivrednih gospodarstava. Od ukupnog broja poljoprivrednih

gospodarstava 98% čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva (196), dok preostali dio od

2% čine obrti (2) i trgovačka društva (2). Najveći dio poljoprivrednih gospodarstava ima

sjedište u naseljima Konjščina (134) i Jertovec (16).

Tablica 18. Tip i broj poljoprivrednih gospodarstava po naseljima u Općini Konjščina

Naselje Broj OPGa Broj obrta Broj trgovačkih društava UKUPNO

Bočadir 4 4

Bočaki 4 4

Brlekovo 1 1

Donja Batina 4 4

Donja Konjščina 1 1 2

Galovec 2 2

Gornja Konjščina 3 3

Jelovec 5 5

Jertovec 16 16

Klimen 4 4

Konjščina 131 2 1 134

Kosovečko 4 4

Krapina Selo 5 5

Pešćeno 8 8

Turnišće 4 4

UKUPNO 196 2 2 200

Izvor: APPRRR, stanje na dan 14.12.2015.

Prema podacima iz Prostornog plana Općine o kategorijama zemljišta, najveću površinu

Općine zauzimaju poljoprivredne površine (63% tj. 2.795,06 ha), od kojih je svega 830,48 ha

u korištenju. No, prema podacima iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju, u ARKOD sustav evidentirano je ukupno 564,04 ha poljoprivrednih

površina Općine. Evidentirane površine podijeljene su u 1.932 ARKOD parcele, prosječne

veličine 0,29 ha, a svako poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku ima 10 parcela. Temeljem

evidentiranih podataka, prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva na području Općine

je 2,83 ha.

Usporedbe radi, prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva na razini EU je 14,4 ha, dok

je na razini RH 5,6 ha (prema podacima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020

izrađenog od strane Ministarstva poljoprivrede).

Iz navedenih podataka proizlazi da su poljoprivredni resursi na području Općine, u smislu

zemljišta, raspoloživi, jer je svega 20% u uporabi. Poljoprivreda je grana djelatnosti koja ima

veliki potencijal za razvoj, stoga je, zbog malih gospodarstava i usitnjenih poljoprivrednih

parcela, potrebno okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava.


31

Tablica 19. Vrste uporabe zemljišta u Općini Konjščina

Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) Broj parcela Prosječna veličina parcela Broj PG-a

oranica 368,91 1.177 0,31 241

livada 178,15 610 0,29 178

pašnjak 0,47 4 0,12 4

vinograd 6,47 76 0,09 60

voćnjak 9,36 61 0,15 47

mješoviti višegodišnji nasadi 0,29 2 0,15 2

ostale vrste korištenja 0,39 2 0,20 1

UKUPNO 564,04 1.932 0,29 ‐

Izvor: APPRRR, ARKOD, stanje na dan 08.09.2015.

Nadalje, od ukupno 564,04 ha poljoprivrednog zemljišta ucrtanog u ARKOD sustav, za svega

387,35 ha su poljoprivredna gospodarstva putem Jedinstvenog zahtjeva za 2015. godinu

zatražila potporu. Razlog ovakve slike stanja u korištenim površinama u sustavu državnih

poticaja je, osim činjenice da se radi većinom o staračkim domaćinstvima, problem

nesređenih pravno-imovinskih odnosa tj. neriješenog vlasništva nad zemljištem.

Grafikon 4. Vrste uporabe zemljišta u Općini Konjščina za koje je zatražena potpora (ukupno 387,35 ha)

Izvor: APPRRR, Jedinstveni zahtjev za potporu za 2015. godinu

Promatrajući biljnu poljoprivrednu proizvodnju po zastupljenosti kultura, a prema podacima o

površinama za koje su poljoprivredna gospodarstva zatražila potporu, poljoprivredna

gospodarstva su većinom orijentirana na ratarstvo (uzgoj žitarica na oranicama i to najviše

kukuruza, ozimog ječma, trave, zobi i ozime pšenice). Također, jedan veći dio površina

(126,99 ha) su livade.

Na ostalom zemljištu zastupljeno je krmno bilje (lucerna, djetelina, stočna repa), povrće

(najviše tikva uljanica, krumpir) te trajni nasadi (većinom mješoviti voćnjaci i vinogradi).

Također, bitno je ovdje napomenuti da analiza podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuje da na području Općine trenutno nema poljoprivrednih

gospodarstava u sustavu potpora za ekološku i integriranu poljoprivredu.


32

Tablica 20. Vrste uporabe zemljišta po kulturama za koje je zatražena potpora u Općini Konjščina

Broj PG-a Vrsta uporabe Kultura Površina (ha)

124 Oranica kukuruz 144,13

92 Livada livade 126,99

63 Oranica ječam-ozimi 24,20

31 Oranica ugar 12,70

28 Oranica trave i travolika paša 12,68

36 Oranica zob-jara 11,58

31 Oranica pšenica-ozima 9,67 14 Oranica tikva uljanica 7,99

52 Oranica kućni vrt 7,46

33 Voćne vrste miješani nasad voćnih vrsta 4,83

45 Vinograd plemenita vinova loza 4,68

17 Oranica lucerna 3,68

11 Oranica djetelina 3,03

10 Oranica zob-ozima 2,73 18 Oranica krumpir 1,74

4 Oranica tvrda pšenica-ozima 1,73

4 Oranica ječam-jari 1,43

4 Oranica tritikale-ozime 1,42

1 Maslinik maslina 1,36

5 Oranica buča 0,59

1 Oranica lavanda 0,48

1 Oranica tikva, tikvice 0,39 3 Oranica grah 0,38

2 Voćne vrste orah 0,30

1 Voćne vrste kruške 0,23

1 Pašnjak pašnjaci 0,19

2 Oranica stočna repa 0,16

1 Oranica pšenica-jara 0,15

1 Oranica batat 0,15 1 Miješani trajni nasadi miješani nasad voćnih vrsta 0,12

1 Voćne vrste malina 0,11

1 Voćne vrste lijeska 0,07

UKUPNO 387,35

Izvor: APPRRR, Jedinstveni zahtjev za potporu za 2015. godinu

U stočarskoj poljoprivrednoj proizvodnji na području Općine Konjščina, Agencija za plaćanja

u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Upisniku poljoprivrednika ima evidentirana 83

poljoprivredna gospodarstva i 211 grla stoke. Većinom su to gospodarstva koja se bave

uzgojem goveda (njih 75%, ili 62 gospodarstva, ima u uzgoju 157 grla). Preostali dio

gospodarstava u manjem udjelu bavi se uzgojem svinja (22 grla, 17 gospodarstava), pura (21

kljun, 1 gospodarstvo), ovaca (9 grla, 2 gospodarstva) i koza (2 grla, 1 gospodarstvo).

Tablica 21. Brojno stanje stoke na području Općine Konjščina

Naselje

Goveda Koze Ovce Pure Svinje Ukupan broj grla/

kljuna

Ukupno broj PGa Broj

grla Broj PGa

Broj grla

Broj PGa

Broj grla

Broj PGa

Broj kljuna

Broj PGa

Broj grla

Broj PGa

Gornja Konjščina 1 1 1 1 2 2

Jelovec 4 2 4 2

Jertovec 5 2 5 2

Klimen 3 1 3 1

Konjščina 137 53 2 1 9 2 21 1 21 16 190 73

Kosovečko 3 2 3 2

Pešćeno 4 1 4 1

UKUPNO 157 62 2 1 9 2 21 1 22 17 211 83

Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika, stanje na dan 14.12.2015.

Također, na području Općine Konjščina, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju u sustavu potpora vodi evidenciju o 19 poljoprivrednih gospodarstava koja


33

se bave pčelarstvom te posjeduju ukupno 1.093 košnica. No, prema podacima Udruge pčelara

„Nektar“ (udruga koja okuplja 76 aktivnih članova s područja općina Konjščine, Marije

Bistrice, Donje Stubice, Lobora, Zlatar Bistrice, Hraščine, Budinščine i grada Zlatara) na

području Općine Konjščina je 30 pčelara s ukupno 1.323 košnice.

Tablica 22. Broj košnica i pčelara na području Općine Konjščina

NASELJE Broj košnica Broj PGa

Bočaki 60 1

Donja Batina 50 1

Jelovec 20 1

Klimen 60 1

Konjščina 755 13

Krapina Selo 89 1

Pešćeno 59 1

UKUPNO 1.093 19

Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika, stanje na dan 14.12.2015.

Briga za zdravlje životinja na području Općine organizirana je putem Veterinarske ambulante

Konjščina.

Općina ima u planu za buduće programsko razdoblje, od 2020. godine, u poduzetničkoj zoni

Jertovec realizaciju većeg projekta izgradnje i opremanja pogona za preradu voća i povrća, uz

popratne prostore za hlađenje i skladištenje proizvoda i roba iz poljoprivredne i prehrambene

industrije (uključujući područje pčelarske proizvodnje). Projekt je zamišljen kao poduzeće u

ulozi otkupnog centra za poljoprivredno-prehrambene proizvođače s područja Općine

Konjščina.

RAZVOJNI PROBLEMI:

značajan dio poljoprivrednih površina nije u funkciji proizvodnje

veliki dio poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednih površina nije u sustavu potpora

neriješeno vlasništvo (pravno-imovinski odnosi) nad poljoprivrednim zemljištem

usitnjenost poljoprivrednih parcela (prosječne veličine 0,29 ha)

staračka domaćinstva


poticati rješavanje pravno-imovinskih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem

raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju proizvodnje (time omogućiti korištenje raspoloživih sredstava potpore, nacionalnih i EU)

razvijati i poticati poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda

poticati prelazak s konvencionalnog uzgoja u ekološki

poticati i dalje razvijati svijest o potrebi udruživanja poljoprivrednih proizvođača, radi lakšeg nastupa na tržištu

povezati poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda s razvojem turizma i turističke ponude na području Općine


34

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 2.5Prema trenutno važećem Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o

razvrstavanju naselja u turističke razrede Općina Konjščina sa svojim naseljima nije svrstana

niti u jedan turistički razred, što znači da nema veći značaj za turizam u RH.

No, s prirodnim, kulturnim i povijesnim bogatstvom koje posjeduje (kako je prikazano u ovoj

Strategiji), mogla bi formirati kvalitetnu turističku ponudu i uključiti se kao jedna od

kvalitetnih destinacija u turističku ponudu Hrvatskog zagorja. Na ovaj način postigao bi se

opći rast gospodarstva Općine, a stanovnicima otvorila mogućnost zapošljavanja, ne samo u

grani turizma i ugostiteljstva već i u njima povezanim djelatnostima. Posljedično bi se

zaustavio i trend pada u broju stanovnika, jer bi se stvorili uvjeti koji bi osigurali ostanak

stanovnika, a to je kvalitetan život na području Općine. Turistička i ugostiteljska infrastruktura (poduzetništvo)

Na području Općine nema evidentiranih smještajnih kapaciteta, poput hotela, pansiona, soba i

sl., pa samim time Turistička zajednica nema evidentiranih podataka o dolascima turista na

područje.

Ugostiteljsku ponudu područja Općine čini 14 ugostiteljskih objekata, od kojih samo jedan

nudi usluživanje hranom:

1. SALOON (piće)

2. POD VUROM (piće)

3. THE BEST LIFE - CERINSKI d.o.o. (piće)

4. ŠPICA (piće)

5. CAFE BAR PARK (piće)

6. KIKS (piće)

7. METROPOLITAN - S.B. INŽINJERING d.o.o. (piće)

8. CAFE BAR KOCKA (piće)

9. BISTRO T&D (piće)

10. M&M (piće)

11. Ugostiteljski obrt MARTINA (piće)

12. CITY CAFFE - FIRE TWINS d.o.o. (piće)

13. DŽOKER (piće)

14. BISTRO PIZZERIA "SAVANNA" - FIRE TWINS d.o.o. (hrana i piće) Manifestacije, sajmovi

Općina je utvrdila tri manifestacije od značaja, a koje se održavaju na njenom području:

1. Sajam pri Starome gradu - manifestacija čiju je organizaciju prije devet godina

pokrenula Udruga Grofovija Konjskih. Od 2014. godine suorganizator sajma je

Općina Konjščina. Sajam se održava svake godine u prvoj polovici mjeseca svibnja

(prvi ili drugi vikend), a tematikom je posvećen sjećanju i oživljavanju

srednjevjekovne bitke koja se odigrala 4. svibnja 1545. godine, i to upravo na

području konjščinskog Starog grada. Organizacijom ovog srednjovjekovnog sajma i

prikazivanjem života i običaja stanovništva srednjeg vijeka, svi posjetitelji se imaju

prilike vratiti u prošlost i vidjeti kako se odigravala bitka hrvatske banske vojske na

čelu s knezom Nikolom Šubićem Zrinskim i grofom Jurjem Wildensteinom protiv

Turaka pod vodstvom Ulam-paše. Cjelokupan program popraćen je prikazom starih

običaja i zanata (kovača, lončara, medara i licitara) domaćih i gostujućih udruga te

predstavljanjem viteških skupina, radionicama za djecu, izložbama sprava za mučenje

i sl. Također, osigurana je i cjelodnevna ponuda jela i pića uz laganu glazbu.


35

2. Dan Općine Konjščina i župe sv. Dominika - obilježava se svake godine 8. kolovoza,

uz svečanu sjednicu Općinskog vijeća. Također, dan je obilježen i raznim drugim

događanjima u tu prigodu, a manifestacije se održavaju i nekoliko dana.

3. Advent u Konjščini - u predbožićno vrijeme, svake godine, Općina organizira

manifestaciju na kojoj stanovnici, ali i ostali posjetitelji, imaju priliku razgledati i

upoznati se s aktivnostima i prigodnim proizvodima općinskih udruga, obrta i tvrtki.

Također, značajnija manifestacija na kojoj Općina sudjeluje je i Prigorsko-zagorski sejem.

Sajam se održava se u organizaciji LAG-a PRIZAG (Lokalne akcijske grupe Prigorje-

Zagorje), čiji je Općina član, a održava se svake godine (od 2009. godine) u jednoj od općina

članica LAG-a, koja tada kao suorganizator određuje i vrijeme održavanja. Na njemu se svake

godine prezentiraju specifičnosti područja koje LAG pokriva (bogatstvo kulturne, povijesne,

gospodarske te posebno gastronomske ponude). Specifičnosti područja prezentiraju udruge,

zajednice, zadruge, poljoprivredna gospodarstva te mali i srednji poduzetnici s područja LAG-

a.

„Po dragom kraju“ je, također, manifestacija koja se održava na području Općine. Radi se o

šetnji kroz prirodne znamenitosti Općine. Šetnja kreće od Bajera (ribičke kuće), preko naselja

Jertovec, od kuda nastavlja prema prekrasnom vidikovcu na zaseok Hrci i Konjščinu.

Šumskom stazom se potom nastavlja prema naselju Sušobreg (društvenom domu), prolazeći

kroz vinograde, a cjelokupna šetnja završava u naselju Konjščina, kod Starog grada. Biciklističke i druge tematske staze

Na području Općine nema biciklističkih ili drugih tematskih staza, osim na području naselja

Sušobreg, gdje je uređena vinska cesta.

Općina je u fazi izrade projekta kojim bi se osmislila cjelovita turistička ponuda Općine, a

koja bi uključivala i vinsku cestu. Navedena turistička ruta obuhvatila bi sljedeće

lokacije/znamenitosti:

- lokaciju Starog grada

- prostor Vinskog placa u Sušobregu

- razgledavanje područja

- obilazak znamenitosti područja, poput zemljanog mosta u Pešćenu i sl.

Realizacijom navedenog projekta iskoristio bi se potencijal Općine u razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava, posebno vinara (uključeni bi bili svi vinari i vinogradari s

područja Općine Konjščina, članovi Udruge vinara i vinogradara Trsek), te općenito ruralnog

turizma. Lov i ribolov

Na području Općine djeluje jedno lovačko društvo, LD „Fazan“. Društvo je to s

dugogodišnjom tradicijom (preko 60 godina), a trenutno broji oko šezdesetak članova.

Članovi s područja Općine aktivno i uspješno sudjeluju u gospodarenju Zajedničkim lovištem

br. II/126- „Konjščina“(ukupne površine 4302 ha), a organizirani su u dvije lovne jedinice,

Jertovec i Konjščina te svaka lovna jedinica ima lovački dom sa streljanama.

Vrste divljači koje prirodno obitavaju, ili se prvenstveno uzgajaju, u lovištu su srna obična,

zec obični i fazan obični, ali i divlje svinje.

Kulturna i povijesna baština

Kulturnu baštinu čine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkog, povijesnog,

paleontološkog, arheološkog, antropološkog i znanstvenog značenja. Na području Općine

kulturnim dobrom proglašena je crkva sv. Dominika, sa župnim dvorom, i Kaštel Konjščina.

Od zaštićenih kulturnih dobara, najveće promjene dogodile su se djelomičnom sanacijom i


36

obnovom upravo Starog grada Konjščine, Kaštela, koji je time postao centar kulturnih

događanja, ne samo Općine Konjščina već i šire u regiji.

Tablica 23. Popis kulturnih dobara Općine Konjščina

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-2840 Konjščina Crkva sv. Dominika i župni dvor Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3520 Konjščina Kaštel Konjskih Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5432 Konjščina Orgulje u crkvi sv. Dominika Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, stanje na dan 11.08.2015. godine

Župa i crkva sv. Dominika

Konjščina se kao župa spominje u popisu župa od 1334. godine, kada je bila posvećena sv.

Nikoli, dok se u sljedećem popisu iz 1501. godine spominje kao posvećena sv. Dominiku. To

je jedina župa sv. Dominika u Hrvatskoj sjeverno od Save. Župa je prvotno obuhvaćala sela:

Cirkveno Selo (Donja Konjščina), Gorenci (Gornja Konjščina), Krapina Selo, Galovec,

Jelovec, Bočaki, Bočadir i Kosovečko, a naknadno (1789. godine) iz zlatarske župe pripojila

su se sela: Lipovec, Turnišće, Brlekovo te iz belečke župe Klimen i Donja Batina.

Od 2006. godine crkva i župa imaju status kulturnog dobra.

Slika 8. Crkva sv. Dominika i Stari grad - Kaštel Konjščina

Izvor: Općina, 2015. godine

Današnja župna crkva, crkva sv. Dominika, građena je od 1729.-1732. godine, a pripada

baroknom razdoblju. Graditelj crkve bio je Ivan Baisz iz Maribora. Crkva je građena kao

jednobrodna građevina s četvorinastim svetištem koje završava ravnim zidom. S vanjske

strane svetišta jedini ukrasi su dvije gotičke glave (možda ostaci starije građevine). Uz

pročelje se nalazi zvonik s baroknom kapom, a uz svetište se nalazi sakristija. Crkva je

skromna po dimenzijama i nema bočnih kašpela. U unutrašnjosti crkve nalaze se nadgrobne

ploče Otilije Horvath, iz 1851. godine, i Ivana N. Šandora Gjalskog, iz 1856. godine.

Nedaleko od crkve smještena je župna kurija, građevina četvrtastog tlocrta s krovom na četiri

vode, sagrađena u drugoj polovici 18. st., u kojoj se čuvaju dva portreta iz 1830. godine: J.

Galjufa i J. Haulika od Michaela Schlechte. Sam župni dvor je prije 7-8 godina izvana

obnovljen, ali potrebno je urediti i opremiti njegovu unutrašnjost.

Najnovija istraživanja arheologa, ukazuju da crkva možda datira i iz još ranijih vremena. No,

za potvrđivanje ovih nalaza potrebno je osigurati dodatna sredstva za istraživanja.

Druga značajna povijesna znamenitost na području Općine je Stari grad - Kaštel Konjščina,

iz 16. stoljeća, koji je bio važan strateški objekt u nizinskom zagorskom prostoru. Kao što je

već u uvodu ovog dokumenta navedeno, jedno od tumačenja porijekla imena Općine je

upravo dvorac/utvrda plemićke obitelji Konjski. Kaštel je promišljeno smješten na

močvarnom predjelu i na raskrižju putova te savršeno prilagođen navalnoj taktici i vatrenom

oružju. Idealno mjesto za sukob s vojskom u pokretu, koja se nalazi na usputnom pljačkaškom

pohodu, bez zaleđa. Obzirom na smještaj, kaštel se morao braniti na sve četiri strane i iz tog

razloga građen je kao četverokut, koji na tri strane ima polukružnu izbočinu (gdje su bile

smještene streljačnice), dok su na četvrtoj ulaz i stubišta. Utvrda je bila opasana kanalom i

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=189390210










37

opkopana. Tijekom arheoloških istraživanja pronađeni su temelji mosta i istražen je jarak koji

je okruživao grad i u kojem su ustanovljeni sačuvani ostaci drvenih stupova. Iskapanja su

pokazala način na koji je objekt podignut, kako je izgledao most koji je vodio u Kaštel te

vrijeme kada je jarak zatrpavan. Cjelokupni arheološki materijal izložen je u stalnom postavu

Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici.

Kod spomena Kaštela nužno je i spomenuti poznatu Bitku kod Kaštela Konjščina. Obzirom

da područje Hrvatskog zagorja tijekom 16. i 17. stoljeća nije bilo stalno ratno područje

uzrokovano širenjem Osmanlijskog carstva, ova je rijetka povijesna bitka detaljno i

zabilježena.

Upravo zbog specifičnog položaja i same gradnje Kaštela, ban Nikola Zrinski je 4. svibnja

1545. godine presreo turske odrede. Na svom pohodu prema Štajerskoj turska se vojska pod

vodstvom Ulama-paše utaborila nedaleko konjščinske utvrde, tj. kod ušća Selnice u Krapinu

(u blizini današnjeg Sušobrega). Turcima je nasuprot bila hrvatska banska vojska na čelu s

knezom Nikolom Šubićem Zrinskim i grofom Jurjem Wildensteinom. Turci su iznenada prešli

jarak (vjerojatno današnju Selnicu meljinsku) i udarili na nespremnu hrvatsku vojsku koja se

raspršila, pri čemu su Zrinski i Wildenstein potražili spas u konjščinskoj utvrdi. To je jedina

bitka s Turcima na otvorenom polju koja se dogodila u Zagorju.

Kada se spominje ova bitka, potrebno je, također, spomenuti i jednu od legendi, legendu o

zemljanom mostu koja kaže, da kada su Turci prolazili ovim područjem (vjerojatno nakon

bitke, na putu prema Križevcima), naišli su na jarak koji sa svojim kolima i topovima nisu

mogli prijeći te da je svaki vojnik svojom kapom zagrabio zemlju i sipao je u taj jarak.

Obzirom da je Turaka bilo toliko puno, oni su tim činom napravili most (zemljani most) preko

kojeg su tada prevezli svoja kola i topove te prošli dalje.

Slika 9. Pogled na stari grad Konjščinu i prostor na kojem se odigrala bitka

Izvor: https://darkoantolkovic.wordpress.com/2015/03/27/tri-izvjesca-o-konjscinskom-satu/

Kako je nakon obnove Kaštel postao centar kulturnih događanja u Konjščini, ali i okolici,

Općina je prepoznala važnost razvoja turističke ponude i s time povezan razvoj popratne

infrastrukture. U svrhu objedinjavanja turističke ponude Općine u jednu cjelinu i povezivanja

s okolnim atraktivnim turističkim destinacijama, poput Marije Bistrice, Općina je u tijeku

izrade projekta uređenja Starog grada „Kaštela Konjski Konjščina“.

Projekt je vrijedan oko 10 milijuna €, a obzirom na tako veliku vrijednost, isti je podijeljen za

provedbu u četiri faze:

1. uređenje Kaštela i okoliša (ishođena lokacijska dozvola)

2. izgradnja i opremanje sportskih terena

3. izgradnja i opremanje smještajno turističkih terena/objekata

4. izgradnja i opremanje etno sela


38

Tablica 24. Popis kulturnih dobara Općine Konjščina

Red. br.

Kulturno dobro Status zaštite1

Prijedlog kategorije

1.0. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI POVIJESNIH NASELJA

1.2. POVIJESNO NASELJE GRADSKO SEOSKIH OBILJEŽJA

1.2.1. Konjščina PR 2/3

1.3. POVIJESNO NASELJE SEOSKIH OBILJEŽJA

1.3.1. Brlekovo PR 2

1.3.2. Sušobreg, Jantoleki ZPP 2/3

1.3.3. Sušobreg, Špoljari ZPP 3

1.3.4. Konjščina, uz župnu crkvu ZPP 2/3

1.3.5. Bočadir ZPP 3

1.3.6. Donja Batina, Cimići ZPP 3

1.3.7. Donja Batina, Ozimci ZPP 3

1.3.8. Gornja Konjščina, Buhini ZPP 3

1.3.9. Gornja Konjščina, Gudeki ZPP 3

1.3.10. Gornja Konjščina, Gornji Kereši ZPP 3

1.3.11. Gornja Konjščina, Kosovci ZPP 3

1.3.12. Gornja Konjščina, Saćeri ZPP 3

1.3.13. Klimen, Starinci ZPP 3

1.3.14. Klimen, Svrtani ZPP 3

1.3.15. Kosovečko, Božići ZPP 3

1.3.16. Kosovečko, Hurčaki ZPP 3

1.3.17. Krapina Selo, Mikaci ZPP 3

1.3.18. Pešćeno, Šavorići ZPP 3

1.3.19. Pešćeno, Cvetki ZPP 3

1.3.20. Pešćeno, Krebri ZPP 3

2.0. POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI

2.1. GRADITELJSKO- KRAJOBRAZNI SKLOP

2.1.1. Stari grad Konjščina Konjščina R 2

2.2. SAKRALNE GRAĐEVINE - CRKVE I KAPELE

2.2.1. Župna crkva Sv. Dominika Konjščina R 2

2.3. KAPELE, POKLONCI I RASPELA

2.3.1. Raspelo (naselje Bočadir) ZPP 3

2.3.2. Raspelo (naselje Brlekovo) ZPP 3

2.3.3. Raspelo (naselje Donja Batina, Ožegovići) ZPP 3

2.3.4. Kapela Presvetog Sakramenta (naselje Gornja Konjščina) ZPP 3

2.3.5. Raspelo (naselje Jelovec) ZPP 3

2.3.6. Poklonac (naselje Jertovec, Carovci) ZPP 3

2.3.7. Poklonac (naselje Jertovec, Đureki) ZPP 3

2.3.8. Raspelo (naselje Jertovec, Hadaši) ZPP 3

2.3.9. Raspelo (naselje Klimen, Svrtani) ZPP 3

2.3.10. Poklonac (naselje Krebri) ZPP 3

2.3.11. Kapela (naselje Sušobreg, Habajci) ZPP 3

2.3.12. Raspelo (naselje Turnišće) ZPP 3

2.3.13. Poklonac (naselje Turnišće) ZPP 3

2.4. STAMBENE GRAĐEVINE

2.4.1. Župni dvor (naselje Konjščina) R 2

2.4.2. Kuća Bačanek (naselje Konjščina) PR 3

2.4.3. Kurija Valoni (Jean Van Loon) (naselje Gornja Konjščina) PR 3

1 R- kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara (preventivno zaštićeno); PR- prijedlog za zaštitu; ZPP- evidentirane kulturno povijesne vrijednosti lokalnog značaja, zaštita Prostornim planom.


39

2.4.4. Kurija Pešćeno (naselje Pešćeno) PR 3

2.4.5. Kurija Halper (naselje Turnišće) ZPP 3

2.5. GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE

2.5.1. Zgrada stare škole (naselje Donja Konjščina) ZPP 3

2.5.2. Vatrogasni dom (naselje Konjščina) ZPP 3

2.5.3. Željeznička stanica (naselje Konjščina) ZPP 3

2.5.4. Društveni dom (naselje Galovec) ZPP 3

2.5.5. Uprava rudnika (naselje Gornja Konjščina) ZPP 3

2.5.6. Zgrada stare škole (naselje Gornja Konjščina) ZPP 3

2.6. INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE

2.6.1. Termoelektrana (naselje Jertovec) ZPP 3

3.0. ELEMENTI POVIJESNE OPREME PROSTORA, TEHNIČKE GRAĐEVINE I KOMUNALNE GRAĐEVINE S UREĐAJIMA

3.0.1 . Javni bunari (4) (naselje Brlekovo) ZPP 3

3.0.2 . Javni bunar (naselje Bočadir) ZPP 3

3.0.3. Javni bunar (naselje Galovec) ZPP 3

3.0.4. Javni bunar (naselje Jelovec) ZPP 3

3.0.5. Javni bunar (naselje Krapina Selo, Mikaci) ZPP 3

4.0. MEMORIJALNA PODRUČJA I OBILJEŽJA

4.0.1. Groblje (naselje Konjščina) ZPP 3

4.0.2. Spomenik nevinim žrtvama (naselje Konjščina) ZPP 3

4.0.3. Bista Zrinskog (naselje Konjščina) ZPP 3

5.0. ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA I LOKALITETI

5.0.1. Lokalitet Starog grada (naselje Konjščina) PR 2

5.0.2. Lokalitet "Gradec" (naselje Gornja Konjščina) ZPP 2/3

6.0. PREDJELI KULTURNOG KRAJOLIKA

6.0.1. Stari grad Konjščina i naselje Konjščina PR 2

6.0.2. Šire područje naselja Brlekovo PR 2

6.0.3. Južni dio naselja Jertovec, obronci Medvednice ZPP 3

7.0. POVIJESNA TOPONIMIJA

7.0.1. Konjščina

7.0.2. Gradec, Gradečki

7.0.3. Starina

Izvor: Prostorni plan Općine Konjščina, lipanj 2014. i Općina

Zatečeno stanje kulturnih dobara na području Općine Konjščina pokazuje obnovu i uređenje

kulturnih dobara koja su zaštićena Zakonom, dok je kod ostalih evidentiranih kulturnih dobara

stanje i dalje nezadovoljavajuće. Posebno je nezadovoljavajuće stanje u pogledu vrijednih

primjera tradicijskog narodnog graditeljstva, kojem prijeti potpuno nestajanje ukoliko se

mjerama očuvanja i uspostave primjerene namjene ne zaustavi proces napuštanja i rušenja

stambenih i gospodarskih tradicijskih građevina.

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima,

zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način uključeni u budući razvoj Općine.

To prije svega podrazumijeva:

zadržavanje povijesnih oblika komunikacija, u smislu starih cesta, pješačkih puteva i

staza (često markiranih pokloncima),

očuvanje povijesnih oblika naseljenosti, zaselaka i sela, u okviru njihovog prostornog

okruženja, povijesne matrice, parcelacije i tradicijske građevne strukture,

revitalizaciju starih zaselaka i osamljenih gospodarstava, koji su danas gotovo bez

stanovnika i prometno izolirani, a izuzetne su etnološke, arhitektonske i ambijentalne

vrijednosti,


40

očuvanje i obnovu tradicijske (drvene) graditeljske arhitekture, stambene i

gospodarske te mlinova, kao i svih povijesnih arhitektonskih građevina spomeničkih

svojstva, nositelja identiteta prostora,

očuvanje povijesne slike prostora i karakterističnih vizura,

očuvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih funkcija i sadržaja, poljoprivrednih

kultura i tradicionalnog načina obrade zemlje,

zadržavanje i očuvanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka,

od kojih neki imaju simboličko, ali i povijesno značenje (vezano uz određene

povijesne događaje),

očuvanje i obnovu svih građevina i kompleksa sa spomeničkim obilježjima,

istraživanje i prezentaciju arheoloških nalaza i lokaliteta (lokalitet Starog grada i

Gradec).

Neke od takvih stambenih, ali i građevina javne namjene, za koje bi bilo dobro planirati

projekte obnove, rekonstrukcije i opremanja te stavljanje u potpunu funkciju su:

Kuća Bačanek: jednokratna građevina iz prve polovice 19. st., u privatnom vlasništvu i povremenom korištenju. Kuća je u lošem građevinskom stanju.

Kurija Valoni: prizemna građevina s podrumom, izgrađena po nalogu nekadašnjeg

vlasnika rudnika lignita Gornja Konjščina. Danas je u privatnom vlasništvu i

povremenom korištenju. Kurija je u lošem građevinskom stanju.

Kurija Pešćeno: jednokratna građevina iz prve polovice 19. st. Nekada je bila u

vlasništvu baruna Kušlana, biskupa J.J. Strossmayera te obitelji Unukić- Lubienski- Adrovski i obitelji Jakopec. Danas je u vlasništvu HPB-a i ne koristi se.

Kurija Halper: jednokratna građevina iz prve polovice 19. st. okružena parkom

oblikovanim u drugoj polovici 19. st. koji se pruža prema dolini potoka Batina.

Nekada je bila u vlasništvu vlastelinstva pl. Vladimira Halpera te obitelji Gjalski (iz

kojeg je rodom bila majka književnika Ksavera Šandora Gjalskog). Danas je kurija

stambeni objekt u privatnom vlasništvu.

Zgrada stare škole u Konjščini: zgrada sagrađena 1840. godine u kojoj je počeo

razvoj školstva na području Konjščine (1. šk. god 1841./42.). Do 1996. god. bila je u

vlasništvu Općine, no na zahtjev Župe sv. Dominika ista je vraćena Crkvi. U tijeku je

postupak stavljanja zgrade u funkciju.

Vatrogasni dom u Konjščini: prizemnica pravokutnog tlocrta smještena uz lokalnu

cestu Konjščina - Gornja Konjščina. Zgrada je izgrađena u prvoj polovici 20. st.

(građevinska dozvola iz 1933.) i otvorena 1936. godine. Dom zajedno sa župnom

crkvom i dvorom te zgradom stare škole čini povijesnu jezgru naselja Donja Konjščina. Objekt je u dobrom stanju i redovito se održava.

Željeznički kolodvor: prizemnica građena početkom 20. st. uz koju se nalazio i stan za zaposlenike. I danas je u funkciji željezničkog kolodvora.

Društveni dom u Galovcu: objekt građen sredinom 20. st., jednokatni nedovršeni (u uporabi je samo prizemlje, dok je kat nedovršen).

Uprava rudnika ugljena – Gornja Konjščina: prizemnica u obliku slova U, građena

početkom 20. st. Danas je objekt napušten i van uporabe.


41

Očuvanje navedenih objekata ima veliku vrijednost i predstavljaju potencijal kojim se,

također, može dopuniti turistička ponuda Općine. Tako je Općina već pokrenula inicijativu

obnove zgrade stare škole u Donjoj Konjščini, koja bi bila u funkciji umjetničkog

stvaralaštva.

Slika 10. Povijesne građevine sa spomeničkim obilježjem

Kurija Halper Zgrada stare škole Uprava rudnika

Kuća Bačanek Kurija Valoni Kurija Pešećno


RAZVOJNI PROBLEMI:

Općina nema jasno osmišljenu turističku ponudu i nije prepoznata kao turistička destinacija u svojoj regiji tj. Hrvatskom zagorju

turistička infrastruktura nije razvijena (nema smještajnih kapaciteta)

propadanje građevina tradicijskog graditeljstva

neka naselja i zaseoci su gotovo bez stanovnika i prometno izolirana


osmisliti cjelovitu turističku ponudu Općine (objediniti sve mogućnosti prirodnih, kulturnih i povijesnih dobara) i povezivati je s ponudom okolnim JLS, tj. uključiti se u cjelokupnu ponudu regije tj. Hrvatskog zagorja (npr. urediti Stari grad - Kaštel izgradnjom popratne turističke infrastrukture, osmisliti turističku ponudu vinske ceste u Sušobregu i povezati se s Marijom Bistricom kao važnom vjerskom turističkom destinacijom)

razviti turističku infrastrukturu (urediti smještajne kapacitete i kvalitetne ugostiteljske objekte, koji bi karakterističnom gastronomskom ponudom upotpunjavali doživljaj Hrvatskog zagorja)

zaštiti tradicijsku stambenu i gospodarsku gradnju, izvorne drvene kuće te mlinove i ulagati u njihovu obnovu

razvojem ugostiteljsko-turističke ponude i infrastrukture, osigurati ostanak stanovništva na području, a time ostvariti revitalizaciju naselja i zaseoka


42

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 2.6

Prometna infrastruktura 2.6.1 Cestovni promet i povezanost

Obzirom na zemljopisni položaj, Općina je relativno dobro prometno povezana s okolnim

JLS, kao i ostatkom RH, jer je na svega 15 km udaljena od čvora Komin na autocesti A4

Zagreb-Goričan (poznata kao „Varaždinska cesta“). Također, blizina većih gradova, Zagreba

(60 km) i Krapine (40 km), velika je prednost Općine, posebno u pogledu blizine tržišta, bilo

prodaje, bilo nabave.

Javnu cestovnu mrežu Općine Konjščina čine jedna državna, četiri županijske i sedam

lokalnih cesta (ukupne dužine samo na području Općine 43,875 km). Za razvoj Općine

najznačajnije su dvije javne ceste:

1. državna cesta 24 (Zabok(D1)-Zlatar Bistrica-D.Konjščina-Budinščina-N. Marof-

Varaždinske Toplice-Poljanec(D2))

2. županijska cesta 2205 u pravcu Sv. Ivan Zelina (čvor Komin/A4/), koja se veže na

Žc 2221.

Ostale županijske ceste su kratke dionice, vezane uz susjedne općine, a najvažnija je

županijska cesta u pravcu do Marije Bistrice (Ž2221).

Tablica 25. Pregled razvrstanih javnih cesta na području Općine Konjščina

Oznaka ceste

Opis ceste Ukupna dužina

ceste (km)

Dužina na području Općine

(km)

Vrsta podloge Udio asfaltiranih

cesta na

području Općine

asfalt makadam

Državne ceste (Dc) ukupno 10,214

100%

24 Zabok (D1)-Zlatar Bistrica-D.Konjščina-Budinščina-N. Marof- Varaždinske Toplice-Poljanec (D2)

72,4 10,214 10,214 0

Županijske ceste (Žc) ukupno 13,480

100%

2170 G.Batina (Ž2169)-D.Batina-Konjščina (D24) 8,3 4,107 4,107 0

2204 Konjščina (D24)-Sušobreg-Poljanica Bistrička-Marija Bistrica (Ž2221)

8,1 2,841 2,841 0

2205 Konjščina (D24)-Ž2221 6,2 5,963 5,963 0

2206 Ž2205-Turkovčina 5,0 0,569 0,569 0

Lokalne ceste (Lc) ukupno 20,181

100%

22021 Završje Belečko (Ž2169)-Petruševec-Vižanovec-L22022 6,3 0,926 0,926 0

22022 Pažurovec (Ž2169)-Sv. Križ Budinščinski-Prepuštovec-Konjščina (D24)

9,5 5,965 5,965 0

22059 Klimen-Ž2170 3,013 3,013 3,013 0

22060 Ž2171-Maretić-Husinec-Pešćeno-Jertovec (Ž2205) 7,4 2,413 2,413 0

22061 Brlekovo-Turnišće (D24) 2,718 2,718 2,718 0

22062 Pešćeno (L22060)-Šavorići-Vrbovo (Ž2172) 4,8 3,658 3,658 0

22066 D.Sušobreg (Ž2204)-G.Sušobreg-Globočec (Ž2221) 3,5 1,488 1,488 0

Izvor: Prostorni plan Općine Konjščina, lipanj 2014., Općina Konjščina

Uz javne ceste, nerazvrstanih cesta na području Općine ima oko 70 km. Obzirom da je

Prostorni plan Općine rađen u travnju 2014. godine, podaci o stanju nerazvrstanih cesta na

području su se značajno promijenili te su se kao relevantni za izradu ovog dokumenta

korišteni ažurirani podaci Općine. Od ukupne dužine nerazvrstanih cesta 39% je asfaltirano

(27,68 km), dok je ostatak podloga makadam (42,84 km). Najviše je nerazvrstanih cesta

asfaltirano u općinskom središtu, naselju Konjščina (89%), i svega još u tri naselja, gdje je taj


43

udio 50% i više (Brlekovo, Bočadir i Bočaki), dok je najmanje asfaltiranih nerazvrstanih cesta

u naseljima Krapina Selo (0%), Pešćeno (10%) i Klimen (12%).

Tablica 26. Pregled nerazvrstanih cesta na području Općine Konjščina

Opis ceste Ukupna

dužina ceste (km)

Dužina ceste prema podlozi (km) Udio asfaltiranih cesta na području Općine asfalt makadam

Jertovec (32 ceste) 19,40 8,45 10,95 44%

Turnišće (15 cesta) 6,19 2,60 3,59 42%

Brlekovo (5 cesta) 2,25 1,55 0,70 69%

Donja Batina (6 cesta) 2,60 0,75 1,85 29%

Klimen (8 cesta) 3,30 0,40 2,90 12%

Bočadir (7 cesta) 3,05 2,25 0,80 74%

Donja Konjščina (3 cesta) 1,10 0,35 0,75 32%

Kosovečko (3 cesta) 2,85 1,45 1,40 51%

Gornja Konjščina (9 cesta) 7,25 1,40 5,85 19%

Bočaki (6 cesta) 3,73 2,10 1,63 56%

Jelovec (5 cesta) 0,87 0,15 0,72 17%

Krapina Selo (10 cesta) 3,30 0,00 3,30 0%

Galovec (5 cesta) 1,53 0,30 1,23 20%

Pešćeno (6 cesta) 1,57 0,15 1,42 10%

Sušobreg (13 cesta) 7,58 2,28 5,30 30%

Konjščina (16 cesta) 3,95 3,50 0,45 89%

UKUPNO 70,52 27,68 42,84 39%

Izvor: Općina Konjščina, travanj 2016.

U pogledu prometnih potreba, državna cesta danas zadovoljava potrebe, dok županijske i

lokalne samo djelomično zadovoljavaju. Posebno se nameće pitanje funkcioniranja cestovnog

prometa u širem prostoru naselja Konjščine i Jertovca. Rješenje problema nalazi se u

prijedlogu da se županijska cesta 2205 prekvalificira u državnu. Na taj način izgradila bi se

brza cesta u pravcu od Zaboka do Bedekovčine (naknadno do Zlatar Bistrice, s izlazom u

Brezničkom Humu). Navedena cesta prolazila bi kroz Općinu (naselje Jertovec), a u kasnijim

fazama izgradnje planirao bi se izlaz u Kominu.

Stanje postojećih cesta na području Općine nije zadovoljavajuće te je potrebna njihova

rekonstrukcija. Posebno se to odnosi na lokalne ceste (u smislu rekonstrukcije nerazvrstanih

cesta) te županijsku 2205 u pravcu Sv. Ivan Zelina, koja je preuska i bez odgovarajuće javne

rasvjete.

Vezano uz ulaganja u rekonstrukciju nerazvrstanih cesta ovdje je potrebno spomenuti da

Općina Konjščina ima uspješno iskustvo s provedbom projekata sufinanciranih iz EU fondova

u ovom području. U okviru mjere 301 IPARD programa Općina je za rekonstrukciju četiri

dionice nerazvrstanih cesta na svom području ostvarila 2014. godine potporu u iznosu od

2.471.602,42 kn.

Na području Općine postoje i kritična mjesta, klizišta, koja je potrebno sanirati. U tu svrhu je

u 2015. godini Općina dobila od Hrvatskih cesta d.o.o. sredstva za sufinanciranje navedenih

troškova (oko 380.000,00 kn). Općina planira dobivenim sredstvima sanirati klizišta uz

nerazvrstane ceste u naselju Jertovcu (Đureki).

Željeznički i autobusni promet i povezanost

Kroz Općinu, uz naselje Konjščina, dolinom rijeke Krapine, prolazi regionalna (R 201)

željeznička pruga prvog reda (I101) Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec. U samom naselju


44

Konjščina smješten je i željeznički kolodvor (zaštićen PPO-om kao kulturno dobro od

lokalnog značaja).

Slika 11. Željeznički kolodvor Konjščina

Izvor: Općina Konjščina, 2015. godina

Željeznički promet ne odgovara suvremenim potrebama, niti Općine, niti Hrvatskog zagorja te

uglavnom služi lokalnim potrebama u prijevozu putnika na kraće relacije (do Zaboka ili Zlatar

Bistrice). Pruge su male nosivosti, a cestovni prijelazi su u razini željezničke pruge. Brzine

koje vlakovi postižu su vrlo niske (maksimalno 40 km/h) te putovanje do krajnjeg odredišta

uzima predugo vrijeme.

Vezano uz autobusni promet, na području Općine nema kolodvora, samo stajališta. Također,

redovitih linija u smjeru okolnih većih gradova, Zagreba i Krapine, nema. Iako jedan

značajniji dio stanovnika Općine svakoga dana putuje u Zagreb, autoprijevoznici nisu pronašli

ekonomsku isplativost u uvođenje redovitih linija. Za smjer prema Krapini, postoje linije, no,

preko Zaboka s presjedanjem.

Zbog navedenog stanja i situacije u željezničkom i autobusnom prijevozu, iz potrebe, na

području Općine razvila se djelatnost kombi taxi prijevoza. Organizirana je redovita linija tri

puta dnevno (u jutro, popodne i navečer), prvenstveno zbog učenika, ali se prijevoz ne

sufinancira. Navedenim organiziranim linijama mogu se koristiti i ostali stanovnici Općine.

Zbog ekonomske isplativosti, za organizaciju javnog prijevoza na području Općine potrebno

je promišljati u smjeru njenog povezivanja s okolnim JLS.

Za rješavanje navedenih problema Općina je, u skladu s planom Hrvatskih željeznica,

predvidjela obnovu željezničke pruge, a dugoročnim planiranjem (u PPO i PP KZŽ),

predvidjela je i mogućnost izgradnje nove trase od naselja Konjščina, kroz naselje Pešćeno,

do postojeće koprivničke pruge u Vrbovcu ili Dugom Selu. Na taj način bi se Općina

Konjščina povezala s Gradom Zagrebom. Također, Općina već sada promišlja o mogućnosti

izgradnje autobusnog kolodvora u nekom budućem razdoblju na odgovarajućoj lokaciji.

Opskrba električnom energijom i javna rasvjeta 2.6.2

Potrebe za električnom energijom Općina podmiruje iz distributivne transformatorske stanice

35/10kV, TS Konjščina, snage 2x8 MVA. Stanica je locirana uz prometnicu prema

industrijskoj zoni Općine, a priključena je dalekovodom (35kV) na transformatorsku stanicu

110/35kV (TS Jertovec) koja se nalazi u sklopu termoelektrane Jertovec (KTE Jertovec).

Upravo ta KTE je značajna za KZŽ, jer njezina proizvodnja pokriva oko 25% potreba

cjelokupne Županije, a instalirani kapaciteti transformacije zadovoljavaju dugoročne potrebe.

Radi se o kombiniranoj (plinsko-parnoj) termoelektrani za proizvodnju električne energije,

ukupne snage 88MW. Elektrana je interventna elektrana, što znači da radi u slučaju

poremećaja na tržištu (kada je potrebna brza opskrba energijom, jer njen nedostatak ugrožava

stabilnost cjelokupnog energetskog sustava). Također, Prostornim planom zaštićena je kao

kulturno dobro industrijskog graditeljstva. Početkom 2015. godine HEP Proizvodnja d.o.o. je

za nju ishodila i okolišnu dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Rješenje o


45

objedinjenim uvjetima okoliša), što je preduvjet za nastavak rada, ali i jedan od preduvjeta za

ishođenje uporabne dozvole za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih termoenergetskih

postrojenja nazivne toplinske snage veće od 50 MW, obzirom da se do 01. siječnja 2018.

godine njihov rad mora uskladiti s graničnim vrijednostima prema Direktivi 2010/75/EU o

industrijskim emisijama.

Zbog postojanja termoelektrane, na području Općine nalaze se brojni visokonaponski

dalekovodi (110 kV i 35 kV) sa svojim zaštitnim koridorima.

Na području Općine izgrađena je nadzemna mreža 10(20)kV na drvenim stupovima vodičima

(Al/Fe 3x25 mm2; 3x35 mm

2; 3x50 mm

2), dok je unutar naselja Konjščina i Pešćeno

realizirana i podzemna (kabelska) mreža 10(20)kV.

Unutar granice Općine Konjščina trenutno je u pogonu 41 distributivna transformatorska

stanica (TS 10(20)/0,4kV), za potrebe gospodarstva (6 kom) te za potrebe široke potrošnje,

malog poduzetništva, raznih ustanova i poslovnih sadržaja (35 kom). Iz navedenih

transformatorskih stanica formirana je niskonaponska mreža, koja je većim dijelom

nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja, iako je djelomično obnovljena. Trasa

postojeće niskonaponske mreže izvedena je uz postojeće prometnice.

Distributer električne energije za područje Općine je Elektra Zabok, osim za naselje Jertovec

koje pripada distributivnom području Zagreb, gdje je distributer Elektra Zagreb - pogon Sv.

Ivan Zelina. Prema dostavljenim podacima o stanju na kraju 2015. godine, na području

Općine je evidentirano ukupno 2.134 obračunskih mjernih mjesta (1.951 u kategoriji

kućanstva i 183 u kategoriji poduzetništvo).

Javnom rasvjetom su pokrivena sva naselja na području Općine. Rasvjeta je u središnjem

naselju Općine, Konjščini, izvedena na željeznim rasvjetnim stupovima, na kojima se nalaze

moderne rasvjetne svjetiljke, dok je u ostalim naseljima izvedena uz glavne ulice, stupnim

svjetiljkama na razmak 60-90m. No, iako je javnom rasvjetom pokriveno cjelokupno područje

Općine, postojeću infrastrukturu potrebno je modernizirati i javnu rasvjetu učiniti

ekonomičnijom. Za rekonstrukciju javne rasvjete uz državnu, županijske i lokalne ceste u

tijeku je izrada Master plana, od strane KZŽ (implementirano od strane REGEA-e).

Investicija je vrijedna oko 700.000,00 kn, a bit će financirana sredstvima EIB-a. Troškove

rekonstrukcije javne rasvjete nerazvrstanih cesta u okviru navedenog plana projektom će

pokriti sama Općina.

Plinska mreža 2.6.3

Prostorom Općine Konjščina prolazi magistralni plinovod Zabok-Ludbreg (DN 500/50 bara,

pravcem Bočaki – Konjščina - Donja Konjščina – Jelovec – Galovec - Krapina Selo te dalje

dolinom uz obalu rijeke Krapine prema Budinščini). Na tom plinovodu uz glavnu cestu

Konjščina-Zlatar Bistrica, a prije naselja Gornji Bočaki, smještena je mjerna redukcijska

stanica (MRS “Konjščina”, u vlasništvu tvrtke Plinacro d.o.o.) iz koje se srednjetlačnim

plinovodom od 3 bara distribuira plin po naseljima Općine Konjščina, ali i jednim vodom

opskrbljuju općine Budinščina i Hrašćina.

Ujedno se iz glavne MRS odvaja magistralni plinovod Konjščina-Sv. Ivan Zelina (DN 200/50

bara), na koji je priključena termoelektrana Jertovec, u sklopu koje se nalazi i redukcijska

stanica za naselje Konjščina.

Distributer prirodnog plina na području Općine Konjščina je tvrtka Plin Konjščina d.o.o., a

mrežom su pokrivena sva naselja Općine. Ukupno je na području Općine izgrađeno 51,7 km

plinovoda (dok je samih plinskih priključaka 17,5 km). Prema dostupnim podacima od

distributera na području Općine od ukupno 1283 kućanstava, obuhvaćeno je 1100, obzirom

da je kod dijela kućanstava zabilježen prelazak na kruta goriva.


46

Vodoopskrba i odvodnja 2.6.4

Opskrba vodom na području Općine Konjščina temelji se na distribuciji vode iz sustava tvrtke

Zagorski vodovod d.o.o. iz Zaboka. Od pet izvorišta kojim tvrtka raspolaže, Općina Konjščina

se opskrbljuje vodom iz izvorišta Belečka Selnica, koje je u eksploataciji od 2003. godine.

Vodoopskrbnim sustavom obuhvaćena su sva naselja Općine, osim zaseoka Šavorići u naselju

Pešćeno.

Dužina vodoopskrbne mreže na području Općine, tj. dužina glavnog magistralnog voda,

iznosi 22,037 km, dok je dužina mjesne vodovodne mreže 96,608 km.

Temeljni objekti vodoopskrbe na području Općine su magistralni cjevovodi:

- vodospremnik „Kaštel“-vodospremnik „Konjščina“

- dionica Lipovec-vodospremnik „Konjščina“

- vodospremnik “Konjščina”, povezan magistralnim cjevovodom s vodospremnikom

„Gradečaki“

Opskrba vodom naselja Klimen riješena je putem hidroforske stanice „Klimen“, dok je veći

dio naselja Jertovec riješen putem vodospreme i hidroforske stanice „Crnekovići“ i vodospreme „Đureki“.

Tablica 27. Broj i udio priključenih stanovnika na vodovodnu mrežu, po naseljima

Naselje Broj

stanovnika (Popis 2011.)

Broj priključenih stanovnika

Broj stanovnika s mogućnosti priključenja

Udio priključenih stanovnika

Udio stanovnika s mogućnosti priključenja

Bočadir 159 153 159 96% 100%

Bočaki 198 153 198 77% 100%

Brlekovo 56 50 56 89% 100%

Donja Batina 89 89 89 100% 100%

Donja Konjščina 139 130 139 94% 100%

Galovec 127 124 127 98% 100%

Gornja Konjščina 117 35 117 30% 100%

Jelovec 158 142 158 90% 100%

Jertovec 730 298 730 41% 100%

Klimen 139 139 139 100% 100%

Konjščina 1.019 1.022 1.019 100% 100%

Kosovečko 101 91 101 90% 100%

Krapina Selo 147 145 147 99% 100%

Pešćeno 150 71 135 47% 90%

Sušobreg 222 198 222 89% 100%

Turnišće 239 239 239 100% 100%

UKUPNO 3.790 3.079 3.775 81% 87%

Izvor: 19.01.2016. Zagorski vodovod d.o.o.

Iz gornje tablice vidljivo je da je većini stanovnika dostupno priključenje na vodovodnu

mrežu, dok je samo u naselju Pešćeno (Šavorići) ona djelomično nedostupna (oko 15-tak

kućanstava za sada još nema mogućnost priključenja).

Poboljšanje vodoopskrbne mreže unazad pet godina napravljeno je proširenjem magistralnih

cjevovoda u dijelu naselja Bočaki-Donji Sušobreg. Trenutno samo dvije visinske dionice nisu

pokrivene mrežom, no u tom dijelu nema stalnih kućanstava, već su to kuće za vikend odmor

(dionica Jertovec do Šušbrega i Jertovec, Crnekovići i Crnovci).

Na području Općine, kao ni na razini KZŽ, odvodnja otpadnih voda iz naselja i gospodarskih

zona nije riješena na zadovoljavajući način. Trenutno na području cijele Općine mješovita

odvodnja postoji samo u naseljima Konjščina i Donja Konjščina. Kako se ovom problemu do

sada nije pridavao veliki značaj, sustavi odvodnje građeni su parcijalno i neorganizirano. Iz


47

tog razloga neka naselja imaju samo djelomično izvedenu kanalizaciju, obično uži centri

naselja, na način da je nepročišćena otpadna voda nekontrolirano ispuštana u otvorene jarke

ili vodotoke u neposrednoj blizini naselja. Otpadne vode iz ostalih naselja uglavnom se

sakupljaju u neprikladne septičke jame.

Odvodnja središnjeg i južnog područja Općine obuhvaćena je projektom sustava javne

odvodnje (Sustav: Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor; za istočni dio

županije). Za projekt je ishođena lokacijska dozvola i u tijeku je izrada glavnog projekta.

Nositelj projekta je Zagorski vodovod d.o.o., a završetak projekta planiran je do 2018. godine.

Odvodnja sjevernog područja Općine obuhvaćena je Idejnim rješenjem odvodnje za pet

jedinica lokalne samouprave (KZŽ: Konjščina-dio, Hrašćina, Budinščina i Zlatar-dio; VŽŽ:

Breznički Hum). Rješenjem su predviđena tri manja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

dva na području Općine Konjščina i jedan na području Općine Hrašćina. Međutim, realizacija

ovog projekta je obustavljena, obzirom da je vezana uz izgradnju Aglomeraciju Zlatar. ali je u

planu izgradnja mini pročistača u naselju Klimen.

Za pročišćavanje otpadnih voda, temeljem izrađene Studije izvodljivosti, u planu je građenje

zajedničkog uređaja na području Općine Zlatar Bistrice. Planiranim sustavom bit će

obuhvaćena sljedeća naselja: Turnišće, Bočaki, Konjščina, Donja Konjščina, Jelovec,

Jertovec, Pešćeno i Donji Sušobreg.

Odvodnja i pročišćavanje je svakako prioritetno područje ulaganja na području Općine.

Gospodarenje otpadom 2.6.5

Kako na području cjelokupne KZŽ, tako i na području Općine, jedan od značajnijih problema,

uz neprimjeren sustav odvodnje, je i sustav gospodarenja otpadom. Trenutno se na području

Općine provodi organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog i glomaznog otpada. Odvozi

ga Komunalac Konjščina d.o.o., na lokaciju u vlasništvu Komunalca Konjščina d.o.o., ali na

području susjedne Općine Marije Bistrice, u naselju Tugonica.

No, u slučaju potrebe kao rezervne lokacije (temeljem Studije izbora lokacija odlagališta

otpada na području KZŽ, iz 1994. godine, i Prostornog plana KZŽ), na području Općine

Konjščina predviđene su dodatne dvije potencijalne lokacije odlagališta otpada, jedna na

području naselja Kosovečko i druga na području naselja Pešćeno.

Planom gospodarenja otpadom KZŽ na području Općine Konjščina predviđa se i uspostava,

između ostalog, zelenih otoka, jednog reciklažnog dvorišta, jednog rashladnog kontejnera,

jednog objekta za kompostiranje, jednog objekta za obradu građevinskog otpada i jedne

pretovarne stanice.

Obzirom da je prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom obveza svake JLS da izgradi

reciklažno dvorište Općina Konjščina je krenula u postupak ishođenja lokacijske dozvole, a

samu realizaciju projekta njegove izgradnje prenijet će na komunalno poduzeće Komunalac

Konjščina d.o.o.

Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (ICT) 2.6.6 Poštanski promet, telekomunikacije i internet

Poštanski promet na području Općine osiguran je putem poštanskog ureda Hrvatske pošte u

naselju Konjščina.

Na području Općine postoji osnovna telekomunikacijska infrastruktura, a sastoji se od

centrale, prijenosnog puta (telekomunikacijske mreže) i krajnjih korisnika (priključaka).

Trenutno je mreža izvedena zračno, no, u planu je rekonstrukcija postojeće zračne mreže u

podzemnu, s istovremenim povećanjem kapaciteta kabela i polaganjem rezervnih cijevi uz

trasu podzemnih kabela, kao preduvjet za buduće proširenje kapaciteta mreže.


48

Tablica 28. Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa (udio kućanstava s ugovorenim pristupom internetu prema brzini)

Udio kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu (Mbit/s) (%) Broj kućanstava Broj stanovnika

2-4 4-10 10-20 20-30 30-50 50-100 100+ Ukupno

28,53 8,03 0,39 0,00 0,00 0,00 0,00 36,94 1.283 3.782

Izvor: HAKOM, stanje na kraju drugog tromjesečja 2015. godine

Vezano uz mobilnu telefoniju i internet, na području Općine postavljena su dva odašiljača

signala, no, zbog konfiguracije terena, a i pokrivenosti većim dijelom šumom, prijem signala

na cjelokupnom području nije jednako kvalitetan. Širokopojasni internet (tzv. širokopojasni

pristup) je prisutan, ali prema podacima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne

djelatnosti (HAKOM) na kraju drugog tromjesečja 2015. godine na području Općine tek

36,94% kućanstava (od ukupno 1283 kućanstva) ima ugovoren pristup internetu. Kao što je

prije u tekstu spomenuto, kvaliteta mobilne i internet veze nije zadovoljavajuća (slaba je i uz

stalne prekide), a uzrok je zastarjela centrala i vodovi tj. zastarjela tehnologija. Stoga je od

strane operatera potrebna rekonstrukcija centrala i postavljanje optičkih kablova.

Ostala infrastruktura 2.6.7

Na području Općine Konjščina bankovne usluge su stanovnicima dostupne, obzirom da

postoje jedna poslovnica poslovne banke (ZABA) te dva bankomata (PBZ i ZABA). Stanogradnja

Na području Općine, za kolektivno stanovanje, nalazi se 25 stambenih zgrada u naselju

Konjščina te 4 u naselju Jertovec.

Prema Popisu stanovnika 2011. godine ukupno ima 1.929 stanova. Nešto više od 64% su

nastanjeni stanovi za stalno stanovanje, 7% su privremeno nastanjeni stanovi, a 8% je

napušteno. Stanovi koji se povremeno koriste čine 17% od ukupnih stanova na području, a

koriste se za odmor i rekreaciju, dok u preostalom dijelu (0,4%) se obavlja neka gospodarska

aktivnost (osim iznajmljivanja u turističke svrhe).

Kao što je prikazano dolje u tablici, ukupan broj stanova se u razdoblju od 2001.-2011.

povećao. No, detaljnijom analizom vidljivo je da se broj nastanjenih stanova za stalno

stanovanje smanjio (79 manje), kao i broj stanova koji su privremeno nastanjeni (115 manje).

Istovremeno, broj napuštenih stanova se povećao (za 144), kao i broj stanova koji se

povremeno koriste za odmor (za 136) te za obavljanje neke gospodarske djelatnosti, osim

iznajmljivanja turistima (za 7).

Tablica 29. Stanovi na području Općine prema načinu korištenja

Namjena Broj stanova

Ukupni broj stanova prema namjeni

Ukupno

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Stanovi za stalno stanovanje

nastanjeni 1.320 1.241

1.635 1.585

1.836 1.929

privremeno nenastanjeni 241 126

napušteni 74 218

Stanovi koji se koriste povremeno

za odmor i rekreaciju 200 336 200 336 u vrijeme sezonskih radova

u poljoprivredi 0 0

Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost

iznajmljivanje turistima 0 0 1 8

ostale djelatnosti 1 8

Izvor: DZS, Popis 2001. i Popis 2011.


49

Razlog ovakve slike nalazi se u činjenici da je jedan dio stanovnika odselio s područja

Općine, ali postojeće stanove povremeno ipak koristi kao stanove za odmor, dok je drugi dio

stanovnika, koji i dalje živi na području Općine, preselio u kuće i stanove koristi.

Potreba za građenjem nove stambene zgrade postoji, ali samo na području naselja Konjščina. Tržnice

U naselju Konjščina nalazi se prostor javne tržnice, no nije adekvatno opremljena i uređena.

Iz tog razloga je tijekom travnja 2015. godine Općina krenula u izradu projektne

dokumentacije za uređenje tržnice i trga (na postojećoj lokaciji). Uređenjem tržnice Općina

želi potaknuti razvoj poljoprivrednih gospodarstava i osigurati jedinstveno mjesto za plasman

njihovih proizvoda i usluga. Uz samu tržnicu predviđeno je i uređenje trga, kako bi tržnica i

trg činili cjelinu i predstavljali budući centar Općine Konjščina. Groblja

Na području Općine nalazi se jedno groblje, mjesno groblje Konjščina, s uređenom

mrtvačnicom i pristupnim stazama te parkiralištem. Također, postavljena je osnovna

infrastruktura, vodovod, rasvjeta, razglas i video nadzor. Groblje površinom zadovoljava

potrebe, no, postoji potreba za proširenjem parkirališta.

RAZVOJNI PROBLEMI:

postojeća cestovna infrastruktura je u lošem stanju (prije svega se to odnosi na ŽC2205, koja je preuska i bez odgovarajuće rasvjete te nerazvrstane ceste, od kojih je svega 39% asfaltirano)

željeznička infrastruktura (pruga) je u jako lošem stanju i ne zadovoljava suvremene potrebe stanovništva

nedostaju redovite autobusne linije prema većim gradovima (Krapini i Zagrebu)

javna rasvjeta na području Općine zahtjeva modernizaciju, zamjenu za ekonomičniju

niskonaponska mreža nezadovoljavajućeg je presjeka i tehničkog stanja

nerazvijen adekvatan sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

neadekvatan prostor tržnice


nužna je rekonstrukcija županijskih (posebno ŽC 2205) i nerazvrstanih cesta po naseljima

obnova željeznice

uspostavu i organizaciju javnog autobusnog prijevoza na području Općine promišljati u smjeru povezivanja s okolnim JLS-ovima

modernizacija sustava javne rasvjete

rekonstrukcija postojeće niskonaponske mreže

izgraditi adekvatni sustav odvodnje i pročišćavanja

u skladu sa zakonskom obvezom, osigurati prostor i izgraditi reciklažno dvorište

uređenje i modernizacija tržnice i trga u naselju Konjščina, kao glavnog centra dnevnih zbivanja u Općini


50

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA 2.7 Kulturni centri (dom kulture, društveni dom, knjižnice)

Na području Općine postoji jedan Dom kulture, u naselju Konjščina. Prostor doma se ustupa

na korištenje za sve kulturne i edukativne svrhe, kao i za održavanje javnih tribina i sl., uz

najavu i dogovor s Općinom. Obzirom da kapacitetom dvorana doma ne zadovoljava potrebe,

Općina je tijekom travnja 2015. godine krenula u izradu projektne dokumentacije za njegovu

rekonstrukciju, u smislu nadogradnje jednog kata i proširenja, kojom bi se osposobila jedna

multifunkcionalna dvorana te prostori za korištenje i rad zainteresiranih stanovnika, udruga,

poduzetnika i sl.

Također, na području Općine nalazi se pet društvenih domova (u naseljima Turnišće, Klimen,

Sušobreg, Kosovečko i Pešćeno) te četiri vatrogasna doma (u naseljima Donja i Gornja

Konjščina, Jertovec te Galovec-Krapina selo). Domovi se koriste u razne društvene svrhe, od

rada udruga do održavanja svadbenih svečanosti i vatrogasnih zabava. Za sve navedene

domove postoji potreba za uređenjem te Općina planira projekte njihove rekonstrukcije i

opremanja. Vatrogasni dom u naselju Galovec-Krapina selo planiran je i za djelomičnu

prenamjenu, tj. rekonstrukcijom objekta kat doma uredio bi se u svrhu staračkog doma, dok bi

u prizemlju i dalje bio prostor vatrogasnog doma i trgovine.

Slika 12. Društveni i vatrogasni domovi na području Općine Konjščina

Izvor: Općina, 2015. godina

Također, u sklopu osnovne i srednje škole, Općina raspolaže s dvije knjižnice. Obje imaju

bogati fond knjiga.

Knjižnica u sklopu osnovne škole službeno je utemeljena 25. travnja 1948. godine i od tada se

razvija kao knjižnično informacijski centar škole s multimedijskim sadržajem. Knjižnica je

opremljena računalnom opremom te ima pristup internetu. Također, knjižnica je mjesto na

kojem se provode i slobodne aktivnosti učenika te osim što je izvor znanja ujedno je i

organizator mnogih programa. Rad u knjižnici obavljaju učitelji hrvatskog jezika, kao dopunu

svog radnog vremena. Knjižnica raspolaže s fondom od 8.064 svezaka i 2.288 naslova.

Knjižnica u sklopu srednje škole, osim što pomaže učenicima i nastavnicima u izboru

literature za potrebe nastave, ujedno je i mjesto gdje knjižničar provodi i kulturnu djelatnost

škole te obavlja stručne knjižničarske poslove. Kao i osnovnoškolska, i ova je knjižnica

opremljena računalnom opremom i ima pristup internetu. Fond knjižnice je bogat i

raznovrstan, a obuhvaća oko 5 700 inventarnih jedinica. Udruge i ustanove

Na području Općine djeluju organizacije civilnog društva među kojima su najzastupljenije

udruge, njih 25. Općina pomaže i promiče kulturno i umjetničko stvaranje akcijama i


51

manifestacijama u kulturi, jer one doprinose razvoju i promociji kulturnog života na području

Općine.

Proračunom, Općina svake godine rezervira određena sredstva za sufinanciranje kulturnih

djelatnosti, za donacije raznim udrugama (za socijalnu skrb, sportskim i sl.), ali i za potrebe protupožarne i civilne zaštite.

Tablica 30. Popis organizacija civilnog društva koje djeluju na području Općine, prema području djelovanja

R. br. Naziv Područje djelovanja/djelatnost

1. Odred izviđača IVANČICA djelatnost okupljanja i zaštite djece, mladeži i obitelji

2. Udruga žena KONJŠČINA djelatnost okupljanja i zaštite žena

3. Lovačko društvo FAZAN KONJŠČINA gospodarska djelatnost- lov

4. Udruga pčelara NEKTAR gospodarska djelatnost- poljoprivreda

5. Udruga vinogradara TRSEK gospodarska djelatnost- poljoprivreda

6. Udruga poljoprivrednika GRUDA gospodarska djelatnost- poljoprivreda

7. Društvo „NAŠA DJECA“ humanitarna udruga- promocija i zagovaranje dječjih prava

8. Povijesno plesna udruga „KONTEA“ kulturna djelatnost

9. Vokalna skupina ARETE kulturna djelatnost- glazba

10. Zbor SV. DOMINIKA kulturna djelatnost- glazba

11. Kulturno umjetničko društvo KONJŠČINA

kulturna djelatnost- kulturno-umjetničko društvo

12. Udruga GROFOVIJA KONJSKI kulturna djelatnost- promicanje, razvitak i unapređenje kulturne, arheološke i povijesne baštine oko Starog grada- Kaštela Konjščina

13. Udruga veterana domovinskog rata KLUB KONJŠČINA

okupljanje veterana domovinskog rata (hrvatski branitelji)

14. Udruga umirovljenika KONJŠČINA socijalna djelatnost- okupljanje umirovljenika

15. Nogometni klub SLOGA KONJŠČINA sportska djelatnost - nogomet

16. Športsko ribolovni klub ŠTUKA KONJŠČINA

sportska djelatnost - ribolov

17. Karate klub KONJŠČINA sportska djelatnost- karate

18. Moto klub WHITE HORSES sportska djelatnost- motociklizam

19. Moto klub „ROUTE RIDERS“ sportska djelatnost- motociklizam

20. Hrvatsko planinarsko društvo GRADINA KONJŠČINA

sportska djelatnost -planinarstvo

21. Streličarski klub GROFOVI KONJSKI sportska djelatnost- streličarstvo

22. Dobrovoljno vatrogasno društvo KONJŠČINA

vatrogasna djelatnost

23. Dobrovoljno vatrogasno društvo GORNJA KONJŠČINA


24. Dobrovoljno vatrogasno društvo GALOVEC-KRAPINA SELO


25. Dobrovoljno vatrogasno društvo JERTOVEC


Izvor: Općina Konjščina, rujan 2015. godine

Vatrogastvo

Sukladno Zakonu o vatrogastvu, za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara i

eksplozija, gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom,

pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te drugim poslovima, za

područje Općine Konjščina zadužena su četiri dobrovoljna vatrogasna društva (Konjščina,

Gornja Konjščina, Jertovec i Galovec-Krapina Selo). Navedena društva članovi su Hrvatske

vatrogasne zajednice, krovne vatrogasne organizacije RH koja objedinjava sve vatrogasne

organizacije i postrojbe, ali i vatrogasna društva te dobrovoljna vatrogasna društva.


52

Svake godine Općina Konjščina svojim Proračunom planira sredstva za sufinanciranje

protupožarne i civilne zaštite na području, pa je tako u 2015. godini u Proračunu 280.500,00

kn upravo za tu svrhu.

Kao što je već ranije u tekstu bilo navedeno, na području Općine nalazi se četiri vatrogasna

doma (u naseljima Donja i Gornja Konjščina, Jertovec, i Galovec- Krapina selo) i za sve

navedene domove postoji potreba za uređenjem te Općina planira projekte njihove

rekonstrukcije i opremanja. Dječja igrališta

Na području Općine nalaze se dva dječja igrališta, jedno u sklopu dječjeg vrtića i jedno

nasuprot njega. Obzirom da su ista građena i uređena prije 30-tak godina te da je oprema

korištenjem dotrajala, potrebno ih je oba urediti i opremiti modernijom opremom za igru.

Uređenje dječjeg igrališta u sklopu vrtića već je obuhvaćeno projektom rekonstrukcije i

opremanja samog vrtića. Također, Općina za sljedeće razdoblje ima u planu građenje još

jednog dodatnog igrališta na području naselja Jertovec. Zelene površine i parkovi

U samom naselju Konjščina javne parkovne površine zauzimaju preko 50.000 m2 i u pogledu

opreme, u parkovima su postavljene klupe. Pored navedenih uređenih javnih površina u

naselju Konjščina, također, i u svim drugim naseljima postoje manje uređene javne površine,

npr. u Sušobregu kod kapelice, Vinski plac; u Jelovcu Gmanje i izgrađena nadstrešnica, u

Kosovečkom uz društveni dom, itd. No, za sve javne površine potrebno je raditi na projektnoj

dokumentaciji za daljnje uređenje. Rekreacija i sport

U sklopu Osnovne škole Konjščina, na općinskom zemljištu, uređena su dva igrališta, jedno

nogometno i drugo koje se koristi za odbojku i košarku.

Objekti osnovne i srednje škole međusobno su povezani sportskom dvoranom, koja trenutno

nije zadovoljavajućeg stanja te Općina ima u planu na istoj lokaciji građenje nove i veće

dvorane. Obzirom da je društvena infrastruktura, u dijelu koji se odnosi na sport, nedostatna

za stanovnike Općine Konjščina, projektom uređenja Starog grada-Kaštela planirano je

građenje i uređenje dodatnih sportskih terena i objekata. Navedeno bi ujedno činilo i dodatne

sadržaje tj. dopunjavalo bi turističku ponudu Općine u smislu dužeg zadržavanja posjetitelja

na području. Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita te socijalna skrb

Primarna zdravstvena zaštita na području Općine osigurana je putem Ambulante primarne

zdravstvene zaštite, uz koju na području Općine radi i jedna privatna ambulanta te

stomatološka ordinacija.

Na području Općine stanovnicima je dostupna jedna ljekarna, „Ljekarna Konjščina“.

Za pomoć pojedincima ili obiteljima stanovnici se mogu javiti u Centar za socijalnu skrb

Zlatar Bistrica, koji pokriva i područje Općine Konjščina. Centar kontinuirano radi na

podizanju kvalitete života u društvu, promicanju vrijednosti i podizanju socijalne

osviještenosti društva.

Također, i sama Općina Proračunom svake godine planira određena financijska sredstva kao

pomoć ugroženim kućanstvima i stanovnicima, kao i za pomoć udrugama koje jednim svojim

dijelom djelatnosti pokrivaju i područje socijalne skrbi (skrb o djeci, umirovljenici). Odgojno - obrazovna infrastruktura

U užem krugu, u središtu naselja Konjščina, smještene su tri odgojno-obrazovne ustanove:

dječji vrtić, osnovna i srednja škola.


53

Dječji vrtić Konjščina djeluje od 1962. godine, a osnivač i vlasnik je Općina Konjščina. U

sklopu vrtića provode se sljedeći programi:

- Redoviti program rada za tri mješovite odgojno-obrazovne skupine: jaslička, mlađa

mješovita i starija mješovita (u pedagošku godinu 2015./2016. upisano je 70 djece)

U sklopu redovnog programa potiče se zadovoljavanje osnovnih tjelesnih i

zdravstvenih potreba djece, razvijanje psihosocijalnih vještina, usvajanje kulturno-

higijenskih navika te provedba istraživačko-spoznajne aktivnosti prema psihofizičkim

karakteristikama pojedinog djeteta uz maksimalan individualizirani pristup. Redoviti

program se odvija pet dana u tjednu (od ponedjeljka do petka) u tri odgojno-obrazovne

skupine (mješovita jaslička skupina 1-3 god., mlađa mješovita vrtićka skupina 3-5

god. i starija mješovita vrtićka skupina 5-7 god.). Troškove programa Općina

sufinancira u iznosu od 55% ukupnih troškova.

- Program predškole za dvije skupine (u pedagošku godinu 2015./2016. upisano 30

djece)

Program predškole odvija se četiri dana u tjednu (od ponedjeljka do četvrtka) za dvije

odgojno-obrazovne skupine. Program je besplatan.

- Program ranog učenja engleskog jezika (engleska radionica) za jednu skupinu djece, a

koji se odvija dva puta tjedno.

Obzirom na povećani broj djece, Općina je izradila projektnu dokumentaciju i ishodila

građevinsku dozvolu za rekonstrukciju (dogradnju i opremanje) objekta dječjeg vrtića. Projekt

je planiran za realizaciju u 2016. godini, a vrijedan je oko 8 milijuna kn.

Osnovna škola Konjščina, koja datira još iz 1841./42. godine (kada je radila kao tro razredna

u naselju Crkveno pod nazivom „Narodna učiona Konjščinska“), od 1961./62. godine djeluje

u novoj zgradi u naselju Konjščina. Nalazi se u neposrednoj blizini željezničke postaje, a uz

nju djeluje i jedna područna škola u Jertovcu. Danas, u školskoj godini 2015./2016., Osnovna

škola Konjščina ima ukupno upisanih 347 učenika (18 razrednih odjeljenja). Škola je vrlo

dobro opremljena suvremenim nastavnim pomagalima, okolinu škole krasi lijep park i

arboretum te zeleni sportski teren. Uz školu je 1980. godine sagrađena sportska dvorana, koju

zajednički koriste osnovna i srednja škola. Škola je uključena u GLOBE program, a također,

dobila je i naziv EKO škole.

Slika 13. Osnovna škola Konjščina i Srednja škola Konjščina

Izvor: http://os-konjscina.skole.hr/ i http://ss-konjscina.skole.hr/

Srednja škola Konjščina izgrađena je 1975./76. godine, a locirana je uz Osnovnu školu (u

blizini željezničke postaje, jer se pretpostavljalo da će velik broj učenika u školu dolaziti

vlakom). Radi se o strukovnoj školi u kojoj danas učenici mogu birati između

četverogodišnjeg programa (za zanimanja komercijalist i tehničar za električne strojeve s

primijenjenim računalstvom) i trogodišnjeg programa (za zanimanja autoelektričar,

elektromehaničar, vodoinstalater, automehaničar, strojobravar, prodavač i druga slična

zanimanja). Danas, u školskoj godini 2015./2016., Srednja škola Konjščina ima ukupno

http://os-konjscina.skole.hr/

http://ss-konjscina.skole.hr/


54

upisanih 367 učenika (17 razrednih odjeljenja). Nastava je organizirana samo u jutarnjoj

smjeni. Škola je opremljena najsuvremenijim nastavnim sredstvima i pomagalima za

izvođenje nastave, a osim odgojno-obrazovnog rada u školi se provode i mnogobrojne

izvannastavne aktivnosti (mjesto kulturnog, umjetničkog i sportskog djelovanja).

Na području Općine Konjščina nema zasebne ustanove za cjeloživotno obrazovanje ili za

obrazovanje odraslih. No, odobrenje za izvođenje programa obrazovanja odraslih ima Srednja

škola Konjščina, koja u suradnji s pučkim otvorenim učilištem, privatnim obrazovnim

institucijama ili konzultantskim tvrtkama prema potrebi u svojim prostorima provodi

određene programe osposobljavanja i to uglavnom za stjecanje znanja stranih jezika i

informatičkih vještina. Trenutno nema aktualnih programa za obrazovanje odraslih, no,

ukoliko će biti interesa isti će se ponovno pokrenuti, jer postoje svi prostorni, kadrovski i

drugi uvjeti.

RAZVOJNI PROBLEMI:

građevine društvene namjene su neadekvatne ili su u lošem stanju (npr. dvorana Doma kulture je premalog kapaciteta za održavanje većih kulturnih, edukativnih i sl. zbivanja, dok su prostori društvenih i vatrogasnih domova u lošem stanju)

zastarjela oprema na dječjim igralištima

nedostatak moderno uređenih i opremljenih sportskih terena i objekata

prostor dječjeg vrtića je nedostatnog kapaciteta


proširiti i urediti prostor dječjeg vrtića, zbog povećanog upisa djece u vrtićke programe

rekonstruirati i urediti građevine društvene namjene, da budu prikladne potrebama stanovnika za održavanje raznih kulturnih, edukativnih i sl. zbivanja

modernizirati opremu na dječjim igralištima

izgraditi i urediti dodatne sportske terene i objekte (već predviđeno projektom uređenja Starog grada- Kaštela)

ponovno pokrenuti, prema potrebama i interesu stanovnika, održavanje programa cjeloživotnog obrazovanja i programa za obrazovanje odraslih, u suradnji s odgovarajućim obrazovnim institucijama


55

ZAŠTITA OKOLIŠA I ENERGETSKA UČINKOVITOST 2.8Prostornim planom Općina je utvrdila mjere za zaštitu krajobraznih i prirodnih vrijednosti te

šuma, voda, tla i zraka.

Cijelo područje Općine Konjščina karakterizira specifičan i dobro očuvan prirodni i

kultivirani krajolik te je potrebno daljnje očuvanje postojećeg stanja s ciljem unapređenja onih

segmenata koji nepovoljno i negativno djeluju na prostor.

Kao što je utvrđeno i Strategijom prostornog uređenja RH, Općina, također, izdvaja sljedeće

strateške ciljeve u zaštiti prirodnih izvora/prostora:

zaštita od zagađenja rezervi pitke vode,

održavanje, pravilno gospodarenje prirodnim šumama (pošumljavanje),

osnovne kategorije korištenja prostora ne smiju se širiti na štetu prirodnih resursa,

štititi poljoprivredno zemljište i razvijati ekološku poljoprivredu,

očuvati i zaštititi vrijedne krajobraze (s ciljem sprječavanja neprikladne gradnje,

neprikladne poljoprivredne obrade, sprječavanja geometrijske regulacije vodotoka i

sl.),

eksploataciju mineralnih sirovina provoditi po načelu održivog razvoja te provoditi

sanaciju napuštenih lokacija.

Dijelovi okoliša na području Općine koji su potencijalno ugroženi djelovanjem čimbenika

izgradnje, prometa, proizvodnje, eksploatacije i sl. su vodotokovi, područja uz gospodarske

zone, poljoprivredno tlo i šume, kulturna dobra te prirodni i kulturni krajobrazi.

U pogledu zaštite voda mjere koje se planiraju provoditi odnose se na sanaciju divljih

deponija otpada, izgradnju novih i sanaciju postojećih kanalizacijskih sustava, izgradnju

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te kontrolu gradnje i korištenja septičkih jama.

U smislu zaštite tla, prije svega se ona odnosi na zaštitu poljoprivrednih površina, obzirom da

Općina želi poljoprivrednu proizvodnju preusmjeriti u ekološku proizvodnju. Mjere koje se

planiraju provoditi su prije svega primjereno korištenje tla, racionalna i kontrolirana upotreba

kemijskih sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva te sanacija divljih odlagališta otpada.

Na području Općine Konjščina jedini veći subjekt, značajniji, i potencijalni onečišćivač zraka

je KTE Jertovec. U smislu mjera za zaštitu zraka, mjera koja se provodi, i koja će se i dalje

provoditi, je povremeno mjerenje (najmanje jednom godišnje) emisije štetnih tvari u zraku

(NOx i CO). U pogledu buke, također, KTE Jertovec je značajniji izvor, no, njena razina ne

prelazi dopuštene vrijednosti (osim u samom prostoru pogona, gdje utječe na same

zaposlenike).

Prilikom raspolaganja prirodnim i kulturnim dobrima te krajobrazom Općina će provoditi

mjere zaštite okoliša na način da će:

poticati očuvanje staništa i biološku raznolikost,

čuvati i obnavljati kulturna dobra, kroz pravilnu valorizaciju i određivanje budućih

namjena,

infrastrukturne koridore smještati u zajedničke koridore i voditi računa o njihovu

uklapanju u krajolik,

novu gradnju izvoditi na nepopunjenom planiranom građevinskom području, a tek će

potom određivati nova građevinska područja, vodeći pritom računa o očuvanju

tradicijske slike naselja,

odrediti uvjete za gradnju, uvažavajući tradicijske oblike i materijale kako se ne bi

narušila vrijednost krajolika.


56

U pogledu energetske učinkovitosti, Općina nema planiranih sredstava za sufinanciranje takve

vrste projekata stanovnika ili poduzetnika na svom području, no, sukladno nacionalnom

zakonodavstvu, sudjeluje u provedbi programa, javnih poziva i sl. u nadležnosti Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

RAZVOJNI PROBLEMI:

neizgrađenost sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda


očuvanje prirodnog krajolika Općine

razvoj ekološke poljoprivrede

zaštita prirodnih resursa, tla i vode, građenjem sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te reciklažnog dvorišta

osigurati prostor i izgraditi reciklažno dvorište

redovna kontrola onečišćenja značajnijeg potencijalnog zagađivača, KTE Jertovec

razvijanje svijesti stanovnika o očuvanju okoliša i tradicijske kulturne baštine


57

PROJEKTI SURADNJE 2.9 „Projekt Go, Go, NGO“

Početkom rujna 2015. godine Općina Konjščina uključila se u „Projekt Go, Go, NGO“ kao

jedan od partnera. Nositelj projekta je KUD Belec, a uz Općinu su uključeni sljedeći partneri:

Gorj County Museeum (Alexandru Stefulescu), Grad Opatija, KUD Lobor, KUD Mače,

KUEU Zlatar Bistrica, KUD Zlatar i KUD Konjščina.

Projekt se provodi u razdoblju od 16.03.2015. do 16.05.2016., a okuplja veliki broj

organizacija civilnog društva s ciljem da se kroz zajedničke radionice uspostavi dijalog

između mladih, udruga i čelnika jedinica lokalnih samouprava. Svrha projekta je razmjena

iskustava, predstavljanje aktivnosti udruga koje se bave kulturnom djelatnošću te rasprava o

problemima i poteškoćama s kojima se nose mladi i udruge u radu.

Iz projekta su proizašle aktivnosti koje će Općina Konjščina provoditi i nakon završetka

projekta, a to su:

u javne tribine i rasprave uključivat će se i Savjet mladih (predstavlja savjetodavno tijelo Općinskom vijeću i načelniku)

komunikacija sa stanovnicima Općine provodit će se, i održavati, i putem društvene mreže „Facebook“

u suradnji s Radio Zlatarom snimanje emisija o radu Općine, koje će potom biti objavljene na neki kanal poput „You Tube“

uveden je Dan otvorenih vrata Općine i Dan udruga (jednom godišnje se međusobno

informira o radu i planovima te ukazuje na probleme na koje se nailazi u provedbi

programa/projekata)

bira se dječji načelnik

uspostavljen je dijalog s mladima putem škola na način da načelnik Općine odlazi u

školu predstavljati projekte Općine i obrnuto, da učenici (mladi) predstavljaju svoj rad

načelniku

kod raspisivanja natječaja za financiranje udruga uključeni su mladi, kako bi dali svoja

viđenja potreba, kriterija i važnosti pojedinog projekta. LAGEX

Općina Konjščina je kao članica Lokalne akcijske grupe PRIZAG bila aktivno uključena u

provedbu projekta LAGEX, zajednički projekt hrvatskih i slovenskih LAG-ova. LAG

PRIZAG, u koji su uključene i općine Konjščina, Hrašćina i Budinščina, partner je u

realizaciji projekta LAGEX s općinom Breznički Hum te općinom Šmartno pri Litiji i LAS-

om SRCE iz Slovenije. Projekt je vrijedan 7.000€, provodi se kroz program „Europa za

građene“, a financiran je od strane EACEA (Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu

politiku i kulturu EU).

Cilj projekta je kroz suradnju i razmjenu iskustava lokalnih akcijskih grupa pridonijeti

održivom razvoju ruralnih područja u Hrvatskoj i Sloveniji. U tu svrhu održane su trodnevne

radionice u općini Brezički Hum s temom ruralnog razvoja i putovanja duž turističke rute

LAG-a PRIZAG.


58

3. REZULTATI PROVEDENIH ANKETA

U svrhu dobivanja što boljeg uvida u postojeće stanje na području Općine, provedena je

anketa među zainteresiranim stanovnicima, putem za to posebno pripremljenih obrazaca.

Tijekom postupka izrade Strategije stanovnicima Općine bili su dostupni anketni upitnici (na

web stranici Općine, u prostorima Općine, a bili su dostupni i na svim održanim radionicama).

Upitnici su pokrivali sljedeća područja: opće stanje i zadovoljstvo stanovnika, stanje i

zadovoljstvo u području poljoprivrede, stanje i zadovoljstvo stanovnika u području

gospodarstva te stanje u javnom i civilnom sektoru. Također, u okviru anketnih upitnika svi

zainteresirani stanovnici mogli su predložiti viziju i misiju razvoja Općine, razvojne potrebe i

probleme te dati svoj osobni komentar, primjedbu, prijedlog, ili izraziti mišljenje.

Anketni upitnici prikupljali su se do 01. ožujka 2016. godine, a prikupljeno je ukupno njih 15:

Opći: 11 kom

Gospodarski sektor: 1 kom

Poljoprivredni sektor: 0 kom

Javni i civilni sektor: 3 kom Obzirom da je prikupljen relativno mali broj anketnih upitnika za pojedine sektore, njihova

analiza i dobiveni rezultati ne mogu biti relevantni, no, svakako su bili dobra podloga za

izradu SWOT analize. Dok se temeljem prikupljenih anketnih upitnika-općih može dobiti

uvid u percepciju stanovnika o općem stanju na području Općine.

Prikazana analiza prikupljenih podataka, u nastavku teksta ovog poglavlja, bazirana je na

rangiranju podataka temeljem njihove učestalosti ili prosječnih ocjena. Također, važno je za

napomenuti da svi anketni upitnici nisu bili u potpunosti ispunjeni, a i da nisu svi bili

ispunjeni u skladu s uputama. No, u analizu podataka uzeti su svi raspoloživi podaci.

U postupku prikupljanja podataka za analizu stanja i resursa stanovnici su sudjelovali i na

održanim radionicama, gdje su javnom raspravom i međusobnom razmjenom mišljenja dali

značajan doprinos. Cilj ovog pristupa povezan je s potrebom zajedničkog planiranja i

postizanja konsenzusa svih relevantnih dionika s područja Općine oko ključnih razvojnih

usmjerenja.

Na prvoj radionici (14.09.2015.), koja je bila informativnog karaktera, raspravljalo se o

važnosti izrade same Strategije, kako bi se ciljevi razvoja na području Općine uskladili s

ciljevima RH i EU za buduće sedmogodišnje razdoblje. Također, sudionici radionice (njih 35,

uz predstavnike Općine) su ukratko bili informirani o svim mogućnostima koje pružaju EU

fondovi te im je bila predstavljena opća analiza stanja Općine, kao i sam Obrazac za

prikupljanje projektnih prijedloga za unos u bazu projekata. Baza projekata postala je

sastavni dio ovog dokumenta, a u njoj su navedeni svi projekti koji imaju cilj doprinijeti

postizanju zadanih razvojnih ciljeva.

Druga radionica (28.01.2016.) održana je posebno za stanovnike predstavnike

poljoprivrednog, gospodarskog te javnog i civilnog sektora. Na radionici je sudionicima bila

ukratko predstavljena analiza postojećeg stanja pojedinog sektora, detektirani problemi i

potrebe te detaljnije su bili predstavljeni oni EU fondovi i mjere putem kojih će se direktno

neki zadani sektorski ciljevi moći postići.

Posljednja održana, treća, radionica (14.04.2016.) odnosila se na predstavljanje nacrta

Strategije razvoja. Svima zainteresiranim stanovnicima ukratko je predstavljena analiza

stanja, rezultati provedene ankete, SWOT analiza, ciljevi i mjere kojima će se zadani ciljevi

postići. Također, na radionici je stanovnicima bio predstavljen Obrazac za prikupljanje

sugestija i primjedbi na nacrt Strategije, kako bi svi zainteresirani stanovnici imali priliku

uputiti dodatne komentare i prijedloge na izrađeni nacrt teksta Strategije.


59

Anketni upitnik- OPĆI

Stanovnicima je dana mogućnost ocjenjivanja kvalitete pruženih usluga od strane Općine te

im je ponuđen raspon ocjena od 1-5, gdje ocjena 1 predstavlja izrazito lošu kvalitetu, dok

ocjena 5 predstavlja izrazito dobru kvalitetu. Za svaku pojedinu uslugu izračunata je prosječna

ocjena zadovoljstva. Najveće zadovoljstvo ispitanici su iskazali vezano uz prikupljanje i

odlaganje otpada (4,2), pružanje zaštite od požara (4,0), zaštitu okoliša (3,7) i pružanje usluga

socijalne skrbi (3,6). Najmanja razina zadovoljstva iskazana je vezano uz zaštitu potrošača

(2,7), kulturu i sport (2,7), informiranje stanovništva i dostupnost informacija (2,8) i održavanje cesta (2,8).

Tablica 31. Rezultati provedbenih anketa (Ocjena kvalitete usluga u Općini)

USLUGA PROSJEČNA OCJENA

Prikupljanje i odlaganje otpada 4,2 Pružanje zaštite od požara 4,0

Zaštita okoliša 3,7 Pružanje socijalne skrbi 3,6

Prostorno i urbanističko planiranje 3,5

Pružanje primarne zdravstvene zaštite 3,5 Obrazovanje 3,4

Briga o djeci predškolske dobi 3,4 Stanovanje 3,3

Pružanje komunalnih usluga 3,3 Izdavanje suglasnosti i dozvola 3,2 Upravljanje općinskim vlasništvom 3,1

Održavanje cesta 2,8 Informiranje stanovništva i dostupnost informacija 2,8

Kultura i sport 2,7 Zaštita potrošača 2,7

Od stanovnika je kroz opći anketni upitnik zatraženo da prepoznaju tri najpozitivnije stvari

vezane za Općinu, kao mjesto njihovog stanovanja/poslovanja. Dobra prometna povezanost,

dobra suradnja s općinskim vlastima, lako dostupne suglasnosti i dozvole te asfaltiranje i prekategorizacija cesta prepoznato je kao najpozitivnije tj. kao najveća prednost Općine.

Tablica 32. Rezultati provedbenih anketa (Ocjena prednosti stanovanja/poslovanja u Općini)

POZITIVNA STVAR/ PREDNOST UČESTALOST

Asfaltiranje i prekategorizacija prometnica 2

Prometna povezanost 2

Suglasnosti i dozvole 2

Dobra suradnja s općinskom vlašću 2

Uspostavljanje i kompletiranje funkcionalnosti industrijskih zona 1

Uređenje ostale infrastrukture u granicama mogućnosti 1

Poticanje razvoja industrijske zone 1

Pozitivno ozračje za poslovne aktivnosti 1

Informiranje 1

Izgradnja infrastrukture 1

Vodi brigu o zapošljavanju kapaciteta Komunalca Konjščina 1

Komunalna infrastruktura 1

Uređenje mjesta 1

Odnos službenika općine prema stanovnicima 1

financijska pomoć 1

Također, stanovnici su anketirani vezano uz infrastrukturu koja nedostaje na području Općine,

a bilo im je ponuđeno 7 odgovora, uz mogućnost dopisivanja nedostataka koje su sami

prepoznali. Kao infrastruktura koja najviše nedostaje, navedene su usluge vezane uz brigu o

starijim i nemoćnim osobama i djecu predškolske dobi te Internet i prijevoz. Sami stanovnici


60

dodatno su prepoznali kao značajne nedostatke sljedeće: nedovršenu izgradnju kanalizacijske

mreže, potrebu za obnovom vrtića, nedostatak poduzetničkog inkubatora, biciklističkih staza i

kvalitetnih sportskih terena, neuređeniji okoliš željezničke stanice, loše održavanje

nerazvrstanih cesta te nedostatak radnih mjesta.

Tablica 33. Rezultati provedbenih anketa (Ocjena nedostataka vezanih uz infrastrukturu Općine)

INFRASTRUKTURNI NEDOSTATAK UČESTALOST

Brige o starijim i nemoćnim osobama 8 Brige o djeci predškolske dobi (vrtić) 4

Interneta 4 Prijevoza (autobusi, vlakovi, taksi…) 4

Ugostiteljskih i turističkih 3

Telekomunikacija 1

OSTALI DODATNO PREPOZNATI NEDOSTACI UČESTALOST

Kompletiranje kanalizacijske mreže 3 Obnova vrtića 2

Poduzetnički inkubator 1 Biciklističke staze 1

Kvalitetniji sportski tereni za rekreaciju stanovnika 1

Uređeniji okoliš željezničke stanice 1 Rekonstrukcija NNM 1

Održavanje nerazvrstanih cesta i puteva 1 Tvornice i proizvodna radna mjesta 1 Sport i rekreacija 1

Stanovnicima je bilo ponuđeno da, od ukupno 13, prepoznaju i rangiraju 5 najvećih problema

s kojima se susreću u svom redovnom poslovanju i življenju, s time da na prvo mjesto stave

najveći problem, a na peto, najmanji problem. Obzirom da je svega 11 njih ispunilo ovaj dio u

skladu s uputom, dobiveni podaci ne mogu biti u potpunosti relevantni, ali svakako daju sliku

opće percepcije stanovnika na razini države. Kao najvećih pet problema s kojima se

stanovnici susreću (prema učestalosti pojavljivanja) su upravo oni na koje sama Općina ne

može direktno utjecati, a to su: ograničen pristup sredstvima za financiranje, nedovoljna

informiranost o novinama vezanim uz poslovanje u svim sferama, neučinkovita državna i

javna administracija, korupcija i kriminal te složenost poreznih propisa i previsoke porezne

stope. Rangirajući sve probleme prema dobivenim ocjenama, najveći problem je nedovoljna

informiranost o novinama vezanim uz poslovanje u svim sferama, a potom slijede restriktivni

radni propisi, neadekvatna infrastruktura, neučinkovita državna i javna administracija i

nedovoljno obrazovana radna snaga.

Tablica 34. Rezultati provedbenih anketa (Rangiranje problema s kojima se stanovnici Općine susreću u poslovanju/životu)

PROBLEM U POSLOVANJU UČESTALOST

Ograničen pristup sredstvima za financiranje 7

Nedovoljna informiranost o novinama vezanim uz poslovanje u svim sferama 6 Neučinkovita državna i javna administracija 6

Korupcija i kriminal 6

Složenost poreznih propisa i previsoke porezne stope 6 Nemogućnost ili kašnjenje u naplati za izdane robe/usluge 5

Nestabilnost javnih politika/vlasti 4 Zastarjela tehnologija u proizvodnji 4

Restriktivni radni propisi 4 Nedovoljno obrazovana radna snaga 4

Visoke cijene inputa za proizvodnju 3

Neadekvatna infrastruktura 3 Loša radna etika radne snage 3

OSTALI PROBLEMI PREPOZNATI OD STRANE ISPITANIKA UČESTALOST

Previsoki troškovi kreditnih sredstava za financiranje investicija 1

nezainteresiranost stanovnika za uključivanje u neke programe 1


61

Također, stanovnici su prepoznali dodatna dva problema, a to su previsoki troškovi kreditnih

sredstava za financiranje investicija i nezainteresiranost stanovnika za uključivanje u neke

programe.

Kako bi se osiguralo definiranje ciljeva i prioriteta Strategije, utemeljeno na stvarnim

potrebama područja, stanovnicima je bio ponuđen odabir područja za koja smatraju da bi se

na njima trebao temeljiti daljnji razvoj Općine, uz mogućnost da sami dodaju područja koja su

detektirali da bi bila prioritetna. Najvažnije područje trebalo je staviti na prvo mjesto, dok je

najmanje važno trebalo staviti na treće. Obzirom da ovaj dio anketnog upitnika nije bio

ispunjen u skladu s uputom, moguće je detektirati samo učestalost javljanja određenog

prioritetnog područja, ali ne i rang između njih. Prema mišljenju stanovnika tri strateška

područja za razvoj Općine jesu: poljoprivreda, turizam i prehrambena industrija.

Tablica 35. Rezultati provedbenih anketa (Procjena glavnih područja na kojima bi se trebao temeljiti daljnji razvoj Općine)

PODRUČJA ZA DALJNJI RAZVOJ UČESTALOST

Poljoprivreda 9

Turizam 7

Prehrambena industrija 4

DODATNO PREPOZNATO

Metalna industrija 2

Ulaganja u energetiku 1

Razvoj uslužnih djelatnosti 1

Elektroindustrija 1

industrijska proizvodnja 1

U okviru dodatnih primjedbi/prijedloga/komentara ispitanika prikupljena su sljedeća

mišljenja:

Nastaviti s otkupom zemljišta i krenuti s građenjem industrijskih zona. U staroj

općinskoj zgradi formirati poduzetnički inkubator s popratnim sadržajima i

ugostiteljskim dijelom gdje bi se poduzetnici mogli u opuštenoj atmosferi družiti, a

navedeno se pokazalo kao dobar način dolaska do novih poslovnih ideja te

osmišljavanja poslovne suradnje. Također, u potpunosti je potrebno urediti sve

prilazne ceste prema Konjščini, a posebno dio od smjera Jertovec (uz izgradnju

pješačkog nogostupa). Potrebno je intenzivnije raditi na realizaciji dobro osmišljenog projekta rekonstrukcije kaštela Konjskih.

Poticanje obnove i stavljanje u funkciju zatvorenih i/ili napuštenih proizvodnih

pogona.

Razvijati poljoprivredu i prehrambenu industriju, energetiku i uslužne djelatnosti.

Povećati broj radnih mjesta i poboljšati organizaciju prijevoza iz ruralnih mjesta.

Briga o poljoprivrednom zemljištu.

Stručnu i financijsku pomoć Općine pružati pojedincu (poduzetnicima, obrtnicima,

OPG-ovima…) te pomoć u rješavanju infrastrukture. Riješiti problem zapuštenog

poljoprivrednog zemljišta.

Održavati puteve.

Bolje ceste i okoliš. Riješiti nezaposlenost.

Dobra je prometna povezanost, ali su potrebne bolje i brže ceste, taxi. Osmisliti poljoprivredni plan koji bi zaposlio nezaposlene. Povećati kupovnu moć ljudi.

Bez financija se ne može razvijati Općina niti stvarati radna mjesta za stanovništvo i zadržati mlade na području Općine.


62

U Općinu dovesti investitore koji mogu zaposliti stanovništvo, da mladi ostanu, da ne odlaze u strane zemlje.

Anketni upitnik- GOSPODARSKI SEKTOR

Anketne upitnike vezane uz gospodarski sektor ispunio je svega 1 poduzetnik iz područja

cvjećarstva (cvjećarna). Proizvodnja mu je namijenjena lokalnim individualnim potrošačima,

a konkurenciju na lokalnom i domaćem tržištu ocijenio je srednjom ocjenom. Poduzetnik nije

član nekog poduzetničkog udruženja, klastera i sl., a kao najčešće probleme s kojima se u

poslovanju susreće naveo je naplatu te rad na crno od strane drugih neregistriranih subjekata.

O potrebama ulaganja u svrhu rješavanja problematike zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti poduzetnik se izjasnio da su potrebna ulaganja vezana za zbrinjavanje otpada na

ekološki prihvatljiv način, a na pitanje što bi ga potaklo na daljnji rast i nova ulaganja, od

ponuđenih 13 odgovora, odabrao je redovitu naplatu i pravednije zakone koji se često ne

mijenjaju (što su faktori na koje sama Općina ne može direktno utjecati, ali može pomoći u

njihovom otklanjanju).

Anketni upitnik- POLJOPRIVREDNI SEKTOR

Nije zaprimljen niti jedan anketni upitnik.

Anketni upitnik- JAVNI I CIVILNI SEKTOR

Anketne upitnike ispunile su dvije udruge iz područja kulture (Udruga grofovije Konjskih i

Crkveni zbor Sv. Dominik) i jedan predstavnik vijeća mjesnog odbora (Donja Batina).

Obje udruge okupljaju 10-26 članova (prosječan broj članova je 19), a korisnici njihovih

usluga su zapravo svi stanovnici Općine (djeca, mladi, strije osobe…). Prostori u kojima

djeluju dobiveni su od Općine na korištenje, a financiraju se uglavnom sredstvima proračuna

Općine, dok se jedna udruga financira i vlastitim sredstvima. Obje udruge su se izjasnile da

oprema koju koriste u svom radu uglavnom zadovoljava njihove potrebe. Predstavnik

mjesnog odbora naveo je da im nedostaje prostor i sredstva za rad te da za rad koriste vlastite

privatne prostore i troškove snose osobno.

Ispitanicima je bilo ponuđeno da prepoznaju tri najveća problema s kojima se susreću u svom

radu/djelovanju. Ukupno je bilo ponuđeno 7 problema uz mogućnost dopisivanja ostalih

problema koje su sami prepoznali. Udruge su kao najveći problem izdvojile manjak stručnog

osoblja i nedovoljnu motiviranost članova, a dodatno su ukazali na probleme nedostatka

prostora i nedostatak vremena za organizacije i sudjelovanje (jer su članovi volonteri).

Predstavnik mjesnog odbora kao problem je istaknuo nedostatak tehničkih sredstava za rad,

kao i manjak stručnog osoblja te dodatno istaknuo nedostatak sredstava.

Osim financijske potpore za postizanje boljih uvjeta rada, prema izjavama ispitanika,

dobrodošao bi im bolje opremljen prostor, više dobrih pjevača i mogućnost zapošljavanja

stručnog kadra.

Vezano uz korištenje edukacija i treninga za uspješno djelovanje i rad udruge su se izjasnile

da ih nisu koristile, ali da imaju potrebe za njima. Kao razloge njihova nekorištenja obje su

navele nedostatak sredstava za njihovo financiranje. Obzirom da se radi o kulturnim

udrugama kao prioritetna područja za uspješno djelovanje navode arheologiju i povijest te

radionice o povijesnim plesovima. U svom radu i djelovanju obje puno koriste internet, a

jedna i vlastitu internet stranicu.

Svi ispitanici su naveli da u svom radu surađuju sa sličnim udrugama/organizacijama i da je

stupanj zadovoljstva suradnjom dobar i vrlo dobar. Također, jedna udruga (Udruga grofovije

Konjskih) je navela da postoji potreba udruženja udruga njima sličnih djelatnosti na razini RH

(kao što imaju KUD-ovi).


63

4. SWOT ANALIZA

OPĆE STANJE RESURSA

SNAGE SLABOSTI

povoljan prometni položaj, dobra prometna povezanost

očuvan okoliš i krajolik (prepoznatljiv zagorski krajolik)

prirodne vrijednosti zaštićene PPO-om kao značajni krajobrazi (područja uz potoke Batina i Selnica te područje bajera)

vode (potoci i bajer) bogate ribom

blizina najpoznatijeg i najposjećenijeg svetišta u RH, Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke

nezadovoljavajuća kvaliteta cestovne infrastrukture

velike površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta te nekontrolirano pošumljavanje

neiskorišteni prirodni potencijali u turističke svrhe


kontinuirani pad u broju stanovnika unazad 50 godina i prisutan trend starenja stanovništva

najviše nezaposlenih u dobnoj skupini mladih (20-34 godine) i ljudi srednje životne dobi (45-54 godine)

PRILIKE PRIJETNJE

razvoj svijesti o očuvanju prirodnih vrijednosti i njihovo uključivanje u turističku ponudu Općine

potencijal za razvoj poljoprivredne proizvodnje, s naglaskom na ekološku

potencijal za razvoj ruralnog turizma te aktivnosti poput sportskog ribolova

povezivanje poljoprivredne proizvodnje s razvojem turizma na području

dostupnost EU fondova za sufinanciranje razvojnih projekata

jačanje administrativnih kapaciteta Općine (novo zapošljavanje) za rad na razvoju Općine (pripremi projekata) i praćenju razvoja

daljnje nekontrolirano pošumljavanje poljoprivrednih površina

daljnji pad u broju stanovnika i starenje stanovništva

odlazak mladog stanovništva s područja Općine

nedovoljni ljudski resursi u samoj Općini za kvalitetan rad na pripremi i praćenju projekata


64

GOSPODARSTVO I TURIZAM

SNAGE SLABOSTI


blizina većih gradova (tržište)

brojni mikro i mali poduzetnici (46 pravnih osoba i 57 obrtnika)

razvijena gospodarska zona, potpuno opremljena komunalnom infrastrukturom

bogata kulturna baština

Stari grad-Kaštel značajan dio turističke ponude Općine, ali i šire okolice

postojeća cestovna infrastruktura u lošem stanju

pojedina naselja i zaseoci su gotovo bez stanovnika i prometno su izolirana

gospodarska zona nije popunjena u potpunosti

mlado stanovništvo je nezaposleno

ne postoje udruženja poduzetnika

nepostojanje jasno osmišljene turističke ponude Općine (Općine nije prepoznata kao jedna od turističkih destinacija Hrvatskog zagorja)

prirodna i kulturna bogatstva nisu iskorištena kao atraktivna turistička ponuda

brojne građevine tradicijskog graditeljstva propadaju

nerazvijena turistička infrastruktura (nema smještajnih kapaciteta za turiste, ne postoje biciklističke i druge tematske staze i ceste i sl.)

PRILIKE PRIJETNJE

poticati poduzetnike na korištenje EU fondova za potrebna ulaganja u proizvodnju, podizanje konkurentnosti, edukaciju i sl.,

koristiti EU fondove za investiranje u izgradnju i obnovu osnovne infrastrukture (npr. cestovne) od strane Općine

privući investitore (domaće i strane) i popuniti poduzetničke zone (u svrhu razvoja Općine i zapošljavanja stanovnika - revitalizacija slabo naseljenih zaseoka i naselja)

udruživanje poduzetnika

očuvanje i obnova (uređenje) kulturnih dobara i njihovo uključivanje u turističku ponudu Općine (uređenje Starog grada-Kaštela)

očuvanje i poticanje obnove građevina tradicijske arhitekture (narodnog graditeljstva - izvornih drvenih kuća i mlinova)

osmisliti cjelovitu turističku ponudu Općine i povezati je s turističkim atrakcijama okolnih JLS (poput Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke) te se uključiti u zajedničku ponudu Hrvatskog zagorja

povezivanje poljoprivrednih proizvođača s poduzetnicima u ugostiteljsko-turističkom sektoru (osmisliti karakterističnu zagorsku gastronomsku ponudu)

odlazak mladih s područja Općine

ponovni ulazak u recesiju

pad kupovne moći i pad potrošnje

nesklonost poduzimanju poslovnih rizika

slaba konkurentnost na tržištu zbog neudruživanja

nedovoljna informiranost o dostupnosti EU fondova za sufinanciranje investicija


65

POLJOPRIVREDA

SNAGE SLABOSTI


blizina većih gradova (tržište)

bogati prirodni resursi

značajne raspoložive poljoprivredne površine (poljoprivredno zemljište zauzima 63% površine Općine)

značajan dio poljoprivrednih površina nije u funkciji proizvodnje (oko 80%)

nesređeni pravno-imovinski odnosi u pogledu vlasništva poljoprivrednog zemljišta

mali broj PG-ova u sustavu potpore

staračka domaćinstva

usitnjenost poljoprivrednih parcela

nedostatak vlastitih sredstava za financiranje investicija

PRILIKE PRIJETNJE

poticati sređivanje pravno-imovinskih odnosa u pogledu vlasništva poljoprivrednog zemljišta

razvoj poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda

potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede

povezivanje i udruživanje malih PG-ova, radi lakšeg pristupa tržištu

korištenje EU fondova za daljnje investiranje, podizanje konkurentnosti, edukacije i sl.

povezivanje poljoprivredne proizvodnje (i prerade) s razvojem turizma na području Općine


pad kupovne moći i pad potrošnje

ponovni ulazak u recesiju

nesklonost poduzimanju poslovnih rizika

slaba konkurentnost na tržištu zbog neudruživanja



66

KOMUNALNA I DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

SNAGE SLABOSTI

razvijena mreža distribucije plina i vode

izgrađena osnovna telekomunikacijska infrastruktura

bogata društvena infrastruktura (domovi)

brojne organizacije civilnog društva u različitim područjima djelovanja

iskustvo općinskih djelatnika u pripremi projekata

postojeća lokalna cestovna infrastruktura u lošem stanju (npr. oko 60% nerazvrstanih cesta nije asfaltirano)

županijska cesta u pravcu Sv. Ivan Zelina (2205) ne odgovara suvremenim potrebama (preuska i bez odgovarajuće rasvjete)

željeznička pruga u lošem stanju

nedostatak redovnih direktnih autobusnih linija prema većim gradovima u okolici (Zagrebu i Krapini)

niskonaponska mreža većim dijelom nezadovoljavajućeg tehničkog stanja

nepostojanje adekvatnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

nepostojanje prostora za odlaganje otpada

zbog konfiguracije terena, i pokrivenosti većeg dijela šumom, prijem signala s postojeća dva odašiljača nije kvalitetan na cjelokupnom području Općine

neadekvatno uređen prostor tržnice

premali kapacitet dvorane u sklopu Doma kulture za održavanje svih većih kulturnih, edukativnih i sl. zbivanja

neuređeni društveni i vatrogasni domovi

nedostatak uređenih sportskih terena

neadekvatno uređena i opremljena sportska dvorana

nedostatni kapacitet dječjeg vrtića

nedovoljan angažman oko zaštite i održavanja kulturno-povijesnih građevina

nedostatak sredstava Općine za ulaganja u infrastrukturu

PRILIKE PRIJETNJE

korištenje raspoloživih EU sredstava za ulaganja u komunalnu i društvenu infrastrukturu

stečeno iskustvo općinskih djelatnika usmjeriti u razvoj i praćenje novih projekta

za organizaciju javnog autobusnog prijevoza povezati se s okolnim JLS-ovima


zbog neadekvatne infrastrukture (odvodnje i pročišćavanja) moguća zagađenja okoliša, prirodnih resursa

propadanje građevina društvene namjene zbog neodržavanja




67

Moderna Općina, uravnotežena između

tradicijskih vrijednosti i suvremenog životnog okruženja,

temeljenog na principima znanja i održivog upravljanja resursima

5. VIZIJA

Definiranjem vizije željelo se utvrditi kakvu se Općinu, ili stanje na području Općine,

očekuje/želi na kraju ovog programskog razdoblja, 2020. godine. U sklopu anketnih upitnika

stanovnici su mogli dati svoj prijedlog vizije razvoja Općine. No, prikupljen je vrlo mali broj

anketnih upitnika, a većina ispitanika je ispunila upitnik, dala svoje prijedloge i komentare,

no, nije dala svoj prijedlog vizije.

Kao što je i sama KZŽ (u Strategiji ruralnog razvoja 2011.-2013.) definirala viziju ruralnog

razvoja županije: „Županija s karakterom, poželjna destinacija za život, rad i odmor“, tako se

i Općina Konjščina uklopila sa svojom vizijom razvoja i definirala je na sljedeći način:

Vizija razvoja Općine bazirana je na postojećim kapacitetima i resursima, i to u prvom redu

postojećim prirodnim i kulturnim resursima, koji će se kroz razvoj turizma valorizirati i

iskoristiti, a posljedično će utjecati i na razvoj poljoprivredne proizvodnje.


68

6. RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Temeljem analize anketnih upitnika, tj. dobivenih rezultata ankete, izrađene analize stanja,

SWOT analize i utvrđene vizije, za rješavanje utvrđenih problema i razvoj područja Općine

Konjščina utvrđeni su sljedeći razvojni ciljevi:

1. Konkurentno gospodarstvo

2. Unaprjeđenje kvalitete života

3. Održivi razvoj okoliša, prostora i prirode

Razvojni ciljevi Strategije postavljeni su tako da su jasni, mjerljivi, dostižni i realni. Također,

ciljevi doprinose rješavanju problema istaknutih u analizi stanja i postavljenih SWOT

analizom, a u skladu su i s razvojnim ciljevima koje je Općina utvrdila prostornim planom.

Cilj 1 Konkurentno gospodarstvo

Analizom stanja utvrđeno je da na području Općine posluje veliki broj poduzetnika, i to

prema podacima FINA-e 46 poduzetnika (od čega je 45 malih), a prema podacima HOK-a 57

aktivnih obrtnika. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, hrvatsko tržište postalo je

dio otvorenog tržišta EU, pa je i konkurencija na domaćem tržištu porasla i zahtijeva

usklađivanje s gospodarskim trendovima na razini EU.

Dodatno, analizom stanja utvrđeno je i da postojeći resursi, uspostavljene poduzetničke zone,

nisu u potpunoj funkciji. Obzirom da za razvoj gospodarstva postoje sve pretpostavke, u

smislu postojećih resursa, cilj je olakšati poslovanje postojećih poduzetnika, privući nova

ulaganja u gospodarstvo i poboljšati poduzetničku klimu, odnosno postići konkurentnost

gospodarstva.

Sastavni dio prvog razvojnog cilja je i jačanje turističke djelatnosti te razvoj poljoprivredne

proizvodnje, kao značajnih gospodarskih djelatnosti na području Općine. Navedene

djelatnosti su prioritetima izdvojene, obzirom da su prepoznate kao strateški važne za razvoj

Općine. Cilj je potaknuti njihov razvoj, jer postoji veliki turističko-ugostiteljski potencijal na

području Općine, a kojeg je moguće povezati s poljoprivredno-prehrambenom proizvodnjom,

a time i samu poljoprivrednu proizvodnju stvoriti konkurentnom.

Na području Općine prevladava očuvan prirodni krajolik te značajna kulturno-povijesna

baština, prije svega, Stari grad-Kaštel kao veliki potencijal za turistički razvoj područja. No,

analizom stanja i SWOT analizom utvrđeno je da prirodna i kulturna bogatstva nisu

iskorištena kao atraktivna turistička ponuda i da ne postoji jasno osmišljena turistička ponuda

Općine. Općina, iako je sastavni dio Hrvatskog zagorja, nije prepoznata kao jedna od

njegovih turističkih destinacija. Također, utvrđeno je da je u potpunosti nerazvijena turistička

infrastruktura (nema smještajnih kapaciteta za turiste, ne postoje biciklističke i druge tematske

staze i ceste i sl.), tj. da nedostaju dodatni turistički sadržaji i ugostiteljska (i gastronomska)

ponuda za duže zadržavanje turista na području.

Obzirom na povoljan prometni položaj, blizinu Zagreba, potrebno je, uz razvoj kvalitetnih

poljoprivrednih proizvoda, raspoložive resurse kulturno-povijesne i prirodne baštine staviti u

funkciju razvoja ruralnog, eko, izletničkog i kulturnog turizma.

Analiza stanja poljoprivredne djelatnosti pokazala je da na području Općine postoji značajan

dio (oko 80%) površina koje nisu u funkciji proizvodnje, da prevladavaju staračka

domaćinstva (a paralelno je analizom demografskim podataka uočeno da je mlado

stanovništvo nezaposleno), da je mali broj poljoprivrednih gospodarstava u sustavu potpora te

da su poljoprivredne površine (parcele) rascjepkane. Poljoprivrednu-prehrambenu

proizvodnju potrebno je razvijati i usmjeriti da postane komercijalna (s naglaskom na

ekološku poljoprivredu), kako bi proizvodi s većom dodanom vrijednošću bili putem

ugostiteljstva i gastronomije plasirani u turističkoj djelatnosti. Dodatno, potrebno je poticati

poljoprivredna gospodarstva na udruživanje i zajednički nastup na tržištu.


69

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze tri prioriteta:

1.1 Razvoj poduzetništva

1.2 Održivi razvoj turizma

1.3 Razvoj poljoprivredne proizvodnje

Razvoj poduzetništva: malo i srednje poduzetništvo nositelj je razvoja i stabilnosti te je putem

ovog prioriteta cilj stvoriti povoljne uvjete za investiranje kroz jačanje svih oblika

infrastrukture, poticanje na udruživanje te edukaciju poduzetnika.

Održivi razvoj turizma: gospodarski razvoj Općine treba, između ostalog, biti utemeljen i na

razvoju turizma, a to je jedno od područja koje je prema analizi stanja nedovoljno

nerazvijeno, a postoji veliki potencijal.

Razvoj poljoprivredne proizvodnje: obzirom na veliki udo neiskorišten poljoprivrednih

površina cilj je ovim prioritetom potaknuti razvoj i povećanje proizvodne učinkovitosti u

poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji, ali i poticati na okrupnjavanje i udruživanje

proizvođača.

Povećanje konkurentnosti gospodarstva, kao i održivo gospodarenje prirodnim resursima

obuhvaćeno je i Strategijom Europa 2020, odnosno njenim prioritetima koji obuhvaćaju

pametan, održiv i uključiv rast te je kao prioritetni cilj sadržano i u programskim

dokumentima koje RH ima za razdoblje 2014.-2020 (spomenutim u poglavlju 7. ovog

dokumenta). Također, u prijedlogu nove Strategije razvoja KZŽ konkurentno gospodarstvo je

prvi zadani cilj, a koji se planira postići putem mjera sljedeća tri prioriteta: Stvaranje

preduvjeta za ulaganje, povećanje izvoza te razvoj proizvodnje i usluga s većom dodanom

vrijednošću; Razvoj turizma i Razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Cilj 2 Unaprjeđenje kvalitete života

Analizom stanja i SWOT analizom utvrđeno je da, u demografskom smislu, Općinu prati

trend starenja stanovništva te kontinuirani pad u broju stanovnika.

Na području Općine razvijene su organizacije civilnog društva, od kojih su najzastupljenije

udruge (25), čiji rad je sufinanciran od strane Općine. Poveznica s prvim zadanim ciljem je i

da neke od udruga djeluju na području promocije kulturnog i umjetničkog stvaranja i koje

svojim radom doprinose razvoju i promociji kulturnog života na području Općine, a time

direktno doprinose razvoju poduzetništva, u smislu razvoja prije svega ugostiteljske i

turističke djelatnosti. Nadalje, vezano uz ostalu društvenu infrastrukturu, utvrđeno je da je

premali kapacitet dvorane u sklopu Doma kulture za održavanje svih većih kulturnih,

edukativnih i sl. zbivanja, da društveni i vatrogasni domovi većinom trebaju uređenje i

opremanje, da nedostaju uređeni sportski tereni/objekti, kao i da nedostaje moderna tržnica i

trg, koji bi bili centar zbivanja u Općini. Također, utvrđeno je da na području Općine postoji

potreba za socijalnom infrastrukturom (poput domova za starije i nemoćne osobe), kao i da su

potrebna određena ulaganja u odgojno-obrazovni sustav (dodatni kapaciteti dječjeg vrtića,

obnova zgrada škola i sl.). Sve ovdje navedene stavke preduvjeti su za kvalitetan život

stanovnika, tj. uvjeti koje je potrebno osigurati kako bi Općina bila poželjno mjesto rada i

stanovanja i koji bi zadržali stanovništvo na području. Kroz razvoj i unapređenje društvene

infrastrukture i otvaranje mogućnosti zapošljavanja, osigurat će se uvjeti, ne samo za ostanak

stanovništva na području (posebno mlađih generacija), već i za razvoj turizma tj. turističke i

ugostiteljske djelatnosti.

2.1 Poticanje socijalnog uključivanja i obrazovanja

2.2 Razvoj civilnog društva i društvene infrastrukture

2.3 Dobro upravljanje razvojem Općine

Poticanje socijalnog uključivanja i obrazovanja: cilj je putem ovog prioriteta doprinijeti

podizanju konkurentnosti radne snage (posebno se navedeno odnosi na ranjive skupine


70

društva), i to kroz obrazovanje i osposobljavanje, kao i ojačati socijalne usluge i infrastrukturu

te podići kvalitetu pružanja usluga u odgoju i obrazovanju.

Razvoj civilnog društva i društvene infrastrukture: putem navedenog prioriteta cilj osigurati

stanovnicima neke od osnovnih preduvjeta za kvalitetniji život na području Općine, i to putem

ulaganja u društvenu i sportsku infrastrukturu, ali poduzimanjem aktivnosti za jačanje, već

razvijenog, civilnog društva.

Dobro upravljanje razvojem Općine: obzirom da do sada Općina nije imala u posjedu

razvojni strateški dokument, cilj je osigurati i educirati zaposlenike na općinskoj

administrativnoj razini za kvalitetan rad i upravljanje razvojem Općine, s posebnim

naglaskom upravo na pripremu i upravljanje projektima te upravljanje i praćenje provedbe

strategije.

Cilj unapređenja kvalitete života povezan je sa Strategijom Europa 2020, odnosno njenim

prioritetima koji obuhvaćaju pametan, održiv i uključiv rast. Također, u prijedlogu nove

Strategije razvoja KZŽ unapređenje kvalitete života sadržano je u drugom cilju: Razvoj

ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života, a koji će se ostvariti mjerama sadržanim u

prioritetima: Dostupno, otvoreno i konkurentno zdravstvo i socijalna skrb, Unapređenje

kvalitete života te Očuvanje i razvoj kulturnog identiteta.

Cilj 3 Održivi razvoj okoliša, prostora i prirode

Obzirom da na kvalitetu življenja, između ostalog, utječe i razvijena, kvalitetna, komunalna

infrastruktura, odabran je i ovaj cilj, unapređenje cjelokupnog okoliša, prostora i prirode.

Analizom stanja i SWOT analizom utvrđeno je da su prepreke kvalitetnijem životu stanovnika

u općem okolišu, između ostalog, što postojeća lokalna cestovna infrastruktura nije u

potpunosti u zadovoljavajućem stanju (oko 60% nerazvrstanih cesta nije asfaltirano), da

županijska cesta u pravcu Sv. Ivan Zelina ne odgovara suvremenim potrebama stanovništva (a

i poduzetnika), da je željeznička pruga u lošem stanju, da nedostaju redovne direktne

autobusne linije prema većim gradovima u okolici (Zagrebu i Krapini) te da ne postoji

adekvatan sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Kroz razvoj i unapređenje

komunalne infrastrukture, također, osigurat će se uvjeti za ostanak mladog stanovništva na

području, ali i racionalizirati troškovi održavanja koji se pokrivaju sredstvima općinskog

proračuna. Cilj je osigurati kvalitetniju prometnu povezanost, kvalitetnom prometnom

infrastrukturom. Također, u smislu zaštite prirode i prirodnih resursa, cilj je podići svijest

stanovnika o održivom upravljanju i očuvanju okoliša te podići razinu energetske

učinkovitosti objekata na području Općine. Također, razvijena komunalna infrastruktura

pozitivno će utjecati i na poduzetničku klimu i daljnji razvoj gospodarskih aktivnosti na

području Općine, što posljedično ima pozitivan učinak i na veći broj zaposlenog stanovništva,

a time i bolju kvalitetu života samih stanovnika.

3.1 Zaštita okoliša i održivo upravljanje resursima

3.2 Razvoj i unapređenje komunalne i prometne infrastrukture

Zaštita okoliša i održivo upravljanje resursima: očuvanje okoliša, korištenje obnovljivih

izvora energije i energetska učinkovitost horizontalni su ciljevi i na razini EU za programski

period do 2020. godine, a i od strane Općine je održivo upravljanje resursima prepoznato kao

potrebna potpora za kvalitetniji život stanovnika na području.

Razvoj i unapređenje komunalne i prometne infrastrukture: navedeni prioritet, također, je

dopuna nastojanju Općine da unaprijedi kvalitetu života stanovnika (uključujući i

poduzetnike koji djeluju na području Općine), pa i kroz osiguravanje najosnovnijih preduvjeta

u smislu osnovne komunalne i prometne infrastrukture.

Ovaj cilj povezan je sa Strategijom Europa 2020, odnosno njenom sastavnicom Održiv rast, a

koji podrazumijeva promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je

zelenija i konkurentnija te obuhvaća dva tematska cilja EU za razdoblje 2014.-2020.


71

Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima te Zaštita

okoliša i promicanje učinkovitosti resursa. Također, u prijedlogu nove Strategije razvoja KZŽ

postavljen je cilj održivog razvoja prostora, okoliša i prirode, a koji će se ostvariti mjerama

sadržanim u prioritetima: očuvanje prirodnih vrijednosti, očuvanje okoliša i održivi razvoj te

razvoj komunalne i prometne infrastrukture.

MJERE

Razvojne mjere proizlaze iz prethodno definiranih razvojnih ciljeva i prioriteta te su prema

njima prikazane u tablici dalje u tekstu.

Tablica 36. Ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj Općine Konjščina za razdoblje do 2020.

Cilj 1 Konkurentno gospodarstvo

Prioritet 1.1 Razvoj poduzetništva

Mjera 1.1.1 Razvoj poduzetničke infrastrukture

Mjera 1.1.2 Razvoj tehnološke infrastrukture, razvoj i implementacija novih znanja i tehnologija

Prioritet 1.2 Održivi razvoj turizma

Mjera 1.2.1 Razvoj i unaprjeđenje turističke i ugostiteljske djelatnosti

Mjera 1.2.2 Razvoj novih turističkih proizvoda i programa te promocija područja

Prioritet 1.3 Razvoj poljoprivredne proizvodnje

Mjera 1.3.1 Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava

Mjera 1.3.2 Razvoj i povećanje proizvodne učinkovitosti

Mjera 1.3.3 Razvoj ekološke poljoprivrede i proizvoda veće dodane vrijednosti

Mjera 1.3.4 Izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje proizvođača

Cilj 2 Unaprjeđenje kvalitete života

Prioritet 2.1 Poticanje socijalnog uključivanja i obrazovanja

Mjera 2.1.1 Ulaganja u socijalne usluge i infrastrukturu

Mjera 2.1.2 Jačanje sustava odgoja i obrazovanja

Mjera 2.1.3 Ulaganja u sprečavanje socijalnog isključivanja

Prioritet 2.2 Razvoj civilnog društva i društvene infrastrukture

Mjera 2.2.1 Ulaganja u društvenu infrastrukturu

Mjera 2.2.2 Ulaganja u objekte za sport i rekreaciju

Mjera 2.2.3 Daljnji razvoj civilnog društva

Prioritet 2.3 Dobro upravljanje razvojem Općine

Mjera 2.3.1 Jačanje administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini

Cilj 3 Održivi razvoj okoliša, prostora i prirode

Prioritet 3.1 Zaštita okoliša i održivo upravljanje resursima

Mjera 3.1.1 Ulaganja za očuvanje okoliša

Mjera 3.1.2 Ulaganja u obnovljive izvore energije i postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

Prioritet 3.2 Razvoj i unapređenje komunalne i prometne infrastrukture

Mjera 3.2.1 Razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture

Mjera 3.2.2 Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina

Izvor: izrada autora

Mjera 1.1.1 Razvoj poduzetničke infrastrukture

Cilj mjere je daljnji razvoj poduzetničke infrastrukture što se prvenstveno odnosi na

jedinstvenu Gospodarsku zonu (koju čine četiri poslovne zone: Zona malog gospodarstva

Konjščina 1, Poduzetnička zona Mala Lasača, Pešćeno i Jertovec), njeno komunalno

opremanje, marketinšku promociju, privlačenje novih poduzetnika i promoviranje mogućnosti

ulaganja. Mjera se odnosi na daljnji otkup zemljišta i stavljanje postojećih poduzetničkih zona

u potpunu gospodarsku funkciju. Osim infrastrukturnog opremanja zona, aktivnosti se odnose

i na izradu marketinškog plana i plana aktivnosti za privlačenje potencijalnih korisnika,

analizu ciljanih grupa potencijalnih korisnika u širem području Općine, okolnih općina i

županija te inozemstvu.



72

Kao korisnici mjere predviđena je Općina te poduzetnici i njihova udruženja, a sva ulaganja

koja će se provoditi moraju biti u skladu s prostorno planskom dokumentacijom Općine,

udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša i biti usmjerena na širi krug poduzetnika.

Očekivani rezultati: jedinstvena Gospodarska zona u potpunosti ispunjena i u funkciji

poduzetništva

Mjera 1.1.2 Razvoj tehnološke infrastrukture, razvoj i implementacija novih znanja i tehnologija

Cilj mjere je unaprijediti tehnološku infrastrukturu, potaknuti korištenje informacijskih

tehnologija u poslovnom komuniciranju i poslovanju te potaknuti razvoj novih proizvoda,

posebno u djelatnostima koje su ključne za gospodarski razvoj Općine (uključujući i

šumarsku te drvno-prerađivačku djelatnost). Također, cilj je poticati marketinške aktivnosti i

kampanje kojima će se informirati poduzetnici o svim aspektima inovacija i istraživanja. S

ciljem povećanja sposobnosti radne snage da usvaja nova znanja i tehnologije potrebno je

raditi na povećanju stupnja obrazovanosti radne snage, stručnom usavršavanju te

osvještavanju važnosti cjeloživotnog obrazovanja. Mjerom se želi potaknuti razvoj

gospodarstva na području Općine i jačanje konkurentnosti poduzetnika. Poticanje rasta

proizvodnje, prerade i usluga, u skladu s potrebama tržišta i uz očuvanje prirodnih resursa,

ostvarit će se provedbom aktivnosti i ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata te nabavu

nematerijalne imovine, kao i provođenjem edukacija/radionica potrebnih za uspješno

poslovanje poduzetnika i stjecanje potrebnih odgovarajućih kvalifikacija zaposlenika.

Korisnici mjere su mali i srednji poduzetnici te njihova udruženja. Aktivnosti i ulaganja

moraju biti usmjerena u otvaranje novih i/ili unapređenje postojećih tehnoloških procesa i

djelatnosti te u uvođenje novih inovativnih rješenja u proizvodnju i trženje proizvoda. Sva

ulaganja, također, moraju biti u skladu s prostorno planskom dokumentacijom Općine i

udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša.

Očekivani rezultati: stvoreni novi proizvodi, educirana radna snaga

Mjera 1.2.1 Razvoj i unaprjeđenje turističke i ugostiteljske djelatnosti

Cilj mjere je poticanje razvoja turizma, i s njim blisko povezane ugostiteljske djelatnosti.

Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (ruralnog turizma, vjerskog turizam i sl.),

valorizacija prirodne i kulturne baštine te osiguravanje smještajnih kapaciteta za turiste ima za

cilj povećanje konkurentnosti područja. Mjera će se provoditi putem aktivnosti:

a) građenja smještajnih kapaciteta za turiste (manjih hotela, pansiona, seljačkih

domaćinstava, kampova i sl.). U sklopu ovakvih ulaganja prihvatljivo je ulaganje i u

razvoj softverske podrške, kao i elektroničkih sustava za rezervacije usluga u turizmu.

b) građenja i/ili opremanja objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, kao

i građenje i/ili opremanje popratnih prostora za dodatne sadržaje (kušaonice, igrališta,

tereni, objekti za držanje životinja i sl.). Ulaganja imaju za cilj proširenje ponude

turističkih i ugostiteljskih objekata, u smislu širenja ponude autohtonih, specifičnih i

tradicionalnih proizvoda Općine i općenito regije Hrvatskog zagorja.

c) građenja (rekonstrukcije) i/ili opremanja kulturnih i povijesnih objekata, objekata

tradicijske arhitekture te drugih značajnih građevina (stambenih i gospodarskih), kao i

aktivnosti njihove prenamjene u turističke i/ili društvene svrhe (npr. uređenje Starog

grada-Kaštela i uz njega građenje popratne turističke infrastrukture). Mjera ima za cilj

bogatu kulturnu i povijesnu baštinu Općine, uključujući i građevine tradicijske

arhitekture i zaštićena kulturna dobra, staviti u funkciju turizma.

Sve navedene aktivnosti imaju za cilj integraciju specifičnosti područja Općine u jednu

cjelovitu turističku ponudu i obogaćivanje društvenog života stanovnika, čime se direktno

doprinosi podizanju kvalitete življenja.


73

Korisnici mjere su poduzetnici (uključujući i poljoprivredna gospodarstva), udruge, javna

općinska poduzeća i Općina. Korisnici moraju biti registrirani sukladno nacionalnom

zakonodavstvu za obavljanje turističke i/ili ugostiteljske djelatnosti. Sva ulaganja moraju biti

u skladu s prostorno planskom dokumentacijom Općine i udovoljavati standardima vezanim

uz zaštitu okoliša te u skladu s mišljenjem konzervatorskog odjela Ministarstva kulture

(ukoliko se radi o zaštićenom kulturnom dobru).

Očekivani rezultati: izgrađen i opremljen 1 objekt za pružanje usluga smještaja, uređen Stari

grad-Kaštel.

Mjera 1.2.2 Razvoj novih turističkih proizvoda i programa te promocija područja

Obzirom da Općina nema osmišljenu cjelovitu turističku ponudu, cilj ove mjere je upravo

objedinjavanje svih turističkih potencijala (prirodnih, kulturnih i povijesnih) u jednu cjelovitu

ponudu/program Općine. U suradnji s okolnim JLS, cilj je uključiti se u ponudu Hrvatskog

zagorja, jer iako je Općina dio Hrvatskog zagorja nije pozicionirana i prepoznata kao dio

destinacija. Navedeno se prvenstveno odnosi na povezivanje s Marijom Bistricom, kao

važnom vjerskom turističkom destinacijom. Također, cilj je definirati turističku

ponudu/program vinske ceste u Sušobregu (poput dana otvorenih vrata klijeti i sl.), sportsko-

rekreativne akcije/programe (rutu biciklističkih staza, moto utrka i sl.). Mjera će se provoditi

kroz aktivnosti:

a) osmišljavanja posebnih turističkih tura, organiziranih obilaska područja, manifestacija,

sajmova, festivala, natjecanja, smotri i sl.

b) dizajniranja, izrade (tiskanja) i distribucije promotivnih materijala (poput turističkih

vodiča, multimedijalnih prezentacija, letaka, brošura, karata, oglasa za medije), u

svrhu promocije područja;

c) građenja i/ili opremanja objekata/prostora turističkih info-centara te informativno-

edukativnih punktova za javno korištenje, postavljanje turističke signalizacije, poučnih

tabli i panoa i sl.

Korisnici mjere su poduzetnici s područja Općine, udruge i Općina, a dozvoljena je i

provedba aktivnosti u zajedničkoj organizaciji više prihvatljivih korisnika. Ovisno o tipu

aktivnosti, ulaganja moraju imati svu potrebnu zakonom propisanu dokumentaciju i

suglasnosti nadležnih institucija.

Novo osmišljenom turističkom ponudom/programom/sadržajem moraju biti obuhvaćene

atrakcije/lokacije s područja Općine.

Promotivne i marketinške aktivnosti moraju biti usmjerene na promidžbu turističke ponude s

područja Općine.

Očekivani rezultati: osmišljen turistički program/tura, izrađena brošura za navedeni

program/turu.

Mjera 1.3.1 Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava

Mjera obuhvaća poticanje vlasnika neobrađenog poljoprivrednog zemljišta na obrađivanje

zemljišta, ili na njegovo davanje u zakup/korištenje drugom poljoprivrednom gospodarstvu.

Cilj mjere je putem informativno-edukativnih aktivnosti informirati vlasnike o zakonskim

odredbama vezanim uz poljoprivredno zemljište, kao i informirati ih o mogućnostima

iskorištenja zemljišta kroz ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, ali i

kupnju/zakup/najam/okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta putem Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Poljoprivredno zemljište mora se nalaziti na području

Općine, a korisnici mjere su Općina, kao i različiti oblici udruženja poljoprivrednih

proizvođača.


74

Očekivani rezultati: provedene 3 informativne radionice o mogućnostima okrupnjavanja

poljoprivrednih gospodarstava, zakonskim obvezama i mogućnostima investiranja u području

poljoprivrede.

Mjera 1.3.2 Razvoj i povećanje proizvodne učinkovitosti

Mjera je usmjerena na poboljšanje uvjeta i modernizaciju u primarnoj poljoprivrednoj

proizvodnji, kao i preradi poljoprivrednih proizvoda, kako bi se osigurali svi preduvjeti za

proizvodnju kvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (uključujući i proizvode

ribarstva). Također, cilj je razvoj i povećanje proizvodne učinkovitosti te smanjenje troškova,

uz povećanje dohotka proizvođača. U svrhu razvoja specijaliziranih,

konkurentnih i dugoročno održivih gospodarstava, mjera obuhvaća ulaganja u građenje i/ili

opremanje kapaciteta za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih

proizvoda (uključujući i proizvode ribarstva).

Korisnici mjere su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava te prerađivači poljoprivrednih proizvoda registrirani u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom za obavljanje te djelatnosti. Prednost u korištenju mjere moraju imati

proizvođači u sustavu ekološke proizvodnje tj. proizvođači koji za svoj proizvod imaju

ekološki certifikat. Također, sva ulaganja moraju biti u skladu s prostorno planskom

dokumentacijom Općine i udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša.

Očekivani rezultati: 3 proizvođača koja su za unapređenje svog poslovanja ostvarila potporu

iz EU fondova i/ili dr. izvora sufinanciranja ulaganja

Mjera 1.3.3 Razvoj ekološke poljoprivrede i proizvoda veće dodane vrijednosti

Cilj mjere je stvoriti uvjete za razvoj i opstanak poljoprivrednih proizvođača kroz

modernizaciju i/ili usmjeravanje na razvoj novih djelatnosti i proizvoda, za koje na području

Općine postoje uvjeti, a iz kojih proizlaze proizvodi veće dodane vrijednosti. Obzirom na

očuvane prirodne resurse mjera ima za cilj potaknuti poljoprivredne proizvođače na prelazak

iz konvencionalne poljoprivredne proizvodnje tj. na ulazak u sustav ekološke poljoprivredne

proizvodnje, što je jedan od preduvjeta za proizvodnju kvalitetnih i konkurentnih proizvoda.

Također, u svrhu podizanja konkurentnosti proizvođača mjera ima za cilj razvoj i plasman

autohtonih i/ili karakterističnih proizvoda s područja. Novim proizvodima s većom dodanom

vrijednosti, osim što će se povećati konkurentnost proizvođača i osigurati im veći dohodak,

ujedno će se i dopuniti ugostiteljsko-turistička ponuda Općine.


gospodarstava. Mjera obuhvaća ulaganja/troškove prelaska iz konvencionalne proizvodnje u

ekološku proizvodnju i ulaganja/troškove za razvoj i plasman autohtonih i/ili karakterističnih

proizvoda s područja. Korisnici na kraju ulaganja moraju biti registrirani u Upisnik ekoloških

subjekata u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te dostaviti

ekološki certifikat za svoj novi proizvod (ukoliko se ulaganje odnosi na prelazak s

konvencionalne u ekološku poljoprivredu) tj. krajnji proizvod mora biti proizvod veće dodane

vrijednosti, dok će se pri tom prednost dati razvoju i plasmanu autohtonih i/ili karakterističnih

proizvoda s područja Općine i regije Hrvatskog zagorja.

Očekivani rezultati: 3 poljoprivredna gospodarstva u sustavu ekološke poljoprivrede

Mjera 1.3.4 Izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje proizvođača

U svrhu organiziranja sustava poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i lakšeg zajedničkog

nastupa proizvođača na tržištu, cilj ove mjere je uspostava rješenja poput zajedničkih skladišta

(npr. ULO hladnjača), distributivnog centra, pogona za sortiranje i pakiranje, ili prerađivačkih

kapaciteta. Cilj je formirati cjelovite proizvodne procese (kao lanci dodane vrijednosti), koji

će preuzimati proizvode od lokalnih proizvođača i stvarati komercijalne gotove proizvode za

tržište te na taj način povezati proizvođače. Mjera obuhvaća i provedbu marketinških


75

aktivnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvođača poput izrade i distribucije promotivnih

materijala, oglašavanja u medijima, razvoj web aplikacija/stranica proizvođača, nabavu

infrastrukture/opreme za direktnu prodaju (poput stolova, rashladnih vitrina), organizaciju

sajmova i sl.


gospodarstava, prerađivači poljoprivrednih proizvoda registrirani u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom za obavljanje djelatnosti te različiti oblici udruženja poljoprivredno-

prehrambenih proizvođača registrirana u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za obavljanje

djelatnosti. Marketinške aktivnosti moraju biti usmjerene na promidžbu ponude

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s područja Općine, a, ovisno o tipu aktivnosti,

ulaganja moraju imati svu potrebnu zakonom propisanu dokumentaciju i suglasnosti

nadležnih institucija. Sva ulaganja moraju biti u skladu s prostorno planskom


Očekivani rezultati: izgrađen i opremljen distributivni centar

Mjera 2.1.1 Ulaganja u socijalne usluge i infrastrukturu

Mjera ima za cilj osigurati prostore i infrastrukturu za brigu o starijim i nemoćnim osobama te

za provedbu raznih aktivnosti civilnog društva iz područja socijalne zaštite, zdravstva i drugih

humanitarnih djelatnosti, a što će utjecati na podizanje kvalitete života stanovnika. Kroz ovu

mjeru moguća su ulaganja u građenje i/ili opremanje svih objekata socijalne infrastrukture, ili

prenamjenu postojećih objekata za navedenu svrhu, kao i u uspostavu i/ili provedbu posebnih

socijalnih programa (radionica, savjetovališta, edukacija), poput programa dnevne pomoći i

skrbi, pomoći starijim osobama (organiziranje prehrane, kućnih poslova, uređenja okućnice,

održavanja osobne higijene i osnovne zdravstvene skrbi, psihosocijalne podrške i sl.),

programe dnevnog boravka za starije i nemoćne osobe, edukacije za geronto domaćice i sl.

Korisnici mjere su Općina, poduzeća u vlasništvu Općine, udruge koje djeluju u području

socijalne zaštite, zdravstva i drugih humanitarnih djelatnosti, fizičke osobe i poduzetnici s

područja Općine. Infrastrukturna ulaganja moraju biti u skladu s prostorno planskom

dokumentacijom Općine i udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša te moraju biti

prilagođeni potrebama osoba s invaliditetom.

Očekivani rezultati: izgrađen i opremljen objekt za brigu o starijim i nemoćnim osobama

Mjera 2.1.2 Jačanje sustava odgoja i obrazovanja

Mjera ima za cilj osigurati adekvatnu i kvalitetnu odgojno-obrazovnu infrastrukturu, koja se

očituje kroz prikladne prostore i kapacitete odgojno-obrazovnih institucija (na svim

razinama). Poseban naglasak mjere je na zgrade osnovne i srednje škole i potrebu za dodatnim

kapacitetima dječjeg vrtića. Mjera će se provoditi putem aktivnosti građenja i/ili opremanja

odgojnih i obrazovnih institucija (uključujući školske sportske dvorane) na području Općine,

kao i igraonica/dnevnih boravaka za djecu. Obzirom da je na području Općine u planu

građenje toplane, koja bi kao gorivo koristila biomasu i komunalni otpad, mjera će se

provoditi putem aktivnosti uvođenja posebnih programa i usmjerenja u školu, kako bi se

osigurala adekvatna i educirana radna snaga.

Korisnici mjere su Općina, poduzeća u vlasništvu Općine, odgojne i obrazovne institucije te

poduzetnici s područja Općine (za ulaganja u dječje vrtiće i igraonice/dnevne boravke).

Dozvoljena je i provedba aktivnosti u zajedničkoj organizaciji više prihvatljivih korisnika te

prihvatljivih korisnika sa županijskim i državnim institucijama. Sva infrastrukturna ulaganja

moraju biti u skladu s prostorno planskom dokumentacijom Općine i udovoljavati

standardima vezanim uz zaštitu okoliša.

Očekivani rezultati: izgrađeni dodatni kapaciteti dječjeg vrtića


76

Mjera 2.1.3 Ulaganja u sprečavanje socijalnog isključivanja

Mjera ima za cilj podići konkurentnost radne snage kroz obrazovanje i osposobljavanje i

poticati stanovnike, posebno ranjive skupine društva (poput dugotrajno nezaposlenih i sl.), na

stjecanje određenih kvalifikacija i obrazovanja za povećanje konkurentnosti na tržištu rada.

Mjera će se provoditi putem aktivnosti organizacije, promocije i provedbe programa za

zapošljavanje i samozapošljavanje, programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja

(poput edukacija za primjenu novih tehnologija, stranih jezika i sl.).

Korisnici mjere su Općina, poduzeća u vlasništvu Općine, obrazovne institucije, udruge,

poduzetnici i stanovnici, svi s područja Općine.

Očekivani rezultati: provedena 2 programa edukacije za stjecanje određenih kvalifikacija

namijenjenih ranjivim skupinama društva (poput dugotrajno nezaposlenih i sl.)

Mjera 2.2.1 Ulaganja u društvenu infrastrukturu

Obzirom na utvrđen nedostatak uređenosti postojećih vatrogasnih i društvenih domova i

objekata slične javne namjene, mjera će se provoditi putem aktivnosti građenja i/ili opremanja

objekata društvene infrastrukture (poput društvenih i vatrogasnih domova, muzeja, kulturnih

centara/domova/dvorana, trga, tržnice i sl.) te prenamjenu postojećih prostora/zgrada u tu

svrhu.

Korisnici mjere su Općina, poduzeća u vlasništvu Općine, udruge i poduzetnici s područja

Općine. Sva infrastrukturna ulaganja moraju biti u skladu s prostorno planskom

dokumentacijom Općine, udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša i moraju biti

prilagođeni potrebama osoba s invaliditetom.

Očekivani rezultati: uređenih 5 vatrogasnih i/ili društvenih domova

Mjera 2.2.2 Ulaganja u objekte za sport i rekreaciju

Mjera ima za cilj osiguravanje uređene i dostatne sportske infrastrukture (poput sportskih

igrališta i objekata), kao i infrastrukture za dječje sadržaje (poput dječja igrališta), obzirom da

je analizom stanja utvrđeno da za navedenim postoji potreba te da je oprema postojećih

dječjih igrališta dotrajala. Navedena ulaganja osigurat će veću kvalitetu života na području

Općine te stvoriti mogućnost održavanja sportskih i drugih manifestacija što može imat

pozitivan utjecaj i na turističku ponudu. Mjera će se provoditi putem aktivnosti građenja i/ili

opremanja sportske infrastrukture (sportskih igrališta i objekata) i infrastrukture za dječje

sadržaje.


sporta, poduzetnici s područja Općine. Sva infrastrukturna ulaganja moraju biti u skladu s

prostorno planskom dokumentacijom Općine, udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu

okoliša i moraju biti prilagođena potrebama osoba s invaliditetom.

Očekivani rezultati: uređeno 1 dodatno sportsko igralište/teren, uređena postojeća dječja

igrališta

Mjera 2.2.3 Daljnji razvoj civilnog društva

Obzirom na veći broj organizacija civilnog društva koje djeluju na području Općine (od čega

25 udruga iz različitih područja djelovanja), mjera ima za cilj njihov daljnji razvoj, jer svojim

radom doprinose i obogaćuju, kako društveni, tako i kulturni život stanovnika. Mjera će se

provoditi aktivnostima organizacije i provedbe radionica, manifestacija, festivala i sl. iz

područja njihova djelovanja, a koji su od interesa svih stanovnika, kao i putem ulaganja u

građenje i/ili uređenje prostora i/ili nabavu opreme za njihovo daljnje djelovanje. Aktivnosti

koje su prihvatljive u okviru mjere 2.1.1. (Ulaganja u socijalne usluge i infrastrukturu) u

okviru ove mjere neće biti prihvatljive.


77

Korisnici mjere su organizacije civilnog društva s područja Općine. Za ulaganja u

organizaciju i provedbu radionica, manifestacija, festivala i sl. dozvoljena su i zajednička

ulaganja organizacija civilnog društva s drugim lokalnim i/ili županijskim institucijama, ili

drugim zainteresiranim stranama. Sva infrastrukturna ulaganja moraju biti u skladu s

prostorno planskom dokumentacijom Općine, udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu

okoliša i moraju biti prilagođena potrebama osoba s invaliditetom. Ulaganja vezana uz

organizaciju i provedbu radionica, manifestacija, festivala i sl. moraju biti od općeg interesa

svih stanovnika i vezane uz područje djelovanja te organizacije. Također, sva ulaganja se

moraju provoditi na području Općine.

Očekivani rezultati: provedene 2 specifične radionice/manifestacije od općeg interesa, a u

organizaciji civilnog društva

Mjera 2.3.1 Jačanje administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini

Iako postoji zadovoljstvo stupnjem suradnje lokalne zajednice i administracije, potrebno je

dodatno raditi na unapređenju općinskih ljudskih administrativnih kapaciteta. Cilj mjere je

unaprijediti i proširiti opseg usluga koje Općina pruža svojim stanovnicima te osigurati

uspješnu provedbu ciljeva zadanih ovom Strategijom, tj. uspješno i efikasno upravljanje i

praćenje usvojene Strategije razvoja te projekata koji će iz nje proizaći. Kroz ovu mjeru

omogućeno je stjecanje potrebnih znanja zaposlenika Općine, s naglaskom na pripremu i

upravljanje projektima te upravljanje i praćenje provedbe strateških dokumenata. Mjera će se

provoditi aktivnostima sudjelovanja zaposlenika Općine na radionicama i seminarima iz

prethodno u tekstu navedenih područja, kao i pohađanje specifičnih edukacija, također, iz

navedenih područja.

Korisnici mjere su isključivo zaposlenici Općine, a prihvatljive aktivnosti moraju biti iz

područja pripreme i upravljanja projektima te upravljanja i praćenja provedbe strateških

dokumenata.

Očekivani rezultati: sudjelovanje na edukaciji na temu pripreme i upravljanja projektima,

pripremljen 1 projekt od strane zaposlenika Općine

Mjera 3.1.1 Ulaganja za očuvanje okoliša

Analizom stanja utvrđeno je dobro stanje prirodnog okoliša, no ipak, postoji potreba za

daljnjim radom na očuvanju vrijednih prirodnih resursa. Mjera ima za cilj područje Općine

napraviti još atraktivnijim, ali i očuvanim okolišem podići kvalitetu života stanovnika. U tom

smislu mjera pokriva ulaganja u uređenje i održavanje javnih zelenih površina, građenje i/ili

opremanje reciklažnog dvorišta, nabavu odgovarajućih javnih spremnika za selektiranje

otpada, i za kućanstva i za poduzetnike. Također, mjera ima za cilj postizanje visoke razine

svijesti stanovnika o potrebi očuvanja prirode i okoliša, a navedeno će se postići provedbom

informativnih radionica/skupova, na kojima će se i poticati stanovnike (posebno djecu i

mlade) da se uključe u eko-programe i projekte, te samom organizacijom i provedbom

aktivnosti eko-programa i sličnih projekata. Također, mjera će se provoditi i kroz aktivnosti

dizajniranja, izrade (tiskanja) i distribucije odgovarajućih informativnih materijala (poput

letaka, brošura, karata). U sklopu provedbe aktivnosti eko-programa i sličnih projekata

prihvatljivi su i troškovi angažiranja stručnjaka s odgovarajućeg/ih područja, najam prostora

za održavanje i sl.


zaštite okoliša i održivom upravljanju prirodnim resursima. Dozvoljena je i provedba

aktivnosti u zajedničkoj organizaciji više prihvatljivih korisnika. Sva investicijska ulaganja

moraju biti na području Općine, moraju biti u skladu s prostorno planskom dokumentacijom

Općine, posjedovati odgovarajuću tehničku dokumentaciju, dozvole i suglasnosti te

udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša. Ostale aktivnosti (provedbe eko-


78

programa i sličnih projekata) moraju biti usmjerene na prirodna područja Općine i na njenom

području se provoditi.

Očekivani rezultati: uređeno reciklažno dvorište, održane 2 radionice na temu zaštite okoliša u

svrhu podizanja razine svijesti stanovnika o potrebi očuvanja okoliša i zaštite prirode

Mjera 3.1.2 Ulaganja u obnovljive izvore energije i postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

Mjera ima za cilj i zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih vrijednosti, kao i održivo upravljanje i

korištenje raspoloživih prirodnih resursa. Mjera se odnosi na korištenje obnovljivih izvora

energije (u svim sektorima: gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu), a provodit će se putem

ulaganja u građenje i/ili opremanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

za kućanstva i za gospodarstvo (za potrebe vlastite proizvodnje), građenje i opremanje toplane

koja bi kao gorivo koristila biomasu i komunalni otpad te putem aktivnosti energetske

certifikacije javnih zgrada na području Općine i putem ulaganja za povećanje energetske

učinkovitosti postojećih objekata (građenje i/ili opremanje) u kućanstvima i gospodarstvu.

Također, prihvatljiv je i trošak izrade potrebne tehničke dokumentacije.

Korisnici mjere su Općina, poduzeća u vlasništvu Općine, poduzetnici s područja Općine,

udruge te fizičke osobe s prebivalištem na području Općine. Sva infrastrukturna ulaganja

moraju se provoditi na području Općine, biti u skladu s prostorno planskom dokumentacijom

Općine, posjedovati odgovarajuću tehničku dokumentaciju, dozvole i suglasnosti te

udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša. Za ulaganja u podizanje stupnja

energetske učinkovitosti na kraju ulaganja mora biti ishođen energetski certifikat.

Očekivani rezultati: ishođena 2 energetska certifikata za javne zgrade, realizirano 1 ulaganje u

postrojenje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (od strane kućanstva/ poduzetnika)

Mjera 3.2.1 Razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture

Iako je na području Općine razvijena osnovna komunalna infrastruktura, potreban je razvoj i

unapređenje u dijelu koji se posebno odnosi na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, ali i

dijelu koje se odnosi na ostalu komunalnu infrastrukturu (opskrbu pitkom vodom, električnom

energijom, plinoopskrbu, uređenje parkirališta groblja itd.), tj. na njeno proširenje i

održavanje prema utvrđenim potrebama. Cilj mjere je stanovnicima (i poduzetnicima)

osigurati sve osnovne infrastrukturne preduvjete za unapređenje kvalitete življenja. Mjera će

se provoditi ulaganjima u građenje i/ili opremanje komunalne infrastrukture.

Korisnici mjere su Općina i poduzeća u vlasništvu Općine, a sva ulaganja moraju biti u skladu

s prostorno planskom dokumentacijom Općine i udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu

okoliša.

Očekivani rezultati: izgrađen i opremljen cjeloviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda.

Mjera 3.2.2 Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina

Razvojem i unapređenjem prometne infrastrukture stvorit će se još povoljniji životni uvjeti tj.

unaprijediti opći okoliš i doprinijeti gospodarskom rastu i razvoju Općine. Općinu

karakterizira dobar prometni položaj i dobra povezanost s okolicom, no, dio cesta potrebno je

unaprijediti (postojeća lokalna cestovna infrastruktura je u lošem stanju jer oko 70%

nerazvrstanih cesta nije asfaltirano; županijska cesta u pravcu Sv. Ivan Zelina ne odgovara

suvremenim potrebama stanovništva, a i poduzetnika), Također, željeznička pruga je u lošem

stanju. Stoga, mjera će se provoditi ulaganjima u pojačano održavanje i građenje i/ili

opremanje cesta, uključujući i ostale cestovne građevine definirane Zakonom o cestama

(poput nogostupa, pješačkih mostova, autobusnih ugibališta/stajališta, prometne signalizacije,


79

javne rasvjete, javnih površina (isključujući zelene javne površine) i sl.), kao i ulaganja u

modernizaciju i unapređenje željezničke infrastrukture.

Korisnici mjere su Općina i poduzeća u vlasništvu Općine, a prihvatljiva su i zajednička

ulaganja više korisnika (s Općinske i/ili državne razine, poput HŽ, Hrvatske autoceste i sl.).

Sva ulaganja u prometnu infrastrukturu moraju biti u skladu s prostorno planskom


Očekivani rezultati: asfaltirane sve nerazvstane ceste na području Općine.


80

7. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DRUGIM STRATEŠKIM

DOKUMENTIMA

Usklađenost s dokumentima županijske i državne razine

Kao sastavni dio KZŽ, Općina je svoje razvojne ciljeve, prioritete i mjere uskladila s

ciljevima i prioritetima nadređenih županijskih strateških dokumenta:

1. Županijskom razvojnom strategijom za razdoblje 2011.-2013. i Strategijom razvoja

Krapinsko-zagorske županije 2016.-2020., koja je u postupku izrade (Odluka je donesena

16.09.2015. godine od strane Županijske skupštine), a čije se usvajanje očekuje u lipnju

2016. godine. Županijski razvojni ciljevi fokusirani su na tri područja:

- Prvim područjem želi se postići konkurentno gospodarstvo, kroz stvaranje preduvjeta

za ulaganje, povećanje izvoza te razvoj proizvodnje i usluga s većom dodanom

vrijednosti, razvoj turizma i poljoprivredne proizvodnje.

- Drugi cilj je razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života, kroz dostizanje

izvrsnosti u odgojno-obrazovnom sustavu, dostupno, otvoreno i konkurentno

zdravstvo i socijalnu skrb, kroz unapređenje kvalitete života, očuvanje i razvoj

kulturnog identiteta i pristupačnost sustava i jednakih prilika za sve.

- Trećim područjem želi se uspostaviti održivi razvoj prostora, okoliša i prirode, kroz

očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja, policentrični

uravnoteženi razvoj i uređenje prostora, očuvanje okoliša i održivog razvoja te kroz

razvoj komunalne i prometne infrastrukture.

2. Strategijom razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije 2014.–2020., koja

ima za cilj sustavno poticanje umrežavanja glavnih dionika na tržištu rada, kako bi se

znanje njegovalo i bilo temelj gospodarskog razvitka. Općina je razvojne ciljeve i mjere

uskladila i usmjerila ih zajedničkoj definiranoj viziji: „Konkurentno gospodarstvo

temeljeno na znanju i inovacijama uz društveno odgovorno poslovanje“, a navedeno se

planira postići kroz unaprjeđenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog

gospodarstva, razvoj i usklađivanje programa obrazovanja s potrebama tržišta rada,

povećanje razine zapošljivosti, produktivnosti i socijalne kohezije.

3. Strategijom ruralnog razvoja Krapinsko-zagorske županije 2011. - 2013., koja ima za cilj

povećanje znanja lokalne zajednice o ruralnom razvoju i povećanje vještina za pokretanje

lokalnih inicijativa, poboljšanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje i trženja

poljoprivrednih proizvoda, razvoj i očuvanje proizvodnih potencijala, diversifikaciju

gospodarskih djelatnosti te vrednovanje višeznačne uloge poljoprivrede i šumarstva radi

očuvanja okoliša, očuvanja prirodnih vrijednosti i krajolika te očuvanja tradicijske baštine i

stvaranja dohotka u ruralnom prostoru.

4. Programom energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Krapinsko-

zagorske županije 2014. -2016. godine, koji ima za cilj provedbu politike za poboljšanje

energetske učinkovitosti na području Županije, a koji je identificirao iskorištavanje

obnovljivih izvora energije, ali i povećanje energetske učinkovitosti, u raznim sektorima

energetske potrošnje (javna rasvjeta, zgradarstvo i dr.). Program ima za cilj da se budući

razvitak cjelokupne Županije bazira na načelima energetske održivosti i zaštite okoliša.

5. Županijskim programom djelovanja za mlade Krapinsko-zagorske županije 2012.-2016.,

koji ima za cilj skrb za mlade, kroz unapređenje njihova položaja i potpunu integraciju u

društvo.

Također, usklađujući ciljeve, prioritete i mjere s nadređenim strateškim dokumentima

Županije, Općina ih je uskladila s ciljevima državne i EU razine i to zadane putem sljedećih

strateških dokumenata:


81

1. Strategijom Europa 2020, temeljnim strateškim dokumentom EU za programsko razdoblje

2014-2020, kojom su definirana tri osnovna prioriteta razvoja cjelokupnog područja EU, a

to su: pametan rast da bi se pratila globalna utrka i da bi bila konkurentna, EU svoj rast

mora temeljiti na znanju i inovacijama, jer upravo oni donose konkurentsku prednost, veću

dodanu vrijednost, novi rast i zapošljavanje; održiv rast da društvo i gospodarstvo moraju

poštovati okoliš, da se moraju smanjiti negativni učinci na okoliš i klimatske promjene i da

se treba prilagoditi činjenici da su prirodni resursi i sirovine ograničeni te uključiv rast da u

rastu budu uključene sve države članice EU, sve regije, sve društvene skupine, svaki

pojedinac te da korist budućeg rasta bude što rasprostranjenija i da je što veća zaposlenost.

2. Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, koja ima za cilj

turističke politike usmjeriti na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih, organizacijskih i

ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma i

korištenje resursne osnove na načelima odgovornog i održivog razvoja. Strategijom je

zacrtano da razvoj turizma treba i dalje temeljiti na unapređenju zaštite okoliša, očuvanju

kvalitete prirodnih resursa te odgovornom i održivom upravljanju razvojem sadržaja

turističke ponude, a sve s ciljem povećanja broja zaposlenih u turizmu sa stručnim

kvalifikacijama te povećanjem iskorištenja smještajnih kapaciteta van ljetne sezone.

Potencijali koji su prepoznati za usmjeravanje daljnjeg razvoja turizma su: turistički

potencijal uz rijeke, jezera i druge unutarnje vode, mnoštvo pojedinačnih povijesnih

građevinskih objekata u dobro očuvanom stanju, unapređenje društvene infrastrukture

(suvremeno opremljenih kongresnih centara tematskih i/ili zabavnih parkova, centara za

posjetitelje, kvalitetno osmišljenih tematskih ruta, centara cjelogodišnjeg planinskog i

sportskog turizma, kvalitetnih biciklističkih staza s potrebnom infrastrukturom),

unapređenje komunalne infrastrukture (posebno odvodnje i gospodarenje otpadom) te

ulaganja u proizvode s izraženom perspektivom razvoja (zdravstveni turizam,

cikloturizam, gastronomija i enologija, ruralni i planinski turizam, pustolovni i sportski

turizam, ekoturizam). Za makroregiju Kontinentalna Hrvatska, gdje je teritorijalno

smješten i Grad Krapina, Strategija razvoja turizma RH definirala je da su tržišno

najspremniji proizvodi kulturni turizam, odmor u ruralnim područjima te cikloturizam.

3. Strategijom poduzetništva u RH 2013.-2020., koja ima opći cilj povećanje konkurentnosti

malog gospodarstva, a navedeno se treba postići poboljšanjem ekonomske uspješnosti (u

sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, većim ulaganjem u R&D, višim stupnjem

inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti), poboljšanim

pristupom financiranju (razvijanjem raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga

gospodarstva i uklanjanjem financijskog jaza za malo gospodarstvo), promocijom

poduzetništva (pružanjem potpore osnivanju novih poduzeća, rastu broja aktivnih poduzeća

i jačanjem institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način

pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija), poboljšanjem

poduzetničkih vještina (pružanjem potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva

jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih

zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga

gospodarstva) te poboljšanim poslovnim okruženjem (uklanjanjem preostalih

administrativnih opterećenja i olakšavanjem poslovanja u RH).

4. Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., kojim se provodi

kohezijska politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje

ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša,

ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

5. Operativnim programom Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., koji pridonosi rastu

zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj.


82

6. Programom ruralnog razvoja RH 2014.-2020., koji ima za cilj poticati konkurentnost

poljoprivrede, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama

i postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje

radnih mjesta. Mjere programa koje imaju veliki značaj za Općinu su posebno Mjera 4

(Ulaganja u fizičku imovinu), Mjera 6 (Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja)

i Mjera 7 (Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim prostorima), putem kojih se

sufinanciranjem ulaganja može znatno doprinijeti razvoju poljoprivredno-prehrambene

djelatnosti, ali i šumarske, ugostiteljske i turističke.

Svi navedeni razvojni ciljevi strateških dokumenata, i na razini županije i na razini RH,

sadržani su djelomično, ili u potpunosti, u razvojnim ciljevima Općine Konjščina (detaljnije

opisanim u poglavlju 6. ovog dokumenta):

1. Konkurentno gospodarstvo

2. Unaprjeđenje kvalitete života

3. Održivi razvoj okoliša, prostora i prirode

Izvješće o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš

Zakonom o zaštiti okoliša propisano je da je za strategije, planove i programe kojima se

određuje uporaba malih površina na lokalnoj razini potrebno provesti postupak u kojem se

odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene. Tako je Općina Konjščina temeljem mišljenja

Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša KZŽ (iz siječnja 2016.)

pokrenula postupak ocjene o potrebi strateške procjene i strateške procjene utjecaja Strategije

na okoliš.


83

8. FINANCIJSKI OKVIR

Osiguravanje financijskih sredstava, kao i praćenje njihova iskorištenja, jedan je od važnijih

aspekata provedbe Strategije. Osim definiranih razvojnih ciljeva i prioriteta, za svaku mjeru tj.

provedbu ove Strategije predviđeni su sljedeći mogući izvori financiranja:

1. EU strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi)

2. Državni proračun

3. Županijski proračun

4. Proračun Općine

Najznačajniji izvor financiranja projekata bit će EU strukturni i investicijski fondovi, dok će

se iz ostalih financirati oni projekti za koje neće postojati ta mogućnost.

U ovom dijelu dokumenta nalazi se okvirni prikaz potrebnih sredstava za realizaciju Strategije

(temeljem Priloga 1.), razrađen po projektima i izvorima financiranja.

Tablica 37. Financijski okvir provedbe Strategije

RBR. Skraćeni naziv projekta iz Priloga 1.

Indikativan iznos potrebnih sredstava za realizaciju projekata (kn) prema izvoru financiranja

UKUPNO

ESI fondovi Državni

proračun

Županijski

proračun

Općinski

proračun

1. On-line računovodstvo 152.000,00 ‒ ‒ ‒ 152.000,00

2. Program proširenja pčelarske proizvodnje

1.233.000,00 ‒ ‒ ‒ 1.233.000,00

3. Izgradnja i opremanje auto-kamp naselja

‒ 4.000.000,00 ‒ ‒ 4.000.000,00

4. Stari grad Konjščina 60.000.000,00 12.000.000,00 ‒ 3.000.000,00 75.000.000,00

5. Izgradnja bazena uz Stari grad Konjščina

1.500.000,00 300.000,00 ‒ 200.000,00 2.000.000,00

6. Povezivanje destinacija Općine u jedinstvenu turističku ponudu

‒ 450.000,00 ‒ 50.000,00 500.000,00

7. Rekonstrukcija i opremanje dječjeg vrtića

6.504.750,00 650.000,00 ‒ 976.191,88 8.130.941,88

8. Izgradnja i opremanje sportske dvorane

14.360.000,00 1.000.000,00 2.590.000,00 50.000,00 18.000.000,00

9. Uređenje tržnice i trga Konjščina 2.400.000,00 240.000,00 ‒ 360.000,00 3.000.000,00

10. Rekonstrukcija i opremanje Doma kulture

2.800.000,00 280.000,00 ‒ 420.000,00 3.500.000,00

11. Rekonstrukcija i opremanje Galerije KONJŠČINA

‒ 1.300.000,00 ‒ 400.000,00 1.700.000,00

12. Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnog doma Galovec - Krapina Selo

2.400.000,00 240.000,00 ‒ 360.000,00 3.000.000,00

13. Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnih domova

660.000,00 240.000,00 ‒ 100.000,00 1.000.000,00

14. Rekonstrukcija i opremanje društvenih domova

4.000.000,00 500.000,00 ‒ 500.000,00 5.000.000,00

15. Izrada strateških dokumenata Općine 700.000,00 ‒ ‒ ‒ 700.000,00

16. Izgradnja i opremanje toplane-energane

259.900.000,00 ‒ ‒ 100.000,00 260.000.000,00

17. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta

‒ 2.200.000,00 ‒ ‒ 2.200.000,00

18. Rekonstrukcija i opremanje Ulice Matije Gupca

2.700.000,00 ‒ ‒ 300.000,00 3.000.000,00

19. Rekonstrukcija i opremanje ostalih nerazvrstanih cesta

2.000.000,00 ‒ 200.000,00 4.120.498,90 6.320.498,90

20. Rekonstrukcija i opremanje, javne rasvjete uz nerazvrstane ceste

600.000,00 ‒ 600.000,00 300.000,00 1.500.000,00

UKUPNO 361.909.750,00 23.400.000,00 3.390.000,00 11.236.690,78 399.936.440,78

Izvor: obrada autora


84

Dinamika realizacije projekata navedenih u prethodnoj tablici u svom velikom dijelu ovisi o

dinamici raspisivanja natječaja za sufinanciranje projekata od strane državnih institucija,

obzirom da sama Općina svojim proračunom ne može u cijelosti snositi sve troškove

planiranih investicija. Iz tog razloga i vrijeme planirane provedbe, u sklopu Priloga 1., je

okvirno navedeno, a akcijski plana provedbe Strategije (za prve tri godine) nije u trenutku

izrade ovog dokumenta moguće planirati sa stopostotnom sigurnošću. No, prioritetna ulaganja

su rekonstrukcija dječjeg vrtića, uređenje trga i tržnice, uređenje Starog grada, doma kulture

te rekonstrukcija nerazvrstanih cesta. Nadalje, izvore financiranja, kao i sredstva potrebna za

realizaciju planiranih projekata, Općina će, prema potrebi i prema okolnostima, ispravljati i

dopunjavati te usklađivati s ostalim povezanim dokumentima Općine.


85

9. PLAN PROVEDBE I PRAĆENJE REALIZACIJE STRATEGIJE

Ovaj strateški dokument usklađen je sa Strategijom 2020 te je i usmjeren prema njenim

zadanim ciljevima (zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i učinkovito

korištenje energije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i socijalna uključenost) tj. usmjeren je

na ostvarivanje rezultata pametnog, održivog i uključivog rasta.

U planu provedbe Strategije prioritet je dostizanje maksimalnog učinka financiranja projekata

iz strukturnih i investicijskih fondova EU, a naglasak u procesu izrade Strategije stavljen je

prije svega na partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora te na suradnju svih sudionika tj.

stanovnika. Pri izradi Strategije vodilo se računa o prijedlozima i mišljenju lokalnog

stanovništva i predstavnika svih sektora prikupljenih putem direktnih razgovora i javnih

rasprava na radionicama te komentarima i primjedbama danim putem anketnih upitnika.

Ovakvim pristupom stvorilo se partnerstvo stanovnika koje će pridonijeti zajednički

utvrđenim ciljevima, prioritetima i mjerama, a koje će osigurati kvalitetnu provedbu

Strategije.

Strategija razvoja Općine Konjščina usvojena je od strane Općinskog Vijeća. No, usvajanje

konačnog teksta Strategije ne znači i kraj procesa, slijedi praćenje zacrtanih ciljeva tj.

praćenje provođenja mjera. U tu svrhu Općina će jednom godišnje održavati konzultacije s

relevantnim subjektima te utvrditi koliko se promijenilo stanje u okruženju, postoje li novi

izazovi, ostvaruju li se uspješno ciljevi, ili je potrebno mijenjati određene mjere i prioritete. U

skladu sa zaključcima o aktualnom stanju, Općina će pokrenuti postupak izmijene i/ili dopune

same Strategije.

Dakle, za praćenje provedbe Strategije zadužena je Općina i to da koordinira, prikuplja,

obrađuje, analizira i pohranjuje informacije i podatke. Ukoliko su sve potrebne aktivnosti

provedene, nužno je utvrditi da li su, i koliko, mjere pridonijele zacrtanim ciljevima.

Realizacija ciljeva ocijenit će se kroz usporedbu očekivanih i ostvarenih rezultata. Dodatno,

da bi se došlo do informacije o učinkovitosti Strategije, potrebno je tijekom trajanja razdoblja

Strategije anketirati stanovnike o njihovoj percepciji učinkovitosti.

Također, i svi zainteresirani stanovnici, , dionici s područja Općine bili su do finalizacije ovog

dokumenta u mogućnosti prijaviti svoje prijedloge projekata, a koje u ovom razdoblju

planiraju realizirati. Prikupljeni prijedlozi projekata postali su sastavni dio ove Strategije i

uvršteni su u Bazu projekata (Prilog 1). Analizom razvojnih mjera prikupljeno je 20 razvojnih

projekata, ukupne vrijednosti 399.936.440,78 kn.

Bazu projekata potrebno je, također, redovito pratiti i u njoj navedene informacije obnavljati,

a posebno se to odnosi na informacije o fazi spremnosti projekta te eventualnoj izmjeni

procijenjene indikativne vrijednosti projekta. Kontinuiranom evaluacijom projekata, također,

utvrđivat će se i potreba o izmjeni i nadopuni prioriteta i mjera. Projektne prijedloge koji će

pristizati nakon usvajanja ovog dokumenta Općina će uvoditi u Bazu, i sukladno prioritetima,

donosit će odluke o izmjeni i/ili dopuni Baze tj. Strategije.

Nadalje, potrebno je provesti naknadno (ex-post) vrednovanje Strategije u prvoj polovici

2020. godine, što će omogućiti da se rezultati vrednovanja uzmu u obzir pri izradi sljedeće

Strategije, za razdoblje 2021. – 2028.


PRILOG

PRILOG 1. Baza projekata

Br. Naziv projekta Nositelj projekta

Sažetak aktivnosti Pripremljenost projekta Planirani

period provedbe

Indikativni ukupni trošak projekta s

PDVom (kn) Izvor financiranja

CILJ 1: KONKURENTNO GOSPODARSTVO

PRIORITET 1.1 Razvoj poduzetništva

1.

On-line računovodstvo Pružanje računovodstvenih usluga on-line u kojem bi korisnici licence imali mogućnost spajanja na centralni server računovodstva, a mogli bi raditi dio aplikacija kod sebe.

Servis centar d.o.o.

Projekt uključuje nabavu 12 softverskih licenci i alternativni izvor električne energije. Cilj projekta je poboljšanje i modernizacija usluge, zapošljavanje novih djelatnika, povećanje ukupnih prihoda i dobiti poduzeća.

Izrada projektne dokumentacije u tijeku.

2016. 152.000,00 EFRR, privatna

sredstva

PRIORITET 1.2 Razvoj poljoprivredne proizvodnje

2. Program proširenja pčelarske proizvodnje OPG Pčelarstvo „Sretna pčela“

Nabava dodatnih zajednica/košnica, opreme (vrcaljke, homogenizatora, punilice) i transportnog vozila za opremu i med. Uređenje i opremanje kušaone meda. Nabava opreme za skupljanje apitoksina (pčelinjeg otrova) i opreme za njihovu preradu u kreme. Uređenje i opremanje prostora za apiterapiju. Cilj projekta je proširenje proizvodnog kapaciteta i modernizacija proizvodnje. Također, cilj je proširenje asortimana roba i usluga, zapošljavanje novih djelatnika, ali i povećanje prihoda OPGa.

U fazi ideje. 2017.-2018. 1.233.000,00 EPFRR, privatna

sredstva

PRIORITET 1.3 Održivi razvoj turizma

3. Izgradnja i opremanje auto-kamp naselja, sa sadržajima za sportski ribolov na lokaciji Bajeri Konjščina

Općina Konjščina Izgradnja i opremanje auto-kampa, s građenjem i opremanjem popratne infrastrukture u svrhu sportskog ribolova.

Riješeni pravno-imovinski odnosi.

2019.-2020. 4.000.000,00 Državni proračun (MT)

4. Turističko kulturni centar- Kaštel Konjskih Konjščina (Stari grad Konjščina)

Općina Konjščina

Projekt će se provoditi u 4 faze:

1. Uređenje Kaštela i okoliša

2. Izgradnja i opremanje sportskih terena

3. Izgradnja i opremanje smještajno turističkih terena/objekata

4. Izgradnja i opremanje etno sela

Cilj projekta je dopuna turističke ponude Općine, a uz razvoj tržnice u središtu Općine i

Ishođena lokacijska dozvola za 1. fazu. Izrada Glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole za 1. fazu u tijeku.

2016.- 2020. 75.000.000,00 EFRR, Državni

proračun, Općinski proračun


87

osigurati uvjete za plasman proizvoda poljoprivrednim gospodarstvima i poduzetnicima s područja Općine.

5. Izgradnja bazena kao dodatnih sadržaja uz Stari grad Konjščina

Privatni investitor u partnerstvu s Općinom

Izgradnja i opremanje bazena i popratne infrastrukture.

Izrađeno idejno rješenje. 2019.-2020. 2.000.000,00 ESI fondovi, Državni

proračun (MT), Općinski proračun

6. Povezivanje povijesno-kulturnih, sportskih i ostalih destinacija Općine u jedinstvenu turističku ponudu

Općina Konjščina

Izrada turističkog programa i mape turističkog područja Općine Konjščina. Povezivanje Starog grada sa svim predviđenim sadržajima (u jedinstvenu turističku ponudu) . Izrada promotivnih materijala.

U fazi ideje. 2016.-2020. 500.000,00 Državni proračun

(MT), Općinski proračun

CILJ 2: UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.1 Poticanje socijalnog uključivanja i obrazovanja

7. Rekonstrukcija i opremanje dječjeg vrtića Općina Konjščina

Dogradnja i nadogradnja zgrade vrtića. Opremanje dječjeg vrtića. Uređenje okoliša i dječjeg igrališta. Cilj projekta je povećanje kapaciteta dječjeg vrtića i unapređenje društvene infrastrukture.

Ishođena građevinska dozvola i projektna dokumentacija.

2016.-2020. 8.130.941,88 EPFRR, Državni


8. Izgradnja i opremanje sportske dvorane Općina Konjščina

Izgradnja i opremanje nove sportske dvorane na lokaciji sadašnje školske sportske dvorane. Cilj projekta je modernizacija sportske infrastrukture dostupne svim zainteresiranim stanovnicima.

Riješeni pravno-imovinski odnosi i izrađen idejni projekt.

2016.-2020. 18.000.000,00

EFRR, Državni proračun, Županijski proračun, Općinski

proračun

PRIORITET 2.2 Razvoj civilnog društva

9. Uređenje tržnice i trga Konjščina Komunalac Konjščina d.o.o.

Izgradnja i opremanje tržnice i trga u centralnom naselju Općine, Konjščini. Cilj projekta je osigurati uvjete za plasman proizvoda poljoprivrednim gospodarstvima i poduzetnicima s područja Općine.

Izrada Glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole u tijeku.

2017.-2020. 3.000.000,00 EPFRR, Državni


10. Rekonstrukcija i opremanje Doma kulture Općina Konjščina Dogradnja i nadogradnja zgrade Doma kulture. Opremanje Doma kulture.

Izrada Glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole u tijeku.

2017.-2020. 3.500.000,00 EPFRR, Državni


11. Rekonstrukcija i opremanje Galerije KONJŠČINA

Općina Konjščina

Radovi na uređenju (rekonstrukciji) i opremanju objekta buduće galerije. Cilj projekta je razvoj društvene infrastrukture i dopuna turističke ponude Općine.

Izrađeno idejno rješenje i troškovnik sanacije, a slijedi izrada projektne dokumentacije.

2016.-2020. 1.700.000,00 Državni proračun

(MT), Općinski proračun

12. Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnog doma Galovec - Krapina Selo (s uređenjem staračkog doma)

Općina Konjščina Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnog doma s uređenjem prostora staračkog doma.

Rješavanje imovinskih odnosa u tijeku.

2018.-2020. 3.000.000,00 EPFRR, Državni



88

13. Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnih domova u naseljima Konjščina, Gornja Konjščina i Jertovec

Općina Konjščina

Uređenje prostora i okoliša, fasade i opremanje prostora. Cilj projekta je unapređenje društvene infrastrukture na području Općine.


2018.-2020. 1.000.000,00 EPFRR, Državni


14. Rekonstrukcija i opremanje društvenih domova u naseljima Bočadir, Turnišće, Klimen, Kosovečko, Sušobreg i Pešćeno

Općina Konjščina

Uređenje prostora i okoliša, fasade i opremanje prostora. Cilj projekta je unapređenje društvene infrastrukture na području Općine.


2018.-2020. 5.000,000,00 EPFRR, Državni


PRIORITET 2.3 Dobro upravljanje razvojem Općine

15. Izrada strateških dokumenata Općine Općina Konjščina Izrada strategije razvoja turizma, ruralnog razvoja i poljoprivrede, izrada PPOa te detaljnog urbanističkog plana.

U fazi ideje. 2017.-2020. 700.000,00

EPFRR

CILJ 3: ODRŽIVI RAZVOJ OKOLIŠA, PROSTORA I PRIRODE

PRIORITET 3.1 Zaštita okoliša i održivo upravljanje resursima

16. Izgradnja i opremanje toplane-energane u Poduzetničkoj zoni Jertovec

HEP, Općina Konjščina i Komunalac Konjščina d.o.o.

Građenje i opremanje toplane koja bi kao gorivo za proizvodnju energije koristila biomasu i komunalni otpad.

U fazi ideje. 2017.-2020. 260.000.000,00 ESI fondovi, Općinski

proračun

17. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta u krugu Komunalca Konjščina d.o.o.

Komunalac Konjščina d.o.o.

Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta. Građevinska dozvola i projektna dokumentacija izrađena.

2016. 2.200.000,00 Državni proračun

(FZOEU)

PRIORITET 3.2 Razvoj i unapređenje komunalne i prometne infrastrukture

18. Rekonstrukcija i opremanje nerazvrstane ceste u naselju Konjščina (Ulica Matije Gupca)

Općina Konjščina

Rekonstrukcija i opremanje nerazvrstane ceste. Cilj projekta je cestovno povezivanje s dječjim vrtićem.

Izrada projektne dokumentacije u tijeku.

2017.-2020. 3.000.000,00 EPFRR, Općinski

proračun

19. Rekonstrukcija i opremanje ostalih nerazvrstanih cesta na području Općine

Općina Konjščina Rekonstrukcija i opremanje nerazvrstanih makadamskih cesta (16,581 km)

Izrađeni troškovnici. 2016.-2020. 6.320.498,90 ESI fondovi,

Županijski proračun, Općinski proračun

20. Rekonstrukcija, i opremanje, javne rasvjete uz nerazvrstane ceste na području Općine

Općina Konjščina

Rekonstrukcija i opremanje javne rasvjete uz sve nerazvrstane ceste na području Općine. Cilj projekta je modernizacija sustava javne rasvjete (uz zamjenu za ekonomičnije potrošače).

U fazi ideje. 2017.-2020. 1.500.000,00 ESI fondovi,

Županijski proračun, Općinski proračun

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA - konjscina.hrkonjscina.hr/documents/2016/strategija_razvoja/2016-05-03-Strategija_razvoja_Opcine...tipovi vremena s čestom maglom ili niskim oblacima i vrlo slabim