Strategija razvoja turizma i ugostiteljstva Središnje Istre.df

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ANA LUCH

VIZIJA I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U SREDIŠNJOJ ISTRI

THE VISION AND DEVELOPMENT STRATEGY OF TOURISM AND HOSPITALITY IN

CENTRAL ISTRIA

-DIPLOMSKI RAD-

OPATIJA, 2011.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

VIZIJA I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U SREDIŠNJOJ ISTRI

THE VISION AND DEVELOPMENT STRATEGY OF TOURISM AND HOSPITALITY IN

CENTRAL ISTRIA

-DIPLOMSKI RAD-

Naziv kolegija: Poduzetnički menadžment Mentor: Prof.dr.sc. Slobodan Ivanović

Student: Ana Luch Matični broj: 367D10 Smjer: Poduzetništvo u turizmu i ugostiteljstvu

OPATIJA, svibanj, 2011.

3

SADRŽAJ

UVOD ....................................................................................................................................................... 4

1. VALORIZACIJA TURISTIČKIH RESURSA SREDIŠNJE ISTRE U TURISTIČKE I UGOSTITELJSKE SVRHE .. 5

1.1. Opći podaci o Istarskoj županiji ............................................................................................. 6

1.2. Klaster Središnje Istre ............................................................................................................ 7

1.3. Turistički resursi Središnje Istre ............................................................................................. 9

2. TURISTIČKA I UGOSTITELJSKA PONUDA SREDIŠNJE ISTRE ............................................................ 15

2.1. Ruralni turizam Središnje Istre ............................................................................................. 16

2.1.1. Tipovi domaćinstva u Istri ........................................................................................... 20

2.1.2. Agroturizam ................................................................................................................. 22

2.1.3. Ekoturizam................................................................................................................... 23

2.1.4. Gastroturizam .............................................................................................................. 24

2.1.5. Vinski turizam .............................................................................................................. 25

2.1.6. Avanturistički turizam ................................................................................................. 26

2.1.7. Sportsko- rekreacijski turizam ..................................................................................... 27

2.1.8. Kulturni turizam ........................................................................................................... 28

2.2. Smještajni kapacitet Središnje Istre ..................................................................................... 30

2.3. Ugostiteljska ponuda tipičnih istarskih proizvoda ............................................................... 36

2.3.1. Mjere za unapređenje proizvodnje autohtonih i izvornih proizvoda .......................... 38

2.3.2. Ponuda i potražnja tipičnih istarskih proizvoda u restoranima Središnje Istre ........... 39

2.3.3. Objekti ponude hrane i pića u Središnjoj Istri ............................................................. 43

3. OSNOVNI PROFIL GOSTIJU SREDIŠNJE ISTRE ................................................................................. 45

3.1. Motivi dolaska turista u Središnju Istru ............................................................................... 53

4. VIZIJA I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U SREDIŠNJOJ ISTRI ......................... 56

4.1. Misija razvoja turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri ....................................................... 56

4.2. Vizija razvoja turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri ........................................................ 57

4.3. Strateški ciljevi razvoja turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri ....................................... 57

4.4. Strategija razvoja turizma i ugostiteljstva Središnje Istre .................................................... 63

4.5. SWOT analiza turizma i ugostiteljstva Središnje Istre .......................................................... 66

4.6. Mjere za unaprijeđenje turizma i ugostiteljstva Središnje Istre .......................................... 71

ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................. 75

BIBLIOGRAFIJA ....................................................................................................................................... 77

POPIS TABELA ........................................................................................................................................ 80

POPIS SLIKA ........................................................................................................................................... 82

4

UVOD

Središnja Istra je ruralno područje smješteno u blizini mora, koje velikim dijelom karakteriziraju povijesni gradići i sela te bogato povijesno, arhitektonsko, gastronomsko i kulturno naslijeđe u ruralnom krajoliku. Diverzificiranom ponudom koja obećava mir, prirodnu ljepotu, biološku raznolikost, tradicijske vrijednosti, ekološki uzgojenu hranu i gastronomsku raznolikost, Središnja Istra posjeduje izuzetan potencijal u pogledu razvitka

5

ruralnog turizma i ugostiteljstva kao i ostalih oblika selektivnog turizma. No također, dobar strateški zemljopisni položaju kao i cestovnoj povezanosti između Europe i Mediterana, čine Središnju Istru primamljivijom gostima susjednih zemalja kao i susjednih gradova u odnosu na ostala ruralna područja. Predmet ovo rada je ukazati na važnost Središnje Istre kao turističko- ugostiteljske regije, kako na županijskoj, pa tako i na državnoj razini, a i šire. Područje ruralne Istre od sredine 90-ih godina bilježi stalan rast u broju dolazaka i noćenje, a u posljednje dvije godine evidentirani su rekordni podaci gdje je povećanje u odnosu na prethodne godine bilo veće čak i od povećanja poznatih maritimnih destinacija poput Umaga. To samo potvrđuje činjenicu kako ljudi, sa razvojem urbanih i industrijskih sredina, imaju sve veću potrebu boraviti i okružiti se prirodom.

Cilj i svrha istraživanja sastoji se u tome da se analiziraju svi iskorišteni i neiskorišteni resursi i potencijeli turističke i ugostiteljske ponude Središnje Istre. Istru, zajedno sa svojim ruralnim dijelom, sve više počinju zahvaćati aktualni trendovi na svjetskom turističkom i ugostiteljskom tržištu, gdje se naglasak stavlja na izvornost i orginalnost. Zahvaljujući takvom trendu, Središnja je Istra svoju ponudu oblikovala i još uvjek oblikuje u granicama tradicije, održivog razvoja, prepoznatljivosti i autentičnosti.

S obzirom na složenu tematiku koja je obrađena u ovom radu, u istraživanju i prezentaciji rezultata korištene se sljedeće metode: metode analize i sinteze, metode apstrakcije i konkretizacije, metoda deskripcije, statistička metoda, metoda anketiranja i intervjuiranja, metode indukcije i dedukcije, te metoda klasifikacije.

Rad se sastoji od četiri međusobno povezanih cjelina. U prvoj je cjelini obrađena tematika turističkih resursa Središnje Istre u kojoj se je, osim privlačnih, prometnih i prihvatnih elemenata ponude, definiralo područje Istre kao i Središnje Istre zajedno sa svojim geografski, demografskim, socijalnim i kulturnim karakteristikama koje su važne za razvoj turizma i ugostiteljstva na tom području. Drugo poglavlje se dotiče samog predmeta rada, u kojem se je kroz istraživanje i prikupljanje podataka, definirala turistička i ugostiteljska ponuda Središnje Istre. Tu je stavljen posebno naglasak na ruralni turizam odnosno na agroturizam koji predstavlja najrazvijeniji oblik ruralnog turizma na tom području. O osnovnom profilu gostiju koji posjećuju ruralnu Istru, više će biti riječ u trećem dijelu. U posljednjem djelu se definiraju smjernice razvoja turizma i ugostiteljstva Središnje Istre i to kroz misiju, viziju, strateške ciljeve, razvojnu strategiju te SWOT analizu

.

1. VALORIZACIJA TURISTIČKIH RESURSA SREDIŠNJE ISTRE U TURISTIČKE I UGOSTITELJSKE SVRHE

Bajkovit krajolik, netaknuta priroda, bogata kulturno- povijesna baština zajedno sa srednjovjekovnim gradićima kao i autohtonom gastronomskom ponudom, čine neke od mnogobrojnih turističkih resursa s kojima raspolaže Središnja Istra, o kojima će više biti riječ u nastavku, nakon što se definiraju opće krakteristike Istarske županije.

6

1.1. Opći podaci o Istarskoj županiji

Istra je najzapadnija regija i najveći poluotok u Republici Hrvatskoj, sa krajnjom točkom na zapadu zemlje, rtom Lako u savudriji. Istarski poluotok obuhvaća područje od 3.476 četvornih kilometara, te to područje dijele tri države: Hrvatska, Italija i Slovenija. Vrlo malen dio Istre, tek sjeverna strana Miljskoga poluotoka, pripada Republici Italiji. Slovensko primorje s Koparskim zaljevom i dijelom Piranskoga zaljeva do ušća rijeke Dragonje dio je Republike Slovenije. Najveći dio, ili 3.130 četvornih kilometara (90% površine), pripada Republici Hrvatskoj. Većina hrvatskog dijela poluotoka nalazi se u Istarskoj županiji 2.820 četvornih kilometara, što je 4,98 % od ukupne površine Republike Hrvatske. Ostali dio administrativno-teritorijalno pripada Primorsko-goranskog županiji.1 Administrativno je Istarska županija podijeljena na 41 teritorijalnu jedinicu lokalne samouprave. Istarska je županija podijeljena na 10 gradova (Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj, Umag i Vodnjan) i 31 općinu (Bale, Barban, Brtonigla, Cerovlje, Fažana, Funtana, Gračišće, Grožnjan, Kanfanar, Karojba, Kaštelir- Labinci, Kršan, Lanišće, Ližnjan, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun, Oprtalj, Pićan, Raša, Sveta Nedelja, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tar- Vabriga, Tinjan, Višnjan, Vižinada, Vrsar i Žminj), gdje prema popisu stanovništva iz 2001.godine živi 206.344 stanovnika. Admistrativno središte Istre je Pazin sa otprilike 9.000 stanovnika, dok je Pula najveća urbana cjelina te gospodarsko središte sa 82.000 stanovnika.

Stanovništvo u Istarskoj Županiji prema popisu 2001.godine:2

� Ukupan broj stanovnika: 206.344 što čini 4,65% stanovništva Republike Hrvatske � Broj muškaraca: 99.969 što čini 48,45% � Broj žena: 106.375 što čini 51.55% štanovništva � Prosječna starost: 40,2 godine � Prosječna naseljenost: 73 stanovnika na km2 � U gradovima: 145.894 što čini 70,7% stanovništva

Istarsko gospodarstvo je vrlo raznoliko. Istra je tradicionalno najposjećenija turistička regija, pa je u tako u 2009. godini ostvareno 25,20 % svih dolazaka i 32,20 % svih noćenja u Republici Hrvatskoj. Ima razvijenu prerađivačku industriju, građevinarstvo, trgovinu, morsko ribarstvo i uzgoj ribe, poljoprivredu i transport. Po broju gospodarskih subjekata i prema financijskim pokazateljima poslovanja prednjače sljedeće djelatnosti: prerađivačka industrija, turizam i trgovina. U području industrije razvijena je brodogradnja, proizvodnja građevinskog materijala (vapno, cement, cigla, kamen), duhanskih proizvoda, namještaja, električnih strojeva i uređaja, dijelova za automobilsku industriju, stakla, obrada metala, plastike, drva, tekstila i proizvodnja hrane. Proteklih godina je velika pažnja posvećena revitalizaciji

1Zemljopisni podaci, Službene stranice Istarske županije www.istra-istria.hr , 22.03.2011. 2Istarska županija, Wikipedia, hr.wikipedia.org, 22.03.2011.

7

poljoprivrede, pa je u vinogradarstvu, maslinarstvu i sustavu ekološke proizvodnje hrane postignut veliki napredak.

Stopa nezaposlenosti u Istri se, u posljednjih desetak godina, kretala između 10 i 14 %; dok se u 2009. godini kretala oko 6,2 %. U robnoj razmjeni Istarske županije najveći udio ima prerađivačka industrija - gotovo 90 % od čega polovicu čini brodogradnja. Također županije se zalaže za provođenje sustavne izgradnje poduzetničke infrastrukture putem programa sufinanciranja, poticajnog kreditiranja, osnivanja potpornih institucija, izgradnje i opremanja poslovnih zona, promocije i edukacije. Županija je dobitnik priznanja Hrvatske udruge poslodavaca za 2000. i 2002. godinu za najveći doprinos u poticanju razvoja poduzetništva.3 Istra je regija koja se nalazi u uzlaznoj putanji razvojnog ciklusa. Strateški zemljopisni položaj i dobra prometna povezanost između Europe i Mediterana, očuvanost prirodnih bogatstava, stabilnost regionalne politike i suradnja sa mnogim regijama u inozemstvu čine Istru primamljivom destinacijom za strana ulaganja.

1.2. Klaster Središnje Istre

Riječ cluster engleska je riječ koja se u hrvatskom jeziku može zamijeniti nazivom svežanj, skupina, nakupina, grozd. U hrvatskom jeziku, riječ klaster prisutna je u mnogim područjima kao npr.medicini, ekonomiji, informatiki, kemiji i glazbi. U turizmu označava subpodručje ili mikrodestinaciju u sklopu jedne turističke regije. Klaster se može nazvati kombinacija turističkih atrakcija, usluga, opreme i infrastrukture u određenom geografskom području. Primjeri nekih klastera su: Sham el Shaikh (Egipat), NusaDua (Indonezija), Maui (Havaji), Beč (Austrija), Lake Atitlan (Gvatemala), Varadero (Kuba), Bariloche (Argentina), Cancun (Meksiko), Lanzarote Island (Španjolska) itd.

3 Gospodarstvo, Službene stranice Istarske županije, www.istra-istria.hr, 22.03.2011.

Slika 1. Geografski prikaz klastera u Istri

8

1. Umag- Novigrad 2. Poreč 3. Vrsar- Funtana 4. Rovinj 5. Labin- Rabac 6. Središnja Istra 7. Pula- Medulin

Izvor: Master plan turizma Istre 2002-2010, www.istra-istria.hr, 11.03.2011.

Glavna turistička područja, turistički klasteri predstavljaju interno homogena područja, od kojih svatko ima svoja specifična svojstva. Osnovni je cilj podjele na klastere određivanje jasnog identiteta za svaki klaster i njegovo komuniciranje posjetiteljima kako bi izbjegli međusobnu konkurenciju i privlačili klijente „koji se vraćaju“.4 Klasteri su zamišljeni kao sredstvo postizanja efektivne suradnje u integriranoj strategiji Istre u čemu djeluju komplementarno, svatko a vlastitim diferencirajućim elementima (različitosti, posebnosti). Istra je grupirana u sedam skupina ili klastera koje su prethodno navedene, te svaka zasebno čini samostalan prepoznatljiv proizvod, što ne isključuje međusobnu suradnju. Dapače, namjera je da svih sedam clustera u Istri djeluju zajedniči kako bi se turizam županije razvijao u očekivanom smjeru.

Tabela 1. Turistički klasteri Istre i njihovo sadržajno pozicioniranje

4 Regionalni operativni plan Istarske županije, str.66.

KLASTER SADRŽAJNO POZICIONIRANJE

1. Umag- Novigrad Aktivan odmor i kratki boravci povezani sa sportskim i zdravim načinom života- Umag; Ribarsko naselje s mirnim načinom života- Novigrad

2. Poreč Koncentracija aktivnih doživljaja s bogatim kulturnim nasljeđem

3. Vrsar- Funtana Doživljaj prirode koji uključuje tradicionalne ribarske aktivnosti s dodirom umjetnosti

4. Rovinj Romantični grad u usnulom Mediteranskom okruženju

5. Pula- Medulin Kultura, povijest.. i plaže, mjesto za vaše susrete- Pula; Sačuvana obala za aktivan i obiteljski odmor zasnovan na prirodnim vrijednostima- Medulin

6. Labin- Rabac Spoj prirode i naslijeđa, raj za umjetnike, gdje se brežuljci sastaju s morem

7. Središnja Istra Očuvan tradicionalni način života, uživanje u istarskoj kulturi, gastronomiji i prirodi

9

Izvor: Regionalni operativni plan Istarske županije, str.67.

Klaster Središnje Istre nalazi se u središnjem dijelu istarskog poluotoka i obuhvaća slijedeće gradove i općine: Buzet, Pazin, Cerovlje, Gračišće, Grožnjan, Karojbu, Lanišće, Lupoglav, Motovun, Oprtalj, Pićan, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Višnjan, Vižinadu i Žminj. Zauzima površinu od 1269,33 km2 , izgrađeno područje iznosi 21,86 km2, a gustoća stanovnika na km2 29,78.

Tabela 2. Stanovništvo klastera Središnje Istre za 2001.godinu.

GRAD/OPĆINA STANOVNIŠTVO Buzet 6.059

Pazin 9.227

Cerovlje 1.745

Gračišće 1.433

Grožnjan 785

Karojba 1.489

Lanišće 398

Lupoglav 929

Motovun 983

Oprtalj 981

Pićan 1.997

Sv. Petar u Šumi 1.011

Svetvinčenat 2.218

Tinjan 1.770

Višnjan 2.187

Vižinada 1.137

Žminj 3.447

Ukupno cluster 37.796 Izvor: Obrada autora prema Master Plan razvoja Istre (2004.-2012.), Cluster Unutrašnje Istre,

Konačni dokument, THR u suradnji s Horwath Consulting, Zagreb, 2003.

Središnja Istra je ruralno područje smješteno u blizini mora, koje velikim dijelom karakteriziraju povijesni gradići i sela, bogato povijesno, arhitektonsko i kulturno naslijeđe u ruralnom krajoliku. Diverzificiranom ponudom koja obećava mir, prirodnu ljepotu, biološku raznolikost i tradicijske vrijednosti, Središnja Istra nastoji skrenuti pozornost potencijalnih posjetitelja s turistički razvijene obale na sebe. Više o turističkim resursima ruralnog prostora Istre biti će riječ u sljedećem poglavlju.

1.3. Turistički resursi Središnje Istre

10

Turistički resursi predstavljuju polazište u formiranju turističke ponude. Općenito se dijele na prirodne i antropogene te čine dio cjeline razvoja određenog geografskog prostora. Bogatstvo resursa, pogotovu u turizmu, predstavlja za određenu destinaciju komparativnu prednost naspram konkurenciji.

Turističke je resurse moguće promatrati kroz tri elementa ponude:5

� Privlačni ili atraktivni elementi ponude � Prometni ili komunikativni elementi ponude � Prihvatni ili receptivni elementi ponude

Privlačni elementi određenog područja mogu olakšati marketinšku promociju, te oni se dijele na prirodne i društvene. U prirodne se ubrajaju: klima, hidrografski elementi, reljef, flora i fauna. Društvene čine: kulturno- povijesni spomenici, kulturne ustanove i manifestacije, zabavne sportske priredbe i dr. Spomenute skupine privlačnih čimbenika imaju pozitivan utjecaj na turističku ponudu time što privlače turiste i daju destinaciji bogatiji sadržaj. Kako bi uopće došlo do turističke potražnje, potrebno je obezbijediti komunikativne čimbenike ponude. U to skupinu ubrajaju se: željeznički, cestovnu, zračni, vodeni i poštansko- telekomunikacijski program.

Prihvatni ili receptivni čimbenici razvoja turizma namjenjeni su prihvatu turista u mjestu turističkog boravka. U prihvatne čimbenike spadaju: objekti za smještaj turista, ugostiteljske radnje, trgovačke radnje, zanatske radnje i servisi, pošte, komunalna infrastruktura, turistički uredi i druge službe. O prihvatnim čimbenicima ruralnog prostora Istre, osobito o objektima za smještaj, više će biti riječ u narednim poglavljima rada. Nadalje, osim prihvatnih postoje i posredno receptivni kapaciteti u koje se ubrajaju: parkovi, šume, vidikovci, javni ukrasni objekti, vodoopskrbni kapaciteti, elektroopskrbni kapaciteti, kanalizacijski sustavi i sl.

Sva područja koja posjećuju turisti nemaju jednako značenje za turizam. Međutim, postoje mjesta koja iz određenih razloga, prije svega atraktivnosti i izgrađene turističke ponude, privlače veći broj turista. Upravo ta područja postaju žarišta ugostiteljsko-turističke djelatnosti.

Središnja Istra, upravo zahvaljujući navedenim elementima koji su na tom području pristuni u svakom pogledu, ispunjava sve uvjete za razvoj turizma i ugostiteljstva. Zahvaljujući svojim pitomim brežuljcima, starim gradića na brdima, suhozidima, bijelih puteva, netaknutoj i čistoj prirodi, dobroj povezanosti no osim toga i izuzetno bogatoj tradiciji, autohtonim proizvodima i gastronomskim delicijama Istra je izrasla u vodeću turističku regiju na državnoj razini, pa i šire.

Klima ima važan utjecaj na atraktivnost Središnje Istre. Posebice se to odnosi na prosječne temperature zraka, relativnu vlažnost, insolaciju ili osunčanost, količinu padalina, te snagu i učestalost vjetra. Kako područje Središnje Istre karakterizira područje do preko 1000 metara nadmorske visine, tako i klima varira od mediteranske do predplaninske kontinentalne klime. 5 Kušen.E.: „Turizam i prostor, klasifikacija turističkih atrakcija“, Prostor, Zagreb, Vol.21., Br. 9/2001.,str.10.

11

Stoga, klima je u ruralnom dijelu umjerena, bez ljetnih žega, s blagim zimama te sa toplim proljećima i jesenima. Takva ugodna klima pogoduje razvoju flore i faune. Oborine u Istri su pod dominantnim utjecajem reljefa. Najveća količina padalina na ruralnom području padne u listopadu i studenom, a najmanje tijekom prva tri mjeseca u godini i u srpnju.6 Međutim, ni suša u ovim krajevima nije rijetka pojava, posebice u kršnom području gdje je sposobnost zadržavanja vlage na tlu manja. Razdoblje kada je temperatura zraka viša od 10o C traje približno 260 dana godišnje, a vruća razdoblja, sa dnevnom maximumom iznad 30oC, traje najviše dvadesetak dana. Prosječna količina insolacije poluotoka iznosi 2.388 sati godišnje.

Zahvaljujući ugodnoj klimi, područje Središnje Istre pokriva bogat i raznoliki biljni pokrivač. Bogatstvo prirodne raznolikosti daje tom dijelu Istre određenu fizionomiju i karakterističan krajobraz. Pod šumama se nalazi trećina istarskog poluotoka. Šume su na području Istarske županije rasprostranjene od obale do planinskih vrhova Učke i Ćićarije. Takvo geomorfološko različito područje prodonosi razvoju vrlo različitih i specifičnih biljnih vrsta. Pristune su zajednice hrasta medunca te bijelog i crnog graba, dok su viši predjeli, poput Učke i Ćićarije, djelomice obrasli bukovom šumom. Kao osobitost istarske vegetacije ističe se Motovunska šuma uz dolinu rijeke Mirne, gdje raste autohtona šuma hrasta lužnjaka, poljskog jasena i brijest primorskog područja. Osim šuma, istarski ruralni prostor obiluje i endemskim vrstama biljaka i zaštićenim prirodnim područjima. Zaštićena područja su: okolica Istarskih toplica, Motovunska šuma, Pazinska jama, dio Učke, te mnoštvo spomenika prirode.

Tabela 3. Zaštićeni dijelovi prirode Središnje Istre

Redni br.

Kategorija zaštite Naziv dijela prirode Grad/ Općina

1. Park prirode „Učka“ Općina Lupoglav

2. Posebni rezervat Motovunska šuma Općina Oprtalj, grad Buzet

3. Kontija Općina Sv. Lovreč Pazenatički

4. Zaštićeni krajolik Okolina istarskih toplica kod Buzeta

Općina Oprtalj

5. Pazinski ponor Grad Pazin

6. Područje Gračišće- Pićan Općina Gračišće i općina Pićan

7. Područje Učke van parka prirode

Općina Lupoglav

8. Spomenik prirode Četiri pinije u Karojbi Općina Karojba

9. Stablo čempresa u Kašćergi Općina Pazin

10. Kamenolom Fantazija Općina Lupoglav

6 Klimatologija, Državni hidrometeorološki zavod, www.dhmz.hr 22.03.2011.

12

Izvor: Izrada autora prema: Prostorni plan Istarske županije, Službene stranice Istarske županije, www.istra-istria.hr ,22.03.2011.

Ukupna površina zaštićenih dijelova prirode je 220,80 km2. Ako se uzme u obzir da je površina Istarske županije 2.822 km2, iz toga proizlazi da je 7,82% Istarske županije pod nekim oblikom zaštite. Dodatnu vrijednost istarskom krajobrazu daju poljoprivredne kulture poput maslina i vinove loze. Istra je najsjevernije područje u Europi na kojem uspjeva maslina. Autohtone sorte su buža, crnica, rosulja i istarska bjelica. Vinove loze tipične za Istru su malvazija, borgonja, teran, muškat momjanski, muškat ruža porečki i hrvatica.

U Središnjoj Istri obitavaju i brojne životinjske vrste, posebno divljač što omogućuje razvoj lovnog turizma. Posebno bogatstvo istarskih šuma čine ptice kojih je zabilježeno 229 vrsta, od kojih je čak 109 ugroženo.7 Mnoštvo različitih vrsta ptica pogoduje razvoju specifičnih oblika turistički ponude poput promatranja ptica. Posebnu atrakciju istarskog područja čini i autohtono Istarsko govedo poznato kao boškarin. On predstavlja simbol života i teškog rada istarskog čovjeka. Osim toga, ono je jedno od najstarijih vrsta goveda u Europi. Spwcifična je i istarska koza, magarac (istarski „tovar“), i autohtona ovca pramenka.

Posebnost prirodnih turističkih resursa središnje Istre očituje se i u podzemnim kršnim oblicima, jamamai špiljama. Primjer specifične evolucije kršne hidrografije i morfologije u Istri je Pazinska jama. Atraktivnosti unutrašnjeg dijela Istre pridonosi i 25 kilometara dugačka fosila dolina kojom je rijeka Pazinčica, pored Tinjana i Kanfanara, kroz Limsku dragu, svojevremeno utjecala u more. Kao potencijalni turistički resurs potrebno je spomenuti i bogato podzemlje središnje Istre. Naime, od oko 115.000 speleoloških objekata registriranih u svijetu, više od 8.500 nalazi se u Hrvatskoj, od čega 1.500 u Istri.

Najznačajniji površinski vodotoci na području Središnje Istre su rijeke Mirna i ponornica Pazinčica. Posebnu važnost ima i umjetno jezero Butoniga, te vrela Sveti Ivan i Bulaž. Turistički valoriziran je i mineralno termalni izvor Sveti Stjepan u istarskim toplicama. Aktivnosti koje je moguće provoditi na rijekama unutrašnje istre su slijedeće: plivanje, ronjenje, sportski ribolov, stručna edukacija i dr. Vodopade, izvore, ponore i vodenice moguće je promatrati, razgledavati i fotografirati. Privlačan potencijal hidrografije čine i bare. Osim kao hidrografski čimbenik, bare predstavljaju povijesnu specifičnost istarskog ruralnog kraja.

Društveni elementi privlačnosti nadopunjavaju prirodne, a u mnogim slučajevima su upravo oni razlog dolaska u neku destinaciju. Primjerice, Italija sa svojim kulturno- povijesnim atrakcijama privlači mnoštvo turista tijekom čitave godine. U Istri , kulturno- povijesno nasljeđe i folklor čine , isto tako, važan element turističke ponude uz prirodne atraktivnosti. Istra je tijekom čitave svoje prebogate povijesti bila mjesto dodira i prožimanja

7 Velenik R.: „Promocija i kanali prodaje u Istarskom ruralnom turizmu“, Magistarski rad, Opatija, siječanj

2006., str.145.

13

mnogih naroda i njihovih kultura. Liburni, Histri, Grci, Kelti, Rimljani, Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi, Hrvati, Franci, Mlečani, Austrijanci, Talijani, Slovenci svojom su prisutnošću, običajima, radom, ostavili trag kojeg današnji stanovnici Istre nastoje sačuvati, oplemeniti i osuvremeniti. 8 Ta se kulturna baština očituje kroz: prapovijesne gradine, rimske spomenike graditeljstva, ranokršćanske crkvice, bizanske mozaike, romaničke bazilike, srednjovjekovne gradiće, renesansne freske, kule i zgrade, gotičke katedrale, barokne palače i austrougarske fortifikacije.9 Popis kulturno- povijesnih spomenika je predugačak, ali navedene su u sljedećoj tablici najzanimljivije obrambene građevine koje su specifične za prostor ruralne Istre i u čijoj se blizini mogu locirati izletišta za turiste.

Tabela 4. Registrirane obrambene građevine Središnje Istre

MJESTO OBJEKT

Belaj Kaštel, ladanjski kompleks

Boljun Srednjovjekovni kaštel

Lupoglav Kaštel

Pazin Kaštel

Svetvinčenat Kaštel „Grimani“

Zrenj Kaštel „Pietra Pelosa“

Žminj Kula (kaštel)

Izvor: Izrada autora prema: Prostorni plan Istarske županije, Službene stranice Istarske županije, www.istra-istria.hr ,22.03.2011.

Kulturne ustanove koje predstavljaju potencijal u turističkoj valorizaciji nalaze se u 12 većih naselja. Neke od njih su Arheološki muzej Istre Pula, Povijesni muzej Istre Pula, Etnografski muzej Istre Pazin, Zavičajni muzeji u Umagu, Poreču, Rovinju, Labinu, Buzetu i Pazinu u suradnji sa Konzervatorskim odjelom - Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Osim izuzetne kulturno- povijesne baštine, Istra obiluje i zanimljivim manifestacijama. Često su te manifestacije vezane uz slavlje lokalnog sveca, posebice za vrijeme ljetnih mjeseci. No osim pučkih slavlja, kao najpoznatije manifestacije Središnje Istre potrebno je spomenuti: Motovunski film festival, dani tartufa u Livadama i Buzetu, Smotra vina u Gračišću, prvenstvo u sviranju dijatonskih harmonika nazvano „Z harmonikon v Roč“, Dani meda u Pazinu, Festivala plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu, grožanjska kulturna jazz ljeta te mnoge druge. 10 Kulturnu prepoznatljivost Središnje Istre čine i autohtoni ples balun, pjevanje na tanko i debelo, istarska glazbena ljestvica, glagoljica te puhački narodni instrumenti- mih, roženice i sopile. No bez obzira na svoju unikatnost te na

8 Istra regija kulture, Službene stranice Istarske županije, www.istra-istria.hr , 22.03.2011. 9V elenik R. :„Promocija i kanali prodaje u Istarskom ruralnom turizmu“, Magistarski rad, Opatija, siječanj 2006., str.146. 10

Manifestacije, Turistička zajednica Središnje Istre, www.tzpazin.hr , 22.03.2011.

14

veliki potencijal, ovi kulturni elementi još uvjek su relativno slabo iskorišteni u turističke svrhe.

Potrebe međunarodne razmjene i ubrzani razvoj gospodarstva, posebno turizma kao jednog od oslonaca razvoja Istarske županije, uvjetuju potrebu za kvalitetnom prometnom infrastrukturom. Istra zadovoljava sa svojom kvalitetnom infrastrukturom, pogotovo cestovnom, sve zahtjeve današnjeg turizma. Istra se nalazi na samo 500 kilometara udaljenosti od velikih emitivnih turističkih zemalja i to: Slovenije, Italije, Švicarske, Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke i Mađarske. Posebnu vrijednost cestovnom prometu dati će dovršenje poluautoceste Istarskog ipsilona. Ta cesta spaja Istru sa Rijekom i Zagrebom, te Pulu i priobalje sa slovenskim i talijanskim cestovnim koridorom. Upravo je ta prometnica zaslužna za bolje povezivanje unutrašnjosti Istre sa priobaljem gdje će na važnosti dobiti vikend turizam i gastroturizam. Zračni se promet u Istri odvija preko zračne luke Pula. U Istarskoj županiji nalazi se Zračna luka Pula otvorena za međunarodni i domaći avio promet 1967.godine. Kapacitet zračne luke iznosi 1.000.000 putnika godišnje, a kapacitet nove pristanišne zgrade izgrađene 1989.godine, baziran je na maksimalno očekivanom prometu od 10 zrakoplova i 5.000 putnika istovremeno. No trenutno pulska zračna luka ne ostvaruje maksimalan radni kapacitet, iako se situacija vidno poboljšala dolaskom jefnitije aviokompanije koja je značajno utjecala na dolazak turista u Istru. Osim u Puli, postoje još dva aerodroma, jedan blizu Vrsara i drugi u blizini Medulina. Ova su dva aerodroma u funkciji panoramskih i privatnih letova.

Željeznički promet nažalost nije dovoljno razvijen, tako da je nemoguće povezati Središnju Istru sa emitivnim destinacijama. Budućnost istarskih pruga , njihov opstanak i razvoj, uvjetovana je direktnim povezivanjem sa hrvatskim prugama i uključenjem u slovenski, odnosno europski željeznički sustav. Posljednjih godina sve se više ulaže u održavanje i izgradnju lučke infrastrukture, što doprinosi povećanju pomorskog prometa i njegovoj sigurnosti. Istarska županija je stalnom trajektnom vezom povezana sa otokom Cresom putem trajektnog pristaništa na relaciji Brestova-Porozina. Od ostalih putničkih veza pomorskim putem, u funkciji je veza iz Pule za Mali Lošinj koja je sezonskog karaktera, te nekoliko brodskih turističkih veza sezonskog karaktera prema Veneciji i Trstu čija su pristaništa iz turističkih sjedišta (Poreča, Rovinja, Umaga i Pule).

Iako je područje Središnje Istre kao i Istre općenito izuzetno bogato prirodnim atrakcijama kao i kulturno-povijesnom baštinom, folklorom ali i dobrom cestovnom povezanošću, postoje još neki ograničavajući elementi ( loša prometna povezanost osim sa cestovnim prometom, nedovoljna valorizacija autohtonih proizvoda i folklora i sl) koji kvalitetu turizma Središnje Istre još uvjek zadržavaju na prosječnoj razini. Ruralnom je turizmu Istre potrebna kvalitetna promidžba uz pravilno oblikovanje i definiranje proizvoda i usluge.

15

2. TURISTIČKA I UGOSTITELJSKA PONUDA SREDIŠNJE ISTRE

Intenzivniji razvoj istarskog turizma započinje nakon 2.svjetskog rata, a od tada pa do danas, istarski je turizam prošao mnoge razvojne faze. Do 1990.godine, Istra je bila poznata po masovnom turizmu u priobalju, brojnim i velikim kampovima te naturizmu. Od inicijalnog „more i sunce“ turizma razvile su se mnoge vrste turizma, a boravak turista u Istri je obogaćen različitim sadržajima. No još uvjek se glavnina turističkih noćenja i prihoda ostvaruje u priobalju poluotoka u ljetnim mjesecima. Međutim, tradicionalni koncept „more i sunce“ se mijenja, te se pod utjecajem velike konkurencije te velikih demografskih promjena, razvija novi koncept zasnovan na „održivosti“, „lokalizaciji“, „individualizaciji“, i slično.11

11 Bošnjak L. : „Autentična enološka ponuda u funkciji unaprijeđenja turističke destinacije Istre“, Magistarski rad, Opatija, 2009.,str.16.

16

Kako bi Istra, kao jedna od vodećih turističkih destinacija u Hrvatskoj, pratila ovaj trend, od 1995.godine veliki su napori uloženi u razvoj Središnje Istre, kako bi se izgradila prepoznatljivost kroz selektivne oblike turizma, poglavito kroz ruralni turizam i njegove oblike: agroturizam, vinski turizam, gastronomski turizam, lovni turizam, avanturistički turizam i dr. Prva konkretna akcija provedena je 1997.godine kada je Odjel za turizam i trgovinu Istarske županije zajedno sa Turističkom zajednicom Istarske županije pokrenuo realizaciju projekta razvoja agroturizma u ruralnom području Istre. Razlozi pokretanja projekta u početku bili su povezani sa produljenjem trajanja turističke sezone, stvaranja novih sadržaja i proširenje ponude na unutrašnjost poluotoka, poticanje poljoprivredne aktivnosti na obiteljskim gospodarstvima. Daljnjim razvojem projekta, proširila se i uloga agroturizma na: zaštitu okoliša, i prezentaciju seoskog krajolika turistima, valorizaciju i prezentacija prirodnih bogatstva i kulturne baštine, očuvanje ruralnog područja poluotoka, očuvanje tradicionalne arhitekture, sprječavanje rasipanja sela i depopulacije, pokretanje ekološke proizvodnje, oživljavanje zanatstva kroz proizvodnju upotrebnih suvenira, omogućavanje dopunske zarade stanovništvu i stvaranje atrakcija i doživljaja za goste.12

Godine 1998. Odjel za turizam i trgovinu i TZ Istarske županije izdali su prvi katalog s naslovom „Istra- ruralni turizam, agroturizam, ekoturizam“ . Taj je katalog bio prvi takve vrste u Hrvatskoj, a objedinjavao je ponudu 27 domaćinstva, od kojih je 13 domaćinstva nudilo ponudu smještaja. Osim podatke o smještaju, adrese i brojeve telefona, katalog je sadržavao i podatke o udaljenosti objekta od mora i većih priobalnih centra, rekreacijski sadržaj domaćinstva, te informacije o proizvodima koje nude kao i o životinjama koje se tamo uzgajaju.

2.1. Ruralni turizam Središnje Istre

Polazeći od pretpostavke da ruralni turizam označava turizam u ruralnim područjima može se konstatirati da ova vrsta turizma postoji od samog početka postojanja turističke aktivnosti, odnosno, od prvih putovanja kojima razlog nije bio posao. Međutim, pojam ruralnog turizma u današnje vrijeme podrazumijeva gotovo potpuno različitu turističku aktivnost negoli je to bila prije stotinu i više godina. Poznato je, naime, da je porastom industrijske proizvodnje stanovništvo polako migriralo iz sela u gradove, što je dovelo do problema deagrarizacije ruralnih prostora. Poljoprivredna proizvodnja, razvojem industrije i tehnologije postajala je sve mehaniziranja i imala je sve manju potrebu za ljudskim radom. Ovi problemi doveli su do promjena, kao što su gubitak zaposlenja i sve manji dohodak u poljoprivrednom sektoru. Gradovi su postajali sve veći a ruralni prostori sve napušteniji. U

12 Franić R., Grgić Z. : „Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj - pretpostavke i izgledi razvitka“, Studij slučaja, Agric Conspec Sci 67(3),2002 Kongresu ruralnog turizma, Hvar, 2007., str.10

17

kontrastu s time, turizam je postajao aktivnost koja se brzo razvijala i postala značajan čimbenik ekonomskog rasta u zemljama u kojima se razvijala. Posljednjih godina ruralni prostor je doživio promjene, kako u svijetu tako i u Istri. Očuvanje prirode i okoliša postaje sve značajnije. Povijesne znamenitosti i tradicionalne ruralne sredine (ruralna društva) dobivaju sve više na značenju. U nekim pristupačnijim ruralnim regijama razvijenih zemalja, stanovništvo se polako vraća na selo nezadovoljno uvjetima života u velikim gradovima. Danas, ruralni prostori Istri nema više ulogu samo primarne proizvodnje, nego svoju različitost počinje pretvarati u ponudu kroz različite dodatne turističke aktivnosti.13 Tako se polako imidž sela i ruralnog prostora mijenja i selo postaje poželjno mjesto za življenje.

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske14 ruralnim se prostorom smatra cjeloukupni prostor izvan grada, kao prostor u kojem se raprostiru mala ruralna društva ili ruralne zajednice, usko povezane životno i radno s pretežito prirodnim okolišem. Pri određivanju granica ruralnog prostora potrebno je iz sveukupnog prostora izdvojiti građevinska područja gradova i naselja gradskog karaktera. U Hrvatskoj se poljoprivredna zemljišta pružaju na 3.208.105 ha (57%), dok ruralno područje se proteže na 92% ukupnog teritorija Hrvatske i neprestano raste. Na izgrađeno zemljište otpada oko 370.000 ha (7%), dakle na prostor koji zauzimaju gradovi, sela, prometan i druga infrastruktura, neplodne površine i ostalo. U Hrvatskoj 1/5 stanovništva živi u ruralnom području, bez prigradskih naselja, od čega 265.000 stanovnika aktivno se bavi poljodjelstvom.

Ruralno područje obuhvaća teritorij čiji se gospodarski razvoj temelji na tradicionalnoj

poljoprivredi i šumarskoj proizvodnji, te prostire se izvan utjecaja velikih gradova i prometnica. Ruralna područja prema tome, obuhvaćaju različite vrste krajolika: planine, rezervate, kanale, obale, poljoprivredna zemljišta i slično. No takva područja nikad ne mogu postati destinacijama ruralnog turizma, jer zbog vlasničkih i drugih razloga ne mogu biti pogodne za razvoj ruralnog turizma. U nastavku navedeni su element prema kojima se obavlja gruba procjena atraktivnosti kraja: 15

� Zdrava klima � Nezagađeni zrak i voda � Odsutnost buke i vibracija � Odsutnost potencijalnih opasnosti ( eksplozija, poplava, radijacije i sl.) � Očuvana priroda � Očuvano graditeljsko nasljeđe � Očuvane socio-kulturne značajke � Slikoviti krajolik � Mogućnost slobodnog kretanja turista po okolici � Uvjeti za rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostima � Ugostiteljski objekti, osobito s regionalnim jelima i pićima

13 Brščić K., Franić R., Ružić D. : „Zašto agroturizam?“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč 2009. , str.2. 13Ibid , str.28. 14 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja RH, Zagreb., str.45 15

www.hgk.hr , 18.04.2011

18

� Dobra cestovna povezanost sela � Telefonska povezanost sela � Udaljenost gospodarstva do prve ambulante i pošte manja od 15 km � Udaljenost gospodarstva do prve trgovine i gostionice manja od 5 km � Zainteresiranost većeg broja seoskih gospodarstva da se bave seoskim

turizmom

Iz toga sljedi da ruralno područje obuhvaća ljude, zemlju i druge resurse u otvorenim prirodnim područjima i ruralnim naseljima izvan neposrednog ekonomskog utjecaja glavnih urbanih cjelina. Motivi dolaska turista u ruralna područja su mnogobrojni: boravak u prirodnom okruženju, sportska rekreacija, planianarenje, biciklizam, zdravlje i slično.

Na tipičnom ruralnom prostoru, prema Pageu i Getzu16, moguće je provoditi sljedeće aktivnosti:

� Iznajmljivnanje opreme, odlazak s gostima u ribolov, ribolov, jahanje safari,

istraživanje prirode, vožnja čamcima, vožnja terenskim vozilima i druge aktivnosti � Boravak u divljini u ekoturističkim objektima � Boravak u malim objektima uz cestu i sličnim oblicima smještaja � Toplice i lječilišta uz naglasak na ruralne privlačnosti � Boravak u malim kampovima sa samoposluživanjima i sezonskim kampovima za

organizirane grupe � Boravak u kućama za odmor, tavernama i obiteljskim gospodarstvima � Boravak na velikim posjedima s malim kapacitetom smještaja i mogućnošću odvijanja

aktivnosti u prirodni � Posjet safari parkovima, ribogojilištima, poljoprivrednim i drugim aktivnostima koji

su primarni poslovi ruralnog stanovništva � Mogućnost skijanja, ali sa smanjenim sadržajem � Prodaja na malo u selima, motelima i parkovima prirode � Usluge od strane domorodaca i starosjedilaca � Atrakcije ruralne baštine � Obilasci okoliša � Domaće udruge koje pružaje turističke usluge � Prirodni parkovi s uslugama za posjetitelje S obzirom na značajke pojedinih djelova ruralnog prostora , osobito s obzirom na

strukturu njihove atrakcijske osnove, mogu se javiti različite osnove ili složene vrste turizma: turizam na seljačkim gospodarstvima, rezidencijalni turizam, sportsko-rekreacijski turizam, kulturni turizam, lovni turizam, edukacijski turizam, zavičajni turizam, avanturistički turizam, tranzitni turizam, kamping turizam, kontinentalno nautički turizam, vjerski turizam, zdravstveni turizam, gastronomski i enogastronomski turizam, ekoturizam, turizam zaštićenih područja, poslovni turizam, shopping turizam i ostale vrste turizma. Spomenute vrste turizma

16 Page S.J., Getz D., The Bussines of Rural Tourism: Internatinal Perspective, Thomas Bussines Press, London, 1997., p.16 ( http://books.google.hr, 18.04.2011)

19

sadrže i mnoge podvrste turizma, primjerice planinarstvo, penjački turizam, zimski turizma (skijaški, klizački, sanjkaški), biciklistički turizam i drugo.

U Hrvatskoj pojmovi ruralnog turizma i agroturizma nisu jasno definirani i razgraničeni nego se za oba pojma koristi izraz seoski turizma. Seoski turizam, ruralni ili zeleni turizam je oblik turizma u kojem se podrazumjeva povremeni boravak turista u seoskoj sredini koja posjetiteljima, osim čistog zraka i prirodnog ambijenta, pruža različite mogućnosti aktivnog sudjelovanja u životu i radu u seoskom gospodarstvu ( npr.berba grožđa i voća, skupljanje sijena, timarenje konja i sl.), ali i sudjelovanje u blagdanskim i prigodnim svečanostima, pokladnim običajima i drugim manifestacijama.17 Pojam ruralnog turizma sadrži mnoštvo pojavnih oblika (prethodno navedeni) od kojih je najznačajnija komponenta seljački turizam, koji se još naziva i turizam na seljačkim gospodarstvima ili jednostavno agroturizam. No ruralni se turizam ne mora neophodno odvijati na poljoprivrednim gospodarstvima, farmama ili rančevima. On predstavlja cjelinu rekreacijskih usluga ruralnog područja, koje nisu ograničene samo na jedno poljoprivredno gospodarstvo i njegove prirodne značajke, već uključuje i mnoge elemente ruralne, tehničke i društvene infrastrukture. Razlika između agroturizma i ruralnog turizma prikazana je u sljedećoj tablici.

Tabela 5. Razlika između agroturizma i ruralnog turizma

RURANI TURIZAM AGROTURIZAM

Područja u kojima se odvija Ruralna područja, zaštićeni dijelovi prirode, šume, područja s poljoprivrednom proizvodnjom i sl.

Područja s poljoprivrednom proizvodnjom, imanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Nosioci ponude Ruralna sredina Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Osnovni proizvodi Atraktivan ruralni krajolik, sport, rekreacija, avanturistički doživljaj, odmor u ruralnoj sredini

Proizvodi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, tradicionalan način života, odmor u ruralnoj sredini.

Oblik smještaja Mali obiteljski hoteli, privatne kuće, kampovi, ville i slično

Boravak na obiteljskim poljoprivrednim gospodartvima, u objektu domaćinstva ili odvojenom objektu u sklopu obiteljskog gospodarstva

Izvor: Velenik R., Promocija i kanali prodaje u Istarskom ruralnom turizmu, Magistarski rad, Opatija, siječanj 2006., str.136.

17 Brščić K., Franić R., Ružić D.: „ Zašto agroturizam?“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč 2005., 28.str.

20

Iz prikazane tablice dade se zaključiti kako je agroturizam u stvari dio ruralnog turizma koji se odvija na seljačkim gospodarstvima koja, uz svoju osnovnu poljoprivrednu aktivnost, pružaju turistima usluge pripreme jela i pića te usluge smještaja, dok ruralni turizam predstavlja ukupnost proizvoda, usluga i aktivnosti nekog ruralnog područja što zadovoljava potrebe turista , uz ostvarenje ekenomske koristi za ruralnu zajednicu. U sljedećem poglavlju reći će se nešto više o vrstama domaćinstva u Istri te o njihovim karakteristikama.

2.1.1. Tipovi domaćinstva u Istri

Prepoznavši veliki potencijal Istarska županija i Turistička zajednica Istarske županije 1996.godine službeno su započele sa razvojem turizma na seoskim domaćinstvima u unutrašnjosti Istre. Danas Istra je prepoznatljiva destinacija ruralnog turizma i agroturizma s otprilike 250 domaćinstava različitih kategorija. 2002. godine napravljena je i marketinška diverzifikacija seoskih domaćinstava pa tako imamo slijedeće tipove domaćinstava18:

� Agroturizam - turizam na domaćinstvu gdje postoji poljoprivredna proizvodnja. Osim

usluga smještaja, na ovim domaćinstvima moguće je doći na kraći, jednodnevni izlet, te uživati u gastronomskim delicijama spravljenih od vlastith proizvoda. U agroturizmu postoje tri podvrste domaćinstava. Prvu i drugu podvrstu (otovreni tip agroturizma) čine domaćinstva koja nude usluge prehrane izletnicima i grupama do max. 50 osoba, te domaćinstva koja nude usluge smještaja i prehrane gostima na smještaju kao i usluge prehrane izletnicima i grupama do max. 50 osoba. Treću podvrstu (zatvoreni tip agroturizma) čine domaćinstva koja nude usluge smještaja i usluge prehrane samo za goste na smještaju.

� Ruralne kuće za odmor - tradicionalne istarske kuće, potpuno adaptirane poštivajući uvjete ambijentalnosti i korištenja prirodnih materijala. Cjelokupna se kuća s pripadajućim prostorom iznajmljuje gostima. Gosti imaju potpunu privatnost, ali kontakt s domaćinom postoji.

� Ruralni B&B - domaćinstvo koja pored noćenja nude i doručak, također spravljen od vlastiti proizvoda. Domaćin živi na tome domaćinstvu i praktički gost je smješten u kući domaćina. Postoji privatnost jer su životni prostori domaćina odvojeni kao i prostor gosta (posebne sobe s kupaonicama).

� Ruralni obiteljski hoteli - mali, intimni hoteli, organizirani u starim zdanjima i nemaju kapacitet kreveta veći od 35 kreveta. Vode ga sami vlasnici te i tu postoji interakcija gost-domaćin. Usluge su personalizirane a postoje i bogati dodatni sadržaji. Gost je osim usluga u hotelu, upućen i na destinaciju. Postoji i vlastita proizvodnja nekih od proizvoda. Istra je do kraja 2006.godine raspolagala sa 10 takvih hotela.

� Odmor na vinskoj cesti - domaćinstva specijalizrana za proizvodnju vina. Gostu se omogućuje upoznavanje s proizvodnjom i naravno konzumacija. Ovdje je udaljenost između vinskog podruma i smještaja jako kratka.

18Tipovi domaćinstava, Ruralis, www.ruralis.hr, 24.03.2011.

21

� Kušaonice - mjesta gdje se može upoznati, probati i kupiti određeni tradicionalni proizvod: med, maslinovo ulje, vino, pršut, rakija, sir. Na ovim domaćinstvima nema smještaja već se turisitičke usluge baziraju na kratkim posjetima s mogućnošću konzumacije i kupnje

Tabela 6. Popunjenost u 2003.godini prema tipovima domaćinstva (prosječna popunjenost

svih tipova domaćinstva u 110 dana- 31%) i cijena po danu.

Izvor: Izrada autora prema: Agroturizam u Istri, Zašto ruralni turizam?

www.mmtpr.hr/UserDocsImages/Nasicewebmmtpr.ppt, 02.03.2011

Prema podacima Turističke zajednice Središnje Istre19, 2003.godine u smještajnoj ponudi Središnje Istre nalazilo se je 184 različitih objekta s kapacitetom od 1.460 kreveta te mogućnošću pružanja ugostiteljskih usluga za približno 6.000 posjetitelja. Sveukupno je u 2003.ostvareno 56.1000 noćenja, dok je prosječna popunjenost kapaciteta za sve oblike smještaja iznosila 110. Najveći je broj dolazaka ostvaren od polovice travnja do polovice studenog, dok su najveće cijene smještaja postugnute u razdoblju od 10.srpnja do 28.kolovoza. Domaćinstva koja su u svojoj ponudi imala lovni turizam, ostvarivale su veću popunjenost i cijene tjekom zime. Od preostalog razdoblja, značajniji su dolasci zabilježeni vikendom i to zahvaljujući blizini emitivnih područja. Prvenstveno se to odnosi na blizinu Rijeke i Zagreba, te Italije, Austrije i Slovenije.

Od samih početaka ruralnog turizma pa sve do danas, napravljeni su veliki koraci u smjeru obogaćivanja ponude, ne samo u pogledu smještajnih kapaciteta, već i u pogledu pružanja različitih turističkih sadržaja kroz aktivan i orginalan odmor. Posjetitelji imaju mogućnost sudjelovati u seoskim aktivnostima, baviti se ekstremnim sportovima, doživiti čari Istarskih vinograda, kušati autohtone Istarske delicije te sudjelovati na brojnim manifestacijama, festivalima i koncertima. Odnosno, turistička se ponuda na ruralnom prostoru Istre može izraziti kroz različite oblike turizma, tako da će u nastavku rada biti nešto više riječ o najzastupljenijim oblicima ruralnog turizma u Središnjoj Istri. 19 Podaci Turističke zajednice Središnje Istre, 2003.

Tip domaćinstva Broj dana Prosječna popunjenost

Cijena (po danu)

Agroturizam 70 19% 10-30 eura (po osobi)

Ruralne kuće 130 36% 70-200 eura (po kući)

Ruralne vile 180 50% 200-400 eura (po vili)

Ruralni obiteljski hoteli

70 19% 25-77 eura (po osobi)

B&B 65 18% 10-15 eura (po osobi)

Sobe i apartmani 35 10% 35-85 eura (po osobi)

22

2.1.2. Agroturizam

Agroturizam ili seljački turizam je odmor na seljačkom gospodarstvu ( registriranom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, poljoprivrednom obrtu, poljoprivrednom trgovačkom društvu ili slično) s korištenjem usluge smještaja, prehrane, pića, zabave, rekreacije i drugo u obiteljskim zgradama ili drugim objektima smještaja (pansion, hotel) u okviru seljačkog gospodarstva. 20 Može se reći da agroturizam predstavlja spoj dviju različitih djelatnosti: turizma i poljoprivrede. Specifičnosti i jedne i druge djelatnosti međusobno su povezane unutar jednog poslovnog subjekta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Postoji i kontakt s lokalnim stanovništvom, običajima, kulturom, načinom života, lokalnom gastronomijom, aktivnostima u okruženju (outdoor i posebni programi) što omogućuje originalno iskustvo i potpuni doživljaj.

Razvoj seoskog turizma u Istri započeo je 18.11.1996.godine inicijativom Skupštine Istarske županije, kada se je osnovalo prvo operativno tijelo za vođenje projekt „Agroturizam“ u Istri. Udruženjem snaga i suradnjom, Istarska županija, Odjel za turizam Istarske županije i TZ Istarske županije počele su poticati razvoj agroturizma kroz razne aktivnosti motiviranja (ideja), programima podržavanja (financije), te programima povezivanja ponude i potražnje (marketing). Od ukupno 30 općina Istarske županije, razvoj agroturizma je tada započet u 11 istarskih općina. Organizirani razvoj je započeo izdavanjem priručnika „Agroturizam“ koji je imao edukacijsku namjenu i prezentirao je:21

� Temu agroturizma s aspektom zakonodavstva � Mogućnost pružanja usluga u agroturizmu � Način registracije i oporezivanja domaćinstava koja se bave agroturizmom.

Uz izdavanje priručnika, organiziran je niz promotivnih kampanja i promocija samog priručnika te niz predavanja na temu agroturizma, gdje su se zainteresirani mogli pobliže upoznati sa novim oblikom turističke ponude i obiteljskog poduzetništva. Prvi promidžbeni katalog domaćinstva u Istri izdan je 1999.godine, i to „agroturizam- Ruralni turizam- Ekoturizam“ koji predstavlja 27 objekata svrstanih u kategorije ruralnog turizma. Osim agroturizama, tu su ubrojene i konobe, restorani i slični objekti. Ruralni je turizam imao stalnu tendenciju rasta što je rezulturalo sa 72 ruralna turistička objekta 2001.godine, odnosno preko 180 objekata danas. 22

Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, Istra je u 2005.godine imala 26 agroturistička objekta koja ukupno raspolažu s kapacitetom od 170 postelja, što predstavlja 7% smještajnih kapaciteta ruralnog turizma Istre.23 Ponuda se tih objekata sastoji u od pružanju usluga smještaja u ambijentalnim (tradicionalno uređenim) smještajnim objektima, preko promatranja životinja, škole jahanja, sudjelovanje u seoskim radovima, pješačenja i biciklizma te bavljenja ekstremnim sportovima pa sve do uživanja u lokalnoj eno-

20 Franić R., Grgić Z. : „Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj - pretpostavke i izgledi razvitka“, Studij slučaja, Agric Conspec Sci 67(3): 131-141, 2002., str. 7 21 Glasnik Zagrebačke Županije, Broj 9, Godina X., Zagreb, 7.travanja 2005., str.29. 22 Ibid, str.29 23

Ružić P. : Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2005., str.17.

23

gastronomiji. U istarskim se agroturizmima vlasnici bave poljoprivredom te uz nju povezanu proizvodnju tradicionalnih proizvoda koje je moguće kušati ali i naučiti pripremiti.

Veliku ulogu u razvoju agroturizma Središnje Istre imala je Turistička zajednica Istarske županije koja je ozbiljnije počela 1997.godine s inicijativom obogaćivanja turističke aktivnostima i ponude u Središnjoj Istri. Razlozi zašto se regionalna Turistička zajednica uključila u poticanje agroturizma i općenito ruralnog turizma su višestruki: od produžetka turističke sezone i obogaćivanja turističke ponude, do zaštite prirode. Prvenstvena svrha je rasterećenje obalnih regija i urbanih središta zbog jačanja seoske ekonomije i davanja novih sadržaja kulturnoj i povijesnoj baštini. Osnovni ciljevi razvoja agroturizma su sljedeći:

� Promocija Istre kao poznate destinacije selektivnog turizma � Promocija i turistička valorizacija te zaštita ambijenta, stare arhitekture i

tradicijskog i kulturnog nasljeđa � Spriječavanje osipanja sela i depopulacije ruralnog područja � Izravna potpora poljoprivredi � Produžetak turističke sezone

U isto vrijeme, s inicijativom Turističke zajednice, Istarska županija osigurava i

financijsku potporu ugovaranjem kreditnih linija u svrhu adaptacije starih kamenih zdanja za pružanje turističkih usluga, usluga smještaja te ugostiteljskih usluga. Osim financijske potpore, razvoju su doprinijele i promocijske aktivnosti regionalne Turističke zajednice. Osim toga u Istri postoje programi razvoja poljoprivrede i turizma koji se odnose na djelatnosti agroturizam. Primjerice na razini županije postoji „Master plan razvoja turizma“ i „Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije 2008 - 2013. koji uključuje i agroturizam.

Vlasnici agroturizma Istre su umreženi kroz Ruralis, konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre, koji imaja cilj promovirati seoski turizam Istre i Istru kao cjelogodišnju stacionarnu destinaciju. Ne treba napominjati da je kroz razvoj seoskog turizma u Istri bitno podignuta vrijednost ruralnih područja. Turizam je djelovao kao poveznica između poljoprivrede, posebice proizvodnje ekološke hrane, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, gastronomije i turističkih usluga.

2.1.3. Ekoturizam

Element koji ekoturista razlikuje od ostalih vrsta turista je edukacijski element, koji kod njega potiče razumjevanje za probleme okoliša i ekoloških procesa u prirode. Što znači da je kod ekoturista razvijena svijest o odgovornom ponašanju prema prirodi, i to na način da se zaštite resursi. Iz toga sljedi definicija i značenje ekoturizma koja naglašava interakciju ekoturizma sa lokalnim stanovništvom, minimalan negativan utjecaj na okoliš te održivost turizma.24

24 Dragičević M., Stojčić N.: „Mogućnost i smjernice održivog ekoturizma na primjeru Dubrovačkog primorja“, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Sveučilište u Dubrovniku, 2009., str.14

24

Motovunska šuma poseban je rezervat botaničko-šumske vegetacije i jedna od rijetkih primarnih šuma u Istri, te tako čini važan element istarskog ekoturizma. Posljednjih se godina sve više turistički valorizira, i to kroz organiziranje grupa turista u aktivnom traženju tartufa. Značajan lokalitet je i dolina rijeke Mirne, a posebno njezino ušće, koje predstavlja značajno područje za seobu i prezimljavanje ptica, močvarnih i vodenih staništa, kao i gnježdenje ugroženih i rijetkih ptica. Na cijelom području zabilježen je dolazak 250 različitih vrsta ptica. U tijeku je postupak proglašenja ušća rijeke Mirne ornitološkim rezervatom, što će rezultirati turističom valorizacijom, kao primjerice, promatranjem ptica (eng.birdwatching).25 Sredinom 2007.godine otvorena je poučno- pješačka staza u Pazinskoj jami. Duž staze dugačke 1.050 m postavljeno je sedam informativnih ploča, na kojima se na razumljiv i relevantan način tumači o legendama, flori, speleologiji, istraživanjima i povijesti istraživanja Pazinske jame. Otvaranjem ove staze učinjen je prvi iskorak u revitalizaciji, ne samo područja jame, već i Pazina i okolice, koji predstavljaju značajan potencijal za razvoj ekoturizma.

Unatoč prednostima, prostor Središnje Istre nailazi na nekoliko ograničavajućih faktora ekoturizma, koji bi mogli uvelike smanjiti cijelu sliku održivog turizma i ekološke osviješćenosti. Naime, na području Pićna smještena je tvornice kamene vune, poznata kao „Rockwool“ koja predstavlja izvor zagađenja zraka, te negativno utječe na sliku „zelene i ekološke Istre“. Tu je također i termoelektrana iz Plomina te ciglana u Cerovlju. Mada ne uzrokuju alarmantna zagađenja, potencijalnim ekoturistima svakako predstavljaju negativne elemente koji mogu utjecati na njihov nedolazak na područje Središnje Istre.

2.1.4. Gastroturizam

Aktualni trendovi na svjetskom turističkom tržištu počinju polako zahvaćati i istarsku gastronomiju, gdje se naglasak stavlja na autentičnost, izvornost i orginalnost.26 Posljednjih se godina u Istri sve veća pažnja pridodaje autohtonoj kuhinji, koja postaje osnova modernoj nutricionističkoj prehrani. Prehrana bogata ribom, voćem i povrćem, samoniklim biljem, maslinovim uljem te crvenim vinom predstavlja bazu meditanske kuhinje, kuhinje u kojoj istarska gastronomija počinje zauzimati sve veći dio. Jela koja u prošlosti nisu valorizirana u turističke svrhe postaju svojevrsni brandovi istarske gastronomije poput tartufa, šparoga, aromatičnog bilja, vina, ribe i morskih plodova, pršut i ostalo meso iz domaće proizvodnje, sirevi i mliječni proizvodi i slično. Kad odgovor na brojne restorane i pizzerie u priobalju poluotoka, u Središnjoj Istri, posljednjih par godina, započet je trend povećanja restorana,

25

26 Bošković D., Velenik, R. : „Evaluating the offer and demand of selective forms of tourism in Istria“, Institute of Agriculture and Tourism, Poreč, 2004., str.4

25

konoba i taverna sa ponudom tipičnih istarskih specijaliteta, takozvanih restorana „spore hrane“ (eng. Slow food). 27

Istarska se kuhinja počela valorizirati i kroz razne publikacije i propagandne materijale. Istarska TZ počela je 2003.godine izdavati gastro vodiče sa popisom najboljih restorana, konoba i agroturizama, te njihovom ponudom. Svake godine, odbor koji je sastavljen od kvalificiranih članova, mora provjeriti gastronomsku ponudu određenog restorana ili konobe, ocjeniti odabir i kvalitetu poslužene hrane, odabir vina i pića kao i način njihovog posluživanja, uređenje interijara, sanitarni dio te gostoprimstvo i ljubaznost osoblja. Stoga katalog sadržava samo one restorane sa najvišim bodovima, koji su ispunili sve zahtijevane kriterije. U katalogu je naveden broj od 25 tipičnih istarskih konoba sa otvorenom vatrom, tradicionalnom hranom, uređenim interijerom, zajedno sa 95 preporučenih mjesta.

Zahvaljujući prirodnim uvjetima, izuzetnom gastronomskom nasljeđu i blizini emitivnih zemalja, Istra ostvaruje značajne rezultate u gastroturizmu. Gastronomija je motiv dolaska turista u Istru tijekom cijele godine, a osobito su izraženi posjeti restoranima u vrijeme blagdana i vikenda. Od gostiju koji posjećuju restorane i ostale ugostiteljske objekte tijekom čitave godine, posebno se ističu Talijani, Slovenci i Austrijanci, upravo zahvaljujući blizine emitivnih tržišta te poznavanju istarskih specijaliteta.

Posljednih se desetak godina intenzivno razvijaju i manifestacije posvećene specifičnim gastronomskim proizvodima Istre. Daleko je najpoznatija manifestacija „Dani tartufa“ u Livadama te takmičenje ugostitelja pod nazivom „Zlatni tartuf“. U Istri se organizira još mnoštvo drugih manifestacija posvećenih šparogama, gljivama, kobasicama, voću i ostalim namirnicama i jelima karakterističnim za to područje. Gastronomska se ponuda Istre dodatno obogatila novim sadržajem, i to cestama maslinovog ulja na kojima je okupljeno 30-ak proizvođača kvalitetnog maslinovog ulja.

2.1.5. Vinski turizam

Uz gastroturizam, nezaobilazno je spomenuti i vinski turizam koji se je počeo razvijati u Središnjoj Istri približno u isto vrijeme kad i gastroturizam. U Istri, vino je dio svakodnevnice koja se je kroz posljednjih petnaestak godina počela doživljavati kao segmant tradicije, kulture i identiteta. Devedesetih godina 20.stoljeća Odjel za turizam i trgovinu Istarske županija, TZ Istarske Županije, Institut za poljoprivredu i turizam te uz pomoć županijskih vlasti, dolazi do stvaranja prvih kvalitetnih pomaka u ponudi autohtonih vina. Taj trend je dodatno potaknut i od strane privatnih vinara koji su ponudom svojih kvalitetnih vina dodatno proširili asortiman. Najpoznatija autohtona vina Istre su malvazija, borgonja, teran, muškat momjanski i hrvatica, a proizvode se i vina od najpozantijih svjetskih sorti kao što su merlot, cabernet sauvignon, pinot sivi, bijeli te crni, chardonnay i drugi.

27 Bošković D., Štoković I., Velenik R.: „The Importance of wine and bike roads in Istrian tourist supply“, Institute of Agriculture and Tourism Poreč, 2002., str.3

26

Prvi počeci vinskog turizma u Istri vezuju se uz projekt Turističke zajednice koja je 1994.godine u suradnji sa Odjelom za turizam i Odjelom za poljoprivredu osmislila turističku valorizaciju vinskih lokaliteta Istre.28 Cilj navedenog projekta bio je obogaćivanje turističke ponude i pomoć u oživljavanju unutrašnjosti poluotoka. Danas u Istri postoje četiri vinske ceste i to Bujštine, Poreštine, Buzeštine i Pazinštine te Rovinjštine i Vodnjanštine. Na području Središnje Istre nalaze se 21 podruma od sveukupno 83 vinara Istre, od kojih je više od 40 registriranih privatnih proizvođača kvalitetnih vina „s etiketom“, suvremenom proizvodnom tehnologijom i vođenim degustacijama.

Vinska područja u Istri

Izvor: Vinski putokazi Istre, www.istra.com, 31.03.2011.

Osim vinskih cesta, dodatnu ponudu vinskog turizma Središnje Istre čini i „Smotra vina Središnje Istre“ koja se već tradicionalno održava svakog uskrsnog ponedjeljka u Gračišću, te iz godine u godinu plijeni sve veću pažnju i privlači veliki broj posjetitelja. Na toj smotri su predstavljena vina, koja su osim nacionalnih priznanja, pozicinirala se i na međunarodnom tržištu kao nezaobilazan segment istarske turističke ponude.

2.1.6. Avanturistički turizam

Avanturistički turizam je oblik rekreacijskog turizma, kojemu je temelj rekreacija, ali s mnogo rizika, uzbuđenja, a od sudionika zahtjeva veliku fizičku i psihičku pripremljenost.29 U današnje vrijeme, mnoga su putovanja motivirana doživljavanjem nepoznatog, opasnog i drugačijeg od svakodnevnog. Upravo je to bio povod razvitka avanturističkog turizma, koji se je u Središnjoj Istri tek nedavano počeo značajnije razvijati. Najznačajniji oblici avanturističke ponude u Istri su: paragliding (zmajarenje), sportsko penjanje i špiljarenje. 28

Ibid, str.4 29

Ružić P. : Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2005., str.22.

27

Paragliding je ekstremna sportska disciplina u kojoj osobe lete uz pomoć specijalnih padobrana. Za takvu vrstu sporta potrebna su adekvatna uzletišta, kojih u Istri ima 5, od kojih 4 spadaju u Središnju Istru i to: Raspadalica kraj Buzeta, Brgud, Žbevnica na Ćićariji te Lanišće. Paragliding je sport u kojem ne sudjeluje mnoštvo ljudi, ali sudionici takvih sportskih disciplina su najčešće gosti veće platežne moći, pošto oprema zahtjeva skupa održavanja i ulaganja. Iako Središnja Istra, kao ni ostali dijelovi Istre, još uvjek ne raspolaže sa specializiranom trgovinom za paraglidere, u budućnosti će zasigurno to predstavljati profitabilno i potencijalno ulaganje.

Osim paraglidinga, sportsko penjanje također postaje sve popularnije na svjetskoj turističkoj sceni pa tako i u Istri. U Istri postoje 9 uređenih penjališta, od kojih se 3 nalaze u Središnjoj Istri i to: Raspadalica kod Buzeta, Vranjska Draga kod tunela Učka, te penjalište kod Pazina. Penjališta su uređena kako za početnike, tako i za vrhunske sportaše, a svima se na raspolaganju nalazi vodič penjanja, oprema i prijevoz.

Špiljarenje kao segment turističke ponude Istre, razvio se u posljednjih tri do četiri godine. Zahvaljujući bogatom krškom terenu, Istra obiluje neotkrivenim špiljama i jamama. Špiljarenje kao i dva prethodno navedena ekstremna sporta predstavljaju avanturu za manji broj ljudi. Na području Središnje Istre moguće je posjetiti Pazinsku jamu u Pazinu, jamu „Radota peć“ na Ćićariji, te jama „Mlini“ kraj sela Sluma. Navedene jame su različitih dubina, od 60 do 450 metara, a u cijenu ponude su uključene usluge vodiča.

2.1.7. Sportsko- rekreacijski turizam

Sportsko- rekreacijski turizam predstavlja oblik turizma koji se temelji na sportsko zabavnim aktivnostima u prirodi, kao što su šetnje, vožnja biciklom, skijanje, jahanje, plivanje, veslanje i slično. Za takvu vrstu turizma su posebno važne sportske priredbe koje se održavaju tijekom cijele godine, što omogućuje osvarivanje prihoda i izvan glavne turističke sezone.

Sportsko- rekreacijski turizam počeo se razvijati sredinom 60-ih godina kao prateći sadržaja turizmu na istarskom priobalju. Danas je on uvelike proširen na sve segmente i područja turizma tako da obuhvaća brojna igrališta za tenis, nogomet, sportske dvorane, ali i jahanje, biciklizam, šetnje i ostalo. Jahanje je posebno zanimljivo za razvoj ruralnog turizma budući da predstavlja element dodatne ponude u Središnjoj Istri. U Istri se trenutačno nalazi sedam konjačkih centara. Za Središnju Istru karakteristične su i biciklističke staze. Otvaranjem prvih biciklističkih staza kroz Istru stvorili su se uvjeti za brži razvoj sportsko- rekreativne ponude u turizmu unutrašnjosti poluotoka. Danas Istra raspolaže sa 65

28

biciklističkih trasa ukupne dužine od 2600 kilometara, dok se dužina svake trase kreće u prosjeku od 40 do 50 kilometara. Na poljske putove otpada 70% staza, dok oko 30% čine asfaltirane ceste. Najteže se staze nalaze na Ćićariji. TZ Istarske županije planira uvesti na područje Središnje Istre i biciklističku patrolu, koja bi bila u funkciji zaštite prirode, čišćenja okoliša i pomoći biciklista. U funkciji dodatnih usluga, u Istri nalazi se i desetak biciklističkih servisa koji su raspoređeni širom Istre. U sklopu servisa djeluju i trgovine biciklističke opreme što dodatno obogaćuje turističku ponudu ruralne Istre.

Kao dio ponude sportsko-rekreacijskog turizma potrebno je spomenuti dvije biciklističke utrke koje se već tradicionalno organiziraju u Istri i to: „Parenzana“ te „Giant Grand Prix“- profesionalana biciklistička utrka u kojoj sudjeluje oko 400 natjecatelja. 30

U ruralnom prostoru Istre posljednjih se godina razvija moto-kros te utrke terenskih vozila. No osim toga Središnja Istra raspolaže i sa velikim brojem pješačkih staza od kojih je najstarija „Pješačka staza svetog Šimuna“ u Gračišću. Šetnjom po toj stazi moguće je posjetiti brojne atraktivne znamenitosti poput vodopada Sopot koji se nalazi u blizini Pićna, pa sve do crkvice svetog Stjepana i svete Marije Magdalene u Gračišću. Najatraktivnijom se stazom smatra pješačka staza koja vodi od Brgudca do Korita prema Ćićariji.

Zahvaljujući bogatstvu prirodnih i kulturnih sadržaja, dobrom geografskom položaju i izgrađenoj prometnoj infrastrukturi, očekuje se daljnji rast i razvoj ruralnih oblika turizma u Istri. Potencijali se posebice nalaze u kulturnom turizmu, eko turizmu te kamping turizmu, upravo zahvaljujući bogatoj kulturno- povijesnoj baštini s kojom raspolaže Središnja Istra, kao i prirodnim ljepotama te netaknutoj prirodi. U bližoj se budućnosti očekuje obogaćivanje sadržaja turističke ponude, i to kroz izgradnju golf terena koji bi u Središnjoj Istri mogli pozitivno utjecati na ekonomiju i broj zaposlenih.

2.1.8. Kulturni turizam

Teško je konkretno definirati kulturni turizam zbog toga jer su i kultura i turizam sami po sebi vrlo kompleksni. Prema Kombol31 kulturni turizam se može definirati sa motivacijskog aspekta te u okviru općeg zakonodavstva koje kulturu dijeli na opipljivu kulturu (muzeje, galerije, koncerte, kazališta, spomenike i povijesne lokalitete) i neopipljivu kulturu, poput običaja i tradicije. Isto tako, kulturološki turisti moraju sudjelovati u kulturnim aktivnostima, te razlikuju se od ostalih turista po iznadprosječnim primanjima i obrazovanju, a cilj im je tijekom putovanja posjetit što veći broj kulturnih atrakcija.

Kultura je u Istri oduvjek bila sastavnio dio turističke ponude, iako je na početku to bio tek dodatni element masovnom „sunce-more“ turizmu. Međutim, diverzifikacija potražnje uvelike je utjecala na sve veći interes turista za selektivnim oblicima turizma, pa tako i kulturnog. Istra posjeduje veliki potencijal za razvoj kulturološkog turizma, a to su u prvom redu kulturno-povijesni spomenici, muzeju, galerije, izložbe, festivali i kulturni događaji. Iako

30

Velenik R.: „Promocija i kanali prodaje u Istarskom ruralnom turizmu“, Magistarski rad, Opatija, siječanj 2006., str.161. 31 Kombol T., P.: „Kulturno nasljeđe i turizam“, Radovi zavoda za znanstveni rad, Varaždin, 2006, str.7.

29

je ponuda ranovrsnija na obali, posebice glede filmskih i glazbenih festivala, te galerija, i u Središnjoj Istri sve se više ulaže u osmišljavanju kulturno-turističkih proizvoda.

Godine 2006.pokrenut je značajan projekt Istarske županije nazvan „Heart of Istra“ kojem je cilj razvoj kulturnog turizma s ciljem očuvanja kulturnih resursa koji su u većini slučajeva nezaštićeni i nedovoljno očuvani. Kroz projekt, planiraju se stvoriti temelji prekograničnog održivog razvoja i to kroz turističku promidžbu i znanstvenom evaluacijom kuturnog naslijeđa. Kroz promociju i distribuciju omogućiti će se širenje projektnih rezultata na sve ciljne skupine s težnjom daljnjeg održivog razvoja i širenja projektne ideje i nakon finalizacije projektnih aktivnosti.32

Tabela 7. Aktivnosti kulturološkog turizma Središnje Istre

32 Razvoj kulturnog turizma, www.heartofistria.org, 18.04.2011.

AKTIVNOSTI PODRUČJE

ARHITEKTURA I KULTURNO POVIJESNI LOKALITETI

- Kaštel Pietra Pelosa (Buzet) -Kaštel (Pazin) -Dvorac Grimani (Svetvinčenat) -„Ples mrtvaca“- freske (Beram) -Humske i Ročke freske -Aleja glagoljaša (Roč i Hum) -Kažuni- tradicionalna ruralna arhitektura -Stup srama (Salež- Buzet) -„Parenzana“- stara željeznička pruga koja je povezivala Poreč sa Trstom -Starogradske jezgre svih gradova i općina u Središnjoj Istri

MUZEJI I GALERIJE -Zavičajni muzej Buzet -Etnografski muzej Istre- Pazin -Likovna galerija- Pazin -Galerija „Kaštel“- Motovun -Međunarodni kulturni centar hrvatske glazbene mladeži- Grožnjan

FESTIVALI I DOGAĐAJI -Motovun film festival- Motovun -Festival plesa i neverbalnog kazališta- Svetvinčenat -Dani Julesa Vernea- Pazin -Međunarodni jazz festival „Jazz iz back“- Grožnjan -„Legendfest“- Pićan -Susret svirača violina- Hum -Susret svirača bajsa- Draguć -„Z harmonikon v Roč“- Roč -Festival istarskih klapi- Buzet -„Sedam dana stvaranja“- Pazin

30

Izvor: Izrada autora

No bez obzira na izuzetnu kulturnu baštinu i bogatstvo kulturnih resursa, Središnja se Istra još uvjek susreće sa velikim brojem problema i manjkavosti. Naime, vremenska i fizička dostupnost atrakcija ne odgovara potrebama turističkog tržišta, odnosno trebalo bi omogućit turistima posjet tijekom cijele godine, što do sada nije bila praksa. Osim toga, iako su manifestacije dobro i kvalitetno osmišljene, problem je što se održavaju uglavnom za vrijeme ljetnih mjeseci dok se zimi turistima slabo, ili čak ništa ne nudi na polju kulturnih manifestacija.

Unatoč postojanju ograničavajućih čimbenika, perspektive za razvoj ovog selektivnog oblika ponude u Središnjoj Istri svakako ne nedostaje. Uz pravu strategiju razvoja kulturnog turizma, uz adekvatnu promociju kao i dodatnu podršku Istarske županije i turističkih zajednica, kulturni će turizam zauzimati sve važnije mjesto u turizmu kao takvom na području ruralne Istre.

2.2. Smještajni kapacitet Središnje Istre

Posljednjih godina kapaciteti smještaja u Središnjoj Istri značajno su se povećeli. Uz povećanje kapaciteta došlo je i do povećanja smještajnih oblika tako da danas Središnja Istra raspolaže sa više ruralnih obiteljskih hotela, agroturističkih objekata, ruralnih kuća za odmor, soba i apartmana nove i tradicionalne arhitekture, vila stancija i slično.

U razdoblju od 1990. do 2000. godine turizam u unutrašnjosti Istre je bio tek u povojima. Tako da su udjel broja turista, noćenja i postelja još bili skromni u odnosu na priobalnu Istru, ali je pri kraju 90-ih vidljiv trend smanjivanja razlika. Ta kretanja prikazana su u sljedećim tablicama.

-Istrakon- Pazin -„Supci pod mavricun“- Grimalda -„Fešta prez štrumienti“- Lindar -„Zasopimo na organić“- Gračišće -Smotra narodne glazbe i plesa- Sv. Lovreč -Ljetne priredbe u svim gradovima i općinama u Središnjoj Istri

31

Tabela 8. Usporedba Središnje Istre sa priobalnom Istrom, za razdoblje 1993.-2000.godine.

Izvor: Lukić A., Zupanac I.: „Ruralni prostor kao proizvod : Nova slika unutrašnje Istre“, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 2002., str.30.

Smanjivanje razlika najočitije je u udjelu postelja koji je 2000.g. iznosio 8,5% u Središnjoj Istri, dok je na priobalje otpadalo 91,5%, u odnosu na omjer 1993. koji je bio 3,9% : 96,1%. Istovremeno udio turista u Središnjoj Istri 2000. bio je 5,6%, a 1993. samo 2,3%. Slična je situacija i kod udjela u noćenjima gdje je 1993. udio iznosio 2,7%, a 2000. porastao je na 5,2%.

Tabela 9. Broj objekata i postelja u Središnjoj Istri za 2004, 2005., 2006.godinu

TIP DOMAĆINSTVA

2004. 2005 2006.

Broj objekata

Broj postelja

Broj objekata

Broj postelja

Broj objekata

Broj postelja

Agroturizam 23 154 26 170 26 170

Bed and breakfast

20 207 23 211 25 221

Ekoturizam 2 - 2 - 2 0

Odmor na vinskoj cesti

3 12 4 18 5 28

Ruralna kuća za odmor

112 791 118 853 138 960

Ruralni obiteljski hotel

8 200 9 220 10 247

Sobe i apartmani 63 558 33 311 40 345

Stancija (Vila) 30 266 33 315 45 400

UKUPNO 261 2.188 248 2.098 291 2.371

Izvor: Izrada autora prema: Agroturizam u Istri, Zašto ruralni turizam? www.mmtpr.hr/UserDocsImages/Nasicewebmmtpr.ppt, 22.03.2011

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.

Središnja Istra POSTELJE

3,9 3,7 5,4 5,4 8,6 8,5 8,0 8,5

Priobalna Istra 96,1 96,3 96,4 96,4 91,4 91,5 92,0 91,5

Središnja Istra TURISTI

2,3 2,4 3,6 2,4 5,3 5,2 5,7 5,6

Priobalna Istra 97,7 97,6 96,4 97,6 94,7 94,8 94,3 94,4

Središnja Istra NOĆENJA

2,7 2,1 3,4 2,1 5,0 4,8 5,1 5,2

Priobalna Istra 97,3 97,9 96,6 97,9 95,0 95,2 94,9 94,8

32

Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije33 na dan 31.12.2004.ruralni je prostor Istre raspolagao sa 261 objektom kapaciteta od 2.188 postelja što predstavlja povećanje od 49,9% u odnosu na broj postelja u 2003.godini. U odnosu na 1998.godinu kada je tiskan prvi katalog s kompletom ponudom ruralnog turizma, broj se postelja povećao za više od 20 puta. U 2004.godini ostvareno je sveukupno 5.471 dolazaka turista i 50.018 noćenja. Više od 90% dolazaka odnosilo se je na agencijske goste, dok se je tek manji dio odnosio na individualne dolaske.

Iz tablice se iščitava i povećane broja objekta u 2006. u odnosu na 2005.godinu za 17,34% i povećanje broja postelja za 13,01%, dok je u 2005. zabilježeno smanjenje broja objekta u odnosu na 2004. za 5,24% i broja postelja za 4,29%. Upravni odjel za turizam Istarske županije takvo smanjenje pripisuje činjenici da su iznajmljivači koji su spadali pod kategoriju „sobe i apartmani“ se raspodjelili u druge kategorije. Isto tako neki su se iznajmljivač registrirali uz ponudu hrane i prehrane, a neki kao bed and breakfast (noćenje s doručkom). U objekte koji se nalaze u ruralnom području, a nisu uvršteni u katalog ruralnog turizma TZ Istarske županije, spadaju i hoteli koji u Središnjoj Istri su prisutni zadnjih tridesetak godina. Popis tih hotela s kapacitetima nalazi se u tablici 8.

Tabela 10. Hoteli Središnje Istre

Izvor: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Popis kategoriziranih hotela u Hrvatskoj na dan 10.03.2011., www.mmtpr.hr, 05.04.2011.

Bez obzira što se neki od navedenih hotela kapacitetom približavaju klasičnim priobalnim hotelima, oni ne predstavljaju ponudu koja je u funkciji turizma „sunca i mora“, već pružaju usluge smještaja i hrane gostima koji se zbog različitih razloga nalaze u unutrašnjosti Istre. Upravo zbog toga potrebno je nabrojene hotele uključiti u ponudu smještaja ruralnog turizma.

Ukupni smještajni kapacitet Istre za 2006. godinu iznosi 246.311 postelja. Uspoređujući ukupne smještajne kapacitete u Istri s kapacitetima u ruralnom dijelu dolazi se do podatka da smještaj u ruralnom prostoru čini tek 1,2% ukupnih smještajnih kapaciteta.34 Isto tako od 1999. godine smještajni se kapaciteti konstantno povećavaju. Godine 2000. u ukupnom udjelu smještajnih kapaciteta Istre, Središnja Istra sudjeluje sa 0,38%, 2001. sa 0,49%, 2003. sa 0,90%, 2004. sa 1,2%. Kad se uspoređuje 2006. sa 2000. godinom evidentno 33 Agroturizam, Izvješće o realizaciji razvojnog programa za 2004.godinu, Turistička zajednica Istarske Županije, www.istra.hr, 05.04.2011. 34

.............

LOKACIJA HOTEL BROJ SOBA BROJ KREVETA

Buzet „Fontana“ 18 37

Motovun „Kaštel“ 29 68

Pazin „Lovac“ 16 32

Istarske toplice „Mirna“ 135 360

UKUPNO 198 497

33

je da su se ukupni smještajni kapaciteti povećali za 13,38%, dok su se kapaciteti na ruralnom prostoru povećali za 257%.

Tabela 11. Dolasci i noćenja turista na području TZ Središnje Istre od 01.01.2009. do

15.09.2009.

OPĆINA KREVET DOLASCI NOĆENJA DOLASCI 2008

NOĆENJA 2008

INDEKS DOLAZAKA 09/08

INDEKS NOĆENJA 09/08

Pazin 249 3844 12854 3752 11883 102,45 108,17

Sveti Lovreč

205 1214 10952 975 9104 124,51 120,30

Tinjan 180 1170 10505 735 6295 159,18 166,88

Pićan 89 462 5058 328 3847 140,85 131,48

Cerovlje 57 276 2318 215 1555 128,37 149,07

Karojba 72 356 2029 251 1575 141,83 128,83

Lupoglav 57 350 2029 189 1055 185,84 192,32

Sv. Petar u Šumi

35 210 1447 113 786 185,84 184,10

Gračišće 30 235 841 172 770 136,63 109,22

UKUPNO 974 8117 48033 6730 36870 120,61 130,38

Izvor: Statistika, Turistička zajednica Središnje Istre, www.tzpazin.hr, 28.03.2011

Kao što je vidljivo iz tablice, u 2009. sva mjesta u Središnjoj Istri bilježe porast dolazaka i noćenja u odnosu na godinu prije, i to s najvećim indeksom općina Lupoglav i općina Sv. Petar u Šumi. Grad sa najmanjim indeksom dolazaka i noćenja je Pazin.

Tabela 12. Dolasci i noćenja turista na području TZ središnje Istre od 01.01.2009. do

25.11.2009.

OPĆINA DOLASCI NOĆENJA DOLASCI 2008

NOĆENJA 2008

INDEKS DOLAZAKA 09/08

INDEKS NOĆENJA 09/08

Pazin 4.492 14.052 4.458 13.738 93,58 90,42

Tinjan 1.268 11.645 753 6.552 168,39 177,73

Sveti Lovreč

1.218 11.150 1.0131 9.532 118,14 116,97

Pićan 473 5.198 355 4.096 133,24 126,90

Cerovlje 292 2.400 233 1.600 125,32 147,24

Karojba 381 2.219 268 1.622 142,16 136,81

34

Lupoglav 461 2.354 260 1.295 177,31 181,78

Sv. Petar u Šumi

212 1.469 113 812 187,61 180,91

Gračišće 274 968 189 828 144,97 116,91

UKUPNO 9.071 51.455 7.660 40.106 118,42 128,30

Izvor: Statistika, Turistička zajednica Središnje Istre, www.tzpazin.hr, 28.03.2011.

Ako se usporedi ova tablica koja sadrži dolaske i noćenja do 25.11.2009 , sa prethodnom gdje su evidentirani dolasci i noćenja do 15.09.2001, vidljivo je da se je kroz dodatna dva mjeseca smanjio broj noćenja i dolaska u Pazinu, Pićnu kao i u Sv. Lovreču. Povećanje bilježe općina Tinjan, Gračišće i Lupoglav, dok su se na približno istim indeksima zadržale općina Sv. Petar u Šumi, Karojba i Cerovlje.

Tabela 13. Dolasci i noćenja turista na području TZ Središnje Istre u odnosu na ostale

najposjećenije TZ Istre, za razdoblje sječnja 2010.godine

TUR.ZAJEDNICA DOLASCI NOĆENJA INDEKSI 10/09

Domaći Strani Ukupno % Domaći Strani Ukupno % Dol. Noć.

Pazin- Središnja Istra

106 27 133 1,23 449 100 549 1,18 73 124

Rovinj 283 320 603 5,58 1.191 2.755 3.946 8,50 58 97

Umag 552 2.442 2.994 27,72 2.335 7.805 10.140 21,83 95 93

Pula 1.404 986 2.390 22,13 2.998 2.317 5.315 11,44 83 68

Oprtalj 677 151 828 7,67 5.358 722 6.080 13,09 82 83

Medulin 726 353 1.079 9,99 2.846 3.079 5.925 12,76 106 83

Buzet 24 68 92 0,85 106 120 226 0,49 103 84

Izvor: Obrada autora prema: Dolasci i noćenja turista prema turističkim zajednicama, siječanj 2010., www.istra.hr, 30.03.2011.

Iako sve turističke destinacije, osim Buzeta, imaju znatno veći broj registriranih dolazaka i noćenja od Središnje Istre, ako se te vrijednosti usporede sa istim razdobljem prošle godine, proizlazi podatak da samo TZ Središnje Istre bilježi veći porast noćenja u odnosu na 2010.godinu i to za 24%. Dolasci su se u 2010. smanjili u odnosu na prethodnu godinu za 27%, dok su najposjećenije destinacije u razmatranom razdoblju Umag i Pula. Po broju noćenja uvjerljivo prednjači Umag, dok na Središnju Istru, od ukupnog broja noćenja, otpada tek 1,18%.

35


najposjećenije TZ Istre, za razdoblje sječnja 2011.godine

TUR.ZAJEDNICA DOLASCI NOĆENJA INDEKSI 11/10

Domaći Strani Ukupno % Domaći Strani Ukupno % Dol. Noć.

Pazin- Središnja Istra

184 79 263 2,32 657 259 916 1,70 196 181

Rovinj 1.367 485 1.852 16,34 9,857 2.744 12.601 23,39 311 333

Umag 1.274 2.469 3.743 33,02 4.636 8.102 12.738 23,64 108 105

Pula 1.056 766 1.822 16,08 2.100 3.564 5.664 10,51 75 103

Oprtalj 701 133 834 7,36 5,380 557 5.937 11,02 101 98

Medulin 388 207 595 5,25 1.378 2.255 3.633 6,74 55 63

Buzet 93 117 210 1,85 238 243 481 0,98 239 251

Izvor: Obrada autora prema: Dolasci i noćenja turista prema turističkim zajednicama, siječanj 2011, www.istra.hr, 30.03.2011

.

Kada se usporede podaci ove tablice sa prethodnom, vidljivo je da je je Središnja Istra 2011. zabilježila gotovo dvostruko više noćenja i dolazaka u odnosu na siječanj 2010. Povećanje se očituje u indeksima, koji bilježi povećanje dolazaka, s obzirom na 2010., za 96%, dok su postotak noćenja povećao za 81%. No nije samo Središnja Istra bilježila pozitivne trendove u 2011. Slučaj je to i sa ostalim destinacijama, osim Medulina, koje su povećale broj dolazaka i noćenja u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se to odnosi na Rovinj koji je i dolaske i noćenja povećao za više od 200%.

Mogućnost da se poveća broj smještajnih kapaciteta na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nalazi se u osposobljavanju napuštenih kućama i stajama te u višku stambenog prostora. Istraživanja su pokazale da više od 3.000 privatnih obiteljskih gospodarstva ima još dodatnih 70 m2 stambenog prostora gdje bi mogli omogućiti još 4-6 kreveta.35 To bi značilo da minimalna ulaganja u obnovu, renoviranje i sl. mogu rezultirati stvaranjem dodatnih 15.000 kreveta. Ako se tome dodaju još brojne napuštene kuće, staje te napuštene dijelove naselja (posebno u području Lanišća, Ćićarije, Kršana i sl.) bilo bi moguće povećati ponudu Središnje Istre za 20.000 kreveta, naravno uz pomoć županije i države koje bi omogućile povoljan dugoročni kredit. Na taj bi se način zaustavila depopulacija sela, potaknula bi se proizvodnja organske hrane kao i promicanje očuvanja okoliša na neiskorištenim područjima.

35

Bošković D., Velenik, R.: „Evaluating the offer and demand of selective forms of tourism in Istria“, Institute of Agriculture and Tourism, Poreč, 2004. 45.str.

36

Povećanju smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu Istre potrebno je pristupiti planski, organizirano i s visokim stupnjem odgovornosti. Već je naglašeno da turizam može donijeti korist lokalnoj zajednici, no isto tako može prouzročiti negativne posljedice za okoliš i stanovništvo. Pošto je ruralni turizam u uskoj vezi s okolišem i prirodom, kako bi se omogućio daljnji razvoj takve vrste turizma potrebno je pridržavati se načela održivog razvoja. Nadalje, Središnja Istra može svoj smještajni kapacitet obogatit i proširit na način da se omogući obnova zapuštenih objekta i djelova sela, ali samo u skladu očuvanja tradicionalne arhitekture. 36 Nasuprot tome, potrebno je spriječiti prekomjerno iskorištavanje ruralnog područja za izgradnju objekata koji svojim kapacitetom i izgledom se ne uklapaju u prirodni ambijent.

Zaključno se može konstatirati kako se interes za ruralnim dijelom Istre sve više povećava, te iako su prikazane brojke još uvjek neznatne u odnosu na poznate maritimne destinacije, prisutan je trend rasta posjećenosti u Središnjoj Istri koji može biti i veći uz primjerenu strategiju razvoja, promociju, financiju podršku i sl.

2.3. Ugostiteljska ponuda tipičnih istarskih proizvoda

Razvoj turizma u Središnjoj Istri poprima sve veće razmjere, što je povod otvaranju brojnih objekta na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i u seoskim sredinama. Veliki broj objekata izgrađenih u ruralnom dijelu poluotoka odnosi se na one u kojima se pružaju ugostiteljske usluge, s raznovrsnom ponudom hrane i pića. U ruralnom dijelu Istre posluje preko 626 različitih objekata prehrane s kapacitetom od preko 62.600 stolica.37 Prehrambene navike počele su se mijenjati, gdje se suvremeni čovjek opire globalizaciji okusa, kao što je to slučaj s fast foodom, već inzistira na zdravoj prehrani koju čini:38

� Funkcionalna hrana � Vegetarijanski proizvodi � Ekološki proizvedena hrana i napitci � Tradicionalna kuhinja (mediteranska) � Proizvodi bez konzervansa � Proivodi bez primjese GMO-a.

36 Ilak Peršurić, A.S., Juraković L., Tomčić Z. : „Ekstrinzični i intrinzični ograničavajući faktori razvoja agroturizma – primjer Istre“, 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma, Opatija 2010., str.11 37

Ružić P., Dropulić M. : „Uloga tradicijske prehrane u gastronomskoj ponudi ruralne Istre“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2009., str.2 38 Ibid

37

Veliki utjecaj na trendove u gastronomiji imaju i suvremena nutriconistička istraživanja, stručni članci, marketing i slično, koji ističu da se prilikom pripreme hrane treba voditi o utjecaju pojedinih sastojaka na metabolizam, o količini kalcija u namirnicama, o slow-food39 načinu priprave jela i slično. Tradicionalnu Istarsku kuhinju, koja prevladava u gastronomskoj ponudi Središnje Istre, karakterizira prije svega jednostavnosti i upotreba proizvoda iz vlastitog uzgoja, kao i utjecaj sredozemnog i srednjoeuropskog tipa kulinarstva. Osnovne su značajke istarske kuhinje česta upotreba ribe, samoniklog bilja, aromatskih začina, vinskog octa, maslinovog ulja te vina. Tradicionala jela su se u prošlosti pripremala u središnjoj kućnoj prostoriji- kuhinji, na otvorenom ognjištu, gdje su se isključivo žene brinule za njegovu pripremu. Kuhalo se u keramičkim ili metalnim posudama, ili u plićim posudama postavljenim na tronožne stalke. Koristile su se i gradele, najviše kod pripreme pečenih jela kao kumpira, mesa ili kruha.

Nezaobilazno jelo svakog jelovnika Središnje Istre je maneštra (gusta juha), kojoj su osnovni sastojci grah, krumpir, svinjska kost ili kost od pršuta. Postoji više vrsta maneštra koja ovisi o sezonskom povrću koje se u nju dodaje: od koromača, od bobići (mladi kukuruz), jota (kiseli kupus) ili od različitog povrća. Začinjava se peštom (sjeckana slanina i usitnjeni češnjak), a završava sa zaprškom. Gotovo su svakodnevna jela i fritaje, odnosno pržena jaja kojima se dodaje jedna ili više namirnica čiji okus prevladava jelom. Najčešće im se dodaje sezonsko povrće poput divljeg radića, divljih šparoga, mladog luka ili gljiva, ali nerijetko i panceta, kobasice i pršut.40

Pršut se je u prošlosti posluživao samo u posebnim prilikama, za vrijeme blagdana ili u prilikama kad su dolazili gosti, ili se darovao kao poklon liječniku, učitelju ili sličnim uglednim osobama. Danas je on jedinstven istarski proizvod, počevši od načina uzgajanja i hranjenja svinja, preko posebnog tretmana mesa, pa sve do kombinacije začina koje daju mesu specifičan okus.

Tartufi su danas visoko cijenjeni specijalitet koji čine značajan dio istarske gastronomije. Najpoznatija sorta bijelog istarskog tartufa poznatog pod nazivom "Tuber magnatum Picolo" predstavlja jednog od najcijenjenijih tartufa u svijetu. Ova osebujna gljiva specifična okusa i mirisa savršeno se isprepliće sa mnogim jelima oplemenjujući ih posebnim okusom i mirisom, kao primjerice tjestenine, omleti i meso.

Fuži se najčešće pripremaju za svečane prilike, npr.vjenčanja, tako da se posoljeno tijesto s jajima mijesi na dasci, razvlači i stanjuje. Potom se reže na četvrtaste oblike, koji se motaju oko štapica debljine olovke u oblik fuža, a zatim se skidaju s drvca i kuhaju. Poslužuju se raznim vrstama umaka (šuga) te tartufima. Karakteristična istarska tjestenina jesu i posutice koje predstavljaju tanko razvaljano tijesto romboidnog oblika, te poslužuju se sa raznim dodacima poput gulaša, slanine, pancete i slično. Nerijetko se na jelovniku nađu i njoki (valjušci od kumpira i tijesta) koji se isto tako poslužuju u raznim vrstama gulaša.

39 Polagana priprema jela 40 Orlić I.: „Traditional Food and Tourist offer in Istria: Characteristics of istrian Regional Identity“, Professional paper, 2004., str.8

38

Jedno od najznačajnijih obilježja istarske tradicijske gastronomije svakako je ombolo, u nekim krajevima zvan zarebnjak ili žlomprt, koji predstavlja mesni dio svinjskog kotleta. Meso u komadu odvojeno od kostiju natrlja se solju, izmrvljenim paprom i sitno izmrvljenim listovima lovora. Tako pripremljeno meso ostavlja se sušiti dva do tri tjedna. Poslužuje se izrezan na ploške kao hladni narezak ili popržen na gradelama ili u tavi na malo maslinova ulja.

Od slastica karakterističnih za istarski poluotok potrebno je spomenuti fritule (mekano slatko tijesto oblikovano u okruglice koje se prže na vrelom ulju), kroštule (tanko razvaljano tijesto rezano na trake i oblikovano u mašnicu, zatim prženo na vrelom ulju), cukerančić (slatko tijesto s dodacima oblikovano u grančice te pečeno u vrućoj pećnici) te motanice (kruh umočen u jaja i mlijeko koje se prži na masti ili ulju). Za Uskrs pekle su se pince (slatki kruh) i povetice (razvaljano tijesto premazano marmeladom, mljevenim orasima, lješnjacima i ribanim jabukama, oblikovano u roladu, te pečeno u vrućoj pećnici).41

Supa je kombinacija jela i pića. Priprema se na način da se stari kruh zagrije na gradelama (roštilju) te začini maslinovim vinom. Kad se kriške kruha dobro ispeku i zarumene, poslože se u bukaletu (bokal u kojem se sprema i iz njega pije supa), pošećere se i popapre te zaliju zagrijanim crnim vinom.

Iako istarska gastronomija ima sve predispozicije da postane prepoznatljiv i tražen brand na turističkom tržištu, potrebno je istovremeno oblikovati ponudu na način da zadovolji brojne zahtjeve i želje posjetitelja. Stoga je potrebno osvrnuti se na tradicionalnu prehranu Istre te na to u kojoj mjeri ona zadovoljava raznovrsne potrebe turista, te kako se uklapa u oblikovanje gastronomske ponude njenog ruralnog prostora.

2.3.1. Mjere za unapređenje proizvodnje autohtonih i izvornih proizvoda

Kad Hrvatska jednom stupi u Europsku uniju, Istra neće moći konkurirati na europskom tržištu velikim količinama prehrambenih proizvoda, već jedina mogućnost joj preostaje kod proizvodnje autohtonih proizvoda poput istarskog maslinovog ulja, istarskog pršuta i istarskih vina. Takvi proizvodi sve više privlače potrošače, te bi oni uz primjerenu startegiju mogli postati izvozni istarski brenda. Autohtoni proizvodi odlikuju se posebnim karakteristikama koje proizlaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načinom proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg dolaze.42 Proizvodnja autohtonih mesnih proizvoda veliki je potencijal istarskog gospodarstva gdje postoji mogućnost i za osvajanje međunarodnog tržišta.

41 Ružić P., Dropulić M. : „Uloga tradicijske prehrane u gastronomskoj ponudi ruralne Istre“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2009., str.5 42 Ružić P., Bošković D., Amidžić D.: „Gastronomy as a factor of the regional tourism offering of Istria“, XI. international scientific conference: Tourism, Regional Development and Education , Tábor 2006.

39

Ključni problem je još uvijek premala proizvodnja autohtonih mesnih proizvoda, koja je vezana isključivo za manufakture i seljačka gospodarstva. Sadašnja proizvodnja ne zadovoljava niti lokalne potrebe, tako da je izvoz za sada još nemoguć. Problem se i nedovoljni državni poticaji proizvodnje autohtonih mesnih proizvoda od domaće sirovine. Ponuda u restoranima, konobama i tavernama a posebice turističkim seljačkim gospodarstvima u Središnjoj Istri trebala bi se sastojati pretežito od autohtonih proizvoda, te bi takva ponuda uvelike utjecala na stvaranje prepoznatljivog istarskog identiteta. Kvalitetna i znalačka prezentacija vrhunskih lokalnih enogastronomskih specijaliteta, temeljenih na autohtonim proizvodima poput bijelog tartufa, pršuta, ovčjeg sira, maslinova ulja, malvazije, terana, istarske maneštre, fritaje sa šparogama i drugo, predstavlja važan korak u pozicioniranju gastronomskog bogatstva Središnje Istre. Na to putu isto tako važno je i zaštititi proizvod uz istodobnu valorizaciju i promociju. Autohtoni proizvodi trebaju biti ne samo proizvedeni na tradicijski način već moraju biti zaštićeni na odgovarajući način kao autohtoni proizvodi jer samo tako registrirani proizvodi mogu ići na europsko tržište. Temeljem Zakona o hrani i Uredbi Vijeća 2081/92 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donijelo je Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla hrane.43 Zahvaljujući tom pravilniku stvorena je mogućnost da autohtona gastronomija zaživi u suvremenom turizmu i ugostiteljstvu kao dio istarske baštine i naslijeđa.

2.3.2. Ponuda i potražnja tipičnih istarskih proizvoda u restoranima Središnje Istre

U Istri se razlikuju dvije kulinarsko-turističke destinacije. Na područje ruralne Istre

prevladava kontinentalna gastronomska destinacija, dok na priobalju je prisutna primorska. Za područje Središnje Istre značajna je prepoznatljiva ponuda vina koja se nudi u različitim ugostiteljskim objekatima kao nadopuna tipičnim jelima kontinentalne Istre.

Na temelju 20 jelovnika44 i vinskih karata prikupljenih na seljačkim obiteljskim turističkim gospodarstvima i restoranima diljem Središnje Istre, utvrđena je tipična enogastronomska ponuda koja se nudi posjetitaljima, a nudi sljedeće:

� Za doručak uobičajene napitke s domaćim sirom, jajima, pancetom, marmeladom i medom

� Za predjelo istarski pršut, ovčji sir, ombolo ili kobasice i slično. � Kao glavno jelo nudi se tjestenina, njoki ili fuži s gulašom od peradi, govedine,

divljači i kuhanim kupusom

43 Starteški program ruralnog razvoja Istarske županije, Sveučilište u Zagrebu: Agronomski fakultet, Zagreb, 2008., str. 105. 44 Istraživanje provedeno od strane Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, 2002. i 2007.godine.

40

� Često se kao dio glavnog jela nudi maneštra, na početku ili kao samostalno jelo � U jelovnicima se kao vrhunac istarskog kulinarstva nude jela s tartufima, te prirodna i

zdrava hrana s šumskim šparogama i mnogim vrstama gljiva, a od voća smokve, grožđe i bademi

� Za desert najčešće se nude fritule, kroštule, cukerančići, motanice45 i plačinke.

Osim navedene gastronomske ponude koja se priprema po tradicijskim receptima Istre, treba dodati i stolno vino, koje je obavezni pratilac jela. Kao karakteristična vina Istre potrebno je spomenuti malvaziju, teran, borgonju i hrvaticu. Osim vina nude se i žestoka pića spremljena po recepturi kuće, kao što su rakija komovica, voćne rakije, biska, medica, orahovac

Sastavni dio rezultata istraživanja enogastronomske ponude ruralne Istre jesu ugostiteljski objekti, odnosno njihova opremljenost. U bogatoj istarskoj gastronomij, osim u malim seoskim turističkim domaćinstvima, moguće je uživati i u konobama i oštarijama. Većina ugostiteljskih objekta u Središtu Istre uređena je tipično za istarsko podneblje, počevši od stolova, stolica, klupa i namještaja, pa do nezaobilaznog ognjišta ili kamina na kojima se nerijetko pripremaju tradicionalna jela pod pekom.

Potražnja turista za restoranima i tipičnom hranom i vinima Središnje istre istražena je u 2002.godini metodom ankete.46 Istraživanje se provodilo metodom anketiranja i to u hotelima, kampovima, turističkim agencijama i infopunktovima, na uzorku od 407 ispitanika. Pitanja su se odnosila na opće karakteristike anketiranih turista, sklonost turista za potrošnjom hrane i pića, visinu cijena te na visinu potrošnje za hranom i pićem. Anketiranjem su prikupljeni podaci o tome koliko su turisti zainteresirani za restorane u ruralnoj sredini Istre i koliko su zainteresirani za ponudu tipične hrane i pića. Preferencija turista u Istri za restoranima u ruralnoj sredini prikazana je u sljedećoj tablici.

Tabela 15. Posjet turista Istre restoranima s obzirom na lokaciju

Vrsta restorana Broj odgovora %

U mjestu boravka 271 66,6

U ruralnoj sredini 96 23,6

Izvan mjesta boravka 87 21,4

n=407 407 Izvor: Istraživanje tendencija u potrošnji hrane i pića turista u Istri 2002., Institut za

poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Poreč, 2006.

Zainteresiranost za restorane u ruralnoj sredini iskazalo je 23,6% turista, te ako bi se uzeli u obzir iskazi turista koji posjećuju restorane izvan mjesta boravka, zainteresiranost bi bila znatno veća. No razlog tako niske zainteresiranosti može se tražiti i u slaboj informiranosti 45 Pržene kriške kruha prethodno umočene u mlijeko i razmućeno jaje 46

Ružić P., Dropulić M. : „Uloga tradicijske prehrane u gastronomskoj ponudi ruralne Istre“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2009., str.8

41

turista. Najveću su zainteresiranost pokazali turisti za restorane u mjestu boravka i to 66,6%. U sljedećoj tablici izneseni su podaci o tome koliko turisti poznaju i konzumiraju tipična istarska jela koja se nude većim dijelom u restoranima Središnje Istre.

Tabela 16. Poznavanje tipičnih istarskih jela

Rang Vrsta jela Broj odgovora %

1. Jela od mesa 218 53,6

2. Plodovi mora 200 49,1

3. Kolači 184 45,2

4. Istarski pršut 165 40,5

5. Domaća tjestenina 163 40,0

6. Domaći ovčji sir 153 37,6

7. Maneštra 89 21,9

8. Tartufi 70 17,2

9. Ništa od navedenog 26 6,4

Broj anketiranih 407

Izvor: Istraživanje tendencija u potrošnji hrane i pića turista u Istri 2002., Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Poreč, 2006.

Prema odgovorima anketiranih turista, čiji su odgovori prikazani u tablici, turistima su najpoznatija jela od mesa (domaće kobasice, ombolo) i to 53,6% anketiranih. Drugo su mjesto zauzela jela od morskih plodova i riba i to sa 49,1% glasova. Isto tako dobro su poznati i istarski kolači (fritule, kroštule), za što se je izjasnilo 45,2% anketiranih. Domaća tjestenina je zauzela 5.mjesto na listi poznatih jela, dok je ovčji sir također relativno dobro poznat istarski proizvod, za što se je izjasnilo 37,6% turista. U tablici 15. prikazani su podaci o tome koliko su turistima u Istri poznata tipična istarska vina.

Tabela 17. Poznavanje tipičnih vina Središnje Istre

Rang Vrsta vina Broj odgovora %

1. Malvazija 180 44,2

2. Teran 101 24,8

3. Ostalo 74 18,2

4. Ne poznajem 69 17,0

5. Borgonja 66 16,2

6. Hrvatica 39 9,2

Izvor: Istraživanje tendencija u potrošnji hrane i pića turista u Istri 2002., Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Poreč, 2006.

42

Od tipičnih istarskih vina, najpoznatije je svakako malvazija za koju se je izjasnilo 44,5% anketiranih. Drugo vino po prepoznatljivosti je teran, sa 22,8%, dok su znatno slabije poznata istarska vina poput borgonje i hrvatice, koju poznaje tek 9,6% turista.

Pored preferencija prema određenom tipu restorana i jela, istražene se i sklonosti turista prema određenim značajkama hrane kao što je : sastav hrane, nutricionistička vrijednost, kalorije, dekoracija, zdrava hrana i okus.

Tabela 18. Rangiranje značajki jela u gastronomskoj ponudi ruralne Istre

Rang Značajke jela Broj odgovora %

1. Okus 255 62,7

2. Zdrava hrana 243 59,7

3. Sastav hrane 104 25,6

4. Dekoracija jela 74 18,2

5. Nutricionistička vrijednost 35 8,6

6. Kalorije 29 7,1

7. Ostalo 11 2,7

Broj anketiranih 407 100

Izvor: Ružić P., Dropulić M. : „Uloga tradicijske prehrane u gastronomskoj ponudi ruralne Istre“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2009., str.10.

Od navedenih značajki hrane, turisti su na prvo mjesto stavili okus, za što se je izjasnilo 62,7% anketiranih. Iz iznesenog dade se zaključizi kako je turistima daleko najvažniji okus, a tek poslije sastav hrane, dekoracija te posljednje kalorije.

Tabela 19. Ponuda tipičnih istarskih proizvoda u restoranima

Rang Proizvod %

1-4 Vino istarska malvazija 100,00

1-4 Maslinovo ulje 100,00

1-4 Istarski pršut 100,00

1-4 Istarski med 100,00

5-6 Ovčji sir 93,55

5-6 Istarska rakija 93,55

7 Vino teran 87,10

8 Vino borgonja 54,84

9 Vino muškat momjanski 25,81

10 Vino muškat ruža 22,58

11 Sir skuta 16,13

12 Vino hrvatica 3,23

43

Izvor: Milohanović A., Brščić K.: „Tourist perceptions of Istrian Wines“, Institute for Agriculture and Tourism, Original scientific paper, 2007., str.13.

Ponuda istarske malvazije, kao i maslinovog ulja, istarskog pršuta i istarskog meda, u restoranima Središnje Istre je više nego zadovoljavajuća sa svojom zastupljenošću od 100% u svim restoranima u kojima je provedeno istraživanje. Prosječnu zastupljenost ima vino borgonja, dok su vina muškat ruža sa 22,58% i sir skupa sa 16,13% relativno slabo zastupljeni u restoranima Istre. Najmanje je prisutno vino hrvatica sa svega 3,23%.

Tabela 20. Poznavanje tipičnih istarskih vina

Rang Vrsta vina Broj odgovora %

1. Malvazija 180 44,2

2. Teran 101 24,8

3. Ostalo 74 18,2

4. Ne poznam 69 17,0

5. Borgonja 66 16,2

6. Hrvatica 39 9,6

Broj anketiranih 407 Izvor: Milohanović A., Brščić K.: „Tourist perceptions of Istrian Wines“, Institute for

Agriculture and Tourism, Original scientific paper, 2007., str.14.

Od tipičnih istarskih vina najpoznatije i najtraženije je malavazije, za koju se je izjasnilo 44,2% anketiranih. Razlog tome leži u činjenici da je malvazija dostupnja u svi ugostiteljskim objektima i trgovinama. Drugo vino po prepoznatljivosti je teran sa 24,8%, dok je najslabije poznato vino hrvatica sa svega 9,6%. Uzrok tome može biti njezina slaba dostupnost u ugostiteljskm objektima.

Na temelju iznesenog može se zaključiti kako tradicionalna istarska kuhinja dobiva sve više na važnosti na području središnje Istre, i to prvenstveno zbog svoje autentičnosti te činjenice da dijelom ispunjava kriterije „zdravog obroka“. No ponuda takve vrste kuhinje dobila bi još više na značaju kad bi se pripremala pa ujednačenim starim receptima, u tradicijskom posuđu i kuhalima, te uz upotrebu namirnica proizvedenih na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, uz što manje gnojidbe i zaštite.

2.3.3. Objekti ponude hrane i pića u Središnjoj Istri

Hrana i piće u Središnjoj Istri pruža se uglavnom u turističkim kapacitetima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i onima koji su locirani u seoskoj sredini, dok je

44

broj restorana sa internacionalnom kuhinjom u tom dijelu Istre minimalan. Pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom kućanstvu zakonodavstvo regulira u sklopu Zakona o ugostiteljskim djelatnostima (NN br. 48/95) i posebnim Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom kućanstvu (NN br.22/96, 47/97), te Zakona o turističkoj djelatnosti (NN br.8/96).47 Pojmom objekti za pružanje prehrane i pića u Središnjoj Istri obuhvaćeni su: restorani, taverne, konobe, gostionice, moteli, hoteli i seljačka domaćinstva.

Tabela 21. Broj i struktura objekata uključenih u ponudu hrane i pića u Središnjoj Istri u

2006. godini

Redni br.

Vrsta objekta Broj objekta Struktura u %

1. Objekti za pružanje usluga prehrane i pića u ruralnoj sredini

536 85,6

2. Objekti za pružanje usluga prehrane i pića turistima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

90 14,4

Ukupno 626 100,00 Izvor: Ružić P., Dropulić M. : „Uloga tradicijske prehrane u gastronomskoj ponudi ruralne

Istre“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2009., str. 7

U 2006.godini registrirano je 626 objekta koji se bave pružanjem usluga hrane i pića turistima na ruralnom prostoru Istre. Od ukupnog broja objekata, 536 objekta ili 85,6% locirani su u seoskoj sredini dok preostali pružaju usluge hrane i pića na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Tabela 22. Broj i struktura kapaciteta namijenjenih pružanju usluga prehrane i pića u

Središnjoj Istri za 2006.godinu (u stolicama)

Stolice u zatvorenom prostoru

Stolice na otvorenom prostoru

Ukupno

Kapacitet 31.000 31.300 62.600

Struktura u % 50,0 50,0 100,0

Izvor: Ružić P., Dropulić M. : „Uloga tradicijske prehrane u gastronomskoj ponudi ruralne Istre“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2009., str. 8

47 Turizam na seoskim obiteljskim gospodarstvima, Hrvatska gospodarska komora, Sektor za turizam, www.hgk.hr, 06.04.2011.

45

Kapaciteti za pružanje usluga hrane i pića na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i u seoskoj sredini Istre iznose 62.600 stolica, od kojih je 31.300 ili 50% na raspolaganju posjetiteljima u zatvorenom prostoru i isto toliko se nudi na otvorenom prostoru.

3. OSNOVNI PROFIL GOSTIJU SREDIŠNJE ISTRE

Na području Središnje Istre provedeno je istraživanje kako bi se utvrdile karakteristike i motivi dolaska gostiju, učestalost vraćanja te ocjena ponude turističke destinacije. Cilj se istraživanja sastojao u tome da se dobije pouzdane i aktualne informacije o turistima koji posjećuju ruralna područja Istre. Na osnovi ovih podataka može se odrediti profil gostiju koji posjećuju to područje te provesti segmentaciju tržišta. Istraživanjem se htjelo i utvrditi i odstupanja karakteristika turista koji posjećuju unutrašnjost Istre, u odnosu na one koji posjećuju primorske destinacije.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 20. lipnja do 20.listopada 2007.godine, a osnovni instrument prikupljanja podataka bio je anketni upitnih tiskan na pet jezika: hrvatskom, njemačkom, engleskom, talijanskom i slovenskom. U prikupljanju podataka korištena je metoda istraživanja turističkog tržišta anketiranjem, koje se je provelo na području svih gradova i općina Središnje Istre. Ukupno je distribuirano 1.400 upitnika u 28 objekta i dva

46

turistička informativna punkta.48 Objekti u kojima je izvršeno popunjavanje anketa obuhvaćaju sljedeće oblike smještajnih kapaciteta: agroturizmi, ruralne obiteljske hotele, sobe i apartmani u ruralnoj sredini, ruralne kuće za odmor, lječilišta i istarske stancije. Uvjet popunjavanja ankete je bio taj da se je anketiranju mogao podvrgnuti samo onaj gost koji se u objektu zadržao barem jednu noć, te da je stariji od 15 godina. U istraživanju se je koristio startificirani slučajni uzorak, gdje je okvir za izbor uzorka predstavljao broj dolazaka turista na područje Središnje Istre za 2006. godinu. Sveukupno je prikupljeno 358 popunjenih anketnih upitnika, od kojih je 6,42% bilo bez odgovora na 6.pitanje (mjesečni prihod turista).49 Rezultati provedenog istraživanja dali su odgovor na pitanja o geografskim i sociodemografskim karakteristikama posjetitelja te obilježja putovanja u Središnju Istru.

Zemlja podrijetla turista

Slika 2. Država dolaska turista


Iz prethodnog je grafikona evidentno da su najbrojniji turisti na području Središnje Istre bili gosti iz Njemačke (22%), a zatim ih slijede gosti iz Italije (20%) te domaći gosti (14%). Glavni razlog brojnosti njemačkih turista u ruralnom području Istre povezan je s turoperaterom I.D.Riva Toursom koji je specijaliziran za njemačko tržište, a ujedno preko njega u Središnju Istru dolazi oko 85% turista.50 Relativno malo dolazaka je zabilježeno od strane francuskih (5%) i austrijskih turista (4%). Pod „ostalo“ obrađeni su turisti s manjim udjelom u uzorku istraživanja, a čine ih turisti iz Belgije, SAD-a, Španjolske, Velike Britanije, Srbije i druge zemlje. Uspoređujući ove podatke sa podacima Istarske županije, gdje prevladava dolazak turista u turističke destinacije na priobalju, uočavaju se podudarnosti u prava dva mjesta. U Istarskoj županiji su u 2007.godini također bili najbrojniji gosti iz Njemačke (28,25%) i Italije (13,22%), te potom sljede turisti iz Slovenije (11,45) i Austrije

48

Marušić Z., Čorak S., Hendija Z., Ivandić N. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2008., str.21. 49 Ibid, str.22 50

47

(10,34%), dok su gosti iz Hrvatske u priobalnom dijelu činili tek 5,17% sveukupnog broja turista.

Spol i dob turista

U provedenom istraživanju turisti su bila raspoređeni u šest dobnih skupina.

Slika 3. Spol ispitanih turista Slika 4. Dob turista

Izvor: Izrada autora Izvor: Izrada autora

Najbrojniju skupinu gosti koji posjećuju prostor ruralne Istre čine gosti uglavnom srednje životne dobi od 36 do 45 godina starosti. Potom sljedi dobna skupina od 26 do 35 godina sa 25% dolazaka u odnosu na sve dolaske u Središnju Istru, te zatim dobna skupina od 46 do 55. Najmanja posjećenost zastupljena je kod gostiju starijih od 56 godina. Kada se podaci za 2006. usporede sa podacima istraživanja Instituta za turizam Tomas ljeto 2004, uočavaju se odstupanja u dobnoj strukturi posjetitelja Središnje Istre. U 2004. godini prva dva mjesta su također zauzele dobne skupine od 36 do 45 godina starosti te od 26 do 35, uz razliku što je dobna skupina od 36 do 45 bila znatno više zastupljenija sa 32,49%, od mlađe skupine koja je činila 23,68% ukupnih dolaska.51 Evidentan je i povećanje zastupljensti dolazaka starije dobne skupine od 56 pa na više, gdje je u 2004. Registrirano tek 11,84%, a u 2007. 18%. Kada se podaci za 2007.godinu usporede sa dolascima na državnoj razini, također su evidentana odstupanja. Naime, Hrvatsku najviše posjećuju turisti od 26 do 35 godina (31,7%), a najmanje turisti do 25 godina starosti (11%).

Obrazovna struktura

Anketirani su turisti podijeljeni u pet skupina s obzirom na stupanj obrazovanja.

Slika 5. Stupanj obrazovanja turista

51

Marušić Z., Čorak S., Hendija Z., Ivandić N. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2008., str.32.

48


Najviše turista koji posjećuju Središnju Istru imaju završenu srednju školu (41%). Međutim kad se zbroje postoci više škole ili fakulteta (38%) i magisterija i doktorata (15%) očigledno je da polovica turista (51%) koji dolaze u Istru posjeduju fakultetsko obrazovanje. Ruralne krajeve Istre najmanje posjećuju gosti sa završenom osnovnom školom. U Hrvatsku, prema TOMAS istraživanju, najviše je turista sa završenom srednjom školom. No, ako se zbroje postoci više škole (32,4%) i fakulteta i više (27,1%), opet se dolazi do zaključka da više od polovice turista koji su posjetili Hrvatsku 2007. godine imaju najmanje završenu višu školu. Slijedom navedenog može se zaključiti kako ruralne krajeve Istre kao i hrvatsko priobalje najviše posjećuju gosti s visokim stupnjem obrazovanja.

Zanimanje turista

Prilikom popunjavanja anketnog upitnika turistima je na raspolaganju bilo osam skupina zanimanja, te među njima i skupina „ostalo“ gdje je data mogućnost nadopunjavanja adekvatnog zanimanja.

Slika 6. Zanimanje turista

49


Najviše gostiju koji posjećuju Središnju istru spadaju u skupinu radnika (29%) te skupinu „ostalo“ (16%) u kojoj su navedena sljedeća zanimanja: pilot, učitelj, arhitekt, novinar, pisac, sveučilišni profesor, šef kuhinje, liječnik, umjetnik, fotograf i dr. Kada su uporede postoci zastupljenosti visokoobrazovanih gostiju sa postotkom radnika koji posjećuju Središnju Istru, evidentno je da su podaci kontradiktorni. No svakako treba uzeti u obzir skupinu „ostalo“ koju čine gosti pretežito visoke naobrazbe.

Mjesečni prihodi turista

Ispitanicima je dana mogućnost odabira pet razreda s obzirom na njihove mjesečne prihode. Primicu su izraženi u eurima. Rezultati istraživanja su prikazani u sljedećem grafikonu.

Slika 7. Mjesečni prihodi turista

50


Iz grafikona vidljivo je da turisti koji imaju primanja od 1.000 do 2.000 eura najviše posjećuju Središnju Istru, što potvrđuje tvrdnju stranih autora koji navode da su turisti koji posjećuju ruralna područja pretežito visokih platežnih sposobnosti.52 Mjesečna primanja od 501-1.000 eura ima 19% turista, dok primanja manja do 500 eura ima 15%. Najmanju skupinu čine turisti sa najvećem mjesečnim prihodima, većim od 3.000 eura. Potrebno je napomenuti kako od ukupnog broja ispitanih turista na pitanje o visini mjesečnih prihoda nije odgovorilo 23 turista (6,24%). Kada se ovi podaci usporede sa podacima o primanjima turista koji su boravili na priobalju Istre, uočavaju se sličnosti. Kao i u Središnjoj Istri, tako i na obali, najviše je turista bilo sa primanjima od 1.000 do 2.000 eura.

Način organizacije putovanja

Slika 8. Način organizacije putovanja

52 Ibid, str.37.

51


Većina turista dolazi na područje Središnje Istre individualno (77%), a 23% organizirano putem agencija. Međutim, prema podacima Turističke zajednice Istarske županije u 2006. godini stiglo je putem turističkih agencija u Središnju Istru ukupno 9.298 turista, što iznosti udio od 31,5%.53 Razlog dolaska najviše individuanih gosti moglo bi se povezati sa duljinom boravka (slika 10.), iz kojeg je vidljivo da se turisti zadržavaju najviše po dva do četiri dana, dok turističke agencija nude turistička putovanja od sedam do četrnaest dana.

Učestalost turističkih posjeta Središnje Istre

Istraživanje je provedeno s ciljem da se utvrde razine iskustva preferencije turista prema boravku u Središnjoj Istri.

Slika 9. Učestalost turističkih posjeta Središnje Istre

53 Šergo Z., Tomičić Z., Poropat A.: „Profil potencijalnih posjetitelja ruralne Istre“, Hrvatski kongres o ruralnom turizmu, Zbornik radova, 2009., str.10.

52


Evidentno je da za 48% turista dolazak u Središnju Istru predstavlja novo iskustvo. To područje je već posjetilo 52% turista, od toga 22% tri do pet puta, 16% više od šest puta i 14% dva puta. Dakle, više od polovice turista je već boravilo na području Središnje Istre što znači da turisti prije konkretnog putovanja već imaju predodžbu o destinaciji. Na državnoj razini, najveći postotak čine turisti koji su posjetili Hrvatsku šest i više puta (39,7%), zatim tri do pet puta (29,1%), dva puta (17,1%), a najmanje je bilo onih koji su po prvi put u Hrvatskoj (14,1%).

Duljina boravka turista u Središnjoj Istri

Mogući odgovori kod istraživanja bili su sljedeći: jedan dan, od dva do četiri dana, od pet do sedam dana te više od sedam dana. Cilj je bio utvrditi dali se gosti na području Središnje Istre zadržavaju kraće vrijeme (blagdani, vikend) ili pak se odlučuju za duži odmor. Rezultati su prikazani na slici 10.

Slika 10. Duljina boravka turista u Središnjoj Istri


53

Najveći broj turista zadržalo se, na području Središnje Istre, od dvije do četiri noći (32%), dok su sedmodnevni boravci drugi po redu i to sa 29%. Kad se taj podatak usporedi sa podacima zabilježenim u Hrvatskoj za to isto razdoblje, vidljive su određene razlike. Prema TOMAS-u54, u Hrvatskoj je većina turista boravila više od osam dana (65,2%), dok je četiri do sedam noćenja ostvarilo 32,4% turista, dok su najmanje ostvareno jedno do tri noćenja (2,4%). Evidentno je da je Središnja Istra najviše zabilježila noćenja od dva do četiri dana (32%), dok je u Hrvatskoj ostvareno tek 2,4% takvih noćenja. Pretpostavlja se da se zbog blizine destinacije emitivnim tržištima turisti više puta tijekom godine zadržavaju i posjećuju ruralnu Istru u kraćim vremenskim razdobljima, nego što je to slučaj s ostatkom Hrvatske.

Intenzitet posjeta Središnje Istre tijekom godine

Slika 11. Intenzitet posjeta Središnje Istre prema mjesecima


Turisti najčešće posjećuju Središnju Istru za vrijeme glavne sezone, posebno u kolovozu (49%). Zatim slijedi mjesec srpanj sa 19% posjećenosti, dok je u podsezoni najposjećeniji rujan (17%) te lipanj sa znatno manjom posjećenošću od tek 2%. Siječan i listopad su zastupljeni sa 2%, dok mjesec svibanj ima najmanju posjećenost od prethodno nabrojenih sa tek 1%. Na ostale mjesece u godini otpada 8%.

3.1. Motivi dolaska turista u Središnju Istru

54 Ibid, str.43.

54

Prilikom određivanja motiva dolaska turista, ispitanici su imali na rspolaganju 10 mogućih odgovora, među kojima se je mogla nadopisati željena opcija. Većina ispitanika je dala više odgovora, koji su prikazani u sljedećoj tablici.

Tabela 23. Motivi dolaska turista u Središnju Istru *

MOTIV POSJETA %

Odmor i relaksacija 73

Gastronomija 28

Netaknuta priroda 33

Zdravstveni razlozi 11

Sportski sadržaj 3

Posjet rodbini i prijateljima 8

Kulturni sadržaj 15

Povoljne cijene 14

Stjecanje novih iskustva 19

Ostalo 6

*Mogućnost davanja više odgovora Izvor: Izrada autora

Primarni razlog dolaska turista u Središnju Istru je odmor i relaksacija sa 73%. Kao drugi i treći motiv dolaska navode netaknutu prirodu (33%) te uživanje u gastronomskoj ponudi (28%). Na četvrtom se mjestu nalazi stjecanje novih iskustva (19%), a zatim slijede kulturni sadržaji (15%) te povoljne cijene (14%). Turisti kao motiv dolaska najmanje navode sportski sadržaj sa zastupljenošću od tek 3%. U grupu motiva „ostalo“ turisti su naveli znatiželju, šetnje, posao, more, biciklizam, slikovitost gradića i slično.

Komparacijom navedenih podataka sa istraživanjem TOMAS55 vidljivo je da je i na nivou države primarni motiv dolaska turista isti kao onaj u Središnjoj Istri, odnosno odmor i relaksacija i to sa 66,7%. Može se zaključiti, iz iznesenih podataka, kako temeljni razlog posjetu ruralnom području Istre nije turistička potrošnja, već prije svega relaksacija, nedirnuta priroda i gastronomska ponuda.

Zadovoljstvo turista turističkom ponudom

Zadovoljstvo turista turističkom ponudom ocjenjivalo se na dva načina i to biranjem između opcija „odlično“, „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“, te odabirom između osam ponuđenih odgovora.

Slika 12. Ocjena zadovoljstva turističkom ponudom

55 Ibid, str.45.

55


Malo manje od polovice anketiranih turista izjasnilo se da je turistička ponuda u Središnjoj Istri „dobra“. Oko 40% ispitanika smatra da je „odlična“, dok prema 9% njih „zadovoljava“. Samo 2% ispitanika nije zadovoljno sa ponudom u Središnjoj Istri.

Slika 13. Zadovoljstvo turističkom ponudom


Turisti su najzadovoljniji prirodnim resursi Središnje Istre, odnosno ljepotom krajolika (32%) i zdravom klimom (22%). Sa kvalitetom hrane i pića zadovoljno je 21% ispitanika, dok je

56

čistoćom destinacije zadovoljno 10% ispitanika. U destinaciju dolaze zbog znanja stranih jezika zaposlenih 7% ispitanika. Nadalje, turisti su jednako zadovoljni sa prometnom povezanošću, kvalitetom zabavnih sadržaja i kvalitetom sadržaja zdravstvenog turizma. Iz navedenog očigledno je da prirodne ljepote i zdrava klima predstavljaju čvrstu osnovu za razvoj selektivnog turizma u Središnjoj Istri.

4. VIZIJA I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U SREDIŠNJOJ ISTRI

Vizija i strategija razvoja dio su regionalnog razvoja Središnje Istre, kojim se utvrđuju okvir i smjernice budućeg regionalnog razvoja. Nakon osnovne analize, gdje su se razmjerno iscrpno analizirala sva osnovna razvojno važna obilježja Središnje Istre, slijedi tzv.analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnja u kojoj obilježja treba promotriti iz razvojne perspektive i perspektive potencijalnih prepreka. Na osnovu sagledanih razvojnih mogućnosti te ograničavajućih čimbenika, definirat će se ambiciozni ali ostvarivi ciljevi, te postavit će se razvojni okvir kojim se precizira ono što se želi postići. Time se omogućuje dugoročno planiranje, usklađivanje, koordiniranje, usmjeravanje i mjerenje napretka.56 Na vrhu hjerarhije ciljeva nalaze se mislija, vizija te strateški ciljevi.

4.1. Misija razvoja turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri

Misija podrazumijeva poslovnu filozofiju koja opisuje način ponašanja i sadašnji način upravljanja poslovnim procesima. Sukladno postojećim obilježjima i budućem pozicioniranju Središnje Istre, uz objektivne mogućnosti razvoja turizma i ugostiteljstva iskazana je misija koja glasi:

56 Regionalni operativni plan Istarske županije, str.96.

57

Poticati, razvijati, koordinirati i osigurati razvoj turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri, na

temelju očuvanju krajolika, folklora, kulturne baštine, tradicionalne gastronomije i slično, i to

sve u funkciji cjelovitog i održivog razvoja te kvalitetnog života u ruralnim područjima

Istarske županije.

Suvremene teorije i praksa polaze od potrebe integralnog ruralnog razvitka, koji podrazumjeva sveobuhvatni gospodarski, socijalni i kulturni napredak seoskog prostora i zajednice koja na tom području živi, uključujući i unaprijeđenje prirodnog okoliša.

4.2. Vizija razvoja turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri

Vizija je „ostvariv san koji upućuje na to kako bi sudionici koji predstavljaju regiju (ili županiju) željeli da ta regija izgleda u budućnosti“.57 Pri donošenju vizije nije dovoljno samo željeti, već također treba uvažiti i njezine realne mogućnosti. Osim toga, vizija treba biti vjerodostojna, privlačna i u skladu s misijom. Prema Strateškom programu ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.)58 potrebno je spomenuti dvije vizije razvoja i to: Do 2013.godine smanjiti razlike u prihodima i životnim standardima između jedinica lokalne

samouprave na području Središnje Istre u odnosu na priobalje, na način da se uz kontinuirani

i koordinirani razvoj turizma i ugostiteljstva prostor ruralne Istre približi priobalnom dijelu

poluotoka. Ostvariti osnovne pretpostavke održivog razvoja turizma i ugostiteljstva na načn

koji zadovoljava sadašnje generacije a da pritom se ne ugrožava mogućnost sljedećih

naraštaja da zadovolje svoje potrebe.

Razvitak turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri u širem smislu doprinosi poboljšanju

produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava i njihovoj konkurentnosti, kao i valorizaciji

prirodnih, društvenih, kulturnih, ekoloških turističkih resursa. Zahvaljujući turizmu i

ugostiteljstvu pretvoriti Središnju Istru u vitalnu, održivu i privlačnu sredinu za život i rad, sa

jednakim mogućnostima za sve stanovnike njezina područja.

4.3. Strateški ciljevi razvoja turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri

Da bi se Središnja Istra mogao identificirati kao destinacija agroturizma, kulturnog ili

sportskog turizma, potrebno je kvalitetu prezentacije i interpretacije turističkih resursa podići na viši nivo, kroz njezino pravilno tržišno pozicioniranje te stvaranje regionalnog identiteta. Program razvoja turizma i ugostiteljstva Središnje Istre ima četiri strateških ciljeva koji su

57 Ibid, str.102. 58 Starteški program ruralnog razvoja Istarske županije, Sveučilište u Zagrebu: Agronomski fakultet, Zagreb, 2008., str. 96.

58

međusobno usko povezani i sukladni su strateškim ciljevima ruralnog razvitka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. – 2013.59

1. Konkurentna pozicija turizma i ugostiteljstva Središnje Istre

Konkurentnost je glavni gospodarski cilj svakog nacionalnog ili regionalnog gospodarstva, odnosno gospodarskog subjekta. Središnja se Istra, s obzirom na svoje snage i mogućnosti, opredjeljuje za razvoj selektivnih oblika turizma zajedno sa autohtonom poljoprivredom, što podrazumjeva restrukturiranje i repozicioniranje turističkog gospodarstva koji će ga učiniti globalno prepoznatljivim te produžiti sezonu. Nadalje, organizirati poljoprivredu u sektor koji proizvodi viskokokvalitetni, autohtoni i brendirani proizvod, ali u cilju brige za okoliš kako ne bi došlo do konflikta između turizma i proizvodnje „zdrave“ hrane.60

a) Poticanje inovacija i znanja

Potrebni su posebni programi poticanja zapošljavanja stručnjaka i osposobljavanja postojećih zaposlenih za prihvaćanje i usvajanje novih znanja, kako bi se prilagodio sve većim zahtjevima tržišta.

b) Restrukturiranje i repozicioniranje turizma i ugostiteljstva

Osnova turističkog razvoja budućnosti treba biti cjelogodišnji turizam visoke kvalitete. Uz daljnju promociju Središnje Istre kao prepoznatljive regije koja nudi selektivne i specijalizirane turističke proizvode i usluge, moguće je ruralni dio Istre diferencirati od konkurenta, i to uz daljnji razvoj znanja i vještina, počevši od agencija preko smještajnih kapaciteta pa do ostalih djelatnosti koje čine turističku ponudu.

c) Razvoj tradicijske poljoprivrede kao bitne stavke turizma i ugostiteljstva Središnje

Istre

Proizvodnja kvalitetnih autohtonih proizvoda koji se mogu plasirati putem turizma i kao izvorni proizvod, način je održavanja i poticanja poljoprivrede u Središnjoj Istri, pa tako i u Istri općenito. Potrebno je poticati poljoprivrednu proizvodnju u okviru ruralnog i cjelogodišnjeg turizma, koji se zasniva na kvalitetnoj ponudi hrane i pića. U posljednje vrijeme sve veću važnost dobiva i ekološka proizvodnja hrane. Kako bi ojačala gospodarska strana poljoprivednika u Istri potrebno je djelovati na uklanjanje problema loše agrarne strukture i troškove nekonkurentnosti.61 Potrebno je isto tako djelovati na području konkurentnosti, ukloniti administrativne prepreke te pojačati nadzor u dodjeli županijski i državnih poticaja.

2. Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard

59 Ibid, str.99. 60 Regionalni operativni plan Istarske županije, str.105. 61

Starteški program ruralnog razvoja Istarske županije, Sveučilište u Zagrebu: Agronomski fakultet, Zagreb, 2008., str. 100.

59

Razvoj ljudskih resursa ponajprije podrazumjeva pojačano ulaganje u obrazovanje, kontinuirano prilagođavanje obrazovnim programima te osiguranje preduvjeta za cjeloživotno učenje. Takvo je obrazovanje najbolji način za dugoročno osiguranje visoke zaposlenosti u turizmu. Povećanje dohotka i zaposlenosti u ruralnom području Istre, uz očuvanje tradicijskog i kulturološkog naslijeđa, predstavlja jedan od glavnih ciljeva razvoja uslužnih djelatnosti u Središnjoj Istri.

a) Osiguranje pune zaposlenosti

Poseban je problem nedostatak stručnjaka u unutrašnjosti županije, kao i sezonske oscilacije u zapošljavanju za što se javlja potreba za razvijanjem specifičnih programa koji će poticati fleksibilnost i prilagodljivost na turističko- ugostiteljskom tržištu. Bitno je stručno osposobljavanje nezaposlenih osoba i kontinuirano obrazovanje zaposlenih kako bi opstali unutar sustava.

b) Razvoj ljudskih resursa

Razvoj visokog obrazovanja treba povezivati sa europskim sustavom obrazovanja i znanosti kako bi se omogućilo stjecanje znanja u inozemstvu. Posebno su važni programi učenja stranih jezika te stjecanje znanja o lokalnoj kulturi i tradiciji.

c) Unaprijeđenje upravljanja regionalnim razvojem turizma i ugostiteljstva

Potrebno je jačati suradnju i kapacitete regionalne i lokalne samouprave kao i uključivanje u međunarodne razvoje programe. Dobra suradnja županije i jedinica lokalne samouprave osnova je za kvalitetni razvoj turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri. Osim toga potrebna je i suradnja i koordinacija između javnog i privatnog sektora kako ne bi došlo do neefikasnosti javnih usluga i privatne ponude. Organizacija turističkih sustava na županijskoj razini podijeljena je na sljedeće odjele, od kojih svaki ima svoju razinu odgovornosti: Županijski Upravi odjel za turizam, Turistička zajednica Istarske županije, lokalne turističke zajednice gradova i općina i Upravne odjele u sklopu jedinica lokalne samouprave. Županijski upravi odjel za turizam promovira turizam, provodi edukaciju i usavršavanje u turimu te surađuje s Turističkom zajednicom Istarske županije glede promoviranja selektivnih oblika turizma, posebice agroturizma i gastronomskih manifestacija i sportskih natjecanja. Turistička je zajednica Istarske županije zadužena za funkcioniranje turističkog sektora sukladno zakonodavnim regulativama. Isto tako financira razne gastronomske i sportske manifestacije te izdaje turističke brošure. Lokalne turističke zajednice kao npr. Turistička zajednica Središnje Istre, promovira destinaciju te poduzima razne aktivnosti za estetsko uljepšanje područja, odgovorne su za ubiranje turističkih pristojba i izdavanje brošura. No pošto im je budžet ograničen i prethodno navedene aktivnosti manjeg su obima. Privatni sektor je uglavnom orijentiran na ugostiteljstvo i privatne kapacitete, obrtništvo i prodaju na malom. 62

3. Uravnoteženi i održivi razvoj turizma i ugostiteljstva Središnje Istre

62

60

Podrazumjeva ponajprije prostornu ravnotežu i smanjenje postojećih razvojnih pritisaka i trendova u obalnom području, uz istodobno poticanje njezinog unutrašnjeg dijela. No također, razvoj turizma i ugostiteljstva u ruralnom dijelu ne smije bit na uštrp narušavanju prirodne ravnoteže, odnosno potrebna je održiva upotreba prirodnih resursi, očuvanje i zaštita prirode i okoliša.

a) Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem

Očuvani okoliš u Središnjoj Istri jedan je od temeljnih razvojnih resursa te osnova za razvoj selektivnih oblika turizma i ekološke poljoprivrede. U sklopu sa time, potrebno je kontinuirano praćenje stanja tla, zraka i vode, kao i uspostavu cjelovitog županijskog sustava zbrinjavanja otpada, upravljanje s prostorom Središnje Istre na racionalan način kako bi se područje zaštitilo od antropogenih pritisaka koji prelaze granice nosivog kapaciteta područja.63

b) Ravnomjerni razvitak priobalja i unutrašnjosti Istre

Pošto je današnji razvoj turizma pretežno koncentriran na obalni dio, došlo je do zasićenja prostora i iskorištenja kapaciteta izvan granica prihvatljivosti. Održiv i uravnotežen razvoj Istarske županije zahtjeva da se u idućem desetogodišnjem razdoblju ulože resursi u sprečavanje uništavanja obale, te da se povežu postojeće aktivnosti na obali s korištenjem resursa u unutrašnjosti. To znači da će na važnosti sve više dobivati ekoturizam, razvoj seoskih gospodarstva, ekološko poljoprivreda i slične aktivnosti primarno povezane s ruralnim turizmom.

4. Prepoznatljivost istarskog identiteta

Identitet u globalnom svijetu sve više i više dobiva na značenju i postaje glavni resurs u turističkom i ugostiteljskom pogledu, dok u slučaju Središnje Istre on još nije dovoljno prepoznatljiv. Uključivanje ovog segmenta u strateške ciljeve želi se razviti njegov koncept upravo na temelju autentične gastronomije, izuzetno zanimljive i bogate kulturne baštine, karakterističnih srednjovjekovnih gradića, kao i nedirnute prirode koja pogoduje razvoju raznim vrstama ruralnog turizma. Njegovanje istarskog identiteta podrazumjeva i poticanje raznih gastronomskih, kulturnih i sportskih manifestacija.

a) Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja

Raznovrsna bogata kulturno- povijesna baština, posebice iz srednjeg vjeka i antike, trebaju biti dodatno zaštićena i izdvojena kao jedinstven privlačan element za razvitak kulturnog turizma. Posebnu pozornost treba posvetiti arheološkim nalazima, napuštenim naseljima i starim jezgrama. Potrebno je također organizirati i promovirati kulturne manifestacije tako da se uklapaju u jedinstveni istarski identitet.

b) Njegovanje regionalnog identiteta kroz tradicijsku gastronomiju

63 Ibid, str.110.

61

Bogata se baština očituje i u gastronomskoj ponudi Središnje Istre, koja uz pravilnu promociju, korištenje ekološki uzgojene hrane, veću zastupljenost tradicijske hrane i pića u ugostiteljskim i smještajnim objektima Središnje Istre, te boljem poznavanju turističko-ugostiteljskih djelatnika o tradicionalnim proizvodima, istarska bi gastronomija i enogastronomija izrasle u prepoznatljiv proizvod tako čineći dio istarskog identiteta.

Tabela 24. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere razvoja turizma i ugostiteljstva u Središnjoj

Istri

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI MJERE

1.KONKURENTNA POZICIJA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA

Poticanje inovacija i znanja Razvoj klastera

Restrukturiranje i pozicioniranje turističkog tržišta

Poduženje turističke sezone

Razvoj selektivnih oblika turizma

Unaprijeđenje znanja i vještina ljudskih resursa u turizmu

Promocija Središnje Istre kao „Zelene Istre“

Unaprijeđenje turističkih i ugostiteljskih proizvoda i usluga

Diverzifikacija turističkih i ugostiteljskih proizvoda i usluga

Kvaliteta i autentičnost smještajnih objekata

Razvoj tradicijske poljoprivrede kao bitne stavke turizma i ugostiteljstva

Unaprijeđenje infrastrukture za razvoj poljoprivrede

Razvoj ruralnog prostora; razvoj agroturizma (poduzetništva)

Vrednovanje i unaprijeđenje proizvodnje autohtonih proizvoda

Razvoj organske hrane

2. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA I VISOK DRUŠTVENI STANDARD

Povećanje broja zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu

Razvoj lokalnog turističkog tržišta rada

Regionalni akcijski plan za zapošljavanje

Razvoj ljudskih resursa

Unaprijeđenje predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja

Razvoj visokog obrazovanja

Razvoj i usavršavanje ljudskih

62

resursa u skladu s potrebama turizma i ugostiteljstva

Cjeloživotno učenje

Stjecanje znanja i iskustva na međunarodnoj razini

3. URAVNOTEŽENI I ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U SREDIŠNJOJ ISTRI

Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem

Unapređenje sustava praćenja kakvoće okoliša

Izgradanja integriranog sustava zbrinjavanja otpada

Korištenje obnovljivih izvora energije

Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture

Ravnomjerni razvoj unutrašnjosti i priobalja

Poticajne mjere za razvojne projekte u unutrašnjosti

4.PREPOZNATLJIVOST ISTARSKOG IDENTITETA

Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja

Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti

Jačanje institucija u području zaštite okoliša

Očuvanje kulturna baštine u fukciji razvoja turizma

Osnivanje i umreženje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv istarski identitet

Očuvanje materijalne i nematerijalne baštine i njihova turistička valorizacija

Poticanje i unapređenje obnove objekata i područja značajnih povijesnihm kulturnih i tradicijskih vrijednosti

Njegovanje regionalnog identiteta kroz tradicijsku gastronomiju

Gastronomska i enološka ponuda u ugostiteljskim objektima tradicijskog karaktera

Pripremanje hrane bazirano na izvornim, autentičnim receptima

Očuvanje seoskih običaja i gastronomske manifestacije

Promicanje kvalitetnih, autohtonih i tradicijskih gastronomskih proizvoda

Edukacija ugostiteljskih djelatnika o lokalnoj

63

gastronomiji

Izvor: Izrada autora prema Regionalni operativni plan Istarske županije, str.111.

Ruralni prostor Istre treba prepoznati kao prostor visoke ekološke vrijednosti i neprocjenjive turističke i gospodarske važnosti, te kroz ostvarenje ciljeva kao što su unaprijeđenje proizvoda i usluga, povećanje radnih mjesta i dana poslovanja, razvoj ljudskih resursa te uz očuvanje tradicije, postići njegov održivi razvitak. Od posebnog je značaja neraskidiva veza između autohtonih proizvoda i ruralnog turizma, te njegovom značaju za razvitak seljačkih gospodarstava i ruralnog područja. Autohtoni proizvodi, a posebno gastronomski, sve više privlače potrošače te bi oni kroz turističku ponudu mogli postati značajan izvozni istarski brend temeljen na ekološkom uzgoju hrane.

4.4. Strategija razvoja turizma i ugostiteljstva Središnje Istre

Pravilan odabir strategije uvelike utječe na kvalitetu usluge koju gosti dobivaju u

turističkoj destinaciji, na kvalitetu života domicilnog stanovništva i svih poslovnih subjekata koji su na bilo koji način uključeni u turističku i ugostiteljsku ponudu. Definiranje ispravne strategije osigurava duguročnu uspješnost destinacije i zadovoljenje potreba i očekivanja gostiju i društvene zajednice. Stoga, strategija mora konkretizirati ciljeve te utvrditi smjernice i mjere za njihovo postizanje i ostvarenje. U nastavku su navedeni razvojni ciljevi, kao dio razvojne startegije, turizma i ugostiteljstva Središnje Istre.

RAZVOJNI CILJEVI PROJEKTI/ MJERE

Podizanje kvalitete turističkih usluga i proizvoda

1)Sustav poticanja kvalitete; 2) Subvencionirani krediti za podizanje kvalitete u turizmu; 3) Certifikacija turističkih proizvoda; 4) Privlačenje svjetskih brandova u turizmu

Specijalizacija/diverzifikacija turističkih usluga i proizvoda

1)Projekt DMO/DMC- Destination management companies/Agencija za upravljanje destinacijom; 2) Certifikacija turističkih proizvoda (dodjela specijalnih

64

Tabela 25. Razvojni ciljevi, projekti i mjere turizma i ugostiteljstva Središnje Istre

Izvor: Regionalni operativni plan Istarske županije, str.68.

Master plan razvoja turizma Istre64 razvojnu startegiju Središnje Istre sagledava kroz tri različita scenarija i to redom:

� Kontinuiteta- on podrazumjeva zadržavanje trenutnog poslovnog modela te polagano razvijanje novih proizvoda, visoki stupanj ovisnosti o suncu i moru, sličnu strukturu gostiju i visoki stupanj sezonalnosti.

� Maksimalne izgradnje smještajnih kapaciteta- podrazumjeva maksimalnu izgradnju smještajnih kapaciteta (8.000) uz razvijanje novih proizvoda, visoki stupanj ovisnosti o suncu i moru, sličnu strukturu gostiju te produžetak turističke sezone na 6-7 mjeseci.

� Restrukturiranja i repozicioniranja koji podrazumjeva restrukturiranje i poboljšanje sadašnjih smještajnih kapaciteta, brzo kreiranje novih proivoda te smanjiti važnost

64 Master plan razvoja turizma (2004.-2012.), Cluster Unutrašnjost Istre, konačni dokument, THR u suradnji s Horwat Consulting Zagreb, 2003, str.41.

oznaka; Bike and bed; Mali obiteljski hoteli i dr.)

Promjena obrazovnog sustava, privlačenje stranih obrazovnih institucija i kontinuirana edukacija ljudskog resursa

1)Reorganizacija školstva; 2) Osnivanje Istarskog sveučilišta; 3) Dovođenje stranih obrazovnih institucija; 4) Benchmarking (studijska putovanja); 5) Seminari, tečajevi i dr.

Razvoj turističke ponude 1)Ruralni turizam, stancije visoke kvalitete; 2) Gastroturizam; 3) Vinske ceste; 4) Ceste maslinovog ulja; 5) Bike turizam; 6) Golf i dr.

Izrada, usvajanje i promocija jedinstvenog vizualnog idnetiteta regije- branda

1)Izrada vizualnog identiteta; 2) Sustavna promotivna kampanja

Produljenje turističke sezone 1)Cjelogodišnje poslovanje ugostiteljskih objekata; 2) Organizacija manifestacija u pred i pod sezoni (ožujak- svibanj, rujan- listopada) i dr.

Ubrzano definiranje ključnih zakonskih okvira koji se izravno ili neizravno tiču turizma (npr. siva ekonomija, turističko zemljište, PDV, prostorno planiranje, privatizacija..)

1)Predlaganje zakonskih i podzakonskih akata; 2) Lobiranje posredstvom saborskih zastupnika prema Saboru i Vladi RH

Povećanje udjela domaćih proizvoda u turističkoj ponudi na području Središnje Istre

1)Poticanje proizvodnje domaćih poljoprivrednih kultura za povećanje količina; 2) Poticanje kvalitete proizvoda; 3) Kampanja „Kupujmo domaće (hrvatsko)“

65

„suncu i moru“, privući goste bolje platežne moći uz stvaranje kvalitetne destinacije, produžiti turističku sezonu (8-9 mjeseci)

S obzirom na karakteristike koje Središnje Istra posjeduje, jedini logički scenarij je scenarij restrukturiranja i repozicioniranja. Takvim će se scenarijom utjecati na povećanje broja zaposlenih, na kvalitetu proizvoda, na povećanje prihoda kroz povećanje smještajnih kapaciteta uz očuvanje okoliša.

Razvojna se strategija sagledava s kvantitativnog i kvalitativnog aspekta. Što se tiče kvalitativne ponude, planira se do 2012.godine povećati smještajni kapacitet za 117 novih objekata u što spadaju obiteljski hoteli, stancije, kampovi, ruralne vile, agroturistički objekti i ostalo. Osim što se planiraju izgradit novi objekti, također se planira uložiti i u rekonstrukciju postojećih. Mogućnost da se poveća broj smještajnih kapaciteta na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nalazi se u osposobljavanju napuštenih kućama i stajama te u višku stambenog prostora. Istraživanja su pokazale da više od 3.000 privatnih obiteljskih gospodarstva ima još dodatnih 70 m2 stambenog prostora gdje bi mogli omogućiti još 4-6 kreveta.65 To bi značilo da minimalna ulaganja u obnovu, renoviranje i sl. mogu rezultirati stvaranjem dodatnih 15.000 kreveta. Ako se tome dodaju brojne napuštene kuće, staje te napušteni dijelovi naselja (posebno u području Lanišća, Ćićarije, Kršana i sl.) bilo bi moguće povećati ponudu ruralnog turizma za 20.000 kreveta, naravno uz pomoć županije i države koje bi omogućile povoljan dugoročni kredit. Na taj bi se način zaustavila depopulacija sela, potaknula bi se proizvodnja organske hrane kao i promicanje očuvanja okoliša na neiskorištenim područjima.

Nadalje, predviđa se adaptacija 10 stancija te izgradnja 90 novih u stilu tradicionalne

arhitekture. Predviđena veličina stancija iznosi od 300-500 m2 na parceli od 2,5-5,0 ha. Na stanciji bi trebale stanovati jedna do dvije obitelji koje bi bile zadužene za održavanje kompletnog prostora. Svi bi objekti bili okruženi sa maslinicima, voćnjacima, vinogradima, povrtnjacima i pašnjacima. Stancije kao konformno uređen objekti imale bi bazen, hidromasažnu kadu, saunu, poslugu i kuhara.66 Kako scenarij restrukturiranja i repozicioniranja predviđa dužu sezonu, uzeta je proječna popunjenost soba 225 dana godišnje. Predviđa se da bi u 100 stancija radilo 311 zaposlenika, gdje bi za stancije od 300-400 m2 bilo potrebno 3 djelatnika67 , a za stancije od 500 m2 4 djelatnika68.

Kada se govori o kvalitativnom aspektu strategije razvoja turizma i ugostiteljstva

Središnje Istre, potrebno je ponoviti glavne smjernice kako bi se dobilo na što većoj kvaliteti proizvoda i usluga, i to kako slijedi:

� Poštivati kriterije okoliša u pogledu infrastrukture i opreme, i dati prioritet

poboljšanju okoliša i urbanog okruženja

65 Bošković D., Velenik, R., Evaluating the offer and demand of selective forms of tourism in Istria, Institute of Agriculture and Tourism, Poreč, 2004. 45.str. 66 67 Jedan koji obavlja poslove kuhara i konobara, jedan na održavanju soba, te jedan na održavanju hortikulture. 68 Isto kao kod stancija sa manjom kvadraturom, uz dodatnog djelatnika koji je zadužen za održavanje okoliša.

66

� Planirati i strogo organizirati turistički prostor (jasno odrediti područja za korištenje u turističke i ugostiteljske svrhe)

� Ograničiti investicijske projekte koji nisu isplativi za ruralno područje � Uspostaviti uravnotežene, kontrolirane, lokalno usuglašene razvojen ciljeve � Ojačati imidž, prestiž i moć turističkog sektora i lokalnih turističkih zajednica � Zaštititi bolne točke sustava � Poboljšati uvjete radnika i kvalitetu života za lokalno stanovništvo � Poticati proizvodnju i prodaju autohtonih proizvoda � Poticati integraciju lokalnih materijala i stilova u turističkoj izgradnji

Provedbi strategije razvoja Središnje Istre potrebno je pristupiti planski, odgovorno i

organizirano. Iako razvoj turizma i ugostiteljstva moža donijeti veliku korist lokalnoj zajednici, uslijed nekontrolirane eksploatacije i razvoja može doći do negativnih posljedica kako za domicilno stanovništvo, tako i za okoliš. Planirano povećanje smještajnih kapaciteta mora se temeljiti prvenstveno na rekonstrukciji zapuštenih objekata u stilu tradicionalne arhitekture, kako ne bi došlo do degradacije prirodnog okoliša i do smanjenja vrijednosti turističkih atraktivnosti. U posljednje vrijeme prisutan je trend povećanja potražnje za nekretninama u Istri pa tako i u njezinom ruralnom dijelu, što može uz dovesti do masovnosti i prekomjerno iskorištavanje područja, ako se regionalne vlaste ne budu pridržavale razvojnog modela.

4.5. SWOT analiza turizma i ugostiteljstva Središnje Istre

SWOT analiza je sredstvo koje pomaže u prepoznavanju i otkrivanju ključnih čimbenika razvoja, potencijala razvoja te ograničenja razvoja. Drugim riječima to je kritički osvrt na postojeću situaciju na turističkom tržištu Središnje Istre koja ujedno predstavlja i prvi korak pri definiranju buduće tržišne pozicije. Pri provedbi SWOT analize i pri korištenju njezinih rezultata potrebno je na najbolji mogući način iskoristiti snage i prilike, te zaobići slabosti i prijetnje. U kontekstu vremena, snage i slabosti predstavljaju sadašnjost koja je temeljena na prošlosti, dok prilike i prijetnje predstavljaju budućnost temeljenu na sadašnjosti.69 SWOT analiza je zbog svoje jednostavnosti i korisnosti naširoko prihvaćena analitička metoda.

69

Rajković grabar

67

Rezultati koji su dobiveni ovom analizom najčešće pomažu u procesu planiranja marketinške aktivnosti.

PREDNOSTI- SNAGE

� Blizina emitivnih tržišta � Dobra prometna povezanost � Očuvani okoliš i priroda; bogatstvo i raznolikost krajolika � Odsutnost potencijalnih opasnosti od elementarnih nepogoda � Veliki broj zaštićenih prirodnih lokaliteta � Senzibilizirano lokalno stanovništvo glede agroturizma i ruralnog turizma općenito � Blaga klima koja omogućuje bavljenje turizmom veći dio godine � Izrazita gostoljubivost domicilnog stanovništva � Značajno i sačuvano kulturno- povijesno naslijeđe

68

� Očuvana tradicijska osnova kao resurs kao i njegovanje tradicijskih vrijednosti � Bogatstvo lokalnih običaja i folklora � Orginalnost tradicijskih proizvoda � Diverzifikacija i raznolikost turističke i ugostiteljske ponude � Mala gustoća naseljenosti ruralnih područja s obzirom na priobalje � Marketinška promocija � Povoljni uvjeti za bavljenje (ekstremnim) sportovima � Prepoznata vrijednost ambijentalne arhitekture; autentična stara sela � Tradicionalno uređeni, ambijetalni smještajni kapaciteti � Kvaliteta i raznovrsnost autohtonih poljoprivrednih proizvoda � Orginalnost i autentičnost gastronomske ponude � Ekološki uzgoj poljoprivrednih proizvoda � Razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda (vino, maslinovo ulje) � Visoka zastupljenost lokalnih proizvoda u ugostiteljskim objektima � Stvaranje gastronomskog branda � Rast inozemnih ulaganja

SLABOSTI- NEDOSTACI

� Depopulacija ruralnih područja � Loša demografska slika ruralnog područja- negativan prirast stanovništva � Nepostojanje posebne standardizacije, klasifikacije i označavanja seoskog

domaćinstva � Nezadovoljavajući pravni okvir � Nepostojanje koordinacije između nadležnih ministarstva � Tretiranje agroturizma kao ugostiteljski objekt � Neujednačena kvaliteta ponude smještaja � Nedovoljna promocija ruralnog turizma na regionalnoj i državnoj razini

69

� Nedostatak prepoznatljivosti i identiteta u turističkim i ugostiteljskim uslugama � Gubitak tradicionalnosti � Nedovoljna podrška razvoju selektivnih oblika turizma od strane države i županije � Nepostojanje zajedničkih poljoprivrednih i turitičkih poticaja agroturisičkoj djelatnosti � Nepostojanje poticaja za tradicionalno graditeljstvo � Slaba umreženost pružatelja turističkih i ugostiteljskih usluga na domaćinstvima � Nedovolja edukacija pružatelja usluga � Slab angažman i korištenje stručnjaka (arhitekti, pejzažisti, dizajneri) � Nedovoljna uređenost okoliša � Nezadovoljavajuća standardizacija i kategorizacija objekata ruralnog turizma i

ugostiteljstva � Nedostatna horizontalna i vertikalna suradnja � Nedovoljna suradnja javnog i privatnog sektora � Neprepoznatljiv brand Središnje Istre � Neambijentalna arhitektura na uštrb tradicionalnom graditeljstvu � Nedovoljna zainteresiranost touroperatera i turističkih agencija za prostor Središnje

Istre � Nedovoljan interes poljoprivrednog setora za razvoj turizma � Velika količina neobrađenog zemljišta zahvaljujući neriješenom vlasništvu, usitnjenim

parcelama, dugotrajnom procesu reguliranje problematike državnog vlasništva � Neodgovarajuća prometna infrastruktura (neaktivna željeznica, slab zračni promet,

nedovoljno kvalitetne i povezane ceste) � Nepostojanje permanentnih praćenja kretanja (fizičkih i financijskih) � Nedostatno specijalističko obrazovanje radne snage i neusklađenost s potrebama

tržišta � Jednolika ponuda ugostiteljskih objekata � Nedovoljan broj objekata za pružanje usluge hrane i pića koji nudi tradicionalnu

gastronomiju � Malobrojne gastronomske, kulturne ili sportske manifestacije

MOGUĆNOSTI- PRILIKE

� Izrada, usvajanje i promocija jedinstvenog vizualnog identiteta Istre � Ponuda selektivnih oblika turizma � Povećanje količine i kakvoće poljoprivrednih proizvoda koji se nude u

ugostiteljstvu Središnje Istre � Kontinuirani rast interesa za provođenjem odmora u prirodi � Poticanje održavanja agro-ekosustava � Rast proizvodnje tipičnih poljoprivrednih proizvoda � Gastro ponuda specijalitetim (vino, pršut, sir, tartufi..) � Sudjelovanje u aktivnostima u seoskim sredinama i gospodarstvima

70

� Bavljenje ekstremnim sportovima � Organiziranje paketa proizvoda i usluga koji imaju za cilj motivirati

gosta na duži ostanak � Poticanje i razvoj aktivnosti domicilnog stanovništva na svim

područjima (ugostiteljskim, kulturno-umjetničkim, povijesnom, prirodnom, sportsko-rekreativnom)

� Izrada zakonskih propisa koji će omogućiti dopunsko bavljenje turističkom i ugostiteljskom djelatnošću

� Izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda turistima � Povećanje vanpansionske potrošnje � Tjedno organizirati poljoprivredni sajam ili sajam tradicionalne

istarske kuhinje � Kvalitetnija promocija gastronomskih manifestacija, vinskih cesta i

cesta maslinovih ulja � Sastavljanje liste proizvođača vina, maslinovog ulja, meda, pršuta i

ostalih proizvođača tradicionalnih proizvoda, u cilju njihovog stalnog zapošljavanja u ugostiteljskoj industriji

� Povećanje zaštićenih prirodnih lokaliteta � Produljenje trajanja turističke sezone na veći dio godine � Razvoj prometne infrastrukture (Istarski Y) � Razvoj i unaprijeđenje edukacijskog sustava � Suradnja sa inozemnim regijama i gradovima � Jačanje ulaganja u ljudske resurse � Promjene u željama i ponašanju turista (potreba za novim

doživljajima, aktivnim odmorom, zainteresiranost za selektivne oblike turizma i dr)

OPASNOSTI- PRIJETNJE- OGRANIČENJA

� Pritisak masovnog turizma � Neizgrađen sustav gospodarenja otpadom (sakupljanje, transport,

odlaganje) � Povećani pritisak na prirodne resure i prisutnost zagađivača zraka

(termoelektrane, tvornice) � Devastacija kulturne baštine zbog izgradnje stanbenih i ugostiteljskih

objekta

71

� Neodgovarajuća zakonska regulativa o okolišu (izostanak integracije politike zaštite i očuvanja okoliša)

� Nepostojanje čvrstih i konkretnih odluka lokalne samouprave o zaštiti kulturnog krajolika

� Nepostojanje standarda gradnje novih objekata u ruralnim područjima � Velike intervencije u prostoru (npr. kamenolomi) � Mjenjanje vizualnog identiteta sela � Spori napredak u urapređenju ruralne infrastrukture � Komercijanost na uštrc ambijentalnosti � Nepostojanje čvrstih i konkretnih odluka lokalne samouprave o zaštiti

kulturnog krajolika � Loša kvaliteta usluge i gubitak autentičnosti � Cjenovno podcjenjivanje ili i precjenjivanje � Rastuća konkurentnost u ruralnom turizmu (Italija, Slovenija,

Austrija) � Neodgovarajuća nacionalna agrarna politika � Netočna percepcija razvojnih potreba Istre na razini središnje države

(potpora i financiranje projekata Središnje Istre) � Neadekvatno osoblje u direktnom kontaktu s turistima � Zanemarivanje permanentnog- kontinuiranog ili cjeloživotnog

obrazovanja � „Industrijalizacija“ proizvodnje, pripremanja i serviranja

tradicionalnih proizvoda � Gubitak individualnih poljoprivrednih proivođača

Iz navedenog slijedi da, iako je činjenica da Središnja Istra obiluje sa brojnim prirodnim i kulturnim bogatstvima, autohtonom gastronomskom ponudom kao i sve većim brojem ambijentalnih smještajnih objekta, još uvijek su prisutne opasnosti koje proizlaze iz zapošljavanja neadekvatnih kadrovima, masovnosti turizma, mjenjanja vizualnog identiteta sela, komercijalizacije proizvodnje, pripremanja i serviranja hrane u ugostiteljskim objektima i slično. U nastavku stavit će se naglasak na mjere unaprijeđenja ruralnog odnosno selektivnog trizma kao i ugostiteljstva u Središnjoj Istri.

4.6. Mjere za unaprijeđenje turizma i ugostiteljstva Središnje Istre

Kao što se je već mnogo puta spomenuto, ruralni prostor Istre treba prepoznati i valorizirati kao prostor visoke ekološke vrijednosti na kojem je razvoj selektivnih vrsta turizam zajedno sa ugostiteljstvom utemeljenom na autohtonim prizvodima, jedan od glavnih strateških ciljeva u smislu poboljšanja postojećeg stanja, spriječavanja depopulacije sela, i

72

unaprijeđenja kakvoće života u seoskim sredinama. Od posebnog je značaja neraskidiva veza između autohtonih proizvoda i ruralnog turizma, te njegovom značaju za razvitak seljačkih gospodarstava i ruralnog područja.70

Novi razvojni model je precizno definiran u dokumentu Master plan razvoja turizma Istre (2004- 2012)71 koji preko pet temeljnih elemenata (razvojni model, plan konkurentnosti, investicijske potrebe i mogućnosti, marketing plan te plan implementacije) planira mjere za unaprijeđenje ruralnog turizma i ugostiteljstva Središnje Istre. Do sada su već realizirani neki projekti i programi od kojih su najznačajniji:

� Vinske ceste- danas ih možemo smatrati jednim od najprepoznatljivih i uobličenih turističkih proizvoda Istre kao i Središnje Istre, koje iz godinu u godinu se upotpunjuju i usavršavaju

� Ceste maslinovog ulja- predstavljaju vrlo atraktivan turistički proizvod kojem je osnovni cilj promocija maslina, maslinovog ulja i proizvoda od maslina, kao i prezentacija o njezi i razvoju maslinarstva u Istri.72

� Gastro vodič Istre- ima veoma važnu ulogu u strateškom razvoju nove koncepcije turizma, zbog toga jer objedinjuje razne ostale projekte poput agroturizma, vinskih cesta, cesta maslinovog ulja, Dana tartufa, Dana Vina, biciklističkih staza i slično, u jednstveni turistički proizvod

� Izvorni turtuf/ tartufo vero- to je projekt kroz koji se pruža mogućnost kvalitetnog upoznavanja različitih vrsta tarufa, kako bijelih tako i crnih, a to sve s namjerom da ugostitelji steknu potrebno znanje za kvalitetnu prezentaciju tog proizvoda, ali zakođer kako bi se i gostima dočarala cijela priča u vezi tartufa.

� Biciklistički turizam/ biciklističke staze- je specifičan projekt zbog toga jer objedinjava sve razvojne projekte u jednu cjelinu- očuvanu prirodnu okolinu, kulturno- povijesnu baštinu te visoki stupanj ekološke svijesti. U posljednjem desetljeću doživio je nagli razvoj upravo paralelno sa razvojem urbanih i industrijskih sredina, gdje su zaljubljenici u prirodna i kulturna bogatstva bili primorani potražiti selektivne oblike aktivnosti.

� Golf projekt- koji podrazumjeva, ne samo izgradnju golf igrališta, već kompletnih golf centara s pratećim smještajnim kapacitetetima. Predviđa se da bi golf mogao postati vrlo konkurentan proizvod koji bi omogućio dolazak novih gostiju, te utjecao na stvaranje novog imidža Središnje Istre kao turističke regije

� Proizvodnja autohtonih proizvoda- to je potencijal istarskog gospodarstva koji uvelike utječe na kvalitetu turizma i ugostiteljstva Središnje Istre. Istarski autohtoni mesni proizvodi su pršut, plečka, ombolo, istarske kobasice, panceta, kao i meso istarskog goveda (boškarina), istarska janjetina, pazinski puran. Ništa manje nisu važni mlječni proizvodi (kravlji i ovčji sir), proizvodi od tijesta (fuži, njoki, makaruni, ravijoli), te

70

Starteški program ruralnog razvoja Istarske županije, Sveučilište u Zagrebu: Agronomski fakultet, Zagreb, 2008., str. 103. 71

Master plan razvoja turizma (2004.-2012.), Cluster Unutrašnjost Istre, konačni dokument, THR u suradnji s Horwat Consulting Zagreb, 2003, str.75. 72

Bošković D., Velenik, R.: „Evaluating the offer and demand of selective forms of tourism in Istria“, Institute of Agriculture and Tourism, Poreč, 2004.

73

posebice istarski tartuf (proizvodi na bazi tarufa) i istarski med („Identifikacija i utvrđivanje tipičnih istarskih proizvoda“; „Valorizacija mesa istarskog goveda“)

Iz navedenog je evidentno kako Istarska županija neprestano usavršava, provodi i donosi nove projekte i mjere kako bi se turizam i ugostiteljstvo dovelo i održalo na jednoj kvalitetnoj i prepoznatljivoj razini s obzirom na današnje sve zahtjevnije tržište. U nastavku obradit će se potencijalne vrste seektivnog turizma Središnje Istre, sa svojim ciljnim segmentima, pozicioniranjem, te taktikama usavršavanja proizvoda i marketinga. Potencijalne vrste selektivnog turizma Središnje Istre

RURALNI TURIZAM

EKOTURIZAM KULTUROLOŠKI TURIZAM

ZDRAVSTVENI TURIZAM

SPORTSKI TURIZAM

MANIFESTACIJSKI TURIZAM

CILJNI SEGMENT Obitelji s malom djecom, grupe prijatelja, srednje razine prihoda

Parovi i obitelji s djecom svih dobi, srednje do visoke razine prihoda

Bez dobnih ograničenja, srednje do visoke razine prihode, prethodno kulturno iskustvo

Osobe koje teže obnovi i očuvanju zdravlja, bez dobnih igraničenja, srednja do visoka razina prihoda

Osobe koje teže aktivnom odmoru, bez dodatnih ograničenja, srednje do visoke razine

Bez dobnih ograničenja, srednje do visoke razine prihoda, prethodno iskustvo u kulturnim događajima

74

Izvor: Izrada autora Evidentno je da se pri definiranju ciljnog segmenta obuhvatila ona grupa gostiju koji najviše odgovaraju tom obliku selektivnog turizma po svojoj životnoj dobi, standardu te interesima. Pozicioniranje u ovom slučaju predstavlja svojevrsan slogan s kojim se određena vrsta ruralnog turizma pojavljuje na turističkom tržištu, te koji segment turističke ponude obuhvaća i što gost konkretno može očekivati. Što se tiče strukturiranja i taktike proizvoda, uglavnom se kod svih vrsta turizma predviđa poduzimanje istih taktika koje se sastoje od organizacije studijskih putovanja (benchmarkinga) u svrhu posjeta zemalja koje imaju dugogodišnje iskustvo (Italija, Austrija, Slovenija) u organiziranju ovakvih oblika ponude. Također je potrebno ustrojiti i marketinški klub u cilju poboljšanja koncepta pojedine vrste selektivnog turizma. U sklopu kulturološkog i manifestacijskog turizma potrebno je izraditi plan godišnjih kulturnih događanja i manifestacija kako bi se na adekvatan način mogla promovirati takva vrsta ponude. Od marketinških taktika predlaže se on-line oglašavanje na portalima koji su srodni sa pojedinom vrstom turizma, zatim off-line oglašavanje, press-trips koji prestavljaju osnovu za pisanje članaka i reportaža o ruralnom turizmu, kooperativni direktni marketing kroz zajedništvo sa svim subjektima ponude u ruralnom turizmu te klubovima i udrugama, plakati, posteri i brošure čiji je cilj prikazivanje najupečatljivijih i najzanimljivijih segmenata ponude u određenoj vrsti turizma. U sklopu istraživanja tržišta za potrebe pojedine vrste turizma, važan dio čine baze fotografija te samim time i baze video zapisa koje čine marketinšku infrastrukturu.

prihoda

POZICIONIRANJE Ambjentalnost i intimnost

Ekološki očuvana Kulturološki doživljaj Zdravlje i ljepota Aktivan odmor

Doživljaj raznih manifestacija

STRUKTURIRANJE I TAKTIKE PROIZVODA

Studijska putovanja (benchmarking), „Marketinški klub“

Studijska putovanja (benchmarking); „Marketinški klub“

Program godišnjih kulturnih događanja, promocija kulturno-povijesnih spomenika, muzeja, galerija, izložba i dr.; studijska putovanja (benchmarking); „Marketinški klub“



Plan godišnjih manifestacijskih događanja u Istri, studijska putovanja (benchmarking); „Marketinški klub“

MARKETINŠKE TAKTIKE

On-line, off-line oglašavanje, pree-trips, kooperativni direktni marketing, brošure, plakati, posteri

On-line,off-line, press-trip, kooperativni direktni marketing, brošure, plakati, posteri

On-line,off-line, press-trip, partnerstvo s medijima, direktan marketing, brošure, plakati, posteri

On-line,off-line, press-trip, partnerstvo s medijima, direktan marketing, brošure, plakati, posteri

On-line,off-line, press-trip,partnerstvo s medijima, direktan marketing, brošure, plakati, posteri

On-line,off-line, press-trip,partnerstvo s medijima, direktan marketing, brošure, plakati, posteri

MARKETINŠKA INFRASTRUK.

Baze fotografija- video zapis






75

ZAKLJUČAK

Razvoj turističke i ugostiteljske ponude u Središnjoj Istri javlja se kao odgovor masovnom turizmu priobalja Istre, gdje nastaje potreba za stvaranjem novog segmenta turističke ponude koji se prvenstveno zasniva na povratku tradicionalnom i zdravom načinu života, autohtonom ugođaju i netaknutom prirodnom okruženju. Upravo je ovaj segment turističke ponude prerastao u specifičan proizvod, gdje se je kroz selekcioniranu i posve individualiziranu ponudu, Središnja Istra istakla kao jedna od vodećih ruralanih destinacija.

Središnja Istra je ruralno područje smješteno u blizini mora koje zauzima prostor od 1269,33 km2 na kojem se nalaze 17 gradova i općina sa prosječnom gustoćom naseljenosti od

76

29,78 stanovnika na km2. Na formiranje turističke ponude svake destinacije pa tako i Središnje Istre utječu turistički resursi koji mogu biti privlačni ili atraktivni, prometni ili komunikativni, prihvatni ili receptivni. Ruralno područje Istre svojom umjerenom klimom, bogatom i endemskom florom i faunom, specifičnim primjerima kršne hidrografije i morfologije kao i speleoloških objekata, privlačnom potencijalu hidrografije, brojnom kulturno- povijesnom baštinon i 220,80 km2 zaštićenih dijelova prirode, te kvalitetnom cestovnom infrastrukturom, posjeduje sve potrebne resurse i uvjete za razvoj kvalitetnog i diverzificiranog turističkog i ugostiteljskog proizvoda.

Sa novom koncepcijom turističke i ugostiteljske ponude koja se sve više počela oslanjat na održivom razvoju, ekologiji, aktivnom odmoru, tradiciji i slično, Istarska je županija sredinom 90-ih godina počela poduzimati poticajne i financijske mjere u smjeru razvoj Središnje Istre, kako bi se izgradila prepoznatljivost kroz selektivne oblike turizma, posebice kroz ruralni turizam i njegove oblike: agroturizam, ekoturizam, vinski turizam, gastroturizam, avanturistički turizam, manifestacijski turizmu i slično. Iako su se primarni razlozi za poticaj selektivnih oblika turizma uglavnom odnosili na rasterećenje obalnih područja uz stvaranje novih sadržaja i proširenje ponude na unutrašnjost poluotoka, danas oni podrazumjevaju kombinaciju brojnih ekonomskih, demografskih, ekoloških, kulturnih, socijalnih i ostalih čimbenika. Od samog početka ruralnog turizma pa sve do danas, napravljeni su veliki koraci u smjeru obogaćivanja ponude, i to prvenstveno kroz aktivan i orginalan odmor. Posjetitelji imaju mogućnost sudjelovati u seoskim aktivnostima, baviti se ekstremnim sportovima, doživiti čari istarskih vinograda, kušati autohtone Istarske delicije te sudjelovati na brojnim manifestacijama, festivalima i koncertima.

Posljednjih su se godina smještajni kapaciteti u Središnjoj Istri značajno povećali. Uz povećanje kapaciteta došlo je i do povećanja smještajnih oblika tako da danas Središnja Istra raspolaže sa više ruralnih obiteljskih hotela, agroturističkih objekata, ruralnih kuća za odmor, soba i apartmana nove i tradicionalne arhitekture, vila stancija i slično. Na dan 31.12.2004. ruralni je prostor Istre raspolagao sa 261 objektom, kapaciteta od 2.188 postelja što predstavlja povećanje od 49,9% u odnosu na broj postelja u 2003.godini., te ostvareno je sveukupno 5.471 dolazaka turista i 50.018 noćenja. Broj objekta se u 2006. u odnosu na 2005.godinu povećao za 17,34% a broja postelja za 13,01%, dok je u 2005. zabilježeno smanjenje broja objekta u odnosu na 2004. za 5,24% i broja postelja za 4,29%. No uspoređujući ukupne smještajne kapacitete u Istri u s kapacitetima u ruralnom dijelu za 2006. godinu, dolazi se do podatka da smještaj u ruralnom prostoru čini tek 1,2% ukupnih smještajnih kapaciteta Istre.

Razvoj turizma u Središnjoj Istri uvelike je utjecao na otvaranje novih objekta na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i u seoskim sredinama, a posebice onih u kojima se pružaju ugostiteljske usluge s raznovrsnom ponudom hrane i pića. U ruralnom dijelu Istre posluje preko 626 različitih objekata prehrane s kapacitetom od preko 62.600 stolica, u kojima se pretežno poslužuje tradicionalna istarska kuhinja koju karakterizira jednostavnosti i upotreba proizvoda iz vlastitog uzgoja, kao i utjecaj sredozemnog i srednjoeuropskog tipa kulinarstva. Neki od specijaliteta koji su prepoznatljivi kao dio istarske gastronomije su:

77

istarski pršut, tartufi, maslinovo ulje, istarska vina (malvazija, teran, refošk), šparoge, razne vrste tjestenine (fuži, njoki, posutice), autohtoni mesni proizvodi (ombolo, kobasice, panceta) te slastice (fritule, kroštule, cukerančići).

Prema istraživanju koje je proveo Institut za turizam i poljoprivredu iz Poreča, na području svih gradova i općina Središnje Istre, došlo se je do saznanja da su najbrojniji gosti koji posjećuju ruralni prostor Istre Nijemci (22%) i Talijani (20%), od 36 do 45 godina starosti. S obzirom na obrazovnu strukturu, više od 50% gostiju je visokoobrazovano, odnosno ima najmanje višu školu, dok s dohodovne strane najviše je onih koji zarađuju mjesečno od 1001-2000 eura. Većina turista u unutrašnjost Istre dolazi individualno (77%), dok samo 23% organizirano preko agencija. Turisti u Središnjoj Istri ostaju najčešće dvije do četiri noći, dok je najmanje onih koji ostvaruju samo jedno noćenje. Kao jedne od glavnih motiva posjeta unutrašnjosti Istre, turisti navode odmor i relaksaciju, uživanje u netaknutoj prirodi te gastronomske delicije. Što se tiče zadovoljstva turista turističkom ponudom, gotovo su se svi izjasnili da su zadovoljni sa ponudom (osim 2%), i to posebno ljepotom krajolika (31%) i zdravom klimom (22%).

Pravilano definiranje vizije i strateških ciljeva uvelike utječe na kvalitetu usluge koju gosti dobivaju u turističkoj destinaciji, na kvalitetu života domicilnog stanovništva i svih poslovnih subjekata koji su na bilo koji način uključeni u turističku i i ugostiteljsku ponudu. Strateškim se ciljevima, u pogledu razvoj turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri, želi utjecati na repozicioniranje i restrukturiranje ponude, produžetak sezone (8-9 mjeseci), na unaprijeđenje proizvoda i usluga, na razvoj tradicijske i ekološke poljoprivrede kao bitne komponente turizma i ugostiteljstva, povećanje broja zaposlenih, razvoj i edukacija ljudskih resursa, na ravnomjerni razvitak unutrašnjosti i priobalja poluotoka, na stvaranje prepoznatljivog istarskog identiteta kroz gastronomsku i kulturno- povijesnu valorizaciju i drugo. Iako je započela sa sve intenzivnijom i svrhovitijom turističkom valorizacijom povijesnog, arhitektonskog, gastronomskog i kulturnog naslijeđa, Središnja se Istra još uvjek susreće sa problemima masovnosti turizma, neadekvatnosti kadrova, sa nezadovoljavajućom standardizacijom i kategorizacijom objekata ruralnog turizma i ugostiteljstva, sa jednolikom te iskomercializacijom ponudom. Kako bi se to izbjeglo ili ublažilo potrebno je provedbi strateških ciljeva pristupiti planski, odgovorno i organizirano, te neprestano poticati nove projekte i programe koji će stvarati nove segmente u turističkoj ponudi.

BIBLIOGRAFIJA

Knjige

1. Gračan D., Strategija i planiranje u razvoju turizma i turističke ponude Istre, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija 2004.

2. Ivanović, Z., Metodologija znanstvenog istraživanja (izvadak iz knjige u pripremi), Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.

78

3. Marušić Z., Čorak S., Hendija Z., Ivandić N. Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj TOMAS LJETO 2007, Institut za turizam, Zagreb, 2008.

4. Page S.J., Getz D., The Bussines of Rural Tourism: Internatinal Perspective, Thomas Bussines Press, London, 1997., p.16 ( http://books.google.hr, 18.04.2011)

5. Ružić P. : Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Poreč, 2005. 6. Stipanović C., Koncepcija i strategija razvoja u turizmu, Sveučilište u Rijeci, Fakultet

za turistički i hotelski menadžment, Opatija 2006.

Članci

1. Bessiere Jacinthe, Local Development and Heritage: „Traditional Food and Cuisine as Tourist Attractions in Rural Areas“, University of Toulouse le Mirail, Toulouse, 1998.

2. Brščić K., Franić R., Ružić D.: „ Zašto agroturizam?“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2005.

3. Bošković D.: „Tržišne mogućnosti razvoja agroturizma u Istri“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, IV.znanstveni i stručni skup s međunarodnim djelovanjem, Hrvatska na pragu XXI.stoljeća, Poreč, 1999.

4. Bošković D., Velenik, R.: „ Evaluating the offer and demand of selective forms of tourism in Istria“, Institute of Agriculture and Tourism, Poreč, 2004.

5. Bošković D., Amidžić D., Bošković M.: „ Valorizacija kulturno-povijesne, tradicijske i prirodne baštine u turističkoj ponudi ruralne Istre“, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Kongres ruralnog turizma, Hvar, 2007.

6. Bošković D., Štoković I., Velenik R.: „The Importance of wine and bike roads in Istrian tourist supply“, Institute of Agriculture and Tourism Poreč, 2004.

7. Franić R., Grgić Z. : „Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj - pretpostavke i izgledi razvitka“, Studij slučaja, Agric Conspec Sci 67(3): 131-141, 2002.

8. Hajdaš Dončić : „Cluster – model of interregional linking of continental agrotourist destination”, Acta Turistica Nova, Vol 1 (2007), No 1., 2007.

9. Ilak Peršurić A.S., Juraković L., Tomčić Z. : „Ekstrinzični i intrinzični ograničavajući faktori razvoja agroturizma – primjer Istre“, 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma, Opatija 2010.

10. Jelinčić A. D.: „Agroturizam u europskom kontekstu, Instutut za međunarodne odnose“, vol 19., str- 7, Zagreb 2007.

11. Juraković L., Tomčić Z., Rajko M.: „Ugostiteljska djelatnost – gastronomija, smještaj u agroturizmu“, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Znanstveni rad, Hvar, 2007.

12. Kušen.E.: „Turizam i prostor, klasifikacija turističkih atrakcija“, Prostor, Zagreb, Vol.21., Br. 9, 2001.

13. Kušen E., Hendija Z.: „ Konkurentnost hrvatskog ruralnog turizma“, Institut za turizam, Zagreb, 2005.

14. Kombol T., P.: „Kulturno nasljeđe i turizam“, Radovi zavoda za znanstveni rad, Varaždin, 2006.

79

15. Lukić A., Zupanac I.: „Ruralni prostor kao proizvod : Nova slika unutrašnje Istre“, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 2002.

16. Milohanović A., Brščić K.: „Tourist perceptions of Istrian Wines“, Original scientific paper, 2008. Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS), Vol.73 No.2 Lipanj 2008.

17. Nikočević, L. : „Agroturizmi i nematerijalna kulturna baština“ (Agritourism and Immaterial Cultural Heritage), presentation in Pazin, Ruraltour workshop, Pazin, February 6th, 2008.

18. Orlić I.: „Traditional Food and Tourist offer in Istria: Characteristics of Istrian Regional Identity“, Professional paper, 2004

19. Perušić, Trošt, Juraković, Rajko M., Oplanić M.: „Agroturizam u Istri- stanje i perspektive“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč 2008.

20. Ružić P., Dropulić M. : „Uloga tradicijske prehrane u gastronomskoj ponudi ruralne Istre“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, 2009

21. Ružić P., Bošković D., Amidžić D.: „Gastronomy as a factor of the regional tourism offering of Istria“, XI. international scientific conference: Tourism, Regional Development and Education , Tábor 2006

22. Šergo Z., Tomičić Z., Poropat A.: „Profil potencijalnih posjetitelja ruralne Istre“, Hrvatski kongres o ruralnom turizmu, Zbornik radova, 2009.

23. Šergo Z., Tomičić Z., Ružić P.: „Beyond the food and drinking demand for tourist visits in Istria: a cluster analysis of visitor spending“, Institute of agriculture and tourism, Poreč, 2005.

24. Štoković, I., Gržinić, J.: „Cluster – model of Istrian agrotourism destination“, University of Jurja Dobrile in Pula, Department of Economics and Tourism, Pula, 2008.

25. Vukčević M.: „Zaštita pirodnih vrijednosti u Sredozemlju i razvoj ekološkog turizma na hrvatskom dijelu Jadrana“, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, IV.znanstveni i stručni skup s međunarodnim djelovanjem, Hrvatska na pragu XXI.stoljeća, Poreč, 1999.

Ostalo

1. Bošnjak L. : „Autentična enološka ponuda u funkciji unaprijeđenja turističke destinacije Istre“, Magistarski rad, Opatija, 2009.

2. Glasnik Zagrebačke Županije, Broj 9, Godina X., Zagreb, 7.travanja 2005 3. Istraživanje tendencija u potrošnji hrane i pića turista u Istri 2002., Institut za

poljoprivredu i turizam, Zavod za turizam, Poreč, 2006. 4. Master plan razvoja turizma (2004.-2012.), Cluster Unutrašnjost Istre, konačni

dokument, THR u suradnji s Horwat Consulting Zagreb, 2003. 5. Pribjegović D.: „Integralni menadžment kvalitete i razvoj agroturizma - primjer Istre“,

Magistarski rad, Opatija, 2009. 6. Radni materijal Turističke zajednice Sredšnje Istre

80

7. Rajković Grabar S.: „Valorizacija resursa u funkciji razvoja ruralnog turizma središnje Istre“, magistarski rad, Opatija, 2009.

8. Regionalni operativni plan Istarske županije 9. Velenik R.: „Promocija i kanali prodaje u Istarskom ruralnom turizmu“, Magistarski

rad, Opatija, siječanj 2006. 10. Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.), Sveučilište u

Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2008. Internet stranice

1. Agroturizam u Istri, Zašto ruralni turizam? www.mmtpr.hr/UserDocsImages/Nasicewebmmtpr.ppt, 02.03.2011

2. Državni hidrometeorološki zavod, www.dhmz.hr 22.03.2011. 3. Istarska županija, Wikipedia, hr.wikipedia.org, 22.03.2011. 4. Master plan turizma Istre 2002-2010, www.istra-istria.hr, 11.03.2011. 5. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, www.mmtpr.hr, 05.04.2011. 6. Službene stranice Istarske županije, www.istra-istria.hr, 22.03.2011. 7. Ruralis, www.ruralis.hr, 24.03.2011. 8. Turistička zajednica Središnje Istre, www.tzpazin.hr , 22.03.2011 9. Vinski putokazi Istre, www.istra.com, 31.03.2011. 10. www.hgk.hr , 18.04.2011 11. www.heartofistria.org, 18.04.2011. 12. www.hrcak.srce.hr, 05.04.2011. 13. http://eobrazovanje.mingorp.hr, 25.03.2011 14. www.geografija.hr, 28.03.2011. 15. www.histrica.com, 10.04.2011. 16. www.istra.net, 10.04.2011 17. www.croatia.valamar.com, 18.04.2011. 18. www.istria-gourmet.com, 07.04.2011. 19. www.histria.org , 01.05.2011.

POPIS TABELA

Tabela 1. Turistički klasteri Istre i njihovo sadržajno pozicioniranje ........................................ 8

Tabela 2. Stanovništvo klastera Središnje Istre za 2001.godinu. ............................................... 9

Tabela 3. Zaštićeni dijelovi prirode Središnje Istre .................................................................. 11

81

Tabela 4. Registrirane obrambene građevine Središnje Istre ................................................... 13

Tabela 5. Razlika između agroturizma i ruralnog turizma ....................................................... 19

Tabela 6. Popunjenost u 2003.godini prema tipovima domaćinstva (prosječna popunjenost

svih tipova domaćinstva u 110 dana- 31%) i cijena po danu. .................................................. 21

Tabela 7. Aktivnosti kulturološkog turizma Središnje Istre ..................................................... 29

Tabela 8. Usporedba Središnje Istre sa priobalnom Istrom, za razdoblje 1993.-2000.godine. 31

Tabela 9. Broj objekata i postelja u Središnjoj Istri za 2004, 2005., 2006.godinu .................. 31

Tabela 10. Hoteli Središnje Istre .............................................................................................. 32

Tabela 11. Dolasci i noćenja turista na području TZ Središnje Istre od 01.01.2009. do

15.09.2009. ............................................................................................................................... 33

Tabela 12. Dolasci i noćenja turista na području TZ središnje Istre od 01.01.2009. do

25.11.2009. ............................................................................................................................... 33


najposjećenije TZ Istre, za razdoblje sječnja 2010.godine ....................................................... 34


najposjećenije TZ Istre, za razdoblje sječnja 2011.godine ....................................................... 35

Tabela 15. Posjet turista Istre restoranima s obzirom na lokaciju ............................................ 40

Tabela 16. Poznavanje tipičnih istarskih jela ........................................................................... 41

Tabela 17. Poznavanje tipičnih vina Središnje Istre ................................................................ 41

Tabela 18. Rangiranje značajki jela u gastronomskoj ponudi ruralne Istre ............................. 42

Tabela 19. Ponuda tipičnih istarskih proizvoda u restoranima ................................................ 42

Tabela 20. Poznavanje tipičnih istarskih vina .......................................................................... 43

Tabela 21. Broj i struktura objekata uključenih u ponudu hrane i pića u Središnjoj Istri u 2006.

godini ........................................................................................................................................ 44

Tabela 22. Broj i struktura kapaciteta namijenjenih pružanju usluga prehrane i pića u

Središnjoj Istri za 2006.godinu (u stolicama) ........................................................................... 44

Tabela 23. Motivi dolaska turista u Središnju Istru *............................................................... 54

Tabela 24. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere razvoja turizma i ugostiteljstva u Središnjoj Istri

.................................................................................................................................................. 61

Tabela 25. Razvojni ciljevi, projekti i mjere turizma i ugostiteljstva Središnje Istre .............. 64

82

POPIS SLIKA

Slika 1. Geografski prikaz klastera u Istri .................................................................................. 7

Slika 2. Država dolaska turista ................................................................................................. 46

Slika 3. Spol ispitanih turista Slika 4. Dob turista ................................... 47

Slika 5. Stupanj obrazovanja turista ......................................................................................... 47

83

Slika 6. Zanimanje turista ......................................................................................................... 48

Slika 7. Mjesečni prihodi turista .............................................................................................. 49

Slika 8. Način organizacije putovanja ...................................................................................... 50

Slika 9. Učestalost turističkih posjeta Središnje Istre .............................................................. 51

Slika 10. Duljina boravka turista u Središnjoj Istri .................................................................. 52

Slika 11. Intenzitet posjeta Središnje Istre prema mjesecima .................................................. 53

Slika 12. Ocjena zadovoljstva turističkom ponudom ............................................................... 54

Slika 13. Zadovoljstvo turističkom ponudom .......................................................................... 55

Documents

Strategija razvoja turizma i ugostiteljstva Središnje Istre.df