STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM - Ljubešćicaljubescica.info/documents/2016/strategija_razvoja/... · Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje 2013. do 2020. godine ... Prosječna

Projektni zadatak: Izrada Strateškog razvojnog programa Općine Ljubešćica za razdoblje

2014.g. – 2020. g.

Naručitelj programa: Općina Ljubešćica

Nositelj zadatka: Luketo d.o.o.

II. Litijski odvojak br. 1

Zagreb

Autori programa: Ivan Biškup, mag.oec.

Darijan Vinter, mag.oec.

Josip Krtanjek

Sadržaj 1. STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRMA OPĆINE LJUBEŠĆICA .................................................................... 1

2. Horizontalne teme ........................................................................................................................... 3

3. Osnovna analiza Općine Ljubešćica ................................................................................................. 5

4. SWOT ANALIZA OPĆINE LJUBEŠĆICA ............................................................................................. 31

5. VIZIJA OPĆINE LJUBEŠĆICA DO 2020. GODINI .............................................................................. 32

6. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE .......................................................................................................... 33

7. USKLAĐENOST SA STRATEGIJAMA ................................................................................................ 65

Sporazum o partnerstvu ........................................................................................................................ 65

Sadržaj Partnerskog sporazuma ........................................................................................................ 66

8. PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA ............................................................ 74

9. STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM U BUDUĆNOSTI......................................................................... 78

10. MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKATA ............................................................................... 80

1

1. STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRMA OPĆINE LJUBEŠĆICA

Strategija razvoja jedinice lokalne samouprave je strateški planski dokument politike lokalnog

razvoja. Ovim dokumentom usvaja se vizija srednjoročnog razvoja jedinice lokalne samouprave, što

jedinica lokalne samouprave planira postići u vremenu do 2020 godine zajedno sa svim

zainteresiranim skupinama što je definirano ciljevima, prioritetima i mjerama.

Polazište za izradu strateških dokumenata razvoja su nacionalni i županijski razvojni dokumenti, te

prostorni planovi.

Ovaj razvojni dokument usklađen je s:

Strategija Europa 2020

Partnerski sporazum

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020

Program ruralnog razvoja 2014-2020

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014-2020

Strategija razvoja turizma RH do 2020

Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje 2013. do 2020. godine

Strategija razvoja poduzetništva žena u RH 2014-2020

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. – 2020.)

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske NN 147/14

Strategija razvoja Varaždinske županije

Prostorni plan Općine Ljubešćica

Nositelj ovog projekta je trgovačko društvo Luketo d.o.o. iz Zagreba

Shema: Usklađenost Strateškog razvojnog programa s strategijama više razine

Proces izrade Strateškog razvojnog programa započeo je u lipnju 2015. godini, te je temeljen na

sljedećim načelima planiranja:

- Uključene su sve zainteresirane strane na lokalnoj razini

2

- Temelji se na realnoj procjeni resursa

- Kreira ciljeve razvoja

- Unutar ciljeva kreirani su prioriteti i mjere

- Počiva na pristupu odozdo prema gore

Metodologija koja je korištena u izradi Strategije bazira se na metodologiji Europske unije u skladu s

CCLD načelima tj. mehanizmu za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike

civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne strategije

koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti.

Strategija se izrađuje za razdoblje od 2014-2020. godine.

Integrirani Strateški razvojni program sintetizira sve sektore za koje je zadužena jedinica lokalne

samouprave, te sve ostale sudionike iz privatnog i civilnog sektora.

Operativna struktura izrade Strateškog razvojnog programa

Neke od ključnih komponenti koje moraju, i bile su uzete u obzir tijekom izrade strategije su:

Vizija: vizija budućnosti Općine Ljubešćica koja je temeljena na javnom konsenzusu koji je postignut

kroz konzultacije s zainteresiranim skupinama,usklađena s Europskim, nacionalnim i regionalnim

strateškim planovima, te postojećim prostorno planskim dokumentima Općine Ljubešćica

Analiza postojećeg stanja : Analiza postojećeg stanja obuhvaća uzroke koji su do tog stanja doveli, te

predviđanje razvojnih trendova i mogućnosti. Analiza ove strategije pripremljena je prateći 3 glavne

kategorije prema Strategiji Europa 2020 koja predstavlja temeljni razvojni dokument na razini

Europske Unije: uključiv, pametan i održiv rast. Takav pristup analizi stanja omogućit će lakše i

Načelnik Općinsko vijeće

Izrađivač Strateškog

razvojnog programa

Partnerski odbor

Poslovni sektor

Javni sektor

Civilni sektor

Stanovništvo

JUO

Javne

institucije

3

usmjerenije povezivanje postojećeg stanja s određivanjem razvojnih poteškoća i potencijala (kroz

SWOT analizu) i biti će podloga za definiranje razvojnih prioriteta strategije.

Zainteresirane skupine: komponenta sudjelovanja širokog kruga zainteresiranih skupina bitna je za

utvrđivanja prve dvije komponente kao i za razumijevanje i osmišljavanje načina njihovog uključenja

u razvoj strategije i politike, uključujući proces provedbe, što je četvrta komponenta. Ova

komponenta uključuje proces konzultacija kroz radionice i upitnike za privatni sektor, javni sektor,

građane

Provedba: Provedba je definirana u suradnji i konzultaciji s zainteresiranim skupinama, partnerskim

odborom, te jedinstvenim upravnim odjelom Općine Ljubešćica. U tom kontekstu, provedena je

ocjena provedbenih mehanizama uz ocjenu potencijalnih prepreka uspješnoj provedbi. Drugim

riječima, pripremio se dokument koji je i strateški, a Općina Ljubešćica će ga koristiti pri

operacionalizaciji mjera i aktivnosti. Prioriteti i mjere planirani su uzevši u obzir raspoložive resurse

koje ima Općina Ljubešćica pri poticanju razvoja Općine i pružanja usluga svojim građanima.

2. Horizontalne teme

1. Jednake mogućnosti i različitosti

Posvećivanje pažnje i aktivno upravljanje jednakim mogućnostima i različitostima vrlo je važno za

osiguranje ne samo usklađenosti za zakonskim odredbama nego i osiguranje efikasne usluge za sve

osobe

Razumijevanje i uspostava jednakih mogućnosti i različitosti vrlo je važna za poduzimanje akcija u

cilju uklanjanja barijera. Te aktivnosti podrazumijevaju kreiranje kulture uključivosti koja smanjuje

diskriminaciju i pruža iskrenu jednakost prilika.

Jednake mogućnosti bavi se osiguranjem da svima bez obzira na rasu, spol, seksualno opredjeljenje,

godine, invalidnost imaju osigurane jednake mogućnosti. To podrazumijeva identifikaciju i uklanjanje

barijera koja mogu spriječiti pojedince u ostvarenju jednakih mogućnosti.

Različitost je termin širi od pojma jednakih mogućnosti, koji prepoznaje i vrednuje individualne

različitosti u stavovima, vrijednostima i iskustvu.

To je pozitivno vrednovanje načina na koje se ljudi razlikuju, te nastoji maksimizirati svoje potencijale

u smislu vlastitog profesionalnog razvoja i koristi. . Organizacija koja je doista predana vrednovanju i

upravljanju raznolikošću će se prema svakom pojedincu odnositi s dostojanstvom i poštovanjem.

4

Organizacija neće raditi predrasude i bit će otvorena, te ako je zatraženo razmotrit će alternativne

načine obavljanja određenih procesa.

Zakonska osnova unutar Europske komisije The Racial Equality Directive 2000/43/EC The

Employment Equality Directive 2000/78/EC; Gender Equality Directives 2002/73/EC & 2004/113/EC)

2. Održivi razvoj

Održivi razvoj je glavni cilj Europske unije koji je utvrđen u Ugovoru koji uređuje sve politike i

aktivnosti Europske Unije. Svi programi i projekti financiran od strane EU očekuje da se razmotri

djelovanje s gledišta održivog razvoja

Oslanjajući se na svoje postojeće strategije održivog razvitka, Europsko vijeće u svojoj deklaraciji iz

2005 fokusirano je na održivi razvoj oko 3 temeljna povezana cilja: zaštita okoliša, socijalna jednakost

i kohezija i ekonomski prosperitet

Zaštita okoliša

Ovaj cilj usredotočen je na očuvanje sposobnosti zemlje za održavanje života u svim svojim

različitostima , poštujući granice prirodnih resursa i osiguravanje visoke razine zaštite i poboljšanje

kvalitete okoliša. To ima za cilj sprječavanje i smanjenje zagađenje okoliša i promicati održivu

potrošnju i proizvodnju s održivim ekonomskim rastom.

Socijalna jednakost i kohezija

Ima za cilj promicati demokratsko, socijalno uključivo, kohezivno, zdravo, sigurno i pravedno društvo

s poštivanje temeljnih prava i kulturnu raznolikost koja stvara jednake mogućnosti i bori se protiv

diskriminacije u svim njezinim oblicima.

Ekonomski prosperitet

Promiče uspješno, inovativno, znanjem bogato, konkurentno i ekološki učinkovito gospodarstvo koje

osigurava visoke životne standarde i punu zaposlenost na području cijele Europske Unije

5

3. Osnovna analiza Općine Ljubešćica

Položaj

Općina Ljubešćica formirana je kao zasebna teritorijalna jedinica i jedinica lokalne samouprave novim

ustrojstvom 1992. godine, u skladu sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj. Do tada je područje Općine bilo u sastavu bivše općine Novi Marof i bivše općine Križevci

(područje naselja Ljubelj Kalnički).

Općina Ljubešćica se nalazi u sastavu Varaždinske županije, u njenom jugoistočnom dijelu. Jedna je

od 22 općine i 6 gradova. Na zapadu graniči s Gradom Novi Marof, na sjeveru s Gradom Varaždinske

Toplice, a južno i istočno sa susjednom Koprivničko-križevačkom županijom.

Općina Ljubešćica u svom Sastavu ima 5 naselja: To su Ljubelj Kalnički, Ljubešćica, Rakovec, Kapela

Kalnička i Ljubelj.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Općini Ljubešćica evidentirano je 1.858 stanovnika, od

čega je 901 muških i 957 stanovnika ženskog spola

Ukupno 1.858

Muški 901

Ženski 957

Iz podataka je vidljivo da je najveće naselje Ljubešćica sa 1.261 stanovnikom, slijedi naselje Kapela

Kalnička sa 268 stanovnika, Ljubelj Kalnički sa 144 stanovnika, Rakovec 122 stanovnika te naselje

Ljubelj sa 63 stanovnika.

Ukupno 1.858

Kapela Kalnička 268

Ljubelj 63

Ljubelj Kalnički 144

Ljubešćica 1.261

Rakovec 122

Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 52,19 stanovnika na km2. Kada se usporede podaci popisa

stanovništva 2011. i popisa iz 2001. godine vidljiv je pad broja stanovnika za 101 osobu.

Površina u km² Broj naselja

2001

Broj naselja

2011 Broj stanovnika

Gustoća naseljenosti / broj

stanovnika na km²

6

2001 2011 2001 2011

35,6 5 5 1.959 1.858 55,02 52,19

Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje vidljivo je da je 300 osoba zaposleno kod pravnih

osoba, 37 kod obrtnika, 2 u poljoprivredi, 4 osobe u svojstvu samostalnih profesija i 104 osobe kod

fizičkih osoba.

Zaposleni kod/kao:

Pravne osobe Obrtnici Poljoprivrednici

Samostalne

profesionalne

djelatnosti

kod fizičkih

osoba UKUPNO

300 37 2 4 104 447

Na dan 31.01.2016. prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području Općine

Ljubešćica u evidenciji nezaposlenih evidentirano je 38 osoba, od čega je 21 žena.

JLS

Ukupan broj

nezaposlenih

na dan

31.01.2016.

Broj

nezaposlenih

žena

Ljubešćica 38 21

Prostorno razvojne i resursne značajke

Reljef i geološka građa

Općina Ljubešćica je manjim dijelom smještena u dolini Bednje (sjeverozapadni nizinski dio), a većim

dijelom na sjevernim padinama Kalnika. Prostorna struktura Općine karakteristična je za Hrvatsko

zagorje (gorja, prigorja, pobrđa i dolinske ravni).

U nizinskom dijelu apsolutne visinske kote se kreću od 174 do182 m/nm s blagim padom prema

sjeveroistoku, u smjeru toka rijeke Bednje.

U brežuljkastom dijelu najviše kote su u istočnom dijelu Općine: Peca 624 m/nm vrh, Bračev vrh 606

m/nm, Ljubelj 558 m/nm, Malinec - V. špica 529. (Najviši dijelovi Kalnika se nalaze u susjednoj

Koprivničko-križevačkoj županiji, tik uz južnu granicu Općine Ljubešćica.)

Kalničko gorje je ispresijecano mnogobrojnim manjim poprečnim dolinama formiranim uz potoke. Od

uzdužnih dolina (u smjeru istok-zapad) najizrazitija je upravo dolina na području općine Ljubešćica, tj.

dolina uz potok Ljubelj koja dijeli glavni masiv na jugu od vrha Ljubelj na sjeveru.

7

Raščlanjenost, dinamika i ostale osobine reljefa u uskoj su vezi s petrografskim sastavom i geološkom

građom područja. U građi Kalnika prevladavaju stijene koje lako erodiraju. To je omogućilo usijecanje

dolina i stvaranje disociranog reljefa. Stijene otporne na ispiranje manje su zastupljene, ali se zato

svojom visinom ističu u reljefu.

U stratigrafskoj građi Kalnika ističu se tercijarne i predtercijarne naslage.

Od predtercijarnih naslaga najrasprostranjenije su kredne i trijaske starosti. Trijaske naslage su

izlomljene, naročito u području Ljublja. Kredne naslage se pružaju u dva velika pojasa: od Pake, preko

Mostišća, Jazvine i Pece na Strelec (pojas koji zahvaća područje Općine Ljubešćica), i južniji, nešto viši

pojas od Čanjeva, preko Malog Kalnika do Velikog Kalnika. U građi grebena i vrhova prevladavaju

vapnenci koji su otporni na ispiranje i erodiranje. Navedene naslage su okružene mlađim tercijarnim

naslagama i to: oligocenskim (pijesci, gline, lapori i pješčenjaci), miocenskim (konglomerati,

litotanjcijski vapnenci, pješčenjaci i lapori) i pliocenskim (lapori, pijesci , pješčenjaci).

U višim dijelovima Kalničkog gorja dominira šumski pokrov, a u nešto nižim voćnjaci i vinogradi.

Tektonika ovog područja je složena. Kalnik je gora horstnog tipa, nastala izdizanjem, odnosno

spuštanjem uzduž rasjednih linija. Sjevernim dijelom Kalnika prolazi tektonska linija koja se od

Samoborske gore proteže sjevernim rubom Medvednice i Kalnika, te nastavlja u Mađarsku. Južnim

rubom Kalnika prolazi druga velika rasjedna linija. Osim ovih uzdužnih rasjeda postoji i niz manjih od

kojih treba spomenuti pukotinu na potezu Mlinski – Hruškovec potok, a koja se dijelom nalazi i na

području Općine Ljubešćica. Ta pukotina je jasno označena provalom docitnog kamenja (u području

Javornog vrha), te dijabaznog kamenja (uz Ljubu i Hruškovec potok). Uz spomenute uzdužne postoje i

poprečne tektonske linije koje su raskomadale trup Kalnika. Poprečne dislokacije prati rasprostiranje

dijabaza.

Dolina Bednje je po postanku tektonska. Naslage su granulometrijski i genetski vrlo heterogene. U

dolini rijeke Bednje izdvojena su tri tipa - kanalski sedimenti, močvarno-barski sedimenti i naslage

poplavne ravnice.

Na ovom dijelu tok Bednje prolazi njenim aluvijalnim sedimentima. To su u površinskom dijelu

glinoviti siltovi. Dublji slojevi prelaze u siltove, dok se daljnjim povećanjem dubine povećava veličina

zrna, te prelazi u pjeskovito s prekomjernim sadržajem gline i silta. Na 3 - 4 m dubine počinju

zaglinjeni šljunci i pijesci.

S inženjersko-geološkog stanovišta ravničarski prostor Općine, aluvion, (tj. nevezani klastični

sediment) generalno je stabilan, ali se može uvrstiti u područje s pojačanom riječnom erozijom.

Za seizmičku rajonizaciju značajni su potresi intenziteta jačeg od šestog stupnja po MCS skali.

“Seizmičkom mikrorajonizacijom grada Varaždina i okolice” (Cvijanović i dr., 1972.), na osnovi

seizmoloških studija, te prostornih i vremenskih analiza seizmičkih aktivnosti na širem području,

utvrđeno je da se područje Općine nalazi u zoni maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja po

8

Mercalli-Cancani-Sieberg skali. Najvažniji čimbenik za određivanje seizmičnosti nekog područja je

utvrđivanje mjesta epicentra potresa, koja se najčešće podudaraju s glavnim tektonskim linijama.

Tlo

Sastav geomorfoloških grupa tla (skup lito-geoloških, reljefnih i hidroloških osobina tla, uz utjecaj

klime) bitno utječe na rasprostiranje vegetacije i način iskorištavanja zemljišta. Stoga je pojedine

površine potrebno iskorištavati, odnosno na njima uzgajati one kulture koje imaju predispozicije

uspijevati na odgovarajućim tlima.

Pedoekološka obrada prostora izvršena je na način da su pedosistematske jedinice (tipovi tala) na

istraživanom prostoru strukturirane u pedokartografske jedinice.

Pedokartografske jedinice u pravilu obuhvaćaju 1-3 pedosistematske jedinice, a granice su im

određene svojstvima matičnog supstrata, reljefom i hidrološkim uvjetima. Ostali faktori formiranja

tala su klima, vegetacija i antropogeni utjecaji. Pojedine zemljišne kombinacije razvrstane su i

formirane po kriteriju geomorfoloških, litoloških i pedoloških razlika u prostoru.

Na području Općine zastupljene su slijedeće pedokartografske jedinice (prema dominantnom tipu

tla):

1. U dolini rijeke Bednje zastupljena su glejno-amfiglejna, livadska posmeđena i glejno-

hipoglejna tla. Dolina Bednje izgrađena je od nepropusnih ili slabo propusnih holocenskih

sedimenata. U toj zoni pedogeneza se odvija pod utjecajem suficitnog vlaženja podzemnom

vodom, dok oborinska voda također povremeno stagnira. U dijelu bliže koritu javljaju se i

poplavne vode. Osnovni faktori koji su utjecali na formiranje tala su hidrološke prilike jer je

dolina rijeke plavljena za većih kiša (rijeka Bednja ima pluvijalni vodni režim). Teksturu

površinskog horizonta čine laka glina i glinasta ilovača. Zbog plavljenja i zadržavanja vode u

dolini rijeke, dreniranost tala je vrlo slaba do slaba. Dominantan način korištenja su livade i

travnjaci.

2. U dolinama potoka koji su pritoci rijeke Bednje (potoci Ljubelj, Ljuba, Stiper, Rakovec i drugi),

te uz potoke Kamešnicu i Drenovčak, koji pripadaju savskom slivu, zastupljena su koluvijalna,

aluvijalno-koluvijalna, nekarbonatna i karbonatna oglejena i neoglejena, te livadska aluvijalna

i pseudoglejna tla.

Potoci izgrađuju uske i duboko usječene doline u kojima je akumuliran erozijom donesen

grublji materijal. Kako su ti materijali propusni za vodu, pedogeneza se odvija u isključivo

automorfnim uvjetima. Reljef i hidrološke prilike su osnovni faktori tvorbe koji su utjecali na

formiranje tih tala. Matični supstrat čine holocenski nanosi. Zbog nagiba terena do samo 3%

dreniranost terena je nepotpuna, a tome pridonosi i sastav površinskog horizonta (glinasta

9

ilovača i prah). Nepovoljne hidrološke prilike (periodična kraća ili duža razdoblja suficitnog

vlaženja) su glavni činilac ograničenja korištenja tla, a očituju se u obliku pseudoglejnog

(stagnacija oborinske vode) i amfiglejnog (utjecaj poplavne i bočne vode) tipa vlaženja tla.

Zbog povremenog plavljenja i suvišnog vlaženja te se površine nalaze pod livadama, a

mjestimice se plitko obrađuju.

3. Na području naselja Kapela Kalnička i Ljubešćica (centar, Ivanovo polje i Budinec) zastupljena

su lesivirana tla na lesu, tipična i erodirana, te rendzina na laporu, tipična i

antropogenizirana. Matični supstrat čine les, lapor i meki vapnenac, a teksturu površinskog

horizonta čine ilovača, te pjeskovita i glinasta ilovača. Vodeći faktor tvorbe tla je supstrat, a

sekundarni su reljef i vegetacija koja ima zaštitnu ulogu. Tla su heterogene građe s malim

kontrastom kartografskih jedinica. Nagib terena kreće se od 8 do 16%, a dreniranost je

dobra. Tla su pod poljoprivrednim površinama.

4. U predjelima Javorni vrh, Radan i Ravnice (na sjeveru Općine) zastupljena su rigolana tla

vinograda (vitisol), rendzina, rendzina na laporu i laporovitom vapnencu. Osnovni faktor

tvorbe tih tala je antropogeni utjecaj, a ostali faktori su supstrat, reljef i način korištenja.

Matični supstrat čine lapor i meki vapnenac, a teksturu površinskog horizonta ilovača,

pjeskovita i praškasta ilovača i ilovasti pijesak. Površine su pod nagibom od 8 do 16%, a

dreniranost je dobra. Tla se koriste za poljoprivrednu oraničnu, a naročito vinogradarsku

proizvodnju (vinogradarski predio Javorni vrh).

5. U predjelu Hruškovca (južno od lokalne ceste u naselju Ljubelj Kalnički) zastupljena su kisela

smeđa tla, tipična i na dijabazu, ranker eutrični i distrični i lesivirana tipična i pseudoglejna

tla. Osnovni faktori koji su utjecali na formiranje tala su matični supstrat (dijabaz), klima i

reljef. Nagib terena je do 30%, a dreniranost je umjereno dobra do ponešto ekscesivna

Teksturu površinskog horizonta čine ilovača, glinasta i praškasta ilovača. Dominantan način

korištenja na ovom području su isključivo šume.

6. U površinski najvećem dijelu Općine (sjeverno od lokalne ceste u Ljublju Kalničkom, područje

Ljublja Kapelskog, područje južno od Javornog vrha, te predio južno od Hruškovca do

Kalničkog grebena) zastupljena su lesivirana tla na pijescima, šljuncima i glinama, kisela

smeđa tla i ranker. Osnovni faktor koji je utjecao na formiranje tla je matični supstrat, a

sekundarni je vegetacija koja ima zaštitnu ulogu. Nagib terena je od 8 do 30%, a dreniranost

je ponešto ekscesivna. Teksturu površinskog horizonta čine ilovača, pjeskovita ilovača i prah.

Te se površine gotovo u potpunosti nalaze pod šumskim pokrovom.

10

7. Na površinski vrlo malom području u predjelu vrhova Špica i Ljubelj zastupljena je

vapnenačko dolomitna crnica i smeđe tlo na vapnencu i dolomitu. Osnovni faktor formiranja

tla je supstrat (vapnenačka dolomitna breča), a ostali su reljef i vegetacija. Nagib iznosi do

30%, a dreniranost je ekscesivna. Teksturu površinskog horizonta čine prah, praškasta

ilovača, te laka i teška glina. Te se površine također nalaze pod šumskim pokrovom, a u

predjelu Špice eksploatira se vapnenac.

c) Hidrografija

Razvoj hidrografske mreže i reljefnih oblika usko su povezani; poslije izdizanja i taloženja najmlađih

tercijarnih naslaga došlo je do jakog ispiranja, usijecanja tokova i stvaranja potočne i riječne mreže.

Čitavo područje Općine je bogato vodotocima

Na području Općine u hidrografskom smislu prisutne su podzemne vode i tekućice.

PODZEMNE VODE

Dio oborinskih voda i dio voda iz površinskih vodotoka infiltrira se u podzemlje i tvori zalihe

podzemnih voda. Na području Općine postoje podzemne vode u nižim dijelovima Kalničkog gorja.

Kalničko gorje spada u temeljna gorja izgrađena od karbonatnih stijena sekundarne poroznosti s

podzemnim vodama na različitim dubinama. Veće akumulacije vode ne postoje, već se javlja veći broj

izvora manjeg kapaciteta.

RIJEKA BEDNJA

Bednja izvire između Maceljske i Ravne Gore i nakon 106 km utječe u Dravu. Njena dužina na

području Općine iznosi cca 8 km. Bednja predstavlja sjeverozapadnu granicu Općine Ljubešćica i teče

u smjeru jugozapad-sjeveroistok.

Kvaliteta vode rijeke Bednje je III kategorije, dok je propisana (poželjna) kvaliteta vode - II kategorija.

Bednja ima pluvijalni (kišni) režim protjecanja (maksimalni vodostaj nastupa nakon velikih padalina,

posebice u jesen i u proljeće). Za vrijeme velikih voda (godišnje 2-4 puta) Bednja se izljeva iz svojeg

korita. To se događa kod Možđenca (uzvodno od područja općine), te uz lijevu obalu proširenog

aluvija Bednje pod nazivom Rakitje (to je ujedno i najveća prirodna retencija na tom području koja

zahvaća i prostor općine). Područje te retencije završava s mostom Ljubešćica, a dalje do mosta

Hrastovec Bednja se razlijeva po užoj inundaciji.

U cilju zaštite od poplava, a potaknuta izgradnjom autoceste, na području Općine izvedena je

regulacija korita Bednje. Na osnovu posebnih uvjeta i prihvaćenog “Idejnog projekta regulacije rijeke

11

Bednje” (“Hrvatske vode”, 1992.), izrađen je glavni projekt “Regulacija rijeke Bednje”, (“Hrvatske

vode”, veljača, 2002.) po kojem su izvedeni radovi.

Regulacija se odnosi na dionicu na kojoj autocesta Zagreb-Goričan presijeca bednjanski aluvij od

Možđenca do Ćurilovca, a koja većim dijelom prolazi kroz područje Općine Ljubešćica.

rkm dionice regulacije 38+317-50+595

dužina prirodnog toka dionice regulacije 0 - 12,278 km

dužina izreguliranog toka 10,118 km

skraćenje korita (21,3%) 2160 m

prosječan uzdužni pad 0+000 - 0+615 0,00046 m/m

0+615 - 10+118,48 0,00044 m/m

širina dna 0+000 - 1+276 12 m

1+276 - 4+003 14 m

4+003 - 10+118,48 12 m

nagibi pokosa 1:2,5 i 1:1,75

hidrotehničke stepenice:

stara pregrada "Sakač" 0+615 h=90 cm

stara pregrada "Prstec" 1+276 h=70 cm

stepenica 1 4+003 h=44 cm




POTOCI

Na području Općine Ljubešćica rijeka Bednja prima, kao svoje desne pritoke nekoliko kanala

(vodotoci koji povremeno presušuju: k. Budinec, k. Ivanovo polje) i potoka od kojih su najznačajniji

Rakovec, Ljuba i Stiper.

Najduži potok na području Općine je potok Ljubelj, koji većim dijelom teče kroz naselje Ljubelj

Kalnički, uz lokalnu cestu. Kod kamenoloma “Hruškovec” u potok Ljubelj utiče potok Hruškovec,

nešto niže potoci Dubočec i Jazvinski, a kod kamenoloma “Špica” potok Špica sa sjevera i potok Ljuba

voda s juga. Nakon njihovog spajanja nastaje potok Ljuba.

12

Uz navedene pritoke Ljubelj ima još niz manjih, uglavnom bezimenih pritoka. Krajnji jugoistočni dio

Općine spada u savski sliv. To su Kalnički potok, Štefunov potok i Drenovčak koji se ulijevaju u

Kamešnicu.

Rezerve pitke vode

Vodonosna područja na prostoru Općine su od lokalnog značaja, tj. na području Općine nema većih

akumulacija podzemne pitke vode, već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta. Ti se izvori koriste

za vodoopskrbu zapadnog dijela Općine.

Mineralne sirovine

Na području Općine značajna su nalazišta nemetalne mineralne sirovine – tehničkog građevinskog

kamena (vapnenca i dijabaza).

Ležišta vapnenca i dolomitiziranog vapnenca, koja nalazimo na području Općine, su vezana uz naslage

trijasa. Za šire područje Kalnika karakteristično je da su stijene vapnenca okružene tercijarnim

sedimentima (slabo vezani pješčenjaci i pjeskovite gline). Proces dolomitizacije (sekundarni proces)

izvršen je prije očvršćivanja karbonatnog taloga, uz visoku koncentraciju magnezija.

Postojeća eksploatacija vapnenca se vrši u kamenolomu “Špica” koji obuhvaća južni dio grebena

Veliki Drenovec. Postojeće rezerve vapnenca u ovom kamenolomu svrstane su u kategorije A, B i C1 u

vrijednosti od 1.420.000 m3. Potencijalne rezerve, potvrđene istražnim radovima, iznose 5.400.000

m3.

Vapnenac ima veoma široku primjenu u niskogradnji i visokogradnji. Npr. koristi se za proizvodnju

kamene sitneži (za izradu asfaltnih mješavina, tamponskih mješavina i betona), te za proizvodnju

lomljenog kamena (za zidanje potpornih zidova i obaloutvrda). Zbog povoljnog kemijskog sastava

primjenjuje se u poljoprivredi za kalcitizaciju kiselih tala, te u industriji za proizvodnju stočne hrane.

Dijabaz je eruptivna stijena. Pojava eruptivnih stijena vezana je uz bazični inicijalni magmatizam koji

se odvijao početkom krede. Ležišta dijabaza na ovom području se nalaze u krednim kaotičnim

naslagama heterogenog petrografskog sastava i složene građe. Eruptivna masa utiskivana je u okolne

stijene tijekom sedimentacije, tvoreći tanja i deblja eruptivna tijela. U ovisnosti o nivou i brzini

očvršćivanja eruptivne mase nastali su sitnozrni dijabazi, stijene tipa bazalta, bazaltna i vulkanska

stakla. Dijabaz je mineralna sirovina različitih varijeteta u pogledu strukture, sastava i alteracije.

Postoje i miješane zone unutar ležišta dijabaza gdje je teško razlučiti eruptivne stijene od

sedimentnih.

Postojeća eksploatacija dijabaza se vrši u kamenolomu “Hruškovec” i “Hruškovec IV - Jazvina”.

13

Kamenolom “Hruškovec” obuhvaća dolinu potoka Hruškovec (usječenu u sjeverne obronke Kalnika),

te zaposjeda područje istočno i zapadno od nje. Stanje eksploatacijskih rezervi (na dan 31.12.2002.g.)

u ovom ležištu je 1.837.000 m3 (izvor: obrazac koji se dostavlja Ministarstvu gospodarstva).

Eksploatacijsko polje “Hruškovec IV - Jazvina” se nalazi u dolini potoka Jazvinski, jugozapadno od

potoka Dubočec. Stanje eksploatacijskih rezervi (na dan 31.12.2002.g.) u ovom ležištu je svega 18.700

m3 i prema najnovijim istraživanjima nema mogućnosti daljeg širenja.

Dijabaz se koristi u cestogradnji, vodogradnji i industriji (proizvodnja mineralne kamene vune i

drugo).

Na ovom području postoje nalazišta ugljena, eksploatirana u prošlosti (rudnik mrkog ugljena u

Ivanovom Polju), no ona danas više nemaju veći značaj; kvalitetnija nalazišta su iscrpljena, a preostala

su općenito slabe kvalitete ili nepristupačna.

Klimatska obilježja

Osnovna klimatska obilježja Varaždinske županije obrađena su u studiji "Meteorološka podloga za

potrebe prostornog planiranja Županije varaždinske", izrađenoj u Državnom hidrometeorološkom

zavodu u prosincu 1995. godine.

Prema podacima iz te studije:

“Klima čitave Županije, pa tako i Općine Ljubešćica je umjerena toplo-kišna klima. Srednja godišnja

temperatura zraka iznosi oko 10 °C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od

godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim

razdobljem.

Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19 °C, a najhladniji siječanj

sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura

niža od 0°C.

Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (travanj

do rujan) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Sušnih razdoblja nema. Ukupne godišnje

količine oborina iznose cca 900 mm.

Tijekom godine snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana (od listopada do svibnja). U prosjeku se

može očekivati da je 21-28 dana snježni pokrivač visine 10 cm i više.

Ovo područje je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti

relativne vlage zraka su iznad 70%. U godišnjem hodu minimum se javlja u travnju (69-74%), a

maksimum u studenom ili prosincu (85-86%).

14

Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog, te sjevernog i

sjeveroistočnog kvadranta. U toku godine najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom

učestalošću slabih vjetrova (oko 80%).

Godišnji hod količine naoblake ima maksimum zimi, a minimum u srpnju i kolovozu. Godišnje ima oko

55 do 60 vedrih i dvostruko više oblačnih dana. Vedri su najučestaliji ljeti, kad ih ima oko 8 do 9

mjesečno, dok ih u razdoblju od studenog do veljače gotovo i nema. U prosincu i siječnju je polovica

dana u mjesecu oblačna.

Područje Varaždina s cca 2000 sati sijanja sunca godišnje (što otprilike odgovara i situaciji u Općini

Ljubešćica) spada u srednje osunčana područja Hrvatske. Najdulje mjesečno trajanje sijanja sunca je

u srpnju (oko 9 sati dnevno), a najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno).

Na području županije godišnje ima oko 40 do 60 dana s maglom, pri čemu se u siječnju javlja oko 10

dana s maglom, dok se u ljetnim mjesecima pojavljuje rijetko ili izostaje. Zapadni dio općine

Ljubešćica spada u područje u kojem je magla učestalija pojava (nizina, dolina rijeke).

Mraz se javlja od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom

razdoblju. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje, a s najvećom se vjerojatnošću može očekivati da

se to dogodi od svibnja do srpnja.”

Posljednjih godina se primjećuju određene klimatske promjene, vjerojatno ne privremeno, te bi

najnovija mjerenja i promatranja vjerojatno dala ponešto izmijenjene parametre za područje čitave

županije, pa tako i općine Ljubešćica.

Gospodarstvo

Poljoprivreda

15

Iz evidencije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2016. godinu vidljivo

je da je 162,66 ha pod poljoprivrednim površinama. Od toga se 66,03 ha odnosi na oranice, 0,06 ha

na staklenike, 55,53 ha na livade, 19,18 ha na pašnjake, 4,02 ha na vinograde, 17,51 ha na voćne

vrste, te ostalo zemljište iznosi 0,32 ha

Najveća količina obradivih površina koristi se u naselju Ljubešćica 76,15 ha, slijedi naselje Ljubelj

Kalnički, Lubelj, Kapela Kalnička te Rakovec.

Iz tablice u nastavku vidljivo je korištenje površina prema naseljima u Općini Ljubešćica

16

Naziv naselja

ORANICA STAKLENIK

NA ORANICI LIVADA PAŠNJAK VINOGRADI

VOĆNE VRSTE

OSTALO ZEMLJIŠTE

UKUPNO

Površina ARKOD parcela

(ha)

Površina ARKOD

parcela (ha)

Površina ARKOD

parcela (ha)

Površina ARKOD

parcela (ha)

Površina ARKOD

parcela (ha)

Površina ARKOD

parcela (ha)

Površina ARKOD parcela

(ha)

Ukupna površina

ARKOD parcela (ha)

Kapela Kalnička

6,24

0,00

3,22

0,00

0,71 5,07

0,00 15,24

Ljubelj 2,31

0,00

5,40 9,43 0,30 0,13

0,00 17,57

Ljubelj Kalnički

12,11

0,00

22,78 8,71 0,08 1,47

0,00 45,16

Ljubešćica 41,96 0,06 22,10 1,04 1,66 9,02 0,32

76,15

Rakovec 3,40

0,00

2,03

0,00

1,28 1,82

0,00 8,53

Ukupno 66,03 0,06 55,53 19,18 4,02 17,51 0,32 162,66

17

Na području općine Ljubešćica registrirana su 52 OPG-a koji broj e 59 članova. Tako je u naselju

Kapela Kalnička registrirano 12 OPG-a, u naselju Ljubelj 4, u naselju Ljubelj Kalnički 3, Ljubešćici 28, te

naselju Rakovec 5 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Naziv Broj OPG Broj članova

Općina Ljubešćica ukupno 52 59

Kapela Kalnička 12 10

Ljubelj 4 2

Ljubelj Kalnički 3 4

Ljubešćica 28 39

Rakovec 5 4

Na području općine Ljubešćica registrirano je ukupno 200 grla stoke u 11 obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava prema evidenciji za 2015 godinu Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

GOVEDO KOKOŠI/PILIĆI KOZE OVCE

Ukupno

Broj

grla

Ukupno

Broj

PG-a

Broj grla

Broj

PG-a Broj grla

Broj

PG-a

Broj

grla

Broj

PG-a

Broj

grla

Broj

PG-a

Općina Ljubešćica ukupno 21 8 11 1 145 1 23 1 200 11

Kapela Kalnička 12 3 11 1 145 1 168 5

Ljubelj Kalnički 2 2 2 2

Ljubešćica 4 2 4 2

Rakovec 3 1 23 1 26 2

Rudarstvo

Na području Općine značajni su prirodni resursi nemetalne mineralne sirovine – kamena /, te je

logično da se tu razvila rudarska djelatnost.

Rudarskom djelatnošću na području Općine se bavi dioničko društvo “Kaming” d.d. Ljubešćica na

lokacijama Špica, Hruškovec i Jazvina. Iskop kamena na tim lokacijama se vrši već više od 40 godina

Kamenolom “Špica” se nalazi na području naselja Ljubešćica (greben Veliki Drenovec, sjeverno od

potoka Ljuba). Eksploatacijsko polje je odobreno 1993. g. i zauzima površinu od 47 ha. Kamen

vapnenac koji se ovdje eksploatira se prvenstveno koristi kao tehničko-građevinski materijal.

Godišnja proizvodnja iznosi 150-180.000 m3 finalnih proizvoda, što uz utvrđene rezerve pruža

mogućnost dugoročne proizvodnje.

18

Tehnološki proces koji se odvija u ovom kamenolomu je uobičajen za ovu djelatnost; stjenska masa

se buši, minira, te transportira na drobljenje. Gotovi proizvodi se odvoze na zasebne otvorene

deponije, odakle se otpremaju na tržište. Kamena prašina koja nastaje u tehnološkom procesu se

otprašuje i transportira u metalne silose. U blizini separacije se nalazi tvornica betona i betonskih

proizvoda, kao zaseban objekt.

Kamenolom “Hruškovec” se nalazi na području naselja Ljubelj Kalnički, južno od potoka Ljubelj, u

kontaktnom području zaštićenog krajolika užeg područja Kalnik. Kroz radni prostor kamenoloma

protječe potok Hruškovec, a uz potok vodi put do Starog grada i planinarskog doma na vrhu Kalnika.

Površina ovog eksploatacijskog polja je 56 ha (odobrenje iz 1989. g), odnosno 57,09 ha prema

zadnjem proširenju eksploatacijskog polja odobrenom 1996. g.). Ovim proširenjima kamenolom

zadire u područje zaštićenog krajolika. Ova problematika je detaljnije obrađena u poglavljima koja se

bave zaštitom prirodne baštine.

Kamen koji se ovdje eksploatira je tehničko-građevinski kamen dijabaz koji se uglavnom koristi u

cestogradnji i proizvodnji mineralne vune.

1999. g. izrađena je “Studija utjecaja na okoliš kamenoloma “Hruškovec” kraj Ljubešćice”, koja je uz

izradu “Dodatka” dobila sve potrebne suglasnosti i u potpunosti je prihvaćena. U ovu Studiju su

ugrađene smjernice iz “Studije biološke rekultivacije kamenoloma Hruškovec - Kalnik" (Denich, A. i

Rukavina, M., Zagreb) iz 1996. g.

Godišnja proizvodnja kamena u ovom kamenolomu iznosi 80-100.000 m3, uglavnom za agregate koji

se koriste za završne habajuće slojeve na autocestama, što je vrlo usko područje primjene.

Malo i srednje poduzetništvo

Općina Ljubešćica formirala je poduzetničku zonu na ulazu u Općinu iz smjera Novog Marofa.

Poduzetnička zona smještena je nedaleko od ulaza na autocestu Zagreb - Goričan. Površina

poduzetničke zone iznosi 8 ha.

Drvna industrija ima dugu tradiciju na području Općine.

Na području Općine Ljubešćica registrirano je 40 poduzeća prema podacima HGK na dan 23.01.2016.

godine.

1 KAMING d.d.

2 KIRCEK d.o.o.

3 FRIPOL d.o.o.

4 KAMING HOLDING d.o.o.

5 GRADITELJSTVO-SAKAČ d.o.o.

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=24863979&rfrshparam=1457018454303





19

6 SVIJET KAMINA d.o.o.

7 HOTO LIGNUM d.o.o.

8 KAMINI LIPIĆ d.o.o.

9 FINAS d.o.o.

10 TONIX-NOVA d.o.o.

11 ORKAN d.o.o.

12 KAMINI HOYAN d.o.o.

13 SAKAČ d.o.o.

14 Team mehanika Štriga d.o.o.

15 INTERVENT d.o.o.

16 INFO-TEL d.o.o.

17 PODUZETNIČKI CENTAR LJUBEŠĆICA d.o.o.

18 AE-invest d.o.o.

19 SAKAČ-SLOBODNA TRGOVINA d.o.o.

20 HORVING d.o.o.

21 ESTETIKA SAKAČ d.o.o.

22 SOLMIK d.o.o.

23 HOYAN j.d.o.o.

24 AURELIUS d.o.o.

25 SPORTSKA DJELATNOST PAVLEC j.d.o.o.

26 SAKY j.d.o.o.

27 TONIX d.o.o.

28 MELLA j.d.o.o.

29 LAV-TRANS d.o.o.

30 TRANSPORTI GOTIĆ d.o.o.

31 KIRCEK ENERGY d.o.o.

32 B.A.M.A. d.o.o.

33 NDSL STUDIO d.o.o.




























20

34 SVITING d.o.o.

35 Proizvodno uslužna zadruga plava noć

36 LEGIN j.d.o.o.

37 PČELARSKA BRANITELJSKA ZADRUGA HORNET za ekološku proizvodnju

38 TOMIEK GRADNJA j.d.o.o.

39 Zadruga SALON LJEPOTE JOSIPA

40 KRAMITRANS d.o.o.

Na području Općine Ljubešćica registrirano je 40 obrta prema izvodu iz obrtnog registra na dan

28.02.2016. godine

1. ALVIN, OBRT ZA GRADITELJSTVO, vl. ALVIN BARJAKTAREVIĆ, LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 52

2. ANTONIJA, OBRT ZA FRIZERSKE USLUGE, VL. ANTONIJA ŠANTAVEC, LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 8

3. ATRAM INFORMATIKA,OBRT ZA INFORMATIČKE USLUGE I TRGOVINU, JOSIP DVORSKI,

LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 8

4. AUTOMEHANIČARSKI OBRT "HORVATIĆ", DRAGUTIN HORVATIĆ, LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 18

5. AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT ANĐELKO ŠPANIĆ, LJUBEŠĆICA, KALNIČKA 93/a

6. AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT, NENAD GOTIĆ, LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 66

7. BENC-TRANS, OBRT ZA JAVNI I MEĐUNARODNI PRIJEVOZ, DRAŽENKO SAKAČ, KAPELA KALNIČKA

24

8. BETONARA KONTREC, OBRT ZA PROIZVODNJU PROIZVODA OD BETONA, TOMISLAV KONTREC,

LJUBEŠĆICA, TOPLIČKA 45

9. BIOVRAN, OBRT ZA UZGOJ POVRĆA I PROIZVODNJU AMBALAŽE, VL. IVANČICA KUŠIĆ,

LJUBEŠĆICA, JAVORNI VRH 44 J

10. CINZEK, STOLARSKI I TESARSKI OBRT, VL. MIROSLAV TOMIEK, LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 65G

11. DRVOOBRAĐIVAČKI OBRT "STOLARIJA ŠTRIGA", KRUNOSLAV ŠTRIGA, KAPELA KALNIČKA 1

12. ELEKTRO KONTREC, OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJSKE RADOVE, PRERADU PLASTIKE I

PROIZVODNJU METALNE GALANTERIJE, JOSIP KONTREC, LJUBEŠĆICA, BEDNJANSKA 71

13. "EUROPA", UGOSTITELJSKI OBRT, STJEPAN MIKULČIĆ, LJUBEŠĆICA, TOPLIČKA 2

14. FRIZERSKI SALON MLINARIĆ KATARINA, LJUBEŠĆICA, BRAĆE RADIĆA 2/a








http://or.minpo.hr/detalji.htm?id=1151065

































21

15. GEO POINT, OBRT ZA PRERADU PLASTIKE I PROIZVODNJU METALNE GALANTERIJE, IVAN

KONTREC, RAKOVEC 12

16. "GETA-COMERCE", OBRT ZA PRERADU DRVA, JOSIP KUŠIĆ, LJUBEŠĆICA, JAVORNI VRH 2B

17. GRADITELJSKI OBRT "VALENT", VALENT SAKAČ, KAPELA KALNIČKA 101

18. "GRADITELJSTVO", OBRT ZA GRAĐEVINSKE I ZAVRŠNE RADOVE, DRAGUTIN SAKAČ, KAPELA

KALNIČKA 4 A

19. GRAĐEVINSKI OBRT FASADE J&K KRBOT, JOSIP KRBOT, RAKOVEC 20

20. INTERIER, OBRT ZA IZRADU I POPRAVAK NAMJEŠTAJA I STOLARIJE, vl. DAMIR SAKAČ, KAPELA

KALNIČKA 19

21. INTERPLAN, OBRT ZA PROJEKTIRANJE U STROJARSTVU, JOSIP SAKAČ, KAPELA KALNIČKA 3

22. JOSIP, OBRT ZA FASADERSKE I ŽBUKERSKE RADOVE, VL. JOSIP MIKULČIĆ, LJUBEŠĆICA,

BEDNJANSKA 87

23. KONTO, obrt za knjigovodstvene usluge, vl. Dražen Štriga, LJubešćica, Braće Radića 15

24. LIMARSKE USLUGE SAKAČ, OBRT ZA LIMARSKE RADOVE, VL. DANIJEL SAKAČ, LJUBEŠĆICA,

KALNIČKA ULICA 93 B

25. MARTINA, OBRT ZA UGOSTITELJSTVO, VL. MARTINA TOMIEK, LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 38

26. MEHANIKA ŠTRIGA, OBRT ZA SERVISIRANJE GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE, DANIJEL ŠTRIGA,

RAKOVEC 39

27. MKM, OBRT ZA MONTAŽU METALNIH KONSTRUKCIJA, MARIO ŠTRIGA, LJUBEŠĆICA,

BEDNJANSKA 22

28. OBRT ZA PRUŽANJE USLUGA GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA, vl. IVANA GOTIĆ, LJUBEŠĆICA,

ZAGREBAČKA 26

29. PEKARSKI OBRT "POLJE", EDUARD NEUBERG, LJUBEŠĆICA, JAVORNI VRH 4 A

30. SAKAČ, OBRT ZA LIMARSKE RADOVE, VL. JOSIP SAKAČ, KAPELA KALNIČKA 57

31. "TRANSPORTI HORVATIĆ", AUTOPRIJEVOZNIČKI OBRT, MILJENKO HORVATIĆ, LJUBEŠĆICA,

ZAGREBAČKA 47

32. TRANSPORTI KIRCEK, PRIJEVOZNIČKI OBRT, ANĐELKO GOTIĆ, LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 77A

33. TRANSPORTI MATEC, OBRT ZA PRIJEVOZ, vl. DANIJEL ŠPANIĆ, LJUBEŠĆICA, KALNIČKA 22

34. TRGOVAČKI OBRT BARTOLIĆ, ANTUN BARTOLIĆ, LJUBEŠĆICA, TOPLIČKA 37

35. UGOSTITELJSKI OBRT "CRO", DALIBOR TURKOVIĆ, LJUBEŠĆICA, TOPLIČKA 5




















































22

36. UGOSTITELJSKI OBRT TOMAŠ, VL. LJUBICA VUSILOVIĆ, LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 65 C

37. UMP, OBRT ZA CESTOVNI PRIJEVOZ I KOMUNALNE USLUGE, ŽELJKO SVETEC, LJUBEŠĆICA,

KALNIČKA 74 B

38. VUČNA SLUŽBA "MIKULČIĆ", DRAGUTIN MIKULČIĆ, KAPELA KALNIČKA 29

39. ZLATEKS, OBRT ZA PRIJEVOZ, TRGOVINU, TURIZAM I GRAĐEVINSKU LIMARIJU, VL. RENATO

SAKAČ, RAKOVEC 129

40. ZMAJ, OBRT ZA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA, POSREDOVANJE I PROMIDŽBU, VL. DANIJEL DVORSKI,

LJUBEŠĆICA, ZAGREBAČKA 67 B

Komunalna infrastruktura

Cestovni promet

Prostor Općine Ljubešćica ostvaruje vezu na prometnu mrežu Županije i Države dobro raspoređenim

sustavom lokalnih cesta koje se na području naselja Ljubešćica vežu na državnu cestu DC 24. Državna

cesta prolazi nizinskim područjem Općine, tj. sjeverozapadnim dijelom naselja Ljubešćica i Kapela

Kalnička.

Uz postojeće ceste, na području Općine je izgrađena autocesta Zagreb – Varaždin položena krajnjim

zapadnim rubom.

U općini postoji razgranata mreža općinskih - nerazvrstanih cesta (seoskih ulica i poljskih putova),

tako da je prostor Općine zadovoljavajuće međusobno prometno povezan.

CESTA NAZIV CESTE NASELJE DULJINA CESTE

ORTOFOTO

IZMJERA (m)

NC 001 Bednjanska ulica Ljubešćica 614,78

NC 002 Klanjec ispod Bednjanske Ljubešćica 481,19

NC 003 pod Dolanec Ljubešćica 458,66

NC 004 uz autocestu Ljubešćica, Rakovec 1714,07

NC 005 Čret Ljubešćica, Rakovec 2456,47

NC 006 između autoceste i Bednje Ljubešćica 3021,02

NC 007 Matočina Ljubešćica 316,08

NC 008 Graba Ljubešćica 591,14

NC 009 Pritiska Kapela Kalnička 1014,27

NC 010 Sigetec Kapela Kalnička 341,36














23

NC 011 Senokoše - Trstenjača Rakovec, Kapela Kalnička 800,28

NC 012 Senokoše pod Rakovcem Ljubešćica, Rakovec 637,10

NC 013 uz autocestu Ljubešćica 1752,02

NC 014 Zagrebačka ulica Ljubešćica 338,32

NC 015 Kladje Ljubešćica 497,73

NC 016 Kladje - Crenka Ljubešćica 508,41

NC 017 Trstine Ljubešćica 1020,43

NC 018 Gornja selo Kapela Kalnička 724,12

NC 019 Pučaki Kapela Kalnička 86,06

NC 020 Prečnice Kapela Kalnička 320,89

NC 021 Stanin jarek Kapela Kalnička 537,88

NC 022 Bukovnjak Kapela Kalnička 484,21

NC 023 Vlešće Kapela Kalnička 334,66

NC 024 Levaki Kapela Kalnička 127,14

NC 025 Krč Kapela Kalnička 80,79

NC 026 Pušćak Kapela Kalnička 408,43

NC 027 Jarek Kapela Kalnička 1499,78

NC 028 pod vinograde Rakovec 960,89

NC 029 pod kamenec Rakovec 1447,80

NC 030 Gaj Rakovec, Kapela Kalnička 1634,05

NC 031 prema groblju - Zavrtje Kapela Kalnička 183,39

NC 032 iza groblja Rakovec, Kapela Kalnička 366,04

NC 033 Lapor

Ljubešćica, Rakovec,

Kapela Kalnička 753,77

NC 034 Rakovec Ljubešćica, Rakovec 786,01

NC 035 pod Rakovcem Rakovec 200,23

NC 036 pod Rakovcem 2 Rakovec 225,35

NC 037 Mešćine - Kontrečevina Rakovec 983,34

NC 038 Mešćine Rakovec 180,27

NC 039 Vinogradska ulica Ljubešćica 4719,20

NC 040 Gamula Ljubešćica, Rakovec 1609,27

NC 041 Kalnička ulica - Curek Ljubešćica 114,08

NC 042 Kalnička - Radan Ljubešćica 167,33

24

NC 043 Osranec Ljubešćica 675,65

NC 044

Zagrebačka ulica - Dildekov

klanjec Ljubešćica 291,87

NC 045 ulica Ljuba voda Ljubešćica 522,18

NC 046 pri Melinu Ljubešćica 389,30

NC 047 Rudnička ulica - Budinec Ljubešćica 183,06

NC 048 Rudnička ulica Ljubešćica 689,49

NC 049 ulica Ivanovo polje Ljubešćica 1051,74

NC 050 ulica Javorni vrh Ljubešćica 3829,24

NC 051 ulica Javorni vrh - prema Jertecu Ljubešćica 283,80

NC 052 ulica Javorni vrh - Cerovo brdo Ljubešćica 734,16

NC 053 Stiper Ljubešćica 2659,52

NC 054 ulica Peskovec Ljubešćica 1541,19

NC 055 Zagorska ulica - prema Petriću Ljubešćica 779,68

NC 056 Zagorska ulica Ljubešćica 851,62

NC 057

Zagrebačka ulica - prema

Bomekima Ljubešćica 306,03

NC 058 Rudnička ulica - pod Budincem Ljubešćica 142,08

NC 059 Rudnička ulica - prema Kušićima Ljubešćica 187,47

NC 060 ulica braće Radić Ljubešćica 327,66

NC 061 ulica Stjepana Radića Ljubešćica 167,12

NC 063 Križevačka ulica - Žeželići Ljubešćica 149,68

NC 064 Jazvine Ljubešćica 292,84

NC 065 Berek Ljubelj 642,85

NC 066 Ljubelj - oko kapelice Ljubelj 434,32

NC 067 Ljubelj - prema Biškupima Ljubelj, Ljubelj Kalnički 1785,51

NC 068 velika Mekota Ljubelj 281,64

NC 069 Ljubelj - Cerova jama Ljubelj Kalnički 785,19

NC 070 Ljubelj - prema Cerovoj jami Ljubelj, Ljubelj Kalnički 627,43

NC 071 Bosakov jarek Ljubelj Kalnički 799,14

NC 072 Šeliga Ljubelj Kalnički 1090,61

NC 073 Bukovčani Ljubelj Kalnički 276,44

NC 074 prema kapelici sv. Barbare Ljubelj Kalnički 1075,87

25

NC 075 k Vuku Ljubelj Kalnički 402,05

NC 076 Gospodarska ulica Ljubešćica 800,00

Ukupno 60554,72

Pošta

Na području općine Ljubešćica poštanski promet organizira i obavlja “Hrvatska pošta” d.d., Središte

pošta Varaždin posredstvom poštanskog ureda 42222 Ljubešćica.

Poštanski ured Ljubešćica pokriva područje od 6 naselja, tj. čitavo područje Općine Ljubešćica i

naselje Čurilovec u susjednom Gradu Varaždinske Toplice.

Poštanski ured u Ljubešćici pokriva područje od cca 37 km2 i poslužuje nešto više od 2.000

stanovnika, čime je osigurana zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tom području i

kvalitetno zadovoljenje potreba korisnika u jednom dužem vremenskom periodu.

Vodoopskrba i odvodnja

Na području općine Ljubešćica postoji sustav baziran na regionalnom vodovodu i lokalnim

vodovodima. Distributer vode na području općine Ljubešćica je VARKOM d.d. i Općina Ljubešćica. Sva

naselja u Općini su obuhvaćena sustavom vodoopskrbe osim naselja Ljubelj Kalnički.

Problem odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine Ljubešćica dosad nije

zadovoljavajuće riješen. Kanalizacijski sustav je samo djelomično izgrađen.

Planirana je izgradnja pročistača otpadnih voda u Poduzetničkoj zoni Ljubešćica.

Groblja

Na području Općine Ljubešćica postoje dva mjesna groblja: u zapadnom dijelu naselja Ljubešćica (za

potrebe stanovnika u naseljima Ljubešćica, Ljubelj i Ljubelj Kalnički), u južnom dijelu naselja Kapela

Kalnička (za potrebe stanovnika u naseljima Kapela Kalnička i Rakovec).

Društvena infrastruktura

Javne službe i uprava

Jedinstveni upravni odjel

Jedinstveni upravni odjel obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga kojima se zadovoljavaju

svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti za koje je

zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

26

Općinsko vijeće

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte

u okviru prava i dužnosti Općine, te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom

Općine Ljubešćica. Sastoji se od jedanaest članova, a mandat člana je četiri godine.

Dužnosti:

donosi Statut Općine,

donosi Poslovnik o radu Općinskog vijeća,

donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama, u vlasništvu

Općine,

donosi proračun i odluku o izvršavanju proračuna,

donosi polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna,

donosi odluku o privremenom financiranju,

odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina te o raspolaganju ostalom imovinom

Općine u visini pojedinačne vrijednosti više od 70.000,00 kuna ako je stjecanje i otuđivanje

nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom planirano u proračunu i

provedeno u skladu sa zakonom,

donosi odluku o promjeni granice Općine,

uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Općine,

osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe za obavljanje

gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu,

daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju

nije drukčije propisano,

donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave

u skladu s općim aktom i zakonom,

raspisuje lokalni referendum,

bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,

bira i razrješava članove radnih tijela Općinskog vijeća,

odlučuje o pokroviteljstvima Općine,

donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja Općine i dodjeljuje

javna priznanja,

imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama

Općinskog vijeća,

donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim

aktima,

27

obavlja i druge poslove određene zakonom ili drugim propisom.

Općinski načelnik

Općinski načelnik zastupa Općinu Ljubešćica i nositelj je izvršne vlasti općine, bira se neposredno na

izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.

Dužnosti načelnika:

priprema prijedloge općih akata

izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća,

utvrđuje prijedlog proračuna Općine, prijedlog odluke o izvršenju proračuna i prijedlog

odluke o privremenom financiranju,

upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine, kao i njezinim prihodima i

rashodima, u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktima Općinskog vijeća,

odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina Općine i raspolaganju ostalom

imovinom pojedinačne vrijednosti do najviše 70.000,00 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje

nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom planirano u proračunu Općine i

provedeno u skladu sa zakonom,

imenuje i razrješuje predstavnike Općine u tijelima javnih ustanova i drugih pravnih osoba

kojima je Općina osnivač, trgovačkih društava u kojima Općina ima udjele ili dionice i drugih

pravnih osoba kojih je Općina osnivač, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Odluku o imenovanju i razrješenju općinski načelnik je dužan dostaviti Općinskom vijeću u

roku od 8 dana od dana donošenja i objaviti u službenom glasilu Općine,

upravlja prihodima i rashodima Općine,

upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Općine,

odobrava korištenje tekuće pričuve do iznosa utvrđenog gradskim proračunom u skladu sa

zakonom i ovim Statutom te općim aktima Općine,

ulazi u financijske odnose zaduživanja Općine na temelju odobrenja Općinskog vijeća,

preuzima obveze do iznosa utvrđenog općinskim proračunom,

donosi Pravilnik o unutarnjem redu upravnog tijela Općine,

imenuje i razrješava pročelnika upravnog tijela Općine na način propisan zakonom,

imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,

utvrđuje Plan prijma u službu u upravno tijelo Općine,

predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i

argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,

razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana,

28

donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanju natječaja za obavljanje

komunalnih djelatnosti,

sklapa ugovore i druge pravne poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima,

usmjerava djelovanje upravnog tijela Općine u obavljanju poslova iz samoupravnog

djelokruga Općine, odnosno poslova državne uprave čije je obavljanje preneseno na Općinu,

nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,

donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,

daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,

obavlja i druge poslove predviđene zakonom i ovim Statutom.

Mjesna samouprava

Na području Općine osnivaju se mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja

neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju u lokalnim poslovima od neposrednog i

svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Mjesni odbori osnivaju se za jedno naselje, više međusobno povezanih naselja ili za dio većeg naselja

koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu na način i po postupku propisanom

zakonom, Statutom i posebnom odlukom Općinskog vijeća.

Na području općine Ljubešćica ima 5 Mjesnih odbora:

1. Mjesni odbor Ljubešćica za područje naselja Ljubešćica,

2. Mjesni odbor Kapela Kalnička za područje naselja Kapela Kalnička,

3. Mjesni odbor Rakovec za područje naselja Rakovec,

4. Mjesni odbor Ljubelj za područje naselja Ljubelj,

5. Mjesni odbor Ljubelj Kalnički za područje naselja Ljubelj Kalnički.

Na razini Županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi samoupravnog djelokruga, koji su

propisani Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi.

Tijela općinske samouprave dio su županijskog i ukupnog državnog sustava lokalne i regionalne

(područne) samouprave i državne uprave i u stalnoj su suradnji.

Odgoj i obrazovanje

Djelatnost osnovnog školstva provodi se na području općine u osnovnoj školi Ljubešćica. U sklopu

osnovne škole uređena je knjižnica i čitaonica, te školska sportska dvorana.

29

Djelatnost predškolskog odgoja odvija se u dječjem vrtiću Zeko.

Na području Općine Ljubešćica nema visokoškolskih ni srednjoškolskih ustanova. Većina učenika

srednjih škola školuje se u Varaždinu ili Novom Marofu.

Vjerske zajednice

Na području Općine djeluje katolička župa Majke Božje Snježne u Ljubešćici. Ova župa pokriva

područje čitave Općine (izuzev manjeg dijela naselja Ljubelj Kalnički koji spada pod župu Svibovec) i

naselje Ćurilovec.

Župna crkva je izgrađena u drugoj polovici 18. stoljeća. Tijekom svoje povijesti ona je dograđivana,

obnavljana i oslikavana u više navrata. Prije nekoliko godina dograđena je sakristija. Preko puta župne

crkve je i kurija župnog dvora, značajna katnica iz 19. stoljeća.

U Općini postoje kapelice u svim naseljima, u kojima se povremeno održavaju vjerski obredi. Osim

navedenih građevina na području Općine postoji još nekoliko raspela, poklonaca i križeva.

U Općini nema drugih vjerskih zajednica.

Zdravstvo i socijalna skrb

Na područje općine u naselju Ljubešćica postoji jedna ambulanta opće prakse, stomatološka

ordinacija i ljekarna.

Za usluge Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, (ustanova od javno-zdravstvenog interesa

koja obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zaštitu), stanovnici Općine moraju odlaziti u

Varaždin. Bolničke usluge mogu koristiti u Varaždinu, Novom Marofu, Klenovniku, Varaždinskim

Toplicama ili izvan Županije. Najbliži Dom zdravlja se nalazi u Novom Marofu.

Na područje Općine ne postoje ustanove socijalne skrbi. Za sve takve usluge stanovnici Općine

moraju odlaziti u Novi Marof gdje je podružnica Centra za socijalnu skrb.

Veterinarske usluge (veterinarsko-higijeničarska služba i usluge dezinfekcije, dezinsekcije i

deratizacije) na području Općine Ljubešćica obavlja Veterinarska stanica Varaždin.

Udruge civilnog društva

Na području Općine Ljubešćica prema uvidu u registar udruga na dan 22.02.2016. godine registrirano

je 14 udruga. Udruge su aktivne u području zaštite zdravlja i imovine, mladih, sporta, kulture,

umirovljenika, poljoprivrede i lovstva.

1. Dobrovoljno vatrogasno društvo Ljubešćica Zagrebačka 20, Ljubešćica

2. Udruga "Ljubeška mladež" Zagrebačka 22b, Ljubešćica

30

3. Stolnoteniski klub "Ljubešćica" Zagrebačka 22b, Ljubešćica

4. Zajednica sportskih udruga Ljubešćica Zagrebačka 22B, Ljubešćica

5. Malonogometni klub "Ljubešćica" Zagrebačka 22b, Ljubešćica

6. Pikado klub Plava noć Zagrebačka 70, Ljubešćica

7. Udruga "Ljuba voda" Kalnička 99, Ljubešćica

8. Kulturno umjetničko društvo Ljuba voda Toplička 2, Ljubešćica

9. Tenis klub "Ljubešćica" Zagrebačka 22B, Ljubešćica

10. Udruga umirovljenika i starijih osoba "Ljubešćica" Zagrebačka 22b, Ljubešćica

11. Lovačko društvo "Vepar" Ljubešćica Rudnička 30, Ljubešćica

12. Športsko ribolovno društvo "DIVER" Ljubešćica Javorni Vrh 15, Ljubešćica

13. Udruga vinogradara i voćara "Mejaši" Ljubešćica Rudnička 30, Ljubešćica

14. Fitness klub "POWER GYM" Ljubešćica Zagrebačka 22a, Ljubešćica

Općina je izgradila Protupožarni centar, ima obnovljene društvene domove, te je na području Općine

lociran lovački dom

31

4. SWOT ANALIZA OPĆINE LJUBEŠĆICA

SNAGE SLABOSTI

POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

- Zaštićeni krajolik Kalnik

- povoljan geoprometni položaj (autocesta

Zagreb Budimpešta)

- pokrivenost vodoopskrbom osim naselja

Ljubelj Kalnički

- očuvan okoliš

- izgrađena infrastruktura

- razvijen sustav stipendiranje studenata

GOSPODARSTVO

- relativno veliki broj poduzeća

- vodeće grane rudarstvo i drvna industrija

- velik broj registriranih poduzeća

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

- kulturna baština

- razvijeno osnovno školsko obrazovanje

- razvijen sustav stipendiranja

- obnovljeni društveni domovi

- izgrađen vatrogasni centar


- Sustav odvodnje ne postoji u svim

naseljima

GOSPODARSTVO

- Mali broj aktivnih OPG-a

- Nepovezanost malih poljoprivrednih

gospodarstava

- Nedovoljna ulaganja poljoprivrednih

gospodarstava

- Neorganizirani nastup na tržištu

- Niske plaće


- nekoordiniranost udruga

- pad broj stanovnika

PRILIKE PRIJETNJE


- Unapređenje sustava gospodarenja

otpadom na prostoru Općine

- Izgradnja pročistača za otpadne vode

- Izgradnja šumske infrastrukture

- Rast potražnje za tradicionalnim

proizvodima

GOSPODARSTVO

- Poduzetnička zona Ljubešćica

- Dolazak novih investitora


- Mogućnost zagađenja okoliša

- Neadekvatno upravljanje malim čestima

u poljoprivredi

GOSPODARSTVO

- Brzi razvoj novih tehnologija za koje su

potrebna velika financijska sredstva

- Velika konkurencija u poljoprivredi i

proizvodnji hrane

- Fiskalna centralizacija

32

- Razvoj poljoprivrede

- EU fondovi za poljoprivrednike

- Izgradnja kapaciteta za ruralni turizam

- Povezivanje i umrežavanje proizvođača u

turizmu i poljoprivredi


- Razvoj informacijske tehnologije

- Osposobljavanje i obrazovanje za

potrebe gospodarstva

- Povećanje suradnje s JLS unutar Hrvatske

i u inozemstvu

- Razvoj partnerskih odnosa na regionalnoj

i državnoj razini

- Privlačenje novih stanovnika

- Nekorištenje EU fondova

- Globalna konkurencija u pogledu

investicija

- Nova globalna kriza


- Propadanje ruralnih sredina

- Odlazak mladih i školovanih u gradske

sredine i inozemstvo

- Slaba povezanost državne i lokalne

sredine

5. VIZIJA OPĆINE LJUBEŠĆICA DO 2020. GODINI

Vizija razvoja Općine Ljubešćica do 2020 godinu je postati mjesto poželjno za život, s

povećanim brojem stanovnika, razvijenom komunalnom infrastrukturom, te konkurentnim

gospodarstvom koje je temeljeno na razvoju malog i srednjeg poduzetništva, novim

investicijama, poljoprivredi i ruralnom turizmu

33

6. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

34

Strateški cilj 1.

Razvijeno gospodarstva

temeljeno na malom i

srednjem poduzetništvu

Prioritet 1.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture Mjera 1.1.1. Izgradnja infrastrukture unutar poduzetničke zone

Mjera 1.1.2. Promocija poduzetničke zone

Mjera 1.1.3. Poticajne mjere za privlačenje investitora

Prioritet 1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Mjera 1.2.1. Povećanje konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva

Mjera 1.2.2.Poticanje razvoja poduzetništva žena i mladih

Mjera 1.2.3.Podrška poduzetnicima početnicima

Mjera 1.2.4.Obrazovanje za poduzetništvo

Prioritet 1.3. Razvoj ruralnog turizma i nepoljoprivrednih

djelatnosti

Mjera 1.3.1. Poticanje razvoja ruralnog turizma

Mjera 1.3.2. Poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti

Mjera 1.3.3. Edukacija za bavljenje ruralnim turizmom i

nepoljoprivrednim djelatnostima

Mjera 1.3.4. Razvoj lovnog turizma

Mjera 1.3.5. Poticanje suradnje s ostalim dionicima u turizmu

Prioritet 1.4. Poticanje razvoja poljoprivrede Mjera 1.4.1. Razvoj eko poljoprivrede

Mjera 1.4.2. Razvoj preradbenih kapaciteta u poljoprivredi

Mjera 1.4.3. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje

konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Mjera 1.4.4. Poticanje izgradnje skladišnih kapaciteta u

35

poljoprivredi

Mjera 1.4.5. Edukacija poljoprivrednika

Strateški cilj 2. Razvijena

komunalna infrastruktura

Prioritet 2.1. Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih

cesta

Mjera 2.1.1. Izgradnja nerazvrstanih cesta

Mjera 2.1.2. Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

Prioritet 2.2. Izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbnog

sustava

Mjera 2.2.1. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

Mjera 2.2.2. Rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava

Prioritet 2.3. Dostupnost širokopojasnog interneta Mjera 2.3.1. Razvoj infrastrukture širokopojasnog interneta

Prioritet 2.4. Šumska infrastruktura Mjera 2.4.1. Izgradnja šumskih prometnica

Mjera 2.4.2. Rekonstrukcija šumskih prometnica

Prioritet 2.5. Izgradnja/rekonstrukcija kanalizacijskog

sustava

Mjera 2.5.1. Izgradnja pročistača

Mjera 2.5.2. Izgradnja kanalizacijskog sustava

Mjera 2.5.3. Rekonstrukcija kanalizacijskog sustava

Prioritet 2.6. Geodetska izmjera Mjera 2.6.1. Provođenje geodetske izmjere

Mjera 2.6.2. Upis izmjere u katastarske i gruntovne knjige

Prioritet 2.7. Centralno mjesto okupljanja Mjera 2.7.1. Izgradnja središnjeg trga

Prioritet 3.1. Razvoj obrazovnih ustanova Mjera 3.1.1. Opremanje dječjih vrtića opremom

Mjera 3.1.2.Opremanje osnovne škole potrebnom opremom

36

Strateški cilj 3. Razvoj

društvene infrastrukture i

civilnog sektora

Mjera 3.1.3. Poticanje suradnje obrazovnih institucija s sličnim

institucijama u zemlji i inozemstvu

Mjera 3.1.4. Usmjeravanje učenika za obrazovanje u

deficitarnim zanimanjima

Prioritet 3.2. Srednjoškolsko obrazovanje Mjera 3.2.1. Stipendiranje učenika za deficitarna zanimanja

Prioritet 3.3. Visokoškolsko obrazovanje Mjera 3.3.1. Stipendiranje studenata

Prioritet 3.4. Udruge civilnog sektora Mjera 3.4.1. Poticanje udruživanja građana u udruge

Mjera 3.4.2. Poticanje djelatnosti udruga civilnog sektora

Mjera 3.4.3. Poticanje udruga koje se bave kulturnim

naslijeđem

Mjera 3.4.4. Poticanje suradnje udruga s sličnim organizacijama

u RH i inozemstvu

Prioritet 3.5. Zgrade udruga civilnog sektora Mjera 3.5.1. Obnova i opremanje društvenih domova

Mjera 3.5.2. Obnova i opremanje lovačkih domova

Prioritet 3.6. Razvoj sporta Mjera 3.6.1. Poticanje razvoja sportskih društava

Mjera 3.6.2. Poticanje razvoja sportskih susreta i natjecanja

Mjera 3.6.3. Razvoj sportske infrastrukture i opremanje

sportskih društava

Prioritet 3.7. Zdravstvo i socijalna skrb Mjera 3.7.1.Opremanje zdravstvenih ambulanta

37

najsuvremenijom opremom

Mjera 3.7.2. Pomoć socijalno najugroženijim obiteljima

Prioritet 3.8. Socijalna uključivost Mjera 3.8.1.Poticanje prekvalifikacije stanovništva

Mjera 3.8.2. Održavanje radionica za nezaposlene

Mjera 3.8.3. Javni radovi

Mjera 3.8.4. Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva

Prioritet 3.9. Kulturni i vjerski život Mjera 3.9.1. Poticanje vjerskih susreta

Mjera 3.9.2. Poticanje kulturnih manifestacija i sadržaja

Mjera 3.9.3. Izgradnja i opremanje kulturnih objekata

Prioritet 3.10.. Briga o starim i nemoćnim osobama Mjera 3.10.1. Poticanje udruženja umirovljenika

Mjera 3.10.2.. Izgradnja doma za stare i nemoćne

Mjera 3.10.3.Razvoj sustava pomoći u kući

Prioritet 3.11. Poticanje povećanja broja stanovnika Mjera 3.11.1. Revitalizacija zapuštenih dvorišta

Mjera 3.11.2. Poticanje doseljavanja novih stanovnika

Mjera 3.11.3. Naknade za novorođenčad

Prioritet 4.1. Energetska učinkovitost Mjera 4.1.1. Energetska učinkovitost javnih zgrada

Mjera 4.1.2. Energetska obnova privatnih objekata

38

Strateški cilj 4. Održivo

gospodarenje i obnovljivi

izvori energije

Mjera 4.1.3. Energetska obnova malog i srednjeg poduzetništva

Mjera 4.1.4. Energetska obnova javne rasvjete

Prioritet 4.2. Obnovljivi izvori energije Mjera 4.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u

kućanstvima

Mjera 4.2.2 Poticanje sustava proizvodnje, distribucije i

korištenja energije iz OI u gospodarstvu

Prioritet 4.3. Valorizacija zaštićenih dijelova Općine

Ljubešćica

Mjera 4.3.1. Označavanje turistički zanimljivih područja

Mjera 4.3.2. Razvoj novih turističkih sadržaja temeljem

prirodne baštine

Prioritet 4.4. Zaštita okoliša Mjera 4.4.1. Izgradnja reciklažnog dvorišta za komunalni otpad

Mjera 4.4.2. Izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad

39

Strateški cilj 1. Razvijeno gospodarstva temeljeno na malom i srednjem poduzetništvu

Prioritet 1.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture

Mjera 1.1.1. Izgradnja infrastrukture unutar poduzetničke zone

Svrha Stvaranje uvjeta za investicije u poduzetničkoj zoni, povećanje

dostupnosti komunalne infrastrukture poduzetnicima, povećanje

konkurentnosti gospodarskog sektora

Ciljne skupine Investitori

Nezaposleni

JLS

Indikator Broj metara izrađene ceste, broj metara izrađene kanalizacije, broj

priključaka na kanalizaciju, broj priključaka na vodoopskrbu, broj

priključaka na plin



Mjera 1.1.2. Promocija poduzetničke zone

Svrha Privlačenje investitora u cilju uspostave novih proizvodnih i uslužnih

pogona unutar poduzetničke zone


Nezaposleni

JLS

Indikator Broj novih proizvodnih poduzeća

Broj novih uslužnih poduzeća

Broj novozaposlenih osoba



Mjera 1.1.3. Poticajne mjere za privlačenje investitora

40

Svrha Privlačenje investitora u cilju uspostave novih proizvodnih i uslužnih

pogona unutar poduzetničke zone


Nezaposleni

Indikator Broj poticajnih mjera i olakšica

Broj primatelja poticajnih mjera i olakšica


Prioritet 1.2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Mjera 1.2.1. Povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva

Svrha Svrha ove mjere je opremanje malih i srednjih poduzeća

najmodernijom opremom i softverom u cilju povećanja konkurentnosti,

smanjenja nezaposlenosti, te postizanja veće dodane vrijednosti

Ciljne skupine Mali i srednji poduzetnici

Nezaposleni

Indikator Broj opremljenih poduzeća

Povećanje konkurentnosti



Mjera 1.2.2.Poticanje razvoja poduzetništva žena i mladih

Svrha Svrha ovog programa je uključivanje mladih i žena u svijet

poduzetništva u cilju smanjenja nezaposlenosti, samozapošljavanja,te

postizanja uvjeta za rast i razvoj

Ciljne skupine Mladi

Žene

Nezaposleni

Indikator Broj novootvorenih poduzeća

41

Povećanje poduzetništva mladih

Povećanje poduzetništva žena



Mjera 1.2.3.Podrška poduzetnicima početnicima

Svrha Svrha ovog programa je podrška poduzetnicima početnicima u cilju

pokretanja novih poduzeća, smanjenja nezaposlenosti i povećanja BDP-

a po glavi stanovnika u Općini

Ciljne skupine Nezaposleni

Poduzetnici početnici

Indikator Broj podrške poduzetnicima početnicima



Mjera 1.2.4.Obrazovanje za poduzetništvo

Svrha Svrha ove mjere je poticanje održavanja edukativnih radionica za

poduzetnike početnike, postojeće poduzetnike, te sve koji se planiraju

baviti poduzetništvom u cilju stjecanja znanja za bavljenje

poduzetničkom aktivnošću što će doprinijeti razvoju malog i srednjeg

poduzetništva

Ciljne skupine Mali i srednji poduzetnici

Indikator Broj radionica

Broj polaznica na radionice


Prioritet 1.3. Razvoj ruralnog turizma i nepoljoprivrednih djelatnosti

42

Mjera 1.3.1. Poticanje razvoja ruralnog turizma

Svrha Stvaranje uvjeta lokalnom stanovništvu za dodatnim prihodima te

poticanje prodaje lokalnih poljoprivrednih proizvoda

Ciljne skupine Poljoprivredni proizvođači

Poduzetnici u turizmu

Indikator Broj novih turističkih objekata

Broj novih kreveta

Povećani prihod od turizma



Mjera 1.3.2. Poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti

Svrha Stvaranje uvjeta lokalnom stanovništvu za dodatnim prihodima u

segmentu nepoljoprivrednih djelatnosti poput usluga ili proizvodnje


Nepoljoprivredne djelatnosti

Indikator Broj subjekata u nepoljoprivrednim djelatnostima

Broj osoba zaposlenih u nepoljoprivrednim djelatnostima



Mjera 1.3.3. Edukacija za bavljenje ruralnim turizmom i nepoljoprivrednim djelatnostima

Svrha Animiranje stanovništva, te edukacija za bavljenje ruralnim turizmom i

nepoljoprivrednim djelatnostima u cilju poboljšanja kvalitete usluge,

pružanja novih vrsta proizvoda i usluga



Nepoljoprivredni proizvodi i usluge

43

Indikator Broj provedenih radionica

Broj sudionika na radionicama



Mjera 1.3.4. Razvoj lovnog turizma

Svrha Povećanje turističkih dolazaka i noćenja na području Općine kroz

ponudu lovnog turizma

Ciljne skupine Lovci


Indikator Broj dolazaka lovaca



Mjera 1.3.5. Poticanje suradnje s ostalim dionicima u turizmu

Svrha Povezivanje s ostalim subjektima u turizmu s ciljem razmjene iskustva,

tržišnog povezivanja te razvijanja zajedničkih turističkih proizvoda



Indikator Broj razvijenih zajedničkih turističkih proizvoda

Broj noćenja

Povećani prihod od turizma


Prioritet 1.4. Poticanje razvoja poljoprivrede

Mjera 1.4.1. Razvoj eko poljoprivrede

Svrha Povećanje udjela eko poljoprivrede i samozapošljavanje lokalnog

stanovništva

44

Ciljne skupine Poljoprivrednici

Nezaposleni

Indikator Broj certificiranih eko proizvođača

Udio eko proizvođača u ukupnoj poljoprivredi



Mjera 1.4.2. Razvoj preradbenih kapaciteta u poljoprivredi

Svrha Prerada poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u JLS i okolici s ciljem

postizanja veće dodane vrijednosti, te plasman gotovih proizvoda na

tržište


Indikator Broj i kapacitet preradbenih kapaciteta



Mjera 1.4.3. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Svrha Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava kroz opremanje, gradnju i promociju


Poljoprivredni prerađivači

Indikator Broj novih poljoprivrednih objekata

Broj nove poljoprivredne opreme

Broj novih poljoprivrednika



45

Mjera 1.4.4. Poticanje izgradnje skladišnih kapaciteta u poljoprivredi

Svrha Skladištenje poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u JLS i okolici s

ciljem postizanja veće dodane vrijednosti, te plasman proizvoda na

tržište


Indikator Broj i kapacitet skladišnih kapaciteta



Mjera 1.4.5. Edukacija poljoprivrednika

Svrha Omogućavanje poljoprivrednicima stjecanje novih znanja i vještina s

ciljem konkurentnije poljoprivredne proizvodnje


Indikator Broj edukativnih radionica

Broj polaznika na radionice

Strateški cilj 2. Razvijena komunalna infrastruktura

Prioritet 2.1. Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

Mjera 2.1.1. Izgradnja nerazvrstanih cesta

Svrha Svrha je omogućiti lokalnom stanovništvu i gospodarstvu nesmetano

prometovanje kroz prostor Općine, stvaranje uvjeta za razvoj ruralnog

turizma te poboljšanje kvalitete života na području Općine

Ciljne skupine Stanovnici JLS

Gospodarstvo JLS

Indikator Kilometri lokalnih nerazvrstanih cesta koji su izgrađeni


46

Prioritet 2.1. Izgradnja/rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

Mjera 2.1.2. Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

Svrha Svrha je omogućiti lokalnom stanovništvu i gospodarstvu nesmetano

prometovanje kroz prostor Općine, stvaranje uvjeta za razvoj ruralnog

turizma te poboljšanje kvalitete života na području Općine


Gospodarstvo JLS

Indikator Kilometri lokalnih nerazvrstanih cesta koji su rekonstruirani


Prioritet 2.2. Izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava

Mjera 2.2.1. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

Svrha Svrha projekta je izgradnja vodoopskrbnog sustava u mjestima u kojima

ne postoji u cilju redovite opskrbe stanovništva i gospodarstva pitkom

vodom


Gospodarstvo JLS

Indikator Metri izgrađenog vodoopskrbnog sustava


Prioritet 2.2. Izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava

Mjera 2.2.2. Rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava

Svrha Svrha projekta je rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava u cilju

smanjenja gubitaka vode iz sustava i redovite opskrbe stanovništva i

gospodarstva pitkom vodom


Gospodarstvo JLS

Indikator Metri rekonstruiranog vodoopskrbnog sustava

47


Prioritet 2.3. Dostupnost širokopojasnog interneta

Mjera 2.3.1. Razvoj infrastrukture širokopojasnog interneta

Svrha Omogućavanje usluge širokopojasnog interneta lokalnom stanovništvu i

gospodarstvu koja će omogućiti brži protok informacija, razvijanje novih

djelatnosti, te online edukaciju zainteresiranim stranama


Gospodarstvo JLS

Indikator Pokrivenost JLS širokopojasnim internetom

Broj priključaka na širokopojasni Internet

Broj novo otvorenih poduzeća vezanih uz Internet tehnologiju

Povećanje brzine prijenosa podataka


Prioritet 2.4. Šumska infrastruktura

Mjera 2.4.1. Izgradnja šumskih prometnica

Svrha Svrha projekta je projektiranje i izgradnja šumske infrastrukture u cilju

lakšeg korištenja potencijala šuma

Ciljne skupine Šumoposjednici

građani

Indikator Broj km izgrađenih šumskih prometnica


Prioritet 2.4. Šumska infrastruktura

Mjera 2.4.2. Rekonstrukcija šumskih prometnica

Svrha Svrha projekta je rekonstrukcija šumske infrastrukture u cilju lakšeg

korištenja potencijala šuma

Ciljne skupine Šumoposjednici

48

građani

Indikator Broj km rekonstruiranih šumskih prometnica


Prioritet 2.5. Izgradnja/rekonstrukcija kanalizacijskog sustava

Mjera 2.5.1. Izgradnja pročistača

Svrha Izgradnja pročistača vod otpadnih voda u cilju spajanja kanalizacijskog

sustava, smanjenja zagađenja okoliša i zadovoljavanja zakonskih uvjeta


Gospodarstvo JLS

Indikator Izgrađen pročistač



Mjera 2.5.2. Izgradnja kanalizacijskog sustava

Svrha Izgradnja kanalizacijskog sustava u cilju poboljšanja kvalitete života

lokalnog stanovništva, smanjenja onečišćenja okoliša, te poboljšanje

konkurentnosti poduzetništva u cilju zadovoljavanja zakonskih uvjeta


Gospodarstvo JLS

Indikator Broj izgrađenih metara kanalizacijskog sustava

Broj priključenih domaćinstava

Broj priključenih gospodarskih subjekata



Mjera 2.5.3. Rekonstrukcija kanalizacijskog sustava

Svrha Rekonstrukcija postojećeg kanalizacijskog sustava u cilju poboljšanja

49

kvalitete života lokalnog stanovništva, smanjenja onečišćenja okoliša, te

poboljšanje konkurentnosti poduzetništva u cilju zadovoljavanja

zakonskih uvjeta


Gospodarstvo JLS

Indikator Rekonstruirani km kanalizacijskog sustava


Prioritet 2.6. Geodetska izmjera

Mjera 2.6.1. Provođenje geodetske izmjere

Svrha Rješavanje imovinsko pravnih odnosa u cilju što bržeg izdavanja dozvola

investitora sa područja Općine ili vanjskih investitora, te konačnog

utvrđenja vlasništva


Investitori

Indikator Površina katastarske izmjere


Prioritet 2.6. Geodetska izmjera

Mjera 2.6.2. Upis izmjere u katastarske i gruntovne knjige

Svrha Upis katastarske izmjere u katastarske i zemljišne knjige u cilju

utvrđivanja vlasništva i posjeda nad pojedinim česticama na području

JLS


Investitori

Indikator Broj upisanih katastarskih čestica u zemljišne i katastarske knjige


50

Prioritet 2.7. Centralno mjesto okupljanja

Mjera 2.7.1. Izgradnja središnjeg trga

Svrha Svrha ove mjere je dostupnost centralnog mjesta okupljanja za

manifestacije i poboljšanje osnovne infrastrukture JLS


Turisti

Indikator Izgrađen centralni trg

Strateški cilj 3. Razvoj društvene infrastrukture i civilnog sektora

Prioritet 3.1. Razvoj obrazovnih ustanova

Mjera 3.1.1. Opremanje dječjih vrtića opremom

Svrha Svrha ove mjere je omogućavanje polaznicima predškolskog odgoja i

odgajateljima korištenje najmodernije tehnologije u učenju, te

usvajanja novih znanja temeljenih na najmodernijim ICT rješenjima

Ciljne skupine Polaznici predškolskog odgoja

Odgajatelji

Indikator Nova oprema u numeričkim pokazateljima

Nova softverska rješenja u numeričkim pokazateljima



Mjera 3.1.2.Opremanje osnovne škole potrebnom opremom

Svrha Svrha ove mjere je omogućavanje učenicima i nastavnicima korištenje

najmodernije tehnologije u učenju, te usvajanja novih znanja

temeljenih na najmodernijim ICT rješenjima

Ciljne skupine Učenici

nastavnici

Indikator Nova oprema u numeričkim pokazateljima

Nova softverska rješenja u numeričkim pokazateljima

51



Mjera 3.1.3. Poticanje suradnje obrazovnih institucija s sličnim institucijama u zemlji i inozemstvu

Svrha Svrha ove mjere je razmjena iskustava učenika i učitelja u osnovnoj školi

sa sličnim institucijama u zemlji i inozemstvu

Ciljne skupine Učenici

nastavnici

Indikator Broj učenika koji sudjeluju u razmjeni

Broj nastavnika koji sudjeluju u razmjeni

Povećanje suradnje sa sličnim institucijama



Mjera 3.1.4. Usmjeravanje učenika za obrazovanje u deficitarnim zanimanjima

Svrha Svrha ove mjere je usmjeravanje učenika na kraju osnovnoškolskog

obrazovanja za nastavak školovanja u deficitarnim zanimanjima prema

potrebama tržišta na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Ciljne skupine Učenici osnovnih škola

Indikator Broj učenika koji su prisustvovali radionici o usmjeravanju za deficitarna

zanimanja

Broj učenika koji su odlučili upisati deficitarna zanimanja


Prioritet 3.2. Srednjoškolsko obrazovanje

Mjera 3.2.1. Stipendiranje učenika za deficitarna zanimanja

Svrha Svrha ove mjere je stipendiranje učenika srednjih škola u skladu s

pravilima koje utvrdi Općina kako bi poticali ostanak mladih na području

Općine nakon završetka školovanja

Ciljne skupine Učenici srednjih škola

52

Indikator Broj učenika koji ostvaruju pravo na stipendiju


Prioritet 3.3. Visokoškolsko obrazovanje

Mjera 3.3.1. Stipendiranje studenata

Svrha Svrha ove mjere je stipendiranje studenata u skladu s pravilima koje

utvrdi Općina kako bi poticali ostanak mladih na području Općine

nakon završetka studiranja

Ciljne skupine Studenti

Indikator Broj studenata koji ostvaruju pravo na stipendiju


Prioritet 3.4. Udruge civilnog sektora

Mjera 3.4.1. Poticanje udruživanja građana u udruge

Svrha Svrha ove mjere je poticanje razvoja civilnog društva u svim

segmentima s ciljem unapređenja kulturnih , sportskih i ostalih

djelatnosti te korištenje mehanizma civilnog društva kao savjetodavnog

tijela u donošenju i provođenju odluka JLS

Ciljne skupine Udruge civilnog sektora

Indikator Broj udruga na području



Mjera 3.4.2. Poticanje djelatnosti udruga civilnog sektora

Svrha Svrha ove mjere je poticanje udruga civilnog sektora u njihovim

aktivnostima kroz logističku i financijsku potporu s ciljem unapređenja

društvenog života na području JLS


Stanovnici JLS

53

Indikator Broj održanih aktivnosti udruga civilnog sektora

Broj stanovnika koji su sudjelovali u održanim aktivnostima



Mjera 3.4.3. Poticanje udruga koje se bave kulturnim naslijeđem

Svrha Svrha ove mjere je poticanje udruga civilnog sektora koja se bave

kulturnim naslijeđem u cilju valorizacije i prezentacije stanovništvu i

turistima


Stanovnici JLS

Indikator Broj udruga koje se bave kulturnim naslijeđem

Broj programa udruga koje se bave kulturnim naslijeđem



Mjera 3.4.4. Poticanje suradnje udruga s sličnim organizacijama u RH i inozemstvu

Svrha Svrha ove mjere je suradnja s ostalim udrugama civilnog društva iz

Hrvatske i inozemstva u cilju razmjene iskustava i znanja te davanje

prijedloga JLS iz domene civilnog sektora

Ciljne skupine Članovi udruga civilnog sektora

JLS

Indikator Broj uspostavljenih suradnji sa udrugama u RH i inozemstvu

Broj studijskih putovanja u inozemstvo

Broj udruga koje su sudjelovale u aktivnostima lokalnih udruga


Prioritet 3.5. Zgrade udruga civilnog sektora

54

Mjera 3.5.1. Obnova i opremanje društvenih domova

Svrha Svrha ove mjere obnova i opremanje društvenih domova s ciljem

poboljšanja uvjeta prostora, te mogućnosti održavanja različitih

događanja u društvenim domovima prema potrebi


Udruge civilnog sektora

Indikator Broj rekonstruiranih društvenih domova


Prioritet 3.5. Zgrade udruga civilnog sektora

Mjera 3.5.2. Obnova i opremanje lovačkih domova

Svrha Svrha ove mjere je opremanje lovačkih domova s ciljem poboljšanja

uvjeta prostora, te mogućnosti održavanja različitih događanja u

društvenim domovima prema potrebi


Lovačke udruge

Indikator Broj opremljenih lovačkih domova


Prioritet 3.6. Razvoj sporta

Mjera 3.6.1. Poticanje razvoja sportskih društava

Svrha Svrha ove je poticanje lokalnih sportskih klubova i udruga u cilju

promocije sporta i zdravog načina življenja

Ciljne skupine Sportski klubovi

Indikator Broj sportskih klubova

Broj članova koji sudjeluju u aktivnostima


55


Mjera 3.6.2. Poticanje razvoja sportskih susreta i natjecanja

Svrha Svrha ove je poticanje suradnje lokalnih sportskih klubova i udruga sa

klubovima sličnih interesa u domovini i inozemstvu s cilju razmjene

iskustava, zajedničkih manifestacija te sudjelovanja na natjecanjima

Ciljne skupine Sportski klubovi

Indikator Broj uspostavljenih suradnji

Broj članova klubova koji sudjeluju u programu zajedničke suradnje



Mjera 3.6.3. Razvoj sportske infrastrukture i opremanje sportskih društava

Svrha Svrha ove je razvoj sportske infrastrukture u Općini u cilju poboljšanja

kvalitete života i pružanja dostupnosti infrastrukture za sport i

rekreaciju stanovnicima Općine


Sportski klubovi

Indikator Broj opremljenih sportskih društava

Dostupnost infrastrukture za sport i rekreaciju


Prioritet 3.7. Zdravstvo i socijalna skrb

Mjera 3.7.1.Opremanje zdravstvenih ambulanta najsuvremenijom opremom

Svrha Svrha ove mjere je opremanje zdravstvenih ambulanti opremom za

pružanje zdravstvene skrbi u cilju dostupnosti zdravstvenih usluga i

smanjenja upućivanja pacijenata na specijalističke preglede u udaljenija

mjesta


Zdravstvene ambulante

56

Indikator Količina novo nabavljene opreme

Povećanje dostupnosti usluga u zdravstvenim ambulantama na

području JLS


Prioritet 3.7. Zdravstvo i socijalna skrb

Mjera 3.7.2. Pomoć socijalno najugroženijim obiteljima

Svrha Svrha ove mjere je pomoć socijalno najugroženijim obiteljima u

osiguravanju osnovnih životnih uvjeta

Ciljne skupine Socijalno ugroženo stanovništvo

Indikator Broj osoba uključenih u socijalne mjere na području JLS


Prioritet 3.8. Socijalna uključivost

Mjera 3.8.1.Poticanje prekvalifikacije stanovništva

Svrha Svrha ove mjere pomoć kod prekvalifikacije stanovništva za deficitarna

zanimanja u cilju što brže mogućnosti pronalaska zaposlenja

Ciljne skupine nezaposleni

Indikator Broj osoba uključenih u programe prekvalifikacije



Mjera 3.8.2. Održavanje radionica za nezaposlene

Svrha Svrha ove mjere je održavanje radionice za nezaposlene s temama kako

tražiti posao, pisanje životopisa, motivacije duže nezaposlenih osoba u

cilju ponovnog uključenja na tržište rada


Indikator Broj osoba uključenih u radionice

57



Mjera 3.8.3. Javni radovi

Svrha Svrha ove mjere je zapošljavanje nezaposlenih osoba putem javnih

radova u cilju ponovnog povratka na tržište rada , te smanjenja broja

nezaposlenih na području JLS


Indikator Broj osoba uključenih u javne radove



Mjera 3.8.4. Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva

Svrha Svrha ove mjere je poticanje razvoja socijalnog poduzetništva u cilju

zajedničke suradnje osoba iz ranjivih skupina, ponovnog vraćanja na

tržište rada, te prodaje i distribucije proizvoda proizvedenih kroz

socijalno poduzetništvo


Indikator Broj socijalnih poduzeća

Broj zaposlenih u socijalnim poduzećima


Prioritet 3.9. Kulturni i vjerski život

Mjera 3.9.1. Poticanje vjerskih susreta

Svrha Svrha ove mjere je poticanje vjerskih susreta u cilju produbljivanja

duhovnog života te stvaranja temelja za razvoj vjerskog turizma

Ciljne skupine Članovi vjerskih zajednica

Indikator Broj održanih vjerskih susreta

Broj sudionika na vjerskim susretima

58



Mjera 3.9.2. Poticanje kulturnih manifestacija i sadržaja

Svrha Svrha ove mjere je poticanje kulturnih manifestacija i sadržaja u cilju

promocije kulturnih vrijednosti i tradicije

Ciljne skupine Stanovnici

Posjetitelji

Indikator Broj kulturnih sadržaja

Broj kulturnih manifestacija



Mjera 3.9.3. Izgradnja i opremanje kulturnih objekata

Svrha Svrha ove mjere je izgradnja i promocija kulturnih objekata u cilju

promocije kulturnih vrijednosti i prezentacije istih zainteresiranoj

skupini


Posjetitelji

Indikator Broj kulturnih objekata


Prioritet 3.10.. Briga o starim i nemoćnim osobama

Mjera 3.10.1. Poticanje udruženja umirovljenika

Svrha Svrha ove mjere je poticanje udruženja umirovljenika u cilju

osmišljavanja sadržaja za umirovljeničku skupinu i poboljšanje kvalitete

života

Ciljne skupine Udruge umirovljenika

59

umirovljenici

Indikator Broj aktivnosti udruga umirovljenika

Broj članova koji sudjeluju u aktivnostima



Mjera 3.10.2.. Izgradnja doma za stare i nemoćne

Svrha Svrha ove mjere je izgradnja doma za stare i nemoćne osobe u cilju

trajne skrbi za osobe starije životne dobi

Ciljne skupine umirovljenici

Indikator Broj domova za stare i nemoćne

Broj korisnika



Mjera 3.10.3.Razvoj sustava pomoći u kući

Svrha Svrha ove mjere je uspostava sustava pomoći u kući starijim koji nisu

smješteni u ustanove domova za starije i nemoćne osobe

Ciljne skupine Osobe starije životne dobi

Indikator Broj osoba unutar sustava


Prioritet 3.11. Poticanje povećanja broja stanovnika

Mjera 3.11.1. Revitalizacija zapuštenih dvorišta

Svrha Svrha ove mjere je revitalizacija zapuštenih dvorišta i kuća i uspostava

sustava stavljanja u funkciju

Ciljne skupine Mlade osobe

Osobe zainteresirane za doseljavanje

60

Indikator Broj revitaliziranih dvorišta

Broj novih osoba koje su doselile u općinu



Mjera 3.11.2. Poticanje doseljavanja novih stanovnika

Svrha Svrha ove mjere je poticanje doseljavanja novih stanovnika u cilju

optimalnog iskorištavanje infrastrukture koju općina posjeduje

Ciljne skupine Mlade osobe

Osobe zainteresirane za doseljavanje

Indikator Broj novih osoba koje su doselile u općinu



Mjera 3.11.3. Naknade za novorođenčad

Svrha Svrha ove mjere je poticanje rađanja djece u Općini u cilju povećanja

nataliteta

Ciljne skupine Roditelji

Indikator Broj primatelja naknade

Strateški cilj 4. Održivo gospodarenje i obnovljivi izvori energije

Prioritet 4.1. Energetska učinkovitost

Mjera 4.1.1. Energetska učinkovitost javnih zgrada

Svrha Svrha projekta je smanjenje utroška energije u javnim zgradama što će

posljedično dovesti do smanjenja emisije CO2

Ciljne skupine Korisnici javnih zgrada

Vlasnici javnih zgrada

Indikator Smanjenje utroška energije

61

Smanjenje utroška CO2



Mjera 4.1.2. Energetska obnova privatnih objekata

Svrha Svrha projekta je smanjenje utroška energije u privatnim objektima što

će posljedično dovesti do smanjenja emisije CO2

Ciljne skupine Vlasnici privatnih objekata





Mjera 4.1.3. Energetska obnova malog i srednjeg poduzetništva

Svrha Svrha projekta je smanjenje utroška energije u gospodarstvu što će

posljedično dovesti do smanjenja emisije CO2

Ciljne skupine Tvrtke

Obrtnici





Mjera 4.1.4. Energetska obnova javne rasvjete

Svrha Svrha projekta je zamjena postojeće javne rasvjete sa energetski

učinkovitijom u cilju smanjenje utroška energije i smanjenja svjetlosnog

zagađenja

62


Općina

Indikator Smanjenje utroška energije po rasvjetnom mjestu


Prioritet 4.2. Obnovljivi izvori energije

Mjera 4.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima

Svrha Svrha projekta je povećanje korištenja i proizvodnje obnovljivih izvora

energije, te smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima

Ciljne skupine Gospodarstvo

Indikator Godišnja količina proizvodnje energije iz obnovljivih izvora


Prioritet 4.2. Obnovljivi izvori energije

Mjera 4.2.2 Poticanje sustava proizvodnje, distribucije i korištenja energije iz OI u gospodarstvu

Svrha Svrha projekta je povećanje proizvodnje, distribucije i korištenja

obnovljivih izvora u gospodarstvu, te distribucija energije javnim

zgradama i ostalim gospodarskim subjektima

Ciljne skupine Gospodarstvo

Javni sektor

Indikator Godišnja količina proizvodnje i potrošene energije iz obnovljivih izvora


Prioritet 4.3. Valorizacija zaštićenih dijelova Općine Ljubešćica

Mjera 4.3.1. Označavanje turistički zanimljivih područja

Svrha Svrha projekta je označavanje turistički zanimljivih područja znakovljem

u cilju što bolje prepoznatljivosti turističkog područja i orijentacije

63


Posjetitelji

Indikator Broj oznaka


Prioritet 4.3. Valorizacija zaštićenih dijelova Općine Ljubešćica

Mjera 4.3.2. Razvoj novih turističkih sadržaja temeljem prirodne baštine

Svrha Svrha projekta je razvoj novih turističkih sadržaja koji se temelje na

prirodnoj baštini


Posjetitelji

JLS

Indikator Broj novih sadržaja


Prioritet 4.4. Zaštita okoliša

Mjera 4.4.1. Izgradnja reciklažnog dvorišta za komunalni otpad

Svrha Svrha projekta je izgradnja reciklažnog dvorišta u cilju smanjenja

negativnih utjecaja na okoliš


Gospodarstvo

JLS

Indikator Broj izgrađenih reciklažnih dvorišta za komunalni otpad


Prioritet 4.4. Zaštita okoliša

Mjera 4.4.2. Izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad

64

Svrha Svrha projekta je izgradnja reciklažnog dvorišta u cilju smanjenja

negativnih utjecaja na okoliš


Gospodarstvo

JLS

Građevinske tvrtke

Indikator Broj izgrađenih reciklažnih dvorišta za građevinski otpad

65

7. USKLAĐENOST SA STRATEGIJAMA

Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast

Europa 2020. je desetogodišnja strategija za rast i radna mjesta Europske unije pokrenuta 2010.

Njezin cilj nije samo prevladavanje krize od koje se naša gospodarstva sada postupno oporavljaju.

Njezin je cilj i rješavanje nedostataka našeg modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i

uključiv rast.

Utvrđeno je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020. Oni uključuju zapošljavanje,

istraživanje i razvoj,

klimatske promjene / energiju,

obrazovanje,

socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva.

Ciljevi strategije podupiru se i s pomoću sedam „vodećih inicijativa” kojima se pruža okvir kojim EU i

nacionalna tijela zajednički jačaju napore u područjima kojima se podupiru prioriteti strategije

Europa 2020. kao što su inovacije, digitalno gospodarstvo, zapošljavanje, mladi, industrijska politika,

siromaštvo i učinkovitost resursa.

Sporazum o partnerstvu

Sukladno Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. svaka

država članica EU obvezna je podnijeti Partnerski sporazum kojim se utvrđuje nacionalna strategija

za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova. Svrha RH Partnerskog sporazuma je

opisati sveobuhvatnu i koherentnu strategiju za Republiku Hrvatsku, koja ispunjava zajedničke

europske ciljeve za rast i radna mjesta, preneseno u specifični nacionalni kontekst.

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom 30. listopada 2014.

Partnerskim sporazumom utvrđuju se mehanizmi kojima se osigurava usklađenost sa strategijom

Unije za pametan, održiv i uključiv rast (strategija Europa 2020) te sa zadaćama za pojedine fondove

EU u skladu s njihovim ciljevima koji se temelje na Ugovorima o pristupanju, uključujući ekonomsku,

socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Sadržaj Partnerskog sporazuma opisuje na koji način će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju

zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020 uz pomoć sredstava iz proračuna EU koja su joj dodijeljena

kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.-2020. godine.

66

Sadržaj Partnerskog sporazuma

Partnerski sporazum sadrži analizu dispariteta, razvojnih potreba i potencijala za rast s obzirom na

zadane tematske ciljeve Europske komisije i relevantnih preporuka za pojedine države članice koje su

upućene Republici Hrvatskoj u obliku Zaključaka od strane Vijeća Europe u sklopu Europskog

semestra za koordinaciju ekonomskih politika na razini EU.

Partnerski sporazum predstavlja strateški okvir za mjere za provedbu strategije Europa 2020, a koje

će biti razrađene u operativnim programima povezanim s korištenjem Europskog fonda za regionalni

razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda te Europskog pomorskog i ribarskog fonda, kao

i u Programu ruralnog razvoja za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Partnerski sporazum sadrži:

listu svih predloženih programa (izuzev programa teritorijalne suradnje, budući da oni

uključuju više država članica)

sažetak ex ante evaluacija tih programa

odabrane tematske ciljeve i rezultate koji ukazuju na glavne promjene koje se žele postići u

određenom području

mehanizme za koordinaciju fondova i drugih instrumenata

provedbu

Operativni program Konkurentnost i kohezija

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. izrađen je u suradnji tijela državne uprave,

predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i civilnog društva. Tijekom

izrade ovog dokumenta održano je i nekoliko savjetovanja s javnošću o prioritetnim područjima

ulaganja obuhvaćenih ovim programom. Cjelokupni proces koordiniralo je Ministarstvo regionalnoga

razvoja i fondova Europske unije.

Cilj operativnog programa

Programom se provodi kohezijska politika EU-a i doprinosi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz

poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša,

ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je na

raspolaganju 6,881 milijarda eura od čega 4,321 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni

razvoj (EFRR) i 2,559 milijardi eura iz Kohezijskog fonda (KF).

67

Kada se tome pridoda obvezno sufinanciranje provedbe operativnog programa iz proračuna

Republike Hrvatske, njegova ukupna vrijednost raste na 8,081 milijardi eura.

OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Raspodjela sredstava EU-a po prioritetnim osima

Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR)

Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija 664.792.165

Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije 307.952.676

Poslovna konkurentnost 970.000.000

Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 531.810.805

Klimatske promjene i upravljanje rizicima 245.396.147

Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.608

Povezanost i mobilnost 1.310.205.755

Socijalno uključivanje i zdravlje 356.500.000

Obrazovanje, vještine i cijeloživotno učenje 270.914.791

Tehnička pomoć 236.112.612

Ukupno 6.881.045.559

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i

jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od čega se

1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za

zapošljavanje mladih.

Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja:

Više od trećine sredstava namijenjeno je mjerama za potporu pristupu održivom i

kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba. Naglasak je osobito stavljen na učinkovite

mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije radnike,

kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmijenjenim

gospodarskim prilikama.

Oko 28 posto proračuna OP-a investirat će se u osiguravanje adekvatnog usklađenja znanja i

vještina s potrebama tržišta rada i u tom će se smislu poticati tercijarno obrazovanje,

strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje te poboljšanje pristupa kvalitetnom

obrazovanju.

68

Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja predviđaju promicanje socijalne i

ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u

zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje

društvenog poduzetništva.

Potpora javnoj upravi obuhvaćena je kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne

uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv

korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta

organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na

poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti.

OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Raspodjela sredstava EU-a po prioritetnim osima

Prioritetna os Alokacija ESIF (EUR)

Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage 532.933.273

Socijalno uključivanje 328.000.000

Obrazovanje i cjeloživotno učenje 450.000.000

Pametna administracija 191.276.944

Tehnička pomoć 80.000.000

Ukupno 1.582.210.217

Operativni program - Program ruralnog razvoja

Programom je definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske

poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta

u ruralnim područjima uopće.

Ciljevi programa

CILJ 1. Poticati konkurentnost poljoprivrede

CILJ 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama

CILJ 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje

radnih mjesta

69

Prioriteti programa

PRIORITET 1 Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima

Sredstva za

postizanje ciljeva u

okviru Prioriteta 1

raspoređena su

unutar prioriteta 2-6

PRIORITET 2

Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te

konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim

regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne

tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama

600.545.085,72

PRIORITET 3

Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i

trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje

rizicima u poljoprivredi

237.632.367,48

PRIORITET 4 Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz

poljoprivredu i šumarstvo 561.119.748,96

PRIORITET 5

Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski

elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u

poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

170.508.210,00

PRIORITET 6 Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i

gospodarski razvoj u ruralnim područjima 401.382.525,79

TEHNIČKA POMOĆ 55.034.562,05

UKUPNO 2.026.222.500,00

Mjere predviđene u Programu ruralnog razvoja su:

1. Prijenos znanja i aktivnosti informiranja

2. Savjetodavne usluge, usluge upravljanja i pomoći u poljoprivrednim gospodarstvima

3. Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

4. Ulaganje u fizičku imovinu

5. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala oštećenog uslijed prirodnih nepogoda i

katastrofalnih događaja i uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

8. 8.Ulaganje u razvoj šumskog područja i povećanje održivosti šuma

70

9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti

11. Ekološki uzgoj

12. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima

13. Suradnja

14. Upravljanje rizicima

15. Financiranje dodatnih izravnih plaćanja za Hrvatsku

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014-2020

Vlada je na sjednici 11. rujna 2014. godine donijela Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014. –

2020. Strategijom je definiran osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014. – 2020., a on glasi:

repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju

aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Pored osnovnog, definirani su i drugi ciljevi, a to su:

1. Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%

2. Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30%

visokoobrazovanih

3. Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020.

4. Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza

proizvoda visoke dodane vrijednosti

Strategija razvoja turizma RH do 2020

Glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na sustavno podizanje razine znanja, obogaćivanje

postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, vještina i obrazovanja turističkih

djelatnika, čime će se kontinuirano unaprjeđivati postojeća kvaliteta i izvrsnost usluge, stvaranje

preduvjeta za jačanje poduzetništva, čime će se omogućiti ulazak u novi investicijski ciklus, stvaranje

novih radnih mjesta i samozapošljavanje, učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija.

Time se želi postići kvalitativno diferenciranje od konkurencije i osiguranje tržišne prepoznatljivosti

Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje 2013. do 2020. godine

Opći cilj Strategije razvoja poduzetništva za razdoblje 2013 do 2020 godine je povećanje

konkurentnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj

Realizacija općeg cilja bit će potpomognuta mjerama koje će se odnositi na 5 strateških ciljeva

1.Poboljšanje ekonomske uspješnosti

71

Unapređenje ekonomske uspješnosti malog gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih

djelatnosti većim ulaganjem u R&D, većim stupnjem inovacija, porastom izvoza i daljnjim

razvojem poslovnih mreža i povezanosti.

2.Poboljšan pristup financiranju

Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte malog gospodarstva te uklanjanje

financijskog jaza za malo gospodarstvo.

3. Promocija poduzetništva

Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, povećanje broja aktivnih poduzeća i jačanje

institucija koje pružaju podršku poduzetnicima kako bi se na taj način doprinijelo

ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija.

4.Poboljšanje poduzetničkih vještina

Pružanje podrške većem razvoju subjekata malog gospodarstva kroz jačanje njihove uprave,

uvođenje i korištenje većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te pružanje podrške

cjeloživotnom učenju zaposlenih u subjektima malog gospodarstva.

5. Poboljšano poslovno okruženje

Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih opterećenja i

olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj

Strategija razvoja poduzetništva žena u RH 2014-2020

Strategija sadrži sljedeće ciljeve razvoja poduzetništva žena:

1. Poboljšanje usklađenosti i umreženost javnih politika,

2. Poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena,

3. Uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu, te

4. Promocija poduzetništva žena.

Ukupna ciljana vrijednost Strategije do 2020. godine je povećanje udjela žena u poduzetništvu

mjereno TEA (Total Entrepreneurial Activity – Ukupna poduzetnička aktivnost) pokazateljem –

muškarci : žene s 1 : 2, 24 na 1 : 1,86 odnosno povećanje broja žena koje pokreću poslovni pothvat i

broj žena – vlasnica rastućih poslovni pothvata. Sve to radi se kako bi se ostvarila razina poduzetničke

aktivnosti žena prema prosjeku EU mjereno TEA pokazateljem muškaraca i žena.

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. – 2020.)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 27. ožujka 2014. godine usvojila tekst Strategije borbe protiv

siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. – 2020.).

Strategija sadrži kratku i jasnu sliku postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Republici

Hrvatskoj, kao i uzroka koji su doveli do toga stanja te društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu

72

za djelovanje. Jasno se ističe tko su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj

isključenosti, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe.

Strategija se bazira na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i

socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija

siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog

sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Pritom je potrebno

istaknuti da je antidiskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva.

Strateška područja sadrže nekoliko glavnih strateških aktivnosti te načine njihove provedbe koje će se

detaljnije razraditi u okviru trogodišnjeg programa provedbe na nacionalnoj razini, a koji će

zahtijevati izradu odgovarajućih dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Strategija sadrži poveznicu s odgovarajućim međunarodnim i europskim dokumentima: Strategija

Europa 2020, Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti, Garancija za mlade,

Milenijski ciljevi razvoja.

Županijska razvojna strategija Varaždinske županije

U trenutku izrade Strateškog razvojnog programa Općine Ljubešćica na snazi je Županijska razvojna

strategija za razdoblje 2010-2013, dok je nova razvojna strategija u izradi.

Temeljni strateški ciljevi unutar Županijske razvojne strategije Varaždinske županije su:

Cilj 1: Unaprijeđeno i razvijeno gospodarstvo Varaždinske županije

Cilj 2: Razvijeni ljudski resursi i povećana kvaliteta života

Cilj 3: Zaštita okoliša i upravljanje energijom

Cilj 4: Ruralni razvoj

Cilj 5: Tehnička pomoć

Strategija ostvarenja postavljene vizije i strateških ciljeva određena je na način da su se unutar

svakog cilja definirali ključni razvojni prioriteti te skup mjera za njihovo ostvarivanje. Kroz tih 5

strateških ciljeva definirano je 12 prioriteta:

Prioritet 1: Razvoj turističke ponude

Prioritet 2: Unapređenje konkurentnosti kroz povezivanje, poslovnu izvrsnost i inovativnost

Prioritet 3: Jačanje poduzetničke okoline, poticanje razvoja poduzetništva te internacionalizacija

poduzetništva

Prioritet 4: Uspostavljeno društvo znanja za kreativnu regiju

Prioritet 5: Podignuta razina kvalitete života

Prioritet 6: Poboljšan pristup zapošljavanju i održivo tržište rada

73

Prioritet 7: Očuvanje okoliša

Prioritet 8: Učinkovito upravljanje energijom

Prioritet 9: Ruralni razvoj na temelju održivih oblika poljoprivrede, šumarstva i ruralnog turizma

Prioritet 10: Razvoj novih te očuvanje tradicionalnih proizvoda, obrta i usluga

Prioritet 11: Uspostava ključnog tima za provođenje Županijske razvojne strategije

Prioritet 12: Aktivnosti za potporu prilikom izrade i provođenja visokokvalitetnih projekata

usmjerenih na rezultate

74

8. PLAN PROVEDBE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA

Strateški razvojni program je temeljni dokument Općine Ljubešćica za provođenje općinske politike

razvoja i korištenje strukturnih fondova EU kojima se financiraju programi za smanjenje razlika u

razvoju među članicama . Kod razrade ovog Strateškog razvojnog programa korišten je pristup i

metodologija strukturnih fondova, što će rezultirati pojavom potrebe za učenjem i prilagodbom

novom pristupu interdisciplinarnih radnih metoda temeljenih na partnerstvu.

Izrada projekta trajala je od lipnja do studenog 2015. godine

Načela provedbe

Glavna načela provedbe Strateškog razvojnog programa biti će slijedeća načela partnerstva:

• Konsenzus i međuovisnost

• Jednakost

• Raznolikost

• Odgovornost: Općina Ljubešćica ima krajnju odgovornost za pripremu i provedbu Strateškog

razvojnog programa

Obvezanost: Općina Ljubešćica je na najvišoj razini u potpunosti obvezna na proces i načela

Strateškog razvojnog programa. Strateški razvojni program predstavlja okvir za srednjoročni

društveno ekonomski razvoj Općine Ljubešćica.

Obvezanost uključuje stavljanje na raspolaganje potrebnih resursa za izradu i provedbu

Strateškog razvojnog programa

• Transparentnost i otvorenost: Izrada i provedba Strateškog razvojnog programa provode se

na transparentan i otvoren način te uz odgovarajuće obavještavanje javnosti.

• Partnerstvo i konzultacije sa zainteresiranim stranama: Sve relevantne zainteresirane strane,

i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, trebaju biti konzultirane u svakoj ključnoj fazi izrade i

provedbe projekta. Svi partneri (Županija, lokalne zainteresirane strane, ključna ministarstva,

EU) podupiru jedni druge u cilju visokokvalitetnog programa i provedbe kvalitetnih projekata.

Sva pitanja, odnosno interesi, raspravljaju se na otvoren i transparentan način.

U provedbi Strateškog razvojnog programa sudjelovati će slijedeći činitelji:

Lokalna skupina JLS

Lokalnu skupinu, koja će voditi provedbu Strateškog razvojnog programa imenovati će načelnik.

Lokalna skupina će biti odgovorna za izmjene sadržaja i provedbu Strateškog razvojnog programa te

konzultiranje eksperata i zainteresiranih strana. Članovi Lokalne skupine će biti predstavnici općinskih

ureda i vanjski članovi. Budući da je Strateški razvojni program neizbježno multidisciplinaran, Lokalna

75

skupina raspravljati će i dogovarati se o interdisciplinarnim pitanjima koja prelaze granice sektora

(npr. ekološki učinci razvoja).

Lokalne zainteresirane strane

Iskustvo EU pokazuje da su razvojni programi uspješniji kada ih podupire mišljenje velike većine

relevantnih zainteresiranih strana koje unose nove ideje i perspektive te dovode do razvoja novih

partnerskih struktura. Relevantne zainteresirane strane uključuju one "interesne zajednice" koje u

tom području žive i/ili od njega zarađuju za život. Također obuhvaćaju one koji imaju znanje, iskustvo

ili aspiracije temeljene na tom području.

Kod provedbe Strateškog razvojnog programa konzultirati će se skupina gospodarskih i socijalnih

zainteresiranih strana kako bi se osigurala transparentnost, široka diskusija i konsenzus o Strateškom

razvojnom programu.

Općinsko Vijeće

Općinsko vijeće će usvojiti konačnu verziju Strateškog razvojnog programa i time ga pretvoriti u

službeni pravni dokument te jedini i službeni okvir za društveno ekonomski razvoj Općine Ljubešćica.

Luketo d.o.o.

Luketo d.o.o. će osigurati stručno provođenje cijelog procesa i davati će stručne savjete Lokalnoj

skupini.

Provedba Strateškog razvojnog programa (financiranje)

Načelnik će formalno odlučiti tko će integrirati Lokalnu skupinu - Jedinicu za provedbu Strateškog

razvojnog programa.

Glavni zadaci Jedinice za provedbu Strateškog razvojnog programa će biti slijedeći:

• opća koordinacija provedbe Strateškog razvojnog programa i pojedinih projekata;

• nadziranje provedbe Strateškog razvojnog programa ;

• revizija i ažuriranje Strateškog razvojnog programa ;

• koordinacija i njega partnerstva za regionalni razvoj;

• privlačenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog programa ;

• izrada pojedinačnih projekata.

Izrada projekata

Jedinica za koordinaciju Strateškog razvojnog programa utvrdit će prikladne projekte na temelju

prioriteta i mjera Strateškog razvojnog programa .

Savjetodavna pomoć Luketo d.o.o. prilikom izrade projekata bit će raspoloživa cijelo vrijeme

provedbe Strateškog razvojnog programa

76

Odabir projekata

Kriteriji za odabir projekata trebali bi se temeljiti na prioritetima i mjerama Strateškog razvojnog

programa (za sve projekte) i (za projekte koje sufinancira EU) biti u skladu s procedurama i

programskim prioritetima EU. O kriterijima za odabir projekata bit će konzultirane sve gore

spomenute skupine zainteresiranih strana.

Provedbeni plan Strateškog razvojnog programa

Institucije i mehanizmi realizacije

Potrebne mjere institucionalnog jačanja

Odbor za praćenje

Postupci praćenja i evaluacije-ostvarivanje neposrednih ciljeva

Analizirajući cjelokupnu situaciju u Općini Ljubešćica, njezinim razvojnim ograničenjima, definiranja

razvojnih ciljeva za buduće razdoblje, potrebnih promjena gospodarske i ukupne društvene strukture,

predloženih modela i konkretnih razvojnih programa u ovom djelu navode se nosioci programa kao i

potrebne mjere za realizaciju programa i njihovu evaluaciju.

Kako bi došlo do realizacije zadanih ciljeva potrebno je sinergijsko djelovanje županijskih službi,

ministarstava Vlade RH kao i jedinice lokalne samouprave.

Od Vlade RH se očekuje:

dosljedno provođenje procesa decentralizacije,

uska suradnja s jedinicom lokalne samouprave,

prezentiranje programa vlade na lokalnoj razini, i

provođenje edukacijskih programa za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave

Jedinica lokalne samouprave treba:

uključiti se u proces lobiranja za rješavanje svih problema koji koče brže oživljavanje

neiskorištenih i neaktivnih gospodarskih kapaciteta,

nastaviti provedbu postojećih programa za potporu malog i srednjeg poduzetništva i

obrtništva

kreirati s financijskim sektorom potpore za manje zahtjevne projekte u području

turizma,zdrave hrane,razvoj poslovnih i turističkih zona,

pronalaženje poticaja za privlačenje visoko obrazovanih i stručnih kadrova, te svih onih

kadrova koji su potrebni za kvalitetno provođenje projekta razvoja,

77

podizanje razine informiranosti potencijalnih poduzetnika o aktualnim programima,

podizanje razine osposobljenosti administracije u jedinici lokalne samouprave kako bi se na

taj način učinkovito pružile usluge zainteresiranima (koordiniranje, povezivanje, umrežavanje

i druge oblike pomoći).

Kako bi se oko projekta ujedinili glavni nositelji razvoja potrebno je razviti novi oblik organiziranja tzv.

lokalno partnerstvo. Na taj se način omogućuje:

svakome da izloži svoja stajališta,

šire sagledavanje lokalnih potencijala,

povezivanje među aktivnostima,

ostajanje bliže lokalnim prilikama,

upravljanje na prilagodljiv način.

Lokalna skupina osniva se s ciljem predstavljanja interesa nositelja razvoja i uključenih zajednica,

postavljanja strategije i provođenje razvojnog programa. Članovi lokalne skupine trebaju biti ljudi koji

su spremni animirati razvoj u svojoj zajednici, obavještavati, educirati i savjetovati, uspostavljati

dijalog, identificirati sve one koji mogu biti uključeni u projekte, davati

podršku voditeljima projekta

Zadaci lokalne skupine:

obavještavanje i savjetovanje,

animiranje i identificiranje voditelja projekta,

organiziranje i provođenje neformalnog obrazovanja,

izrada plana djelovanja i pronalaženje izvora financiranja,

povezivanje sa stručnim tijelima,

podrška i praćenje provedbe projekta,

zajedničke aktivnosti.

Kako bi se vršila evaluacija razvojnog programa potrebno je definirati direktne i indirektne

pokazatelje koje lokalna skupina može analizirati

Potrebno je pratiti gospodarski razvoj kraja kroz:

povećanje prihoda u proračunu

povećanje broja poduzetnika – gospodarskih domaćinstava

povećanje broja posjetitelja-broja noćenja

78

smanjenje odljeva stanovništva

povećanje životnog standarda

9. STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM U BUDUĆNOSTI

Strateški razvojni program nije jedinstven, “dovršeni” plan. To je dinamični dokument koji će

se vremenom razvijati i koji će zahtijevati prilagodbe odnosno izmjene u razvojnom statusu, kao i

poboljšanja u razumijevanju problema i ključnih pitanja. Strateški razvojni program zapravo

predstavlja opći okvir razvoja i procjenjivanje projekata i njihovih odgovarajućih prioriteta. Ovaj opći

okvir morat će se harmonizirati s promjenama unutar općine i njezinim razvojem. Stoga će se

Strateški razvojni program vjerojatno mijenjati i vremenom postajati sve detaljnijim i usmjerenijim

planom. Općina će morati upravljati tim promjenama i raspravljati o njima kako bi se osiguralo da

Strateški razvojni program i dalje bude relevantan i u skladu sa znanjem i stručnim mišljenjima

interesnih skupina koje se odnose na razvojne kočnice i prilike koje karakteriziraju Općinu. S obzirom

na sve ovo, predlaže se sljedeći raspored pregleda i procjene:

Godišnju kontrolu napredovanja - valja obavljati prije utvrđivanja općinskim proračuna za narednu

godinu. Tada će biti potrebno ispitivati svako područje ciljeva i prioriteta Strateškog razvojnog

programa kako bi se vidjelo koji je napredak postignut i naglasiti koji su projekti bili uspješni, a koji

nisu. Procjena će morati biti jasno izražena i transparentna. Procjena bi se trebala zaključiti s

preporukama za izmjene i poboljšanja prije podnošenja Partnerstvu na komentare i ratifikaciju.

Partnerstvo će na taj način moći tražiti eventualna pojašnjenja i na vrijeme sastaviti svoje preporuke

za vijeće kako bi se mogli korigirati proračuni za narednu godinu tako da odražavaju promjene u

prioritetnim procjenama odnosno raspoloživosti sredstava.

Trogodišnju procjenu – Strateški razvojni program će se trebati ocjenjivati svake tri godine, pri čemu

će se procjena usredotočiti više na rezultate i potencijalne učinke u odnosu na korištena sredstva. To

je formalan i eksterni proces koji će funkcionirati unutar Jedinice za provedbu projekata, čiji će

savjetnici utvrđivati uspješnost, učinkovitost, relevantnost i implikacije programa. Izvještaj će se

dostaviti Partnerstvu koje djelovati kao upravni odbor na razini općine radi procjene, a rezultati

procjene bit će dostupni javnosti. Predložene izmjene mogu se prihvatiti ili odbaciti, ali formalna

odluka Vijeća mora postojati oko toga što se odbacuje, a što prihvaća, a na osnovi preporuka od

strane Partnerstva.

Ovaj proces poslužit će sljedećim važnim ciljevima:

79

1. Ažuriranje Strateškog razvojnog programa - Da Strateški razvojni program kao

dokument stalno bude ažuriran i evaluiran, te da rezultati i indikatori budu u interesu JLS,

stanovnika i gospodarstvenika

2. Povećanje skupa osnovnih podataka - Da sve veće količine informativnih, važnih i

relevantnih podataka postanu dostupne kako bi se Strateški razvojni program poboljšavao, a

odlučivanje o razvojnoj politici mijenjalo.

Rezultat će biti živ plan koji omogućuje promjene i njihovo djelovanje na ovaj dokument i razvojnu

politiku. To će također osigurati da ovaj plan ostane relevantan za Općinu istodobno ostavljajući

mogućnost jasnog određivanja područja u kojima je potrebna suradnja s drugim općinama, razinama

uprave pa čak i susjednim zemljama kako bi se razvoj Općine Ljubešćica kretao u smjeru koji je

formuliran u viziji naše općine .

PRAĆENJE (MONITORING) I EVALUACIJA

Mehanizmi za praćenje i evaluaciju (ocjenu) su važni mehanizmi koji omogućuju nesmetanu,

pravilnu i transparentnu provedbu programa. Također su važni kako bi proces izrade Strateškog

razvojnog programa postao ”proces učenja” u kojem Općina i njezini dionici razvijaju kapacitete za

učenje i prilagođivanje PUR-a promjenjivim okolnostima kad se za to ukaže potreba. Da bi se to

moglo, potrebno je osigurati:

- Dostupnost podataka o uspješnosti – važno je da provedbeni program Strateškog

razvojnog programa generira podatke koji pokazuju koji su projekti pridonosili razvoju

Općine, u kojoj mjeri i u kojem vremenskom razdoblju.

- Kreirane i dogovorene ciljeve i rezultate – povezano s cjelokupnim Strateškim razvojnim

programom i individualnim projektima važno je kreirati i dogovoriti ciljeve i rezultate

među svim sudionicima (s procijenjenim datumima do kojih trebaju biti dostignuti).

- ”Evaluacijski” okvir – unutar kojeg se prikupljenim podacima može upravljati i

procjenjivati ih. Uobičajen, često korišten okvir je ”logički okvir”.

Podaci i ciljevi

Osnovna analiza dala je neke ”početne podatke” po kojima se mjeri napredak Strateškog

razvojnog programa (upravo to je i jedna od njenih funkcija) i po kojima se određuju ciljevi i rezultati.

Ipak, proces izrade osnovne analize pokazao je da Općina nije u položaju da može u ovom trenutku

pouzdano procjenjivati status i potrebe vlastitog razvoja. Dio osnovnih podataka nedostaje, neki

statistički podaci nisu pouzdani, a sposobnost analiziranja dostupnih i pouzdanih podataka je

ograničena. To znači da Općina možda neće biti u stanju utvrditi što su u ovome trenutku dobri, a što

loši projekti. Međutim, napredak se može postići jedino ako se uspjeh ili neuspjeh Strateškog

razvojnog programa može učinkovito mjeriti i procjenjivati.

80

10. MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PROJEKATA

Program ruralnog razvoja

M1 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Viša obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva će u konačnici pozitivno utjecati na društveno-gospodarski razvoj ruralnih područja i konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Od ove mjere korist će imati svi oni koji se već bave ili tek kreću u poljoprivrednu proizvodnju. Sredstvima programa financirat će se njihova edukacija i stalno usavršavanje.

Podmjera 1.1 Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina

Tip operacije:

1. Strukovno osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj

2. Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike 3. Strukovno osposobljavanje za mlade poljoprivrednike 4. Radionice za subjekte koji su uključeni u kratke lance opskrbe i proizvođačke grupe i

organizacije

Podmjera 1.2. Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti

Tip operacije:

1. Demonstracijske aktivnosti

Korisnici (ovisno o operaciji)

Savjetodavna služba Privatne i javne institucije registrirane za djelatnost obrazovanja Privatne i javne institucije, udruge

Prihvatljivi troškovi

Priprema i provedba programa Izrada materijala za obuku, trošak prostora, opreme Troškovi za polaznike (troškovi puta, troškovi smještaja).

Potpora Intenzitet potpore iznosi do 100% vrijednosti prihvatljivih troškova

M2 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima

81

Podmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga

Tip operacije:

1. Savjetovanje o višestrukoj sukladnosti, mjeri poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i ekološkoj poljoprivredi

2. Savjetovanje o modernizaciji i povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava 3. Savjetovanje šumoposjednika 4. Savjetovanje mladih poljoprivrednika

Podmjera 2.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika

Tip operacije:

1. Osposobljavanje savjetnika

Korisnik Savjetodavna služba


Troškovi nastali pružanjem savjetodavnih usluga Osposobljavanje savjetnika

Potpora Podmjera 2.1.: Intenzitet potpore je 100% od vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, do najviše 1.500 EUR po savjetovanju. Podmjera 2.3.: Intenzitet potpore je 100% od vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, do najviše 200.000 EUR tijekom 3 godine

M3 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

Podmjera 3.1.

Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete

Tip operacije

1. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

Korisnici Aktivni poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika koji su uključeni u EU ili nacionalni sustav kvalitete; udruženja ekoloških poljoprivrednih proizvođača.

Prihvatljivi troškovi Troškovi ulaska u sustav kvalitete; godišnji troškovi sudjelovanja u sustavu kvalitete; troškovi stručne kontrole i certifikacije ovlaštenog kontrolnog tijela.

82

Potpora Do 100% vrijednosti prihvatljivih troškova, najviše 3.000 EUR/ godišnje po korisniku

Podmjera 3.2.

Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem

tržištu

Tip operacije

1. Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja

Korisnici Skupina proizvođača (udruga) koji su uključeni u EU ili nacionalni sustav kvalitete; udruženja ekoloških poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi sudjelovali u programu ekološke proizvodnje.


organizacija i/ili sudjelovanje na sajmovima; izrada promotivnih materijala, multimedijalni proizvodi, web razvoj i promocija; kupnja oglasnog prostora; promotivne kampanje i organizacija namjenski promotivnih događanja, uključujući edukativne ture; radionice i seminari; promotivne aktivnosti putem različitih komunikacijskih kanala, promotivne aktivnosti na prodajnim mjestima od nacionalnog značaja ili EU ili HoReCa kanala.

Potpora Do 70% prihvatljivih troškova, 30.000 EUR-a godišnje po korisniku, najviše do 100.000 EUR tijekom programskog razdoblja.

M4 - Ulaganja u fizičku imovinu

U sklopu ove mjere prihvatljiva su brojna ulaganja koja su Hrvatskim poljoprivrednicima postala dostupna već za trajanja pretpristupnog programa IPARD. Sada je opseg ulaganja daleko širi. Mjera omogućava brojna ulaganja u primarnu poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda, kao i u djelatnosti usmjerene ka navodnjavanju poljoprivrednih površina i očuvanja krajobraznih vrijednosti.

Podmjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Tip operacije

1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Korisnici

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od 6.000 eura ukoliko ulažu u sektor voća, povrća i cvijeća i manja od 8.000 eura za ulaganja u ostalim sektorima)

Proizvođačke grupe/organizacije


83

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore, objekte za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva, skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda,

ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila

uključujući sektor vinogradarstva, ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada isključujući

restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino, ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom

gospodarstvu, te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu te kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta.

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti) Od 5.000 do 2.000.000 EUR, odnosno do 3.000.000 EUR za ulaganja u sektore:

govedarstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava i/ili za tov junadi i/ili

svinjogojstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za tov svinja i/ili repro centara i/ili

peradarstva, za ulaganje u građenje i/ili opremanje valionica i/ili voća i povrća, za ulaganja u zatvorene/zaštićene prostore i/ili ulaganja u podizanje

novih višegodišnjih nasada.

Najviša vrijednost javne potpore po projektu za ulaganja isključivo u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme, radnih strojeva te gospodarskih vozila može iznositi 1.000.000 EUR.

Intenzitet potpore Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20 postotnih bodova i to za:

mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima, ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP), ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkom poljoprivredom.

Tip operacije

2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš

Korisnici

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika Proizvođačke grupe/organizacije


ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata te ulaganja u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu gnojiva)

84

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti) Od 5.000 do 1.000.000 EUR


mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima, ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP), ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkom poljoprivredom

Tip operacije

3. Korištenje obnovljivih izvora energije

Korisnici Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika


ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu.

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti) Od 5.000 do 1.000.000 EUR Kod ulaganja u zajednički projekt, najviša vrijednost javne potpore može iznositi 5.000.000 EUR-a


mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u planinska područja, područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim ograničenjima, ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP), ulaganja povezana s agrookolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkom poljoprivredom.

Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda

Tip operacije

1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

Korisnici Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I. Ugovora o EU.


85

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka, za klanje, rasijecanje, preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za preradu maslina, komine masline, za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja, za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda te ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta.

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti) Od 10.000 do 3.000.000 EUR, odnosno do 5.000.000 EUR za ulaganja u sektore:

mesa za ulaganja u građenje i/ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za preradu mesa s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

mlijeka za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka s pripadajućom opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko.


ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP) ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.

Tip operacije

2. Korištenje obnovljivih izvora energije

Korisnici Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I. Ugovora o EU.


ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu.

Visina potpore Od 10.000 do 1.000.000 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti


ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP), ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.

Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva

86

Tip operacije

1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

Korisnici Jedinice područne (regionalne) samouprave


gradnja cjelovitog sustava navodnjavanja (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna drenaža kao elementi funkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav, itd.)

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti) Od 150.000 do 15.000.000 EUR.

Intenzitet potpore Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta

Tip operacije

3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu

Korisnici • šumoposjednici • trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske • udruženja šumoposjednika • jedinice lokalne samouprave


Projektiranje, izgradnja i rekonstrukcija primarne i sekundarne (traktorski putovi i traktorske vlake), šumske prometne infrastrukture rekonstrukcija šumskih cesta, mostova i druge šumske prometne infrastrukture te kupovina šumskog i drugog zemljišta u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnih prihvatljivih troškova

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti): Od 10.000 do 1.000.000 EUR.

Intenzitet potpore Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova

Podmjera 4.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva

Tip Operacije

1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

87

Korisnici

poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima

(državne, regionalne i lokalne javne ustanove) jedinice lokalne samouprave i civilne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih

vrijednosti i zaštite okoliša.


ulaganje u izgradnju terasa, u podizanje suhozida i živica,uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta, nabava električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka), izgradnja novih i obnova postojećih nastambi za stoku na području prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri, obnova staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, ulaganje u obnovu zapuštenih lokvi za napajanje stoke te kupnja zemljišta za realizaciju projekta do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti): Od 600 do 150.000 EUR

Intenzitet potpore Do 100 % vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova

M5 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

Podmjera 5.2 Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima

Tip Operacije:

1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

Korisnici Poljoprivrednici i skupine poljoprivrednika upisani u Upisnik poljoprivrednika


investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta; izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje poljoprivrednih gospodarskih objekata i

pripadajuće infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju; popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu

proizvodnju (prihvatljiva je i kupnja rabljene opreme); nabava osnovnog stada/matičnog jata kod domaćih životinja; kupnja i sadnja višegodišnjeg bilja, opći troškovi

88

Potpora Potpora će se dodjeljivati na temelju stvarnih troškova temeljem računa ili drugih dokumenata koji dokazuju da su troškovi plaćeni, u iznosu do 100 % vrijednosti prihvatljivih troškova

Tip operacije

2. Razminiranje poljoprivrednog zemljišta

Korisnici Jedinice područne (regionalne) samouprave

Prihvatljivi troškovi Troškovi pretraživanja i/ili razminiranja poljoprivrednih površina

Intenzitet potpore Do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova

M6 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

Demografska obnova opustošenih ruralnih područja Republike Hrvatske, jedan je od važnijih ciljeva Programa ruralnog razvoja. Kako bi se potakao ostanak mladih u ruralnim područjima odnosno njihov povratak iz gradova, nužno je osigurati primjerene životne i radne uvjete. Upravo je jedan od važnijih ciljeva ove mjere, omogućiti mladima zapošljavanje i izvan poljoprivrednih zanimanja.

Podmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima

Korisnici Osobe starosti između 18 i 40 godina, koje posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i znanja o poljoprivredi i koje su prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva (ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva). Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora pripada ekonomskoj veličini u rasponu od 8.000 do 49.999 EUR-a

Prihvatljivi troškovi kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

Potpora Do 100% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području

89

Korisnici

poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i malih poslovnih subjekata,

fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim područjima.

Potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije započeta do vremena podnošenja Zahtjeva za potporu.

Prihvatljivi troškovi Potpora se dodjeljuje za provođenje aktivnosti navedenih u Poslovnom planu. Prihvatljive su aktivnosti iz sektora: turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda.

Potpora Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Korisnici

Mala poljoprivredna gospodarstva, čija je ekonomska veličina između 2.000 i 7.999 EUR-a


Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

Potpora do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 15.000 EUR-a po korisniku

Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Korisnici • Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i malih poslovnih subjekata, • fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi su iz sektora: turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda.

90

Potpora Do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između 3.500 – 200.000 EUR-a.

M7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Osiguranjem kvalitetne komunalne i društvene infrastrukture, ruralna područja će opet postati poželjna mjesta za život i rad. To je upravo cilj ove mjere.

Podmjera 7.1.

Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih

usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja

visoke prirodne vrijednosti

Tip operacije

1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima

Korisnici Općine i gradovi do 10.000 stanovnika


Izrada ili izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada; strateškog razvojnog programa općine ili grada; strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora općine ili grada (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, industrija, turizam, trgovina, promet, obrtništvo, građevinarstvo, informatika, energija.).

Potpora Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 5.000 – 70.000 EUR-a Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

Podmjera 7.2 - Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

Tip operacije

1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

Korisnici Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje.


Građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje javnog sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, koja se provode u naseljima s najviše 2 000 stanovnika.

91

Potpora Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 30.000 – 1.000.000 EUR-a

Tip operacije

2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta

Korisnici Jedinice lokalne samouprave.

Prihvatljivi troškovi građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje nerazvrstanih cesta (u naselju s najviše 5 000 stanovnika).


Podmjera 7.4.

Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo,

uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

Korisnici Jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija); udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo (isključujući LAG-ove) i čije su djelatnosti sukladno ciljnim skupinama i klasifikaciji djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim ulaganjem; lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) koje su odabrane unutar Programa.


Ulaganje u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; društvenog doma/ kulturnog centra; planinarskog doma i skloništa; turističkog informativnog centra; dječjeg igrališta; sportske građevine; objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo.); rekreacijske zone na rijekama i jezerima; biciklističke staze i trake; tematskog puta i parka; građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi); javne zelene površine (park i slično.); pješačke staze; pješačke zone; otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste); groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine); tržnice; javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz). Ulaganja su prihvatljiva u naselju s najviše 5 000 stanovnika.

Potpora Od 80 – 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 15.000 – 1.000.000 EUR-a

M8 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

92

Podmjera 8.5 Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava

Tip operacije

1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura

Korisnici

Šumoposjednici Trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama

i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske Udruženja šumoposjednika

Prihvatljivi troškovi Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura

Potpora Do 100% ukupno prihvatljivih troškova, između 5.000 – 700.000 EUR-a.

Tip operacije

2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

Korisnici • Šumoposjednici • Trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske • Udruženja šumoposjednika • Udruge civilnog društva i druge pravne osobe aktivne u zaštiti prirode

Prihvatljivi troškovi Materijali, oprema, usluge i radovi te druga prihvatljiva mala infrastruktura; opći troškovi

Potpora Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 5.000 – 100.000 EUR-a

Podmjera 8.6 Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda

Tip operacije

1. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima

Korisnici

šumoposjednici; udruženja šumoposjednika;

93

obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana sukladno nacionalnim propisima


Kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme za sječu, privlačenje, izvoženje i iznošenje drva; za proizvodnju šumske biomase; za daljinski prijevoz drva; za šumsko uzgojne radove za pripremu šumskog tla za sjetvu ili sadnju; izgradnja objekata i kupnja nove i rabljene opreme za skladištenje, zaštitu i sušenje drvnih proizvoda (silosi, skladišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri, sušare itd.); opći troškovi

Potpora Do 50% ukupnih prihvatljivih troškova, između 5.000 – 700.000 EUR-a.

Tip operacije

2. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva

Korisnici Obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana za djelatnosti prerade drva


Kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme za predindustrijsku preradu drva (blanjalice, pile); za proizvodnju peleta i briketa; instalacija i/ili kupnja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u postupcima pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva; izgradnja objekata i kupnja nove i rabljene opreme za sušenje, parenje, skladištenje i zaštitu proizvoda od drva (sušare, parionice, silosi, skladišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri itd.); opći troškovi


Tip operacije

3. Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda

Korisnici

šumoposjednici; udruženja šumoposjednika; obrti, mikro, mala i srednja poduzeća; jedinice lokalne uprave i samouprave i njihova udruženja.

Prihvatljivi troškovi Marketing drvnih i nedrvnih (šumskih proizvoda); opći troškovi

Potpora Do 50% ukupno prihvatljivih troškova, između 5.000 – 30.000 EUR-a

94

M9 - Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija

Podmjera 9.1.

Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i šumarskom sektoru

Tip operacije

1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija

Korisnici Proizvođačke grupe ili organizacije iz sektora poljoprivrede, u rangu malih i srednjih poduzeća, priznate ili u postupku priznavanja od strane ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

Prihvatljivi troškovi Troškovi rada koji su u skladu s Poslovnim planom proizvođačke grupe ili organizacije.

Potpora Najviše 10 % vrijednosti godišnje utržene proizvodnje, ne više od 100.000 EUR godišnje, bez obzira na stvarni obračun moguće potpore.

M10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

Podmjera 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama

Tipovi operacija (u zagradama je naveden godišnji iznos potpore):

1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture (141 EUR/ha) 2. Zatravnjivanje trajnih nasada (331 EUR/ha) 3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (Kontinentalna nizinska regija 183 EUR/ha,

Brdsko-planinska regiju 147 EUR/ha i Mediteranska regija 102 EUR/ha) 4. Pilot mjera za zaštitu kosca – Crex crex (244 EUR/ha) 5. Pilot mjera za zaštitu leptira (za Močvarnog okaša – 326 EUR/ha, za Močvarnog plavaca,

Zagasitog livadnog plavaca i Velikog livadnog plavaca iznosi – 274 EUR/ha) 6. Uspostava poljskih traka (za uspostavu cvjetnih traka 346 EUR/ha trake, za uspostavu travnih

traka 169 EUR/ha trake) 7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka (385 EUR/ha) 8. Održavanje ekstenzivnih maslinika (804 EUR/ha) 9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (maksimalna visina

potpore 200 EUR/UG).

Korisnici Poljoprivrednici i grupe poljoprivrednika, upisani u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, čije su površine i/ili životinje registrirane u odgovarajućim registrima.

Potpora Navedena je uz svaki tip operacije. Potpora je bespovratna u vidu godišnjeg plaćanja po jedinici površine ili uvjetnom grlu kao naknada korisniku za gubitak prihoda i dodatne troškove koji su rezultat pridržavanja posebnih uvjeta koji nadilaze minimalno propisane uvjete.

M11 - Ekološki uzgoj

95

Podmjera 11.1. Plaćanja za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja

Korisnici Poljoprivrednici ili grupe poljoprivrednika upisani u Upisnik poljoprivrednika, koji odgovaraju definiciji aktivnog poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi, čije su površine upisane u ARKOD sustav, koji su u prijelazu na ekološku proizvodnju.

Potpora

Ratarske kulture 347,78 EUR /ha, Trajni nasadi 868,18 EUR/ha, Povrće 576,94 EUR /ha, Trajni travnjak 309,94 EUR /ha.

Podmjera 11.2. Plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja

Korisnici Poljoprivrednici ili grupe poljoprivrednika upisani u Upisnik poljoprivrednika, koji odgovaraju definiciji mladog poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi, čije su površine upisane u ARKOD sustav, koji nastavljaju ekološku proizvodnju.

Potpora

Ratarske kulture 289,92 EUR /ha, Trajni nasad 723,48 EUR /ha, Povrće 480,78 EUR /ha, Trajni travnjak 258,28 EUR/ ha.

Potpora je bespovratna u vidu godišnjeg plaćanja po hektaru kao nadoknada korisniku zbog gubitka prihoda i dodatnih troškova koji su rezultat usklađivanja sa posebnim uvjetima, a koji nadilaze minimalno propisane uvjete.

M13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

Podmjera 13.1.

Plaćanja u gorsko planinskim područjima – GPP

Visina potpore iznosi 226 EUR/ha.

Podmjera 13.2.

Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima – ZPO

Visina potpore iznosi 119,85 EUR/ha.

Podmjera 13.3.

Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima – PPO

Visina potpore iznosi 82 EUR/ha.

96

Korisnici Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika koje odgovaraju definiciji aktivnog poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi, čije su površine upisane u ARKOD sustav.

Napomena: Popis Jedinica lokalne samouprave koje ulaze u jednu od gore navedenih kategorija (GPP, ZPO i PPO) određen je Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima

M16 - Suradnja

Podmjera 16.1 Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost

Tip operacije

1. Potpora za osnivanje operativnih skupina

Korisnici

Pravne osobe osnovane u Republici Hrvatskoj koje se bave djelatnostima u okviru predloženih aktivnosti npr.promicanje energetske učinkovitosti, smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, razvoj i unapređenje skladištenja gnoja i metoda korištenja, unapređenje i uvođenje inovacija vezanih uz zdravlje i dobrobit životinja.

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika.

Prihvatljivi troškovi Paušalni iznos potpore za sve troškove nastale tijekom razvoja projektne ideje i uspostave partnerstva.

Potpora Paušalni iznos potpore je 5.000 EUR-a.

Tip operacije

2. Operativne skupine

Korisnici Operativne skupine u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru. Partneri u predloženoj operativnoj skupini su fizičke i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj.

Prihvatljivi troškovi • tekući troškovi za rad operativnih skupina za vrijeme trajanja projekta • izravni troškovi provedbe projekta, uključujući i istraživačke aktivnosti vezane za pojedini praktični projekt ako su primjenjive na temelju detaljnog plana

Potpora Do 100% prihvatljivih troškova, između 30.000 – 200.000 EUR-a.

97

Podmjera 16.2 Potpora za pilot-projekte i za razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija Tip operacije

Tip operacije

1. Pilot projekti i razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija

Korisnici

Udruge proizvođača, proizvođačke grupe/organizacije i zadruge iz poljoprivrednog sektora Operativne skupine


troškovi istraživanja i razvoja (laboratorijska ispitivanja, terenska ispitivanja, istraživanja tržišta, studije izvedivosti, razvoj ambalaže za izradu novog proizvoda ili procesa);

tekući troškovi suradnje uključujući materijalne troškove i troškove vezane uz opremu, objekte, zemljište itd.


Podmjera 16.4 Potpora za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta te za promicanje aktivnosti u lokalnom kontekstu u vezi s razvojem kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta

Tip operacije

1. Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta

Korisnici

pravne osobe iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora i njihova udruženja; proizvođačke grupe i organizacije; druge pravne osobe koje sudjeluju u kratkim lancima opskrbe i drugi relevantni dionici.


tekući troškovi suradnje promotivne aktivnosti


M17 - Upravljanje rizicima

Podmjera 17.1.

Premije za osiguranje usjeva, životinja i biljka

Tip operacije

98

1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka (od proizvodnih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama, životinjskim i biljnim bolestima, najezdom nametnika, okolišnim incidentom i mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ)

Korisnici Fizičke ili pravne osobe ili grupe fizičkih ili pravnih osoba upisanih u Upisnik poljoprivrednika.

Prihvatljivi troškovi Važeća premija osiguranja koja pokriva gubitke proizvodnje veće od 30%.

Potpora Intenzitet potpore je 65% vrijednosti premije osiguranja, najviše 75.000,00 EUR godišnje po korisniku

M19 - LEADER (CLLD)

Podmjera 19.1.

Pripremna pomoć

Korisnici Lokalne akcijske grupe (koje su odobrene i koje nisu odobrene unutar IPARD programa).

Prihvatljivi troškovi:

Izgradnja kapaciteta za zaposlenike, volontere i članove LAG-a u svrhu izrade LRS; umrežavanje u svrhu izrade LRS; treninzi za lokalne dionike u svrhu izrade LRS; izrada studija za područje LAG-a (uključujući i studije isplativosti za neke od projekata koji će biti opisani u LRS); izdaci vezano za izradu LRS (uključujući i konzultantske izdatke te izdatke za aktivnosti konzultiranja dionika u svrhu bolje pripreme LRS); administrativni troškovi (rad ureda i troškovi zaposlenika) za LAG koji nije ostvario potporu za tekuće troškove u razdoblju 2007 – 2013 i za LAG kojemu je istekao IPARD ugovor.

Potpora Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, najviše do 100.000 EUR-a

Podmjera 19.2.

Provedba operacija unutar CLLD strategije

Korisnici Nositelji projekta sa područja LAG-a (koji su podnijeli zahtjev LAG-u) i odabrani LAG-ovi unutar podmjere 19.2.

Prihvatljivi troškovi Projekti koji su u skladu sa lokalnom razvojnom strategijom i Programom ruralnog razvoja.

Potpora Intenzitet potpore za pojedini projekt će ovisiti o intenzitetu potpore za svaku pojedinu mjeru/podmjeru/operaciju iz Programa ruralnog razvoja (mogućnost povećanja do 20% temeljem odluke lokalne akcijske grupe prikazane u lokalnoj razvojnoj strategiji) Najviši iznos potpore je do 3.000.000 EUR-a po odabranoj lokalnoj akcijskoj grupi

99

Podmjera 19.3.

Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

Korisnici Odabrani LAG-ovi unutar podmjere 19.2 i lokalni dionici s područja LAG-a koji su odabrani za sudjelovanje u projektu suradnje.


Priprema aktivnosti suradnje lokalne akcijske grupe (troškovi putovanja i smještaja tijekom traženja partnera za suradnju; troškovi prijevoda, simultanog prijevoda, organizacije sastanaka, itd.; specifična znanja vezana uz djelokrug planiranog projekta suradnje) i provedba aktivnosti suradnje lokalne akcijske grupe (troškovi provedbe među teritorijalnih projekata suradnje – unutar granica RH; troškovi provedbe transnacionalnih projekata suradnje – između država članica ili s trećim državama). Prihvatljivi partneri su lokalne akcijske grupe te lokalna javna i privatna partnerstva na ruralnom ili urbanom području koji provode neku vrstu lokalne razvojne strategije, unutar ili izvan EU.

Potpora Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, najviše do 100.000 eura po odabranom LAG-u.

Podmjera 19.4.

Tekući troškovi i animacija

Korisnici: Odabrani LAG-ovi unutar podmjere 19.2.


Tekući troškovi: djelatnici i administrativni troškovi odabranih LAG-ova kao što su troškovi ureda LAG-a (najamnine, režije, uredski materijal itd.),troškovi djelatnika (place, putni troškovi itd.), uredska oprema itd.; troškovi treninga za djelatnike i članove (treninzi za promotore projekata se ne smiju financirati unutar tekućih troškova) kao što su troškovi stručnjaka, najam prostora za trening, hrana i piće, putni troškovi, dnevnice itd.; troškovi vezano za odnose sa javnošću kao što su promotivni materijali, mrežne stranice, promotivne aktivnosti itd.; financijski troškovi kao što su bankovne i poštanske naknade, itd.; troškovi umrežavanja kao što je sudjelovanje djelatnika i članova LAG-a na sastancima, uključujući sastanke Mreže za ruralni razvoj i Europske mreže za ruralni razvoj, nacionalne i europske mreže LAG-ova; troškovi monitoringa i evaluacije LRS (na nivou LAG-a) kao što su troškovi stručnjaka, itd.

Animacija: razmjena znanja između dionika kao što su troškovi puta u smještaja, kotizacije, itd.; informiranje i promidžba LRS kao što su javni skupovi, letci, brošure, web stranice, itd.; pomoć potencijalnim korisnicima za razvoj projekata i pripremu prijave kao što su putni troškovi, uredska oprema, itd.; operativni troškovi nastali za potrebe animacije kao što su najamnine, režije, uredski materijal, uredska oprema, itd.; troškovi osoblja nastali provedbom animacije kao što su plaće, putni troškovi, itd.; troškovi nastali provedbom animacije kao što su uredski materijal, trošak stručnjaka, itd.

Potpora Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, ukupno do 25 % dodijeljenih javnih izdataka lokalne razvojne strategije

100

Operativni program konkurentnost i kohezija

Prioritetna os 1: Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

Ukupna alokacija za Prioritetnu os 1: 664.792.165 €

Ukupna alokacija za investicijske

prioritete

Investicijski prioritet 1a Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije (I&I) s ciljem razvijanja uspješnosti I&I-a te promoviranje centara za kompetencije, posebice onih od europskog interesa

Specifični cilj 1a1 Povećana sposobnost sektora istraživanja i razvoja (IR) za obavljanje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva

Ukupna alokacija za specifični cilj:

334.321.739 €

334.321.739 €

Investicijski prioritet 1b Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraživanjima te razvoj veza i sinergija između poduzeća, IR centara i visokog obrazovanja, osobito razvoja proizvoda i usluga, tehnološko povezivanje, socijalna inovacija, ekološka inovacija, kulturna i kreativna industrija, usluge javnog servisa, zahtjevi za poticajima, umrežavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnološko jačanje i primijenjeno istraživanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne mogućnosti i početne proizvodnje, osobito u Ključnim tehnologijama koje potiču razvoj i inovacije i širenje tehnologija za opću namjenu.

Specifični cilj 1b1 Novi proizvodi i usluge kao rezultat djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI)

205.000.000 €

330.470.426 € Specifični cilj 1b2 Jačanje djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija (IRI) poslovnog sektora kroz stvaranje povoljnog inovacijskog okruženja

125.470.426 €

Prioritetna os 2: Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije



prioritete

101

Investicijski prioritet 2a Proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i izgradnja mreža velikih brzina te podrška usvajanju novih tehnologija i mreža za digitalno gospodarstvo

Specifični cilj 2a1 Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje socijalne i ekonomske dobrobiti

209.370.040 € 209.370.040 €

Investicijski prioritet 2c Jačanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e-vladu, e-učenje, e-uključenost, e-kulturu i e-zdravlje

Specifični cilj 2c1 Povećanje korištenja IKT-a u komunikaciji između građana i javne uprave putem uspostave IKT koordinacijske strukture i softverskih rješenja

98.582.636 € 98.582.636 €

Prioritetna os 3: Poslovna konkurentnost



prioritete

Investicijski prioritet 3a Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući putem poslovnih inkubatora

Specifični cilj 3a1 Bolji pristup financiranju za male i srednje poduzetnike

250.000.000 €

483.000.000 €

Specifični cilj 3a2 Omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva

233.000.000 €

Investicijski prioritet 3d Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu te angažiranost u inovacijskim procesima

Specifični cilj 3d1 Poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima

307.000.000 €

487.000.000 € Specifični cilj 3d2 Poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika

180.000.000 €

Prioritetna os 4: Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije



prioritete

102

Investicijski prioritet 4b Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima

Specifični cilj 4b1 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama

60.000.000 €

100.000.000 € Specifični cilj 4b2 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina)

40.000.000 €

Investicijski prioritet 4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru

Specifični cilj 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora

211.810.805 €

411.810.805 €

Specifični cilj 4c2 Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama (u višestambenim zgradama i obiteljskim kućama)

100.000.000 €

Specifični cilj 4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva

80.000.000 €

Specifični cilj 4c4 Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete

20.000.000 €

Investicijski prioritet 4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona

Specifični cilj 4d1 Pilot projekt uvođenja naprednih mreža

20.000.000 € 20.000.000 €

Prioritetna os 5: Klimatske promjene i upravljanje rizicima



prioritete

Investicijski prioritet 5a Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, uključujući pristupe temeljene na ekosustavu

Specifični cilj 5a1 Poboljšanje praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama

30.396.147 € 30.396.147 €

103

Investicijski prioritet 5b Promicanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama

Specifični cilj 5b1 Jačanje sustava upravljanja katastrofama

215.000.000 € 215.000.000 €

Prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivost resursa Ukupna alokacija za Prioritetnu os 6: 1.987.360.608 €


prioritete

Investicijski prioritet 6c Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine

Specifični cilj 6c1 Povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine

128.351.269 €

238.020.392 € Specifični cilj 6c2 Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine

109.669.123 €

Investicijski prioritet 6e Aktivnosti kojima se poboljšava urbani okoliš, revitalizacija gradova, obnova i dekontaminacija nekadašnjeg industrijskog zemljišta (uključujući prenamijenjena područja), smanjenje zagađenja zraka i promocija mjera za smanjenje buke

Specifični cilj 6e1 Poboljšanje sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka sukladno Uredbi 2008/50/EZ

20.000.000 €

100.000.000 € Specifični cilj 6e2 Obnova brownfield lokacija (bivša vojna i/ili industrijska područja) unutar ITU

80.000.000 €

Investicijski prioritet 6i Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

Specifični cilj 6i1 Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta

475.000.000 € 475.000.000 €

Investicijski prioritet 6ii Ulaganje u vodni sektor kako bi ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za

Specifični cilj 6ii1 Unapređenje javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodom

1.049.340.216 € (specifični ciljevi 6ii1

i 6ii2) 1.049.340.216€

104

ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

Specifični cilj 6ii2 Razvoj sustava prikupljanja i obrade otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja voda

Investicijski prioritet 6iii Zaštita i obnova biološke raznolikosti i tla te promicanje eko usluga, uključujući NATURA 2000 i „zelenu“ infrastrukturu

Specifični cilj 6iii1 Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelja za učinkovito praćenje i upravljanje bioraznolikošću

21.000.000 €

125.000.000 €

Specifični cilj 6iii2 Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno Natura 2000)

54.000.000 €

Specifični cilj 6iii3 Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima

50.000.000 €

Prioritetna os 7: Povezanost i mobilnost Ukupna alokacija za Prioritetnu os 7: 1.310.205.755 €


prioritete

Investicijski prioritet 7a Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T

Specifični cilj 7a1 Unaprjeđenje cestovne mreže TEN-T i pristupa cestovnoj mreži TEN-T

330.000.000 €

330.000.000 €

105

Investicijski prioritet 7b Poboljšavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih čvorišta s infrastrukturom TEN-T-a, uključujući multimodalna čvorišta

Specifični cilj 7b1 Poboljšanje cestovne sigurnosti u dijelovima s visokom razinom mješovitog prometa

70.000.000 € 70.000.000 €

Investicijski prioritet 7i Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T

Specifični cilj 7i1 Povećanje teretnog prometa na unutarnjim vodnim putovima

60.000.000 € 60.000.000 €

Investicijski prioritet 7ii Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti

Specifični cilj 7ii1 Poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike

80.000.000 €

350.000.000 € Specifični cilj 7ii2 Povećanje broja putnika u javnom prijevozu

170.000.000 €

Specifični cilj 7ii3 Poboljšanje dostupnosti Dubrovnika zrakom

100.000.000 €

Investicijski prioritet 7iii Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke

Specifični cilj 7iii1 Povećanje uporabe i važnosti željezničke mreže

500.205.755 €

500.205.755 €

Prioritetna os 8: Socijalno uključivanje i zdravlje Ukupna alokacija za Prioritetnu os 8: 356.500.000 €


prioritete

106

Investicijski prioritet 9a Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu što pridonosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujući nejednakosti u smislu zdravstvenog statusa, promičući socijalnu uključenost, kulturne i rekreativne usluge te prelazak s institucijske skrbi na skrb u zajednici

Specifični cilj 9a1 Poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zaštiti, s fokusom na udaljena i deprivirana područja

45.000.000 €

256.500.000 €

Specifični cilj 9a2 Poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja

105.000.000 €

Specifični cilj 9a3 Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje nejednakosti kroz poboljšani pristup socijalnim uslugama te prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane socijalne infrastrukture

86.500.000 €

Specifični cilj 9a4 Provedba pilot aktivnosti koje imaju za cilj promociju socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava Domovinskog rata

20.000.000 €

Investicijski prioritet 9b Pružanje podrške fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi ugroženih zajednica u urbanim i ruralnim područjima

Specifični cilj 9b1 Održiva fizička, socijalna i gospodarska regeneracija pet depriviranih pilot područja s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti, isključenosti i siromaštva

100.000.000 €

100.000.000 €

107

Prioritetna os 9: Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje



prioritete

Investicijski prioritet 10a Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje kroz razvoj infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje

Specifični cilj 10a1 Razvoj digitalno zrelih škola koje su spremne za korištenje potencijala informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovanju i razvoju vještina 21. stoljeća, potrebnih na tržištu rada

102.914.791€

270.914.791 €

Specifični cilj 10a2 Modernizacija, unapređenje i povećanje infrastrukture smještaja u visokom obrazovanju s ciljem poboljšanja pristupa visokom obrazovanju te završetak studija za studente u nepovoljnom položaju

105.000.000 €

Specifični cilj 10a3 Povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja kroz poboljšanje uvjeta za stjecaje praktičnih vještina u ciljanim sektorima srednjeg strukovnog obrazovanja s ciljem postizanja veće zapošljivosti učenika srednjeg strukovnog obrazovanja

63.000.000 €

Prioritetna os 10: Tehnička pomoć Ukupna alokacija za Prioritetnu os 10: 236.112.612 €

Ukupna alokacija za prioritetnu os

Za Tehničku pomoć ne postoje investicijski

prioriteti

Specifični cilj TA1 Osiguranje odgovarajućih i učinkovitih ljudskih resursa za provedbu operativnih programa

78.704.204 € 236.112.612 €

108

Specifični cilj TA2 Podrška učinkovitoj provedbi, praćenju i evaluaciji programa

78.704.204 €

Specifični cilj TA3 Podrška informiranju javnosti i podizanju kapaciteta potencijalnih korisnika za pripremu projekata i njihovu provedbu

78.704.204 €

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Prioritetna os 1: Zapošljavanje i mobilnost radne snage

Ukupna alokacija za prioritetnu os 1:

532.933.273

Alokacija za specifični cilj

Alokacija za investicijski prioritet

Investicijski prioritet 8.i:

Pristup zapošljavanju za osobe koje traže posao i neaktivne osobe, uključujući one koji su dugotrajno nezaposleni i one koji su daleko od tržišta rada, kao i provedbom lokalnih inicijativa za zapošljavanje i potpore za mobilnost radne snage

Specifični cilj 8.i.1:

Povećanje zapošljavanja nezaposlenih osoba, posebice dugotrajno nezaposlenih i osoba čije vještine ne odgovaraju potrebama tržišta rada

101.879.135

250.085.369


Povećanje održivog samozapošljavanja nezaposlenih osoba, posebice žena

128.486.234


Očuvanje radnih mjesta, zadržavanje u zaposlenju radnika koji su proglašeni viškom te jačanje brzog ponovnog zapošljavanja osoba koje su postale nezaposlene nakon što su proglašene viškom

19.720.000

Investicijski prioritet 8.ii (YEI):

Održiva integracija mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti

Specifični cilj 8.ii.1 (YEI):

Povećanje zapošljavanja i brze integracije NEET skupine kroz Inicijativu za zapošljavanje mladih na tržište rada

132.354.288 201.010.904

109

osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica, uključujući provedbom Garancije za mlade

Investicijski prioritet 8.ii (ESF):

Održiva integracija mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica, uključujući provedbom Garancije za mlade

Specifični cilj 8.ii.1 (ESF):

Povećanje zapošljavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih iz NEET skupine na tržište rada i za sve iz NEET skupine od 2019. godine 68.656.616

Investicijski prioritet 8.vii:

Modernizacija ustanova tržišta rada kao što su javne i privatne službe za zapošljavanje te bolja usklađenost s potrebama tržišta rada, uključujući putem djelovanja koja povećavaju transnacionalnu mobilnost radne snage, kao i putem programa mobilnosti, te bolja suradnja institucija i relevantnih dionika

Specifični cilj 8.vii.1:

Jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje i povećanje zaposlenosti najranjivijih skupina na lokalnim tržištima rada

16.320.000

81.837.000

Specifični cilj 8.vii.2:

Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere APZ

65.517.000

Prioritetna os 2: Socijalno uključivanje


328.000.000




Aktivna uključenost, uključujući s ciljem promicanja jednakih mogućnosti te aktivnog sudjelovanja i poboljšanja zapošljivosti


Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba protiv svih oblika diskriminacije

96.000.000

116.000.000


Jačanje aktivnog uključivanja kroz

20.000.000

110

implementaciju integriranih projekata za obnovu 5 nerazvijenih pilot područja

Investicijski prioritet 9.iv:

Poboljšanje pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama, uključujući usluge zdravstvene skrbi i socijalne usluge od općeg interesa

Specifični cilj 9.iv.1:

Održivo poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi u nerazvijenim područjima i za ranjive skupine te promocija zdravlja

45.000.000

180.000.000 Specifični cilj 9.iv.2:

Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije

135.000.000


Promicanje društvenog poduzetništva i strukovne integracije u društvenim poduzećima te socijalne ekonomije i ekonomije solidarnosti radi olakšavanja pristupa zapošljavanju

Specifični cilj 9.v.1:

Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih zaposlenika 32.000.000 32.000.000

Prioritetna os 3: Obrazovanje i cjeloživotno učenje


450.000.000



Investicijski prioritet 10.ii:

Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti tercijarnog i ekvivalentnog obrazovanja te pristupa njemu radi povećanja sudjelovanja u njemu i njegova stjecanja, posebno za skupine u nepovoljnom položaju

Specifični cilj 10.ii.1:

Poboljšanje kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti visokog obrazovanja

110.000.000

205.000.000 Specifični cilj 10.ii.2:

Povećanje stope stečenog visokog obrazovanja

45.000.000


Poboljšanje uvjeta rada za hrvatske istraživače

50.000.000

Investicijski prioritet 10.iii:

Povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje znanja, vještina i

Specifični cilj 10.iii.1:

Omogućavanje boljeg pristupa obrazovanju učenicima u nepovoljnom položaju u pred-tercijarnom obrazovanju

40.000.000 160.000.000

Specifični cilj 10.iii.2: 70.000.000

111

kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija

Promicanje pristupa cjeloživotnom učenju kroz unapređivanje ključnih kompetencija studenata, te primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poučavanju i učenju

Specifični cilj 10.iii.3:

Poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle i unapređenje vještina i kompetencija odraslih polaznika

50.000.000


Poboljšanje značaja obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja za tržište rada, olakšavanje prijelaza iz škole na posao, jačanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te njihove kvalitete, između ostalog mehanizmima za predviđanje vještina, prilagodbom nastavnih planova i programa te uvođenjem i razvojem sustava učenja koji se temelje na radu, uključujući dualne sustave učenja i programe naukovanja

Specifični cilj 10.iv.1:

Modernizacija ponude strukovnog obrazovanja te podizanje njegove kvalitete radi povećanja zapošljivosti učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje

85.000.000 85.000.000

Prioritetna os 4: Dobro upravljanje


191.276.944




Ulaganje u institucionalne kapacitete te u učinkovitost javnih uprava i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem reformiranja, boljeg uređivanja i dobrog upravljanja


Povećanje djelotvornosti i kapaciteta u javnoj upravi kroz poboljšanje pružanja usluga i upravljanja ljudskim potencijalima

88.076.944

109.976.944


Unapređenje kapaciteta i funkcioniranja pravosuđa kroz poboljšanje upravljanja i kompetencija

21.900.000

112

Investicijski prioritet 11.ii:

Izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini


Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja

81.300.000 81.300.000

Prioritetna os 5: Tehnička pomoć


80.000.000

Ukupna alokacija za specifični cilj

Ukupna alokacija za tehničku pomoć

Specifični cilj 1:

Osiguranje učinkovite pripreme, upravljanja, provedbe, praćenja, vrednovanja i kontrole Operativnog programa

50.000.000

80.000.000

Specifični cilj 2:

Podrška potencijalnim korisnicima i regionalnim dionicima u uspješnom prijavljivanju i provedbi ESF projekata jačanjem njihovih kapaciteta i razvijanjem kvalitetne zalihe budućih projekata

20.000.000

Specifični cilj 3:

Podrška komunikacijskim aktivnostima u svrhu djelotvorne provedbe Komunikacijske strategije i osiguranje kvalitetnog informiranja potencijalnih korisnika i voditelja projekata o mogućnostima i uvjetima financiranja u okviru Operativnog programa

10.000.000

Documents

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM - Ljubešćicaljubescica.info/documents/2016/strategija_razvoja/... · Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje 2013. do 2020. godine ... Prosječna