STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA

OPĆINE PIĆAN 2021.-2027.

Pićan, 2020.

SADRŽAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................. 4

1.1. Svrha i ciljevi ............................................................................................................... 5

1.2. Metodologija ................................................................................................................ 5

1.3. Strateški dokumenti višeg reda .................................................................................... 6

2. SITUACIJSKA ANALIZA OD ZNAČAJA ZA RAZVOJ TURIZMA ............................. 8

2.1. Opće karakteristike prostora ........................................................................................ 8

2.2. Reljefna i klimatska obilježja prostora ........................................................................ 8

2.3. Geoprometni položaj i povezanost Istre i općine Pićan .............................................. 9

2.4. Analiza prostorno – planske dokumentacije .............................................................. 10

2.5. Demografska analiza ................................................................................................. 11

2.6. Gospodarstvo ............................................................................................................. 12

2.7. Kulturna baština ......................................................................................................... 12

2.8. Zaštićena područja prirode ........................................................................................ 18

2.9. Analiza turističkog kapaciteta ................................................................................... 19

2.10. Statistička analiza turizma u Općini Pićan ............................................................. 21

3. IDENTIFIKACIJA TURISTIČKIH RESURSA I ATRAKCIJA KAO KLJUČNIH

ČIMBENIKA ZA RAZVOJ TURIZMA ................................................................................. 24

4. TURISTIČKI TRŽIŠNI TRENDOVI ............................................................................... 28

4.1. Očekivani turistički trendovi u sljedećem desetljeću ................................................ 30

5. SWOT ANALIZA I KLJUJČNI FAKTORI USPJEHA.................................................. 35

5.1. Snage i slabosti razvoja turizma općine Pićan ........................................................... 35

5.2. Prilike i prijetnje razvoja turizma općine Pićan ......................................................... 36

6. STRATEGIJA RAZVOJA ................................................................................................ 39

6.1. Misija ......................................................................................................................... 39

6.2. Vizija ......................................................................................................................... 41

6.3. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere .............................................................................. 43

7. AKCIJSKI PLAN I KLJUČNI PROJEKTI ...................................................................... 70

7.1. Ljudski potencijal i organizacijski činitelji ................................................................... 70

7.2. Komunikacijske smjernice ............................................................................................ 72

7.3. Prioritetni turistički projekti .......................................................................................... 73

7.4. Terminski plan aktivnosti .............................................................................................. 74

7.4. Provedba i praćenje ................................................................................................... 76

8. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 78

4

1. UVOD

Promjene na strani turističke potražnje i tržišna hipersegmentacija postaju sve izazovnije

turističkim destinacijama koje svojom ponudom konkuriraju na globalnom turističkom tržištu

i u borbi su „za svoj dio turističkog kolača“. Socio-demografske karakteristike turističke

potražnje određuju suvremenu i prihvatljivu turističku ponudu, klasificirajući pritom destinacije

na one uspješne i one manje uspješne, odnosno izbacujući one koje svoju ponudu nisu uspjele

prilagoditi zahtjevima turističke potražnje. Diferencijacija turističke ponude osnova je boljeg

tržišnog pozicioniranja. Diferencirati se turističke destinacije mogu kroz stvaranje čitave palete

drugačijih proizvoda temeljene na resursnoj osnovi i ostalim komparativnim prednostima

destinacije. Upravo na navedenome područje središnje Istre, koje uključuje i općinu Pićan

može temeljiti svoju konkurentsku prednost. Općina Pićan uživa iznimno bogatu resursnu

osnovu – kulturnu i prirodnu. Atrakcijska osnova Pićna čini ga pogodnim za razvoj posebnih

oblika ruralnog turizma.

Interes turista u okviru globalnog turističkog tržišta raste za posjet područjima bogatima

atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i prirodnim resursima, čime područje središnje Istre

raspolaže u značajnoj mjeri. Međutim, usprkos velikom uloženom trudu još uvijek se turizam

središnje Istre broji u malim brojkama, uspoređujući ga s pokazateljima iz obalnih područja

Istarske županije. Ključno polazište u izradi ovog strateškog dokumenta razvoja turizma Općine

Pićan je potpuni odmak od tradicionalnog koncepta promatranja razvoja turističke destinacije

kojemu je fokus isključivo na ekonomskih učincima turizma. Razvoj turizma na području

Općine Pićan promatran je kroz suvremeni koncept razvoja turističke destinacije u srži kojega

je održivost razvoja i uravnoteženje ekonomskih, ekoloških i socio-kulturnih učinaka turizma

na području Općine Pićan. Time se u prvi plan stavlja multidisciplinarni pristup u funkciji

dugoročno održivog razvoja turizma na području Općine Pićan.

Ovaj strateški dokument daje smjernice za razvoj turizma na području Općine Pićan, ukazuje

na prave, poželjne i nužne pravce djelovanja kroz paletu turističkih i s turizmom usko povezanih

projekata i aktivnosti. Strategija razvoja turizma Općine Pićan služit će kao podloga za

(re)pozicioniranje Općine Pićan na vrlo dinamičkom turističkom tržištu čime će Pićan i okolica

osigurati svoju dugoročnu konkurentsku prednost i poziciju na turističkom tržištu kao strateški

cilj razvoja turizma.

Područje obuhvata Strategije razvoja turizma odnosi se na jedinicu lokalne samouprave općine

Pićan koja je objedinjena u TZ Središnja Istra (Grad Pazin te općine Cerovlje, Lupoglav,

5

Karojba, Sveti Petar u Šumi, Tinjan, Gračišće, Sveti Lovreč i Pićan, te općine Motovun i

Žminj).

1.1. Svrha i ciljevi

Izrada Strategije razvoja turizma Općine Pićan 2021.-2027. temelji se na Strategiji razvoja

turizma područja turističkih zajednica središnje Istre, Motovuna i Žminja 2018. - 2025., na

Master planu turizma Istarske županije 2015. - 2025. te na Strategiji razvoja turizma Republike

Hrvatske do 2020. godine, a usklađena je i s Lokalnom razvojnom strategijom LAG „Istočna

Istra“. Područje obuhvata Strategije odnosi se na jedinicu lokalne samouprave općine Pićan

koja je objedinjena u TZ Središnja Istra (Grad Pazin te općine Cerovlje, Lupoglav, Karojba,

Sveti Petar u Šumi, Tinjan, Gračišće, Sveti Lovreč i Pićan, te općine Motovun i Žminj). Svrha

strategije je u okvirima Strategije središnje Istre istražiti potencijale dugoročno održivog,

zelenog i zdravog turizma. Očekivani rezultati strategije razvoja turizma Općine Pićan idu u

korak s ciljevima strategije središnje Istre koja ima za cilj primjenjiva i praktična rješenja za

načine povećanja atraktivnosti općine; održivog gospodarskog razvoja; podizanje kvalitete

postojećih i razvoj novih usluga i proizvoda, s naglaskom na održive i zelene proizvode i s

naglaskom na pozicioniranje općine koja kroz komercijalizaciju i komodifikaciju nematerijalne

lokalne baštine i tradicije bajoslovlja i legendi ima potencijal kreiranja novih kulturno-

turističkih proizvoda i naposljetku kvalitetnog i koordiniranog upravljanja destinacijom.

1.2. Metodologija

Pri izradi Strategije koristili su se metodološki postupci rada na terenu koji je uključivao

obilaske terena i sastanke s odabranim dionicima uključujući i radionicu s predstavnicima

privatnih iznajmljivača, proizvođača poljoprivrednih proizvoda te civilnog sektora. Ciljevi

terenskih obilazaka bili su identifikacija razvojnih mogućnosti i razvojnih ograničenja, ocjena

stanja turističke infrastrukture kao i procjena resursa, postojećih i potencijalnih atrakcija

predmetnog područja. Korištenjem istraživanja online dostupnih izvora, statističkih podataka i

stručne literature prikupljeni su podatci o gastronomskoj i enološkoj, odnosno OPG ponudi

vinara, maslinara i uzgajivača voća i povrća te ponudi smještajnih kapaciteta. Na radionici je

provedeno ispitivanje putem upitnika, gdje se došlo do stavova dionika o viziji i optimalnim

pravcima razvoja Općine Pićan.

6

1.3. Strateški dokumenti višeg reda

Izrada Strategije razvoja turizma Općine Pićan 2021.-2027. temelji se na Strategiji razvoja

turizma područja turističkih zajednica središnje Istre, Motovuna i Žminja 2018. - 2025., na

Master planu turizma Istarske županije 2015. - 2025. te na Strategiji razvoja turizma Republike

Hrvatske do 2020. godine, a usklađena je i Lokalnom razvojnom strategijom LAG „Istočna

Istra“.

Strategija razvoja turizma područja turističkih zajednica središnje Istre, Motovuna i

Žminja 2018. - 2025.

Područje obuhvata Strategije odnosi se na jedinice lokalne samouprave objedinjene u TZ

Središnja Istra (Grad Pazin te općine Cerovlje, Lupoglav, Karojba, Sveti Petar u Šumi, Tinjan,

Gračišće, Sveti Lovreč i Pićan) te općine Motovun i Žminj. U Strategiji se to područje želi

pozicionirati kao ruralno suzaleđe jedne od vodećih turističkih regija na Mediteranu – Istre.

Naglasak Strategije je na viziji razvoja kojom se želi posjetiteljima nuditi umirujući i

inspirativan ambijent u kojem se mogu rekreirati, istraživati autentičnu kulturnu baštinu,

maštovite događaje te uživati u vrhunskoj lokalnoj gastronomiji a mali lokalni poduzetnici

mogu zajednički razvijati poželjan prostor na načelima inovacije, održivosti i autentičnosti.

Definirani ciljevi razvoja u strategiji su: podizanje kvalitete i kvantitete smještajnih kapaciteta;

obogaćenje turističke infrastrukture i zahvati u estetike prostora; dobro upravljanje temeljeno

na principima transparentnosti i kvalitete; izgradnja suvremene platforme za marketing i

komercijalizaciju turizma.

Master plan turizma Istarske županije 2015. – 2025

Master plan turizma Istarske županije 2015.-2025. jest strateški dokument Istarske županije koji

deskriptivno opisuje operativne strategije razvoja turizma Istre do 2025. godine. U Master

planu se ne daje posebni značaj na razvoj ruralnog turizma, već se ruralni turizam provlači kroz

razne operativne strategije razvoja proizvoda, smještaja, turističke infrastrukture, korištenja EU

fondova, poboljšanja prometa i dostupnosti, zaštite prostora i kulturnih resursa, poboljšanja

kvalitete u turizmu, razvoja ljudskih resursa, upravljanja i upravljanja investicijama. Strategija

razvoja turizma Općine Pićan također je usklađena s tim strateškim dokumentom.

7

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

Glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine je povećanje njegove atraktivnosti i

konkurentnosti, što bi trebalo rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu

po kriteriju konkurentnosti. Istodobno, ostali strateški ciljevi turističkog razvoja do 2020.

godine su: poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja; novo zapošljavanje; investicije i

povećanje turističke potrošnje. Plan aktivnosti u Strategiji vezan je uz Operativne strategije koje

se odnose na marketing, razvoj turističke ponude, investicije, razvoj ljudskih potencijala i

upravljanje procesima.

8

2. SITUACIJSKA ANALIZA OD ZNAČAJA ZA RAZVOJ TURIZMA

Uzimajući u obzir opće karakteristike prostora, geoprometni položaj i povezanost Istre i Općine

Pićan, analizu prostorno – planske dokumentacije, demografsku analizu, gospodarstvo,

kulturnu baštinu, zaštićeno područje prirode , analizu turističkog kapaciteta te turističke

statističke pokazatelje izvršena je situacijska analiza od značaja za razvoj turizma na području

Općine Pićan.

2.1. Opće karakteristike prostora

Općina Pićan je općina u Istarskoj županiji, smještena u centralnom dijelu Istre, na području

Labinštine, sa 51 km2, okružena poljima i vinogradima. Na području Općine Pićan nalazi se 10

naselja: Grobnik, Jakomići, Krbune, Kukurini, Montovani, Orič, Pićan, Sveta Katarina, Tupljak

i Zajci. Područje općine Pićan ima vrijedno prirodno i kulturno nasljeđe, značajni krajobraz i

spomenik kulture. Pićan je najmanja općina, sa najmanje domaćinstava i ima najmanje

stanovnika u odnosu na ostala naselja koja pripadaju istočnom dijelu Istre (Grad Labin, Općine

Kršan, Raša, Sv. Nedjelja i Pićan). Obiluje bogatom materijalnom i nematerijalnom kulturnom

baštinom, te je proglašen spomenikom kulture 1962. godine. Pićan, naselje i općinsko središte

u središnjem dijelu Istre (45°12’n; 14°3’E; 335m nadmorske visine), smješten je 12 km

jugoistočno od Pazina, na držanoj cesti (D48) Pazin-Kršan. Podignut je na dominirajućem

vapnenačkom brežuljku zapadno od Čepićkog polja.

2.2.Reljefna i klimatska obilježja prostora

Općina Pićan ima obilježja mediteranske klime i vegetaciju Sredozemlja. Karakterizira ju topla

i suha ljeta s više od 10 sati sunca dnevno, te prohladne i vlažne zime. Temperature iznad 10

stupnjeva Celzijusa su prisutne više od 200 dana u godini. Geološki sastav i vrsta tla na području

općine odgovara svim obilježjima područja koje se naziva „Siva Istra“. To je kraško područje

čija se geološko-litološka građa pretežno sastoji od krednih i dolomitnih vapnenaca koji su

stabilni i dobrih geo-tehničkih svojstava te dobre nosivosti. Predplaninsko i planinsko područje

obilježavaju plitka i kamenita tla, a manje površine dubljih tala nalaze se u karakterističnim

kraškim oblicima - dolcima i krškim visoravnima. Razvitak poljoprivrednih djelatnosti na

području općine Pićan ovisi o prirodnim uvjetima (reljef, klima i tlo) pa tako u nizinskom i

9

brdovitom području uspijevaju ratarske, krmne i povrćarske poljoprivredne kulture, u

nizinskom dijelu uzgoj njihova sjemenja, te vinova loza i voćarske kulture u umjereno-

kontinentalnom pojasu. Razvitak poljoprivrede na pretplaninskom i planinskom području

usmjeren je prema stočarstvu pašnjačkog tipa (ovčarstvo) te uzgoju voćaka i maslina na južnim

padinama usmjerenim prema jugu i zaštićenim od vremenskih neprilika. Zbog

vodonepropusnosti flišnih naslaga prostor je znatno snižen erozijom i razdijeljen mnogim

tekućicama u mnogobrojne jaruge niz koje se slijevaju oborinske vode. Važan su element reljefa

tog dijela Istre kompozitne (složene) doline rijeka Mirne i Raše s pritocima, a njihovo je

oblikovanje uvjetovano sastavom stijena. Tragovi erozije su mnogobrojni, a vidljivi su u suhim

potočnim koritima (npr. pritoci Raše i Boljunšćice s nekoliko desetaka potoka) te na golim

flišnim pristrancima izbrazdanim mnoštvom vododerina i jaruga. Selektivnom denudacijom

(ogolićivanjem) flišnih naslaga zaostale su uzvišice od čvrstih prislojaka u sadržaju fliša.

2.3.Geoprometni položaj i povezanost Istre i općine Pićan

Istarska županija smještena je na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, s tri strane

okružena morem. Na sjeveru graniči sa Slovenijom, na istoku i jugu s Primorsko-goranskom

županijom, a na zapadu ima morsku granicu s Italijom. Geografski zauzima najveći dio Istre –

najprostornijeg jadranskog poluotoka te ima površinu od 2.813 km². Ima 208.055 stanovnika.

Istarsku županiju čini 41 teritorijalna jedinica lokalne samouprave: 10 gradova i 31 općina.

Druga je po broju naselja u Republici Hrvatskoj (655 naselja) odmah iza Zagrebačke županije.

Glavno upravno, administrativno i prometno središte Istarske županije je grad Pazin, a najveće

urbano središte u Istarskoj županiji je grad Pula. Istra ima povoljni zemljopisni položaj jer se

nalazi na pola puta između ekvatora i sjevernog pola pa povezuje srednjoeuropski kontinentalni

prostor s mediteranskim. Zbog izuzetno povoljnog strateškog položaja još je u pretpovijesno

doba na mjestu današnjeg naselja Pićan podignuta gradina, da bi kasnije za vrijeme rimskog

doba postao vojno uporište – Petina. Općina Pićan je općina u Istarskoj županiji smještena

većim dijelom na brežuljkastom terenu u centralnom dijelu Istre na području Labinštine, 12 km

jugoistočno od Pazina, udaljena 67 km od Rijeke, 61 km od Pule. Prostire se na 51 km², a

graniči s općinama Kršan, Sv. Nedelja, Barban, Gračišće i Cerovlje. To je najmanja općina, s

najmanje domaćinstava i ima najmanje stanovnika u odnosu na ostala naselja LAG-a Istočna

Istra.

10

2.4.Analiza prostorno – planske dokumentacije

S ciljem ostvarenja dugoročnog održivog razvoja na području općine bilo je potrebno definirati

namjenska područja za gradnju, proizvodnju te posebne namjene. Prvi prostorni plan Općina

Pićan je donijela 2005. godine koji je bio usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom

Istarske županije. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Pićan provedene su

2009., 2015. i 2017. godine. Planom je utvrđena koncepcija i organizacija prostora na području

općine Pićan, smjernice i mjere za provođenje Plana i izradu prostornih planova užeg područja,

te prava i obveze subjekata u planiranju na području općine Pićan. Plan je predvidio mjere

kojima se razvoj u prostoru usmjerava u cilju kvalitetnijeg korištenja postojećih gospodarskih

resursa i spomenika kulture; određivanja veličine, strukture, kvalitete i kapaciteta turističke

ponude; racionalizacije površine građevinskog područja; određivanja mjera za zaštitu voda,

zaštićenog obalnog područja mora, šuma, ostalih osobito vrijednih dijelova prirode,

poljoprivrednog zemljišta, graditeljske baštine.

Prostornim je planom definirana osnovna namjena i korištenje površina sa zatečenim

prostornim strukturama, štite se i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora te osiguravaju

temeljni uvjeti za ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša te racionalno i

svrhovito korištenje prostora, prirodnih i kulturno-povijesnih dobara. Prostorni plan uređenja

općine Pićan utvrđuje mjere za uređenje i oblikovanje naselja Pićan kao općinskog sjedišta i za

uređenje i oblikovanje ostalih naselja te za uređenje građevinskih područja i građevina van

građevinskih područja. Prostornim planom utvrđene su slijedeće karakteristične prostorne

cjeline i vrijedna područja općine Pićan:

područje Gračišće - Pićan, u kategoriji značajnog krajobraza,

istočni obronci doline rijeke Raše, u kategoriji značajnog krajobraza,

prostor središnjeg naselja Pićan i

poduzetnička zona "Pićan"

poduzetnička zona „Jurani“.

Prostornim planom omogućeno je uređenje općine Pićan u segmentu odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda, s ciljem osiguravanja prostorno-planskih preduvjeta za rješavanje odvodnje

otpadnih voda naselja na području općine Pićan, u razdoblju do izgradnje zasebnih sustava

odvodnje s biološkim uređajima za pročišćavanje, te u segmentu zaštite prirode radi

usklađivanja sa Zakonom o zaštiti prirode. Uređivanje prostora na području općine Pićan

(izgradnja građevina, uređivanje zemljišta i obavljanje drugih radova na površini zemlje te

11

iznad ili ispod nje) provode se u skladu s Prostornim planom te Izmjenama i dopunama istog,

odnosno u skladu sa postavkama i izvedenicama koje iz njih proizlaze.

Prostor općine Pićan se prema namjeni dijeli na: površine naselja, površine izvan naselja za

izdvojene namjene, poljoprivredne površine, šumske površine i površine infrastrukturnih

sustava i za svaku je od tih površina putem odredbi Plana definirana mogućnost korištenja

(gradnje). Unutar površine naselja, odnosno građevinskog područja naselja, predviđene su

slijedeće funkcije i namjene: stanovanje, javna namjena, društvena namjena, gospodarska

namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko turistička), sportsko-rekreacijska namjena, javne

i zaštitne zelene površine i posebne namjene.

Prostornim planom uređenja općine Pićan definirane su i zone izdvojene namjene koje

predstavljaju specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja nisu

spojive sa stanovanjem i u prostoru funkcioniraju kao autonomne prostorne cjeline. U

površinama izvan naselja za izdvojene namjene nije dozvoljeno novo stanovanje. Zone

izdvojene namjene izvan područja naselja namijenjene su za:

gospodarsku namjenu - proizvodno-poslovna namjena (I + K) - Poduzetnička zona

"Pićan",

gospodarsku namjenu - proizvodna namjena (I1),

gospodarska zona „Jurani“

površine infrastrukturnih sustava (IS) i

groblja.

2.5.Demografska analiza

Danas, općina Pićan, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broji 1.827 stanovnika

(najviše u naseljima Sv.Katarina- 342 i Pićan- 281). U odnosu na popis stanovništva od 2001.

godine bilježi pad stanovništva od 9%, dok područje Istarske županije bilježi blagi porast od

0,65%. Gustoća naseljenosti iznosi 36 stanovnika/km² što je značajno manje nego na razini

Istarske županije (74 stanovnika/km²).

12

2.6.Gospodarstvo

Općina Pićan za razliku od drugih jedinica lokane samouprave u Republici Hrvatskoj ima jednu

od najnižih stopa nezaposlenosti, a u posljednje se 3 godine ona kreće oko 30 osoba, što je

gotovo ispod prirodne stope nezaposlenosti. U općini je razvijeno malo i srednje poduzetništvo

te industrijska proizvodnja, međutim u posljednje je vrijeme na području općine uočljiv trend

okretanja lokalnog stanovništva turizmu i raznim inicijativama za razvoj i unapređenje kvalitete

turističke ponude. Broj gostiju na području općine Pićan u posljednje vrijeme raste, a u kasnijoj

su analizi prikazani i statistički podaci kroz godine. Sljedeći grafikon prikazuje kretanje broja

nezaposlenih s područja Općine Pićan u razdoblju od 2004.-2020.

Grafikon 1: Kretanje nezaposlenosti u Općini Pićan od 2004.-2020. godine

Izvor: izrada autora prema statistika.hzz.hr

2.7.Kulturna baština

Predivni krajobraz i starogradska povijesna jezgra glavne su atrakcije Pićna. U starogradskoj

jezgri Pićna već je rekonstruirano nekoliko starih ruševina, uređena je infrastruktura,

obnovljene su starogradske ulice, trgovi i dio zidina, te je uz pomoć Istarske županije i

Ministarstva kulture rekonstruirana i jedna stara građevina u vlasništvu Općine Pićan u Centar

za nematerijalnu kulturu Istre (CENKI) kao podružnica Etnografskoga muzeja Istre u Pazinu.

Zadaća CENKI-a je prikupljanje građe, arhiviranje i vrednovanje nematerijalne baštine Istre,

istraživanje, prezentacija i njegovanje nematerijalnih oblika kulture. Kako bi uređenje

starogradske jezgre bilo kompletno, te kako bi bilo bolje valorizirano i prezentirano, neophodno

13

je obnoviti jedan od najznačajnijih dijelova stare jezgre - Baronovu palaču. U parku pred

ulazom u Pićan nalazi se kip Sv. Ivana Nepomuka, češkog sveca, zaštitnika kraljica, mostova,

ispovjednih tajni i zaštitnika protiv poplava, sagrađen 1714. godine. U parku se nalazi i bista

Matka Brajše Rašana - hrvatskog preporoditelja i skladatelja. Nedaleko njega je spomenik

Pićancima nastradalima u II. svjetskom ratu, a na nešto sniženom terenu uz park nalazi se

crkvica Sv. Roka, zaštitnika od kuge kojoj je kamen temeljac postavio biskup Gašpar Bobek, u

jeku jedne od najvećih epidemija kuge.

U stari dio Pićna ulazi se kroz monumentalna gradska vrata koja potječu iz 14. stoljeća, a

obnovljena su 1613. godine. Pićanski zvonik od bijelog vapnenca sagrađen je 1872. godine.

Osim što je sa svojih 48 metara među najvišima u Istri, mnogi ga drže i najljepšim. U podnožju

zvonika i danas stoji kamena mjera kojom su se mjerila davanja podanika. Sljedeća fotografija

prikazuje ulaz u stari dio Pićna.

Slika 1: Ulaz u stari dio Pićna u pozadini sa zvonikom1

Izvor: www.central-istria.com

1 Preuzeto s central-istria.com

14

Sljedeće fotografije prikazuju nekoliko vizura stare jezgre naselja Pićan te stare ulice u samom

naselju.

Slika 2: Pogled na staru jezgru naselja Pićan

Izvor: Arhiva Općine Pićan

Slika 3: Pićanski zvonik

Izvor: Arhiva Općine Pićan

15

Slika 4: Pogled na staru jezgru naselja Pićan

Izvor: Arhiva Općine Pićan

Slika 5: Uska ulica uz župnu crkvu u Pićnu

Izvor: Arhiva Općine Pićan

16

Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije je današnji vanjski oblik dobila preuređenjem

1753., a unutrašnjost je barokizirana za vrijeme posljednjeg pićanskog biskupa Piccardia. Kao

što i dolikuje katedrali, u vlasništvu crkve je brojni vrijedan inventar, a ističe se zlatom protkani

biskupski plašt, poklon carice Marije Terezije. Nasuprot župne crkve nalazi se rodna kuća

Matka Brajše Rašana zborovođe, zapisivača istarskih narodnih napjeva i skladatelja koji je

1912. g. na tekst Ivana Cukona skladao današnju službenu istarsku himnu Krasna zemljo. Na

suprotnom kraju Pićna nalazi se vidikovac Svete Jelene nazvan po istoimenoj crkvici koja je

nekada bila na tom mjestu. U tom dijelu naselja ima još napuštenih starih kuća zanimljive

arhitekture, sa rustikalnim nadvratnicima i stepeništima ponekad uklesanim u živu stijenu.

Jednobrodna romanička crkvica Svetog Mihovila iz XIII stoljeća nalazi se na susjednom

uzvišenju. U njoj se nalaze vrijedne gotičke freske iz prve polovine XV stoljeća nepoznatog

autora. Sljedeće fotografije prikazuju crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije i crkvicu

Svetog Mihovila.

Slika 6: Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Pićnu

Izvor: Arhiva Općine Pićan

17

Slika 7: Crkvica Svetog Mihovila u Pićnu

Izvor: Arhiva Općine Pićan

Ima autora koji su baš uz Pićan vezivali i naziv Pucinum kojim i Plinije i Ptolomej nazivaju

utvrdu u unutrašnjosti Istre koja je i na rimskom dvoru bila poznata po posebno dobrom vinu.

Žena cara Augusta, Livia, vjerovala je da svoju dugovječnost duguje baš činjenici da pije

isključivo to vino. Jedini danas vidljivi trag rimske prisutnosti je natpis na kamenu ugrađen u

dovratnik kuće nasuprot zvonika (4) koji spominje nekog Lucia Caonalia iz porodice Pupinia

koju nalazimo i drugdje u Istri (Kringa, Pula, Poreč, Kopar, Trst). U doba vladavine Bizanta

Pićan je bio administrativno središte središnjeg dijela Istre. Od kasne antike pa sve do kraja

XVIII stoljeća u Pićnu je sjedište istoimene biskupije, jedne od najstarijih ali i najmanjih u

kršćanskom svijetu uopće.2

Uz nastanak Pićanske biskupije i uz njenog zaštitnika Sv. Nicefora vezane su brojne međusobno

isključive i često isprepletene legende. Snalaženje dodatno otežava činjenica da su sa Pićnom

zapravo povezana dva Nicefora - Sv. Nicefor mučenik i Sv. Nicefor biskup.

2 Preuzeto s central-istria.com

18

2.8.Zaštićena područja prirode

Područje Gračišće-Pićan, je dio značajnog krajobraza Gračišće-Pićan koje je prema Rješenju

Republičkog zavoda za zaštitu prirode br.Up/I 28/1973, proglašeno značajnim krajobrazom

1973. godine i prostire se na 1475 ha. Upravo područje oko starog naselja Pićna i susjednog

Gračišća ističe se među tipičnim krajolicima srednje „Sive Istre“ što je i prikazano na sljedećim

slikama.

Slika 8: Općina Pićan u „Sivoj Istri“

Izvor: (Istarska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslava Krleže 2008.-2020.)

Slika 9: Zaštićeni krajolik

Izvor: Arhiva Općine Pićan

19

Specifičnost tog prostora je u tome što se radi o flišnom kraju lapora, pješčenjaka i vapnenaca,

u kojemu je selektivna erozija oblikovala neobično razveden i zanimljiv reljef; u laporima se

formirane potočne doline, a čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke i glavice, koje dominiraju

krajolikom. Na jednom takvom akropolskom položaju nastalo je staro naselje Pićan koje je i

dan danas centar općine, a zajedno s Gračišćem, daje pečat cijelom kraju. Ova dva stara naselja,

kao vrijedni kulturno-povijesni ambijent i reprezentanti istarske arhitekture, čine jednu od

osnovnih kvaliteta ovog dijela Istre. Osim zanimljive morfologije i navedenih istarskih naselja,

vrijednost krajolika proizlazi i iz slikovite kombinacije poljoprivrednih i šumskih površina

(pretežno grab i hrast s malo crnog bora), a ostale karakteristike i vrijednosti područja ovog

značajnog krajobraza su kulturno-povijesnog i sociološkog karaktera.

2.9.Analiza turističkog kapaciteta

Turistička se ponuda na području Općine Pićan iz godine u godinu povećava kvantitativno, ali

i kvalitativno. Sljedeća tablica prikazuje broj smještajnih jedinica, broj kreveta i broj objekata

na području TZ-a Središnje Istre kojoj pripada i područje Pićna.

Tablica 1: Broj smještajnih jedinica i kreveta na području TZ središnje Istre (kraj 2019)

Izvor: Podaci dobiveni od TZ središnje Istre

Iz tablice je vidljivo da se na području općine Pićan nalazi 75 službeno registriranih objekata

za pružanje usluga smještaja s 90 smještajnih jedinica i 401 kreveta. Osim smještaja, turistički

kapacitet područja Općine čini prekrasan krajolik (pogled iz Pićna, Slop i dr.), eno–gastro

ponuda (jedna konoba, vinari, maslinari, proizvođači meda i ostalih poljoprivrednih proizvoda),

te razni kulturni, sportski i zabavni događaji (Rokova, Legendfest i dr.)

Grad - općinaBroj smještajnih

jedinicaBroj kreveta Broj objekata

Cerovlje 44 182 32

Gračišće 42 179 35

Karojba 61 297 54

Lupoglav 40 164 32

Pazin 213 869 144

Pićan 90 401 75

Sveti Lovreč 176 895 149

Sveti Petar u Šumi 60 313 57

Tinjan 184 945 147

Ukupno 910 4.245 725

20

Legendfest

Predstavlja multimedijalan i interaktivan spoj te prikaz hrvatske nematerijalne i materijalne

baštine putem različitih izričaja kulture i umjetnosti s naglaskom na lokalne priče, vjerovanja i

legende. Održava se svake godine krajem srpnja – početkom kolovoza te obiluje radionicama

koje se odvijaju tijekom čitavog dana.

Slika 10: Igrana scena s Legendfest-a

Izvor: legendfest.hr

Slika 11: Scena s predstave za djecu na Legendfestu

Izvor: www.vecernji.hr; PR photo

21

Eno-gastro ponuda

Na području općine postoji jedna konoba u kojoj se mogu kušati razni lokalni specijaliteti i jela,

te dva veća vinara koja organiziraju degustacije i posjete turista. Na području općine postoji i

postrojenje za preradu maslina u maslinovo ulje i nekoliko manjih proizvođača maslinovog ulja

i meda, ali i ostalih poljoprivrednih proizvoda koji bi se uz dodatnu gastro kreativnost mogli

uspješno plasirati na turističkom tržištu.

2.10. Statistička analiza turizma u Općini Pićan

S obzirom da se iz godine u godinu povećava smještajni kapacitet na području općine Pićan, a

uzimajući u obzir i globalno povećanje broja dolazaka i noćenja turista (izuzevši izvanredne

situacije kod kojih se smanjuje broj putovanja – pr. zbog pandemije ili sl.), za očekivati je da

se broj dolazaka turista i noćenja konstantno povećava iz godine u godinu. Sljedeći grafikoni

pokazuju trend broja dolazaka i noćenja turista na područje općine Pićan od 2012.-2019. godine.

Grafikon 2: Broj dolazaka turista u općinu Pićan od 2012.-2019.

Izvor: TZ Središnja Istra (podaci s 31.12.2019.)

Iz grafikona je vidljivo da se od 2012. godine broj gostiju stalno povećavao što se djelomice

može pripisati i konstantnom povećanju smještajnog kapaciteta, ali zasigurno i sve većem

ulaganju u sektor smještajnog kapaciteta na području općine Pićan.

22

Grafikon 3: Broj noćenja u općini Pićan od 2012.-2019.

Izvor: TZ Središnja Istra (podaci s 31.12.2019.)

Slična je situacija i s brojem noćenja koja se stalno povećavaju u promatranom razdoblju od

2012. godine.

Situacijska analiza stanja ključnih turističkih čimbenika je pokazala da postoje tri ključna

resursa ili atrakcije općine: bogatstvo prirodnih resursa i netaknute prirode, eno-gastro ponuda

koja postaje sve bogatija te brendiranje općine kao gradića legendi. U nastavku se iznose

najosnovniji zaključci sektorske analize koji su ključni za oblikovanje strategije razvoja turizma

općine Pićan:

• Područje općine Pićan prostor je bogat prirodnim resursima koji ima veliki potencijal zbog

relativno netaknute prirodne, očuvane kulture i nematerijalne prirodne baštine, zelenih

površina i biciklističkih staza. U općini, kao i u drugim dijelovima središnje Istre postoji

značajan potencijal za razvoj zdravog, održivog i zelenog turizma, u kontekstu održivih

turističkih proizvoda, infrastrukture, atrakcija te uz pomoć odgovarajućeg održivog marketinga.

• Općina Pićan, s obzirom na svoju veličinu i broj stanovnika, ima značajan broj povijesnih i

kulturnih atrakcija kojima je potrebna turistička valorizacija i opremanje, odnosno,

transformacija i pretvaranje u turističke proizvode i atrakcije, vodeći se načelima održivog,

sporog i zelenog turizma i razvoja. Općina je već brendirana kao „gradić legendi“ u kojem se

odvijaju zanimljivi i široko poznati zabavno – kulturni događaji, među kojima je najpoznatiji

Legendfest, na čemu bi trebalo temeljiti daljnji turistički razvoj, odnosno ekonomski i turistički

valorizirati ovu kulturnu i nematerijalnu baštinu.

23

• Područje općine bilježi demografski pad i značajno manja gustoća naseljenosti u odnosu na

cijelu Istarsku županiju. Kontinuirana depopulacije i nepovoljna starosna struktura u skladu je

s nacionalnim trendovima. Međutim, gustoća naseljenosti na području je tradicionalno manja

pa navedeni trendovi u bitnom ne mijenjaju društvene procese te su s obzirom na malu bazu

lako promjenjivi u slučaju pojačanog razvoja.

• Usprkos demografiji i relativno malom broju nezaposlenih (cca. 30 osoba), u općini je

razvijeno malo i srednje poduzetništvo te industrijska proizvodnja, a u posljednje je vrijeme na

području općine uočljiv trend okretanja lokalnog stanovništva turizmu i raznim inicijativama

za razvoj i unapređenje kvalitete turističke ponude.

• Zbog izuzetno povoljnog strateškog položaja još je u pretpovijesno doba na mjestu današnjeg

naselja Pićan podignuta gradina, da bi kasnije za vrijeme rimskog doba postao vojno uporište

– Petina. Kao i ostatak istarskog poluotoka, područje općine, iako smješteno na brežuljkastom

dijelu Istre (što ga čini turistički atraktivnijim) ima povoljan zemljopisni položaj i razmjerno je

povoljno cestovno dostupno tržištima Srednje i dijela Zapadne Europe.

24

3. IDENTIFIKACIJA TURISTIČKIH RESURSA I ATRAKCIJA KAO KLJUČNIH

ČIMBENIKA ZA RAZVOJ TURIZMA

Razvoj turizma svake destinacije ponajviše je određen njenim temeljnim resursima –

potencijalnim i realnim turističkim atrakcijama. Resursna osnova predstavlja skup turističkih

atrakcija i infrastrukture koja je nužna za razvoj nekog turističkog područja. Ona je baza za

promišljanje i razvoj turističkih proizvoda pa je stoga za svako dugoročno planiranje važno

analizirati atrakcijsku osnovu. U nastavku se daje pregled atrakcija za područje općine Pićan

pri čemu je važno istaknuti da je riječ samo o dijelu atrakcija za koje se procjenjuje da imaju

veću privlačnu snagu za posjet turista. Za navedene atrakcije dana je procjena njene važnosti

(međunarodna, nacionalna, regionalna, lokalna) prema snazi privlačenja te tržišne spremnosti.

Tržišno spremnu atrakciju odlikuje njena opremljenost što podrazumijeva fizičku dostupnost,

obilježen pristupni put ili cestu, mogućnost korištenja, informativni punkt/interpretacijsku

ploču, tiskane informacije i raspolaganje nekom specifičnom opremom, ukoliko je takva

potrebna. Sljedeća tablica prikazuje popis najznačajnijih potencijalnih turističkih atrakcija na

području općine Pićan koje se mogu najbolje turistički valorizirati.

25

Tablica 2: Popis najznačajnijih potencijalnih turističkih atrakcija na području općine Pićan

Atrakcija Lokacija Opis/Posebnost Potencijal atrakcije Tržišna spremnost

Crkva Namještenja

Blažene Djevice MarijePićan

Današnji vanjski oblik dobila je

preuređenjem 1753., a unutrašnjost

je barokizirana za vrijeme

posljednjeg pićanskog biskupa

Piccardia (1766 1784).

Međunarodni Uređena

Crkvica Sv. Mihovila Pićan

Jednobrodna romanička crkvica iz

XIII stoljeća nalazi se na uzvišenju

kraj naselja Pićan. Ona u svojoj

unutrašnjosti krije vrijedne zidne

slike iz prve polovine XV stoljeća.

MeđunarodniPotrebno je uređenje, no

može se posjetiti

Pićanski zvonik Pićan

Pićanski zvonik sagrađen je od

bijelog vapnenca 1872. godine.

Osim što je sa svojih 48 metara

među najvišima u Istri, mnogi ga

drže i najljepšim. U podnožju

zvonika i danas stoji kamena mjera

kojom su se mjerila davanja

podanika.

Međunarodni Uređen

(CENKI) Centar za

nematerijalnu kulturu

Istre

Pićan

Centar za nematerijalnu kulturu

Istre Etnografskog muzeja Istre

osnovan je 2011. godine. Svojim se

djelatnostima posvećuje

istraživanju, dokumentiranju,

njegovanju i populariziranju

nematerijalne kulture Istre.

MeđunarodniObjekat je uređen i u

uporabi.

Barunova palača Pićan Mini hotel Međunarodni

Postoji građevinska

dozvola u vlasništvu

Općine Pićan, no nije

započeto s radovima

Legendkuća PićanInterpretacijski multimedijalni

centar legendi, mitova i priča IstreMeđunarodni

Postoji neuređena zgrada

u vlasništvu Općine Pićan

koju je potrebno

rekonstruirati i urediti

Benkovski slap Pićan

Predstavlja područje iznimne

prirodne ljepote koje turistima pruža

osjećaj mira i opuštanja, pogotova

za vrijeme kad obiluje vodom

Međunarodni

Nije uređeno

Potrebno je urediti

pristupni put i parkiralište

Slap Sopot Pićan

Predstavlja područje iznimne

prirodne ljepote koje turistima pruža

osjećaj mira i opuštanja, pogotova

za vrijeme kad obiluje vodom

Međunarodni

Djelomično uređeno

Potrebno je urediti stazu

do podnožja slapa

Staza Sv. RokaPićan - Slap

Sopot

Lagana staza koja povezuje centar

naselja Pićan sa slapom Sopot -

označena je Istra trails oznakom

702

Međunarodni Uređeno

Legendfest Pićan

Predstavlja multimedijalan i

interaktivan spoj te prikaz hrvatske

nematerijalne i materijalne baštine

putem različitih izričaja kulture i

umjetnosti s naglaskom na lokalne

priče, vjerovanja i legende.

Međunarodni

Manifestacija je održana

već 14 puta za redom te

spada u jednu od

prepoznatljivijh

manifestacija u Istarskoj

županiji

26

Sljedeće fotografije prikazuju neke od znamenitosti općine Pićan koje nisu prethodno

prikazane.

Slika 12: CENKI – Centar za nematerijalnu kulturu Istre

Izvor: https://www.wikiwand.com/hr/Slapovi_u_Istri

Atrakcija Lokacija Opis/Posebnost Potencijal atrakcije Tržišna spremnost

Rokova

Područje

cijele

općine

Rokova je pučka fešta koja se slavi

na području općine Pićna na dan

Sv. Roka, tj. 16.08. svake godine.

Regionalni

Manifestacija je lokalnog

karaktera, a svim

posjetiteljima pruža

mogućnost dobre eno-

gastro i glazbene zabave

Bortulja u Tupljaku TupljakPučka fešta koja se slavi na dan Sv.

Bartula u kolovozuRegionalni

Manifestacija je lokalnog

karaktera, a svim

posjetiteljima pruža

mogućnost dobre eno-

gastro i glazbene zabave

Smotra ulja istočne IstreSv.

Katarina

Degustacija maslinovog ulja,

proizvoda od maslilna i vina

povodom proslave blagdana Sv.

Katarine -u studenom

Regionalni

Manifestacija jednom

godišnje okuplja

zainteresirane lokalne

proizvođače vina i

maslinovog ulja istočne

Istre

Petivina i dan Pićanaca Pićan

Smotra vina bez ocjenjivanja te

degustacije vina renomiranih vinara

iz čitave Istre i šire. U sklopu

manifestacije organizira se i

pjesničko-recitalna manifestacija

"Pićonski feroli i feralići".

Regionalni

Cilj manifestacije je

okupiti sve ljubitelje

dobrog vina te svih

Pićanaca i Pićanki, ma

gdje god živjeli, te

pjesnike pićanskih

korijena i autore pjesma

koje tematiziraju Pićan i

Pićanštinu

27

Slika 13: Benkovski slap

Izvor: https://www.wikiwand.com/hr/Slapovi_u_Istri

Slika 14: Slap Sopot

Izvor: Arhiva općine Pićan

Pored izdvojenih najznačajnijih turističkih atrakcija na području cijele općine Pićan postoji još

niz kulturnih, prirodnih i drugih atrakcija koje mogu privlačiti turističku potražnju i koje mogu

služiti kao temelj za razvoj različitih turističkih proizvoda. Posebno je važno spomenuti očuvan

okoliš koji je preduvjet razvoja „zelenog“ ruralnog turizma na koji se mogu osloniti razni

potencijalni turistički projekti koji mogu nastati kao posljedica ekonomske komodifikacije

bogate povijesno-kulturne baštine.

28

4. TURISTIČKI TRŽIŠNI TRENDOVI

Turizam, kao jedna od najbrže rastućih gospodarskih aktivnosti, prema podacima Svjetske

turističke organizacija (UNWTO) u razdoblju do 2030. godine bilježit će prosječnu godišnju

stopu rasta od 3,3 % (moguća odstupanja s obzirom na epidemiološku situaciju na emitivnim

turističkim tržištima). Europa, koja je do danas najznačajnija receptivna makro‐regija svijeta i

dalje će zadržati tu poziciju s udjelom od 52 % međunarodnih turističkih kretanja dok se unutar

Europe kao vodeća mikro‐regija ističe Južna Europa/Mediteran s udjelom od 18 % svih

međunarodnih dolazaka. Unutar Europe pozitivan iznadprosječni rast bilježe Grčka, Malta,

Bugarska, Portugal i Hrvatska. Ipak, valja spomenuti da, generalno gledajući, dolazi do

promjene u strukturi emitivnih tržišta te da Kina preuzima vodeću ulogu. Najveći potrošači u

turizmu su SAD, Velika Britanija i Rusija. Rast turističke potražnje paralelan je s nizom

gospodarskih, političkih, društvenih i tehnoloških promjena koje uvelike utječu na turističke

aktivnosti i mijenjaju obilježja ponude i potražnje. Posebno je važno spomenuti tranziciju

razvijenih zemalja ka postmaterijalističkim vrijednostima koji stvaraju drugačije potrošače s

novim sustavima vrijednostima. Takvi „novi“ turisti su aktivni, iskusni, željni učenja te

orijentirani na drugačije, autentično i očuvano što može pridonijeti njihovom osobnom rastu i

samo ostvarenju. Ekološki su orijentirani, svjesni društvenih vrijednosti, spremni prihvaćati

raznolikost i učenje te su aktivni korisnici novih komunikacijskih tehnologija koje im pomažu

u brzoj i kvalitetnoj dostupnosti informacija.

Danas je u većini razvijenih zemalja prisutan trend „starenja populacije“ koji je osim

poboljšanjem zdravstvene skrbi i kvalitete života uvjetovan i sve manjim brojem djece u

obitelji. Iz toga slijedi jedna od najznačajnijih promjena koja se događa u starosnoj strukturi

turista – turistička populacija stari. Turisti stariji od 55 godina danas čine 23% ukupne

populacije. Ovaj segment turista karakterizira da u destinaciji borave dulje od prosjeka, češće

biraju destinaciju udaljeniju od svog domicila, borave u više od jedne destinacije, ostvaruju

putovanja češće od prosjeka, troše više na putovanjima i provode aktivan odmor u destinaciji.

Rast ekološke svijesti na globalnoj razini donosi kao posljedicu težnju turista za ekološkom

ravnotežom u destinaciji u kojoj boravi. Turisti teže ka povećanoj kvaliteti turističke usluge uz

istovremenu osjetljivost na cijenu. Kao jedan od značajnijih trendova na globalnom turističkom

tržištu, javlja se promjena (smanjenje) dužine i povećanje učestalosti putovanja koji rezultira

značajnim rastom vikend putovanja koja se ostvaruju nekoliko puta godišnje.

Posebno je vrijedno izdvojiti društvene trendove kao i tehnološke trendove.

29

Društveni trendovi

Društveni trendovi očituju se u starenju populacije, odnosu rada i odnosu prema okolišu.

Shodno tome, tržište se sve više diferencira u smislu zahtjeva potrošača u odnosu na njihove

potrebe, preferencije, stil i način života. Sustav vrijednosti se mijenja pa je potreba

samoispunjenja, ravnoteže u životu te ulaganja u zdravlje sve više izražena. Također, sve je

izraženija potreba za fizičkom aktivnosti, duhovnosti i prirodnosti. Turistički proizvodi koji

uključuju zdravu hranu, vježbanje, wellness preferiraju se u odnosu na druge koji nemaju takve

komponente. Važno je sudjelovati, traže se proizvodi „po mjeri“, važno je učiti o destinaciji u

smislu specifičnosti običaja i života lokanog stanovništva, a upravo to predstavlja veliku

komparativnu prednost područja središnje Istre i općine Pićan.

Tehnološki trendovi

Tehnološke promjene, koje se odnose na informacijske i komunikacijske tehnologije izrazito

utječu na turistička kretanja. Internet kao kanal promocije i prodaje posebno je važan među

mladim i obrazovanim potrošačima. Inovativne tehnologije ne samo da omogućavaju kvalitetnu

promociju i pružanje informacije već potrošačima omogućuju dinamičko kreiranje turističkih

proizvoda. Konačno, društvene mreže postaju neizostavan i vjerodostojan promocijski kanal

putem kojeg korisnici izmjenjuju iskustva i daju preporuke.

Mogu se izdvojiti nekoliko važnih činitelja koji u suvremenom društvu jako utječu na turizam,

a odnose se na demografska kretanja, rast svijesti o zdravlju, rast razine obrazovanja, te

promjene u slobodom vremenu i iskustvu suvremenih putnika. S obzirom da raste broj

pripadnika starije životne dobi očekivano je da će rasti potražnja izvan ljetnih mjeseci te interesi

koji se vežu uz specijalne proizvode, pri čemu općina Pićan može posebno kapitalizirati u

razvoju proizvoda u ruralnom prostoru tj. eno‐gastro proizvoda te laganih rekreativnih sadržaja.

Svijest o zdravlju i zdravom životu je sve veća što isto ide u prilog jer raste potreba „vraćanja

ravnoteže“ odnosno odmaka od posla i svakodnevnog stresa. S obzirom na rast obrazovanja

povećana je potražnja za edukativnom komponentom odmora što uključuje upoznavanje

običaja, specifičnosti nasljeđa, učenje o enologiji, posebitostima prirodnog ambijenta, povijest

i kultura i slično. Konačno, život u 21. stoljeću podrazumijeva sve veći pritisak i stres što stvara

sve snažniju potrebu za više kratkih odmora, odlazak na vikend te potrebu za rekreativnim

sadržajima.

30

Važno je naglasiti da se ponuda u turističkim destinacijama takvim kretanjima nastoji

prilagoditi na različite načine. Sve više svjesni konkurentnog okruženja, traže se novi načini

upravljanja i marketinga kako bi se što više iskoristile nove prilike. Nastoje se kreirati

inovativni proizvodi koji se temelje na posebitostima pri čemu se traže novi načini partnerstva

i suradnje između dionika javnog i privatnog sektora. Sve više se ulaže u edukaciju, koriste se

mogućnosti novih tehnologija te se nastoji razvijati kvalitetan lanac vrijednosti za turiste u

destinacijama kako bi se „pokrili“ svi aspekti boravka, odnosno, doživljaja.

Svaki od proizvoda koji se razvija u destinacijama ima svoja posebna obilježja koja počivaju

na specifičnosti resursa i atrakcija koji čine podlogu za njegov razvoj. Za općinu Pićan to su

smještaj u ruralnim objektima, vinske degustacije, kulturni turizam, nematerijalna kulturna

baština i legende, sport i avanturizam, izletnički turizam i dr.. Posebno je važno naglasiti da

svaki od tih proizvoda bilježi rast potražnje kao i činjenicu da raste potreba za boravkom u

„zelenim“ prostorima. Gotovo svaki od tih proizvoda unutar sebe ima i podsegmente koji se

razlikuju s obzirom na stupanj „intenziteta“ potrebe za tim proizvodima od onih koji preferiraju

rekreativni aspekt do onih koji su pasionirani i proizvod im čini značajan dio njihovog životnog

stila. Ukratko, može se naglasiti da orijentiranost na nove trendove podrazumijeva fleksibilnost,

integriranost, uvažavanje ekološke osjetljivosti, korištenje tehnologije koja pokriva cijeli ciklus

putovanja (sanjarenje, planiranje, boravak u destinaciji, pružanje preporuka), brendiranje

destinacije. Suvremene turiste treba uvažavati s obzirom na njihovu izbirljivost, životne stilove

i motiviranost, vodeći računa o dugoročnoj održivosti, partnerstvu i stvaranju cjelokupnog

doživljaja.

4.1.Očekivani turistički trendovi u sljedećem desetljeću

Hrvatski će turizam uskoro zakoračiti u novo desetljeće i novu godinu s puno neodgovorenih

pitanja kako će izgledati turističke godine u budućnosti s obzirom na epidemiološke mjere u

većini zemalja iz kojih dolazi većina gostiju u našu zemlju. S jedne strane postoji znatiželja,

dok s druge strane, poučeni iskustvima prethodnih nekoliko godina, treba široko raširili oči

gledajući u budućnost jer se trendovi i način na koji se gosti odmaraju mijenja velikom brzinom.

Svijet je mjesto u kojem vlada neizvjesnost u političkim kretanjima, problemima globalnog

zagrijavanja i s velikim tehnološkim pomakom koji se događa iz sata u sat. Jedina konstanta

jest da ljudi žele sve više putovati. Ruše se svi rekordi, a ogromna nova tržišta u nastajanju

redefiniraju turističku industriju. Činjenica je da su tekuće epidemiološke mjere zaustavile

31

trendove turističkog rasta i kontinuiranog rasta turističkog tržišta, no većina prognostičara

predviđa da će se to tržište oporaviti vrlo brzo – kad se pronađe cjepivo ili usuglase sustavi i

modeli sigurnih putovanja gostiju iz jedne države u drugu.

Analizirajući aktualne trendove u dolasku na turističkom tržištu, a koji bi mogli obilježiti

naredno desetljeće, došlo se do zaključka da bi to mogli biti trendovi koji se odnose na:

Ekoturizam

Mnogima je zaštita okoliša postala jedna od glavnih smjernica u planiranju putovanja. Iako je

ovaj trend novost na tržištu, i predvodi ga mlađa generacija, sigurno je da će oblikovati

budućnost turizma. Ekoturizam je samo jedan od niza sličnih turističkih trendova koji

odražavaju rastuću zabrinutost za etičkim i održivim turizmom. Ekoturizam uključuje

jednostavne stvari poput karbonskih bodova prilikom rezervacije leta ili mogućnost

iznajmljivanja električnog umjesto klasičnog vozila. Složeniji primjeri mogu uključivati

turizam s elementom volontiranja koji je sve češći, možda rad u parku prirode ili bavljenje

zaštitom prirode. Posljednjih smo mjeseci svjedoci trenda kojim je Greta Thunberg inspirirala

milijune ljudi da i osobno djeluju na klimatske promjene. Prema podacima bookings.com-a

73% turista namjerava barem jednom tijekom godine odabrati ekološki prihvatljiv smještaj, a

70% ih kaže da je veća vjerojatnost da će rezervirati mjesto za koje imaju dokaz da je ekološki

osviješteno i da vodi brigu o okolišu.

Upoznati lokalno i neotkriveno

Današnji turisti ne žele izolaciju od mjesta koje posjećuju, ne žele boraviti unutar zatvorenog

resorta u kojemu ne mogu upoznati lokalnu kulturu i običaje. Žele živjeti životom lokalnog

stanovništva i žele aktivno sudjelovati u lokalnim događanjima. Odnosi se to na uživanje u

lokalnoj kuhinji, proslavu lokalnih festivala te praznika. Lokalna iskustva postaju jedan od

najinteresantnijih turističkih trendova koji daju nevjerojatne mogućnosti malim lokalnim

zajednicama za razvoj turističke ponude i razvoj lokalne ekonomije. Otprije su poznati

programi branja maslina u Istri, karnevali u malim mjestima koji već imaju svoju tradiciju,

kulinarski festivali i sl. Događa se jedna nova revolucija u kojoj veliki gradovi više nisu u

fokusu, posjećuju se manje poznati mali gradovi i mjesta u blizini. Trend je u porastu iz više

razloga, od nižih cijena, manje gužve i najčešće jer je manje mjesto puno interesantnije.

32

Lokalna kuhinja, organski uzgojena hrana, veganstvo

Odlazak na godišnji odmor tradicionalno predstavlja priliku zanemariti dijetu i prepustiti se

zabranjenim poslasticama. Današnji turisti znaju da ukusno i hranjivo može biti sastavni dio

dijete i da to više ne mora biti neki ekskluzivni koncept koji će nas skupo koštati. Potražnja za

izvrsnom kuhinjom s ciljem kvalitetnije prehrane pokreće nove trendove u turizmu. Moderni

turist želi znati da je hrana koju jede zdrava barem koliko i ukusna. Trend organski uzgojenih

namirnica i pripreme organske hrane utječe na turističku potražnju koja i od ugostitelja zahtjeva

prilagodbu. Osim toga gosti zahtijevaju i posebne dijetne jelovnike i druge vrste prehrane, kao

što je veganstvo. Restorani diljem svijeta nude sve više veganskih opcija na svojim jelovnicima,

nove vegan lokacije promoviraju se svakoga dana. Turistička putovanja i kulinarske radionice

za vegane sve će više dolaziti do izražaja tijekom sljedećih godina, jer svijet mijenja svoje

prehrambene navike.

Bleisure i migracije milenijalaca

Koncept kombiniranja slobodnog vremena s poslovnim obvezama, tj. turističkog putovanja s

poslovnim putovanjima, popularan je već desetljećima. Sve popularniji trend odnosi se na

fenomen „digitalnih nomada“ kojega stvaraju radnici u internet industriji, tj. u svim poslovima

koji se mogu obaviti preko interneta i nisu vezani uz statično radno mjesto. Radne navike ljudi

sve su dalje od uobičajenih 9:00-17:00. Investicijska banka Morgan Stanley predviđa da će više

od polovice američke radne snage do 2027. godine imati fleksibilno radno mjesto (u odnosu na

35% u 2018. godini), a ovaj trend predviđaju i ekonomisti širom svijeta. Vezano uz turizam, to

znači da je granica između posla i zabave sve manje vidljiva. Milenijalci svoje poslovno

putovanje završavaju kao turisti iz zabave kako bi maksimalno iskoristili lokaciju u kojoj se

već nalaze. Radi se o značajnoj promjeni životnog stila gdje uvođenje nove tehnologije poput

5G mreže, video konferencija i sl. omogućuju novoj radnoj snazi da radi gdje god želi u svijetu.

Daleko važnija od bilo koje tehnologije jest činjenica da su tvrtke i šefovi otvoreni prema

novom trendu, jer na taj način privlače i zadržavaju talente.

Solo turisti

Putovanje za vrijeme godišnjeg odmora u prošlosti je bila obiteljska obaveza i nešto što su

parovi zajedno činili i na taj način produbljivali svoj odnos. Iako je to još uvijek slučaj, mnogi

se sve više i više odlučuju kršiti ovo pravilo. Uživanje u solo putovanju više nije tako neobično

i turistički trendovi to sve više odražavaju. Potrebe solo turista su raznolike. Neki jednostavno

žele putovati bez ometanja pratitelja. Drugi su mladi samci koji traže društvene aktivnosti ili

33

pronalaze partnera. Udovci i starije osobe koriste dugotrajne boravke u hotelima ili krstarenja

kao luksuznu alternativu uobičajenoj njezi starijih osoba.

Roboti, chatbotovi, automatizacije

Jedan od primamljivijih primjera ovih posebnih turističkih trendova je Connie, robot-vratar

lanca hotela Hilton. I drugi hotelski lanci prate novi trend robota-osoblja, instaliraju interaktivne

robote za obavljanje jednostavnijih poslova prijema gostiju ili posluživanja hrane i piće. Vezano

uz razvoj tehnologije ovo je samo jedan mali dio novotarija koje se događaju na tržištu. Mnogi

klijenti organiziraju svoje putovanje i smještaj uz pomoć internetskih chatbotova, posebno

prilagođenih potrebama i upitima klijenata, koji mogu kvalitetno obraditi upite i pomoći

korisnim informacijama kada ljudska radna snaga nije dostupna.

DNA putovanja

Od kada je turizma od tada postoji i potreba za posjetom lokaciji odakle su naši preci. Ovaj

trend je posebno izražen otkako je DNA tehnologija postala dostupnija. DNA putovanja ili

„turizam predaka“, u porastu je, a tvrtke koje su se vezale uz ovu tehnologiju ponudile su tržištu

sasvim nove doživljaje i mogućnosti putovanja. Želja za pronalaženjem naše genealoške

pozadine danas je neodoljiva, a kada putem dostupnih i povoljnih servisa dobijete svoj DNA

zapis, zapravo dobivate vizualni pregled odakle potječu vaši preci. To znači da se mogu

planirati turistička putovanja isključivo na temelju novoodređenih osobnih korijena. Uz DNA

zapis gost dobiva kartu s postotcima podrijetla prema odgovarajućem području ili državi.

Ova vrsta turizma toliko je popularna da je u nedavna anketa pokazala da je 23% gostiju koji

su posjetili Škotsku tijekom 2019. te boravili u njoj značajno duži broj dana, posjećuje tu zemlju

želeći istražiti svoje porijeklo.

Putovanja izvan glavne turističke sezone

Posjetiti popularne destinacije izvan sezone pravi je hit, razboriti turisti upravo će to učiniti.

Osim što se na taj način izbjegavaju velike gužve, značajne su i financijske uštede. Najveći plus

je zapravo u tome što se karakter mjesta može doživjeti u posve drugačijem, pravom svjetlu.

34

Plaćanja gotovinom su prošlost

Nije bilo tako davno kada smo putovali s novcem, putničkim čekovima ili razmjenjivali

gotovinu po nemogućim tečajevima. Iako je to još uvijek slučaj u nekim zemljama, situacija se

naglo mijenja. Prošli su dani kada su taksisti mogli zakinuti goste na tečaju valute, danas je

dostupan cijeli niz bezgotovinskih rješenja. Čini se da dolazimo u fazu u kojoj za put u

inozemstvo nećemo imati niti jednu lokalnu valutu. Današnje moderne aplikacije omogućuju

promjenu valuta unutar same aplikacije i korištenje virtualnih kartica za rezerviranje usluga.

Mnogi hoteli, restorani i druge usluge omogućuju plaćanje jednostavnim dodirom kartice ili

telefona. Putovanje bez gotovinskog novca ogroman je pomak u ugodi i sigurnosti putovanja.

Personalizirani pristup gostu

Svi koji se bave turizmom, od hotela, zrakoplovnih kompanija, agencija za izlete, pa do

Googlea – znaju o vama više nego ikad prije. Mnogima je ovo jeziva invazija na privatnost, ali

neto efekt znači mnogo fluidnije i ugodnije iskustvo putovanja. Aplikacije poput Tripita pomoći

će vam da isplanirate svaki korak svog putovanja dok Google, Facebook i drugi koriste AI kako

biste se prilagodili trenutnoj lokaciji, kamo idete i što želite raditi. Dolazak u nova mjesta

nekada je značio čitati knjige vodiča, pitati prijatelje i riskirati. Zbog podataka i napretka

mnogih dostupnih aplikacija naši će doživljaji i iskustva postati puno personaliziraniji u

narednim godinama.

Invazija turista iz Azije

Brzorastuće ekonomije Azije, ako što su Kina, Indija i Indonezija, daju na tržište svake godine

stotine milijuna novih turista, tako da je za očekivati da će i sam njihov dolazak formirati nove

turističke trendove kod smještaja, eno-gastro ponudi te ostalim uslužnim turističkim uslugama.

35

5. SWOT ANALIZA I KLJUJČNI FAKTORI USPJEHA

Analizirajući postojeće unutarnje snage i slabosti te vanjske prilike i prijetnje izrađena je SWOT

analiza stanja turističkih čimbenika na području Općine Pićan.

5.1. Snage i slabosti razvoja turizma općine Pićan

Temeljem prethodno sagledanog profila općine Pićan kao turističke destinacije te ključnih

relevantnih trendova na turističkom tržištu u nastavku se iznose njene snage i slabosti.

Tablica 3: Analiza snaga i slabosti turističkih čimbenika općine Pićan

SNAGE SLABOSTI

Prostor, gospodarstvo

i infrastruktura

Bogatstvo zaštićenih i

očuvanih prostora

Infrastrukturna opremljenost

Slikovitost pejzaža

Nedovoljna povezanost

gospodarskih aktivnosti s

turizmom

Nedovoljna prometna

povezanost s većim

gradovima i turističkim

središtima u Istarskoj

županiji

Turistička signalizacija

Nedovoljna valorizacija

turističkih atrakcija

Turističke

atrakcije

Starogradska jezgra Pićna

Povijest biskupije

Legendfest

Kulturna baština

Slap Sopot

Neuređenost nekih ključnih

turističkih resursa

Neriješeni imovinsko-

pravni odnosi

Turistička

infrastruktura

Postojanje raznih inicijativa

za razvoj ruralnog turizma

Uključenost mladih i

podizanje kvalitete u eno –

gastro ponudi

Nedostatak smještajnog

kapaciteta

Nedostatak cjelovitih

turističkih proizvoda

36

Neorganizirana ponuda

lokalnih proizvođača

Nedostatak sanitarnih

čvorova u staroj jezgri

naselja Pićan

Upravljanje

destinacijom i ljudski

potencijali

Pozitivna orijentacija

županije, lokalne

samouprave i stanovnika

prema turizmu

Jak i prepoznatljiv brand

Istarske županije

Nedovoljna educiranost u

turizmu

Nerazumijevanje

potencijala turizma

Nedovoljno provođenje

destinacijskog

menadžmenta

Nedovoljna suradnja

dionika u turizmu

Slaba informiranost

potencijalnih turista

Nedovoljno korištenje EU

sredstava

5.2. Prilike i prijetnje razvoja turizma općine Pićan

Uzimajući u obzir analizu trenutnog stanja na turističkom tržištu, realne prilike koje se daju

iskoristiti, ali i prijetnje koje dolaze od vanjskih čimbenika došlo se do popisa prilika i prijetnji

kako slijedi.

Tablica 4: Analiza prilika i prijetnji turističkih čimbenika općine Pićan

PRILIKE PRIJETNJE

Prostor, gospodarstvo

i infrastruktura

Jačanje gospodarske snage i

kupovne moći domaćih i

stranih turista

EU fondovi za razvoj

ruralnog turizma

Nastavak gospodarske krize

Nepovoljna investicijska

klima u Hrvatskoj

Nedostatak institucionalne

podrške poduzetništvu

37

Dovršetak Istarskog ipsilona

i autoputa kroz Sloveniju

Nedostatak novaca za bržu

izgradnju infrastrukture

Turističke

atrakcije

Razvoj turističkih trendova

vezanih uz ruralni turizam s

naglaskom na sigurnost

Trend rasta potražnje za

aktivnim odmorom i

boravkom u prirodi

Trend rasta potražnje za

proizvodima kulturnog

turizma

Trend rasta potražnje za

putovanjima vezanim uz

legende i priče

Ograničeni apsorpcijski

kapacitet EU fondova /

programa

Nastavak pandemije

COVID 19 ili pojava novih

pandemija

Turistička

infrastruktura

Razne mogućnosti

korištenja EU fondova za

izgradnju turističke

infrastrukture

Diverzifikacija proizvoda

Segmentacija tržišta

Brži razvoj konkurencije

Nepovoljna investicijska

klima

Ograničeni apsorpcijski

kapacitet EU fondova

Upravljanje

destinacijom i ljudski

potencijali

Nova zakonska regulativa

za destinacijski

menadžment

Korištenje sustava

cjeloživotnog obrazovanja

Korištenje besplatnih ili

sufinanciranih tečajeva od

strane EU fondova

Nedovoljna

prepoznatljivost općine kao

turističke destinacije u

Istarskoj županiji

Neuključivanje lokalnog

stanovništva

Demografska depopulacija

stanovništva

38

Ključni faktori uspjeha

Analizirajući SWOT matricu, kao ključni čimbenici turističkog uspjeha za općinu Pićan, može

se izdvojiti sljedeće:

GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ: Općina Pićan nalazi se u Istarskoj županiji koja je izgradila

prepoznatljivi turistički brand na emitivnim turističkim odredištima širom Europe te je potrebno

da taj brand iskoristiti i za vlastitu promociju turističke ponude.

BOGAT I ZANIMLJIV RURALNI PROSTOR: zanimljiv i zelen ruralni prostor predivnih

vizura i bogatog nasljeđa kulture života i rada temelj su za osmišljavanje turističkih doživljaja

i itinerera za sve ciljne skupine.

TRADICIJA PROIZVODNJE DOMAĆIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: u

općini postoji više malih OPG-ova koji mogu uz još malo kreativnosti i ulaganja plasirati na

tržište visokokvalitetne poljoprivredne proizvode poput vina, meda, maslinovog ulja i dr.

DODATNA TURISTIČKA VALORIZACIJA I KOMODIFIKACIJA LOKALNIH

LEGENDI I PRIČA: Općina Pićan je već stvorila prepoznatljivi brand vezan uz nematerijalnu

kulturnu baštinu (CENKI, Legendfest) te je potrebno i dalje organizirati razne kulturno –

zabavne programe s ciljem još veće promocije općine kao turističke destinacije, a indirektno i

svih dionika koji mogu imati razne benefite od turističkih dolazaka.

39

6. STRATEGIJA RAZVOJA

U cilju definiranja strategije razvoja determinirana je misija i vizija razvoja turizma na području

općine Pićan te su predloženi strateški ciljevi, prioriteti i mjere za implementaciju.

6.1.Misija

Turizam, kao društveni i gospodarski fenomen suvremenog čovječanstva, podložan je

izvanjskim utjecajima. Unutar sustava u turizmu velik je broj ključnih faktora različitih interesa.

Iznimno je važno u cilju razvoja turizma poduzimati brojne usklađene aktivnosti svih dionika

u turizmu koji će djelovati i na cjelokupni dugoročno održivi razvoj općine Pićan. Istarska

županija destinacija je karakteristične kulture, ljepote, očuvanosti prirode i krajolika, posebice

unutrašnjosti, globalno vrijednih spomenika i snažne duhovne proizvodnje u koju se ulaže dosta

energije i ljubavi. Na međunarodnoj sceni odavno su prepoznati ljudi i kultura ovog prostora te

umjetnost, arhitektura, sport te hrana. Nalazi istraživanja pokazuju kako su kao posebno važni

elemente za razvoj destinacije ljubaznost lokalnog stanovništva i zaposlenika u turizmu.

Specifični mediteransko - istarski stil življenja daje poseban pečat boravku turista u središnjoj

Istri, a samim time i općini Pićan.

Međutim, postavlja se niz pitanja, i to koliko danas stanovnici općine Pićan kapitaliziraju

jedinstvene vrijednosti; Koriste li mogućnosti ispravno?; Je li bogatstvo koje se proizvodi u

turizmu u korelaciji s resursima koje se troše?; Surađuju li svi dionici dovoljno u zajedničkom

interesu?; Koliko se štite i unapređuju ključne vrijednosti?; Je li razvijen senzibilitet o turizmu

kao činjenici koja integrira svekoliko stvaralaštvo, odgovornost i osjećaj za mjeru? te Je li

prisutna svijest o izgledu turizma u budućnosti onako kako ga stanovnici općine Pićan danas

odrede i usmjere?

Turistički smještajni kapacitet u općini Pićan se nalazi u privatnom smještaju. Izgradnjom

punog profila Istarskog ipsilona stvorit će se mogućnost za značajni razvoj vikend turizma i na

taj način smanjenje izrazitog trenda sezonalnosti. U turizam se ulaže dosta energije i znanja

kako bi se održalo i unaprijedilo turistički promet i potrošnju. No, istovremeno zbog niza

okolnosti navedenih u okviru SWOT analize, a prije svega nedostatka kvalitetnih investicija i

novca potrebnog za investicije kapaciteti u turizmu općine Pićan, nije realno da će doći do

40

naglog porasta broja smještajnih jedinica. Boljim razvojem proizvoda i usluga, donekle bi se

izvuklo iz dominacije sezonskog poslovanja. U starom centru Pićna ne postoji smještajni i

ugostiteljski sadržaj koji bi privlačio potencijalne turiste.. Osim toga nedovoljno se investira u

razvoj dodatnih sadržaja koji će privući posjetitelje izvan ljetne sezone.

Zbog sezonskog poslovanja nedovoljno se ulaže u ljudske potencijale, osobito u menadžment.

Swot analiza pokazuje niz slabosti koje se posebno ističu na područja ljudskog kapitala. Analiza

tržišnih trendova i prilagodba turističke ponude zaostaje za visoko razvijenim konkurentskim

zemljama, stoga, ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere u navedenom području turističke

privrede, rezultirat će nedovoljnom orijentiranošću na „gosta budućnosti“.

U općini Pićan, prema podacima Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zadru,

u prosjeku ima 30 nezaposlenih osoba, a ne očekuje se ni znatno povećanje bez obzira na

situaciju s pandemijom COVID 19 iz razloga što je većina stanovništva vezana uz proizvodne

djelatnosti koje su manje pogođene predmetnom pandemijom. Učinci turizma na nezaposlenost

su isključivo sezonski od svibnja do rujna. Izgledna je mogućnost i opasnost da se sa stalnim

rastom turizma, koji se događa posljednjih godina, izgubi sposobnost da se trezveno i na vrijeme

jasno odredi vlastita turistička budućnost i pravila igre koja će vrijediti za sve zainteresirane

subjekte. Stoga je nužno spoznati sve slabosti kao polaznu osnovu za pokretanje ozbiljnih

promjena u turizmu općine Pićan u cilju ostvarenja konkurentskih prednosti na globalnom

tržištu.

Nove tehnologije, odnos prema gostu i napose prema ekologiji područja su koje traže posebne

napore. Naglašava se potreba primjena novih upravljačkih modela koji će pripremiti turističku

budućnost koju se želi. Dugoročni potencijal turističkog rasta općine Pićan može biti ugrožen

prekomjernim ulaganjima u proizvodne kapacitete, pa je potrebno osmisliti pravi omjer i

strategiju paralelnog ulaganja u industriju i turizam, na način da jedna djelatnost ne utječe

negativno na drugu. Unatoč činjenici da je dosadašnji razvoj turizma općine Pićan, uglavnom

bio vođen aktivnošću malih privatnih iznajmljivača i lokalnih proizvođača i ugostitelja, a manje

sustavnom strategijom što je i uobičajeno za male lokalne sredine. Pojačana briga o ključnim

resursima i vrijednostima može osigurati stratešku konkurentsku prednost, a time i mogućnost

za dugoročno koherentan i održivi rast turizma općine Pićan. Tehnološke promjene i

globalizacija mijenjaju opću ekonomsku strukturu, a time i turističke potrebe sutrašnjice.

Današnji položaj turizma središnje Istre, a time i općine Pićan, još uvijek je bitno određen

naslijeđenim proizvodom i nesustavnom razvoju prostora. Iz tog razloga, predlaže se

41

međusobna suradnja javnog i privatnog sektora u cilju kreiranja novih ideja, turističkih

proizvoda radi kojih će potencijalni turisti dolaziti u općinu Pićan na zadovoljstvo svih

turističkih dionika tog prostora. Iz svega navedenog proizlazi misija razvoja turizma općine

Pićan:

MISIJA

OPĆINA PIĆAN MAKSIMALNO KORISTI SVOJE TURISTIČKE

POTENCIJALE U CILJU DUGOROČNO ODRŽIVOG RASTA I RAZVOJA

6.2.Vizija

Ovim je razvojnim dokumentom aktualizirano pitanje osmišljavanja slike turističke budućnosti

općine Pićan, a na temelju analize i rasprava o dijagnozi stanja, definirala se potreba definiranja

i prihvaćanja nove vizije turizma općine Pićan kao dogovorenog okvira za nadolazeće procese

promjena. Nakon pedeset godina razvoja i oslanjanja na tradicionalni turistički proizvod „sunce

i more“, Istarska županija je prva u Hrvatskoj prepoznala turističke trendove na tržištu na kome

se sve više traže odmori i turistički sadržaji u ruralnim krajevima. Uzimajući u obzir te trendove,

općine Pićan bi trebala razviti nove turističke proizvode, atrakcije, usluge i iznad svega

poslovnu kulturu u turizmu područja koja prihvaća globalne izazove i globalnu konkurenciju.

Dugoročni održivi rast i strategija izgradnje visokih vrijednosti, uz uvažavanje osobitosti

lokalnog ambijenta i stanovništva, temeljna je misao i vodilja izgradnje turističke budućnosti

općine Pićan.

U definiranju vizije razvoja turizma općine Pićan polazi se od temeljnih razvojnih pitanja: Zašto

razvijati turizam na prostoru općine Pićan? Odgovarajući na ovo pitanje polazi se od činjenice

da općina Pićan razvija turizam u interesu rasta kvalitete života, ekonomskog blagostanja i

osiguranja održive budućnosti lokalnom stanovništvu svoga područja. Općina Pićan želi veću

pažnju usmjeriti prema razvoju u turizam jer takav razvoj multiplicira aktivnosti u gospodarstvu

te stvara nova radna mjesta. U definiranju vizije razvoja turizma općine Pićan nastoji se riješiti

nedoumica: Kakav se turizam namjerava razvijati na prostoru općine Pićan? U prisutnom

procesu globalizacije područje središnje Istre, a s time i općine Pićan, želi se definirati kao

područje s jakim kulturnim identitetom i svima poželjnim istarskim načinom života. Žitelji

općine Pićan spremni su se uključiti u turističku ponudu nudeći proizvode i usluge, doživljaje i

42

gostoprimstvo s visokom kvalitetom, ali i volontirajući u raznim oblicima uređenja okoliša ili

uključivanja u događanja u svrhu unaprjeđenja turističke ponude.

Posredstvom vizije razvoja turizma općine Pićan definiraju se i ključni preduvjeti razvoja

turizma ove općine. Prvi preduvjet je dugoročna zaštita prostora i održivo upravljanje

ekosustavom. Zatim slijedi povećanje znanja i vještina na svim razinama. Na prostoru općine

Pićan potrebno je uspostaviti destinacijsko upravljanje. Poseban rezultat razvoja turizma je

stvaranje preduvjeta kojima bi općina Pićan postala konkurentan i atraktivan prostor za nove

investicije na području turizma i njemu komplementarnih djelatnosti. Vizija razvoja turizma

treba odrediti i elemente koji će privlačiti i usmjeravati turističku potražnju prema prostoru

općine Pićan. Poseban element je gostoljubivost lokalnog stanovništva i ostalih „živih“ dionika

turističke ponude. Svi njezini dionici trebaju težiti izvrsnosti svojih proizvoda i usluga.

Turistička, kao i cjelokupna ponuda općine Pićan treba biti usmjerena na očuvanju svoje

autentičnosti i posebnosti. Razvoj bi se turizma općine Pićam trebao temeljiti na raznovrsnosti

ponude ruralnih sadržaja i doživljaja, kao stožernim elementima suvremene turističke ponude.

Istovremeno ne treba zanemariti ni očuvanje postojećih prednosti općine Pićan koja bi i dalje

trebala ostati turistička destinacija ruralnog i sigurnog boravaka turista. U skladu s navedenim

odrednicama, izrađena je nova razvojna vizija turizma općine Pićan do 2027. godine.

Definirana je na osnovu rezultata analize stanja, SWOT analize, analize turističke atrakcijske

osnove, ispitivanja stavova turističkih dionika o turizmu, razvojnih svjetskih trendova te

strategije razvoja turizma središnje Istre, Master plana razvoja turizma Istarske županije i

Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske.

VIZIJA

OPĆINA PIĆAN RAZVIJA TURIZAM U INTERESU RASTA KVALITETE

ŽIVOTA, EKONOMSKOG BLAGOSTANJA I OSIGURANJA ODRŽIVE

BUDUĆNOSTI LOKALNOM STANOVNIŠTVU OPĆINE PIĆAN

OPĆINA PIĆAN JE U 2027. GODINI PREPOZNATLJIVA TURISTIČKA

DESTINACIJA SREDIŠNJE ISTRE KOJA POSLUJE U VEĆEM DIJELU GODINE

I TIME OSIGURAVA DUGOROČNU PROFITABILNOST I ODRŽIVOST

TURIZMA U INTERESU SVIH UKLJUČENIH SUBJEKATA, OSOBITO

LOKALNOG STANOVNIŠTVA

43

6.3.Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

Uz industrijsku proizvodnju općina Pićan se želi u budućnosti razvijati i kao prepoznatljiva

turistička destinacija središnje Istre koja ima puno toga za ponuditi svim turistima koji ju budu

posjetili. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o održivosti trendova i procesa u turizmu općine i

županije. Ti ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a općina Pićan u razvoju turizma ima tri

strateška cilja:

Tablica 5: Strateški ciljevi razvoja turizma

STRATEŠKI CILJ 1

Uspostava održivog i učinkovitog sustava upravljanja resursima i potencijalima turizma

STRATEŠKI CILJ 2

Smanjenje sezonalnosti kroz razvoj konkurentnog turističkog sektora

STRATEŠKI CILJ 3

Unaprjeđenje turističke infrastrukture i usluga, te zaštita okoliša

CILJ 1.

USPOSTAVA ODRŽIVOG I UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA RESURSIMA I

POTENCIJALIMA TURIZMA

Budućnost turizma općine Pićan suprotstavljena je ponašanju i ciljevima interesno-utjecajnih

skupina (dionika) zbog čega je potrebno razmotriti i usvojiti strateški okvir vrednovanja

budućih razvojnih inicijativa. Ovim se strateškim ciljem želi pružiti primjereni odgovor na

izazove identificirane SWOT analizom, terenskim istraživanjem i intervjuima s turističkim

dionicima. Kao ključni problemi, navode se nedovoljno učinkovit sustav za upravljanje

cjelokupnom destinacijom, neusklađenost sa stvarnim potrebama turističkog sektora,

neumreženost dionika turističkog sustava, nedostatak informacija i neprimjereno upravljanje

realnim i potencijalnim resursima značajnim za valoriziranje i održivi razvoj turizma.

Postavljeni cilj teži podizanju razine učinkovitosti svih dionika razvoja turizma

(poduzetničkog, javnog i civilnog sektora) koordinacijom njihovih ciljeva, poboljšanjem

njihove suradnje i komunikacije, te podizanjem razine znanja. Uz tendenciju razvoja ljudskih

potencijala, kao temeljne pretpostavke razvoja turizma, takav sustav omogućuje

identifikaciju turističkih potencijala, te kvalitetno upravljanje prirodnim i društvenim

resursima općine Pićan.

44

Prioritet 1.1. Unaprjeđenje sustava upravljanja destinacijom

Unutar turističkog sustava postoji niz ključnih subjekata suprotstavljenih interesa. Provedene

su analize, kao temeljni problem, prepoznale nedostatak komunikacije i suradnje među

dionicima turističke ponude u općini. Ovaj prioritet cilja na rješavanje navedenih problema

mjerama usmjerenima na jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem turističke destinacije na

razini općine, umrežavanje dionika turističkog sustava, unaprjeđenje sustava sigurnosti u

općini te na stvaranje preduvjeta za aktiviranje općinske i državne imovine u turističke svrhe.

Provedbom navedenih mjera osnažit će se svi ključni elementi nužni za unaprjeđenje sustava

upravljanja destinacijom kao preduvjeta za održivi razvoj turizma općine Pićan.

Mjera 1.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem turističke destinacije na razini

općine

Mjera 1.1.2. Umrežavanje dionika turističkog sustava

Mjera 1.1.3. Pružanje logističke podrške potencijalnim pružateljima turističkih usluga s

područja općine

Mjera 1.1.4. Stvaranje preduvjeta za aktiviranje općinske i državne imovine u turističke

svrhe

Prioritet 1.2. Jačanje ljudskih potencijala za potrebe turizma

Turizam je radno intenzivna djelatnost u kojoj čovjek predstavlja ključ uspjeha, stoga je uz

unaprjeđenje sustava za upravljanje destinacijom nužno stvoriti sve preduvjete za jačanje

ljudskih kapacitete sukladno potrebama turizma. S obzirom da općina Pićan nema stručno

zaposlene osobe koje bi se bavilo isključivo razvojem turizma na svome području, a

pretpostavka je da se to neće dogoditi ni u skoroj budućnosti, bit će potrebno koristiti vanjske

stručnjake koji će po potrebi putem raznih radionica i seminara educirati male iznajmljivače

i proizvođače lokalnih poljoprivrednih proizvoda o novim i aktualnim turističkim trendovima

i mogućnostima razvoja i poboljšanja njihovog poslovanja. Ostvarenje navedenog prioriteta

postići će se razvojem sustava cjeloživotnog obrazovanja sukladno potrebama turističkog

tržišta, provođenjem promocije o važnosti turizma i potrebi interkulturalnog komuniciranja.

45

Mjera 1.2.1. Angažiranje vanjskih stručnjaka s ciljem edukacije lokalnih turističkih

dionika

Mjera 1.2.2. Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja sukladno potrebama lokalnog

turističkog tržišta

Mjera 1.2.3. Provođenje promocije o važnosti turizma i potrebi interkulturalnog

komuniciranja

CILJ 2.

SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG TURISTIČKOG SEKTORA

Podizanje konkurentnosti turizma cilj je ne samo gospodarstva općine Pićan, već i

regionalnog i nacionalnog gospodarstva. Uslijed tržišnih promjena, kapaciteti u turizmu

općine Pićan danas nisu primjereni novim turističkim trendovima. Naime, nisu se razvili

proizvodi i usluge kojima bi se barem donekle umanjila dominacija izrazito sezonskog

poslovanja. U skladu sa snagama i prilikama iskazanim u SWOT analizi turizma općine

Pićan, daljnji razvoj turizma treba usmjeriti na smanjenje sezonalnosti turističkog poslovanja

smanjenjem udjela postojećeg proizvoda „sunca i bazena“. U cilju razvoja konkurentnog

turističkog sektora neophodno je unaprjeđenje kvalitete turističke ponude odnosno razvoj

proizvoda i usluga specifičnih oblika turizma koji bi utjecali na smanjenje sezonalnosti i

stvaranje turističke destinacije izvrsnosti. Uvođenje znanja, novih tehnologija i inovacija u

turizmu uz istovremeni razvoj poduzetničkog okruženja ključno je za podizanje

konkurentnosti postojećih i stvaranje novih gospodarskih subjekata.

Prioritet 2.1. Smanjenje sezonalnosti

Iz osnovne analize ovog dokumenta, vidljivo je da je jedna od slabosti turizma općine Pićan,

ali i ostatka županije i Hrvatske izrazito sezonalni karakter u poslovanju, odnosno najvećem

broju posjeta turista tijekom srpnja i kolovoza. Stoga se općina Pićan treba sve više

usmjeravati prema razvoju specifičnih oblika turizma kao što su: kulturni turizam, eno-gastro

turizam, sportski turizam, turizam za osobe treće dobi i sl. Specifični oblici turizma usmjereni

na specifične ciljane skupine turista utjecat će na produljenje turističke sezone i unaprjeđenje

turističke ponude. Smanjenju sezonalnosti doprinijet će također poticanje zabavno-kulturnih

događanja od rujna do svibnja kao i razvoj programa lojalnosti destinaciji.

46

Mjera 2.1.1. Poticanje razvoja i unaprjeđenje specifičnih oblika turizma

Mjera 2.1.2. Razvoj programa lojalnosti destinaciji

Mjera 2.1.3. Poticanje zabavno-kulturnih događanja od rujna do svibnja

Prioritet 2.2. Razvoj poduzetničkog okruženja

Razvoj poduzetničkog okruženja neophodan je za podizanje konkurentnosti turističkog

sektora. Analiza stanja turizma u općini Pićan pokazala je da se turistička ponuda temelji

isključivo na malim privatnim pružateljima turističkih usluga kojima je turistička djelatnost

vrlo često sekundarna djelatnost upravo zbog sezonalnog karaktera. Malen je broj aktivnosti

usmjerenih na nove goste te nova tržišta. Razvojem usluga za potporu poduzetnicima, novim

edukacijskim programima, kao i uvođenjem poticajnih mjera i financijskih instrumenata za

razvoj turizma potaknut će se gospodarska aktivnost i povećati konkurentnost sektora.

Mjera 2.2.1. Jačanje poduzetničkih kompetencija

Mjera 2.2.2. Unaprjeđenje uvjeta za veća ulaganja u sektoru turizma

Mjera 2.2.3. Pružanje logističke podrške potencijalnim ulagačima u sektor turizma

Prioritet 2.3. Unaprjeđenje kvalitete turističkih objekata

U staroj jezgri Pićna ne postoji ugostiteljski objekt koji bi radio tijekom čitave godine i koji

bi održavao „živost“ samog centra. Također, na području općine, nedostaje ulaganje u razvoj

sekundarnih turističkih sadržaja, primjerice tematskih parkova te sportsko-rekreacijskih i

zdravstvenih sadržaja koji bi privukli posjetitelje u većem dijelu godine. Ne prate se dovoljno

najnoviji tržišni trendovi, osim toga nedovoljna je i orijentiranost na gosta budućnosti kojeg

obilježava sportski duh, mladenački stil života i doživljaji. Stoga je neophodno podizanje

kvalitete turističke ponude, uz osmišljavanje novih turističkih projekata koji bi privlačili

goste u pred i posezoni.

Mjera 2.3.1. Podizanje razine kvalitete turističke ponude

Mjera 2.3.2. Poticanje kreiranja novih turističkih sadržaja koji će privlačiti turiste u pred

i posezoni

Mjera 2.3.3. Poticanje razmjene informacija među iznajmljivačima i pružateljima

ugostiteljskih usluga s ciljem dizanja usluga na još viši nivo

47

Prioritet 2.4. Razvoj eko i agro turizma

Općina Pićan je prema analizi atrakcijske osnove iznimno bogata resursima za razvoj raznih

oblika turizma specifičnih za ruralna područja, a posebno eko i agro turizmom. Iskustvo je

pokazalo da je nakon kupanja i sunčanja, najčešći primarni motiv dolaska turista u Istarsku

županiju stjecanje novih iskustva i doživljaja, razgledavanje prirodnih ljepota, te mir i

zelenilo. Sukladno navedenom, razvijanjem turističkih aktivnosti vezanih uz eko i agro

turizam općina Pićan turistima može osigurati nova iskustva i doživljaje u autentičnom

ruralnom okruženju. Lokalnom stanovništvu i poduzetništvu će se osigurati preduvjeti za

gospodarsko rast i unaprjeđenje kvalitete života, a ujedno će se osigurati i uvjeti za

produženje turističke sezone. Ostvarenje ovog prioriteta postići će se razvijanjem turističkih

proizvoda prilagođenih ruralnom prostoru te integriranjem ekološke proizvodnje i turizma.

Mjera 2.4.1. Poticanje otvaranja eko i agroturističkih imanja prilagođenih ruralnom

prostoru

Mjera 2.4.2. Integriranje ekološke proizvodnje i turizma

Mjera 2.4.3. Organizacija radionica za potencijalne eko proizvođače i agroturizme

Prioritet 2.5. Stvaranje turističke destinacije izvrsnosti

U iznimnoj konkurenciji turističkih destinacija važno je stvoriti „brendiranu“ destinaciju koja

će se svojim prednostima pozicionirati na turističkom tržištu kao visoko kvalitetna destinacija

koja pruža dobar omjer dobivene vrijednosti za uloženi novac. Istraživanje je pokazalo da se

kao najveću prednost prepoznaju prirodne ljepote, kulturne i povijesne znamenitosti te

geografski položaj. Odabir elemenata za isticanje kod promocije općine Pićan na turističkom

tržištu zasigurno predstavlja jedan od najvećih izazova. Istra je kao brand već jako prepoznata

na emitivnim turističkim tržištima, središnja Istra ostvaruje najveće stope rasta na tom tržištu,

a općina Pićan se tek treba etablirati kao prepoznatljiva turistička destinacija središnje Istre.

Uvažavajući sadašnju situaciju, financijski kapacitet općine i cjelovitu turističku ponudu

općine, može se zaključiti da općine neće u skoroj budućnosti biti spremna za samostalni

marketinški nastup na tržištu, već da bi svoju strategiju promocije trebala graditi kroz brand

Istre i središnje Istre, a nakon toga se što uspješnije pozicionirati sa svojim komparativnim

prednostima, poput prekrasnog krajolika, prirodnih resursa i bogate kulturno-povijesne

baštine. Zbog toga je potrebno razvijati vlastiti sustav međusobnog povezivanja svih dionika

u turističkoj ponudi, pristupiti sinergijskom umrežavanju marketinških aktivnosti,

48

unaprijediti upravljanje i komunikaciju s turistima, te provoditi aktivnosti za stvaranje

autohtone destinacije kroz održivu valorizaciju ukupnih turističkih resursa..

Mjera 2.5.1. Sinergijsko umrežavanje marketinških aktivnosti

Mjera 2.5.2. Upravljanje i unaprjeđenje komunikacije s turistima

Mjera 2.5.3. Stvaranje autohtone destinacije kroz održivu valorizaciju ukupnih

turističkih resursa

CILJ 3.

UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE ZAŠTITA OKOLIŠA

Infrastruktura predstavlja polazišne mogućnosti razvoja, stoga je prije svega potrebno

razvijati kvalitetnu i funkcionalnu infrastrukturu neophodnu za kvalitetan život u općini

Pićan, a koja će služiti kao snažan oslonac razvoju turističke infrastrukture, poboljšanju

usluga i većoj zaštiti okoliša. Sukladno tome moguće je unaprjeđenje turističke infrastrukture

u svrhu stvaranja kvalitetnijeg i konkurentnijeg turističkog sektora sa svim pratećim

uslugama. Proces razvoja svakako zahtjeva brigu o okolišu na svim razinama. U ostvarenju

ovog cilja značajna je upotreba znanja, tehnoloških dostignuća i inovacija. Trenutno stanje

upućuje na određene nedostatke osnovne infrastrukture i neprimjerenu razinu kvalitete

turističke infrastrukture. Osobiti nedostaci se ističu u prometnoj povezanosti i infrastrukturi,

zatim komunalnoj infrastrukturi (kanalizacija, odvodnja), kvaliteti javnog transporta, te

opremljenosti i uređenosti turističkih kapaciteta, osobito šetnica i biciklističkih staza.

Značajna zamjerka je pronađena u nedostatku informacija o sadržajima i uslugama,

neprimjerenoj turističkoj signalizaciji te nedostatku različitih sadržaja i usluga u okviru

turističke ponude. Apstrahirajući navedeno, potrebno je poduzeti korake usmjerene prije

svega na uređenje postojećeg sustava, a zatim na njegovo poboljšanje i razvoj, te su iz tog

razloga sljedeći prioriteti:

Prioritet 3.1. Razvoj turističke infrastrukture i usluga

Unaprjeđenje i razvoj osnovne infrastrukture predstavlja pretpostavku kvalitete života

stanovništva i razvoja gospodarskog sustava na području općine Pićan. U tom se kontekstu

teži poboljšanju i razvoju komunalne, javne i prometne infrastrukture, koji se posredno nalaze

u funkciji turizma. S toga aspekta moguć je i potreban razvoj turističke infrastrukture, jer se

time podiže kvaliteta turističkog sektora općine Pićan te omogućuje raznovrsnost i

poboljšanje kvalitete usluga. Navedeno je moguće ostvariti ulaganjem u kvalitetu svih

49

turističkih kapaciteta, osobito ključnih za destinaciju i turističku ponudu, uz istodobno

poboljšanje međusobne suradnje i komunikacije između dionika turističke ponude.

Mjera 3.1.1. Dodatno uređenje stare jezgra Pićna uz uređenje sanitarnih čvorova i

parkirališta za autobuse

Mjera 3.1.2. Uređenje info punkta za turiste

Mjera 3.1.3. Poboljšanje kolnog i pješačkog prometa, te prometa u mirovanju

Mjera 3.1.4. Razvoj i unaprjeđenje ostale javne i privatne turističke infrastrukture

Mjera 3.1.5. Poboljšanje učinkovitosti i umrežavanje rada komunalnih i javnih službi

Mjera 3.1.6. Uređenje cestovnih pristupa i parkirališta na mjestima koja čine

potencijalne prirodne atrakcije

Prioritet 3.2. Poboljšanje prometne povezanosti

U cilju stvaranja homogene i prepoznatljive turističke destinacije, potrebno je kvalitetno

prometno povezati sva njena područja. Mjere za ispunjenje ovog prioriteta se očituju u

održavanju postojećeg sustava povezanosti, ali i njegovog kontinuiranog unaprjeđenja i

razvoja. Osim toga, potrebno je kontinuirano koordinirati aktivnosti s javnim institucijama

koje upravljaju cestama viših nivoa, te u suradnji s njima raditi na poboljšanju kvalitete istih.

Mjera 3.2.1. Redovito održavanje postojećih prometnica

Mjera 3.2.2. Koordinacija aktivnosti s javnim tijelima vezano uz održavanje cesti viših

razina

Prioritet 3.3. Unapređenje zaštite okoliša i povećanje energetske učinkovitosti

Mjere zašite okoliša su usmjerene na održavanje ekološke, socio-kulturne i ekonomske

održivosti. Potrebno je osigurati zaštitu od dodatnog devastiranja, odnosno upravljati

prostorom i resursima u skladu sa zakonima održivosti. Ovaj proces zahtjeva implementaciju

preventivnih i sankcijskih mjera zaštite okoliša, racionalno korištenje resursa s tendencijom

korištenja obnovljivih izvora energije, pametno raspolaganje otpadom te provođenje

aktivnosti usmjerenih održavanju kvalitetnog okoliša, temeljenog na ekološkoj proizvodnji i

sačuvanim nenarušenim procesima u prirodi.

50

Mjera 3.3.1. Stalno praćenje pokazatelja i omjera smještajnog kapaciteta i kvalitete

okoliša

Mjera 3.3.2. Unaprjeđenje svijesti dionika turističke ponude i lokalnog stanovništva o

potrebi zaštite okoliša

Mjera 3.3.3. Stvaranje sustava nagrađivanja za uređenje destinacije

Mjera 3.3.4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske

učinkovitosti u turizmu

Mjera 3.3.5. Razvoj ekološkog poslovanja u svim oblicima

Razrada mjera

CILJ 1 USPOSTAVA ODRŽIVOG I UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA

RESURSIMA I POTENCIJALIMA TURIZMA

Prioritet 1.1. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM

Mjera 1.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem turističke destinacije

na razini općine

Cilj mjere

Unaprijediti administrativne i institucionalne kapacitete općinske

uprave osposobljavanjem djelatnika i opremanjem za upravljanje

destinacijom kao i za planiranje, pripremu i provođenje razvojnih

projekata u području turizma.

Aktivnost

Opremanje i jačanja kapaciteta za učinkovito upravljanje destinacijom;

unaprjeđenje razine osposobljenosti djelatnika za praćenje, pripremu,

provedbu i vrednovanje razvojnih projekata u sektoru turizma kao i

druge slične aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnje Istre, obrazovne ustanove, gospodarski

subjekti

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnje Istre, obrazovne ustanove, gospodarski

subjekti, turisti

Indikatori

Broj održanih edukacija za podizanje razine osposobljenosti; broj

polaznika organiziranih edukacija; broj realiziranih programa i

projekata i dr.

51

CILJ 1 USPOSTAVA ODRŽIVOG I UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA

RESURSIMA I POTENCIJALIMA TURIZMA

Prioritet 1.1. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM

Mjera 1.1.2. Umrežavanje dionika turističkog sustava

Cilj mjere

Mjerom se želi unaprijediti umreženost, suradnja i komunikacija između

dionika turističke ponude u općini u svrhu unaprjeđenja upravljanja

cjelokupnom destinacijom.

Aktivnost

Uspostavljanje metodologije i sustava za koordiniranje organizacijom

najvažnijih manifestacija; definiranje metodologije i sustava za

koordinaciju pri informiranju i promociji destinacije; organizacija

redovnih sastanaka ključnih dionika turističkog razvoja općine Pićan s

ciljem definiranja prioritetnih projekata i drugih sličnih aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnje Istre, gospodarski subjekti vezani uz

turističku djelatnost

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnje Istre, obrazovne ustanove, gospodarski

subjekti vezani uz turističku djelatnost

Indikatori

Definiran godišnji kalendar ključnih turističkih događanja; broj

organiziranih zajedničkih promotivnih aktivnosti, broj pripremljenih

zajedničkih razvojnih programa i projekata; i dr.

CILJ 1 USPOSTAVA ODRŽIVOG I UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA

RESURSIMA I POTENCIJALIMA TURIZMA

Prioritet 1.1. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM

Mjera 1.1.3. Pružanje logističke podrške potencijalnim pružateljima turističkih

usluga s područja općine

Cilj mjere

Mjerom se želi unaprijediti logistička podrška pružateljima turističkih

usluga na području općine Pićan sa svrhom pružanja kvalitetnih i

pravodobnih informacija svim dionicima turističkog sektora na području

općine Pićan.

Aktivnost

Kreiranje sustava logističke podrške svim zainteresiranim stranama

vezano uz razvoj turizma na području općine Pićan.

Prijenos aktualnih informacija vezanih uz turizam svim dionicima u

turističkom sektoru općine Pićan.

52

Pomoć i savjetovanje prilikom izrade projektne dokumentacije i

pripreme natječajne dokumentacije za domaće i EU natječaje.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnje Istre,

Korisnici Fizičke i pravne osobe vezane uz turističku djelatnost s područja općine

Pićan

Indikatori

Broj organiziranih radionica za nositelje turističkog razvoja općine

Pićan.

Broj obavijesti koje su poslane turističkim dionicima na području općine

Pićan.

CILJ 1 USPOSTAVA ODRŽIVOG I UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA

RESURSIMA I POTENCIJALIMA TURIZMA

Prioritet 1.1. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA UPRAVLJANJA DESTINACIJOM

Mjera 1.1.4. Stvaranje preduvjeta za aktiviranje općinske i državne imovine u

turističke svrhe

Cilj mjere

Mjerom se usmjerava na provedbu potrebnih aktivnosti koje će

omogućiti prenamjenu i aktiviranje općinske i državne imovine za

potrebe turističkih projekata.

Aktivnost

Inventarizacija općinske i državne imovine na području općine Pićan za

koju je moguća turistička valorizacija; priprema potrebne

dokumentacije za turističku valorizaciju i dr.

Nositelji Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan koje se

bave turizmom

Korisnici Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan koje se

bave turizmom

Indikatori Broj identificiranih objekata / zemljišta u registru; broj projekata i dr.

CILJ 1 USPOSTAVA ODRŽIVOG I UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA

RESURSIMA I POTENCIJALIMA TURIZMA

Prioritet 1.2. JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA ZA POTREBE TURIZMA

Mjera 1.2.1. Angažiranje vanjskih stručnjaka s ciljem edukacije lokalnih

turističkih dionika

Cilj mjere Mjerom se želi osigurati visokokvalitetna edukacija lokalnih turističkih

dionika sukladno potrebama turističkog tržišta.

53

Aktivnost Organizacija raznih radionica i seminara s ciljem dodatne edukacije

turističkih dionika s područja općine Pićan.

Nositelji Općina Pićan, TZ središnje Istre

Korisnici Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan koje se

bave turizmom

Indikatori Broj održanih seminara i radionica

CILJ 1 USPOSTAVA ODRŽIVOG I UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA

RESURSIMA I POTENCIJALIMA TURIZMA

Prioritet 1.2. JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA ZA POTREBE TURIZMA

Mjera 1.2.2. Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja sukladno potrebama

lokalnog turističkog tržišta

Cilj mjere Mjerom se želi razviti novi sustav cjeloživotnog obrazovanja sukladno

potrebama turističkog tržišta

Aktivnost Razvijanje i unaprjeđenje sustava cjeloživotnog obrazovanja u turizmu

i ugostiteljstvu i druge slične aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ središnje Istre

Korisnici Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan koje se

bave ili žele baviti turizmom

Indikatori Broj programa cjeloživotnog obrazovanja; broj održanih edukacija; broj

održanih radionica; broj polaznika i dr.

CILJ 1 USPOSTAVA ODRŽIVOG I UČINKOVITOG SUSTAVA UPRAVLJANJA

RESURSIMA I POTENCIJALIMA TURIZMA

Prioritet 1.2. JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA ZA POTREBE TURIZMA

Mjera 1.2.3. Provođenje promocije o važnosti turizma i potrebi

interkulturalnog komuniciranja

Cilj mjere

Mjerom se želi ojačati svijest i educirati cjelokupno stanovništvo općine

o vrijednosti turističkih razmjena i njihovih ekonomskih, društvenih i

kulturnih koristi i rizika kao i o važnosti gostoljubivosti i

interkulturalnoj komunikaciji za daljnji razvoj općine.

Aktivnost Organizacija edukativnih radionica, javnih tribina i okruglih stolova za

podizanje svijesti građana o važnosti turizma; i dr.

Nositelji Općina Pićan, TZ središnje Istre, obrazovne institucije, HZZ, strukovna

udruženja, gospodarski subjekti, stanovništvo i dr.

54

Korisnici Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan koje se

bave ili žele baviti turizmom

Indikatori Broj provedenih kampanja i programa; broj održanih javnih tribina i

okruglih stolova; i dr.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.1. SMANJENJE SEZONALNOSTI

Mjera 2.1.1. Poticanje razvoja i unaprjeđenje specifičnih oblika turizma

Cilj mjere

Mjerom se želi potaknuti razvoj novih i unaprijediti ponuda postojećih

specifičnih oblika turizma u svrhu diversifikacije turističke ponude,

daljnjeg razvoja turizma te smanjenja sezonalnosti.

Aktivnost

Objedinjavanje ponude i stvaranje proizvoda kulturnog turizma; razvoj

zabavnih parkova; razvoj cikloturizma; unaprjeđenje i objedinjavanje

ponude avanturističkog turizma; razvoj eko turizma; unaprjeđenje

lovnog turizma; razvoj agro/seoskog turizma i druge slične aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ središnje Istre, obrazovne institucije, gospodarski

subjekti i dr.

Korisnici Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan koje se

bave ili žele baviti turizmom

Indikatori

Broj dolazaka/noćenja od rujna do svibnja; broj zabavnih parkova; broj

kilometara biciklističkih staza; broj turističkih seoskih obiteljskih

gospodarstava; broj izdanih dozvola za lov; i dr.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.1. SMANJENJE SEZONALNOSTI

Mjera 2.1.2. Razvoj programa lojalnosti destinaciji

Cilj mjere Mjerom se želi podignuti broj gostiju vjernih općini Pićan kao

destinaciji njihovog odmora.

Aktivnost

Kreiranje modela lojalnosti destinacije; umrežavanje s pružateljima

smještaja kako bi se identificirali turisti lojalni destinaciji; stvaranje ICT

platforme za komunikaciju sa turistima lojalnim destinaciji; provođenje

55

istraživanje o lojalnosti destinaciji; definiranje sustava nagrađivanja

lojalnosti i druge slične aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ središnje Istre, gospodarski subjekti i dr.

Korisnici Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan koje se

bave ili žele baviti turizmom, turisti

Indikatori Broj povrataka gostiju; broj dodijeljenih nagrada lojalnosti i dr.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.1. SMANJENJE SEZONALNOSTI

Mjera 2.1.3. Poticanje zabavno-kulturnih događanja od rujna do svibnja

Cilj mjere

Mjerom se želi potaknuti organiziranje zabavno – kulturnih događanja

izvan sezonskog razdoblja kako bi se utjecalo na smanjenje

sezonalnosti.

Aktivnost

Izrada plana manifestacija za period rujan – svibanj; poticanje

organiziranja i promoviranja zabavnih i kulturnih manifestacija tijekom

vikenda; organiziranje velikih događanja izvan sezone; umrežavanje

organizatora zabavnih i kulturnih događanja sa ponudom smještaja i

ugostiteljstva u svrhu kreiranje turističkih vikend paketa; i druge slične

aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ središnje Istre, gospodarski subjekti, vjerske i kulturne

institucije, civilni sektor i dr.

Korisnici

Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan koje se

bave ili žele baviti turizmom, vjerske i kulturne institucije, stanovništvo,

turisti i dr.

Indikatori Broj organiziranih manifestacija u periodu rujan – svibanj; broj dolazaka

i noćenja od rujna do svibnja.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.2. RAZVOJ PODUZETNIČKOG OKRUŽENJA

Mjera 2.2.1. Jačanje poduzetničkih kompetencija

Cilj mjere Mjerom se žele osnažiti poduzetničke kompetencije turističkog sektora

u općini Pićan u cilju stvaranja konkurentnog turističkog proizvoda.

56

Aktivnost

Promidžba poduzetništva i razvoj poduzetničkih kompetencija kroz

sustav obrazovanja od predškolske dobi nadalje; javne tribine i okrugli

stolovi; smanjenje razine rizika kod poduzetničkog poduhvata; stvaranje

stabilnog poduzetničkog okruženja; razvoj potpornih grupa; i druge

slične aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ središnje Istre, obrazovne institucije, HZZ, strukovne

udruge, gospodarski subjekti i dr.

Korisnici Općina Pićan, TZ središnje Istre, obrazovne institucije, HZZ, strukovne

udruge, gospodarski subjekti, stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori Broj provedenih programa i projekata; broj javnih tribina i okruglih

stolova.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.2. RAZVOJ PODUZETNIČKOG OKRUŽENJA

Mjera 2.2.2. Unaprjeđenje uvjeta za veća ulaganja u sektoru turizma

Cilj mjere Usmjeravanje potpora i aktivnosti te stvaranje poticajnog okruženja za

investitore u sektoru turizma.

Aktivnost

Koordinirane marketinške aktivnosti za privlačenje investitora; pružanje

tehničke pomoći investitorima u pripremi i razradi projekata; podrška

razvoju klastera i sl. gospodarskih udruženja te druge slične aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ središnje Istre, potporne institucije, gospodarski

subjekti i dr.

Korisnici Općina Pićan, TZ središnje Istre, potporne institucije, gospodarski

subjekti, stanovništvo i dr.

Indikatori Broj realiziranih investicija; vrijednost realiziranih investicija u turizmu.

57

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.2. RAZVOJ PODUZETNIČKOG OKRUŽENJA

Mjera 2.2.3. Pružanje logističke podrške potencijalnim ulagačima u sektor

turizma

Cilj mjere

Pružiti maksimalnu podršku postojećim i novim turističkim dionicima u

općini Pićan i izvan nje koji se odluče na realizaciju nekog novog

turističkog projekta na području općine.

Aktivnost

Kreiranje baze podataka svih potencijalnih projekata, projekta koji su u

fazi projektiranja i projekata koji su u fazi realizacije.

Pružanje razne pomoći investitorima u cilju bržeg i efikasnijeg

dovršetka projekta.

Nositelji Općina Pićan

Korisnici Općina Pićan, fizičke i pravne osobe s područja općine Pićan i izvan nje

koje žele realizirati neki turistički projekt na području općine Pićan.

Indikatori Broj započetih i realiziranih projekata.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.3. UNAPRJEĐENJE KVALITETE TURISTIČKIH OBJEKATA

Mjera 2.3.1. Podizanje razine kvalitete turističke ponude

Cilj mjere

Mjerom se želi podignuti razina kvalitete postojeće turističke ponude s

ciljem podizanja sveukupne kvalitete turističke ponude općine Pićan,

smanjenja sezonalnosti, smanjenje utjecaja masovnog turizma te

ostvarivanja boljih financijskih rezultata.

Aktivnost

Identifikacija, analiza i praćenje razine kvalitete turističke ponude;

definiranje preporuka za poboljšanje kvalitete ponude; poboljšanje

kvalitete turističke ponude; razvoj dodatnih sadržaja i usluga kao što su

tematski parkovi; sportsko-rekreacijski sadržaji; zdravstvene i wellness

usluge i drugo u cilju podizanja kvalitete ponude turističkih objekata;

druge slične aktivnosti.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, fizičke i pravne osobe s područja

općine Pićan koje se bave turizmom, stanovništvo

Indikatori Struktura smještajnih kapaciteta u općini i dodatna turistička ponuda.

58

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.3. UNAPRJEĐENJE KVALITETE TURISTIČKIH OBJEKATA

Mjera 2.3.2. Poticanje kreiranja novih turističkih sadržaja koji će privlačiti

turiste u pred i posezoni

Cilj mjere

Mjerom se želi potaknuti kreatore turističke ponude u općini da

osmišljavaju i realiziraju inovativne turističke projekte koji će privući

turiste u općinu u pred i posezoni.

Aktivnost

Organizacija radionica i edukacija kojima će se potencijalni ulagači

motivirati za pokretanje novih inovativnih turističkih projekata s ciljem

privlačenja turista u pred i posezoni.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, gospodarski subjekti

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, fizičke i pravne osobe s područja

općine Pićan koje se bave turizmom, stanovništvo

Indikatori Broj održanih radionica i edukacija

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.3. UNAPRJEĐENJE KVALITETE TURISTIČKIH OBJEKATA

Mjera 2.3.3.

Poticanje razmjene informacija među iznajmljivačima i

pružateljima ugostiteljskih usluga s ciljem dizanja usluga na još

viši nivo

Cilj mjere

Mjerom se želi potaknuti iznajmljivače i pružatelje ugostiteljskih usluga

s podruje općine Pićan da međusobno razmjenjuju informacije i stvaraju

sinergiju znanja od čega će svi imati koristi.

Aktivnost

Organizacija radionica i okruglih stolova na kojima će se međusobno

družiti iznajmljivači i pružatelji ugostiteljskih usluga s područja općine

s ciljem razmjenjivanja korisnih informacija.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, iznajmljivači i pružatelji ugostiteljskih

usluga s područja općine Pićan.

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, iznajmljivači i pružatelji ugostiteljskih

usluga s područja općine Pićan, stanovništvo.

Indikatori Broj održanih radionica i okruglih stolova.

59

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.4. RAZVOJ EKO I AGRO TURIZMA

Mjera 2.4.1. Poticanje otvaranja eko i agroturističkih imanja prilagođenih

ruralnom prostoru

Cilj mjere

Mjerom se želi poticati ulaganja u eko i agroturistička domaćinstva

razvojem turističkih proizvoda i aktivnosti kojima će se turistima

osigurati nova iskustva i doživljaji, a lokalnom stanovništvu i

poduzetništvu gospodarski održiv rast.

Aktivnost

Poticanje i razvoj turizma temeljenog na ekološkoj proizvodnji i

pružanju ugostiteljskih usluga na poljoprivrednim gospodarstvima.

Poticanje međusobne suradnje lokalnih ekoloških proizvođača i

agrodomaćinstava.

Nositelji

Općina Pićan, TZ Središnja Istra, postojeći i novi potencijalni ekološki

proizvođači i pružatelji ugostiteljskih usluga na poljoprivrednim

gospodarstvima s područja općine

Korisnici

Općina Pićan, TZ Središnja Istra, postojeći i novi potencijalni ekološki

proizvođači i pružatelji ugostiteljskih usluga na poljoprivrednim

gospodarstvima s područja općine, stanovništvo.

Indikatori Broj novih ekoloških proizvođača i agroturizama.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.4. RAZVOJ EKO I AGRO TURIZMA

Mjera 2.4.2. Integriranje ekološke proizvodnje i turizma

Cilj mjere Mjerom se želi poticati promoviranje i integriranje ekološke proizvodnje

u turističku ponudu.

Aktivnost

Poticanje umrežavanja eko proizvođača; umrežavanje proizvođača s

turističkim i ugostiteljskim sektorom; koordinirane marketinške

aktivnosti i druge slične aktivnosti.

Nositelji

Općina Pićan, TZ Središnja Istra, postojeći i novi potencijalni ekološki

proizvođači, civilni sektor.

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, postojeći i novi potencijalni ekološki

proizvođači, civilni sektor, stanovništvo i dr.

60

Indikatori Broj međusobne suradnje ekoloških proizvođača i pružatelja turističkih

usluga

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.4. RAZVOJ EKO I AGRO TURIZMA

Mjera 2.4.3. Organizacija radionica za potencijalne eko proizvođače i

agroturizme

Cilj mjere

Mjerom se želi organizirati razne radionice i predavanja u cilju poticanja

međusobne suradnje ekoloških proizvođača i ostalih pružatelja

turističkih usluga.

Aktivnost Organizacija radionica i predavanja kojima će se motivirati ekološke

proizvođače i pružatelje turističkih usluga da međusobno surađuju.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, obrazovne ustanove, civilni sektor.

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, obrazovne ustanove, civilni sektor,

stanovništvo.

Indikatori Broj održanih radionica i predavanja.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.5. STVARANJE TURISTIČKE DESTINACIJE IZVRSNOSTI

Mjera 2.5.1. Sinergijsko umrežavanje marketinških aktivnosti

Cilj mjere

Mjerom se želi postići sinergijsko umrežavanje marketinških aktivnosti

kako bi se postigli snažniji efekti promoviranja općine Pićan kao

prepoznatljive destinacije središnje Istre.

Aktivnost

Identifikacija prepoznatljivih simbola općine Pićan; definiranje

marketinških standarda za promociju destinacije; umrežavanje javnih i

privatnih dionika turističkog i ugostiteljskog sektora u svrhu

usuglašavanja komunikacijskih smjernica; definiranje jedinstvenog

vizualnog identiteta općine; provedba jedinstvenog marketinškog plana

i dr.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, gospodarski subjekti, stanovništvo,

turisti i dr.

Indikatori Broj dolazaka i noćenja; promjena strukture turističke potražnje.

61

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.5. STVARANJE TURISTIČKE DESTINACIJE IZVRSNOSTI

Mjera 2.5.2. Upravljanje i unaprjeđenje komunikacije s turistima

Cilj mjere

Mjerom se želi unaprijediti komunikacija kao i model upravljanja u

komunikaciji s turistima usklađen s definiranim vizualnim identitetom

općine kako bi se postigla primjerena, pravovremena i transparentna

informiranost turista.

Aktivnost

Izraditi i razviti sustavan plan turističke signalizacije; definiranje

komunikacijskog plana i standarda; korištenje suvremenih ICT rješenja

za promociju destinacije; korištenje suvremenih ICT rješenja pri

prezentaciji i interpretaciji turističkih atrakcija; unaprjeđenje

komunikacije između različitih turističkih odredišta u općini Pićan;

postavljanje turističke (smeđe) signalizacije; postavljanje informativnih

panoa i dr.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, gospodarski subjekti, civilni sektor

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, gospodarski subjekti, civilni sektor,

stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori

Broj atrakcija te turističkih i gospodarskih subjekata promoviranih

suvremenim tehnologijama; broj turističke signalizacije; broj

informativnih panoa.

CILJ 2 SMANJENJE SEZONALNOSTI KROZ RAZVOJ KONKURENTNOG

TURISTIČKOG SEKTORA

Prioritet 2.5. STVARANJE TURISTIČKE DESTINACIJE IZVRSNOSTI

Mjera 2.5.3. Stvaranje autohtone destinacije kroz održivu valorizaciju ukupnih

turističkih resursa

Cilj mjere Mjerom se želi valorizirati kulturna i prirodna baština kako bi općina

Pićan bila prepoznata kao autohtona i jedinstvena turistička destinacija.

Aktivnost

Inventarizacija i klasifikacija ukupnih turističkih resursa i atrakcija;

definiranje kapaciteta nosivosti; definiranje planova za turističku

valorizaciju pojedinih identificiranih resursa i atrakcija; izrada potrebne

projektne dokumentacije; provedba plana valorizacije; umrežavanje

dionika u cilju stvaranja autohtone destinacije i dr.

62

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, potporne organizacije, vjerske i

kulturne institucije, civilni sektor.

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, potporne organizacije, vjerske i

kulturne institucije, civilni sektor, stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori Broj identificirani i klasificiranih turističkih resursa; broj valoriziranih

turističkih resursa.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.1. RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA

Mjera 3.1.1. Dodatno uređenje stare jezgra Pićna uz uređenje sanitarnih

čvorova i parkirališta za autobuse

Cilj mjere

Mjerom se želi dodatno urediti stara jezgra Pićna, urediti jedan veći

sanitarni čvor koji bi bio minimalnog kapaciteta prijema jednog

autobusa te urediti parkiralište za autobuse.

Aktivnost

Izraditi projektnu dokumentaciju za dovršetak uređenja stare jezgre

Pićna, urđenje sanitarnih čvorova i uređenje parkinga.

Dodatno urediti staru jezgru Pićna, urediti sanitarni čvor minimalnog

kapaciteta za prijem jednog autobusa te urediti parking za autobuse.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, TZ Istarska Županija

Korisnici

Općina Pićan, TZ Središnja Istra, potporne organizacije, gospodarski

subjekti, agencije, vjerske i kulturne institucije, civilni sektor,

stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori Dokaz o dodatnom uređenju stare jezgre, broj uređenih sanitarnih

čvorova i broj uređenih parking mjesta za autobuse.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.1. RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA

Mjera 3.1.2. Uređenje info punkta za turiste

Cilj mjere Uređenje i opremanje turističkog informativnih centara koji će pružati

relevantne informacije svim turistima i posjetiteljima.

Aktivnost Uređenje i opremanje modernog info punkta na kome će gosti moći

dobiti sve relevantne informacije o svoj turističkoj ponudi općine Pićan.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, gospodarski subjekti

63

Korisnici

Općina Pićan, TZ Središnja Istra, potporne organizacije, gospodarski

subjekti, vjerske i kulturne institucije, civilni sektor, stanovništvo, turisti

i dr.

Indikatori Broj uređenih i opremljenih info punktova.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.1. RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA

Mjera 3.1.3. Poboljšanje kolnog i pješačkog prometa, te prometa u mirovanju

Cilj mjere Stvaranje kvalitetnog, funkcionalnog i sigurnog kolnog i pješačkog

sustava prometa te prometa u mirovanju.

Aktivnost

Održavanje i uređenje postojećeg sustava kolnog, pješačkog prometa i

prometa u mirovanju; probijanje i uređenje novih putova i cesta;

izgradnja i uređenje parkirališta; izgradnja i uređenje rampi i pristupa

osobama s invaliditetom; izgradnja biciklističkih staza i dr.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, TZ Istarske županije, Hrvatska

turistička zajednica, gospodarski subjekti

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, potporne organizacije, gospodarski

subjekti, civilni sektor, stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori Kilometri obnovljenih i novoizgrađenih cesta; broj parkirnih mjesta;

broj kilometara biciklističkih staza i dr.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.1. RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA

Mjera 3.1.4. Razvoj i unaprjeđenje ostale javne i privatne turističke

infrastrukture

Cilj mjere

Podizanje kvalitete i konkurentnosti turističkog sektora općine

izgradnjom nove i unaprjeđenjem postojeće javne i privatne turističke

infrastrukture.

Aktivnost

Izgradnja i unaprjeđenje javne turističke infrastrukture kao što su

šetnice, biciklističke staze, javni prostori, sportsko-rekreativni sadržaji,

tematski putovi i dr.; izgradnja i unaprjeđenje privatne turističke

infrastrukture kao što su novi smještajni kapaciteti, ugostiteljski

kapaciteti, difuzni hotel, šetnice, sportsko rekreacijski sadržaji i dr.

64

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnja Istra, potporne organizacije, gospodarski

subjekti, civilni sektor

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnja Istra, potporne organizacije, gospodarski

subjekti, civilni sektor, stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori

Broj izgrađene, obnovljene i preuređene javne turističke infrastrukture

(parkova, trgova, biciklističkih staza, šetnica itd.); broj izgrađene,

obnovljene i preuređene privatne turističke infrastrukture (smještajni

objekti, ugostiteljski objekati, šetnice itd.)

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.1. RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA

Mjera 3.1.5. Poboljšanje učinkovitosti i umrežavanje rada komunalnih i javnih

službi

Cilj mjere Podizanje kvalitete i učinkovitosti rada komunalnih i javnih službi kao

neophodne podrške turističkom sektoru.

Aktivnost

Edukacija komunalnih i javnih službi u svrhu unaprjeđenja kvalitete

usluge (posebno u turizmu); definiranje i stvaranje sustava prilagođenog

većem intenzitetu rada tijekom ljetne sezone; umrežavanje i suradnja

dionika u cilju zajedničkih projekta i unaprjeđenja efikasnosti;

opremanje komunalnih i javnih službi i dr.

Nositelji Javne komunalne službe, Općina Pićan

Korisnici Općina Pićan, javne komunalne službe, gospodarski subjekti, civilni

sektor, stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori Broj provedenih edukacija; turističko zadovoljstvo kvalitetom usluga

javnih i komunalnih službi; broj projekata i programa.

65

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.1. RAZVOJ TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA

Mjera 3.1.6. Uređenje cestovnih pristupa i parkirališta na mjestima koja čine

potencijalne prirodne atrakcije

Cilj mjere Kvalitetno uređenje prometnog pristupa i parkirališta na onim mjestima

u općini koja čine potencijalne turističke atrakcije.

Aktivnost Urediti pristupne prometnice i parkirališta na atraktivnim turističkim

punktevima u općini.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnje Istre, TZ Istarske županije, gospodarski

subjekti, civilni sektor.

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnje Istre, TZ Istarske županije, gospodarski

subjekti, civilni sektor, stanovnici, turisti.

Indikatori Kilometri novouređenih cesta i puteva; broj novouređenih parkirnih

mjesta.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.2. POBOLJŠANJE PROMETNE POVEZANOSTI

Mjera 3.2.1. Redovito održavanje postojećih prometnica

Cilj mjere Kvalitetno održavanje postojećih prometnica unutar općine u cilju

podizanje turističke infrastrukture na viši nivo.

Aktivnost Redovito održavati nerazvrstanih cesti u vlasništvu i pod upravljanjem

općine.

Nositelji Općina Pićan

Korisnici Općina Pićan, gospodarski subjekti, civilni sektor, stanovnici, turisti i

dr.

Indikatori Kilometri održavanih nerazvrstanih prometnica i cesti.

66

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.2. POBOLJŠANJE PROMETNE POVEZANOSTI

Mjera 3.2.2. Koordinacija aktivnosti s javnim tijelima vezano uz održavanje

cesti viših razina

Cilj mjere Koordinirati aktivnosti održavanja javnih cesti od regionalnog i

državnog značaja s ostalim tijelima.

Aktivnost Koordinirati aktivnosti održavanja ostalih prometnica koje se održavaju

od strane županije i Hrvatskih cesti.

Nositelji Općina Pićan, Istarska županija, Hrvatske ceste.

Korisnici Općina Pićan, Istarska županija, Hrvatske ceste, gospodarski subjekti,

civilni sektor, stanovnici, turisti i dr.

Indikatori Kilometri održavanih regionalnih, županijskih i državnih prometnica i

cesti.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.3. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I POVEĆANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI

Mjera 3.3.1. Stalno praćenje pokazatelja i omjera smještajnog kapaciteta i

kvalitete okoliša

Cilj mjere

Mjerom se želi utvrditi sustav i pratiti nosivost turističkih kapaciteta i

kvalitete okoliša kako turistički razvoj ne bi došao u konflikt sa

društveno odgovornim i održivim razvojem.

Aktivnost

Definiranje sustava pokazatelja ukupnog kapaciteta smještaja i

indikatora za praćenje kvalitete okoliša; definiranje plana upravljanja

prostorom; definiranje kapaciteta smještaja za prirodnu i kulturnu

baštinu; postavljanje sustava mjera i prevencije zaštite (ograničenja);

podizanje razine svijesti o održivom upravljanju resursima; i dr.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnje Istre, potporne institucije, znanstveno-

obrazovne institucije, civilni sektor

Korisnici

Općina Pićan, TZ Središnje Istre, potporne institucije, znanstveno-

obrazovne institucije, gospodarski sektor, civilni sektor, stanovništvo,

turisti i dr.

67

Indikatori

Broj lokaliteta sa definiranim kapacitetima smještaja; broj planova

upravljanja; broj provedenih mjera zaštite lokaliteta; broj održanih

radionica.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.3. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I POVEĆANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI

Mjera 3.3.2. Unaprjeđenje svijesti dionika turističke ponude i lokalnog

stanovništva o potrebi zaštite okoliša

Cilj mjere

Porastom svijesti dionika turističke ponude i lokalnog stanovništva o

potrebi zaštite okoliša uspostaviti učinkovitiji sustav zaštite okoliša te

očuvanja ukupne baštine destinacije.

Aktivnost

Osmišljavanje i provedba različitih radionica, seminara, edukacija i

obrazovnih programa usmjerenih na podizanje svijesti o zaštiti okoliša

kod lokalnog stanovništva; potpora civilnom sektoru za osnivanje

udruga u području zaštite okoliša; potpora dionicima turističke ponude

za implementaciju načela potrebnih za dobivanje certifikata iz područja

zaštite okoliša i dr.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnje Istre, potporne institucije, znanstveno-

obrazovne institucije, gospodarski subjekti, civilni sektor.

Korisnici

Općina Pićan, TZ Središnje Istre, potporne institucije, znanstveno-

obrazovne institucije, gospodarski subjekti, civilni sektor, stanovništvo,

turisti i dr.

Indikatori Broj edukacija, radionica, seminara i obrazovnih programa; broj

promotivnih akcija; broj dobivenih certifikata.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.3. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I POVEĆANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI

Mjera 3.3.3. Stvaranje sustava nagrađivanja za uređenje destinacije

Cilj mjere

Razvijanjem sustava nagrađivanja za uređenje destinacije potaknuti

svijest o potrebi očuvanja i prezentacije kvalitetnog okoliša u svrhu

stvaranja destinacije izvrsnosti.

68

Aktivnost

Definiranje kriterija i sustava za nagrađivanje; dodjela nagrada;

promotivne kampanje za poticanje uređivanja destinacije; promoviranje

volonterstva u svrhu uređivanje destinacije; organiziranje ekoloških

akcija i dr.

Nositelji Općina Pićan, TZ Središnje Istre, potporne institucije.

Korisnici Općina Pićan, TZ Središnje Istre, potporne institucije, gospodarski

subjekti, civilni sektor, stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori Broj nagrađenih; broj održanih edukacija; broj provedenih promotivnih

kampanja; broj organiziranih ekoloških akcija.

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.3. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I POVEĆANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI

Mjera 3.3.4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje

energetske učinkovitosti u turizmu

Cilj mjere Mjerom se želi potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije kao i

povećati implementacija energetske učinkovitosti u turizmu.

Aktivnost

Potpora certificiranja energetske učinkovitosti; postavljanje sustava za

korištenje obnovljivih izvora energije na turističke objekte

(fotonaponski sustavi; solarni termalni sustavi; vjetroenergetski sustavi

i dr.); provedba mjera energetske učinkovitosti na turističkim objektima;

edukativne kampanje; i dr.

Nositelji Općina Pićan, potporne institucije, civilni sektor, gospodarski subjekti,

stanovništvo.

Korisnici Općina Pićan, potporne institucije, civilni sektor, gospodarski subjekti,

stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori

Broj izdanih energetskih certifikata; broj instaliranih energetskih

sustava OIE; stopa smanjenja potrošnje komercijalnih izvora energije;

broj edukacija

69

CILJ 3 UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I USLUGA, TE

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prioritet 3.3. UNAPREĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I POVEĆANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI

Mjera 3.3.5. Razvoj ekološkog poslovanja u svim oblicima

Cilj mjere Poticanje primjene principa ekološkog poslovanja.

Aktivnost

Poticanje korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija; jačanje svijesti o

prednostima ekološkog poslovanja; poticanje racionalnog korištenje

ukupnih resursa destinacije; unaprjeđenje sustava ponovne uporabe

otpada; eko certificiranje poslovanja; širenje ekološke svijesti među

zaposlenicima, stanovništvom i turistima; stvaranje GMO-free

destinacije i dr.

Nositelji Općina Pićan, potporne institucije, civilni sektor, gospodarski subjekti.

Korisnici Općina Pićan, potporne institucije, civilni sektor, gospodarski subjekti,

stanovništvo, turisti i dr.

Indikatori Broj izdanih eko certifikata; broj održanih promotivnih i edukativnih

aktivnosti; količina otpada; broj reciklažnih dvorišta i zelenih otoka.

70

7. AKCIJSKI PLAN I KLJUČNI PROJEKTI

Da bi se strateške ciljeve, prioritete i mjere moglo implementirati, treba postojati detaljan

akcijski plan s definiranim tijelom koje će ga provoditi, ali isto tako, i s definiranim tijelom

koje će nadzirati njegovu provedbu. Provedbeno tijelo treba posjedovati odgovarajući ljudski

potencijal te biti organizacijski učinkovito, trebaju biti definirane komunikacijske smjernice,

točno definirani prioritetni projekti, terminski plan provođenja te način provedbe i praćenja

same realizacija.

7.1. Ljudski potencijal i organizacijski činitelji

Za ostvarenje vizije i realizaciju projekata ključan je ljudski potencijal i to s više aspekata. Jedan

je prihvaćanje i usuglašavanje vizije od strane svih dionika u turizmu i onih koji djeluju u

području važnim za razvoj turizma i to iz privatnog i javnog sektora. Drugi, jednako važan, je

preuzimanje odgovornosti dionika u domeni njihova djelovanja. Odgovornost znači spremnost

na suradnju i zajednički rad kako bi se pokrenuo razvoj te na kontinuiranu edukaciju i

unapređenja znanja i vještina. Kako bi se sve to ostvarilo potrebna je „platforma“ koja

podrazumijeva kvalitetan sustav obrazovanja u turizmu. Danas na tržištu postoje različiti

programi edukacije, razvijaju se novi i prilagođavaju potrebama tržišta. Međutim, budući da

razvoj turizma podrazumijeva specijalistička znanja iz različitih područja važno je istaknuti da

bi na razini općine trebalo:

Provoditi posebne programe cjeloživotnog obrazovanja važnih za poslovanje fizičkih i

pravnih osoba koje se bave turizmom

Provoditi kontinuirane edukacije za potrebe malih i srednjih poduzetnika prilagođene

njihovim specifičnim potrebama (vinari, OPG‐ovi, ugostitelji, mali obiteljski smještaj,

ruralna gospodarstva i dr.)

Povećati znanje i vještine za potrebe efikasnog upravljanja razvojem općine putem

provođenja specijalističkih seminara.

Turističke zajednice nisu pružatelji usluga. U suradnji s obrazovnim institucijama, odnosno,

znanstvenim institucijama trebale bi zajednički identificirati stvarne potrebe za svaku skupinu

dionika kako bi se sadržaj obrazovnih programa na kraju mogao ispravno dimenzionirati.

Ljudski kapital čine interesne skupine u turizmu iz privatnog i javnog sektora, ali isto tako

lokalno stanovništvo koje razvoj turizma treba prihvatiti kao jednu od razvojnih mogućnosti.

71

Za lokalno stanovništvo izuzetno je važno provoditi kvalitetne programe internog marketinga

kako bi se ono upoznalo sa strategijom razvoja, aktivno se uključilo i pratilo njegovu provedbu.

Organizacijski činitelji

Po prihvaćanju strategije razvoja turizma još je važniji korak koji slijedi, a to je njena provedba.

Da bi se strategija mogla provesti važno je postaviti temelje za njenu provedbu, a to je model

organizacije. Upravljanje razvojem turizma danas je najviše u domeni sustava turističkih

zajednica iako one formalno, kadrovski ni financijski nemaju snage ni mogućnosti provesti sve

predviđene programe/projekte. Veliki dio programa u domeni ove strategije, ovisit će o samoj

Općini Pićan i o angažmanu turističkih dionika s tog područja pa je važno osigurati projektni

tim koji će biti zadužen za provedbu plana.

Zbog toga se predlaže uspostavljanje, odnosno, formaliziranje organizacijske strukture za

praćenje i nadzor provedbe ovog Plana. Projektni tim trebao bi, među ostalima, uključiti

skupinu zainteresiranih dionika odgovornih za lobiranje i provedbu projekata, osiguravanje

komunikacije među dionicima, osiguravanje informacija širem krugu dionika o tijeku i

provedbi projekata. Važno je da formalizirana organizacijska struktura uključuje i predstavnike

općine Pićan i TZ Središnje Istre koji će osigurati provedbu, nadzor i monitoring plana,

odnosno, koji će osiguravati i poticajno razvojno okruženje.

Uloga općine očituje se i u pružanju tehničke pomoći investitorima, odnosno, osiguravanju

besplatnog „javnog servisa“ za podršku i pripremu predviđenih razvojnih projekata. Pružanje

tehničke pomoći uključuje pružanje svih relevantnih informacija, diseminaciju informacija o

mogućnostima financiranja iz EU i drugih fondova, savjetodavne usluge, pomoć i pripremi

dokumentacije i slično. Bez obzira na način funkcioniranja za općinu će u skoroj budućnosti

biti važno sljedeće:

Osigurati informiranost o planu, tijeku provedbe i realizaciji programa

Osigurati komunikaciju među dionicima

Osigurati aktivno uključivanje različitih dionika u provedbu programa

Osigurati suradnju među dionicima u provedbi aktivnosti

Osigurati praćenje i evaluaciju aktivnosti (po godinama)

Osigurati sustav informacijske podrške i baze podataka destinacijskog menadžmenta,

odnosno, sustav pokazatelja (kapaciteti, broj dolazaka i noćenja, zaposlenost, potrošnja,

broj posjetitelja, zadovoljstva turista, EU projekti u domeni turizma, javne i privatne

investicije u turizmu i dr.)

72

Također, važno je naglasiti da je provedba u izravnoj vezi s mogućnostima suradnje unutar

turističkog sektora kao i turističkih i ostalih sektora (posebice poljoprivrede), znanstvene

zajednice te posebno regionalne i lokalne samouprave koji su nositelji razvoja cjelokupne

županije. Općina Pićan svojim turističkim proizvodima može nadopunjavati proizvode i usluge

susjednih općina pa je isto tako važno surađivati na razvoju tih proizvoda i usluga i, prema

potrebi, provoditi zajedničke promocijske aktivnosti i aktivnosti širenja područja na kojima se

ti proizvodi ili usluge aktivno nude tržištu.

7.2. Komunikacijske smjernice

Razvoj turizma općine Pićan definira strateške komunikacijske smjernice. U tom je segmentu

potreban razvoj kvalitetnijeg komunikacijskog sustava koji bi obuhvatio dvije razine

komunikacije. Jedna razina podrazumijeva suradnju i sustav komunikacije među svim

interesno-utjecajnim skupinama, odnosno dionika turističke podrške i ponude, dok drugu

karakterizira njihov odnos prema turistima. Cilj je uređenje informacijskog sustava s centrom

upravljanja te vertikalnim i horizontalnim protokom informacija. Ovakav bi informacijski

sustav imao dvojaku funkciju, upotrebom bi informacijsko – telekomunikacijske tehnologije

omogućio stvaranje jedinstvene baze podataka, te integralno, harmonizirano i transparentno

informiranje. Time bi se osiguralo potpuno sinergijsko umrežavanje dionika turističke podrške

i ponude te omogućilo upravljanje sustavom turističke destinacije koji se odnosi na donošenje

odluka, njihovu provedbu i kontrolu.

Proces komunikacije turističke ponude ostvaruje se ukoliko su ostvareni prethodno opisani

uvjeti. Cilj bi uređenog i umreženog informacijskog sustava bio primjereno, pravovremeno,

usklađeno i unificirano informiranje turista, te omogućeno jedinstveno prezentiranje općine

Pićan kao turističke destinacije na turističkom tržištu. Osim IT tehnologije potrebno je izgraditi

i jedinstveni sustav turističke signalizacije (smeđa signalizacija i orijentacijske table) koji bi

upućivao turiste na ključne i značajne atrakcije i sadržaje, te omogućio bolju orijentaciju u

prostoru. Značajna je uloga lokalnog stanovništva koje je posredno uključeno u odvijanje

turističkih aktivnosti, ali koje na specifičan način može pristupiti turistu, komunicirati s njime

i pružiti mu potrebne informacije. U takvom odnosu je svakako potrebna i komunikacija turista

u odnosu na turističku ponudu, a moguće ju je provoditi kontinuiranim istraživanjem stavova,

ponašanja i zadovoljstva turista, na različitoj razini poslovanja (u okviru nekog turističkog

73

subjekta ili lokalno). Komunikacija s turistima obuhvaća i upravljanje turističkim marketingom

kao ključnim segmentom dugoročnog upravljanja i razvoja turizma općine Pićan.

Turistički se marketing općine Pićan mora temeljiti na profesionalnom strateškom i

operativnom marketinškom planiranju, privlačnoj prezentaciji prirodne, kulturne i društvene

baštine, te stvaranju prepoznatljivog i autohtonog turističkog branda općine Pićan. Sukladno

potrebi upravljanja marketingom i nužnosti umrežavanja dionika turističke ponude moguće je

uspostaviti marketinški klub općine Pićan koji će okupiti značajne dionike, kako bi zajednički

promovirali općinu Pićan kao poželjnu i turistički atraktivnu destinaciju središnje Istre.

7.3. Prioritetni turistički projekti

Strategija razvoja turizma općine Pićan je osnova i podloga kako bi se definirao upravljački

okvir i operacionalizirao koncept razvoja turizma na ovom prostoru u narednih sedam godina.

Na koncept i operacionalizaciju razvoja turizma općine Pićan utječu brojni čimbenici i interesi

što iziskuje poduzimanje određenih aktivnosti. S obzirom na visoku vrijednost prirodnih i

kulturnih resursa općine Pićan, potrebno je izrazito voditi računa o zaštiti i očuvanju okoliša i

kulturnih dobara. Drugim riječima, odluke o korištenju resursa u realizaciji Strategije nužno će

proizići iz atraktivnosti, uvjerljivosti i prihvatljivosti rješenja koja se predlažu u mjerama ovog

razvojnog dokumenta. Polazeći od komparativnih prednosti koje posjeduje općina Pićan, a

uvažavajući trenutni stupanj turističke razvijenosti, definirani su prioritetni turistički projekti i

to:

1. Zaštita okoliša i povijesno - kulturne baštine

2. Uređenje starogradske jezgre naselja Pićan

3. Uređenje turističke infrastrukture

4. Podizanje kvalitete privatnog smještaja i marketinške aktivnosti

5. Podizanje kvalitete eno-gastro ponude

6. Brendiranje Pićan kao GRADIĆA LEGENDI i centra nematerijalne kulturne baštine

7. Uređenje pristupa, parkinga i sanitarnih čvorova oko slapova

74

7.4. Terminski plan aktivnosti

Svi identificirani ciljevi, prioriteti i mjere u funkciji su podizanja turističke konkurentnosti

općine Pićan. Njihova je važnost (prioritet) rangirana na sljedeći način:

Projekti najveće važnosti (prioritet 1)

Projekti izuzetne važnosti (prioritet 2)

Važni projekti (prioritet 3).

U razdoblju od 2021. do 2027. godine predviđeno je vrijeme provedbe pojedinih projekata,

programa i aktivnosti, odnosno, njihov početak i završetak. Dok je za pojedine projekte

potrebno osigurati značajnija sredstva dio projekta organizacijske je naravi i ne zahtjeva puno

sredstava pa ih svakako ne treba zanemariti već pravovremeno osigurati i njihovu provedbu.

Sljedeća tablica prikazuje planirane projekte, programe i aktivnosti u narednom

sedmogodišnjem razdoblju od 2021.-2027. godine.

75

Tablica 6: Planirani projekti, programi i aktivnosti od 2021.-2027. godine

R.br. Projekt/Program/Aktivnost Prioritet 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

1 Zaštita okoliša i zelenih površina 1

2Zaštita kulturnih spomenika i nematerijalne

kulturne baštine1

3 Zaštita ruralne tradicijske arhitekture 2

4Zaštita rudarske baštine te analiza mogućnosti

turističke valorizacije rudarske tradicije3

5Uređenje starih ruševina koje čine opasnost

za prolaznike i narušuju izgled1

6 Uređenje Barunove palače 2

7 Ambijentalno uređenje općinskih središta 1

8 Uređenje info punkta 1

9 Postavljanje turističke signalizacije 1

10 Uređenje pješačkih staza 2

11 Uređenje biciklističkih staza 2

12 Uređenje izletišta 2

13

Priprema dokumentacije za domaće i EU

natječaje1

14

Izmjene i dopune Prostornog plana koje će

omogućiti ishodovanje potrebnih dozvola za

diverzifikaciju smještaja te realizaciju svih

oblika smještajnih i ugostiteljskih sadržaja

sukladno zahtjevima mještana ili investitora

2

15 Uređenje "Juranske pećine" 3

16 Uređenje "Bolobanskih puči" 3

17 Formiranje rekreativno - zabavne zone 3

18

Uređenje staza i poligona za vožnju motorima

i četverokotačima3

19

Uređenje "Staze trnoplesara" koja bi prolazila

većim dijelom Pićanštine3

20 Unapređenje smještajne ponude 1

21 Edukacija pružatelja usluga smještaja 1

22 Razvoj rekreacijskog turizma 2

23 Razvoj konkurentskog identiteta 1

24Unapređenje klasičnih promocijskih aktivnosti 2

25 Unapređenje e-marketing aktivnosti 1

26

Zajedničko oglašavanje u sklopu TZ-a središnje

Istre2

27

Poticanje otvaranja raznih kampova, kamp

odmorišta i robinsonskog turizma2

28 Poticanje otvaranja difuznog hotela 3

29Potizanje otvaranja novih vinarija i dizanja

kvalitete postojećih1

30 Unapređenje gastro ponude 3

31 Definiranje i obilježavanje eno-gastro ruta 3

32 Popularizacija "eko odgovornosti" 2

33Edukacije za proizvođače vina, poljoprivrednih

proizvoda i pružatelje ugostiteljskih usluga2

34 Organizacija raznih tematskih manifestacija 1

35

Uređenje multimedijalnog interpretacijskog

prostora posvećenog starim pričama, bajkama

i legendama

1

36Uređenje staze do podnožja slapa Sopot i

parkinga1

37Uređenje pristupa i parkinga kod Benkovskog

slapa1

Uređenje pristupa, parkinga i sanitarnih čvorova oko slapova

Uređenje turističke infrastrukture

Zaštita okoliša i povijesno - kulturne baštine

Uređenje starogradske jezgre naselja Pićan

Podizanje kvalitete privatnog smještaja i marketinške aktivnosti

Podizanje kvalitete eno-gastro ponude

Brandiranje Pićan kao GRADIĆA LEGENDI i centra nematerijalne kulturne baštine

76

7.4. Provedba i praćenje

Općina Pićan posredstvom ove Strategije nastoji definirati ključne koncepte budućeg razvoja

turizma, kao i temeljni upravljački okvir promjena. Svaka rasprava o budućnosti, a napose

budućnosti turizma kao jednog od najatraktivnijeg turističkog područja u Hrvatskoj, u prvi plan

stavlja pitanje interesa subjekta programa i resursa povezanih s promjenama.

U tom kontekstu riječ je o sljedećem:

Vodstvo, odnosno tko i zašto inicira promjene

Općina Pićan preuzima punu odgovornost za budućnost turističkog sektora općine. Cilj je

Strategijom uspostaviti novu viziju i razvojnu strategiju te unaprijediti upravljački sustav kako

bi se internim dogovorom svih ključnih subjekata stvorio novi okvir za poduzetništvo u

turističkom sektoru općine Pićan. Preuzimanje odgovornosti, dakako, pretpostavlja i interne

prilagodbe svih dionika u cilju djelotvornog i održivog utjecanja na kvalitetu turističke

budućnosti općine. Želja za promjenama, dakako nije povezana samo s nadolazećim novim

odgovornostima za općinski razvitak. Radi se o potrebi promjene naslijeđene filozofije i

koncepta razvoja turizma koji je prevladavao desetljećima. Ključni, lokalni, subjekti osvijestili

su potrebu da je utemeljenom i demokratskom raspravom moguće graditi realne koncepte i

projekte koji bitno doprinose podizanju konkurentnosti pozicije ove općine na turističkom

tržištu.

Interesni subjekti i usklađivanje njihovih interesa

U dosadašnjoj turističkoj prošlosti općine Pićan prevladavao je netržišni razvojni model. Cijeli

se proces rasta i razvoja događao s malim ili nikakvim utjecajem regionalne komponente jer su

ključne odluke o razvoju i rastu uglavnom izvan odgovornosti područja. Kada općina preuzme

odgovornost za razvoj ovog sektora, onda je ona prije svega usmjerena na zadatak kako

posredstvom turizma podići ekonomski napredak i kvalitetu života stanovništva cijele općine,

što je, uostalom, i glavni smisao djelovanja svake odgovorne vlasti. Pitanje ekonomskog

napretka povezano je sa zahtjevom za osiguranjem rasta (investicija, novih projekata, novih

poslova i sl.) koje je, međutim, nedjeljivo od konkurentnosti i inovacija (veće plaće,

profitabilnost investicija, poslovna održivost i sl.). S druge strane, kad je riječ o kvaliteti života,

riječ je o fizičkom i emotivnom iskustvu kvalitetnog života koji uključuje sigurnost, očuvanost

okoliša, održanje lokalnog identiteta te u konačnici ugodniji svakodnevni život. U nadolazećem

razdoblju valja računati na postojeće i brojne nove ključne interesne subjekte koji će podići

77

inovacijski kapacitet ove općine. Isto tako valja računati i s preprekama koje za sada proizlaze

iz razmjerno niskog apsorpcijskog kapaciteta općine, a koji je prije svega izražen niskim

performansama lokalnog tržišta rada. Jedino zajedničkom suradnjom i međusobnim

povjerenjem javnog sektora, a posebno dionika turističkog sektora i njemu pratećih djelatnosti

moguće je realizirati postavljene ciljeve Strategije razvoja turizma općine Pićan. Za uspjeh

implementacije strategije razvoja turizma nužna je suradnja sa svim dionicima turističkog

razvoja – javnim, privatnim, nacionalnim i regionalnim. Ključni lokalni nositelji razvoja

turizma su: općinska uprava; TZ Središnje Istre, kulturne institucije; civilni sektor; JU za

zaštićena područja prirode; gospodarski subjekti; obrazovne institucije; komunalne i dr.

Praćenje provedbe

Pri definiranju provedbe strategije razvoja turizma općine Pićan 2021.-2027., svakako se

moraju uvažiti zaključci Strategije razvoja turizma RH do 2020 koje predviđaju reviziju,

racionalizaciju i teritorijalno okrupnjavanje postojećeg sustava TZ, slijedom kojeg je

predviđeno prerastanje u destinacijske menadžment organizacije (DMO). Ova prilagodba

podrazumijeva primjereno kadrovsko ekipiranje i dodatnu edukaciju za poslove upravljanja

destinacijskim razvojem kako bi se unaprijedila konkurentnost destinacije i postigla

koordinacija među često suprotstavljenim interesima dionika. S tim u svezi nositelji razvoja

turizma – Općina Pićan prilagodit će se novim, zakonski predviđenim organizacijskih

shemama.

Do mogućih zakonskih promjena i eventualnog osnivanja DMO, koja bi preuzela ulogu u

provedbi Strategije razvoja turizma općine Pićan, Jedinstveni upravni odjela Općine Pićan

ostaju zadužen za praćenje i izvještavanje o provedbi dokumenta. Izvještavanje će se vršiti

prema Općinskom vijeću Općine Pićan sukladno potrebi. Napredak provedbe pratit će se prema

definiranim indikatorima pojedinog cilja, odnosno prioriteta i mjera. Jedinstveni upravni odjel

Općine Pićan izvijestit će Općinsko vijeće i TZ Središnje Istre o ostvarenom napretku u

provedbi strategije. Kao poseban doprinos ostvarenju praćenja provedbe ovog strateškog

dokumenta, a u cilju što bolje realizacije plana razvoja turizma općine Pićan, preporuča se

izrada detaljnijeg Akcijskog plana razvoja turizma, Marketinškog plana te pojedinačnih

planova razvoja najvažnijih oblika turizma u općini Pićan.

78

8. ZAKLJUČAK

Strategija razvoja turizma općine Pićan polazi od detaljne analize stanje te sagledavanja

relevantnih trendova na turističkom tržištu što je poslužilo kao osnovni input za definiranje

internih „snaga“ i „slabosti“ te „prilika“ i „prijetnji“ koje dolaze iz okruženja. Postavljena

načela razvoja, čije temeljne postavke polaze od potrebe dugoročnog održivog promišljanja

razvoja turizma, služila su kao polazna točka za promišljanje vizije razvoja turizma za cijelu

općinu Pićan. Vrijednosni sustav općine temelji se na potrebi zaštite visoko vrijednog i

očuvanog zelenog prostora sa svim komponentama naslijeđene kulture života i rada kao i

kulturnih resursa u ruralnom prostoru. Srž atrakcijskog miksa, odnosno, glavnu privlačnost za

goste u općini Pićan čine očuvan duh mjesta gradskih i općinskog središta, ambijent

prirodnog/ruralnog krajolika, mogućnosti raznih rekreacijskih sadržaja te brojne manifestacije.

Strategija razvoja turizma općine Pićan pripada i svim građanima općine. U njegovoj

implementaciji trebali bi zajednički sudjelovati predstavnici javne vlasti, svi dionici važni za

razvoj turizma u općini, turisti, pružatelji turističkih usluga, predstavnici civilnog sektora i

znanstvenih i obrazovnih institucija te samog stanovništva, predstavljajući konsenzus razvojnih

smjerova budućnosti turizma općine Pićan. Tijekom izrade Strategije razvoja turizma općine

Pićan postignuto je razumijevanje uloge i značenja potrebe implementacije navedenog

dokumenta u svakodnevni razvoj i odluke na kojima se temelji. Osim toga podignuta je razina

svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s kojima je općina u području turizma suočena.

Strategija je detektirala ključne razvojne pravce u turizmu istovremeno težeći uspostavi

komunikacije među svim zainteresiranim dionicima u cilju što kvalitetnije provedbe.

Da bi općine Pićan privukla veći broj gostiju ujedno vodeći računa o održivosti turizma i, prije

svega, dobrobiti tog razvoja za lokalno stanovništvo, potrebno je ubrzati turistički razvoj te

pokrenuti i realizirati brojne programe i projekte. Uvažavajući ograničenost ljudskih,

organizacijskih i financijskih resursa predviđeni programi u ovoj studiji rangirani su prema

važnosti i dinamizirani kroz vrijeme u sljedećih sedam godina. Konačno, ključni za provedbu

Strategije su ljudski resursi i uspostava modela provedbe. Kvaliteta ljudskih resursa u izravnoj

je vezi s kontinuiranom provedbom edukacija kojima bi se stalno podizala razina znanja i

vještina potrebnih za razvoj turističkih proizvoda i njihovo nuđenje na tržištu. Osim podizanja

znanja i vještina poduzetnika u turizmu važno je voditi računa i o podizanju znanja onih koji

nisu izravno uključeni u turizam, ali su s njime povezani kako kroz rad u drugim aktivnostima

ili kroz rad u javnom sektoru koji treba pružiti potporu tom razvoju. Također, važno je stalno

79

podizati razinu svijesti lokalnog stanovništva o mogućnostima koje nudi turizam kako kroz to

da predstavlja primarni izvor prihoda, ali i kao mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda kroz

plasiranje određenih proizvoda i usluga. Također, posebno je važno uspostaviti jaki projektni

tim na razini općine koji će odgovorno pristupiti realizaciji predloženih mjera i pripremi

projektne dokumentacije za pojedinačne projekte.

Temeljni cilj cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije razvoja turizma je osigurati

veću razinu kvalitete života svih građana općine Pićan, a to znači unaprijediti prostor i

infrastrukturu, podići razinu konkurentnosti destinacije uz implementaciju principa održivog

razvoja. Strategija razvoja turizma također je postavila jasne smjernice kojima se općinsko

vodstvo mora voditi u cilju ostvarenja sinergijskih efekata uključivanja svih zainteresiranih

dionika u turističku ponudu. Kako je turizam strateška odrednica ukupnog razvoja općine, tako

je ostvarenje njegovog održivog rasta u ekonomskom, ekološkom i sociokulturnom smislu

jedan od najvažnijih zadataka koji se postavljaju svim njegovim dionicima.