STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA … · E‐marketing..... 104 STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO 2025. GODINE) 4 8. Akcijski plan ... turističke destinacije

STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO 2025. GODINE)

Završni izvještaj

Zagreb, 2016.

STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO 2025. GODINE) 2

STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Naručitelj:

Turistička zajednica Zagrebačke županije

Voditelj studije:

dr. sc. Snježana Boranić Živoder

Autori:

dr. sc. Snježana Boranić Živoder

dr. sc. Sanda Čorak

dr. sc. Neven Ivandić

dr. sc. Zoran Klarić

dr. sc. Damir Krešić

Zrinka Marušić, dip. ing. mat., univ.spec.oec.

Zagreb, 2016.

Fotografija na naslovnici: TZ Zagrebačke županije


Sadržaj

1. Uvod ..................................................................................................................................... 5 2. Ciljevi i metodologija projekta ...................................................................................... 6 3. Profil Zagrebačke županije kao turističke destinacije ........................................... 8

3.1. Zemljopisna obilježja ....................................................................................................... 8

3.2. Gospodarstvo Županije .................................................................................................. 10

3.3. Infrastrukturna obilježja – promet i komunalna infrastruktura ...................................... 12

3.4. Ekološke značajke i korištenje prostora ......................................................................... 21

3.5. Analiza prostorno‐planske dokumentacije ..................................................................... 32

3.6. Obilježja turističke ponude i potražnje .......................................................................... 37

3.7. Analiza turističke atrakcijske osnove .............................................................................. 46

3.8. Obilježja destinacijskog marketinga i menadžmenta...................................................... 65

4. Turistički tržišni trendovi ............................................................................................. 67 5. SWOT analiza i ključni faktori uspjeha ..................................................................... 69

5.1. Jake i slabe strane turizma Zagrebačke županije ............................................................ 69

5.2. Prilike i prijetnje razvoja turizma Zagrebačke županije .................................................. 70

6. Strategija razvoja............................................................................................................ 72

6.1. Vizija razvoja .................................................................................................................. 72

6.2. Ciljevi razvoja ................................................................................................................ 78

6.3. Strateška prostorna koncepcija razvoja ......................................................................... 80

6.4. Strategija proizvodnog portfelja .................................................................................... 84

7. Komunikacijske aktivnosti i brend koncept ............................................................ 98

7.1. Ciljna tržišta i potrošački segmenti ................................................................................ 98

7.2. Brend koncept ............................................................................................................. 100

7.3. Promocijske aktivnosti i materijali ............................................................................... 101

7.4. Interni marketing ......................................................................................................... 103

7.5. E‐marketing ................................................................................................................. 104


8. Akcijski plan .................................................................................................................. 106

8.1. Ljudski potencijal i organizacijski činitelji ..................................................................... 106

8.2. Implementacijske aktivnosti ........................................................................................ 107

Programi u području destinacijskog menadžmenta ....................................................... 110

Programi u području destinacijskog lanca vrijednosti .................................................... 113

Programi u području tržišne prepoznatljivosti ............................................................... 140

8.3. Potencijalni izvori EU financiranja ................................................................................ 144

8.4. Terminski plan aktivnosti ............................................................................................. 147

9. Zaključak ........................................................................................................................ 149 PRILOG 1. Veličina i obilježja domaće turističke potražnje u Zagrebačkoj županiji u 2013. g. i 2014. g. ........................................................................................... 151 PRILOG 2. Zakonski okvir od interesa za razvoj seoskog turizma ..................... 156 PRILOG 3. Planirani projekti u JLS za razvoj turizma – rezultati ankete ........... 158


1. Uvod

Institut za turizam u ožujku 2015. godine potpisao je s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije ugovor za izradu studije 'Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije do 2025. godine' sa ciljem donošenja jasnih smjernica budućeg turističkog razvoja, definiranja strateških prioriteta i okvira za privlačenje potencijalnih investitora te intenziviranje turističkog razvoja Županije.

Zagrebačka županija, često nazivana i 'zagrebačkim prstenom', smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Obrubljuje Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane. Ističe se velikim brojem raznolikih resursa koji otvaraju mogućnosti za razvoj brojnih turističkih proizvoda, posebno na današnjem visoko segmentiranom tržištu. S jedne strane, to je planinski prostor Žumberačke gore, Medvednica i slikovito Samoborsko‐Plešivičko gorje, a s druge nizinski prostori uz Savu i Kupu. Bogat niz atrakcija koje mogu privlačiti različite segmente gostiju uključuju iznimno očuvanu prirodu i niz kulturnih dobara, ali i brojne 'neopipljive', jednako važne atribute, poput ambijenta, gostoljubivosti i lijepih vizura. Kulturno‐povijesne atrakcije uključuju niz dvoraca, kurija, crkvi te očuvane jezgre mjesta. Niz atrakcija vezanih uz kulturu života i rada dodatno obogaćuju boravak u Županiji. Konačno, već sama tradicija odlaska Zagrepčana u okolicu Zagreba predstavlja veliku prednost i poticaj da se ona još više razvija te da sve više privlači i one koji borave u Zagrebu ili prolaze kroz Županiju prema nekim drugim odredištima. Zadnjih se godina intenzivno radi na brojnim turističkim proizvodima koji se danas na tržištu sve više traže, poput vinskih cesta, biciklističkih i pješačkih staza, prezentaciji kulture života i dr. Međutim, još uvijek postoje brojne neiskorištene mogućnosti, posebno s obzirom na trendove i kretanja na turističkom tržištu, koje govore o sve većoj potrebi boravka u ruralnim prostorima, upoznavanja lokalnih vrijednosti te učenja i rada na sebi u smislu novih iskustava. Važno je spomenuti da zadnjih desetak godina Županija bilježi stalan rast broja noćenja, a posebno zadnjih godina kada je broj noćenja povećan za više od tri puta u odnosu na razdoblje od prije petnaestak godina.

U prvom dijelu studije dan je pregled postojećeg stanja u Zagrebačkoj županiji pri čemu su analizirani sljedeći pokazatelji: zemljopisna obilježja, gospodarstvo, infrastrukturna obilježja, ekološke značajke i korištenje prostora, obilježja turističke ponude i potražnje, resursna osnova, destinacijski marketing i menadžment. Sagledavajući trendove na tržište te rezultate analize stanja, izvedena je SWOT matrica, odnosno, jake i slabe strane turizma Zagrebačke županije kao i prilike i prijetnje razvoju turizma koje proizlaze iz okruženja. U studiji se potom razrađuje strategija razvoja s vizijom, ciljevima, strateškom prostornom koncepcijom razvoja i strategijom proizvodnog portfelja.

U poglavlju koje obrađuje komunikacijske aktivnosti i brend koncept obrađena su ciljna tržišta i potrošački segmenti, brend koncept, promocijske aktivnost i materijali te interni marketing i e‐marketing. Konačno, dokument završava akcijskim planom u kojem je opisan 31 program, koji je potrebno provesti kako bi se realizirala željena vizija turističkog razvoja Zagrebačke županije. Vremenski horizont provedbe programa obuhvaća razdoblje od 2016. do 2025. godine u kojem bi se trebalo realizirati većina predviđenih programa. Neki programi su kontinuiranog karaktera.

Cilj ove studije bio je stvoriti konceptualni okvir za djelovanje dionika u turizmu kako bi se intenzivnije pokrenuo turistički razvoj, unaprijedili turistički proizvodi, povećala turistička potražnja te kako bi Zagrebačka županija podigla svoju prepoznatljivost kao turistička destinacija.


2. Ciljevi i metodologija projekta

Dokument Strategija razvoja turizma Zagrebačke županije predstavlja stratešku platformu za djelovanje dionika u turizmu i povezanim gospodarskim aktivnostima sa ciljem podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva te rast konkurentske sposobnosti Županije. Shodno tome, ciljevi ove Strategije su:

Dugoročno osigurati jasan koncept razvoja turizma

Definirati razvojne pretpostavke za stvaranje prepoznatljivosti Županije kao turističke destinacije te njeno tržišno pozicioniranje

Prepoznati razvojne programe u domeni javnog i privatnog sektora kojima će se potaknuti i intenzivirati razvoj Županije

Definirati razvojne prioritete i njihove nositelje

Osigurati okvir za privlačenje potencijalnih investitora.

Polazeći od projektnih zadataka, metodološki pristup zasniva se na sljedećim načelima:

Multidisciplinarnost: sagledavajući turizam kao multidisciplinarnu pojavu rad na ovome projektu uključio je tim stručnjaka iz različitih područja. To su: ekonomija, zaštita okoliša, projektno planiranje, destinacijsko upravljanje, razvoj proizvoda i turistička promocija. Posebna pažnja posvetila se usklađivanju programskih aktivnosti s mogućnostima povlačenja sredstava iz raspoloživih EU fondova.

Uključivanje dionika/partnera: razvoj turizma potrebno je uskladiti s interesima svih dionika u turističkim destinacijama pa stoga ovaj projekt pretpostavlja suradnju s dionicima iz Županije, ponajprije predstavnicima turističkih zajednica na cijelom području.

Metodologija je podrazumijevala fazni pristup pa je tako uključila sljedeće:

Inicijalni sastanak

Projekt je započeo s inicijalnim sastankom na kojem je tim Instituta za turizam s predstavnicima Zagrebačke županije usuglasio operativne aktivnosti na projektu (npr. imenovanje koordinatora, dinamika tj. termini i organizacija obilaska terena, termini održavanja radionica i sl.).

Obilasci terena

Radi što boljeg upoznavanja terena, tim Instituta za turizam s predstavnicima TZ Zagrebačke županije u nekoliko je navrata obilazio teren kako bi se dobio uvid u njegove ključne resurse/atrakcije, stanje turističke infrastrukture te kako bi sagledao potencijalne potrebne projekte u predstojećem razdoblju.

Kabinetsko ('desk') istraživanje

Tijekom izrade projekta proveden je niz 'desk' istraživanja koja su uključila analizu većeg broja različitih sekundarnih izvora informacija poput stručne literature, statističkih izvora podataka, internetske portale, baze podataka i drugo.


Radionice

Tijekom projekta provedene su tri strateške radionice s predstavnicima turističkih zajednica te Županije. Teme koje su bile obuhvaćene na radionicama bile su: 1) Analiza stanja i SWOT analiza; 2) Vizija i ciljevi razvoja i koncept marketinga; 3) Akcijski plan. Radionice je organizirala Turistička zajednica Zagrebačke županije, a vodio ih je tim Instituta za turizam.

Etapno izvještavanje

Etapno izvještavanje podrazumijevalo je izvještavanje u nekoliko etapa i to: 1) analiza stanja i utvrđivanje ključnih činitelja razvoja; 2) strategija razvoja turizma Zagrebačke županije i koncept marketinga; 3) akcijski plan razvoja turizma i prijedlog konačne verzije projekta. Za svaku od etapa projekta Institut za turizam dostavio je Naručitelju na usvajanje pisani izvještaj.

Struktura dokumenta

Strukturu dokumenta čine tri međusobno povezane cjeline koje odgovaraju na tri

pitanja:

Gdje smo danas?

Kamo idemo?

Kako ćemo ostvariti cilj?

GDJE SMO DANAS? KAMO IDEMO? KAKO ĆEMO DOĆI DO CILJA?

Profil Zagrebačke županije kao turističke destinacije

Turistički trendovi

SWOT i ključni faktori uspjeha

Strateška prostorna koncepcija

Vizija razvoja

Strategija proizvoda

Implementacije aktivnosti

PODRUČJE – destinacijski menadžment

PODRUČJE – destinacijski lanac vrijednosti

PODRUČJE – tržišna prepoznatljivost


3. Profil Zagrebačke županije kao turističke destinacije

3.1. Zemljopisna obilježja

Zagrebačka županija zauzima okolicu glavnog grada Hrvatske, Zagreba koja izravno gravitira Zagrebu kao regionalnom središtu. Stoga je ona jedina hrvatska županija čije se sjedište nalazi izvan nje, na području grada Zagreba. S površinom od 3.060 četvornih kilometara zauzima osmo mjesto, a s ukupno 317.606 stanovnika treće mjesto od ukupno 21 hrvatske županije – više stanovnika imali su samo Grad Zagreb i Splitsko‐dalmatinska županija.1 I po gustoći naseljenosti od 103,8 stanovnika na km2 Zagrebačka županija je u samom vrhu – od nje su gušće naseljeni samo Grad Zagreb, Međimurska, Varaždinska i Krapinsko‐zagorska županija.

Budući da okružuje područje Grada Zagreba sa zapada, juga i istoka, Zagrebačka županija ima oblik prstena izduženog u smjeru zapad – istok, zbog čega se često naziva Zagrebačkim prstenom, a zbog očuvanog i atraktivnog okoliša i „zelenim“ prstenom. Na zapadu graniči s Republikom Slovenijom, na sjeveru s Krapinsko‐zagorskom županijom, na sjeveroistoku s županijama Varaždinskom i Koprivničko‐križevačkom, na istoku s Bjelovarsko‐bilogorskom, na jugozapadu s Karlovačkom te na jugoistoku sa Sisačko‐moslavačkom županijom. Zračna udaljenost između krajnje zapadne i krajnje istočne točke Zagrebačke županije iznosi 107 kilometara, između krajnje sjeverne i južne točke 67 kilometara, dok je na najužem dijelu „prstena“ u općini Pisarovina prostor Zagrebačke županije širok samo 8 kilometara.

Slika 3.1.1. Turistička karta Zagrebačke županije

Izvor: http://zagzup.tripod.com/turizam/zupmapa.jpg, 8.5.2015.

1 Radi se o službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, dok WEB site Zagrebačke županije iskazuje površinu

od 3.078 četvornih kilometara i 317.642 stanovnika 2011. godine


Prostor koji obuhvaća Zagrebačka županija je, uslijed obuhvata više specifičnih manjih cjelina, vrlo raznolik, što Županiju čini atraktivnom s turističkog stanovišta. Njene glavne prirodne odrednice su rijeka Sava, koja prolazi središnjim dijelom Županije smjerom zapad – istok, te dva istaknutija gorja – Žumberačko gorje na zapadu i Medvednica na sjeveru. Zbog razmjerno guste naseljenosti velik dio prostora izgrađen je ili kultiviran, ali postoje i brojna šumska područja sa očuvanom prirodom, posebice u najvišim gorskim prostorima i najnižim močvarnim predjelima uz glavne vodotoke.

Sve vode u Zagrebačkoj županiji pripadaju porječju Save, a preko Dunava u koji se Sava ulijeva i slijevu Crnoga mora. Krajnjim južnim dijelom Županije prolazi rijeka Kupa, dok su svi ostali vodotoci, iako brojni, bitno kraći, uži i siromašniji vodom. Od ukupno 945 i 562 kilometra u Hrvatskoj rijeka Sava na području Zagrebačke županije protječe duljinom od 63 kilometra, pri čemu manji dijelovi čine granicu prema Sloveniji, području grada Zagreba i Sisačko‐moslavačkoj županiji. Od ukupno 296 kilometara toka rijeke Kupe na Zagrebačku županiju odnosi se 34 kilometara i tu Kupa čini granicu prema Karlovačkoj i Sisačko‐moslavačkoj županiji. Od ostalih vodotoka nešto su važniji Sutla i Krapina na sjeverozapadu, Kupčina i Odra na jugu te Lonja i Česma na istoku Županije, koje su jedine i nešto dulje od 100 kilometara.

Budući da je prostor Zagrebačke županije u prošlosti bio često plavljen, veliki značaj imaju i odteretni kanali namijenjeni prihvaćanju viška voda, izgrađeni nakon velike poplave u Zagrebu 1964. godine. Sustav čine tri kanala: Sava – Odra u središnjem dijelu, Kupa – Kupa na jugozapadu i Lonja – Strug na jugoistoku Županije, koji višak voda odvodi u Lonjsko polje. Uz ove kanale vezuje se i glavnina močvarnih prostora u Županiji – ističu se Crna Mlaka uz kanal Kupa – Kupa, Turopoljski lug uz kanal Sava – Odra te krajnji zapadni dio Lonjskog polja uz kanal Lonja – Strug. Na području Zagrebačke županije kanal Sava – Odra prolazi duljinom od 20 kilometara, kanal Lonja Strug 15 kilometara, a kanal Kupa – Kupa svega 1 kilometar.

U Zagrebačkoj županiji nema prirodnih jezera izuzmu li se manje mrtvice uz rijeku Savu, ali ima dosta ribnjaka i šljunčara. Najveću vodenu površinu čini ribnjak Crna Mlaka na području grada Jastrebarsko površine 6,2 km2, a slijede je ribnjaci Pisarovina te ribnjak Vukšinac u općini Dubrava. Ističe se i ribnjak Mokrica u Sv. Ivanu Zelini koje datira još iz 16. stoljeća i koji se proteže na 8 ha. Među brojnim šljunčarama ističu se Čiče kod Velike Gorice, Svetonedeljska jezera i Zajarki kod Zaprešića, važne i kao rekreacijske zone, posebno za ribolov.

Glavni gorski prostor u Županiji nalazi se na njenom zapadnom dijelu, a čini ga Žumberačko gorje kao najviše u Panonsko‐peripanonskoj Hrvatskoj. Veći dio Žumberačkog gorja, uključujući i Samoborsko gorje kao njegov niži nastavak, nalazi se u Zagrebačkoj županiji, dok se Medvednica u Županiji prostire samo manjim dijelom svoje sjeverozapadne i jugoistočne padine. Oba gorja neznatno prelaze visinu od 1.000 metara2, za razliku od preostalih brdskih prostora u Županiji – Marijagoričkog pobrđa na sjeverozapadu, Vukomeričkih gorica na jugu te rubnih dijelova prigorja Kalnika i Moslavačke gore na istoku, koja jedva dosežu 300 metara nad morem. Sva brdska područja u Županiji značajna su kao rekreacijska vinorodna područja.

U skladu s ovakvom reljefnom strukturom glavninu Zagrebačke županije prekriva blago valoviti prostor na visinama između 110 i 150 metara, gdje živi i velika većina

2 Najviši vrh Žumberačkog gorja Sveta Gera, visok 1.178 metara, nalazi se u Karlovačkoj županiji na granici s Republikom Slovenijom, na koju se pod nazivom Gorjanci odnosi sjeverna strana Žumberačkog Gorja. Najveću visinu na Žumberačkom gorju u Zagrebačkoj županiji doseže bezimeni vrh visok 1.006 metara, udaljen oko kilometar istočno od Svete Gere, ali je od njega viši najviši vrh Medvednice Sljeme od 1.033 metra nad morem na granici Zagrebačke županije i Grada Zagreba.


stanovnika. Dosta naselja, ali uglavnom malih, nalazi se i u brežuljkastim područjima, ponajviše na obroncima Samoborskog gorja te u prigorju Medvednice i ostalim pobrđima. Mala naselja na visinama iznad 300 metara postoje samo na području Žumberka i rubnim dijelovima Samoborskog gorja, a najviše je Noršić Selo na području grada Samobora na visini od 678 metra nad morem. Veće ravnice pružaju se uglavnom uz rijeku Savu i u močvarnim prostorima, a najniži dijelovi Županije uz donji dio toka rijeke Save nalaze se na nadmorskoj visini od 95 metara nad morem.

Klima je na području Zagrebačke županije kao i u obližnjem Zagrebu umjereno kontinentalna, odnosno umjereno topla i vlažna klima. Prosječna godišnja temperatura kreće se oko 13o C, a godišnja količina oborina oko 900 mm. Broj dana sa snijegom iznosi u prosjeku oko 30 dana u godini, broj vedrih dana oko 40, a oblačnih 120. Najtopliji su mjeseci srpanj i kolovoz s prosječnom temperaturom od 22o C, a najhladniji siječanj s temperaturom od ‐1o C. U periodu od početka svibnja do kraja rujna temperatura rijetko pada ispod 15o C, dok je u prosjeku niža od 5o C tijekom prosinca, siječnja i veljače.

Oborine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tijekom godine, iako ih najviše ima u lipnju i studenom, kada njihova količina zna prijeći 100 mm. Manje od 50 mm oborina najčešće se zna zadesiti tijekom veljače, ožujka i rujna. Nešto oštrija klima je u višim gorskim predjelima, pa tako na vršnim dijelovima Medvednice prosječna ljetna temperatura ne prelazi 22o C, dok zimska temperatura u najhladnijem mjesecu veljači u prosjeku iznosi ‐3o C. Gorski krajevi imaju i nešto veću količinu padalina, posebice u kasnu jesen, kada ona u najkišovitijem mjesecu studenom zna iznositi i preko 200 mm.3

3.2. Gospodarstvo Županije

Razina bruto domaćeg proizvoda Zagrebačke županije (tekuće cijene u eurima) u razdoblju od 2000. do 2012. godine porasla je 89,8 %, 3,6 postotna boda više od bruto domaćeg proizvoda Hrvatske. Županija je, nešto bolje rezultate u odnosu na prosjek Hrvatske, ostvarila i u razdoblju negativnih utjecaja financijske krize s kraja prošlog desetljeća. Naime, županijski bruto domaći proizvod je od 2008. do 2012. godine smanjen za 7,9 %, dok je na bruto domaći proizvod Hrvatske u istom razdoblju smanjen 8,7 % (Slika 3.2.1.)

Slika 3.2.1. Kretanje bruto domaćeg proizvoda (2005.=100) u

Zagrebačkoj županiji i Hrvatskoj, u tekućim cijenama (euri)

Slika 3.2.2. Kretanje bruto domaćeg proizvoda po

stanovniku u Zagrebačkoj županiji i Hrvatskoj, u tekućim

cijenama (euri)

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku

3 http://www.dzs.hr


Bruto domaći proizvod po stanovniku pokazuje da se Županija nalazi među razvijenijim kontinentalnim županijama Hrvatske (Državni zavod za statistiku, 2015.). U 2012. godini županija je ostvarila bruto domaći proizvod po stanovniku od 7.791 eura, za 24,3 % manje od prosjeka Hrvatske, ali i peti najveći među kontinentalnim županijama bez Grada Zagreba. U uvjetima bržeg rasta broja stanovnika u odnosu na prosjek Hrvatske (broj stanovnika županije povećan je u razdoblju od 2000. do 2012. godine za 3,7 %), dinamika županijskog bruto domaćeg prihoda po stanovniku zaostaje u odnosu na Hrvatsku (slika 3.2.2.). Bruto domaći proizvod po stanovniku Zagrebačke županije u razdoblju od 2000.do 2012. godine povećan je za 83 % (na razini Hrvatske za 93 %), uz smanjenje od 2008. do 2012. godine za 9,1 %.

Kao sintetički pokazatelj razvijenosti županija4, indeks razvijenosti od 124,2 % (Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova europske unije, izračun od 27.12.2013), pokazuje da se Zagrebačka županija nalazi među najrazvijenijim županijama Hrvatske, pri čemu su od Zagrebačke županije razvijenije samo Primorsko‐goranska i Istarska županija te Grad Zagreb.

Slika 3.2.3. Struktura bruto dodane vrijednosti Zagrebačke županije u 2012. godini prema djelatnostima

Izvor: podaci Državnog zavoda za statistiku

Gospodarsku strukturu Županije obilježava dominantna i rastuća uloga prerađivačke industrije, rudarstva i vađenje te ostalih industrija (slika 3.2.3). U 2012. godini bruto domaća vrijednost ostvarena u tim djelatnostima činila je 31 % bruto domaće vrijednosti cijele Županije (2,2 postotna boda više nego u 2000. godini). Prema važnosti slijede trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (udio 28 % u 2011. godini odnosno 5,4 postotna boda više nego u 2000. godini)5, a potom poslovanje s nekretninama (10 %). Županija ostvaruje negativnu bilancu robne razmjene s inozemstvom, tako je u 2012. godini s područja Županije izvezena roba u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna, a uvezena roba u vrijednosti 9,2 milijarde kuna (Državni zavod za statistiku, 2013.). Koncem 2014. godine na području Županije djelovalo je 10,6 tisuća aktivnih pravnih osoba, od čega u djelatnosti trgovine (2.801), prerađivačke industrije (1.508) i građevinarstva (1.182). U djelatnosti pružanja

4 Indeks razvijenost ponderirani je prosjek vrijednosti standardiziranih pokazatelja prosječnog dohotka per capita, prosječnih izvornih prihoda per capita, prosječne stope nezaposlenosti, kretanja stanovništva i udjela obrazovnog stanovništva u stanovništvu od 16‐65 godina. 5 Raspoloživi podaci službene statistike ne pružaju mogućnost uvida u bruto dodanu vrijednost ostvarenu u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.


smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je 619 aktivnih pravnih osoba (Državni zavod za statistiku, 2015.) Stopa nezaposlenosti u županiji u 2013. godini bila je 21,9 % pri čemu je 19,8 tisuća osoba bilo nezaposleno (Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2014.) dok je u pravnim osobama bilo zaposleno 58,5 tisuća osoba (stanje ožujak, Državni zavod za statistiku, 2013.).

3.3. Infrastrukturna obilježja – promet i komunalna infrastruktura

Prometna infrastruktura

Zagrebačka županija ističe se odličnim geoprometnim položajem u okruženju glavnog grada Hrvatske Zagreba, zbog čega kroz nju prolaze sve glavne cestovne i željezničke komunikacije koje Zagreb povezuju sa svijetom, a na njenom teritoriju nalazi se i zračna luka grada Zagreba kao najvažnija u Hrvatskoj. Posebno je dobra cestovna povezanost, vidljiva iz činjenice da je svih devet gradova na području Županije izravno povezano autocestama, a od ukupno 25 općinskih središta samo su Kostanjevac, Pokupsko i Dubravica od najbližeg čvora na autocesti udaljeni više od 20 minuta vožnje, odnosno manje od 20 kilometara.6 Slična je situacija i sa željezničkom povezanošću, budući da željezničku vezu od 9 gradova u Županiji nemaju samo Samobor, Sveta Nedelja i Sveti Ivan Zelina, a sva općinska središta osim Pokupskog i Kostanjevca udaljena su manje od 20 kilometara od najbliže željezničke postaje.

Cestovni promet

Na području Zagrebačke županije postoji ukupno 1.609 kilometara javnih cesta, što čini jednu od najgušćih cestovnih mreža u Hrvatskoj. Osobito je gusta mreža autocesta, kojih na području Županije ima 128 kilometara, što je najviše nakon Splitsko‐dalmatinske i Primorsko‐goranske županije. Prema broju čvorišta na autocestama prva je upravo Zagrebačka županija – bilo ih je ukupno 15, a računajući i čvorišta na brzoj cesti Sveta Helena – Vrbovec – Gradec 19.

Kroz Zagrebačku županiju prolazi pet od ukupno jedanaest hrvatskih autocesta, koji njen prostor izravno povezuju sa susjednim područjima u ukupno šest smjerova:

autocesta A‐1 Zagreb – Karlovac – Split – Ploče povezuje Zagrebačku županiju i grad Zagreb prema jugu s Rijekom i Splitom, odnosno s hrvatskom jadranskom obalom;

autocesta A‐2 Zagreb – Krapina – granični prijelaz Macelj čini vezu Zagrebačke županije prema sjeveru s Mariborom u Sloveniji te dalje prema Austriji i državama Srednje Europe;

autocesta A‐3 granični prijelaz Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – granični prijelaz Bajakovo u smjeru zapada povezuje zagrebačko područje s Ljubljanom u Sloveniji te dalje s Italijom, Austrijom i državama zapadne Europe;

autocesta A‐3 granični prijelaz Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – granični prijelaz Bajakovo u smjeru istoka predstavlja vezu Zagrebačke županije sa

6 Najizoliranija općina u Županiji je Žumberak i njegovo sjedište Kostanjevac, do kojeg od najbližeg čvora

Jastrebarsko na autocesti A‐1 ima 27 minuta vožnje, odnosno 28 kilometara. Nešto više od dvadeset kilometara iznosi i udaljenost do najbližeg čvora na autocesti općinskih sjedišta Pokupsko i Dubravica. Treba napomenuti i da cestovna veza čvor Sveta Helena – Vrbovec – Gradec ima status brze ceste, iako ima četiri vozna traka i tehničke značajke vrlo slične autocesti.


Slavonijom i dalje prema Srbiji, Bugarskoj i drugim državama Jugoistočne Europe te prema Bliskom Istoku;

autocesta A‐4 Zagreb ‐ Varaždin ‐ granični prijelaz Goričan povezuje Zagrebačku županiju prema sjeveroistoku s Budimpeštom u Mađarskoj i dalje sa Slovačkom, Poljskom i drugim zemljama Istočne Europe, a preko ove autoceste ostvaruju se i veze Zagreba prema Koprivnici i Bjelovaru: i

autocesta A‐11 u smjeru jugoistoka povezuje Zagreb sa Siskom, područjem Banovine i sjeverozapadnim dijelom Bosne i Hercegovine

Koridori po kojima prolaze ove autoceste ujedno su i dijelovi Paneuropskih transportnih koridora uspostavljenih 1994. godine te transeuropskih koridora međunarodne europske cestovne mreže (United Nations Economic Commission for Europe ‐ UNECE):

Veza Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka po autocestama A‐1, A‐4 i u nastavku po autocesti A‐6 dio je Paneuropskog koridora Vb Budimpešta – Zagreb – Rijeka i međunarodne cestovne komunikacije E‐65, koja povezuje Malmo u Švedskoj preko Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i Albanije s Khaniom u Grčkoj;

Veza Bregana ‐ Zagreb ‐ Slavonski Brod po autocesti A‐3 dio je Paneuropskog koridora X Salzburg ‐ Ljubljana ‐ Zagreb ‐ Beograd ‐ Niš ‐ Skopje ‐ Thessaloniki i međunarodne cestovne komunikacije E‐70 koja povezuje La Corunu u Španjolskoj preko Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Bugarske i Turske s gradom Poti u Gruziji; na relaciji Salzburg ‐ prijevoj Tauern ‐ Graz kroz austrijske Alpe poznata je i kao „Tauernska autocesta“;

Veza Krapina ‐ Zagreb po autocesti A‐2 dio je Paneuropskog koridora Xa Graz ‐ Maribor ‐ Zagreb i međunarodne cestovne komunikacije E‐59 koja povezuje Prag u Češkoj preko Beča i Graza u Austriji i Maribora u Sloveniji sa Zagrebom; na relaciji Linz ‐ prijevoj Pyhrn ‐ Graz kroz Austrijske Alpe poznata je i kao „Pyrhnska autocesta“; i

Veza Varaždin ‐ Zagreb ‐ Karlovac ‐ Split po autocestama A‐1 i A‐4 dio je međunarodne cestovne komunikacije E‐71 koja povezuje Košice u Slovačkoj preko Budimpešte u Mađarskoj i Zagreba sa Splitom, odnosno Dalmacijom.

Tablica 3.3.1. Popis autocesta i državnih cesta u Zagrebačkoj županiji

broj opis ceste

duljina u km

ceste ukupno u ZŽ

A1 Zagreb (čvorište Lučko (A3) – Karlovac – Bosiljevo – Split – Ploče ‐ (Dubrovnik) 550,0 14,7

A2 GP Macelj (granica Slovenije) – Trakošćan – Krapina – Zagreb (čvorište Jankomir (A3) 61,0 19,6

A3 GP Bregana (granica Slovenije) – Zagreb – Slavonski Brod – GP Bajakovo (granica Srbije) 306,0 64,5

A4 GP Goričan (granica Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka (A3) 97,0 18,1

A11 Zagreb (čvorište Jakuševec (A3)) – Velika Gorica – Sisak 42,0 15,8

D – 1 GP Macelj (granica Slovenije) ‐ Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Sinj – Split (D8) 421,2 44,6*)

D – 3 GP Goričan (granica Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8) 218,4 17,7*)

D – 10 Čvor Sveta Helena (A4) – čvor Gradec – Križevci – Koprivnica – GP Gola (granica Mađarske) 86,4 24,3*)

D – 26 Čvor Dubrava (D10) – Čazma – Garešnica – Dežanovac – Daruvar (D5) 88,5 13,6

D – 28 Čvor Gradec (D10) – Bjelovar – Veliki Zdenci (D5) 70,7 8,3

D – 30 Čvor Kosnica (A3) – Velika Gorica – Petrinja – GP Hrvatska Kostajnica (granica BiH) 79,7 17,4

D – 31 Velika Gorica (D30) – Pokupsko – Gornji Viduševac – Glina (D6) 56,2 35,0

D – 36 Karlovac (D1) – Pokupsko – Sisak – čvor Popovača (A3) 107,8 37,1

D – 41 GP Gola (granica Mađarske) – Koprivnica – Križevci – čvor Vrbovec 1 (D10) 82,9 15,8


broj opis ceste

duljina u km

ceste ukupno u ZŽ

D – 43 Đurđevac (D2) – Bjelovar – Čazma – čvor Ivanić Grad (A3) 78,1 12,8

D – 225 GP Harmica (granica Slovenije) – Brdovec – čvor Zaprešić (A2) 14,8 14,8

D – 231 GP Bregana Naselje (granica Slovenije) – Samobor – čvor Sveta Nedelja (A3) 10,9 10,9

D – 310 Jastrebarsko (D1) – čvor Jastrebarsko (A1) 3,7 3,7

D – 408 Zračna luka »Pleso« – Velika Gorica (D30) 3,8 3,8

*) nisu uračunate dionice koje se preklapaju s drugim cestama

Izvori: Narodne novine br.: 94 od 31.07.2014. i https://map.hak.hr/

Područjem Zagrebačke županije prolazi i 14 državnih cesta, od kojih su D‐1, D‐3, D‐10, D‐28 i D‐30 od prvorazrednog značaja:

Državna cesta D‐1 granični prijelaz Macelj ‐ Krapina ‐ Zagreb ‐ Karlovac ‐ Gračac ‐ Knin ‐ Split najvećim dijelom predstavlja paralelnu cestu uz autoceste A‐1 i A‐2, a tako i okosnicu hrvatske mreže državnih cesta u smjeru sjever ‐ jug. Na razini Hrvatske radi se o poveznici Zagrebačkog područja i Hrvatskog Zagorja s Dalmacijom, a za Zagrebačku županiju ona je važna za povezivanje sa susjednim županijama Krapinsko‐zagorskom i Karlovačkom te kao ključna prometnica u širem području Zaprešića i Jastrebarskog.

Državna cesta D‐3 granični prijelaz Goričan – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka većim dijelom predstavlja paralelnu cestu uz autoceste A‐4 i A‐6 Bosiljevo – Delnice ‐ Rijeka, a tako i okosnicu hrvatske cestovne mreže u smjeru jugozapad ‐ sjeveroistok. Na državnoj razini radi se o poveznici većeg dijela sjeverne Hrvatske preko Zagreba s područjem Rijeke i Istre. Za Zagrebačku županiju cesta D‐3 je važna kao poveznica sa susjednim županijama Karlovačkom, Varaždinskom i u nastavku s Koprivničko‐križevačkom i Bjelovarsko‐bilogorskom županijom te kao ključna prometnica u širem području Svetog Ivana Zeline i Jastrebarskog. Na relaciji Zagreb – Karlovac preklapa se s državnom cestom D‐1.

Državna cesta D‐10 čvor Sveta Helena ‐ Vrbovec ‐ Križevci ‐ Koprivnica ‐ granični prijelaz Gola vezuje se na državnu cestu D‐2 i na taj način čini glavnu vezu područja Zagreba i Zagrebačke županije s Koprivničko‐križevačkom županijom i dalje prema Mađarskoj, a predstavlja i ključnu prometnicu za šire područje Vrbovca. Veći dio ove ceste u Zagrebačkoj županiji izgrađen je kao brza cesta gotovo sa značajkama autoceste, a u planu je i osuvremenjivanje nastavka državne ceste D‐10 od Gradeca preko Križevaca do Koprivnice do graničnog prijelaza Gola na razinu brze ceste, a s vremenom i autoceste A‐12 (sjeverni krak tzv. „Podravskog Ipsilona“).

Državna cesta D‐28 Čvor Gradec ‐ Bjelovar ‐ Veliki Zdenci vezuje se na državnu cestu D‐10 i tako čini glavnu vezu Zagreba i Zagrebačke županije s Bjelovarsko‐bilogorskom županijom. Po osnovnom pravcu preklapa se s još neizgrađenom cestom D‐12 Čvor Vrbovec 2 ‐ Bjelovar ‐ Virovitica ‐ granični prijelaz Terezino Polje, koja bi trebala biti izgrađena kao brza cesta, a u perspektivi i kao autocesta A‐13 (istočni krak tzv. „Podravskog Ipsilona“).

Državna cesta D‐30 Buzin ‐ Velika Gorica ‐ Petrinja ‐ Hrvatska Kostajnica najvećim dijelom predstavlja paralelnu cestu uz autocestu A‐11, a na taj način i poveznicu Zagrebačke sa susjednom Sisačko‐moslavačkom županijom. Važna je i kao okosnica prometa na području grada Velike Gorice.

Razmjerno važne su i državne ceste D‐41 i D‐43. Cesta D–41 Vrbovec ‐ Križevci ‐ Koprivnica ‐ granični prijelaz Gola paralelna je s državnom cestom D‐10, koja bi trebala biti izgrađena kao brza cesta, dok cesta D‐43 Ivanić Grad ‐ Čazma ‐ Bjelovar ‐ Đurđevac


služi kao veza Bjelovarsko‐bilogorske i Koprivničko‐križevačke županije s autocestom A‐3 preko područja Ivanić‐Grada.

Iako razmjerno kratke, prometno su značajne i državne ceste D‐225 i D‐231, jer se na njih odnose dva međudržavna granična prijelaza prema Sloveniji, uz jedini međunarodni granični prijelaz Bregana na autocesti A‐3 smješten između njih. Cesta D‐225 granični prijelaz Harmica ‐ Brdovec ‐ Zaprešić važna je i za unutarnje povezivanje područja Zaprešića, a cesta D‐231 granični prijelaz Bregana Naselje ‐ Samobor ‐ Sveta Nedelja kao ključna lokalna prometnica na području gradova Samobora i Svete Nedelje i paralelna autocesti A‐3.

Državna cesta D‐31 Velika Gorica ‐ Pokupsko ‐ Glina primarno je važna za unutarnje povezivanje na širem velikogoričkom području, a manje za vezu prema susjednoj Sisačko‐moslavačkoj županiji. Cesta D‐26 Dubrava ‐ Čazma ‐ Garešnica – Daruvar, zbog smještaja na krajnjem istočnom rubu Zagrebačke županije, mnogo je važnija za Bjelovarsko‐bilogorsku županiju, kao što i cesta D‐36 Karlovac ‐ Pokupsko ‐ Sisak ‐ Popovača primarno služi za povezivanje Karlovaca sa Siskom i autocestom A‐3 preko krajnjeg južnog ruba Zagrebačke županije. Preostale dvije državne ceste D‐310 Jastrebarsko – čvor Jastrebarsko i D‐408 Zračna luka »Pleso« ‐ Velika Gorica sasvim su kratke, a status državnih cesta imaju kao glavne veze sa osnovnom mrežom cesta grada Jastrebarskog i Zagrebačke zračne luke.

Kroz Zagrebačku županiju prolaze i 94 županijske cesta te 178 lokalnih cesta koje povezuju sva naselja u Županiji, a zbog usitnjenosti naselja i velikog broja kuća za odmor postoji i mnogo nerazvrstanih cesta. Ipak, stanje cestovne mreže ne može se u potpunosti ocijeniti zadovoljavajućim, budući da ima dosta dionica gdje je kolnik u lošem stanju i gdje gabariti cesta, po pitanju širine i zavoja, nisu primjereni prometnim potrebama.

Treba napomenuti i da su međusobne veze između važnijih naselja Zagrebačke županije razmjerno loše, posebno Zaprešića sa Samoborom i Jastrebarskom, gdje se u nedostatku povoljnih lokalnih prometnica za međusobnu komunikaciju koristi obilazni put autocestom. Kao poseban problem ističe se i selektivni pristup naplati autocesta, jer zbog lokacije naplate cestarine kod Lučkog i Rugvice stanovnici područja Jastrebarskog i Ivanić Grada s okolnim općinama pri putovanju u Zagreb moraju plaćati cestarinu, dok su stanovnici ostalih područja Zagrebačke županije od toga oslobođeni.

Željeznički promet

Na području Zagrebačke županije postoji 130 kilometara željezničkih pruga na kojima se odvija promet putnika i 30 željezničkih postaja, a još 10‐ak kilometara odnosi se na pruge na kojima se ne odvija putnički promet. Svi vlakovi koji prometuju Zagrebačkom županijom polaze iz Zagreba ili prolaze kroz grad Zagreb, a vode u šest smjerova. Od toga se četiri pruge odnose na dva najvažnija hrvatska željeznička pravca:

veza zapad istok: granica Slovenije – Zagreb ‐ Slavonski Brod – Vinkovci – granica Srbije, predstavlja jednu od glavnih europskih željezničkih transverzala, a povezuje Zapadnu Europu s Jugoistočnom Europom na trasi čuvenog Orient Expressa Paris – Istanbul;

u smjeru zapada ova pruga povezuje Zagreb i Zagrebačku županiju s

Ljubljanom i Mariborom u Sloveniji; na ovu odnosi se jedini međunarodni

željeznički prijelaz u Županiji, a lokalno je važna kao veza zaprešićkog

područja sa Zagrebom;


u smjeru istoka ova pruga povezuje Zagrebačku županiju sa istokom

Hrvatske i u nastavku s Beogradom u Srbiji, a važna je i za povezivanje sa

Zagrebom područja Dugog Sela i Ivanić Grada.

veza sjeveroistok – jugozapad: granica Mađarske – Koprivnica – Zagreb – Karlovac – Rijeka služi kao poveznica Istočne Europe sa Sredozemljem, a radi se i o najpovoljnijoj vezi s morem država Mađarske i Slovačke; na relaciji od Zagreba do Dugog Sela preklapa se s prugom Zagreb – Vinkovci;

u smjeru sjeveroistoka ova pruga povezuje Zagreb i Zagrebačku županiju

s Koprivničko‐križevačkom, Bjelovarsko‐bilogorskom županijom te u

nastavku s Virovitičko‐podravskom i Osječko‐baranjskom županijom, a

lokalno je važna za povezivanje sa Zagrebom područja Vrbovca;

u smjeru jugozapada ova pruga povezuje Zagreb i Zagrebačku županiju sa

Karlovačkom i Primorsko‐goranskom županijom, a lokalno je važna za

povezivanje sa Zagrebom područja Jastrebarskog; u Oštarijama kod

Ogulina postoji odvojak prema Gospiću i dalje prema Splitu i Dalmaciji,

tako da ova pruga ujedno čini i glavnu poveznicu unutrašnjosti Hrvatske s

cijelim jadranskim područjem;

Preostale dvije pruge u smjeru sjevera i jugoistoka nemaju veću međunarodnu važnost, ali su dosta značajne za Zagrebačku županiju:

Pruga Zagreb – Zabok – Varaždin – Čakovec – granica Mađarske uključujući i odvojke prema Gornjoj Stubici te Celju u Sloveniji važna je primarno kao željeznička veza sa Zagrebom Krapinsko‐zagorske te u manjoj mjeri Varaždinske i Međimurske županije; u dijelu od Zagreba do Zaprešića preklapa se s prugom Zagreb – Ljubljana;

U smjeru jugoistoka pruža se pruga Zagreb – Sisak – Sunja s odvojcima prema Novskoj i Banja Luci u Bosni i Hercegovini; najveću važnost ima za povezivanje na relaciji Zagreb –Sisak, a tako i za područje Velike Gorice; djelomično služi i kao paralelna veza na relaciji Zagreb – Slavonski Brod, dok je promet prema Bosni i Hercegovini slabog intenziteta.

Kroz područje Županije kod Velike Gorice malim dijelom prolaze istočna željeznička obilaznica Zagreba i spojna pruga Mičevec ‐ ranžirni kolodvor ‐ Sveta Klara, ali se one ne koriste za promet putnika. Kao dio hrvatske željezničke mreže tretira se i pruga Savski Marof – Kumrovec koja je izvan funkcije, ali se putnici i dalje prevoze zamjenskim autobusima umjesto željeznicom. U planu je obnova ove pruge, a aktualan je i plan izgradnje spojne pruge koja bi preko postojeće pruge Zagreb – Sisak povezala novu Zračnu luku Zagreb sa središtem grada. No, za sada su zbog općenito lošeg stanja željezničke mreže, veze spore, a osim na potezu Savski Marof ‐ Zaprešić – Zagreb – Dugo Selo, koja se koristi u prigradskom prometu i razmjerno rijetke.

Zračni promet

Na području Zagrebačke županije, odnosno grada Velike Gorice nalazi se Zračna luka Zagreb, s 2.418.239 putnika u 2014. godini,7 čiji broj stalno raste, radi se o najvažnijoj i najprometnijoj zračnoj luci Hrvatske. Za očekivati je da će njen promet dodatno porasti nakon što se završi već započeta izgradnja novog terminala blizu postojećeg, a koja se očekuje krajem 2016. ili najkasnije početkom 2017. godine. Zahvaljujući lokaciji gotovo

7 http://www.dzs.hr/ 12.5.2015.


u središtu Županije i dobrim cestovnim vezama, veći dio Zagrebačke županije od zračne je luke udaljen manje od 40 minuta vožnje, a i do najudaljenijih općinskih središta Krašić, Kostanjevac, Dubrava i Farkaševac prijevozni je put kraći od jednog sata.

Osim Zračne luke Pleso na području Zagrebačke županije postoji i jedno manje uzletište u Ivanić Gradu, a športska zračna luka postoji i pokraj Lučkog na području grada Zagreba neposredno uz granicu Županije. No, ove zračne luke nemaju prometnu funkciju, nego su eventualno zanimljive samo s turističkog aspekta za rekreativne letove i padobranstvo.

Vodeni promet

Vodeni promet na području Zagrebačke županije nije zastupljen, osim ako se u njega ne uračuna promet četiriju skela na Savi na rubnim dijelovima Županije na zapadu i istoku, gdje nema mostova. Dvije skele povezuju zaprešićko i samoborsko područje (Zdenci Brdovečki u općini Brdovec i Otok Samoborski na području grada Samobora te Zaprešić i Medsave na području grada Samobora), jedna područje Dugog Sela i Velike Gorice (Oborovo u općini Rugvica i Vrbovo Posavsko u općini Orle) te jedna područje Ivanić Grada i Siska (Lijevi Dubrovčak na području grada Ivanić Grada i Desni Dubrovčak na području općine Martinska Ves u Sisačko‐moslavačkoj županiji).

Iako je Sava tehnički plovna do mjesta Rugvice, ona se za sada ne koristi niti za izletničke potrebe. Uzvodno od Rugvice prema Zagrebu plovne mogućnosti su ograničene uslijed povremeno niske razine vodostaja Save i razmjerno brzog toka, no to bi se moglo promijeniti ukoliko se realiziraju već izrađeni planovi izgradnje nekoliko hidroelektrana na Savi u području Zagreba. Na Kupi su mogućnosti plovidbe još manje uslijed niskog vodostaja, no moguće je korištenje manjih čamaca i rafting. Za rekreativnu plovidbu za sada se uglavnom ne koriste niti šljunčare, iako bi se najveće šljunčare Zajarki, Svetonedeljska jezera, Čiče pa i neke manje perspektivne mogle koristiti u te svrhe.

Javni prijevoz i biciklizam

Područje Zagrebačke županije povezano je sa Zagrebom brojnim linijama javnog autobusnog i željezničkog prometa, a zbog snažne dnevne migracije u Zagreb veze su na nekim relacijama dosta česte. Najfrekventnije su veze iz Zagreba prema Velikoj Gorici s oko 350 autobusa dnevno u oba smjera te iz Zagreba prema Zaprešiću s oko 250 autobusa u oba smjera, ne računajući prolazne međugradske linije.8 Više od 100 autobusa dnevno u oba smjera prometovalo je i iz Zagreba prema gradovima Svetoj Nedjelji i Samoboru te općinama Bistra, Stupnik i Klinča Sela. Od gradova u Zagrebačkoj županiji razmjerno je najslabije sa Zagrebom povezan Ivanić Grad s oko 30‐ak autobusnih linija dnevno u oba smjera.9

Rjeđe autobusne veze odnose se samo na dijelove Zagrebačke županije najudaljenije od Zagreba, posebice općinu Žumberak do koje vodi samo jedan autobus dnevno, a do mnogih manjih naselja autobusi niti ne voze. Određene poteškoće predstavlja i nedostatak međusobnih veza između pojedinih dijelova Županije, koje se stoga ostvaruju uglavnom preko Zagreba. Od devet gradova u Županiji izravno su međusobno povezani samo Samobor i Sveta Nedjelja te Dugo Selo i Vrbovec i to samo zato jer se nalaze na najkraćim linijama koje Samobor i Vrbovec povezuju sa Zagrebom.

U željezničkom prometu postoji samo jedna frekventnija veza Savski Marof ‐ Zaprešić ‐ Zagreb – Dugo Selo, koja funkcionira kao zagrebačka prigradska željeznica. Na toj je relaciji dnevno u prosjeku prometovalo 80 vlakova, a na relaciji Zaprešić ‐ Zagreb – Dugo

8 http://www.zet.hr 12.5.2015; 9 http://www.cazmatrans.hr i http://www.samoborcek.hr


Selo 120 vlakova. Iako se iz toga može zaključiti da javni željeznički promet ima znatno manju ulogu od autobusnog prometa, a čemu je primarni uzrok loše stanje željezničke mreže, ne smije se zanemariti činjenica da je najveći dio Zagrebačke županije željeznički dobro povezan i ima razmjerno česte veze sa Zagrebom i susjednim područjima.10

Glavni nedostatak javnog prijevoza na području Zagrebačke županije je nepostojanje integracije autobusnog prijevoza na razini Županije i s gradom Zagrebom, kao i integracije željezničkog i autobusnog prijevoza. Tako osim gradova Velike Gorice i Zaprešića te općina Bistra, Luka, Stupnik i Klinča Sela, gdje službu javnog prijevoza obavlja „Zagrebački električni tramvaj“, u ostalim dijelovima Zagrebačke županije javni prijevoz obavlja niz različitih prijevoznika s autonomnim sustavima naplate karata. Među njima su najznačajniji Samoborček/Autoturist za područje Samobora i Jastrebarskog te Čazmatrans za područje Dugog Sela, Svetog Ivana Zeline, Vrbovca i Ivanić Grada.

Usprkos razmjernoj skupoći i skoro nikakvoj integriranosti javnog prijevoza u Zagrebačkoj se županiji razmjerno malo koriste bicikli kao prijevozno sredstvo. Glavni razlog za to je činjenica da u njoj gotovo uopće nema posebno uređenih biciklističkih staza, već se prometovanje bicikala odvija po postojećim cestama namijenjenim motornim vozilima i opterećenim intenzivnim prometom. Ipak, Zagrebačka županija je zbog raznolikosti i atraktivnosti krajolika te velike potencijalne turističke potražnje iz Zagreba već sada postala popularno odredište za cikloturizam, a diljem županije postoji mnogo označenih biciklističkih ruta.

Komunalna infrastruktura

Za razliku od prometne infrastrukture, stanje komunalne infrastrukture u Zagrebačkoj županiji lošije je od hrvatskog prosjeka, posebice kada je riječ o odvodnji. Jedini pozitivni izuzetak je povezanost na plinsku mrežu, a što je najvećim dijelom posljedica blizine Zagreba. Vrlo je povoljno i stanje elektroopskrbe, no ovaj oblik infrastrukture je ionako kvalitetno riješen na skoro cijelom teritoriju Hrvatske. Unutar Županije prisutne su velike razlike, s time da je generalno stanje znatno bolje u gradovima i područjima bližim Zagrebu, a najlošije u udaljenijim i slabo naseljenim područjima, posebno u širem području Vrbovca.

Električna energija

Zagrebačka županija opskrbljuje se električnom energijom primarno iz dvije termoelektrane smještene na području Grada Zagreba (TE‐TO Zagreb i EL‐TO Zagreb) te preko dvije transformatorske stanice na području Grada Zagreba (Tumbri i Žerjavinec) i jedne u Zagrebačkoj županiji (Mraclin). Visokonaponska elektroenergetska mreža obuhvaća dalekovode naponske razine 400 kV, 220 kV i 110 kV.

Distribucija električne energije obavlja se putem distributivne mreže nižih naponskih nivoa u nadležnosti HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. preko pogona Elektra Zagreb, Elektra Karlovac, Elektra Bjelovar i Elektra Zabok izvan Zagrebačke županije, a samo je Elektra Križ locirana u samoj Županiji. Distribucijsko područje Elektra Zagreb s pogonima u Svetom Ivanu Zelini, Dugom Selu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću i Križu te u Zagrebu i Svetoj Klari na području grada Zagreba pokriva 80 % područja Zagrebačke županije. Preostalih 20 % pokrivaju dijelovi distribucijskih područja Elektre

10 http://www.hzpp.hr/voznired, 12.5.2015. Na relacijama Zagreb – Jastrebarsko ‐ Karlovac, Zagreb – Velika Gorica

‐ Sisak, Zaprešić – Zabok, Dugo Selo – Vrbovec ‐ Križevci i Dugo Selo – Ivanić Grad ‐ Kutina u prosjeku je dnevno u oba smjera prometovalo 30 do 40 vlakova, a od Savskog Marofa prema Sloveniji 12 vlakova.


Bjelovar (pogon Križevci), Elektre Karlovac (pogoni Ozalj i Jastrebarsko) i Elektre Zabok (pogon Donja Stubica).11

Stanje elektroenergetskih objekata koji pokrivaju prostor Zagrebačke županije može se ocijeniti vrlo dobrim, jer su praktički sva kućanstva spojena na električnu mrežu, a kontinuirano se ulaže u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata. Stoga su u zadnjih desetak godina skoro posve nestala područja s lošim naponskim prilikama uzrokovanih preopterećenim niskonaponskim strujnim krugovima pa je i cjelokupno stanje elektroopskrbe zadovoljavajuće.

Vodoopskrba

Vodoopskrba se na području Zagrebačke županije obavlja putem nekoliko većih javnih sustava u gradovima i naseljenijim općinama te preko više manjih sustava u udaljenijim područjima. Ukupna duljina postojećih magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda iznosi oko 890 kilometara, a ukupne potrebe za vodom procijenjene su na 73.814 kubičnih metara dnevno.

Prema zadnjim preciznijim podacima iz 2007. godine 71 % stanovništva bilo je vezano na mrežu javnih vodovoda, a preostalih 29 % na manje lokalne vodovode ili se koristilo individualnim zahvatima. 12 Stoga se, usprkos razmjerno velikim količinama raspoložive pitke vode u prostoru, stanje ne može ocijeniti zadovoljavajućim pa širenje vodoopskrbnog sustava predstavlja jedan od prioriteta u razvoju Županije. Kao glavna lokacija na kojoj se temelji izgradnja novog sustava ističe se Črnkovec, odnosno vodocrpilište Kosnica kod Velike Gorice, za koje je 2011. godine donesena Odluka o dodjeli koncesije društvu Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije.

Priključenost kućanstava Zagrebačke županije na vodoopskrbnu mrežu razmjerno je dobro, jer je 98,1 % nastanjenih stanova pokriveno vodovodnom mrežom. Ipak, to je nešto lošije od prosjeka Hrvatske, a izdvajaju se i neka područja sa izrazito lošom situacijom po tom pitanju, u prvom redu okolica Vrbovca, gdje u općinama Preseka, Farkaševac i Dubrava više od 10 % nastanjenih stanova nije spojeno na vodovodnu mrežu (vidi tablicu 3.3.2.). Dosta je nepovoljna situacija i u općini Orle kod Velike Gorice, zbog čega prioritet u unapređivanju stanja vodovodne mreže ima istočni dio Zagrebačke županije. Isto tako, ističe se problem dotrajale infrastrukture koje je na pojedinim dijelima Županije potrebno zamijeniti (npr. dio područja grada Sveti Ivan Zelina).

11 Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008.–2012. godine, Zagreb 2013.

12 Osnovne postavke koncepcije razvitka vodoopskrbe na području Zagrebačke županije ‐ novelacija", Dippold&Gerold ‐ Hidroprojekt 91 d.o.o. ("Službeni glasnik Zagrebačke županije", broj 26/07)


Tablica 3.3.2. Komunalna infrastruktura na području Zagrebačke županije 2011. godine

nastanjeni vodovod kanalizacija plin

GRAD / općina stanovi ukupno % ukupno % ukupno %

GRAD ZAPREŠIĆ 8.567 8.550 99,8 8.547 99,8 6.024 70,3

općina Brdovec 3.446 3.428 99,5 3.423 99,3 2.360 68,5

općina Marija Gorica 715 709 99,2 709 99,2 321 44,9

općina Dubravica 455 443 97,4 442 97,1 223 49,0

općina Pušća 851 837 98,4 838 98,5 457 53,7

općina Luka 406 400 98,5 398 98,0 250 61,6

općina Jakovlje 1.228 1.210 98,5 1.214 98,9 902 73,5

općina Bistra 2.059 2.047 99,4 2.048 99,5 1.505 73,1

GRAD SAMOBOR 12.148 12.032 99,0 12.014 98,9 4.880 40,2

GRAD SVETA NEDELJA 5.486 5.465 99,6 5.462 99,6 4.515 82,3

općina Stupnik 1.071 1.060 99,0 1.060 99,0 624 58,3

GRAD JASTREBARSKO 4.967 4.937 99,4 4.933 99,3 1.119 22,5

općina Krašić 868 846 97,5 844 97,2 26 3,0

općina Žumberak 372 348 93,5 345 92,7 ‐ ‐

općina Klinča Sela 1.488 1.467 98,6 1.463 98,3 149 10,0

općina Pisarovina 1.155 1.091 94,5 1.085 93,9 42 3,6

GRAD VELIKA GORICA 20.752 20.537 99,0 20.498 98,8 7.255 35,0

općina Kravarsko 662 641 96,8 607 91,7 18 2,7

općina Pokupsko 728 672 92,3 627 86,1 3 0,4

općina Orle 641 568 88,6 563 87,8 11 1,7

GRAD DUGO SELO 5.330 5.297 99,4 5.292 99,3 4.326 81,2

općina Rugvica 2.274 2.201 96,8 2.196 96,6 1.301 57,2

općina Brckovljani 1.927 1.863 96,7 1.864 96,7 1.059 55,0

GRAD SVETI IVAN ZELINA 4.808 4.711 98,0 4.685 97,4 2.753 57,3

općina Bedenica 405 395 97,5 382 94,3 140 34,6

GRAD VRBOVEC 4.312 4.184 97,0 4.124 95,6 2.864 66,4

općina Rakovec 373 344 92,2 321 86,1 63 16,9

općina Preseka 423 364 86,1 320 75,7 3 0,7

općina Gradec 1.108 1.022 92,2 1.012 91,3 326 29,4

općina Dubrava 1.519 1.370 90,2 1.366 89,9 455 30,0

općina Farkaševac 541 482 89,1 476 88,0 49 9,1

GRAD IVANIĆ‐GRAD 4.897 4.724 96,5 4.712 96,2 3.685 75,3

općina Kloštar Ivanić 1.881 1.785 94,9 1.788 95,1 985 52,4

općina Križ 2.323 2.212 95,2 2.216 95,4 1.377 59,3

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 100.186 98.242 98,1 97.874 97,7 50.070 50,0

HRVATSKA 1.496.558 1.469.497 98,2 1.466.341 98,0 547.011 36,6

Izvor: Državni zavod za statistiku

Kanalizacija

Sustav odvodnje na području Zagrebačke županije je, kao i u slučaju vodoopskrbe, dobro razvijen na području devet gradova u Županiji i u općinama bližim Zagrebu, a lošije u udaljenijim i izoliranim područjima. U manjim naseljima odvodnja otpadnih voda i danas se uglavnom obavlja putem sabirnih jama ili individualnih septičkih jama uz ispust otpadnih voda u obližnje vodotoke. Veći sustavi odvodnje postoje u gradovima te u općinama Krašić, Klinča Sela, Pisarovina, Brckovljani i Dubrava. Kanalizacijski sustav grada Zaprešića djelomično pokriva i općine Brdovec i Bistra, grada Ivanić grada i općinu


Kloštar Ivanić, dok je sustav grada Svete Nedelje većim dijelom priključen na kanalizacijski sustav grada Zagreba.

Sustavi pročišćavanja otpadnih voda također nisu razvijeni u dovoljnoj mjeri, a donekle povoljniju situaciju sa aspekta pročišćavanja otpadnih voda za sada imaju samo Zaprešić, Velika Gorica, Dugo Selo i Ivanić Grad. No, u tijeku je izrada projektne dokumentacije i izgradnja ili dogradnja većeg broja kanalizacijskih sustava i sustava za pročišćavanja otpadnih voda u Županiji, u prvom redu putem korištenja fondova Europske unije.

Aktualno stanje priključenosti na kanalizacijske sustave u Zagrebačkoj županiji iznosi 97.7 %, što je razmjerno povoljno, ali ipak lošije od prosjeka Hrvatske (98.0 %). Kao i u slučaju vodoopskrbe izdvajaju se neka područja s izrazito niskom razinom priključenosti, opet u istočnom dijelu Županije. Situacija je najlošija u širem području Vrbovca, gdje se izdvajaju općine Preseka, Rakovec, Farkaševac i Dubrava s više od 10 % nastanjenih stanova koji nisu spojeni na sustav odvodnje, a isto vrijedi i za općine Pokupsko i Orle kod Velike Gorice.

Plin

U Zagrebačkoj županiji oko polovica stalno nastanjenih stanova spojena je na plinski sustav, što je znatno povoljnija situacija od ostatka Hrvatske, budući da prosjek za cijelu zemlju iznosi tek 37 %. Plinski sustav na području Zagrebačke županije u nadležnosti je poduzeća Plinacro d.o.o. i sastoji se od mreže visokotlačnih magistralnih plinovoda i plinovoda za međunarodni transport ukupne duljine 236 kilometara. Distribuciju i izgradnju distribucijskog sustava te priključenje korisnika na plin na području Zagrebačke županije obavlja osam distribucijskih poduzeća, pri čemu su veći dio područja Zaprešića i Velike Gorice uključeni u sustav koji pokriva Gradska plinara iz Zagreba.13

Četiri posebna poduzeća pokrivaju područja utjecaja gradova Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Ivanić‐grad, a poseban sustav ima i grad Samobor. Preostala dva sustava odnose se na zajednički sustav koji pokriva područje gradova Jastrebarskog i Svete Nedelje i općinu Stupnik te zajednički sustav za općine Jakovlje, Bistra i Luka. Najrazvijeniji sustav plinofikacije imaju područja gradova Dugo Selo i Sveta Nedelja gdje je preko 80 % stalno nastanjenih stanova spojeno na plinsku mrežu, a udio veći od 70 % imaju i gradovi Zaprešić i Ivanić Grad te općine Bistra i Jakovlje. Istodobno u općinama Krašić, Klinča Sela, Pisarovina, Kravarsko, i Farkaševac spoj na plinsku mrežu ima manje od 10 % stanova, a u općinama Žumberak, Pokupsko, Orle i Preseka manje od 2 %.

3.4. Ekološke značajke i korištenje prostora

Usprkos gustoj naseljenosti značajan dio prostora zagrebačke županije nalazi se u prirodnom stanju, a zaštićena prirodna područja prekrivaju ukupno 368,3 km2 ili 12 % teritorija Županije. Najveće i najvažnije zaštićeno područje je park prirode Žumberak‐Samoborsko gorje, čijih se 78 % teritorija nalazi u Zagrebačkoj županiji i na koji se odnosi više od dvije trećine zaštićenog prostora Županije (vidi tablicu 3.4.1. i sliku 3.4.1.). Status parka prirode ima i veći zapadni dio planine Medvednice, ali samo se petina Parka prirode prostire u Zagrebačkoj županiji. No, upravo je taj dio osobito važan, jer se na njega odnosi glavno skijalište u Hrvatskoj na kojem se održavaju utrke Svjetskog kupa.

13 Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008.–2012. godine, Zagreb 2013.


Slika 3.4.1. Zaštićena područja u Zagrebačkoj županiji

Izvor: http://priroda‐zagrebacka.hr/web/mapa‐podrucja/ 12.05.2015.

Osim dva parka prirode u izravnoj nadležnosti države, postoji još 28 zaštićenih područja kojima upravlja Javna ustanova „Zeleni prsten Zagrebačke županije“. Od toga se 12 područja odnosi na posebne rezervate (botaničke, šumske vegetacije, ornitološke i zoološke), 7 na spomenike parkovne arhitekture, po četiri na značajne krajobraze i spomenike prirode te jedno na park šumu. Veličinom se ističu značajni krajobrazi Turopoljski lug i Zelinska glava te rezervati Varoški lug i Crna Mlaka, a po važnosti za turizam, još su značajni krajobrazi Okić grad – okolica i Slapnica, rezervat Japetić (sva tri u sastavu parka prirode Žumberak‐Samoborsko gorje) i spomenik prirode Otruševečka ili Grgosova spilja.


Tablica 3.4.1. Zaštićena prirodna područja u Zagrebačkoj županiji

naziv zaštićenog područja oblik zaštite površina u

Županiji ha

na području gradova i općina

Žumberak‐Samoborsko gorje park prirode 26.031,33

Gradovi Samobor i Jastre‐

barsko, te općine Klinča Sela,

Krašić i Žumberak *)

Medvednica park prirode 4.539,22 Grad Zaprešić i općine Bistra i

Jakovlje **)

Tepec ‐ Palačnik ‐ Stražnik park šuma 350,15 Grad Samobor

Cret Dubravica posebni botanički rezervat 6,00 Općina Dubravica

Smerovišće posebni botanički rezervat 3,00 Grad Samobor

Crna Mlaka posebni ornitološki rezervat 650,00 Grad Jastrebarsko i općina

Klinča Sela

Jastrebarski lugovi posebni ornitološki rezervat 61,18 Grad Jastrebarsko

Zaprešić ‐ Sava posebni ornitološki rezervat 243,00 Grad Zaprešić

Strmec ‐ Sava posebni ornitološki rezervat 287,00 Gradovi Sveta Nedelja i

Samobor

Česma pos. rezervat šumske veget. 26,28 Općina Farkaševac

Japetić pos. rezervat šumske veget. 28,20 Gradovi Jastrebarsko i Samobor

Markovčak – Bistra pos. rezervat šumske veget. 151,46 Općina Bistra ***)

Novakuša pos. rezervat šumske veget. 2,07 Općina Gradec

Stupnički lug pos. rezervat šumske veget. 18,00 Općina Stupnik

Varoški lug posebni zoološki rezervat 811,39 Općina Dubrava

Božjakovina ‐ park kod dv. spom. parkovne arhitekture 7,00 Općina Brckovljani

Gornja Bistra ‐ lječ. park spom. parkovne arhitekture 7,72 Općina Bistra

Jastrebarsko ‐ park oko dv. spom. parkovne arhitekture 9,47 Grad Jastrebarsko

Lug ‐ park oko dvorca spom. parkovne arhitekture 0,60 Grad Samobor

Samobor ‐ park u Bistracu spom. parkovne arhitekture 2,00 Grad Samobor

Samobor ‐ park u Langovoj spom. parkovne arhitekture 0,60 Grad Samobor

Samobor ‐ park Mojmir spom. parkovne arhitekture 1,01 Grad Samobor

Okić grad – okolica značajni krajobraz ‐6,60 Grad Samobor i općina Klinča

Sela

Slapnica značajni krajobraz 319,80 općine Krašić i Žumberak

Turopoljski lug i vlažne livade uz

rijeku Odru značajni krajobraz 3.340,38 Grad Velika Gorica i općina Orle

Zelinska glava značajni krajobraz 951,56 Grad Sv. Ivan Zelina

Samobor ‐ tisa spomenik prirode ‐ Grad Samobor

Otruševečka spilja spomenik prirode ‐ Grad Samobor

Hrast lužnjak u Rakitovcu spomenik prirode ‐ Grad Velika Gorica

Tisa u Šupljaku spomenik prirode ‐ Općina Bistra

UKUPNO UKUPNO ****) 36.827,46

*) Ukupna površina Parka prirode iznosi 33.000 hektara, s time da se preostali dio nalazi na području grada Ozlja

u Karlovačkoj županiji

**) Ukupna površina Parka prirode iznosi 22.826 hektara, s time da se preostali dio nalazi na području grada

Zagreba te grada Donje Stubice i općina Stubičke Toplice i Gornja Stubica u Krapinsko‐zagorskoj županiji

***) Ukupna površina rezervata iznosi 250 hektara, s time da se preostali dio nalazi na području općine Stubičke

Toplice u Krapinsko‐zagorskoj županiji

****) Ukupna površina je manja od zbroja svih zaštićenih područja jer se Slapnica, Okić grad i Japetić nalaze u

sastavu PP Žumberak ‐ Samoborsko gorje, a Markovačak‐Bistra i Park Gornja Bistra u sastavu PP Medvednica


Na području Zagrebačke županije nalazi se i 27 područja u sustavu zaštite NATURA 2000 ‐ ekološke mreže Europske unije, koju čine najznačajnija područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Ukupna površina ovih područja u Županiji iznosi 70.414 hektara, što čini 23 % njene površine. Većina ovih područja prostire se i u drugim hrvatskim županijama, a mnoga su dosta velika, posebno ona uz tokove velikih rijeka. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 37 % kopnenog teritorija Hrvatske, što je najviše od svih članica Europske unije. Postoje dvije vrste lokaliteta NATURA 2000:

područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za ptice ili skraćeno POP); i

područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove ili skraćeno POVS)

POP područja na području Županije ima ukupno 5 ‐ Pokupski bazen, prostor uz rijeku Savu kod mjesta Hrušćica, mikroregije Turopolje i Donja Posavina također uz rijeku Savu te ribnjaci uz rijeku Česmu. POVS područja ima 22, s time da su najveće i najvažnije cjeline koje se uglavnom preklapaju s parkovima prirode Žumberak‐Samoborsko gorje i Medvednica te rezervatima Crna Mlaka, Varoški lug, Stupnički lug i Dubravica. POVS područja uključuju i tok rijeke Save nizvodno od mjesta Hrušćica te cjelokupne tokove rijeka Kupe, Sutle i Bregane u Županiji s okolnim područjima.

Zbog osobite važnosti za bioraznolikost NATURA 2000 zaštićuje praktički sva značajnija močvarna područja u Županiji, uključujući i sve velike ribnjake. Među njima osobito mjesto ima Crna Mlaka kao jedini lokalitet u Zagrebačkoj županiji zaštićen od strane UNESCO‐a Ramsarskom konvencijom kao močvarni lokalitet svjetskog značaja. Područje Crne Mlake ujedno je i dio POP područja pokupskog bazena značajno za mriještenje divljih ptica.

Tablica 3.4.2. Lokaliteti NATURA 2000 u Zagrebačkoj županiji

naziv područja TIP površina na području gradova i općina

Pokupski bazen *) POP 35.035,2 Grad Jastrebarsko i općine Pisarovina i Klinča

Sela

Sava kod Hrušćice POP 1.530,5 Grad Velika Gorica i općine Orle i Rugvica

Turopolje*) POP 20.058,3 Grad Velika Gorica i općina Orle

Donja Posavina*) POP 121.177,6 Općina Križ

Ribnjaci uz Česmu*) POP 23.118,6 Općine Farkaševac i Dubrava

Odransko polje*) POVS 13.683,5 Grad Velika Gorica i općina Orle

Lonjsko polje*) POVS 51.151,4 Općina Križ

Varoški Lug POVS 845,0 Općina Dubrava

Ribnjaci Crna Mlaka POVS 694,0 Grad Jastrebarsko i općine Klinča Sela

Ribnjaci Pisarovina POVS 360,4 Općina Pisarovina

Žutica POVS 4.698,3 Grad Ivanić Grad i općina Martinska Ves

Medvednica*) POVS 18.531,8 Grad Zaprešić i općine Bistra i Jakovlje

Žumberak‐Samoborsko gorje*) POVS 34.120,0 Gradovi Samobor i Jastrebarsko i općine Klinča

Sela, Krašić i Žumberak

Stupnički lug POVS 745,4 Općina Stupnik

Kupa*) POVS 10.353,3 Općine Krašić, Pisarovina i Pokupsko

Cret Dubravica POVS 5,2 Općina Dubravica

Klinča sela POVS 32,5 Općina Klinča Sela



Gornji Hruševec ‐ potok Kravarščica POVS 2,5 Općina Kravarsko

Odra kod Jagodna POVS 5,3 Grad Velika Gorica

Sutla*) POVS 192,0 općine Brdovec, Marija Gorica i Dubravica


Vugrinova špilja POVS 0,8 Grad Samobor

Sava nizvodno od Hrušćice*) POVS 12.971,2 Gradovi Velika Gorica i Ivanić grad te općine

Orle i Rugvica

Česma ‐ šume POVS 123,1 Općina Farkaševac

Ribnjak Dubrava*) POVS 347,9 Općine Dubrava i Farkaševac

Jastrebarski lugovi*) POVS 3.782,5 Grad Jastrebarsko

Klasnići POVS 1,5 Općina Pokupsko

Potok Bregana POVS 16,9 Grad Samobor

*) dio područja prostire se i u drugim županijama

Izvor: http://natura2000.dzzp.hr/natura/ 12.5.2015.

Osim visokom vrijednošću okoliša, prostor Zagrebačke županije odlikuje se i velikom krajobraznom raznolikošću. Tu su zastupljeni svi karakteristični krajobrazi panonsko‐peripanonske Hrvatske ‐ nizinska‐područja, brežuljkasta područja, panonska gorja te područje Žumberka i Samoborskog gorja kao specifične krajobrazne cjeline. Krajobraznu raznolikost nadopunjuje i raznolikost po pitanju ruralne arhitekture, govora i narodnih običaja, vidljivu kroz obuhvat velikog broja povijesnih mikroregija. Tako se u sastavu Zagrebačke županije nalazi veći dio Prigorja, Turopolja i Žumberka, sjeverni dio Gornje Posavine te rubne dijelovi Pokuplja na jugu, Hrvatskog zagorja na sjeverozapadu te Moslavine na istoku.

Upravna podjela i demografska obilježja

U upravnom pogledu Zagrebačka županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina, a obuhvaća ukupno 694 naselja. Upravne cjeline međusobno se znatno razlikuju veličinom, brojem naselja i brojem stanovnika. Daleko najveća su područja gradova Velike Gorice (328 km2), Samobora (251 km2) i Jastrebarskog (227 km2), dok su najmanje općine Marija Gorica, Pušća i Luka s površinom od svega 17 km2. Najviše naselja ima na području gradova Samobora (78) i Svetog Ivana Zeline (62), dok na području općina Jakovlje i Stupnik postoje samo po tri naselja.


Slika 3.4.2. Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji

Izvor: http://www.viozz.hr/slike/Gradovi‐i‐opcine‐Zagrebacke‐zupanije.png 8.5.2015.

Najviše stanovnika ima područje grada Velike Gorice ‐ 63.517, a slijede Samobor s 37.633 i Zaprešić s 25.223 stanovnika. Područja preostalih gradova Sveta Nedelja, Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Jastrebarsko, Vrbovec i Ivanić‐Grad imala su između 14.000 i 19.000 stanovnika, a preko 10.000 stanovnika imala je još i općina Brdovec. Istodobno postoji čak devet općina s manje od 2.000 stanovnika – Žumberak sa svega 883 stanovnika, Rakovec, Luka, Bedenica, Dubravica, Preseka, Farkaševac, Orle i Kravarsko između 1.000 i 2.000 stanovnika, a još osam općina imalo je između 2.000 i 4.000 stanovnika.


Tablica 3.4.3. Površina i stanovništvo gradova i općina Zagrebačke županije 2001. i 2011.

godine

GRAD / općina površina

km2

broj stanovnika gustoća

nas.

promjena

2001‐2011 2001 2011

GRAD ZAPREŠIĆ 53,6 23.125 25.223 470,6 9,1

općina Brdovec 37,5 10.287 11.134 296,9 8,2

općina Marija Gorica 17,1 2.089 2.233 130,6 6,9

općina Dubravica 20,5 1.586 1.437 70,1 ‐9,4

općina Pušća (sj. Donja Pušća) 17,1 2.484 2.700 157,9 8,7

općina Luka 17,2 1.419 1.351 78,5 ‐4,8

općina Jakovlje 35,7 3.952 3.930 110,1 ‐0,6

općina Bistra (sj. Poljanica Bistranska) 53,0 6.098 6.632 125,1 8,8

GRAD SAMOBOR 250,6 36.182 37.633 150,2 4,0

GRAD SVETA NEDELJA 39,5 15.506 18.059 457,2 16,5

općina Stupnik (sj. Gornji Stupnik) 24,9 3.251 3.735 150,0 14,9

GRAD JASTREBARSKO 226,6 16.713 15.866 70,0 ‐5,1

općina Krašić 71,2 3.199 2.640 37,1 ‐17,5

općina Žumberak (sj. Kostanjevac) 110,2 1.185 883 8,0 ‐25,5

općina Klinča Sela 77,3 4.927 5.231 67,7 6,2

općina Pisarovina 145,1 3.697 3.689 25,4 ‐0,2

GRAD VELIKA GORICA 327,7 63.517 63.517 193,8 0,0

općina Kravarsko 58,1 1.983 1.987 34,2 0,2

općina Pokupsko 105,8 2.492 2.224 21,0 ‐10,8

općina Orle 57,6 2.145 1.975 34,3 ‐7,9

GRAD DUGO SELO 53,9 14.441 17.466 324,0 20,9

općina Rugvica 93,6 7.608 7.871 84,1 3,5

općina Brckovljani (sj. u Dugom Selu) 69,6 6.675 6.837 98,2 2,4

GRAD SVETI IVAN ZELINA 185,3 16.268 15.959 86,1 ‐1,9

općina Bedenica 21,7 1.522 1.432 66,0 ‐5,9

GRAD VRBOVEC 161,2 14.711 14.797 91,8 0,6

općina Rakovec 35,1 1.350 1.252 35,7 ‐7,3

općina Preseka 45,9 1.617 1.448 31,5 ‐10,5

općina Gradec 88,2 3.920 3.681 41,7 ‐6,1

općina Dubrava 116,0 5.478 5.245 45,2 ‐4,3

općina Farkaševac 73,7 2.102 1.937 26,3 ‐7,8

GRAD IVANIĆ‐GRAD 173,7 14.723 14.548 83,8 ‐1,2

općina Kloštar Ivanić 77,6 6.038 6.091 78,5 0,9

općina Križ 118,5 7.406 6.963 58,8 ‐6,0

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 3.060,3 309.696 317.606 103,8 2,6

HRVATSKA 56.594,0 4.437.460 4.284.889 75,7 ‐3,4

Izvor: www.dzs.hr i Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2008.–2012. godine

Promatrano po naseljima najveće je također Velika Gorica s 31.553 stanovnika, slijedi Zaprešić s 19.644, Samobor s 15.596 i Dugo Selo s 10.453 stanovnika, dok su Ivanić‐Grad, Jastrebarsko i Vrbovec imali između 4.000 i 10.000 stanovnika. Između 2.000 i 4.000 stanovnika imali su Sveti Ivan Zelina, općinska sjedišta Kloštar Ivanić, Brdovec, Jakovlje i Gornji Stupnik, te naselja Strmec, Bestovje, Rakitje i Novaki na području grada Svete Nedelje, Velika Mlaka na području grada Velike Gorice i Bregana na području grada Samobora. Istodobno je čak 208 naselja ili 30 % imalo manje od 100 stanovnika,


od čega ih je 8 bilo bez stanovnika ‐ većim dijelom radi se o naseljima u podnožju Žumberačkog gorja.

Ovako velike razlike dijelom su posljedica prirodnih značajki, dijelom suvremenih povijesnih zbivanja, a određeni utjecaj imala je i politika. Veća naselja i gušća naseljenost znakoviti su za ravničarska područja najbliža Zagrebu, osobito za područja gradova Sveta Nedelja i Velika Gorica, a dijelom i za ravničarski dio područja grada Samobora. Nasuprot tome, mnoštvo malih naselja i rjeđa naseljenost znakoviti su za izrazito brdovita područja kao što su općine Žumberak i Krašić i dijelovi područja gradova Jastrebarsko i Samobor u podnožju Samoborske gore, a u manjoj mjeri i za područje grada Sveti Ivan Zelina i okolne općine Prigorja.

Tablica 3.4.4. Najveća naselja u Zagrebačkoj županiji 2001. i 2011. godine

GRAD / naselje broj stanovnika promjena 2001‐

2011 % 2001 2011

VELIKA GORICA 33.339 31.553 ‐5,4

ZAPREŠIĆ 17.538 19.644 12,0

SAMOBOR 15.147 15.956 5,3

DUGO SELO 8.880 10.453 17,7

IVANIĆ‐GRAD 9.338 9.379 0,4

JASTREBARSKO 5.419 5.493 1,4

VRBOVEC 4.862 4.947 1,7

SVETA NEDELJA 1.257 1.338 6,4

Strmec 3.012 3.907 29,7

Kloštar Ivanić 3.597 3.583 ‐0,4

Velika Mlaka 3.306 3.334 0,8

Brdovec 2.310 2.801 21,3

SVETI IVAN ZELINA 2.772 2.764 ‐0,3

Jakovlje 2.622 2.572 ‐1,9

Bregana 2.528 2.440 ‐3,5

Bestovje 2.261 2.402 6,2

Rakitje 2.156 2.301 6,7

Novaki 1.748 2.091 19,6

Gornji Stupnik 1.821 2.003 10,0


U rjeđe naseljene dijelove Zagrebačke županije, osim brdskih područja, spadaju i prostori udaljeniji od Zagreba. To se vidi iz činjenice da su, osim najizoliranije općine Žumberak u kojoj je bilo svega 8 stanovnika na km2, gustoću naseljenosti manju od 30 stanovnika na km2 imale, od Zagreba također izrazito udaljene općine, Pokupsko, Pisarovina i Farkaševac.14 Istodobno najveću gustoću naseljenosti imaju područja gradova Zaprešića (471 st/km2), Svete Nedelje (451 st/km2) i Dugog Sela (324 st/km2), a preko 150 stanovnika na km2 imala su i područja gradova Velike Gorice i Samobora te općina Brdovec, Pušća i Stupnik – dakle upravo dijelovi Zagrebačke županije najbliži Zagrebu.

Ravničarski prostori najbliži Zagrebu osim što su najgušće naseljeni i s najviše velikih naselja iskazuju i najveći porast broja stanovnika. Tako je u periodu od 2001. do 2011.

14 Prema daljinaru HAK‐a (http://map.hak.hr/ 9.5.2015.) jedina općinska središta u Zagrebačkoj županiji do kojih trajanje putovanja od središta Zagreba iznosi više od 50 minuta bili su Kostanjevac kao sjedište općine Žumberak te Pokupsko, Farkaševac i Preseka,


godine najveći porast broja stanovnika iskazalo područje grada Dugo Selo od čak 21 %, slijedi područje grada Sveta Nedelja sa 17 % te općina Stupnik s 15 %. Rast veći od 8 % imaju i područje grada Zaprešića, koji je imao i najveći ukupni rast od 2.106 stanovnika, te tri okolne općine Bistra, Pušća i Brdovec. Istodobno najveći pad broja stanovnika od čak 25 % bilježi najrjeđe naseljena općina Žumberak, a pad veći od 10 % iskazuju također, izolirane i od Zagreba udaljene općine, Krašić, Pokupsko i Preseka.

Velike razlike u broju stanovnika i veličini između pojedinih upravnih cjelina Zagrebačke županije znatnim su dijelom i posljedica promjena upravno‐teritorijalnog ustroja nakon osamostaljenja Hrvatske. Naime, osam od ukupno devet gradova (svi osim Svete Nedelje) bili su prije 1992. godine sjedišta nekadašnjih velikih općina, dok su sve današnje općine osim Jakovlja i Stupnika bile u njihovom sastavu.15 Prilikom formiranja novog sustava upravne podjele na županije, gradove i općine najviše novih općina formirano je na području nekadašnjih općina Zaprešić (6), Vrbovec (5) i Jastrebarsko (4), nešto manje na području Velike Gorice (3) te Dugog Sela i Ivanić Grada (po 2), a najmanje na području Samobora i Svetog Ivana Zeline (samo po jedna). Upravo stoga se većina općina s izrazito malom površinom i brojem stanovnika odnosi na područja utjecaja gradova Zaprešića i Vrbovca.

Dobna struktura stanovništva Zagrebačke županije u cjelini je povoljnija od prosjeka Hrvatske, što pokazuje viši udio mlade populacije do 14 godine (16,3 %) i niži udio stanovnika starijih od 64 godine (15,9 %). Ipak, unutar Županije prisutne su velike razlike, pri čemu se niskim udjelom starije populacije osobito ističe područje Dugog Sela i okolice (12‐13 %), ali i ostalih područja bližih gradu Zagrebu. To je najvećim dijelom posljedica snažnog doseljevanja, posebice Hrvata iz dijelova Bosne i Hercegovine pogođenih ratom. Istodobno je udio starije populacije najviši u udaljenijim ruralnim općinama Pokupsko, Preseka, Pisarovina (21 %) te osobito Krašić (26 %)i i još više Žumberak (39 %) izloženih procesu izrazite depopulacije.

15 Područje općine Jakovlje je prije 1992. godine bilo u sastavu općine Donja Stubica, čiji se veći dio danas nalazi u Krapinsko‐zagorskoj županiji. Općina Stupnik pripadala je gradu Zagrebu, odnosno nekadašnjoj općini Novi Zagreb. Organizacijski danas Zaprešiću gravitiraju općine Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Pušća, Luka i Jakovlje, Samoboru grad Sveta Nedelja i općina Stupnik, Jastrebarskom općine Klinča Sela, Pisarovina, Krašić i Žumberak, Velikoj Gorici općine Kravarsko, Pokupsko i Orle, Svetom Ivanu Zelini općina Bedenica, Vrbovcu općine Rakovec, Preseka, Gradec, Dubrava i Farkaševac te Ivanić gradu općine Kloštar Ivanić i Križ.


Tablica 3.4.5. Dobna struktura gradova i općina Zagrebačke županije 2011. godine

GRAD / općina ukupno 0 ‐ 14 15 ‐ 64 65 i više

ukupno % ukupno % ukupno %

GRAD ZAPREŠIĆ 25.223 4.060 16,1 17.804 70,6 3.359 13,3

općina Brdovec 11.134 1.775 15,9 7.668 68,9 1.691 15,2

općina Marija Gorica 2.233 318 14,2 1.518 68,0 397 17,8

općina Dubravica 1.437 193 13,4 974 67,8 270 18,8

općina Pušća 2.700 467 17,3 1.782 66,0 451 16,7

općina Luka 1.351 197 14,6 904 66,9 250 18,5

općina Jakovlje 3.930 575 14,6 2.726 69,4 629 16,0

općina Bistra 6.632 1.119 16,9 4.502 67,9 1.011 15,2

GRAD SAMOBOR 37.633 5.868 15,6 25.579 68,0 6.186 16,4

GRAD SVETA NEDELJA 18.059 3.106 17,2 12.318 68,2 2.635 14,6

općina Stupnik 3.735 611 16,4 2.610 69,9 514 13,8

GRAD JASTREBARSKO 15.866 2.342 14,8 10.477 66,0 3.047 19,2

općina Krašić 2.640 340 12,9 1.619 61,3 681 25,8

općina Žumberak 883 64 7,2 475 53,8 344 39,0

općina Klinča Sela 5.231 882 16,9 3.384 64,7 965 18,4

općina Pisarovina 3.689 589 16,0 2.327 63,1 773 21,0

GRAD VELIKA GORICA 63.517 10.536 16,6 43.739 68,9 9.242 14,6

općina Kravarsko 1.987 335 16,9 1.327 66,8 325 16,4

općina Pokupsko 2.224 372 16,7 1.373 61,7 479 21,5

općina Orle 1.975 285 14,4 1.290 65,3 400 20,3

GRAD DUGO SELO 17.466 3.466 19,8 11.876 68,0 2.124 12,2

općina Rugvica 7.871 1.391 17,7 5.424 68,9 1.056 13,4

općina Brckovljani 6.837 1.284 18,8 4.647 68,0 906 13,3

GRAD SVETI IVAN ZELINA 15.959 2.556 16,0 10.464 65,6 2.939 18,4

općina Bedenica 1.432 248 17,3 897 62,6 287 20,0

GRAD VRBOVEC 14.797 2.451 16,6 9.975 67,4 2.371 16,0

općina Rakovec 1.252 215 17,2 783 62,5 254 20,3

općina Preseka 1.448 229 15,8 909 62,8 310 21,4

općina Gradec 3.681 615 16,7 2.468 67,0 598 16,2

općina Dubrava 5.245 766 14,6 3.466 66,1 1.013 19,3

općina Farkaševac 1.937 333 17,2 1.244 64,2 360 18,6

GRAD IVANIĆ‐GRAD 14.548 2.199 15,1 10.067 69,2 2.282 15,7

općina Kloštar Ivanić 6.091 1.052 17,3 4.133 67,9 906 14,9

općina Križ 6.963 1.015 14,6 4.662 67,0 1.286 18,5

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 317.606 51.854 16,3 215.411 67,8 50.341 15,9

HRVATSKA 4.284.889 652.428 15,2 2.873.828 67,1 758.633 17,7

Stambeni fond i kuće za odmor

Jedna od specifičnih značajki prostora Zagrebačke županije važnih za planiranje turističkog razvoja je vrlo velik broj kuća za odmor, odnosno stanova za odmor i rekreaciju. To je najvećim dijelom posljedica potreba stanovnika grada Zagreba te blizine i atraktivnosti prostora Zagrebačke županije za takvu izgradnju. Zagrebačka županija je 2011. godine raspolagala s ukupno 139.233 stana, od čega se 16.883 odnosilo na kuće za odmor. To je daleko najviše od svih kontinentalnih županija te više od Ličko‐senjske i Dubrovačko‐neretvanske županije.


Tablica 3.4.6. Ukupan broj stanova i broj stanova za odmor i rekreaciju u Zagrebačkoj županiji

2011. godine

GRAD / općina ukupan broj

stanova

broj stanova za odmor i

rekreaciju stanovnika

po stanu ukupno %

GRAD ZAPREŠIĆ 10.268 338 3,3 2,46

općina Brdovec 4.526 583 12,9 2,46

općina Marija Gorica 1.282 377 29,4 1,74

općina Dubravica 721 163 22,6 1,99

općina Pušća 1.256 283 22,5 2,15

općina Luka 674 180 26,7 2,00

općina Jakovlje 1.724 251 14,6 2,28

općina Bistra 2.673 216 8,1 2,48

GRAD SAMOBOR 16.864 2.229 13,2 2,23

GRAD SVETA NEDELJA 6.854 308 4,5 2,63

općina Stupnik 1.335 10 0,7 2,80

GRAD JASTREBARSKO 8.237 1.729 21,0 1,93

općina Krašić 1.757 440 25,0 1,50

općina Žumberak 986 383 38,8 0,90

općina Klinča Sela 2.038 312 15,3 2,57

općina Pisarovina 2.004 538 26,8 1,84

GRAD VELIKA GORICA 25.956 2.022 7,8 2,45

općina Kravarsko 1.300 493 37,9 1,53

općina Pokupsko 1.632 649 39,8 1,36

općina Orle 1.020 124 12,2 1,94

GRAD DUGO SELO 7.456 701 9,4 2,34

općina Rugvica 2.831 57 2,0 2,78

općina Brckovljani 3.444 932 27,1 1,99

GRAD SVETI IVAN ZELINA 8.472 2.105 24,8 1,88

općina Bedenica 699 61 8,7 2,05

GRAD VRBOVEC 5.259 172 3,3 2,81

općina Rakovec 497 39 7,8 2,52

općina Preseka 680 131 19,3 2,13

općina Gradec 1.430 94 6,6 2,57

općina Dubrava 2.129 89 4,2 2,46

općina Farkaševac 781 28 3,6 2,48

GRAD IVANIĆ‐GRAD 6.302 301 4,8 2,31

općina Kloštar Ivanić 3.108 399 12,8 1,96

općina Križ 3.038 146 4,8 2,29

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 139.233 16.883 12,1 2,28

HRVATSKA 2.246.910 249.243 11,1 1,91


Unutar županije kao najatraktivniji prostori za izgradnju kuća za odmor ističu se brežuljkasti prostori Samoborskog gorja, istočnih obronaka Medvednice te Vukomeričkih gorica južno od Velike Gorice, gdje kuće za odmor čine više od 20 % ukupnog stambenog fonda. Najveći broj kuća za odmor iskazuju područja gradova Samobora (2.229), Svetog Ivana Zeline (2.105), Velike Gorice (2.022) i Jastrebarskog (1.729), dok najmanji interes za izgradnjom kuća za odmor postoji u najudaljenijem dijelovima Županije, posebice na istoku te u manje atraktivnim ravničarskim područjima.


Mali broj stanova za odmor i rekreaciju znakovit je i za područja u neposrednoj blizini Zagreba atraktivna za stalno stanovanje. To je vidljivo iz vrlo malog udjela stanova za odmor i rekreaciju u ukupnom broju stanova općina Stupnik i Rugvica (1‐2 %) te grada Zaprešića (3 %). Na temelju lokacija kuća za odmor u odnosu na grad Zagreb može se procijeniti da se većina njih nalazi na udaljenostima od oko 30‐ak kilometara od mjesta stalnog boravka njihovih vlasnika, dok ih je mnogo manje na udaljenostima većim od 40‐ak i manjim od 20‐ak kilometara.

Usprkos velikog broja kuća za odmor, Zagrebačka županija imala je i jednu od najviših razina iskorištenosti stambenog fonda, vidljivu kroz prosječan broj od 2,28 osoba na jedan stambeni objekt. Višu iskorištenost imale su samo Međimurska, Vukovarsko‐srijemska, Brodsko‐posavska i Varaždinska županija, koje se, osim donekle Varaždinske županije, ne ističu velikim brojem kuća za odmor. Za razliku od toga sve primorske županije imale su iskorištenost stambenog fonda manju od 1,9 osoba po stanu, a Ličko‐senjska i Zadarska županija i manje od 1,3 osobe po stanu.

3.5. Analiza prostorno‐planske dokumentacije

Glavni prostorno‐planski dokument na razini Županije je Prostorni plan Zagrebačke županije iz 2002. godine, s više dopuna, a postoji i Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije. Izrađeni su i prostorni planovi uređenja za sve gradove i općine u Županiji, s time da su svi doneseni nakon 2000. godine, a manje od polovice nakon 2005. godine. Postoje i četiri prostorna plana područja posebnih obilježja za dva parka prirode Žumberak‐Samoborsko gorje i Medvednica, Zračnu luku Zagreb i Vodocrpilište Črnkovec.

No, osim županijskog prostornog plana i županijske razvojne strategije koji imaju posebno poglavlje o turizmu, ostali planski dokumenti turističkim se razvojem bave samo marginalno. Ipak, postoji i nekoliko posebnih strateško‐planskih dokumenata vezanih za turizam, među kojima osobito mjesto ima Strategija turističkog razvoja grada Velike Gorice koja obuhvaća i prostor susjednih općina Kravarsko, Pokupsko i Orle.

Prostorni plan Zagrebačke županije

Osnovni ciljevi razvoja turizma temelje se na izgradnji novih turističkih kapaciteta kroz kvalitetnu dopunu postojeće ponude. Preferiraju se više i visoke kategorije objekata i sadržaja po europskim standardima za turističke i ugostiteljske objekte, s time da prednost ima obnova u ratu porušenih turističkih objekata.

Izgradnja novih turističkih objekata, uključujući i golfska igrališta, predviđa se primarno na područjima gdje je potrebna sanacija terena, a ne na prirodno vrijednim lokacijama kao što su šume ili visokovrijedno poljoprivredno tlo. Turističku ponudu treba obogatiti mrežom. Važan udio ima i revitalizacija kulturno‐graditeljske baštine i njezino uključivanje u funkcije turizma, dok se samo iznimno predviđa stvaranje novih izdvojenih turističkih kompleksa.

Razvojni program turizma trebao bi ići smjerom razvitka turizma u skladnom odnosu prirode i ljudi te bi trebao biti komplementaran s drugim programima razvoja i poticanja malog i srednjeg poduzetništva. To podrazumijeva i razvoj kvalitetnije prometne i komunalne infrastrukture, te stalnu brigu oko zaštite prirodnih i kulturnih dobara.

Prostorni plan navodi i konkretne specifične ciljeve razvoja turizma:

inventarizaciju i promociju vrijednih dvoraca u području Zaprešića i u drugim dijelovima Županije te njihovo uključivanje u turističku ponudu;


razvoj i unapređenje zdravstvenog turizma kroz korištenje geotermalnih i ljekovitih izvora vode i ljekovite nafte (Naftalan u Gradu Ivanić‐Gradu);

zaštitu kulturne baštine, s posebnim naglaskom na obnovi i revitalizaciji povijesno i estetski vrijednih arhitektonskih objekata te urbanih i ruralnih arhitektonskih cjelina (crkve, dvorci, kurije, tradicijska arhitektura, očuvane jezgre naselja i sl.).

kontroliranu turistifikaciju područja Parka prirode Žumberak‐Samoborsko gorje kroz uređenje sustava pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza;

razvoj tranzitnog turizma kroz izgradnju odgovarajuće ponude i informacijskih punktova na važnijim državnim cestama i graničnim prijelazima, pri čemu ključnu ulogu ima međunarodni granični prijelaz Bregana kao glavni ulaz u Hrvatsku iz smjera zapadne Europe;

općenito unapređenje kvalitete ugostiteljske i smještajne ponude, kroz ponudu različitih usluga i povećanje standarda poslovanja;

stvaranje prepoznatljivog turističkog proizvoda županijske turističke vinske ceste; i

naglasak na razvoju turističkih agencija s receptivnim obilježjem poslovanja kroz oblikovanje kvalitetnih novih turističkih proizvoda i njihovo plasiranje na turističko tržište i poslovno povezivanje s inozemnim agencijama i drugim poslovnim partnerima.

U sklopu provedbe predviđaju se i uvjeti smještaja ugostiteljsko‐turističkih sadržaja u prostoru, pri čemu se kriteriji za raspored, vrstu, kapacitet i veličinu tih područja trebaju provoditi u skladu s kvalitativnim značajkama prostora. Pod time se u prvom redu podrazumijeva:

izgradnja novih kapaciteta treba biti usmjerena primarno na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude, odnosno na više i visoke kategorije;

prostorno i oblikovno uklapanje novih građevina u oblike tradicionalne gradnje lokalnog ambijenta uz korištenje resursa etnološke i kulturne baštine, posebno dvoraca;

osiguranje prostora za nove i atraktivne turističko‐rekreacijske sadržaje, kao što su golf igrališta i sadržaji bitni za razvoj selektivnih vrsta turizma (rafting, jahanje, biciklizam, zmajarenje, lov, ribolov, planinarenje i sl.).

Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2011.‐2013. godine

U ovom dokumentu ocjenjuje se da Zagrebačka županija ima značajan potencijal za razvoj turizma na temelju brojnih zaštićenih prirodnih vrijednosti, posebno prostranih šumskih površina i brojnih vodotoka te vrijednih kulturno‐povijesnih dobara uključujući i očuvani ruralni prostor. Spominje se i postojanje oko 90 lovišta, brojne vinske ceste, izvori termalnih voda i ribnjaci. Kao prednost ističe se i blizina Grada Zagreba kao tržišta izletničkog, rekreacijskog, topličkog i zdravstvenog turizma, ali i kao najvećeg središta kontinentalnog turizma s povoljnim geografskim položajem na turističkim pravcima prema Jadranu.

U županijskoj strategiji ističu se i brojni problemi u razvoju turističke djelatnosti, u prvom redu:

niska razina turističke opremljenosti međunarodno relevantnih turističkih resursa,

nedovoljna prepoznatljivost i osmišljenost turističkog proizvoda i turističkog brenda,


nemogućnost turističkog korištenja brojnih resursa (dvorci, kurije i dr.) zbog neriješenih imovinsko‐pravnih pitanja,

nedovoljno razvijen ruralni turizam i selektivni oblici turizma, i

nedostatan profesionalni kadar, posebno kada je riječ o razvoju smještajne i kongresne ponude, razvoju seoskog, eko, etno i obiteljskog turizma.

Županija je inicirala i izradu studije Razvoja seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji, u kojoj se obrađuju različiti oblici turizma u ruralnim područjima ‐ turizam na seljačkim domaćinstvima, rekreacijski, izletnički, zdravstveni, vjerski, lovni i ribolovni turizam.

Ističe se i da je Zagrebačka županija brojnim projektima potakla razvoj turizma na svojem području kao npr. kroz

subvencioniranje unapređenja poslovanja i kvalitete usluga turističkih objekata,

subvencioniranje organiziranog dolaska turista na područje Županije

dodjelu financijskih potpora manifestacijama značajnima za turističku ponudu

sufinanciranje projekata Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, u posljednjim (IV.) Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije određene su lokacije za smještaj građevinskih područja izdvojene ugostiteljsko‐turističke namjene na oko tridesetak zona ukupne površine 370 hektara, dok je u aktualnim prostornim planovima uređenja planirano tek 260 ha izdvojenih turističkih zona.

Sustav obilježavanja i interpretacije turističkih atrakcija Zagrebačke županije

Ovaj dokument Instituta za turizam iz 2001. godine primarno se bavio određivanjem atrakcija u Županiji koje bi trebalo označiti „smeđom“ signalizacijom u vrijeme dok ona još nije bila raširena, što je važno sa aspekta utvrđivanja koje su to atrakcije od osobitog značaja za turistički razvoj Županije. U studiji su kao ključne pojedinačne atrakcije utvrđene:

Novi dvori i muzej Skurjeni u Zaprešiću

Gradski muzej u Samoboru

Grgosova spilja u Otruševcu

Zavičajni park u Donjoj Kupčini

Gradski muzej Jastrebarsko

Crkva Svetog Trojstva u Krašiću

Golf klub „Dolina kardinala“ kod Krašića

Kapela Svete Barbare u Velikoj Mlaki

Muzej Turopolja u Velikoj Gorici

Andautonia Ščitarjevo

Crkva Sveta tri kralja u Kominu

Dvorac Oršić u Jakovlju,

Naftalan Ivanić Grad, i

Crkva Svete Marije u Kloštar Ivaniću.

Valja napomenuti da su osim Golf kluba „Dolina kardinala“ sve ostale pojedinačne atrakcije i danas aktualne, a jedina nova značajnija atrakcija koja je u međuvremenu uređena je eko park „Kraš“ kod Bratine.


Strategija turističkog razvoja grada Velike Gorice s akcijskim planom

Za područje grada Velike Gorice 2012. godine Institut za turizam izradio je poseban strateški dokument koji je grad definirao kao moderno organiziran, turistički uređen i opremljen, koji dobro spaja moderne i tradicijske sadržaje, privlačno je izletište Zagrepčana i ishodište za obilazak Turopolja i Pokuplja. Budući da je studija pokazala da okolne općine Kravarsko, Pokupsko i Orle koje gravitiraju Velikoj Gorici čine s gradom jedinstvenu turističku cjelinu, plan je uključio i ovaj prostor te ga definirao kao sadržajima bogato ruralno područje pogodno za odmor i relaksaciju, posjet kulturnim atrakcijama te prostor u kojem se može uživati u domaćoj kuhinji.

Strategija sadrži i akcijski plan koji predlaže operacionalizaciju četiri grupe projekata:

Turistifikacija destinacije, pod čime se u prvom redu podrazumijeva primjereno uređenje središta grada Velike Gorice uključujući i izgradnju gradskog hotela, uređenje jezera Čiče i okoliša lokaliteta Andautonia te općenito dizanje na višu razinu sustava turističke signalizacije i interpretacije;

Organizacija i edukacija u turizmu, što uključuje osnivanje turističke zajednice područja Velike Gorice i razvoj internog marketinga;

Razvoj turističkih proizvoda kao što su pješačke i biciklističke staze, sportsko‐ribolovni turizam na jezeru Ježevo, uključivanje dvoraca i kurija u turističku ponudu, tematiziranje eno i gastro ponude, unapređivanje ponude manifestacija i suvenira itd; i

Komunikaciju s tržištem kroz izradu destinacijskih promocijskih materijala, brendiranje destinacije i uređenje centra za posjetitelje.

Strateške smjernice i akcijski plan razvoja turizma općine Marija Gorica

Strateški dokument vezan uz turizam ima i mala općina Marija Gorica, trenutno u inicijalnoj fazi turističkog razvoja, koja u tom kontekstu može poslužiti kao model za slične male i slikovite ruralne prostore. U općini Marija Gorica na turizam se gleda primarno kao na mogućnost za podizanje životnog standarda lokalnog stanovništva i zaštitu naslijeđenih resursa, a kao osnovni projekti važni za budući razvoj ističu se:

Uređenje destinacije, posebno kroz turističku signalizaciju i uređenje turističkih atrakcija;

Osnivanje destinacijske menadžment kompanije i provedba internog marketinga;

Razvoj konkretnih turističkih proizvoda, u prvom redu kroz valorizaciju baštine književnika Ante Kovačića, lokalnu eno i gastro ponudu te uređenje mreže pješačkih staza; i

Izradu destinacijskih promotivnih materijala i internetske stranice s informacijama za potencijalne turiste.

Strategija razvoja turizma na području Općine Križ 2015.‐2020.

Strategija daje pregled postojeće situacije i detaljno razrađuje turističku resursnu osnovu općine Križ. Kroz radionice s dionicima i sagledavajući eksterno okruženje daje se SWOT matrica. U definiranju vizije ističe se „kreativnost, dinamičnost i sadržajnost destinacije koja svojom atmosferom, ljupkom okolicom i kvalitetom ponude privlači različite segmente posjetitelja. Slatka tradicija, adrenalin, povijest, kultura i gastronomija spojeni su u uzbudljivi kolaž privlačan tranzitnim gostima, izletnicima, vikendašima ili višednevnim turistima“. Kao glavni cilj u Strategiji se ističe oblikovanje destinacije i stvaranje njene prepoznatljivosti, dok su kao podciljevi navedeni:


privlačenje gostiju u tranzitu, privlačenje izletnika i vikend gostiju. Strategija uključuje razradu projekta koje je potrebno provesti te ulogu pojedinih dionika u toj provedbi.

Urbanistički planovi pojedinih gradova i općina

Iako su prostorni planovi uređenja pojedinih gradova i općina samo u maloj mjeri fokusirani na turizam, u skoro svima je određeni dio prostora rezerviran za rekreativnu i turističku namjenu. Za neke gradove izrađene su i strategije razvoja koje spominju razvoj turizma. Među najvažnijim elementima iz tih planova ističe se:

U gradu Zaprešiću se, kao glavna zona namijenjena turizmu, ističe prostor oko Novih Dvora, gdje već sada postoji golf vježbalište i predviđa se izgradnja hotela; velika površina namijenjena za uređenje kampa nalazi se pokraj šljunčare Zajarki, koja se također već djelomično koristi u rekreativne svrhe (ribolov), a planove uređenja sadržaja vezanih uz turizam ima i najveći hrvatski trgovački centar Westgate smješten na području grada Zaprešića;

Općina Bistra pokraj Zaprešića osobito je važna stoga što se na nju odnosi glavno hrvatsko skijalište na Sljemenu na kojem se održavaju natjecanja Svjetskog kupa, a blizu realizacije je i plan izgradnje žičare koja bi vodila od Gornje Bistre do vrha Sljemena i dalje prema Zagrebu;

Grad Samobor ima veliki prostor predviđen za rekreaciju uz nekadašnje bazene na Šmidhenu, blizu kojeg se nalazi i turistička zona namijenjena izgradnji hotela; važno mjesto ima i prostor namijenjen rekreaciji između središta grada i Starog grada Samobora u već sada aktivnoj izletničko‐rekreativnoj zoni Vugrinščak;

U području grada Sveta Nedjelja glavna zona u kojoj se predviđa turistički razvoj odnosi se na prostor uz Svetonedeljska jezera, gdje već postoji uređeni kamp, a jezera se koriste u rekreativne svrhe, primarno ribolov;

Općina Krašić, kao ključnu turističku zonu u kojoj je predviđena izgradnja hotelskih kapaciteta, tretira prostor uz postojeće golf terene „Dolina kardinala“ usprkos njihovoj trenutno niskoj razini turističke iskorištenosti;

Na području grada Velike Gorice ističu se dvije velike zone predviđene za golf igrališta s pratećim apartmanskim naseljima, jedna kod mjesta mala Buna, a druga uz jezero Čiče, gdje su predviđeni i vodeni sportovi. Izgradnja hotelskih kapaciteta planira se i u sklopu aktualne realizacije nove Zagrebačke zračne luke.

Grad Dugo Selo ima uz Prostorni plan uređenja Grada i Strategiju razvoja za period od 2014. do 2020. godine, s time da oba dokumenta, u domeni turizma, kao ključni lokalitet ističu područje Martin Brega i crkve Sv. Martina, gdje se predviđa razvoj seoskog, kulturnog i manifestacijskog turizma, a rezerviran je i prostor za hotelsku izgradnju;

Grad Sveti Ivan Zelina također ima i Prostorni plan uređenja Grada i Strategiju razvoja za period od 2014. do 2020. godine, u kojoj se uz daljnji razvoj ruralnog, vinskog i manifestacijskog turizma u Prigorju Medvednice predviđa i obnavljanje kupališnog turizma na temelju termalnih izvora na lokalitetima Topličica i Krečaves. Predviđa se i intenzivnije korištenje prirodnih resursa značajnog krajobraza Zelinske glave, odnosno Zelinske gore kao najistočnijeg dijela Medvednice.

Grad Ivanić Grad uz već afirmirani lječilišni turizam vezan uz Specijalnu bolnicu „Naftalan“ ima predviđenu prostranu zonu namijenjenu razvoju turizma u brežuljkastom području oko Graberja Ivanićkog, gdje se predviđa i gradnja smještajnih kapaciteta.


Uz strategije i razvojne planove važno je spomenuti i projekt „Razvoj seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji“ kojeg je provela Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije u razdoblju od 2010. do 2012. a u sklopu kojega je izrađena baza postojećih turističkih seoskih obiteljskih gospodarstva, dizajnirani, izrađeni i postavljeni putokazi do njih, proveden već broj radionica i individualnih savjetovanja za vlasnike TSOG‐a. Također, odrađeno je nekoliko studijskih putovanja te je izrađen priručnik i brošura za ponudu TSOG Zagrebačke županije.

3.6. Obilježja turističke ponude i potražnje

Komercijalni smještajni kapaciteti

U 2015. godini Zagrebačka županija (podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije, stanje ožujak) raspolagala je s ukupno 1.937 ležaja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, od čega 19 % u motelima, pansionima, prenoćištima, gostionama i sličnim objektima, 19 % u hotelima, 13 % u planinarskim domovima, izletištima i parkovima, 8 % u hostelima, 7 % u specijalnoj bolnici te 7 % u kampu. Najveća skupina smještajnih kapaciteta obuhvaća obiteljski smještaj s 528 postelja odnosno 27 % županijskog smještajnog kapaciteta (slika 3.6.1). U hotelskoj ponudi dominiraju manji (obiteljski) hoteli prosječne veličine 46 ležajeva i srednje kvalitativne razine (5 hotela ima 3 zvjezdice, dva hotela 4 zvjezdice, a jedan hotel jednu zvjezdicu).

Slika 3.6.1. Broj i struktura raspoloživih komercijalnih

smještajnih kapaciteta (ležajevi) Zagrebačke županije prema

vrsti kapaciteta (stanje ožujak 2015.)

Slika 3.6.2. Broj i struktura raspoloživih komercijalnih

smještajnih kapaciteta (ležajevi) prema turističkim

zajednicama Zagrebačke županije (stanje ožujak 2015.)

Izvor: podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije

Ocrtavajući atrakcijski miks i ključne faktore potražnje (izletnička i poslovna ponuda, blizina Zagreba, zračna luka, lječilišni sadržaji), smještajna ponuda (slika 3.6.2.) dominantno je vezana uz Samobor u kojem je organizirano 369 ležaja odnosno 19 % smještajnog kapaciteta županije (ponuda širokog spektra manjih smještajnih objekta vezana uz poslovne i odmorišne turističke proizvode te događanja), Ivanić‐Grad s 13 % (pretežito ponuda zdravstvenog turizma vezana uz specijalnu bolnicu) te Veliku Goricu


s 11 % županijskih smještajnih kapaciteta (ponuda širokog spektra manjih smještajnih objekta vezana uz poslovne turističke proizvode te događanja). Prema broju ležaja slijede Zaprešić s 176 ležaja i Jastrebarsko s 173 ležaja (ponuda ruralnog turizma).

Posebnost ponude Županije predstavljaju brojna izletišta i seoska domaćinstva koja, često povezana s različitim oblicima eno‐gastro ponude, dominiraju na širem području Samobora i Jastrebarskog.

Ugostiteljstvo

Restoranska ponuda Zagrebačke županije izuzetno je bogata te uključuje više od dvjestotinjak samostalnih objekata različitih profila,16 od onih jednostavnije prehrane (primjerice objekti brze hrane, pivnice, pizzerije i slastičarne) do objekata seoskog turizma i klasičnih restorana usmjerenih, kako na modernu i kreativnu kuhinju, tako i na tradicionalnu kuhinju. Pri tome je na popisu 40 najboljih restorana Središnje Hrvatske u 2015. godini (http://www.dobri‐restorani.hr/top‐lista/dobri‐restorani‐2015/), s područja Županije izdvojeno 7 restorana i to 4 s područja Samobora te po jedan s područja Jastrebarskog, Velike Gorice i Ivanić‐Grada.

Konferencijske dvorane

Iako više ugostiteljskih objekta, kao i muzeji/galerije te slični posebni prostori (dvorane komora i sl.), imaju mogućnost organiziranja manjih poslovnih skupova, za organizaciju poslovnih skupova tržišno se profiliraju uglavnom hotelski/smještajni objekti, primjerice Hotel Bunčić, Vrbovec (5 dvorana kapaciteta do 350 osoba), Hotel Lavica, Samobor (1 dvorana kapaciteta do 300 osoba), Hotel Livadić, Samobor (1 dvorana kapaciteta do 50 osoba), Duhovno‐obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica (2 dvorane kapaciteta do 150 osoba), kongresno banketni centar Princess (do 700 osoba), hotel Sport u Ivanić–Gradu (400 osoba), konferencijske dvorane – Seoski turizam Kezele (3 dvorane kapaciteta 20, 50 i 70 mjesta).

Lječilišna ponuda

Ivanić‐Grad sa Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Naftalan jedina je turistička destinacija županije usmjerena na zdravstveni turizam. Bolnica raspolaže s ukupno 137 kreveta, od čega 26 kreveta više smještajne razine. Zasnivajući svoju ponudu na naftalanu, zemnom mineralnom ulju kao prirodnom ljekovitom činitelju, bolnica se bavi liječenjem upalnih reumatskih bolesti (reumatidnog i psorijatičnog artritisa), bolesti zglobova i kralježnice te kožnih bolesti (psorijaze i neurodermitisa). Bolnica ima uređen i spa/wellness centar.

Seoska domaćinstva, kušaonice i vinske ceste

Na području Županije (http://www.tzzz.hr/kroz‐zupaniju/seoski‐turizam‐i‐izletista/) djeluje sedamdesetak seoskih domaćinstava, vinarija i izletišta koja pružaju usluge stacionarnog ili izletničkog turizma u ruralnom okruženju, a dominantno su orijentirana na pružanje eno‐gastronomskih usluga. Organizirane su i tri vinske ceste koje ukupno objedinjuju pedesetak vinara orijentiranih turističkom tržištu pretežito vikendom (http://www.tzzz.hr/kroz‐zupaniju/vinske‐ceste/): Samoborska vinska cesta (15 vinara), Plešivička vinska cesta (30 vinarskih gospodarstava) i Zelinska vinska cesta (11 vinara). Na vinskim cestama nisu uspostavljena dežurstva vinara.

16 Prema informacijama s internetske stranice TZ Zagrebačke županije (http://www.tzzz.hr/informacije/gastronomija).


Turističke agencije i ponuda 'incoming' programa

U Županiji djeluje (http://www.tzzz.hr/informacije/turisticke‐agencije/) 16 turističkih agencija/poslovnica, 7 na području Samobora, 3 Velike Gorice, po dvije u Ivanić‐Gradu i Jastrebarskom te jedna u Dugom Selu, Svetom Ivanu Zelini i Zaprešiću. Agencije dominantno prodaju 'outgoing' programe, uključujući i usluge slobodnog prijevoza, a kad je riječ o 'incoming' programima (uključujući i incentive programe) ponuda je usmjerena na ture/boravke na području Samobora, Plešivice i Žumberka.

Turistička potražnja

U 2014. godini u Županiji je ostvareno 93,1 tisuća noćenja (1,73 noćenja prosječno po dolasku), za 11,7 % više nego u 2013. godini i 37,6 % više nego u 2012. godini. U odnosu na 2001. godinu, broj noćenja povećan je kumulativno za tri puta17, a dinamika kretanja broja noćenja obilježena je snažnim rastom u razdoblju od 2001‐ do 2005. godine, stagnacijom od 2006. do 2011. godine te ponovnim snažnim rastom od 2012. do 2014. godine (slika 3.6.3.).

Slika 3.6.3. Kretanje broja noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u Zagrebačkoj županiji od

2001. do 2014. godine

Izvor: podaci Državnog zavoda za statistiku

Dinamičan rast ukupnog broja noćenja prati i snažna promjena strukture noćenja prema gradovima i općinama županije. Tako je u 2014. godini Velika Gorica, ostvarivši 33 %‐tni rast noćenja, preuzela lidersku poziciju od Samobora i Ivanić‐Grada. Te su tri destinacije u 2014. godini ostvarile 63 % ukupnog broja županijskih noćenja, a dominantnu poziciju bilježe tijekom cijelog analiziranog razdoblja, uz tek manje oscilacije vezane, kako uz jačanje tržišne pozicije Zaprešića i Vrbovca te drugih manjih turističkih destinacija i gubitak pozicije Jastrebarskog (tablica 3.6.1. i slika 3.6.4.). Naime, dok su Velika Gorica s udjelom u 2014. godini od 24,0 % u županijskim noćenjima (u 2001. godini 18,2 %) te Samobor s 19,7 % (u 2001. godini 12,3 %) i Ivanić‐Grad s 19,2 % (u 2001. godini 18,3 %) nositelji županijske smještajne ponude, valja naglasiti da se u 2001. godini najveći broj noćenja ostvarivao u Jastrebarskom (28,2 %) koji u 2014. godini

17 Analiza je provedena na osnovi službenih statističkih podataka zbog osiguranog kontinuiteta i usporedivosti. Valja pri tome ukazati na značajne razlike u procjeni broja noćenja koje osigurava Državni zavod za statistiku i sustav HTZ‐a (podaci TZ Zagrebačke županije). Naime, procjena broja noćenja prema podacima HTZ‐a je 8 % manja od broja noćenja prema Državnom zavodu za statistiku što je, zbog neujednačenog obuhvata, bio i dodatan/ključan razlog za korištenje podataka službene statistike.


bilježi tek 2,4 % ukupnog broja noćenja (slika 3.6.4.). Uz Dugo Selo koje ostvaruje u 2014. godini 6,3 % noćenja, u skupini ostalih destinacija, prema raspoloživim podacima za 2013. godinu, dominiraju Sveta Nedjelja s 1.549 noćenja i Sveti Ivan Zelina s 1.295 noćenja, a fizički turistički promet zabilježen je i na području Žumberka (605 noćenja), Rugvice (310 noćenja) te Klinča Sela (40 noćenja).

Tablica 3.6.1. Kretanje broja noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u gradovima i

općinama Zagrebačke županije u 2001. i 2005. godini te razdoblju od 2011.do 2014. godine

2001. 2005. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ivanić‐Grad 5.934 12.333 9.631 15.648 17.474 17.910

Samobor 4.009 13.327 16.752 16.674 17.743 18.319

Velika Gorica 5.901 10.951 9.426 9.450 16.825 22.349

Vrbovec 2.916 3.931 10.795 10.242 10.870 *

Zaprešić 2.906 4.873 5.854 8.372 9.164

Jastrebarsko 9.150 10.860 3.989 1.812 2.533 2.200

Ostali 4.561 5.269 11.036 8.023 9.565 *

Ukupno 32.471 59.577 66.502 67.703 83.382 93.143

*Podaci nisu raspoloživi


Slika 3.6.4. Kretanje broja noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u Zagrebačkoj županiji

od 2001. do 2014. godine


U hotelima se ostvaruje relativno najveći dio županijskih noćenja (41 % u 2013. godini), a prema važnosti slijedi skupina nekategoriziranih objekata (29 %). Nekategorizirani objekti najvažniji su oblici smještajne ponude u Zaprešiću (7.985 noćenja u 2013. godini), Dugom Selu (5.094 noćenja), Jastrebarskom (2.533 noćenja), Ivanić‐Gradu (2.181 noćenja) te Svetom Ivanu Zelini (1.295 noćenja). Prema važnosti slijedi skupina kolektivnih smještajnih objekata kao što su prenoćišta, planinarski domovi, odmarališta, sobe za iznajmljivanje i kuće za odmor u kojima se ostvaruje 11 % noćenja, a slijede lječilišta (10 %) te moteli, pansioni, hosteli i gostionice (5 %). Privatni, odnosno obiteljski, smještaj prema podacima službene statistike u 2013. godini uspijeva privući tek 4 % ukupnog broja noćenja (slika 3.6.5.).

Struktura ostvarenih noćenja prema vrsti kapaciteta u 2013. godini u odnosu na 2001. godinu ukazuje na značajan rast važnosti hotela (povećanje udjela za 11 postotnih


bodova) te smanjenje udjela objekata kao što su moteli, pansioni, hosteli i gostionice, a smanjen je udio i lječilišta, prenoćišta i sličnih objekata te nekategoriziranih objekata. Privatni/obiteljski smještaj, iako na niskoj razini aktivnosti, udvostručio je tržišni udio u noćenjima.


Tablica 3.6.2. Noćenja u Zagrebačkoj županiji prema gradovima i općinama te vrsti kapaciteta od 2001. do 2013.

godine

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Dugo Selo

Hoteli i slični kapaciteti 778 738 27 105 678 1.710 2.254 3.720 3.001 713 1.303 411 672

Ostali kolektivni kapaciteti 809 1.358 990 39 3.997 3.276 4.245 3.321 5.094

Ivanić‐Grad

Hoteli i slični kapaciteti 3.851 5.509

Lječilište 4.234 5.806 7.573 9.440 10.713 11.349 13.234 9.629 10.712 6.938 7.275 8.525 8.238

Ostali kolektivni kapaciteti 1.700 1.888 1.558 1.343 1.620 1.947 2.026 1.835 1.520 1.508 2.356 3.272 3.727

Privatni kapaciteti 16

Jakovlje

Ostali kolektivni kapaciteti 176 354 435 360 377 123 315 145

Jastrebarsko

Hoteli i slični kapaciteti 9.358 7.246 871 1.540

Ostali kolektivni kapaciteti 9.150 8.438 9.004 9.443 1.502 119 112 373 2.255 1.853 3.989 1.812 2.533

Klinča Sela

Hoteli i slični kapaciteti 70 43 40 19

Privatni kapaciteti 170 545 210 234 690 484 225 196 342 120 40

Križ

Ostali kolektivni kapaciteti 431 64 212 100

Privatni kapaciteti 203 150

Marija Gorica

Hoteli i slični kapaciteti 3 47 22 51

Pisarovina

Privatni kapaciteti 110 17

Rugvica

Hoteli i slični kapaciteti 155 184 115 104 179 219 157 285 495 382 427 503 310

Samobor

Hoteli i slični kapaciteti 2.894 3.227 6.219 11.623 11.830 13.908 13.670 15.331 14.730 15.538 16.004 15.750 15.710

Ostali kolektivni kapaciteti 474 1.018 639 309 449 444 481 312 557 209 340 400

Privatni kapaciteti 641 816 786 2.295 1.188 1.502 694 908 437 551 539 584 1.633

Sveta Nedelja


Sveti Ivan Zelina

Hoteli i slični kapaciteti 88 217

Ostali kolektivni kapaciteti 210 170 259 217 239 1.072 2.014 2.016 2.016 1.125 1.293 1.366 1.295

Privatni kapaciteti 2

Velika Gorica

Hoteli i slični kapaciteti 4.804 4.060 8.053 9.240 12.072 11.229 4.470 3.933 4.100 3.765 4.059 4.747

Ostali kolektivni kapaciteti 1.097 6.583 3.217 1.084 1.711 1.452 1.372 7.421 5.572 4.902 5.119 4.631 10.495

Privatni kapaciteti 870 986 966 415 795 542 760 1.583

Vrbovec


Ostali kolektivni kapaciteti 2.091 2.351 3.442 1.989 1.210 901 1.100 1.280

Zaprešić

Hoteli i slični kapaciteti 387

Ostali kolektivni kapaciteti 1.344 2.394 2.906 132 356 5.199 5.427 3.658 4.873 5.854 7.985

Privatni kapaciteti 3.312 4.979

Žumberak

Ostali kolektivni kapaciteti 1.607 1.986 738 541

Privatni kapaciteti 61 92 38 66 105 64



Slika 3.6.5. Struktura ostvarenih noćenja u Zagrebačkoj županiji u 2001. i 2013. godini prema vrsti

kapaciteta


Mjesečnu distribuciju noćenja obilježava blaga sezonalnost (slika 3.6.6.). Tijekom šestomjesečnog razdoblja od svibnja do listopada u 2013. godini ostvaruje se 58 % godišnjih noćenja, a približno ista relativna razina aktivnosti zabilježena je i u 2001. te 2005. godini, uz promjene vezane uz razdoblja najviše mjesečne aktivnosti. U 2013. godini maksimalna razina potražnje ostvarena je u listopadu i srpnju, dok je primjerice u 2001. godini razdoblje najintenzivnije turističke aktivnosti bilo u rujnu i svibnju, a u 2005. godini u rujnu i lipnju. Siječanj i prosinac mjeseci su najniže razine potražnje.

Slika 3.6.6. Mjesečna distribucija noćenja u Zagrebačkoj županiji u 2001., 2005. i 2013. godini prema vrsti

kapaciteta


Zagrebačka županija pretežito je orijentirana na domaću potražnju, iako se posljednjih nekoliko godina udio turista iz Hrvatske smanjuje. U 2013. godini turisti iz Hrvatske ostvarili su 50,9 % noćenja (u 2001. godini 54,8 %, u 2005. godini 53,5 % te u 2012. godini 51 %). Prema važnosti slijede Njemačka (u 2013. godini 5 % županijskih noćenja), Italija (4,2 %) te Bosna i Hercegovina (3,3 %), i ove zemlje bilježe smanjenje udjela dok se povećava udio ostalih zemalja. U skupini ostalih zemalja dominiraju države bližeg okruženja (Srbija, Bugarska, Austrija, Slovenija) te Rusija i Ukrajina, a više od tisuću noćenja u 2013. godini ostvarili su i turisti iz Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Nizozemske i Poljske. U 2013. godini skupina ostalih zemalja ostvarila


je 36,6 % županijskih noćenja, za 8,5 postotnih bodova više nego u 2001. godini (slika 3.6.7.).

Slika 3.6.7. Distribucija noćenja u Zagrebačkoj županiji u 2001., 2005., 2012. i 2013. godini prema zemlji

podrijetla turista


Najvišu razinu bruto godišnje iskorištenosti kapaciteta (na osnovi maksimalnog broja raspoloživih ležaja) ostvaruju hoteli. U 2013. godini hoteli su uspijevali raspoložive krevete popunjavati prosječno 30 %, 2 postotna boda više nego u 2012. godini te 14 postotnih bodova više nego u 2001. godini. Ocrtavajući vjerojatno odnose s HZZO‐om, lječilište u Ivanić‐Gradu zabilježilo je 16 %‐tnu bruto iskorištenost kapaciteta, drugu najvišu razinu iskorištenosti, za jedan postotni bod manje nego godinu dana ranije, ali i 7 postotnih bodova više nego u 2001. godini. Odražavajući viši stupanj sezonalnost potražnje, privatni (obiteljski) smještaj te moteli, pansioni, hosteli i gostionice ostvaruju najnižu razinu bruto iskorištenosti kapaciteta (slika 3.6.8.).

Slika 3.6.8. Bruto (godišnja) iskorištenost smještajnih kapaciteta Zagrebačke županije u 2013. godini, u %



Financijska obilježja poslovanja djelatnosti smještaja i usluživanja hrane i pića

Sukladno podacima FINA‐e u 2014. godini 31 poduzeće registrirano na području županije u djelatnosti pružanja usluga smještaja ostvarilo je ukupan poslovni prihod u iznosu od 50,2 milijuna kuna, 24 % više nego u 2014. godini (baza FINA Godišnjih financijskih izvještaja u NKD 2007. djelatnosti 55). Na razini županije djelatnost ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, odnosno neto dobit, u iznosu od 4,0 milijuna kuna (8 % poslovnog prihoda) i 64 % više nego u 2013. godini. Prostorna disperzija poslovnog prihoda, u lidersku poziciju stavlja Veliku Goricu čiji su poduzetnici ostvarili relativno najveći udio županijskog financijskog prometa od usluga smještaja (35 %), a slijede Vrbovec (19 %) i Samobor (19 %) te Zaprešić (13 %), dok se u svim ostalim jedinicama lokalne samouprave ukupno ostvari 12 % ukupnog županijskog poslovnog prihoda (slika 3.6.9.). Među deset najvećih poduzeća koja posluju u djelatnosti pružanja usluga smještaja (89,8 % županijskih poslovnih prihoda u 2014. godini), četiri je registrirano na području Velike Gorice, dvije na području Samobora te po jedna u Vrbovcu, Zaprešiću, Svetom Ivanu Zelini i Gradecu. Sve su tvrtke u 2014. godini poslovale s dobiti koja se kretala u rasponu od 4 % do 20 % poslovnog prihoda.

Slika 3.6.9. Struktura poslovnog prihoda poduzeća

registriranih na području županije u djelatnosti smještaja

u 2014. godini prema gradovima i općinama

Slika 3.6.10. Struktura poslovnog prihoda poduzeća

registriranih na području županije u djelatnosti

posluživanja hrane i pića u 2014. godini prema gradovima

i općinama

Izvor: podaci FINA

Poduzeća registrirana u djelatnosti usluživanja hrane i pića u 2014. godini18 ostvarila su 241 milijun kuna poslovnog prihoda (53 % više nego u prethodnoj godini i gotovo pet puta više nego poduzeća koja pružaju usluge smještaja (baza FINA Godišnjih financijskih izvještaja u NKD 2007. djelatnosti 56) odnosno 862 tisuće kuna prosječno po poduzeću (u djelatnosti pružanja usluga smještaja prosječan prihod po poduzeću bio je 1,6 milijuna kuna). Djelatnost bilježi neto dobit od 7,7 milijuna kuna odnosno 3 % poslovnog prihoda. Najveći dio poslovnog prihoda ostvaruju poduzetnici registrirani u Velikoj Gorici (34 %), a slijede Samobor, Dugo Selo, Zaprešić, Ivanić‐Grad i Sveta Nedjelja. Ostale županijske jedinice lokalne samouprave u 2014. godini ostvarile su 21 % poslovnog prihoda (slika 3.6.10.). Deset najvećih poduzeća registriranih u djelatnosti usluživanja

18 U 2010. godini, kao posljednjoj godini za koju postoje službeni statistički podaci za cijelu djelatnost i poslovne jedinice, u Zagrebačkoj županiji u djelatnosti ugostiteljstva djelovalo je 987 poslovnih jedinica s 2.590 zaposlenih koji su ostvarili promet od 409 milijuna kuna (2,5 % ukupnog prometa Hrvatske). U strukturi prometa dominirali su prihodi od prodaje usluga hrane i napitaka te alkoholnih i bezalkoholnih pića. Pravne osobe u 2010. godini ostvarile su 35 % (95 poslovnih jedinica i 623 zaposlena), a obrtnici 65 % prometa.


hrane ostvarilo je 38 % županijskog poslovnog prihoda u 2014. godini, a sva su poslovala s dobiti koja se kretala u rasponu od 1 % do 13 % poslovnog prihoda.

3.7. Analiza turističke atrakcijske osnove

Razvoj turizma svake destinacije ponajviše je određen njenim temeljnim resursima – potencijalnim i realnim turističkim atrakcijama. Resursna osnova predstavlja skup turističkih atrakcija i infrastrukture koja je nužna za razvoj nekog turističkog područja. Ona je baza za promišljanje i razvoj turističkih proizvoda pa je stoga za svako dugoročno planiranje važno analizirati atrakcijsku osnovu.

Kad je riječ o zaštićenim područjima, kao što je već spomenuto (Poglavlje 2.4.) 12 % Županije čine zaštićena prirodna područja. Pored toga, na području Županije, nalazi se i 399 zaštićenih, pokretnih i nepokretnih materijalnih te nematerijalnih kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, http://www.min‐kulture.hr).

U nastavku se daje pregled atrakcija za Zagrebačku županiju pri čemu je važno istaknuti da je riječ o dijelu atrakcija za koje se procjenjuje da imaju veću privlačnu snagu za posjet Županije. Broj atrakcija je daleko veći i svaki grad, općina i naselje imaju svoju bazu atrakcija kojima mogu privlačiti goste u te destinacije. Za navedene atrakcije dana je procjena njene važnosti (međunarodna, nacionalna, regionalna, lokalna) prema snazi privlačenja te tržišne spremnosti. Tržišno spremnu atrakciju odlikuje njena opremljenost što podrazumijeva fizičku dostupnost, obilježen pristupni put ili cestu, mogućnost korištenja, informativni punkt/interpretacijsku ploču, tiskane informacije i raspolaganje nekom specifičnom opremom, ukoliko je takva potrebna.

Atrakcija Lokacija Opis/Posebitost/Ocjena tržišne spremnosti

Planine i gorja

Medvednica (1033 m) Sjeverni dio

Županije

Bogata vegetacija – hrast kitnjak, grab,

kesten

Više planinarskih staza, nekoliko planinarskih

domova i ugostiteljskih objekata

Certifikat za održivi turizam (ECTS)

Nacionalna atrakcija; tržišno spremna

Kulturni krajolik

Žumberak ‐ Samoborsko

Gorje – Plešivičko

prigorje (1178 m)

Žumberačko

gorje – zapadni

dio Županije

Isključivo ruralno područje; više od polovice

površine čine šume

Zanimljiva geološka građa – krš čini 90 %

površine (ponikve, uvale, ponovi, kratke

ponornice, špilje i jame); 130 speleoloških

objekata

Izrazito bogatstvo vodom – velik broj izvora

Japetić – najviši vrh (879 m): rezervat šumske

vegetacije

Međunarodna atrakcija; tržišno poluspremna

Marijagoričko pobrđe

(312 m)

Sjeverozapadni

dio Županije

Nisko gorje između nizina rijeka Sutle i

Krapine

Mnoštvo vinograda i voćnjaka

Regionalna atrakcija; tržišno poluspremna

Vukomeričke gorice

(255 m)

Južni dio

Županije

Nisko gorje obraslo šumama bukve, hrasta,

graba


Mnoštvo vinograda i voćnjaka


Rijeke, jezera i ribnjaci

Rijeke

Rijeka Sava Središnji dio

županije

Područje Save zaštićeno je na području Zaprešića i

Svete Nedelje: ornitološki rezervat

Mogućnosti rekreacije i ribolova


Rijeka Kupa Granica prema

Karlovačkoj i

Sisačko‐

moslavačkoj

županiji

Izvire iz krškog jezerca u Nacionalnom parku

Risnjak u Gorskom kotaru

Mirna rijeka pogodna za rekreaciju i ribolov

Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremna

Rijeka Sutla Sjeverozapad

Županije ‐ dio

granice za

Slovenijom

Najvećim dijelom teče uz podnožja brda, a na

nekim mjestima siječe manje udoline

Pogodna za rekreaciju i ribolov


Rijeka Krapina Sjeverozapad

Županije

Lijevi pritok rijeke Save; dugačka 75 km



Rijeka Kupčina Zapad i

Jugozapad

Županije

Lijevi pritok rijeke Kupe



Rijeka Odra Jug Županije Nizinska rijeka sporog toka


Lokalna atrakcija; tržišno poluspremna

Rijeka Lonja Istok Županije Pogodna za rekreaciju i ribolov


Rijeka Česma Istok Županije Pogodna za rekreaciju i ribolov


Ribnjaci

Ribnjak Crna Mlaka Crna Mlaka U sklopu ornitološkog rezervata; izgrađen 1905. g.

U privatnom vlasništvu

Nacionalna atrakcija; tržišno nespremna

Ribnjaci Pisarovina Pisarovina 11 jezera površine 355 m

Športski ribnjak Pisarovina 3,5 ha – organiziran

ribolov (u koncesiji)


Ribnjak Mokrica Sv. Ivan Zelina

(Novo Mjesto)

Duga tradicija (16. stoljeće)

8 ha ribnjaka

Rekreacijska zona i ribolov

Regionalna atrakcija; tržišno spremna

Ribnjak Vukšinac Vukšinac Organiziran ribolov

Bogat životinjski svijet – orlovi, rode i druge ptice


Lokalna atrakcija; tržišno spremno


Jezera

Bajeri Ivanić‐Grad Rekreacijska zona i ribolov


Jezera Rakitje, Strmec,

Orešje i Kerestinec

Sveta Nedelja 210 ha ribnjaka

Organizirana međunarodna sportska natjecanja



Novo Čiče Velika Gorica Rekreacijska zona i ribolov


Zajarki ‐ Zaprešić Zaprešić Rekreacijska zona i ribolov


Kulturno‐povijesna baština

Brdovec, Dubravica i Marija Gorica

Dvorac Vraniczany Gornji Laduč Dvorac s nizom gospodarskih građevina sagrađen na prijelazu 19. u 20. st.

Atrij s reprezentativnim stubištem

U njemu se nalazi dječji dom

Lokalna atrakcija; tržišno nespremna

Dvorac Januševec Prigorje

Brdovečko

Sagrađen u 19. st.

U središtu je kotunda zaključena kupolom

Najviši domet klasicističke arhitekture na području Hrvatske

Nije otvoren za javnost; u njemu se nalazi dio državnog arhiva

Regionalna atrakcija; tržišno nespremna

Kulturno‐povijesna cjelina Marija Gorica

Marija Gorica Naselje ljevkastog oblika s prilaznim cestama iz različitih smjerova; dominira župna crkva sv. Marije od Pohoda sa zvonikom

Lijepu vizuru čini skladan spoj brežuljkastog terena i prilagođene gradnje


Rodna kuća književnika Ante Kovačića

Marija Gorica Prizemnica izvedena planjkama

Dio narodnog graditeljstva marijagoričkog kraja


Dugo Selo

Kulturno‐povijesna cjelina Dugo Selo

Dugo Selo Obuhvaća 4 povijesne zgrade iz ostavštine grofova Drašković, te drvene posavske kuće, te dvije zgrade stare škole (sve u centru Dugog Sela)


Stara crkva sv. Martina na Martin Bregu

Dugo Selo Datira iz 1209. godine; izgrađena u stilu

barokizirane gotike

Arheološki lokalitet


Seosko naselje Velika Ostrna

Velika Ostrna Tradicijske drvene posavske kuće


Ivanić‐Grad

Kulturno‐povijesna

cjelina Ivanić‐Grada

Grad Ivanić‐Grad Cjelina obuhvaća gradski park, župnu crkvu,

magistrat i staru školu



Crkva Sv. Petra Grad Ivanić‐Grad Sagrađena 1831. godine kao prostrana

jednobrdna crkva

Jedan od rijetkih primjera „gesamtkunstwerka“

na ovom području


Crkva UBD Marije Kloštar Ivanić

Podignuta 1759. godine


Jastrebarsko


urbanistička cjelina

Jastrebarsko

Jastrebarsko Sačuvana longitudinalna urbana matrica naselja s

kraja 18. i početka 19. st.


Dvorac Erdody Jastrebarsko Primjer kaštela kontinentalne Hrvatske;

unutrašnje dvorište krasi trijem s arkadama i

barokni stupovi

Okružen lijepim engleskim perivojem


Dvorac Oršić Slavetić Sagrađen početkom 16. stoljeća

Do dvoraca vodi aleja divljih kestena



Dvorac Zwilling Crna Mlaka Nalazi se u središtu Specijalnog ornitološkog

rezervata Crna Mlaka



Franjevački samostan i

Crkva sv. Marije

Jastrebarsko Gotička jezgra izgrađena u 16. stoljeću

Bogat barokni inventar i brojne umjetnine


Krašić


cjelina Krašiću

Krašić Trg s crkvom sv. Trojstva

Dominiraju zgrade ruralnog karaktera i ranog

baroka, historicizma i art decoa

Vizualno ugodno zaokružena cjelina


Rodna kuća kardinala

Alojzija Stepinca i

etnografska zbirka

Krašić Izgrađena u 19. stoljeću

1898. rođen kardinal Alojzije Stepinac

Etnografska zbirka otvorena za javnost


Crkva sv. Siksta Pribić Barokna građevina iz 17. stoljeća


Kompleks dvora i kapele

sv. Marije

Strmac Pribićki Kurije iz 16.stoljeća i kapela

Elementi historicizma i bizantske arhitekture

Dobro uklopljeno u pejzaž

Lokalna atrakcija, tržišno poluspremna

Križ


cjelina naselja Križ

Križ Više očuvanih tradicijskih drvenih objekata i

nekoliko građanskih vila stilskih obilježja

Naselje s lijepim pejzažem u okruženju



Arheološko nalazište

Sipćina

Okešinec Tijekom 2012. godine započela iskapanja;

utvrđeno da je riječ o ostacima trajno

nastanjenog objekta – ville rustike


Etno kuća s

etnografskom zbirkom

udruge Riznica

Moslavine

Zbirka etno predmeta izložena u staroj drvenoj

kući


Crkva Sv. Križa Križ Gotička crkva gotovo u potpunosti očuvana u

izvornom izgledu

Vrijedan barokni inventar


Pisarovina

Zavičajni muzej Donja

Kupčina

Donja Kupčina Etnomuzej na otvorenom osnovan 1973. godine

Stambene i gospodarske zgrade „zdenac na šibu“

Tematske izložbe o srednjem Pokuplju


Crkva Sv. Magdalena Donja Kupčina Sagrađena 1749. godine – kasni barok


Crkva sv. Duha u

Lučelnici

Lučelnica Sagrađena u 19. stoljeću

Oltar pučkog baroknog izraza iz 1749. g.


Samobor


cjelina grada Samobora

Samobor 1240. status slobodnog kraljevskog grada

Tradicionalno izletište Zagrepčana

Ambijentalan gradski trg sa zidanim katnicama

Dvorac Livadić, Dvorac Reiser, Franjevački

samostan UBD Marije, kurije i crkve


Župna crkva Sv.

Anastazije

Samobor Sagrađena 1334. godine, a dovršena 1675.

godine

Rijetka ranobarokna crkva u Hrvatskoj

Na ulazu u crkvu nalazi se brončani kip „tužni

Krist“


Stari grad Samobor Samobor Na brdu Tepec iznad naselja Samobor

Najstarija granič‐kula datira iz 13. st.


Stari grad Okić Sv. Martin pod

Okićem

Dostupan penjačkom stazom koja je osigurana

na alpski način klinovima i čeličnim užetima


Samoborski muzej –

muzejska građa

Samobor U dvorcu iz 18. stoljeća

Slike, grafike, crteži i ostalo iz Samobora nastalo

u rasponu od 17. do 20. st.

Lokalna atrakcija; tržišno spremna


Crkva Sv. Barbare u

Rudama

Rude Ranobarokna crkva iz 17. stoljeća

Kvalitetan barokni inventar


Crkva Sv. Jurja Stojdraga Sagrađena u 19. stoljeću sa zvonikom s tri zvona

Crkva ima jedinstvene kovane svijećnjake

Regionalna atrakcija, tržišno poluspremna

Žumberački uskočki

muzej

Stojdraga U okviru grkokatoličkog župnog ureda Sv. Juraj

Bogati fundus koji predstavlja žumberačku

baštinu i povijest žumberačkih uskoka

Nacionalna atrakcija, tržišno poluspremna

Rudnik Sv. Barbare u

Rudama

Rude Prezentacija rudarstva kao tradicije rudarenja

Sastoji se od tri rova: Vlašić, Sveto Trojstvo i

Kokel (dio otvoren za javnost)

Geološka raznolikost – prikazi stijena i minerala


Grad Sveti Ivan Zelina


cjelina Sv. Ivan Zelina

Grad Sveti Ivan

Zelina

Skladan povijesni volumen naselja koje datira iz

prve polovine 19. stoljeća

Očuvana kulturno‐povijesna cjelina s

dominacijom crkve sv. Ivana Krstitelja


Stari grad Zelingrad Grad Sveti Ivan

Zelina

Prvi put se spominje 1295. g.

Trenutno se uređuje i rade se arheološka

istraživanja


Crkva Sv. Tri kralja Komin Proštenjarska barokna crkva sa cinktorom

Današnji oblik dobila 1726. godine; sačuvan

vrijedni figuralni oslik interijera

Nacionalna atrakcija, tržišno poluspremna

Velika Gorica


cjelina Velika gorice

Velika Gorica Župna crkva i zgrada Turopoljske vijećnice

Izdužene, linearne forme sa središnjim trgom


Arheološka zona

Andautonija

Drenje

Ščitarjevsko

Arheološki park

Ostaci rimskog grada 1.‐ 4. stoljeća poslije Krista

Izložbe, događanja, radionice, igraonice


Stari grad Lukavec Lukavec Četverokutni renesansni kaštel s pravokutnim

dvorištem u ugaonim kulama smješten u središtu

Turopolja

Mjesto održavanja tradicionalnog zbora

turopoljskog plemstva


Crkva Sv. Barbare Velika Mlaka Drvena crkva

Reprezentativni primjer turopoljske graditeljske

baštine



Drvene crkvice Područje

Turopolja

Zaštićeno pojedinačno


Drvene turopoljske kuće

i kurije

Područje

Turopolja

Zaštićeno pojedinačno


Kurija Modić‐Bedeković Donja Lomnica Drvena kurija stare plemenitaške obitelji Modić

Bedeković


Sveta Nedelja


cjelina Sveta Nedjelja

Sveta Nedjelja U središtu je župna crkva i žuni dvor

Slikovitost čine crkveni toranj i padine s livadama


Dvorac Erdody u

Kerestincu

Kerestinec Sagradila ga je obitelj Erdody 1575. g.

Nizinska tvrđava s četiri ugaone kule, okružena

vodenim rukavcima

Jedan od najznačajnijih dvoraca kontinentalne

Hrvatske


Napoleonova mitnica

Sveta Nedjelja Nepokretno kulturno dobro

Sagrađena u doba francuske uprave početkom

19. st.


Vrbovec


cjelina

Vrbovec Povijesna jezgra nastala oko kaštela

Dominantan toranj crkve oko kojeg je zgrada

starog suda te kapela M.B. Lurdske


Kapela Uznesenja BDM i

ostaci dvorca

Gornji Tkalec Kapela iz sredine 18. stoljeća

Dvorac izduljenog, pravokutnog tlocrta sagrađen

u 17. stoljeću – radi ruševnosti uklonjen 1986.

godine


Dvorac Lovrečina Kučari

Sagrađen u 16. stoljeću; obnovljen 1898. g. u

neorenesansnom stilu

U vlasništvu Družbe sestara milosrdnica


Zaprešić

Kompleks Novi dvori

u Zaprešiću

Zaprešić Očuvan gospodarski‐vlastelinski kompleks

(dvorac, vršilnica, kapelica, grobnica, perivoj)


Dvorac Gornja Bistra Bistra Barokni dvorac iz 18. stoljeća


Dvorac Lužnica Lužnica Iz 18. stoljeća

Primjer višekrilnog otvorenog dvorca

U vlasništvu Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka

Paulskog

U dvorcu djeluje Duhovno‐obrazovni centar

Marijin dvor koji vode časne sestre


Međunarodna atrakcija; tržišno spremna

Arheološka baština Zagrebačka

županija

U Zagrebačkoj županiji osim spomenute

arheološke baštine (arheološka zona Andautonija

i antički kompleks Sipčina) nalazi se više zaštićene

arheološke baštine koja se potencijalno može

uključiti u turističku ponudu. To su: arheološko

nalazište antičkog ladanjsko‐gospodarskog

kompleksa Laduč‐Drenje, arheološko nalazište

Budinjak, Arheološko nalazište Graci Topolje,

Farkaćeva gradina, Stari grad Tušćak i arheološka

zona u Svetom Križu.

Ostala zaštićena

kulturna baština na

području Zagrebačke

županije

Zagrebačka

županija

Na području cijele Županije nalaze se i druga

brojna zaštićena kulturna dobra (arhivska građa,

baština vrtne arhitekture, etnografska građa,

glazbeni instrumenti, knjižnička građa, kulturni

krajolik, kulturno‐povijesna cjelina, likovna

umjetnost, memorijalna baština, muzejska građa,

običaji, obredi i svečanosti, primijenjena

umjetnost i drugo). Pojedinačno sva ta druga

kulturna baština nadopunjuje turistički proizvod i

podiže njegovu kvalitetu, ali same za sebe,

nemaju snagu privlačenja u Županiju. Posebno su

zanimljive brojne crkve i kapele s inventarom te

kurije koje u velikoj mjeri pridonose lijepim

vizurama i stvaraju posebitost Županije.

Prirodna baština

Parkovi prirode

Medvednica (20 %) Zagrebačka

županija: općina

Bistra, općina

Jakovlje i Grad

Zaprešić

Obuhvaća 17.938 ha

Ulazi u glavni grad

Turistička ponuda: edukativni programi,

planinarske i biciklističke staze


Žumberak i Samoborsko

gorje (78 %)

Zagrebačka

županija: grad

Samobor, grad

Jastrebarsko,

općine: Klinča

Sela, Krašić i

Žumberak

Obuhvaća 333 m2

Velika razvedenost reljefa

Krajolici sa selima i zaseocima, oranicama,

livadama, pašnjacima i šumama

Duboko usječene doline glavnih vodotoka

Iznimno bogatstvo izvorima vode


Park šume

Anin dol Samobor Kultiviran park šuma sa šetnicom

Mjesto snimanja kultnog filma „Tko pjeva zlo ne

misli“


Tepec‐Palačnik‐Stražnik Samobor Obuhvaća 350,15 ha


Šume crnogorice, crnog bora te ponešto smreke i

ariša, pitomog kestena i hrasta


Šuma Žutica Križ Nalazi se u zoni poplavnog područja Lonjskog

polja; nizinska poplavna šuma

Cjeloviti kompleksi hrastovih i jasenovih sastojina

Poučna staza dužine 2.500 m i 10 poučnih točaka


Značajni krajobraz i poučne

staze

Slapnica Krašić Jedna od najljepših potočnih dolina u Parku

prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Na ušću Slapnice staro seosko gospodarstvo

Medven


Okić grad‐okolica Samobor Zaštićeno 6,60 ha 1970. godine

Padine brijega obrasle su termofilnom šumom iz

koje proviruju strme litice


Turopoljski lug Turopolje Sastoji se od 3 cjeline – šume hrasta lužnjaka,

vlažne livade uz rijeku Odru i prirodni tok rijeke

Odre

Bogata fauna (orao štekavac, crna žuna, sova

jastrebača, šišmiši, alpski voluharić)

Zaštićen 2003. godine; površine 3.340,38 ha


Zelinska glava Sv. Ivan Zelina Zaštićeno područje 951,56 ha

Krajolik u kojem se izmjenjuju brdske livade sa

šumama

Ističe se bujnost proljetnica


Šuma Marča – poučna

staza

Kloštar Ivanić 2,5 km staze opremljene panoima o flori i fauni


Posebni rezervat

Crna Mlaka Jastrebarsko i

Klinča Selo

Posebni Ornitološki rezervat površine oko 6,87

četvornih metara

očuvan u izvornom obliku

Obitavaju zaštićene i rijetke ptice (230 vrsta)

Danas na ovom području sustav ribnjaka

Međunarodna atrakcija; tržišno nespremna

Japetić Jastrebarsko Najviši vrh Samoborskog gorja (879 m n.v.)

izletište planinara

u blizini Planinarski dom Žitnica

Okupljalište paraglajdera


Dubravica

Područje creta

kod Dubravice

Ukupna zaštićena površina iznosi 6,00 ha


Vegetaciju creta izgrađuje biljna zajednica šiljkice,

a jedno je od posljednjih nalazišta okrugolisne

rosike (Drosera rotondifolia) u Hrvatskoj.


Smerovišće

Posebni

botanički

rezervat kod

Smerovišća

Izvanredna floristička vrijednost ovog lokaliteta

fenomen je dolomita

Rezervat je zaštićen 1963. godine


Varoški lug

.

Područje

Varoškog luga

jugozapadno od

Vrbovca.

Tipični biotop šume hrasta lužnjaka u kojem su

zastupljene zajednice hrasta lužnjaka i graba na

gredama), a u nizinama šume hrasta lužnjaka s

velikom žutilovkom i rastavljenim šašem

Ukupna površina iznosi 811,39 ha, a područje je

zaštićeno 1982. godine


Izletišta

Eko‐park Krašograd Bratina, općina

Pisarovina

Smještaj, tradicionalna kuhinja, farma, zoološki vrt

s domaćim životinjama, ekološki uzgoj povrća i

žitarica, bazen, rekreacijske aktivnosti


Bio‐park Divlje vode Bregana,

Samobor

Šetalište, igralište za djecu, zoo park, mogućnost

sportskog ribolova


Mlin iz bajke Bregana,

Samobor

Rad mlina i proizvodnja brašna i zdravih pekarskih

proizvoda,

Šetalište, igralište za djecu

Domaća kuhinja


Imanje obitelji Bunčić Dugo Selo Tradicionalna drvena arhitektura

Smješteno usred Martin brega u okruženju

vinograda i voćnjaka


Ribarska koliba Dugo Selo Igralište za djecu, mogućnost ribolova

domaća kuhinja


Klet obitelji Bunčić –

Dugo Selo Seoski turizam, mini zoo domaćih

životinja, mogućnost jahanja konja, dječji parkovi,

manja klet za iznajmljivanje, smještaj


Seoski turizam Kezele Ivanićko

Graberje

Četiri autohtone kuće i dvije štale; etno zbirka s

4.000 izložaka, stari mlin

Njegovanje tradicijske kuhinje u etno restoranu

Smještaj u 14 soba u etno stilu i kuća za odmor (8

osoba)

Kamp odmorište (gastro i keramičke radionice,

kušanje vina u podrumu s 50.000 l vina)


Domaće životinje; poučna staza kroz šumu Marču,

jezero Sudarice, sportski sadržaji; mogućnost

jednodnevnih i višednevnih boravka na selu


OPG Ciganović Grad Ivanić‐

Grad

Proizvodnja magarećeg mlijeka

Kreme i sapuni po narudžbi kupaca


Izletište Petek Grad Ivanić‐

Grad

Obiteljsko izletište s bogato opremljenim dječjim

igralištem, bazen, sportski sadržaji


Kraljev vrh Jakovlje Smješteno u šumi

Ponuda sportskih i rekreativnih sadržaja


Mlinarova iža

Jastrebarsko

mlin na potoku

Draga u Dragi

Svetojanskoj

Uz pomoć izvorske vode i mlinskog kamena, mlin

danas melje žitarice kao što se to nekad radilo.

Uz mlin vodenicu sastavljena je autentična drvena

kuća svetojanskog kraja, u kakvoj je nekad živio

mlinar


Seljački turizam Šimanović

Klinča Selo Sportski i rekreacijski sadržaji

Ugostiteljska ponuda


Stara Marča Kloštar Ivanić Ambijent sela; Ponuda domaće kuhinje

Dječje igralište, jezero


Klet Stari mlin Kloštar Ivanić Posjed od 3 hektara u brdovitom kraju s 4 objekta,

restoran s domaćom kuhinjom, sobe za spavanje,

jezero i izložbeni stari mlin


Ključić Brdo Kravarsko Ugostiteljstvo s domaćom kuhinjom, zoološki park

u šumi


Odranski ribič Kuče Tri hektara travnjaka omeđenog rijekom Odrom i

stoljetnim turopoljskim hrastom

Obiteljski izletište s bogato opremljenim dječjim

igralištem


Dva potoka Luka Restoran s ponudom jela Hrvatskog Zagorja

Neposredna blizina dva potoka

Dječje igralište


Kamp Zagreb Sveta Nedelja 50 kompletno uređenih parcela

vinski podrum s lounge barom, pizzeria "Jezero" i

mini wellness


Eko selo Gradunje

Sv. Ivan Zelina Aktivan odmor, seoska idila Dobrom hranom i domaćom kapljicom


Prikaz nekadašnjeg života prigorskog sela Autentične drvene kuće, zdrava ekološka hrana i

ostale namirnice Lokalna atrakcija; tržišno spremna

Ljubekov gaj Sv. Ivan Zelina

(Blaževdol)

Autentična drvena kuća

Dobra hrana i domaće vino


Seoski turizam Etno kuća pod Okićem

Samobor Prezentacija zavičajne zbirke

Dječji izleti i edukativne radionice

Priprema domaće hrane

Team building, smještaj u sobama, najam kuće

Kampiranje


Obiteljsko gospodarstvo Repro Eko

Volavje,

Jastrebarsko

Proizvodnju zdrave hrane

Stari mlin na pogon vodom

Prostor za organizaciju edukativnih seminara i

radionica ekološkog karaktera, opremljena kuhinja

za tečajeve…

Pšenično brašno mljeveno na ekološki način,

integralna brašna (kukuruzno, raženo, zobeno,

ječmeno, sojino, rižino, slanutkovo…) mljevena na

kamen; tofu, seitan, razni popečki i drugi proizvodi

od kojih većina ima znak „Ekoproizvod“


Eko imanje Zrno

Vrbovec

selo

Habijanovcu

kraj Vrbovečke

Dubrave

Najstarije (od 1988.) ekološko imanje u Hrvatskoj,

s najvećom bio‐raznolikošću na površini od 12 ha,

EKO‐OSKAR za zaštitu okoliša u poljoprivredi i

šumarstvu.

Na 12 ha površina uzgaja sve žitarice, voće, povrće

te ostale poljoprivredno eko‐kulture koje se koriste

kao sirovine za pripremu svježeg programa vlastitih

proizvoda.

Ono po čemu su jedinstveni, posebni i izdvajaju se

od drugih, beskvasni kruh koji je kao i sve ostalo

kod nas potpuno ekološki.


Eko‐selo Žumberak Žumberak Restoran s domaćom kuhinjom, spavaonice,

western saloon s 10 metarskim šankom,

konjušnica, jahaći poligon


Vinske ceste i putovi

Ivanićgradski i kloštranski

vinski putovi

Ivanić‐Grad i

Kloštar Ivanić

Okuplja 10‐tak vinara od kojih su najpoznatiji

Kezele vino, Vinarija Voštinić Klasić

Autohtona sorta škrlet



Plešivička vinska cesta Jastrebarsko,

Gorica

Svetojanska

Okuplja oko 30‐ak vinskih gospodarstava s

različitim vinskim sortama

Zaštitna marka – mlado crno vino Portugizac


Zelinska vinska cesta Sv. Ivan Zelina Okuplja 11 vinara

Posebno se ističe sorta kraljevina

Očuvana priroda i lijepi krajolici


Samoborska vinska cesta Samobor, Sv.

Nedjelja, Mala

Rakovica

8 vinara i više od 5 OPG‐ova

Bogata ponuda drugih sadržaja: Grgosova špilja i

poučna staza, Botanički vrt Suban, Rudnik „Sveta

Barbara“ dr.


Sportski kompleksi

Konjički klubovi

Konjički klub Aperion Kupinec (Klinča

Selo)

Smješten na 15 do 20 min. od Zagreba


Konjički ranč 'Podgorje

Jamničko‐Pisarovina'

Pisarovina Terensko jahanje

Ugostiteljstvo


Zelingrad Sv. Ivan Zelina Smješten u prirodnom ambijentu, okružen

zelenilom

Škola jahanja i terensko jahanje


Agramer Velika Gorica Škole jahanja, turniri


Trajbar team Zaprešić Smješten u prirodnom ambijentu, okružen

zelenilom i šumama

Škola jahanja, dječji kamp, vjenčanja, ugostiteljstvo

i smještaj


Golf teren

Golf centar Novi dvori Zaprešić Teren s 9 polja

Organizacija škola i turnira


Paintball tereni

Šervudska šuma Pavučnjak Paintball programi


Paintball i adrenalin

centar

Sv. Nedelja Adrenalinski park, paintball, zip‐line,

penjanje na umjetnu stijenu, vožnja

quadovima, streličarstvo


Motocross staze

Mladina Jastrebarsko Jedna od najzahtjevnijih staza u Europi

Okružena zelenilom



Draga ‐ Rakov Potok Marovići Kamp i škola motocross vožnje


Savski Marof Prigorje

Brdovečko

Prva utrka za prvenstvo Hrvatske u

motocrossu


Skijaške i sanjkaške staze

Skijaška staza na

Sljemenu

Bistra Skijaške staze ukupne duljine 4.500 m

Infrastruktura – grad Zagreb


Kamenice, Plešivica Jastrebarsko Najstarije sanjkaške staze u Hrvatskoj


Biciklističke i konjičke rute

Cikloturistička ruta

Zagrebačke županije

Istočni dio, južni dio i zapadni dio županije (Dugo Selo, Sv.

Ivan Zelina, Vrbovec, Ivanić‐Grad, Velika Gorica,

Pisarovina, Klinča Sela, Samobor, Zaprešić)

209 km

Ruta 1. Zaprešić‐Marija Gorica‐Brdovec‐Pušća‐Samobor‐Bregana‐

Strmec

29 km

Ruta 2. Kupljenovo‐Luka‐Dubravica

Luka‐Klanjec‐Kraljevec na Sutli

38 km

Ruta 3. Ivanec‐Bistra‐Jakovlje

Sveta Nedelja

30,4 km

Ruta 4. Krašić‐Ozalj

Krašić‐Žumberak

27,4 km

Ruta 5. Jastrebarsko‐Slavetić

Plešivička vinska cesta

34 km

Ruta 6. Žumberak‐Samobor 51,4 km

Ruta 7. Velika Gorica‐Velika Mlaka

Velika Gorica‐orle‐Ščitajerjevo

Vukovina‐Ključić Brdo‐Lukavec

35,5 km

Ruta 8. Pokupsko_Hotnja

Pisarovina‐Dubranec

Kravarsko‐Ključić Brdo‐Kozjača

36 km

Ruta 9. Ivanić Grad‐ Kloštar Ivanić‐ Križ

Dugo Selo‐Rugvica‐Posavski Bregi

55 km

Ruta 10. Sveti Ivan Zelina‐Bedenica

Zelinska vinska cesta

Komin‐Rakovec

41 km

Ruta 11. Dugo Selo gradska ruta

Dugo Selo ‐ Brckovljani

31 km

Ruta 12. Vebovec‐Gradec‐Preseka

Dubrava‐Farkačevac

46 km

Ruta 13. Klinča Sela‐Okić‐Sveta Nedjelja‐Gornji i Donji Stupnik 38 km

Rute na području

grada Svete Nedelje

Sava ‐ svetonedeljska jezera ‐ skela Medsave

16 km

Biciklističke i konjičke

rute na području općina

Tri biciklističke rute na području Brdovec, Marija Gorica i

Dubravica od kojih dvije imaju dodirne točke sa stazama u

Zagorskoj županiji

79 km


Brdovec, Marija Gorica i

Dubravica

Dvije konjičke staze: 1) od Prigorje Brdovečkog do

Prosineca; 2) od Prigorja Brdovečkog do Ključa

Brdovečkog

Mountain bike rute po

Svetonedeljskom Bregu:

MTB1, MTB2 i MTB3 ruta

10 km, 13

km, 14 km

Mountain bike rute po

Medvednici

Općina Bistra

Važnije manifestacije

Berba grožđa „Kak su

brali naši stari“

Brdovec,

Dubravica i

Marija Gorica

Konjske zaprege, narodne nošnje, okićeni

konji i zaprege s bačvama i kacama

natovarenim priborom za berbu uz

tradicionalna jela i pića kraja

Program obuhvaća branje i prešanje na

starinski način popraćen kulturno‐

umjetničkim programom


Dugoselske jeseni i

Martinje‐

Dugo Selo Tradicija dulja od 20 godina, u koreografiji

stoljetnog KUD‐a „Preporod“; niz popratnih

manifestacija (Dugoselske jeseni, Političko

pecanje i Fišijada, Berba grožđa na Martin

bregu, Smotra folklora) te okupljanje

proizvođača pretežno domaćih proizvoda


Bučijada Grad Ivanić‐

Grad

Gospodarsko–turistička manifestacija

Izložbeno‐prodajni sajam eko proizvoda s

naglaskom na buče i proizvode od buča,

degustacija raznih jela od buče uz popratni

zabavno‐kulturni program.

Turistički vlak iz Zagreba


Lipanj u Ivaniću Grad Ivanić‐

Grad

40‐tak događanja tijekom mjeseca lipnja od

kojih su najznačajniji: Obrtnički sajam,

Žabarski karneval, Smotra folklora,

Biciklijada, Fišijada


Jaskanske vinske

svečanosti

Jastrebarsko Događanja na Plešivičkoj vinskoj cesti i u

šatoru Sajmište


Dani Krašićkog kraja Krašić Održavaju se u svibnju uz obljetnicu rođenja

blaženog Alojzija Stepinca

Manfestacija traje tri do četiri dana


Festival slastica Križ Tradicionalna turističko‐kulinarska

manifestacija



Lipanjski susreti Milke

Trnine

Vezišće Okupljanje zborova i KUD‐ova iz cijele

Hrvatske; festival narodnog i glazbenog

stvaralaštva te lokalnih gastro specijaliteta

Manifestacija osmišljana 1983. g.


Kupske večeri Pisarovina (na Kupi)

Tradicionalna kulturno‐sportska manifestacija (sportska natjecanja, kulturno‐umjetnički program...)

Lokalna, tržišno poluspremna Izložba rakije Zagrebačke

županije Pušća Tradicija od 10‐ak godina

Izložba i ocjenjivanje rakija


Samoborski fašnik Samobor Duga tradicija (počeo se odvijati u 19.

stoljeću)

Okuplja oko 1.000 sudionika karnevalskih

skupina iz cijele Hrvatske

Odvija se sredinom veljače na Trgu kralja

Tomislava


Turopoljsko Jurjevo

Velika Gorica

Stari grad

Lukavec

Tradicionalna pučka manifestacija koja

njeguje pučku i crkvenu tradiciju, a izrasla je

u turistički, kulturni i zabavni događaj


Legendfest Velika Gorica

Stari grad

Lukavec

Festival legendi, mitova i narodnih priča



Kaj su jeli naši stari Vrbovec Manifestacija se odvija 35 godina (ove godine

35.)

Traje tri dana i okuplja oko 80.000 ljudi

Turistički vlak iz Zagreba


KAJ v Zelini

Sv. Ivan Zelina Recital suvremenog kajkavskog pjesništva

„Dragutin Domjanić“

Tradicija od 1970. godine

Očuvanje žive kajkavske riječi, njegovanje i

promicanje pjesničkog izraza svih kajkavskih

krajeva


Kestenijada Sv. Ivan Zelina Manifestacija obuhvaća planinarski pohod,

biciklistički pohod, moto i off road događanje

s glazbenim programom

Više od 10 godina tradicija

Regionalna manifestacija; tržišno spremna

Izložba vina

kontinentalne Hrvatske

Sv. Ivan Zelina Najstarija izložba vina na prostorima RH (48

godina kontinuiteta; 150 godina tradicije

održavanja vinskih izložbi)

Sudjelovanje vinara iz inozemstva i stručne

radionice



Bitka kod Samobora

1441.

Samobor Vojni tabor i srednjovjekovni sajam na

Vugrinščaku


Međunarodni viteški

turnir Vitezova Zelingradskih

Sv. Ivan Zelina Najveći je turnir u Hrvatskoj po broju

gostujućih skupina

Sadržaj za cijelu obitelj: od dječjih radionica,

spektakularnih viteških borbi, bojnih

naprava, zabavnih priredbi, streličarstva,

starih zanata, trke na ring te vrlo atraktivan

program s konjima


Svetoivanjski dani Sv. Ivan Zelina Skup kulturnih, vinogradarskih,

gastronomskih, zabavnih i sportskih

događanja

Odvija se u lipnju


Svetonedeljska fišijada Sv. Nedelja Manifestacija se odvija u rujnu na jezeru

Rakitje

Sudjeluje oko 40‐ak ekipa u pripravljanju

ribljeg specijaliteta "fiša"

Posebna atrakcija: kuhanje fiša u najvećem

kotlu u Hrvatskoj (600 litara), besplatna

degustacija fiša

zabavni program, suveniri i pučke igre


Dragi naš kaj Sv. Nedelja Gastro etno i glazbeni festival

U nekoliko improviziranih starih seoskih

„dvorišča“ prezentira se rad sa starim alatima

i starih zanata, pripremanje tradicionalnih

jela,

starinske igre za najmlađe, domaći proizvodi

i suveniri


Gastro Turopolja Velika Gorica Tradicionalna manifestacija na kojoj se

predstavljaju ugostiteljski obrti i ponuda

domaće hrane i pića

Odvija se kroz dvije aktivnosti: Gastro tjedan

u restoranima i Nedjeljni turopoljski ručak


Turopoljski fašnik Velika Gorica Tradicionalna manifestacija (106. turopoljski

fašnik u 2016. godini)

Biranje kreativnih maski, fašnička povorka

središtem grada, Fašnička Republika


Dani Jelačića Zaprešić Obilježavanje obljetnice rođenja bana Josipa

Jelačića (16.10.) i proslava Dana grada

Zaprešića


Održavanje tradicionalnih događanja:

koncerata, Gospodarskog sajma, Jelačić bala,

Kupa ban J. Jelačić


Advent u Zagrebačkoj

županiji

Zagrebačka

županija

U gradovima i općina u Zagrebačkoj županiji

organiziraju se koncerti i prodaja domaćih

proizvoda


Martinje Zagrebačka

županija

Martinjske svečanosti slave se po svim

vinarskim i vinogradarskim gradovima i

općinama Zagrebačke županije


Vincekovo Zagrebačka

županija

Obilježavanje blagdana Sv. Vinka‐ blagdan

vinogradara kontinentalne Hrvatske


Resursi zdravstvenog turizma

Naftalan Ivanić Grad Liječenje reumatskih bolesti, bolesti

zglobova i kožnih bolesti

Ulje naftalan – jedinstveni prirodni ljekoviti

činitelj (uz nalazište u Azerbajdžanu jedini

takav u svijetu)

Međunarodna atrakcija; tržišno

poluspremna

Kultura života i rada

Tradicijski obrti i zbirke

Lan i suveniri od lana Grad Ivanić ‐

Grad

Izrada predmeta i suvenira od lana tkalja

Nevenke Radočaj i Marije Prodan


Opančar Kruh Vuk Grad Ivanić‐

Grad

Izrada opanaka i ostale tradicijske obuće

obitelji Kruh Vuk već tri generacije


Bačvarska zbirka obitelji

Golub

Jastrebarsko Jedina u Hrvatskoj


Medičari i izrada licitara Sv. Ivan Zelina Prodaja na sajmovima i proštenjima

vezanim uz crkvene svetkovine


Izrada kraluža –

tradicijskog nakita

Samobor/Sv.

Nedelja

Nakit koji se nosi za crkvene blagdane

Predstavljen 1998. godine na EXPO‐u u

Lisabonu


Drveno graditeljstvo

Turopolja

Turopolje Majstori paliri

Trend obnove drvenih hiža i čardaka


Etno zbirka obitelji

Kezele

Jedna od najvećih privatnih etno zbirki u

Hrvatskoj



Autohtona jela

Autohtona jela, proizvodi

i slastice

Zagrebačka

županija

Samoborska kremšnita

Rudarska greblica

Plešivički copanjak

Kukuruzna zlevanka

Vrbovečka pera

Jelačić šnite

Bermet

Muštarda

Vino Kraljevina (i pjenušac‐ Sv. Ivan Zelina)

Zelinske loparke

Vino Portugizec (i pjenušac‐Plešivica)

Turopoljska kotlovina

Nacionalna atrakcija; tržišno poluspremno

Tradicijsko ruho


Zagrebačka

županija

Pripadaju, prema etnografskoj tipologiji,

panonskom kulturnom području

Iznimku čini Žumberak u kojem nošnja

grkokatolkinja po osnovnim dijelovima,

materijalu i kroju pripada dinarskom

odjevnom inventaru (čipke, rubače, opleće,

pregača lajbeci, kožuvi, surine, džohe)


Zračna luka

Zračna luka „Franjo

Tuđman“

Najveća i najznačajnija zračna luka u

Hrvatskoj

Godišnji promet oko 2,6 milijuna putnika

Trenutno je u gradnji novi putnički termina

Međunarodna atrakcija; tržišno

poluspremna (od 2017. godine spremna)

Pored izdvojenih najznačajnijih turističkih atrakcija na području cijele Županije postoji

još niz kulturnih, prirodnih i drugih atrakcija koje mogu privlačiti turističku potražnju i

koje mogu služiti kao temelj za razvoj različitih turističkih proizvoda. Posebno je važno

spomenuti tradicijsku arhitekturu sela Zagrebačke županije koja uvelike utječe na

kvalitetu turističkih doživljaja u tim prostorima pa je stoga treba revitalizirati i štititi sa

ciljem podizanja kvalitete turizma u tim prostorima.

Ipak, važno je izdvojiti danas turističke atrakcije koje imaju snagu privlačiti potražnju iz

šireg okruženja. To su:

o PP Žumberak – Samoborsko gorje

o Ramsarsko područje Crna Mlaka

o Vinske ceste – Plešivička, Samoborska, Zelinska

o Gradska jezgra Samobora

o Krašić

o Dvorci u Županiji

o Drvene crkvice Turopolja

o Andautonija


o Samoborski fašnik

o Lječilište Naftalan

o Rijeka Sava

o Skijaška staza Medvednica (Svjetski kup)

Međutim, veći dio tih atrakcija još nije spreman za svoju međunarodnu tržišnu valorizaciju

ili je tek dijelom spreman. To znači da još predstoji unapređenje tih atrakcija vezano uz

infrastrukturno opremanje, turističku suprastrukturu te potom objedinjavanje u povezanu

turističku ponudu i jaču promociju.

3.8. Obilježja destinacijskog marketinga i menadžmenta

Za destinacijski marketing i menadžment za područje Zagrebačke županije zadužen je sustav turističkih zajednica. To su TZ Zagrebačke županije kao područna TZ te 9 TZ‐a gradova i 3 TZ‐a općina. U planiraju svojih aktivnosti TZ Zagrebačke županije oslanja se na „Strateški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.‐2014.“ kao i na „Strategiju i programe održivog gospodarskog razvoja Zagrebačke županije (2002.‐2015.)“. U svome Izvješću o radu i financijskom izvješću za 2014. godinu kao osnovne aktivnosti navode se – unaprjeđivanje općih uvjeta boravka turista, promocija turističkog proizvoda i razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda područja.

U 2014. godini ostvareni su ukupni prihodi od oko 2,4 milijuna kuna, dok su planirana sredstva u 2015. nešto niža (na stavkama – prihoda HTZ‐a i Prihodi TZG). Nešto više od 40 % utrošeno je u 2014. godini za mnogobrojne aktivnosti promocije i marketinga. TZ Zagrebačke županije bila je izuzetno aktivna, dajući potporu i sudjelujući u mnogobrojnim promocijskim aktivnostima.

Stanje pojedinih obilježja marketinga i menadžmenta se zbog potrebe analize može podijeliti u 4 skupine. To su:

AKTIVNOSTI PROMOCIJE: Cjelokupni sustav TZ‐a ponajviše djeluje u pravcu promocije što i proizlazi iz njihovih zakonskih obveza odnosno realnih mogućnosti koje ih ograničuju kad je riječ o drugim obilježjima. S velikim brojem aktivnosti podupiru se događanja i turističke vrijednosti svih destinacija u Županiji. Na potpore događanjima i posebne programe utrošeno je oko 98.000 kuna u 2014.; na online‐komunikaciju utrošeno je oko 219.000 kuna dok je na offline komunikaciju uključujući multimedijalne materijale utrošeno oko 542.000 kuna što predstavlja i najveći udio godišnjeg marketinškog budžeta.

AKTIVNOSTI PODUPIRANJA PROIZVODA: Iako je ponuda posljednjih godina izuzetno proširena, još uvijek nema dovoljno povezivanja pojedinih ponuđača, pa se može reći da su tržištu više ponuđene pojedine usluge, a ne cjeloviti turistički doživljaji. Sustav TZ‐a bio je aktivan u podržavanju različitih manifestacija kojima se podiže prepoznatljivost pojedinih lokaliteta.

DISTRIBUCIJA: Na području Zagrebačke županije i grada Zagreba djeluje čak 28 turističkih agencija, ali se većina bavi organizacijom različitih putovanja u inozemstvo. No, ipak se desetak agencija bavi ponudom aktivnog odmora, organizacijom odmora s uključivanjem raznolikih sportsko‐rekreacijskih aktivnosti iako niti one nisu većim


dijelom receptivne jer su orijentiranije na druga područja u zemlji. Na području Županije djeluju i brojni biciklistički klubovi i neke udruge koje se bave organizacijom pretežno biciklističkih natjecanja pa su i one svakako u funkciji privlačenja posjetitelja u Županiju. Na aktivnosti distribucije i prodaje utrošeno je u 2014. godini oko 68.000 kuna.

Ipak, mora se navesti da nedostaju kvalitetni turistički programi koji bi povezivali lokalne atrakcije u, turistima zanimljive, turističke doživljaje i koji bi tematska putovanja, zasnivana na specifičnostima ponude Županije, aktivnije nudila na tržištu, posebice gostima koji borave u Zagrebu.

DESTINACIJSKI MENADŽMENT: Aktivnosti destinacijskog menadžmenta bile su zastupljene nešto manje, što je i očekivano s obzirom na broj zaposlenih djelatnika. S obzirom na Plan za 2015. godinu očekuje se povećani broj aktivnosti kojim bi se utjecalo na uređenje destinacija, odnosno na realizaciju projekata kojima bi se bitnije podigla razina kvalitete turističkog proizvoda.

Za 2015. godinu te su aktivnosti nadopunjene, tj. potaknut će se:

Inventarizacija i definiranje, tj. profiliranje turističke ponude pojedinih destinacija Županije

Razvoj turističkih zona prema utvrđenim prostornim planovima,

Poboljšanje županijske i lokalne komunalne infrastrukture i poboljšanje javnog prijevoza,

Uređenje turističkih mjesta i javnih sadržaja; osiguranje javnih usluga namijenjenih turistima,

Poticanje razvoja i unapređenja dodatne ponude i sadržaja namijenjenih turistima s naglaskom na smještaju u ruralnom prostoru.

Jasno je da sustav TZ‐a u Zagrebačkoj županiji u svojim aktivnostima, iz pretežno marketinških prelaze i na menadžment zadatke što se očituje u isticanju potreba poboljšanja infrastrukture i razvoja ponude, osobito dodatne ponude.

S obzirom na mali broj zaposlenih u TZ Zagrebačke županije (3), destinacijski marketing na razini Županije može se ocijeniti uspješnim. U tome razdoblju i iz godine u godinu raste broj ostvarenih noćenja u Županiji što je djelomično posljedica i svih navedenih aktivnosti cjelokupnog sustava TZ‐a u Zagrebačkoj županiji. Iako se sustav TZ‐a u Hrvatskoj može smatrati hijerarhijskim nisu razvijeni alati kojima bi se osiguralo sinergijsko djelovanje planiranja (struktura izrade planova), kao niti monitoring i evaluacija prethodno učinjenoga.

Područje Zagrebačke županije u turističkom je smislu izuzetno povezano s gradom Zagrebom, što se može vidjeti i iz rasta ostvarenog broja noćenja u Županiji koji prati porast noćenja ostvarenih u Zagrebu. No, kako je riječ o izletničkoj regiji, velik dio jednodnevnog turističkog prometa ostaje neregistriran. Osim toga, izletničke destinacije ponajviše se oslanjaju na domaću potražnju, a ona je zbog pada standarda domaćeg stanovništva posljednjih godina bila u padu, tako da je rast prometa u Zagrebačkoj županiji svakako odraz višegodišnjih napora turističkih djelatnika uloženih u podizanje atraktivnosti svih destinacija.


4. Turistički tržišni trendovi

Turizam, kao jedna od najbrže rastućih gospodarskih aktivnosti, prema podacima Svjetske turističke organizacija (UNWTO) u razdoblju do 2030. godine bilježit će prosječnu godišnju stopu rasta od 3,3 %. Europa, koja je do danas najznačajnija receptivna makro‐regija svijeta i dalje će zadržati tu poziciju s udjelom od 52 % međunarodnih turističkih kretanja dok se unutar Europe kao vodeća mikro‐regija ističe Južna Europa/Mediteran s udjelom od 18 % svih međunarodnih dolazaka. Unutar Europe pozitivan iznadprosječni rast bilježe Grčka, Malta, Bugarska, Portugal i Hrvatska. Ipak, valja spomenuti da, generalno gledajući, dolazi do promjene u strukturi emitivnih tržišta te da Kina preuzima vodeću ulogu. Najveći potrošači u turizmu su SAD, Velika Britanija i Rusija.

Rast turističke potražnje paralelan je s nizom gospodarskih, političkih, društvenih i tehnoloških promjena koje uvelike utječu na turističke aktivnosti i mijenjaju obilježja ponude i potražnje. Posebno je važno spomenuti tranziciju razvijenih zemalja ka post‐materijalističkim vrijednostima koji stvaraju drugačije potrošače s novim sustavima vrijednostima. Takvi 'novi' turisti su aktivni, iskusni, željni učenja te orijentirani na drugačije, autentično i očuvano što može pridonijeti njihovom osobnom rastu i samo ostvarenju. Ekološki su orijentirani, svjesni društvenih vrijednosti, spremni prihvaćati raznolikost i učenje te su aktivni korisnici novih komunikacijskih tehnologija koje im pomažu u brzoj i kvalitetnoj dostupnosti informacija.

Posebno je vrijedno izdvojiti društvene trendove kao i tehnološke trendove.

Društveni trendovi Društveni trendovi očituju se u starenju populacije, odnosu rada i odnosu prema okolišu. Shodno tome, tržište se sve više diferencira u smislu zahtjeva potrošača u odnosu na njihove potrebe, preferencije, stil i način života. Sustav vrijednosti se mijenja pa je potreba samoispunjenja, ravnoteže u životu te ulaganja u zdravlje sve više izražena. Također, sve je izraženija potreba za fizičkom aktivnosti, duhovnosti i prirodnosti. Turistički proizvodi koji uključuju zdravu hranu, vježbanje, wellness preferiraju se u odnosu na druge koji nemaju takve komponente. Važno je sudjelovati, traže se proizvodi 'po mjeri', važno je učiti o destinaciji u smislu specifičnosti običaja i života lokanog stanovništva.

Tehnološki trendovi Tehnološke promjene, koje se odnose na informacijske i komunikacijske tehnologije izrazito utječu na turistička kretanja. Internet kao kanal promocije i prodaje posebno je važan među mladim i obrazovanim potrošačima. Inovativne tehnologije ne samo da omogućavaju kvalitetnu promociju i pružanje informacije već potrošačima omogućuju dinamičko kreiranje turističkih proizvoda. Važna komponenta za Zagrebačku županiju je korištenje mobilnih uređaja za upoznavanje destinacije 'u pokretu'. Konačno, društvene mreže postaju neizostavan i vjerodostojan promocijski kanal putem kojeg korisnici izmjenjuju iskustva, daju preporuke.


Mogu se izdvojiti nekoliko važnih činitelja koji u suvremenom društvu jako utječu na turizam, a odnose se na demografska kretanja, rast svijesti o zdravlju, rast razine obrazovanja, te promjene u slobodom vremenu i iskustvu suvremenih putnika.

S obzirom da raste broj pripadnika starije životne dobi očekivano je da će rasti potražnja izvan ljetnih mjeseci te interesi koji se vežu uz specijalne proizvode, pri čemu Zagrebačka županija može posebno kapitalizirati u razvoju proizvoda u ruralnom prostoru tj. eno‐gastro proizvoda te laganih rekreativnih sadržaja. Svijest o zdravlju i zdravom životu je sve veća što isto ide u prilog jer raste potreba 'vraćanja ravnoteže' odnosno odmaka od posla i svakodnevnog stresa. S obzirom na rast obrazovanja povećana je potražnja za edukativnom komponentom odmora što uključuje upoznavanje običaja, specifičnosti nasljeđa, učenje o enologiji, posebitostima prirodnog ambijenta, povijest i kultura i slično. Konačno, život u 21. stoljeću podrazumijeva sve veći pritisak i stres što stvara sve snažniju potrebu za više kratkih odmora, odlazak na vikend te potrebu za rekreativnim sadržajima.

Važno je naglasiti da se ponuda u turističkim destinacijama takvim kretanjima nastoji prilagoditi na različite načine. Sve više svjesni konkurentnog okruženja, traže se novi načini upravljanja i marketinga kako bi se što više iskoristile nove prilike. Nastoje se kreirati inovativni proizvodi koji se temelje na posebitostima pri čemu se traže novi načini partnerstva i suradnje između dionika javnog i privatnog sektora. Sve više se ulaže u edukaciju, koriste se mogućnosti novih tehnologija te se nastoji razvijati kvalitetan lanac vrijednosti za turiste u destinacijama kako bi se 'pokrili' svi aspekti boravka, odnosno, doživljaja.

Svaki od proizvoda koji se razvija u destinacijama ima svoja posebna obilježja koja počivaju na specifičnosti resursa i atrakcija koji čine podlogu za njegov razvoj. Za Zagrebačku županiju to su, primjerice, kulturni turizam, ruralni turizam, sport i avanturizam, izletnički turizam, zdravstveni turizam drugi. Posebno je važno naglasiti da svaki od tih proizvoda bilježi rast potražnje kao i činjenicu da raste potreba za boravkom u 'zelenim' prostorima. Gotovo svaki od tih proizvoda unutar sebe ima i podsegmente koji se razlikuju s obzirom na stupanj 'intenziteta' potrebe za tim proizvodima od onih koji preferiraju rekreativni aspekt do onih koji su pasionirani i proizvod im čini značajan dio njihovog životnog stila.

Ukratko, može se naglasiti da orijentiranost na nove trendove podrazumijeva fleksibilnost, integriranost, uvažavanje ekološke osjetljivosti, korištenje tehnologije koja pokriva cijeli ciklus putovanja (sanjarenje, planiranje, boravak u destinaciji, pružanje preporuka), brendiranje destinacije. Suvremene turiste treba uvažavati s obzirom na njihovu izbirljivost, životne stilove i motiviranost, vodeći računa o dugoročnoj održivosti, partnerstvu i stvaranju cjelokupnog doživljaja.


5. SWOT analiza i ključni faktori uspjeha

5.1. Jake i slabe strane turizma Zagrebačke županije

Temeljem prethodno sagledanog profila Zagrebačke županije kao turističke destinacije te ključnih relevantnih trendova na turističkom tržištu u nastavku se iznose njene snage i slabosti.

Snage Slabosti

Prostor, gospodarstvo i infrastruktura

Blizina Zagreba

Tranzitni tokovi

Bogatstvo zaštićenih i očuvanih prostora

Infrastrukturna opremljenost

Slikovitost pejzaža

Nedovoljna povezanost gospodarskih aktivnosti s turizmom

Nedovoljna prometna povezanost nekih dijelova Županije

Turistička nedovoljna valoriziranost nekih prostora

Prometna signalizacija

Turističke atrakcije Dvorci i kurije

Prepoznatljive manifestacije

Očuvana tradicijska arhitektura sela

Kulturna baština

Tradicija imidža 'zelene' okolice Zagreba

Rijeka Sava

Neuređenost/neturistificiranost nekih ključnih turističkih resursa

Neriješeni imovinsko‐pravni odnosi

Turistička suprastruktura

Inicijative za razvoj ruralnog turizma

Kvaliteta ugostiteljske ponude

Razvoj vinskih cesta

Izgrađena izletnička turistička infrastruktura

Nedostatak kapaciteta više kategorije

Nedostatak cjelovitih turističkih proizvoda

Nedostatak receptivne funkcije postojećih agencija

Nedostatak 'shopping' sadržaja (autohtoni proizvodi)

Upravljanje destinacijom i ljudski potencijali

Pozitivna orijentacija Županije prema turizmu

Jak i prepoznatljiv imidž pojedinih destinacija

Uvažavanje turizma u razvojnim projektima

Strateško planiranje i njegovo povezivanje unutar Županije

Nedovoljna orijentacija na turizam u pojedinim dijelovima županije

Needuciranost u turizmu

Nerazumijevanje potencijala turizma

Nedovoljno provođenje destinacijskog menadžmenta

Nedovoljna suradnja dionika u turizmu


Razina informiranosti potencijalnih turista

Nedovoljno korištenje obrazovnih programa

Nedovoljna apsorpcijska moć pojedinih JLS za korištenje sredstava EU fondova

5.2. Prilike i prijetnje razvoja turizma Zagrebačke županije

U nastavku se iznose prilike koje treba kapitalizirati kao i i prijetnje čije negativne učinke treba minimizirati u razdoblju koje dolazi.

Prilike Prijetnje

Prostor, gospodarstvo i infrastruktura

Jačanje gospodarske snage i kupovne moći

Razvojni trendovi vezani uz okolišnu održivost

Uvažavanje specifičnih potreba Županije od strane državnih poduzeća (HŽ, HAC)

EU fondovi/programi za obnovu infrastrukture

Nastavak gospodarske krize

Nepovoljna investicijska klima u Hrvatskoj

Nedostatak institucionalne podrške poduzetništvu

Turističke atrakcije EU fondovi/programi za ruralni razvoj

Trend rasta potražnje za aktivnim odmorom i boravkom u prirodi

Trend rasta potražnje za proizvodima kulturnog turizma

Ograničeni apsorpcijski kapaciteti EU strukturnih fondova/programa

Turistička suprastruktura

EU fondovi/programi za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu

Segmentacija tržišta

Diversifikacija proizvoda

Ograničeni apsorpcijski kapaciteti EU strukturnih fondova/programa

Nepovoljna investicijska klima

Brži razvoj konkurencije

Upravljanje destinacijom i ljudski potencijali

Nova zakonska regulativa za destinacijski menadžment

Ponuda obrazovnih programa/korištenje sustava cjeloživotnog obrazovanja

Nedovoljna prepoznatljivost Županije kao turističke destinacije

Nemogućnost sagledavanja ukupnih turističkih tokova

Neuključivanje lokalnog stanovništva


Ključni faktori uspjeha

Shodno SWOT matrici, kao ključni faktori uspjeha za Zagrebačku županiju, može se izdvojiti sljedeće:

BLIZINA ZAGREBA: iako sve kontinentalne županije 'računaju' na Zagreb kao najveće emitivno domaće tržište, Zagrebačka županija taj faktor potražnje može najjednostavnije valorizirati.

TRADICIJA I RAZVIJEN TURISTIČKI/IZLETNIČKI LANAC VRIJEDNOSTI: kao tradicionalno izletničko područje grada Zagreba Županija ima jasno izgrađenu tržišnu prepoznatljivost i bogatu ponudu prilagođenu izletničkim segmentima potražnje.

BOGAT I ZANIMLJIV RURALNI PROSTOR: zanimljiv i zelen ruralni prostor 'pitomih' vizura i bogatog nasljeđa kulture života i rada temelj su za osmišljavanje turističkih doživljaja i itinerera za sve ciljne skupine.


6. Strategija razvoja

6.1. Vizija razvoja

Vizija turističkog razvoja predstavlja zaokruženi i cjeloviti iskaz onoga što određeno područje želi postići u turizmu u određenom razdoblju. Vizija dakle predstavlja željenu sliku prostora u budućnosti koja je prihvatljiva svim razvojnim dionicima odnosno interesnim skupinama uključujući i cjelokupnu populaciju. Osim što ima mobilizirajuću ulogu, definiranje razvojne vizije Zagrebačke županije važno je jer omogućava uspostavljanje kriterija za valorizaciju različitih razvojnih pravaca koji određuju razvoj turizma na nekom području, a time i budućnost zajednice. Jednako važna korist definiranja vizije proizlazi iz samog procesa njezinog uobličavanja i prihvaćanja tijekom kojeg pripadnici različitih interesnih skupina i/ili razvojnih dionika dolaze u poziciju da, polazeći od vlastitih načela i sustava vrijednosti, ali i realnog sagledavanja snaga i slabosti dosadašnjeg razvojnog puta, u međusobnoj interakciji promišljaju kakvu budućnost žele. Stoga je izuzetno važno da se u taj proces uključe svi relevantni razvojni dionici i/ili interesne skupine. Naime, buduće će operativno provođenje aktivnosti ostvarivanja razvojne vizije iziskivati povezivanje razvojnih dionika te njihovo mobiliziranje i usmjeravanje prema ispunjavanju zajedničke željene slike budućnosti, a to podrazumijeva, ne samo prihvaćanje, poistovjećivanje i koordinirano djelovanje lokalne samouprave, nego i različitih institucija javnog sektora, privatnih poduzetnika, različitih građanskih udruga te pojedinaca.

Osmišljavanje i kasnije operativno provođenje aktivnosti u funkciji ostvarivanja razvojne

vizije međusobno povezuje razvojne dionike, mobilizira ih i usmjerava njihove

pojedinačne aktivnosti prema ispunjavanju zacrtanog zajedničkog "sna". U tom smislu

izuzetno je važno da se u proces definiranja/prihvaćanja razvojne vizije uključe svi

relevantni razvojni dionici i/ili interesne skupine.

Polazeći od rečenog, u ovom dijelu prikazane su ključne sastavnice procesa definiranja

vizije Zagrebačke županije kao turističke destinacije koje uključuju utvrđivanje načela

razvoja turizma Županije te prepoznavanje odrednica njezinog vrijednosnog sustava.

Nakon postavljanja vizije razvoja turizma, poglavlje završava postavljenjem ciljeva

razvoja te ključnih područja djelovanja strategije razvoja.

Načela razvoja turizma Zagrebačke županije

Povećanje blagostanja stanovnika Zagrebačke županije svrha je svakog društveno‐ekonomskog razvoja pri čemu razvoj turizma podrazumijeva osmišljeno i međusobno koordinirano gospodarsko/turističko aktiviranje raspoložive materijalne i nematerijalne resursne osnove s kojom Županija raspolaže. To uključuje i raspoloživi razvojni prostor, ne samo u danas već turistički valoriziranim destinacijama Županije kao što su primjerice Samobor, Velika Gorica, Krašić, Ivanić‐Grad ili područje Samoborskog i Žumberačkog gorja već i u drugim, resursno atrakcijskom osnovom bogatim, ali turistički nedovoljno razvijenim dijelovima županije. Takav razvoj omogućit će potpuniju diversifikaciju turističkog miksa Županije te stvoriti nova kvaliteta turističkih proizvoda, povezivanje s “neturističkim“ aktivnostima kao što su poljoprivreda, prehrambena industrija, promet, obrt i slično.


Strategija razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine (NN 55/2013) uspostavila je sustav načela razvoja turizma od kojih se gotovo sva mogu/trebaju izravno primijeniti i na područje Zagrebačke županije. Radi se prije svega o potrebi osiguranja partnerstva među svim dionicima razvoja, ekološki odgovornom razvoju, širenju proizvodnog miksa i prostornog obuhvata turističke aktivnosti, kulturi kvalitete te autentičnosti i kreativnosti ponude, inoviranom tržišnom nastupu te vertikalnom povezivanju turističkih i „neturističkih“ djelatnosti. Polazeći od tako postavljenih načela, strategijom je uspostavljena vizija koja ocrtava željeno uspostavljeno odgovorno upravljanje i kulturu kvalitete kombiniranu s gostoljubivosti i osiguranjem raznovrsnih autentičnih sadržaja i doživljaja.

Osim nacionalnom strategijom razvoja turizma, okvir za definiranje načela razvoja turizma Zagrebačke županije određen je i županijskom razvojnom strategijom (Glasnik Zagrebačke županije, 11/2011) koja Županiju vidi kao prostor čiji se razvoj zasniva na društvu znanja, prepoznatljivoj i očuvanoj kulturnoj i prirodnoj baštini, privlačnosti za rad, boravak i življenje te skladnoj povezanosti s Gradom Zagrebom.

U uvjetima značajnih promjena u međunarodnom i nacionalnom konkurentskom okruženju, uspostavljeni strateški okvir nameće potrebu vezivanja strategije razvoja turizma uz načela dugoročne ekonomske, socijalne i ekološke održivosti odnosno strateške ciljeve (Glasnik Zagrebačke županije, 11/2011) zaštitu okoliša i prepoznatljivost prirodne i kulturne baštine, razvoj ljudskih resursa i kvalitetu života te povećanje konkurentnosti, uključujući i konkurentnost turizma. U tom smislu, viziju razvoja turizma Zagrebačke županije potrebno je usuglasiti s odrednicama prostorno‐ekološke održivosti, društvene održivosti te ekonomske održivosti koje je moguće pretočiti u sustav devet međusobno povezanih načela (slika 6.1.1.) koja podrazumijevaju kontinuirano usuglašavanje/usklađivanje interesa svih dionika turističkog razvoja i u sferi javnog i privatnog sektora.

Slika 6.1.1. Sustav načela razvoja turizma Zagrebačke županije

Izvor: Institut za turizam, Zagreb

Odrednice prostorno‐ekološke održivosti osnovica su za valorizaciju i definiranje razvojnih projekata javnog i privatnog sektora, uključujući posebno aktivnosti koje

Prostorno ekološka održivost

•Zaštita

•Valorizacija

•Sektorska usklađenost

Društvena održivost

•Uključenost

•Očuvanje duha mjesta

•Prostorna disperzija

Ekonomska održivost

•Umrežavanje

•Poticanje

•Širenje poduzetničke osnove


izravno utječu na kvalitetu života lokalnog stanovništva i uvjete za uspješno turističko privređivanje kao što je zaštita prostora i bio raznolikosti, upravljanje otpadom, energijom, vodom, bukom te rasvjetom. Načelo zaštite uspostavlja okvir za zaštitu prostora te prirodnih i kulturnih resursa Županije, uključujući primjenu suvremene prakse te praćenje njihovog stanja, dok načelo valorizacije resursne osnove podrazumijeva njihovo intenzivnije uključivanje u povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva te stvaranje potpunijih turističkih doživljaja, ali i uspostavljanje mehanizma pravodobnog korektivnog djelovanja u slučajevima njihove potencijalne degradacije. Načelo sektorske usklađenosti podrazumijeva stavljanje zaštite prirodne i kulturne resursne osnovice u kontekst potencijalno suprotnih razvojnih interesa gospodarskih i društvenih djelatnosti, kao što su primjerice zapošljavanje i investicije, turizam i industrija ili intenzivna poljoprivreda i promet.

Odrednice društvene održivosti odnosno društvenog prihvatnog kapaciteta osnovica su valorizacije aktivnosti usmjerenih na očuvanje identitetskih obilježja lokalne zajednice te raspoloživost ljudskog potencijala. Pozornost se pri tome usmjerava na osiguranje uključenosti, duha mjesta te prostorne disperzije turističke aktivnosti. U svrhu uspostavljanja poticajne društvene klime, načelo uključenosti podrazumijeva podizanje osjećaja uključenosti stanovnika u destinacijske razvojne odluke kao i suradnju dionika razvoja turizma u usuglašavanju razvojnih prioriteta. Načelo očuvanja duha mjesta pruža okvir za prezentiranje života lokalne zajednice i kreiranje sadržaja suvremene turističke ponude uz inzistiranje na poštivanju specifične slike prostora i duha lokalne zajednice. Podržavajući povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva, načelo prostorne disperzije podrazumijeva prostorno širenje i jačanje turističke aktivnosti na području Županije kao oblika primarnog ili sekundarnog/tercijarnog izvora dohotka.

Odrednice ekonomske održivosti temelj su za osiguranje tržišne perspektive poduzetničkih projekata te sagledavanje njihovih očekivanih ekonomskih utjecaja na okruženje. Polazeći od potrebe osiguranja opravdanosti ulaganja pojedinih aktivnosti/projekata, odrednice ekonomske održivosti u uvjetima poželjnog ubrzanja razvoja turizma na području Zagrebačke županije iskazuju se kroz širenje poduzetničke osnove kroz međuovisnost s procesom produbljivanja i širenja županijskog lanca vrijednosti turističkih proizvoda te uspostavljanjem održivog sustava poticanja. Vezujući se uz načelo prostorne disperzije, načelo širenja poduzetničke osnove podrazumijeva povećanje razine svijesti, ali i stvaranja tržišnih mogućnosti za izravno i/ili neizravno uključivanje u turističku aktivnost kao primarne ili sekundarne/tercijarne gospodarske aktivnosti. Pri tome, načela poticanja i umrežavanja uspostavljaju kontekst transparentnog i fokusiranog financijskog i nefinancijskog poticanja tržišno održivih turističkih poduhvata koji multiplikativnim učincima pokreću aktivnosti i drugih subjekata na području pojedine destinacije, ali i Županije u cjelini.

Odrednice vrijednosnog sustava kao podloga za viziju

Odrednice vrijednosnog sustava Zagrebačke županije trebaju ocrtavati kulturno‐povijesni identitet, način života ljudi te razumijevanje i interese žitelja Županije da sudjeluju u stvaranju suvremenog turističkog proizvoda.

Polazeći od niza činitelja koji utječu na „vlastitu percepciju“ identiteta Županije koja se očituje i u viziji izgradnje društva znanja, proveden je konzultativni proces u kojem su sudjelovali dionici razvoja turizma Županije zajedničkim traženjem odgovora na tri bitna pitanja koja određuju „prostor“ u okviru kojeg treba tražiti/graditi viziju turizma:

što čini srž atrakcijskog miksa Zagrebačke županije,


što bi trebale biti ključne odrednice dugoročno poželjnog turističkog razvoja Zagrebačke županije, te

koji su ključni preduvjeti željenog turističkog razvoja Zagrebačke županije.

Riječ je o sustavu vrijednosti koji, ne samo da odražava potrebu zaštite kulture života i rada te blagostanja lokalne populacije, već i ukazuje na smjer i prioritete razvojnih aspiracija Zagrebačke županije na turističkom tržištu kao destinacije koja pruža širok, resursno utemeljen, miks autentičnih konkurentnih turističkih doživljaja (tablica 6.1.1.).

Tablica 6.1.1. Odrednice sustava vrijednosti koje valja ugraditi u turističku viziju


Što čini srž atrakcijskog miksa Zagrebačke županije?

Očuvanost duha mjesta gradskih/općinskih središta županije

Ambijent prirodnog/ruralnog krajolika i gorica

Bogatstvo rekreacijskih sadržaja u prirodi

Manifestacije

Što bi trebale biti ključne odrednice poželjnog turističkog razvoja Zagrebačke županije?

Konkurentnost (međunarodna)

Autentičnost doživljaja

Umreženost ponude

Široka poduzetnička osnova

Koji su ključni preduvjeti željenog turističkog razvoja Zagrebačke županije?

Razvojni prioriteti i uvođenje sustava poticanja

Podizanje razine poduzetničkih znanja i vještina

Podizanje konkurentnosti nosećih atrakcija

Efikasno korištenje sredstava EU fondova


Vizija

Polazeći od prethodno određenih elemenata županijskog sustava vrijednosti važnih za osmišljavanje vizije razvoja turizma, njezino konačno uobličavanje podrazumijeva traženje zadovoljavajućih odgovora na sljedeća tri pitanja:

Što su ključni razlikovni elementi turizma na području Zagrebačke županije? Drugim riječima, što određuje jedinstvenost tržišne pozicije Zagrebačke županije na turističkom tržištu?

Koje će ključne doživljaje Zagrebačka županija razvijati? Drugim riječima, čime će i

kojim proizvodima Županija privlačiti kupce (posjetitelje/turiste)?

Kako osigurati razvojnu održivost turizma Zagrebačke županije? Drugim riječima, kako

bi valjalo upravljati turizmom da se potakne interes investitora te osigura

kompatibilnost aktivnosti i turističke politike?

Odgovori do kojih se došlo temeljem konzultativnog procesa s dionicima turističkog

razvoja Županije, analize potencijala njene resursno‐atrakcijske osnove, kao i

uvažavanja relevantnih trendova na globalnom turističkom tržištu sažeto su

prezentirani u tablici 6.1.2.

Odgovarajući na postavljena pitanja o tome kakav bi turizam trebao biti, dobiva se specifičan mozaik koji oslikava željenu budućnost turizma Zagrebačke županije. Tako se


posebno ističu ključni razlikovni elementi Zagrebačke županije u odnosu na ostala područja sjeverne Hrvatske, a i bližeg međunarodnog okruženja. Vežući se uz Zagreb kao jako atrakcijsko/emitivno područje te crpeći poziciju iz prometnog položaja kako u odnosu na sustav autocesta tako i hrvatsku glavnu zračnu luku, Zagrebačka županija tržišnu poziciju ostvaruje ponudom suvremenih turističkih usluga koje u svim elementima podržavaju identitet, autentičnost, genius loci mjesta/okruženja i ambijent prirodnog/ruralnog krajolika i gorica te „nepokolebljivo“ okolišno odgovorno ponašanje.

Tablica 6.1.2. Ključne odrednice razvojne vizije Zagrebačke županije


Tržišno etabliran proizvodni miks turističkih doživljaja utemeljen na eno gastronomiji, aktivnom boravku u prirodi te ruralnom turizmu, ali i širem spektru proizvoda poslovnog turizma, osnova je na kojoj Zagrebačka županija traži poziciju najvažnije destinacije jednodnevnog i višednevnog aktivnog odmora sjeverne Hrvatske te nezaobilaznog segmenta turističke ponude Zagreba. Pri tome su ključne asocijacije koje opisuju ključne županijske doživljaje te njihovu tržišnu jedinstvenost iz diskusije proizašli koncepti ladanja, finog, opuštenog i aktivnog boravka (Slika 6.1.2.).

Što su naši ključni razlikovni elementi?

Koje ključne doživljaje ćemo razvijati?

Kako osigurati razvojnu održivost?

Blizina Zagreba (dio Zagreba)

Prometni položaj/povezanost

<Uređenost i očuvanost duha gradskih/ ći kih dišt

Bogatstvo, raznolikost i kvaliteta sadržaja

Enogastronomija

Aktivan boravak u prirodi

Ruralni turizam

Poslovni turizam

Destinacijski menadžment

Transparentno upravljanje

Suradnja javnog i privatnog sektora

Prioriteti


Slika 6.1.2. Ključne asocijacije vezane uz viziju jedinstvenog proizvodnog miksa Zagrebačke županije


Konačno, odgovori na pitanje poželjnog modela upravljanja turizmom u fokus su stavili destinacijski menadžment odnosno uspostavljen sustav povezivanja dionika društvenog, gospodarskog i političkog života i njihovog razumijevanja obilježja i važnosti turizma za Županiju. Važno je uspostaviti strukturu koja će osigurati kako neovisno obavljanje provedbene/operativne funkcije upravljanja turizmom uključujući i koordinacijsku funkciju prema gradovima i općinama, tako i nadzornu/korektivnu funkciju upravljanja turizmom te izvještavanja javnosti/dionika o mjerama/akcijama u sferi turističke politike.

Iz odnosa postavljenih načela razvoja turizma te odrednica vrijednosnog sustava kao i odrednica jedinstvenog pozicioniranja turizma Županije na turističkom tržištu te upravljanja turizmom, moguće je ustvrditi da je vizija turističkog razvoja Zagrebačke županije zasnovana na specifičnom međuodnosu četiri „stupa“ koja usmjeravaju pojedinačne aktivnosti lokalnih razvojnih dionika i/ili interesnih skupina prema ispunjavanju zacrtanog zajedničkog "sna". To su:

Komplementarnost miksa lifestyle turističkih proizvoda povezanih gustom mrežom eno‐gastro, kulturnih i rekreacijskih sadržaja koji i pojedinačno i u cjelini podržavaju doživljaj ugodnog i finog ladanja

Očuvanje autentičnosti i ljepote urbanih i ruralnih prostora na obodu metropole te zaštita resursnog potencijala i njihovo održivo korištenje u stvaranju turističkih iskustava koji podržavaju identitet, autentičnost i duh mjesta

Tržišno pozicioniranje Županije kao nezaobilaznog odredišta posjetitelja i stanovnika Zagreba i središnje Hrvatske, a potom i postupnog građenja vlastite i prepoznatljive tržišne pozicije na domaćem i međunarodnom tržištu

Efikasan destinacijski menadžment, uspostava poticajnog poslovnog ozračja te odgovornost nositelja turističke politike za transparentno ponašanje usuglašeno s utvrđenim razvojnim prioritetima i podržano participativnom ulogom informiranog i educiranog lokalnog stanovništva.

Imajući na umu tako definirani sustav vrijednosti, kao i ključne odrednice koje u nj valja ugraditi, definirana je nova vizija razvoja turizma Zagrebačke županije. Ona glasi:

ladanje

fino

opušteno

aktivno KLJUČNE ASOCIJACIJE


6.2. Ciljevi razvoja

Ciljevi turističkog razvoja Zagrebačke županije trebali bi u najvećoj mjeri adresirati problem uklanjanja slabih strana ponude i neutraliziranja opasnosti iz okruženja, ali i s kapitaliziranja jakih strana i prilika iz okruženja. Ciljevi se moraju uklapati i u viziju te biti prihvatljivi lokalnoj zajednici, a njihovo poželjno obilježje je i jednostavnost te fleksibilnost, kako bi bili razumljivi te prilagodljivi promjenama okruženja.

U metodološkom smislu, definiranje razvojnih ciljeva vezano je uz dekompoziciju vizije na konkretne, specifične operativne zadatke koje je moguće delegirati, odnosno čije je ostvarenje moguće mjeriti, nadzirati i/ili poticati. U tom kontekstu riječ je o aktivnostima čijem ostvarenju trebaju težiti svi dionici društveno‐ekonomskog razvoja kako bi se ostvarila zacrtana vizija.

Polazeći od analize postojećeg stanja i rezultata SWOT analize, glavni cilj razvoja turizma Zagrebačke županije u razdoblju od 2015. do 2025. godine je povećanje konkurentske sposobnosti turističkog sektora kroz povećanje prosječne potrošnje posjetitelja te povećanje izletničke i stacionarne potražnje. Shodno tome, kao glavni ciljevi mogu se navesti:

povećanje potražnje Zagrepčana i stanovnika drugih dijelova Hrvatske po prosječnoj godišnjoj stopi od 5 %, te

povećanje udjela posjetitelja Zagreba koji posjećuju okolicu Zagreba s 14 % posto na 20 %.

Dostizanje ovih ciljeva podrazumijeva povećanje atrakcijske osnove, ali i podizanje kvalitete turističkih proizvoda, U tom smislu, operativni ciljevi turističkog razvoja su:

1. Uspostavljanje efikasnog destinacijskog menadžmenta

Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva djelovanje na područjima:

Očuvani duh urbanih i ruralnih prostora na obodu hrvatske metropole i gusta mreža eno‐gastro, kulturnih i rekreacijskih sadržaja, osiguravaju Zagrebačkoj županiji poziciju nezaobilaznog odredišta posjetitelja i stanovnika Zagreba i središnje Hrvatske koja nudi širok spektar autentičnih lifestyle doživljaja ugodnog i finog ladanja te edukativnog i

aktivnog boravka, ali i suvremenog poslovnog turizma.

Posvećujući se održivoj i inovativnoj valorizaciji resursno‐atrakcijske osnove i podupiranju poduzetničke inicijative, upravljanje razvojem turizma Zagrebačke

županije zasniva se na stalnom podizanju kvalitete ljudskog potencijala svih dionika uključenih u turizam te transparentnom vođenju turističke politike usuglašenom s dugoročnim razvojnim prioritetima i podržano participativnom ulogom lokalnog

stanovništva.

Zagrebačka županija ‐ destinacija bogatih eno‐gastro, kulturnih i rekreacijskih sadržaja koja pruža opuštanje gostima u potrazi za autentičnim i finim ambijentima za aktivan odmor i

druženje ili vraćanje u ritam zdravog života.


Planiranja i koordinacije,

Uspostavljanja sustava poticanja i privlačenja EU sredstava,

Podizanja razine znanja i vještina.

2. Širenje i produbljivanje destinacijskog lanca vrijednosti

Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva djelovanje na:

Povećanje obujma i tržišne spremnosti ponude,

Unapređenje turističke infrastrukture.

3. Povećanje tržišne prepoznatljivosti

Ostvarenje ovog cilja podrazumijeva djelovanje na:

Razvoj prepoznatljivog identiteta,

Primjenu suvremenih alata tržišne komunikacije.


6.3. Strateška prostorna koncepcija razvoja

Valorizirajući ukupne prostorne resurse Zagrebačke županije te istovremeno poštujući specifičnosti njezine atrakcijske osnove, moguće je prepoznati tri prostorno i tematski međusobno različite, ali i povezane zone turističke aktivnosti. Riječ je o sljedećim turističkim cjelinama:

Klaster lifestyle turističkih proizvoda koji obuhvaća zapadni dio Županije glavni je atraktor stacionarne i izletničke turističke potražnje u Županiji povezane s gustom mrežom eno‐gastro i kulturnih objekata, prepoznatljivim manifestacijama i rekreacijskim sadržajima uključujući golf i jahanje.

Klaster poslovnog turizma obuhvaća šire područje Velike Gorice primarno se razvija pod utjecajem poslovne potražnje vezane uz Zagreb odnosno Zračnu luku Zagreb.

Klaster zdravog ladanja obuhvaća prostor istočnog dijela Županije i prostor je rastuće penetracije na izletničko i stacionarno turističke tržište kojeg obilježava sadržajan tradicijski ruralni prostor premrežen brojnim i raznolikim točkama od interesa, tematskim rutama i stazama, očuvanim mjestima čiste prirode i rekreacije koji kreiraju bogat turistički lanac vrijednosti usmjeren ponajprije na proizvode aktivnog odmora i ruralnog turizma, zdravstvenog turizma te turizma baštine.

Iako sadržajno i razvojno različite, navedene su zone tematski izrazito komplementarne, međusobno se nadopunjujući i jačajući prepoznatljivost Županije na turističkom tržištu. Prostorna i tematska koncepcija turističkog razvoja Županije prikazana je na slici 6.3.1.

Slika 6.3.1. Shematski prikaz prostorne koncepcije razvoja turističke aktivnosti u Zagrebačkoj županiji


SvetaNedjelja

žarišta turističke aktivnosti

ključna područja razvoja turističkih proizvoda


Lifestyle (ugoda života)19

Prostorni obuhvat Obuhvaća prostor zapadnog dijela županije: Zaprešić i okolica, Samobor i okolica, Plešivica, Jastrebarsko, Krašić

Tema Ugoda života

Atrakcije

Vinske ceste Dvorci Manifestacije Jezgra Samobora Krašić Grgosova špilja Žumberačko gorje

Aktivnosti

Posjet eno/gastro cestama Aktivni odmor: planinarenje, pješačenje, jahanje, golf Adrenalinski sportovi Posjet dvorcima Posjet manifestacijama Hodočašća

Objekti ugostiteljstva

Komercijalni smještajni objekti (manji hotelski i sl. smještajni objekti) Objekti turizma na seljačkim gospodarstvima te objekti obiteljskog smještaja Objekti hrane i pića široko interpretirane tradicijske gastro ponude

Ostali sadržaji

Šetnice, biciklističke staze, staze za jahanje, skijanje Sportsko‐rekreacijski sadržaji Izletišta/prostor za boravak u prirodi Interpretacijske (multimedijalne) table Info punktovi/centar za posjetitelje Prostor za održavanje manifestacija na otvorenom Shopping ponuda

Sastavnice turističkih proizvoda

Eno i gastro turizam Turizam baštine Manifestacije Sastanci/skupovi Aktivnosti na otvorenom (hodanje, biciklizam, planinarenje, jahanje, golf, adrenalinski sportovi) Hodočašća Vjenčanja Team‐building Eko turizam Tranzit Lov i ribolov Školske ekskurzije

Segmenti potražnje

Parovi Obitelji s djecom Mladi (u grupi ili pojedinačno) Posebni segmenti

19 Ovdje se misli na bogatstvo i raznolikost turističkih sadržaja u destinacijama koji podržavaju posebne interese poput jahanja, vinskih cesta, golfa, rekreacije u prirodi, kulturnih sadržaja i sl.


Posao (poslovna putovanja)

Prostorni obuhvat Obuhvaća prostor središnjeg dijela županije: Velika Gorica Tema Poslovna putovanja

Atrakcije

(nova) Zračna luka Zagreb Rekreacijsko/sportski sadržaji Andautonija Drvena arhitektura Turopolja (kurije i crkvice) Manifestacije

Aktivnosti

Sastanci Aktivni odmor: pješačenje, biciklizam, sportovi na vodi Ture kulture (Andautonija, obilazak drvenih crkvi i kapeli Turopolja) Gastro ture Posjet manifestacijama Obilazak ostalih dijelova Županije


Hoteli (tematizirani/prilagođeni poslovnoj potražnji uključujući dvorane za sastanke) Manji hotelski i sl. smještajni objekti Širok spektar objekata hrane i pića, uključujući i turistička seljačka gospodarstva

Ostali sadržaji

Transferi, organizirano vođenje Sportsko‐rekreacijski sadržaji (uključujući ponudu sportova na vodi) Staze Info punktovi Shopping punktovi Izletište/prostor za boravak u prirodi


Poslovna putovanja Sastanci/skupovi Manifestacije Aktivnosti na otvorenom Turizam baštine Gastro turizam Lov i ribolov Školske ekskurzije

Segmenti potražnje

Poslovni gosti Parovi Obitelji s djecom Mladi (u grupi ili pojedinačno) Posebni segmenti


Ladanje (ruralni prostor, zdravlje i druženje)

Prostorni obuhvat Obuhvaća prostor istočnog dijela županije: Ivanić‐Grad, Vrbovec, Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina

Tema Ruralni prostor, zdravlje i druženje

Atrakcije

Izletišta i objekti ruralnog turizma SB Naftalan Staze i rute Vinske/gastro ceste Ceste hrane Manifestacije Dvorci

Aktivnosti

Aktivni odmor: pješačenje, biciklizam, jahanje Zdravstveni tretmani Opuštajući odmor u ruralnom krajoliku Posjet vinskim cestama i cestama finih domaćih proizvoda Posjet manifestacijama Ture kulture (obilazak objekata tradicionalne arhitekture, dvorci/kurije i sl.) Hodočašća


Komercijalni smještajni objekti (manji hotelski i sl. smještajni objekti) SB Naftalan Objekti turizma na seljačkim gospodarstvima Objekti hrane i pića tradicijske gastro ponude

Ostali sadržaji

Šetnice, biciklističke staze, staze za jahanje Sportsko‐rekreacijski sadržaji Interpretacijske (multimedijalne) table Info punktovi/centar za posjetitelje Izletišta/prostor za boravak u prirodi Prostor za održavanje manifestacija na otvorenom


Aktivnosti na otvorenom Seoski turizam Lječilišni/medicinski turizam Eno/gastro turizam Manifestacije Turizam baštine Lov i ribolov Team building Tranzit Školske ekskurzije

Segmenti potražnje

Parovi Obitelji s djecom Mladi (u grupi ili pojedinačno) Posebni segmenti Hodočasnici


6.4. Strategija proizvodnog portfelja

Turistički proizvod čine brojne materijalne i nematerijalne komponente za koje su odgovorni različiti dionici u destinaciji. Dostupnost, ambijentalnost, ljubaznost, kvaliteta ugostiteljstva, interpretacija samo su neke od komponenti boravka i doživljaja u destinaciji pri čemu sve zajedno čini jedinstvenu cjelinu s kojom su na kraju manje ili više zadovoljni posjetitelji. Konačni turistički doživljaj određuje djelovanje različitih dionika iz privatnog i javnog sektora i njegova je kvaliteta često vezana uz sposobnost i razinu suradnje i zajedničkog djelovanja tih sektora.

U turističkom smislu izuzetno raznolika Zagrebačka županija s bogatim nasljeđem tradicije i kulture pogodna je za razvoj 'klasičnih' turističkih proizvoda izleta i rekreacije u prirodi, ali i palete inovativnih proizvoda prilagođenih suvremenoj potražnji. Upravo tim proizvodima nadopunjuje se ponuda turističkih proizvoda grada Zagreba gdje dominiraju gradski i kulturni turizam te tako otvara niz mogućnosti za izletničku i stacionarnu potražnju.

Sagledavanje turističko‐resursne atrakcijske osnove Zagrebačke županije i njen potencijal u odnosu na zahtjeve turističke potražnje omogućuje kreiranje i promišljanje sustava turističkih proizvoda koji mogu biti usmjereni na različite tržišne segmente. Svaki od ovih proizvoda ima svoja specifična obilježja, ali zajedno čine cjelovitu ponudu sadržajnog turističkog boravka u prostoru Županije. Sustav proizvoda može se prikazati na sljedeći način (Slika 6.4.1.).

Slika 6.4.1. Turistički proizvodi Zagrebačke županije

Proizvodi Modaliteti

Sportski turizam i rekreacija Treking

Planinarenje

Biciklizam

Lov i ribolov

Golf

Adrenalinski sportovi

Jahanje

Skijanje

Kulturni turizam Manifestacije

Turizam baštine

Vjerski turizam Hodočašća

Ruralni turizam Seoski turizam

Eno‐gastro turizam Gastronomija

Turizam vina

Poslovni turizam Poslovna putovanja

Skupovi

Team‐building

Zdravstveni turizam Lječilišni/medicinski

Eko turizam Promatranje ptica (Birdwatching)

Posebni proizvodi Tranzit

Vjenčanja

Školske ekskurzije

Shopping turizam


Slika 6.4.2. Sustav turističkih proizvoda Zagrebačke županije za izletničke i stacionarne posjetitelje

Turistički proizvodi/modaliteti Izletnički Stacionarni

Treking/planinarenje

Biciklizam

Golf

Lov i ribolov


Jahanje

Skijanje i sanjkanje

Manifestacije

Turizam baštine

Hodočašća

Seoski turizam

Gastronomija

Turizam vina

Poslovna putovanja

Skupovi

Team‐building

Lječilišni/Medicinski turizam

Promatranje ptica (Birdwatching)

Tranzit

Eko turizam

Vjenčanja

Školske ekskurzije

Tranzit

Primarni proizvodi Sekundarni proizvodi Tercijarni proizvodi

SPORTSKI TURIZAM I REKREACIJA

Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Potražnju za proizvodima sporta i rekreacije čine pretežno obrazovani, urbani pojedinci više platežne moći. Zanima ih zdrav život i posvećuju brigu izabranim fizičkim aktivnostima. Uglavnom je riječ o ekološki osviještenim ljudima koji posvećuju pažnju svom izgledu, zanima ih gastronomija i enologija u smislu uživanja, ali i edukacije. Očekuje se daljnji rast potražnje za sportskim aktivnostima posebno vezano uz rast osviještenosti o zdravom životu. Sve izraženija bit će potreba za inovativnim kombinacijama ponude i stvaranjem novih zanimljivih proizvoda. Imperativ će predstavljati cjelovitost proizvoda koji će uspješnije ukomponirati aspekte sportskih sadržaja s posebitostima destinacija i njenom kvalitetnom ponudom.

Modalitete proizvoda sportskog turizma za Zagrebačku županiju čine: treking, planinarenje, biciklizam, lov i ribolov, golf, adrenalinski sportovi, jahanje i skijanje.


Treking i planinarenje

Proizvod/ključne atrakcije i sadržaji

Zagrebačka županija nudi niz rekreativnih mogućnosti za ljubitelje pješačenja i planinarenja. Riječ je o brojnim atraktivnim i uređenim stazama koje nude uživanje u lijepim vizurama i popratnim sadržajima poput eno‐gastronomske ponude i kulture. Osim toga, brojne su staze tradicijskog karaktera koju Zagrepčani i drugi gosti generacijama koriste za izlete i boravak u prirodu. Kao posebne atrakcije mogu se izdvojiti:

Samoborsko gorje (Oštrc‐Japetić)

Zona Žumberak (Sošice‐Žumberačka gora)

Sljeme (Bistra i Kraljev Vrh‐Sljeme). Uz spomenute staze u Županiji postoji još niz staza koje su također zanimljive poput staza na Vukomeričkim goricama, Marijogoričkom pobrđu te na području Sv. Ivan Zeline. Vrijedno je spomenuti i Poučnu stazu Marča dužine 2,5 km koja rekreativcima nudi doživljaj šume i njenih ljepota.

Profil posjetitelja Posjetitelji koji odlaze na treking i planinarenje pripadaju svim dobnim skupinama. Osim jednodnevnih posjetitelja oni koji ostaju noćiti preferiraju kvalitetan i udoban smještaj, jednostavne objekte koji su uređeni sa šarmom i prirodnim materijalima. Putuju najviše tijekom proljeća, ljeta i jeseni. Planinarske i pješačke staze Zagrebačke županije, s obzirom na stupanj zahtjevnosti, duljinu staza i privlačnost krajolika, privlačne su svim dobnim skupinama i profilima posjetitelja.

Faktori uspjeha Atraktivnost krajolika i očuvan okoliš

Kvalitetne, raznolike, opremljene, sigurne i dobro označene staze

Prateće usluge (mogućnost najma opreme, vodiči)

Raspoloživost popratnih sadržaja (eno‐gastro ponuda, kultura)

Razvoj proizvoda Razvoj novih pješačkih tematiziranih staza (npr. 'stazama praslona' – Marija Gorica, 'staza tišine' – Turopoljski lug i sl.)

Unapređenje turističke interpretacije na planinarskim stazama (interpretacijske ploče, odmorišta s vidikovcima, poučne staze i sl.)

Unapređenje popratnih sadržaja (npr. dvorci, vinarije, proizvođači tradicionalne hrane i sl.) i njihovo umrežavanje s ponudom pješačenja i planinarenja

Biciklizam


Zagrebačka županija izuzetno je bogata biciklističkim rutama kojih ima 30‐tak na području Županije prezentiranih kroz 13 karata. Pored ovih staza kontinuirano se radi na razvoju novih staza pa je posebno važno spomenuti projekt Ride&Bike u okviru kojeg su sredstvima EU formirane 3 biciklističke staze na području općina Brdovec, Marija Gorica i Dubravica, kao i rute na području Sv. Nedjelja gdje su napravljene i mauntainbike rute.

Profil posjetitelja Velika ponuda biciklističkih staza u Zagrebačkoj županiji može zadovoljiti širok spektar rekreativnih biciklista svih dobnih skupina i to iz Zagreba i okolnih županija, ali i iz šireg područja. Uz ponudu staza ovim je posjetiteljima važno osigurati kvalitetnu eno‐gastro ponudu te kulturne sadržaje u destinaciji. Najviše putuju tijekom proljeća, ljeta i jeseni.

Faktori uspjeha Atraktivnost krajolika i očuvanost prirodnog okoliša


Dobro uređene i održavane staze

Ponuda destinacije, odnosno, raspoloživost drugih komplementarnih sadržaja (eno‐gastro ponuda, kultura, udoban i kvalitetan smještaj)

Sigurnost staza

Razvoj proizvoda Unapređenje turističke signalizacije i interpretacije na biciklističkim stazama i tematiziranje gdje je to moguće

Razvoj 'info punktova' za bicikliste u okviru TIC‐a (uređenje prilaza, mogućnost ostavljanja/odlaganja bicikla i opreme)

Prilagođavanje objekata smještaja i ugostiteljstva za prihvat biciklista

Lov i ribolov


Proizvod lova i ribolova rekreativnog je karaktera i okuplja zaljubljenike u ove sportove kojima su važna druženje i boravak u prirodi. Zagrebačka županija raspolaže s oko 70‐ak zajedničkih otvorenih lovišta i 14 državnih lovišta. Ukupne površine za lov čine oko 63 tisuće ha. Glavne divljači su: srneća divljač, divlja svinja, zec, fazan, trčka i divlja patka. Kad je riječ o ribolovu, Športsko ribolovni savez Zagrebačke županije ima više od 5.000 članova i okuplja 32 udruge. Ključne atrakcije za ribolov su: rijeke Sava, Lonja, Kupa, Krapina i Odra te umjetna jezera u Zaprešiću i Velikoj Gorici. Ključne atrakcije za lovni turizam su lovišta na području Jastrebarskog.

Profil posjetitelja Lovci i ribolovci najčešće su članovi društava koje za njih često organiziraju okupljanja i zajedničke aktivnosti. Zahtijevaju udoban smještaj, zainteresirani su za eno‐gastro ponudu, cijene tradicijsko i jednostavno. Informiraju se putem društava ili preporuka, a putovanja su vezana uz sezonu lova/ribolova.

Faktori uspjeha Atraktivnost i posebitost prirodnog okoliša

Bogatstvo lovnog/ribolovnog fonda

Opremljenost prostora za ribolov

Kvaliteta pratećih usluga (oprema, specijalizirane trgovine)

Raspoloživost komplementarnih sadržaja (restorani, sportovi, atrakcije)

Kvalitetni, prilagođeni i izdvojeni prostori za druženje

Razvoj proizvoda Formiranje zajedničke ponude 'lova u Zagrebačkoj županiji', usluge najma opreme

Unapređenje trgovačkih sadržaja i kamp smještaja

Unapređenje infrastrukture za sportski ribolov (pristupi, platforme, parkirališta i dr.)

Razvoj nekoliko prepoznatljivih natjecanja na razini Županije

Golf


Golf turizam predstavlja putovanja motivirana igranjem golfa. Za sada, Zagrebačka županija ima jedno golf vježbalište (Zaprešić) u kojem se nudi škola, poduka i u kojem se organiziraju golf turniri. Teren u Krašiću je izvan funkcije. Međutim, prema prostornim planovima u Zagrebačkoj županiji planiraju se 4 terena površine 40 ha (Sveta Nedjelja, Samobor, Jastrebarsko i Rugvica, 2 terena od 90 ha (Sveti Ivan Zelina i Krašić) te dva velika terena od 150 ha (Velika Gorica, Zaprešić).


Profil posjetitelja Igrači golfa su pretežno muškarci, iznadprosječnog obrazovanja i platežnih mogućnosti, većinom profesionalci zaposleni na upravljačkim pozicijama. Vole igrati i putovati u grupi, a druženje im čini važan aspekt sporta. Važni su im prateći sadržaji od smještaja, ugostiteljstva i zabave. Ciljani posjetitelji su golferi‐rekreativci iz Hrvatske i susjednih zemalja. Riječ je o potražnji koju obilježava viša platežna moć, više obrazovanje i koja je zahtjevnija prema kvaliteti smještaja i ostalim aspektima ponude u destinaciji.

Faktori uspjeha Atraktivnost destinacije i sadržaji u destinaciji

Atraktivnost i prepoznatljivost golf igrališta

Kulturni, zabavni, sportski i trgovački sadržaji u destinaciji

Atraktivan imidž destinacije

Razvoj proizvoda Daljnje unapređenje i širenje golf vježbališta (prema Planu do 18 rupa), odnosno, pretvaranje u golf teren

Povezivanje golf vježbališta s igralištima u okruženju

Turistifikacija 'točki od interesa' u okruženju (dvorci, vinarije, proizvođači tradicionalne hrane, ponuda suvenira i sl.)

Jačanje promocijskih aktivnosti

Unapređenje ostalih sadržaja u destinaciji, posebice ugostiteljstva



Kad se govori o adrenalinskim sportovima u slučaju Zagrebačke županije misli se ponajviše na motokros, ali i na ponudu adrenalinskog parka, paintball terena, paraglajdinga i drugih aktivnosti usmjerenih na ljubitelje ovakvih aktivnosti. Motokros se odnosi na sport na motociklima koji su posebno oblikovani za tu svrhu tj. imaju posebne gume, nemaju svjetla, žmigavce i sl. U županiji su locirane dvije glavne staze u Hrvatskoj: „Mladina“ u Jastrebarskom i „Draga“ u Rakovom Potoku te staza „Savski Marof“ u Prigorju Brdovečkom. Osim motokros staza adrenalinsku zabavu nude paintball tereni koji se u Zagrebačkoj županiji nalaze u Pavučnjaku (Šervudska šuma) i Sv. Nedelji te paraglajding na Japetiću koji ima start na 810 m i nudi pogled na Samoborsko gorje i ujedno predstavlja jednu od najpoznatijih paraglajding lokacija u Hrvatskoj.

Profil posjetitelja Adrenalinske sportove najviše preferiraju mlađi muškarci (20‐35 godina). Putuju u grupama, traže jeftiniji smještaj, a informacije su im preporuke i internet. Važno im je da se druže sa svojim istomišljenicima/zaljubljenicima u iste vrste adrenalinskih sportova.

Faktori uspjeha Prirodne predispozicije destinacije

Laka dostupnost staza

Uređene, sigurne i održavane staze

Osigurana parkirališta

Kvalitetan prostor za druženje, ugostiteljska ponuda

Razvoj proizvoda Daljnje unapređenje staza

Unapređenje ostale infrastrukture (parkirališta)

Unapređenje dodatnih sadržaja u destinaciji, posebice gastro ponude.

Jahanje



Konjički turizam obuhvaća aktivnosti u kojima turist sudjeluje od pasivne do aktivne rekreacije, gdje jaše, putuje s konjima na duže ili kraće udaljenosti u urbanom ili ruralnom području.20 U Zagrebačkoj županiji postoji više terena za terensko jahanje i škole jahanja. Ključne atrakcije čine:

Trajbar team u Zaprešiću

Agramer u Velikoj Gorici

Konjički ranč „Podgorje Jamničko‐Pisarovina“ u Pisarovni

Konjički klub „Kairos“

Profil posjetitelja Korisnike konjičkog turizma ponajprije veže ljubav prema konjima. Drugi motivi su najčešće vezani uz relaksaciju, jahanje, boravak u prirodi i zdravlje, druženje.

Faktori uspjeha Lokacija, smještaj i laka dostupnost

Privlačno i prijateljsko okruženje

Lijep krajolik za jahanje na otvorenom

Razvoj proizvoda Kontinuirano unapređenje objekata i infrastrukture za čuvanje i njegovanje konja.

Skijanje i sanjkanje


Na području općine Bistra nalazi se skijaška staza koje predstavlja veliki potencijal za daljnji razvoja ovog proizvoda na području Zagrebačke županije, posebice s mogućim daljnjim širenjem staze i infrastrukture. Uz to, na području Jastrebarskog (Kamenica, Plešivica) nalazi se najstarija sanjkaška staza u Hrvatskoj.

Profil posjetitelja Posjetitelji su ponajviše skijaši iz Zagreba te okolnih županija. Posebno su zanimljive škole skijanja, ali i rekreativno skijanje i sanjkanje.

Faktori uspjeha Dobro uređene i održavane staze

Dodatne usluge (najam opreme, ugostiteljstvo)

Kvalitetan pristup, dobro organiziran javni prijevoz

Razvoj proizvoda Širenje staza

Razvoj dodatnih sadržaja

KULTURNI TURIZAM

Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Proizvodi kulture obuhvaćaju putovanja pretežito motivirana upoznavanjem kulturne baštine, povijesti, umjetnosti i 'kulture života' neke društvene zajednice. Konceptualno se kulturni turizam definira kao putovanja izvan mjesta stalnog boravka s ciljem prikupljanja novih informacija i doživljaja kojima se zadovoljavaju kulturne potrebe.21 Najčešće se radi o posjetima kulturno‐povijesnim znamenitostima, muzejima i galerijama, festivalima, crkvama i samostanima, tematskim rutama i, u novije vrijeme sve popularnijim, kreativnim radionicama. Za ovaj se proizvod očekuje daljnji rast koji je posljedica otvaranja novih

20 Čačić, M. (2012). Konjički turizam. Zagreb: Agrolider. 21 Richards, G. (2006). Introduction: Global trend in cultural tourism. U: G.Richards (urd.) Cultural tourism: Global and local perspectives. New York: Harworth Hospitality Press.


tržišta te sve veće uvođenje kreativnosti u stvaranje proizvoda kulture čime se potiču zanimljive prezentacije i omogućuje gostima sudjelovanje.

Modaliteti kulturnog turizma za Zagrebačku županiju čine manifestacije i turizam baštine.

Manifestacije i turizam baštine


Manifestacije i turizam baštine (obilazak znamenitosti), upoznavanje kulture života i rada čine komponente kulturnog turizma za koji Zagrebačka županija ima brojne atrakcije. Kad je riječ o manifestacijama one predstavljaju upravo jedan od ključnih proizvoda koji privlači izletničku potražnju. Ključne atrakcije koje su već stekle prepoznatljivost su, primjerice, Samoborski fašnik, Kaj su jeli naši stari, Rujan fest, Jaskanske svečanosti, Izložba vina kontinentalne Hrvatske u Sv. Ivan Zelini, Svetoivanjski dani, Dani Krašićkog kraja, Svetonedeljska fišijada. Međutim, javlja se niz novih manifestacija koje također mogu postati u kratkom roku izuzetno privlačne ukoliko se kvalitetno tematiziraju i promoviraju ciljnim tržišnim segmentima. Obilazak znamenitosti vezan je uz brojne dvorce, kurije i crkve te gradske jezgre, ponajviše Samobora, Jastrebarskog i Krašića.

Profil posjetitelja Potrošače obilježava potreba 'rada na sebi' pa tako mogu biti različitih dobnih skupina i profesionalne orijentacije. Generalno, interes za kulturnom raste s dobi, razinom obrazovanja i raspoloživim prihodima. Zagrebačka županija može privlačiti različite segmente posjetitelja kulturnih atrakcija od 'pasioniranih kulturnjaka' do onih koji su 'privučeni' kulturom koja ja lako dostupna i njima zanimljiva.

Faktori uspjeha Uređenost i opremljenost kulturnih sadržaja te inovativnost u njihovoj prezentaciji

Povezivanje atrakcija u rute/itinerere te njihovo intenzivno promoviranje

Razvoj proizvoda koji uključuju kreativne komponente uključivanja sudionika

Raspoloživost komplementarnih sadržaja (suveniri, izleti).

Razvoj proizvoda Poticanje daljnjeg uređenja gradskih jezgri s naglaskom na stvaranje atmosfere, ponudu raznolikih sadržaja koji stvaraju osjećaj lokalnog života, osjećaj autentičnosti.

Daljnja obnova i uređenja dvoraca koji su u funkciji turizma (danas samo dvorac Lužnica,) ali i poticanje uređenja drugih dvoraca

Unapređenje prometne i turističke signalizacije te interpretacije

Razvoj tematskih ruta (npr. dvorci Zaprešićkog kraja)

Poticanje raznolike smještajne i ugostiteljske ponude

Inovacija sadržaja manifestacija, inovacija programa kroz uvođenje edukativnih i kreativnih komponenti

Organizacija prihvata posjetitelja na lokalitetima koje danas nisu u funkciji turizma (ili osiguravanje kvalitetne interpretacije i uređenje mjesta za fotografiranje)


Razvoj materijala za samostalni obilazak glavnih kulturnih atrakcija (tematizirano)

VJERSKI TURIZAM

Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Vjerska putovanja mogu biti potaknuta brojnim razlozima i mogu privlačiti različite tržišne segmente kojima su važni duhovnost i mir. Takva putovanja mogu privlačiti mlade, obitelji s djecom, volontere, hodočasnike i druge. Mogu biti povezana sa stresnim zanimanjima i traganju za mirom, ali i s unutarnjim duhovnim razvojem. Nekad su važni samo vjerski sadržaji iako su ovi posjetitelji često zainteresirani i za sadržaje eno‐gastronomije i kulture. Predviđa se daljnji rast potražnje za vjerskim turizmom kao posljedica načina suvremenog života i rasta interesa za duhovnošću.

Hodočašća


Osim organiziranih hodočasničkih tura u Zagrebačkoj županiji Zagrebačka županija svojim vjerskim resursima zanimljiva je izletnicima, rekreativcima u prirodi, onima koji su motivirani drugim sadržajima. Posebno se ističe vjersko središte Krašić, Sv. Majke božje Milosrđa u Kloštar Ivaniću, Franjevački samostan – Kuća susreta Tabor, drvene crkvice Turopoljskog kraja, crkva Sv. Barbare, relikvije Svetog Šimuna u Crkvi Preobraženja Gospodnjeg i mnoštvo zanimljivih crkvica na području Županije.

Profil posjetitelja Posjetitelji putuju tijekom cijele godine. Privlače ih vjerski sadržaji i događanja poput organiziranih hodočašća.

Faktori uspjeha Vjerski značaj lokaliteta i/ili destinacije

Sadržaji dostupni posjetiteljima

Mogućnost prihvata većeg broja posjetitelja (npr. parkiralište, odmorište, sanitarije, gastro ponuda)

Dostupnost i uređenost destinacije

Kvalitetna prometna i turistička signalizacija

Razvoj proizvoda Unapređenje turističke signalizacije i interpretacije

Unapređenje organizacije prihvata individualnih i grupnih posjeta važnim vjerskim objektima (npr. mogućnost ulaska u objekt ili dio objekta tijekom cijelog dana)

Organizacija tematskih itinerera (mogućnost vođenog i samostalnog obilaska)

Unapređenje smještajne i ugostiteljske ponude

RURALNI TURIZAM

Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Riječ je o potražnji koju zanima ruralni prostor, nasljeđe i kultura života u takvim predjelima te aktivnosti u ruralnom prostoru. Najčešće se radi o dobro obrazovanim osobama koje samostalno organiziraju putovanja. Ovaj se proizvod uglavnom 'oslanja' na domaću potražnju. 22

Seoski turizam

22 Zakonske odredbe koje reguliraju pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu danas predstavljaju određena

ograničenja jačem razvoju turizma u ruralnom prostoru (vidi Prilog 2.) Osim toga, dodatno indirektno poduzetničku aktivnosti ove vrste ograničavaju i zakoni/pravilnici/propisi u ingerenciji drugih ministarstva, posebno Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja. Isto tako i propisi koji reguliraju sigurnost hrane poput Zakona o hrani i niz podzakonskih akata koje je prate.



Ponudom odmora u ruralnom i zelenom okruženju najviše se cilja na obitelji s djecom i zrelu dob (50‐65 godina) i to tržište Zagreba i okolnih regija. Svi ruralni dijelovi Županije pogodni su za razvoj seoskog turizma naročito sačuvanog ambijenta kao što su obronci planina i prostori uz vinske ceste.

Profil posjetitelja Posjetitelji koji odlaze na odmor u ruralni prostor zainteresirani su za cijeli niz tradicijskih i kulturnih atrakcija, ali im je važan 'osjećaj za lokalno', šarm, autentičnost i zeleno.

Faktori uspjeha Ljepota i očuvanost krajolika, uređenost prostora

Kvaliteta smještajne ponude i ambijent koji čuva nasljeđe i lokalne vrijednosti

Eko osviještenost i korištenje lokalnih namirnica

Bogati 'lanac vrijednosti' – mogućnosti rekreacije, sportski sadržaji, kulturne atrakcije, manifestacije, mogućnost kupnje lokalnih proizvoda

Usluga – personalizirana, upoznavanje starih zanata i vještina s mogućnošću sudjelovanja

Objekti – izvorna ruralna atmosfera, mogućnost interakcije s domaćinom

Razvoj proizvoda Poticanje uređenje sela u autentičnom ambijentu

Čuvanje 'etno cjelina'

Revitalizacija napuštenih sela i lokaliteta

Stvaranje 'klastera' seoskih domaćinstava i OPG‐a

Edukacije za OPG‐ove, vinare i poljoprivrednike

Prilagođavanje ponude na tematskim cestama (vinske ceste, planinarski putovi)

Unapređenje turističke signalizacije i interpretacije u ruralnim predjelima Županije

ENO‐GASTRO TURIZAM

Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Potražnja za eno‐gastronomskom ponudom najviše je vezana uz parove u zreloj dobi i mlade parove. Proizvodi vina i hrane vežu se uz odmor i opuštanje, ali u sebi sadrže i edukativnu komponentu kao i veliki dio lifestyla. Obično se potražnja gleda unutar dvije skupine, a to su potražnja čiji je primarni motiv vezan uz hranu i piće te putovanja koja kao sekundarni motiv imaju hranu i piće. Velika pažnja se pridaje autentičnosti, kvaliteti i komponenti 'zdravoga i domaćega'. Očekuje se daljnji rast ovog segmenta čemu pridonosi sve veća medijska pažnja kulinarstvu i vinima i njihovim specifičnostima vezanim uz podneblja i kulture.

Gastronomija i turizam vina


Gastronomija i turizam vina jedni su od najvećih generatora izletničke potražnje, posebice Zagrepčana. Pojedini gastronomski objekti imaju dugu tradiciju i prepoznatljivost kao 'kultna' mjesta za vikend rokove. Gastro scena dodatno je obogaćena razvojem vinskih cesta koje se razvijaju i sve više profiliraju na turističkom tržištu. Vinske ceste Zagrebačke županije jedan su od ključnih turističkih proizvoda za privlačenje posjetitelja.

Profil posjetitelja Eno‐gastronomskom ponudom Zagrebačka županija cilja parove zrele dobi (50‐65), obitelji (gastronomija) te mlade parove (25‐35) koji dolaze iz Zagreba i okolnih regija. Dolazak je motiviran obilaskom vinarija i kvalitetnom gasto ponudom. Veći dio njih zainteresiran je i za druge komplementarne sadržaje, posebice rekreaciju i boravak u mirnom, zelenom okruženju. Osim


domaćih gostiju očekivano je da će ovaj proizvod u većoj mjeri privlačiti i inozemnu potrošnju, kako goste koji borave u Zagrebu tako i one koji će biti isključivo motivirani ovim proizvodom.

Faktori uspjeha Tradicija i atraktivnost ugostiteljske ponude

Raznolikost hrane s naglaskom na lokalne i domaće specijalitete

Atraktivnost vinskih cesta, kvalitetan način prezentacije vina, ugodan ambijent

Uspjesi i nagrade na izložbama vina (kao snažni promotori)

Raspoloživost komplementarnih sadržaja (kultura, staze za pješačenje, edukacija, ponuda kulture i dr.)

Razvoj proizvoda Poticanje razvoja raznolike gastro ponude s naglaskom na domaćoj hrani i njenoj prezentaciji u kontekstu zdravog života

Poticanje daljnjeg razvoja nekoliko 'ključnih' restorana specijaliziranih za pojedinu vrstu hrane

Razvoj gastro ruta koje će se nadovezivati na vinske ceste

Razvoj daljnjih programa edukacije za ugostitelje, vinare i OPG‐ove (meniji, lokalni sastojci, prezentacija hrane i vina, uređenje interijera, kušaonice i dr.)

Poticanje povezivanja lokalnih proizvođača hrane.

POSLOVNI TURIZAM

Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Poslovi turizam najvećim dijelom generiraju urbani pojedinci/profesionalci više platežne moći. Poslovna putovanja većinom se odvijaju tijekom proljeća i ljeta, a uz sve potrebne resurse za poslovna događanja ovom su segmentu sve važnije destinacijske atrakcije (gastronomija, zabava, wellness). Očekuje se oporavak ove potražnje nakon recesije pri čemu je naglasak na kraćem boravku i bližim destinacijama.

Poslovna putovanja, skupovi i team‐building


Kupce poslovnih putovanja u Zagrebačkoj županiji čine subjekti iz javnog i privatnog sektora. Kad je riječ o skupovima i team‐building programima veliki je naglasak na kvaliteti prostora, opremi i logistici, kvaliteti ugostiteljske ponude, smještaja te dostupnosti i općoj kvaliteti destinacije.

Profil posjetitelja Posjetitelji vezani uz poslovna putovanja najčešće dolaze tijekom jeseni, zime i proljeća. Zanimaju ih dodatni sadržaji u destinaciji, posebice sportski i rekreacijski sadržaji kao i atrakcije u destinaciji.

Faktori uspjeha Atraktivnost i posebitost destinacije

Dostupnost, prometna infrastuktura u destinaciji

Viša kvaliteta smještaja, opremljenost dvorana i kvalitetna usluga

Atraktivna ugostiteljska ponuda s naglaskom na lokalnu gastronomiju, kvalitetna vina i ambijent prostora

Sadržaji u destinaciji (zabava, trgovine, kultura)

Razvoj proizvoda Uređenje dvorana i prilagođavanje potrebama korisnika (u tehničkom smislu)

Unapređenje tehnološke opremljenosti destinacija (besplatan WiFi na određenim lokacijama, aplikacije za mobilne uređaje i sl.)

Unapređenje i diversifikacija ponude restorana

Razvoj rekreacijskih i kulturnih sadržaja i dostupnost informacija o istima


ZDRAVSTVENI TURIZAM

Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Zdravstveni turizam je turistički proizvod koji obuhvaća velik broj specijaliziranih sadržaja i usluga na putovanjima motiviranim potrebom za unapređenje zdravlja i poboljšanje kvalitete života.23 Dok zdravstvene ustanove uključuju specijalne bolnice (medicinski wellness i lječilišni turizam) i klinike/bolnice (medicinski turizam), objekti ugostiteljske ponude mogu uključivati širok spektar wellness ponude (hoteli, toplice, centri) i to holistički i medicinski wellness. Lječilišta u okviru objekata ugostiteljske ponude mogu uključiti holistički i medicinski wellness te lječilišni turizam. U budućnosti se očekuje rast potražnje za zdravstvenim turizmom koji je ponajviše uvjetovan zdravstveno sve obrazovanijim stanovništvom, starenjem populacije baby‐boom generacije, promjenom životnog stila i sustava vrijednosti i velikom dostupnošću informacija. Sve je izraženija potreba za 'autentičnim', 'zdravim' i 'holističkim' pa time i raste osjetljivost na okolišno odgovorno ponašanje i korištenje lokalnog.

Lječilišni/medicinski turizam


Kad se govori o zdravstvenom turizmu u Zagrebačkoj županiji ponajprije valja spomenuti Specijalnu bolnicu Naftalan koja zbog rijetkog i vrijednog nalazišta zemnog mineralnog naftalana i termo‐mineralne vode ima dobre uvjete za daljnji razvoj ove ponude. SB Naftalan ima velike komparativne prednosti zbog rijetkog resursa, ali i velike neiskorištene mogućnosti u smislu pratećih turističkih sadržaja u samoj bolnici kao i nerazvijene turističke ponude u destinaciji Ivanić Grad. Osim SB Naftalan važno je navesti da postoje mogućnosti razvoja drugih oblika zdravstvenog turizma i u okviru wellness ponude (hoteli, toplice i centri) tj. holističkog i medicinskog wellnessa, odnosno, u okviru mogućih lječilišta koja mogu nastati na izvorištima termalne vode. Posebno valja spomenuti npr. izvorište Krečevas koji ima veliki potencijal s obzirom na temperaturu vode od oko 48oC.

Profil posjetitelja Današnji profil korisnika SB Naftalan su pacijenti koji boluju od kožnih bolesti, bolesti koštano‐mišićnog sistema, krvnih žila te bolesti oštećenja živčanog sustava. U novije vrijeme Bolnica uvodi nove usluge vezane uz vikend pakete za opuštanje, antistres programe i sl. koji su usmjereni na korisnike više platežne moći. Korisnici su pacijenti, ali i njihova pratnja. Korisnici wellness ponude i lječilišta mogu biti svi oni koji traže ljekovite činitelje termalne vode, fizikalnu terapiju s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja kao i svi koji žele poboljšati kvalitetu života (zdrave navike, održavanje tjelesne težine i forme, sportaši).

Faktori uspjeha Kvaliteta prirodnih činitelja

Stručnost osoblja

Izvori termalne vode kvalitetnih obilježja

23 Nacionalna strategija razvoja zdravstva Hrvatske 2012.‐2020. (NN116/2012) prepoznaje tri oblika zdravstvenog turizma: wellness, lječilišni i medicinski.


Atraktivnost destinacije i očuvanost okoliša

Opremljenost i uređenost medicinskih centara

Kvaliteta smještaja

Razvoj proizvoda Razvoj novih usluga zdravstvene prevencije (medicinsko‐turistički vikend ili tjedni paketi)

Edukativne i kreativne radionice vezane uz zdravlje

Daljnji razvoj kozmetičkih proizvoda i tretmana

Povezivanje s atrakcijama u okruženju te organizacija posjeta tim atrakcijama (upoznavanje destinacije)

EKO TURIZAM

Obilježja potražnje i očekivana kretanja: Pojam ekoturizma danas se široko interpretira iako se najčešće svodi na promociju ekoloških obilježja destinacije. Evidentan je rast potražnje za različitim vrstama turističkih proizvoda i usluga 'eko' predznaka i tako se očekuje i u budućnosti. Uz pojam eko turizma najčešće se veže: prirodno očuvan okoliš, jednostavne vrste smještaja i pridržavanja pravila ponašanja u takvim prostorima. Iako je kod ovog proizvoda teško govoriti o brojkama smatra se da oko 30 % međunarodnih putovanja u sebi sadrži komponentu eko turizma i vidljiv je rast interesa za prirodnim sadržajima i posebitostima koje on sadrži.

'Soft' ekoturizam – promatranje ptica i turistički monitoring


Potencijal eko‐turizma u Zagrebačkoj županiji, prije svega, počiva na velikim površinama zaštićenog područja. Dio potencijala je iskorišten kroz planinarske i biciklističke staze. Međutim, još uvijek postoje brojni neiskorišteni potencijali. Vezano uz pasionirane ekoturiste Crna mlaka u Jastrebarskom predstavlja veliku neiskorištenu mogućnost privlačenja posjetitelja sa šireg međunarodnog tržišta.

Profil posjetitelja Osnovni motivi ekoturista su želja za povratkom u prirodu, bijeg od stresa i svakodnevnog života te promatranje prirode i divljine. Ekoturisti su osviješteni, u pravilu višeg obrazovanja. Aktivnosti koje najčešće prakticiraju su lagana rekreacija (treking, vožnja biciklom), ali i promatranje prirode (ptica, divljih životinja, rijetke biljke i sl.).

Faktori uspjeha Dostupnost destinacije

Osviještenost dionika u destinaciji i vidljiva briga

Kvalitetna interpretacija i jasna pravila ponašanja

Interakcija s lokalnom zajednicom

Razvoj proizvoda Daljnji razvoj interpretacije

Razvoj dodatnih sadržaja u skladu sa zaštićenim prostorom

Unapređenje signalizacije

Turistifikacija Crne Mlake u Jastrebarskom

POSEBNI PROIZVODI

Tranzit; vjenčanja; školske ekskurzije; shopping turizam


Tranzit: Budući da je Zagreb glavno prometno čvorište, autoceste prolaze kroz Zagrebačku županiju pa su i ciljni posjetitelji svi putnici koji koriste ove ceste na putovanju u destinacije na odmor ili u druge pravce. Pored toga, tranzitnu potražnju čine i putnici u Zračnoj luci koja će svojim proširenjem još više povećati ovaj segment.


Vjenčanja: Obzirom na atraktivnu prirodu i ugostiteljske kapacitete u Županiji koji su se već profilirali za vjenčanja ovaj segment je vrlo važan za Zagrebačku županiju. Očekivan je i daljnji rast potražnje budući da se proizvodi formiraju dodatnim sadržajima s obzirom na resurse (slikanje u dvorcima, vjenčanja u kapelicama i dr.). Školske ekskurzije: Školske ekskurzije već danas čine važan segment posebice za jednodnevne izlete i škole u prirodi. Očekivan je daljnji rast potražnje čemu je potrebno odgovoriti tematiziranjem i profiliranjem za pojedine đačke skupine ovisno o programima i potrebama obrazovanja. Školske ekskurzije već danas se odvijaju na prostorima Županije poput primjerice u Dvorcu Oršić gdje se odvija „škola u prirodi“, „male škole umjetnosti“ i dr. Shopping turizam: Turisti sve više izdvajaju za kupnju i kupnja sve više postaje i motiv putovanja. Za Zagreb, primjerice istraživanja pokazuju da je kupnja za 23 % jednodnevnih posjetitelja motiv dolaska i za 4 % gostiju u hotelima u Zagrebu. Kod jednodnevnih posjetitelja u Zagreb svaki drugi dolazi iz Hrvatske, a među inozemnima najviše iz obližnjih tržišta Slovenije i Bosne i Hercegovine. Drugi vrijedni pokazatelj je da 27 % jednodnevnih posjetitelja u Zagrebu posjećuje 'shopping' centre. Zanimljivo je, međutim, da motivi za putovanja domaćeg stanovništva u Zagrebačku županiju u 2013. godini pokazuju da je 'shopping' motiv tek za 1,2 % jednodnevnih putovanja. Ovdje valja naglasiti da je ovaj rezultat možda i posljedica toga što kupci Westgate mogu percipirati kao dio Zagreba, a ne Županije što je vjerojatnije kad gosti dolaze iz udaljenijih krajeva.

Faktori uspjeha Vjenčanja

Posebitost destinacije – krajolik, ambijent

Dostupnost destinacije i infrastruktura (parking, pristupi)

Kvalitetna ugostiteljska ponuda, ambijentalnost, izdvojenost

Mogućnost smještaja

Cjelovita usluga i specifičnosti (mogućnosti slikanja, posebni pokloni i sl.)

Školske ekskurzije

Sigurnost destinacije

Kvalitetno osmišljeno edukativni programi usklađeni s programima škola

Dodatni sadržaji za rekreaciju i druženje Shopping turizam

Kvalitetna ponuda shopping sadržaja

Kvalitetna i raznolika ugostiteljska ponuda

Dostupne i dobro označene i interpretirane turističke atrakcije u destinaciji

Razvoj proizvoda Vjenčanja

Kontinuirano inoviranje ponude dodatnim sadržajima

Suradnja u destinaciji u smislu dostupnosti atrakcijama i mogućnosti njihova korištenja

Školske ekskurzije

Razvoj suradnje sa školama i prilagodba programa potrebama učenika različitih uzrasta – tematiziranje

Kontinuirano unapređenje infrastrukture u destinaciji prilagođene djeci (sigurnost)


Prilagodba ugostiteljske (dječji jelovnici) i shopping ponude (suveniri)

Shopping turizam

Kontinuirano unapređenje shopping ponude

Razvoj dodatnih sadržaja u destinaciji (gastro ponuda, manifestacije i događanja)

Integriranje ponude u stvaranje cjelovitog lanca vrijednosti (promoviranje atrakcija u okruženju, signalizacija i interpretacija)


7. Komunikacijske aktivnosti i brend koncept

7.1. Ciljna tržišta i potrošački segmenti

Resursno‐atrakcijska osnova, glavne prednosti Zagrebačke županije te miks turističkih proizvoda upućuju na mogućnost privlačenja različitih segmenata posjetitelja. Zagrebačka županija ponajviše je orijentirana na izletničku potražnju pa tako izletnici čine veliki segment potražnje na koji će se i dalje usmjeravati komunikacijske aktivnosti. Izletnička potražnja najvećim je dijelom sastavljena od Zagrepčana, turista koji borave u Zagrebu te turista iz okolnih županija. S druge strane, raste i potražnja stacionarnih gostiju. Potencijal stacionarnih gostiju čine: turisti koji dolaze u posjet Zagrebu, poslovni segment, Zagrepčani i gosti iz Hrvatske te tranzitni gosti. Svaki od tih segmenata ima svoja posebna obilježja koje valja uzeti u obzir prilikom osmišljavanja proizvoda, njihove prodaje i promocije.

IZLETNICI STACIONARNI GOSTI

Zagrepčani

Turisti u Zagrebu

Turisti iz okolnih županija

Tranzitni gosti (gosti koji putuju na Jadran ili

druga odredišta)

Turisti koji dolaze u posjet Zagrebu

Poslovni segment

Zagrepčani i gosti iz Hrvatske

Tranzitni gosti (gosti koji putuju na Jadran

ili druga odredišta)

Turisti u Zagrebu24 Turisti u Zagrebu, prema svom sociodemografskom profilu, prosječno

imaju 42 godine, (58 % između 26 i 45 godina), gotovo trećina je

fakultetski obrazovana i više od dvije trećine ima mjesečna primanja

iznad 2.000 eura. Primarni motiv posjeta su poslovne obveze (47 %) te

potom nova iskustva i doživljaji (26 %), kratki odmor u gradu (24 %),

zabava (18 %) i upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba (18 %).

Važno je da 70 % gostiju samostalno organizira putovanje u Zagreb, da

glavno prijevozno sredstvo čini zrakoplov (58 %) i osobni automobil (32

%). Najčešće posjećuju najuži centar grada, ali svaki peti dolazi u TIC.

U okolicu Zagreba odlazi 13,8 % turista pri čemu više oni koji borave u

hostelima (23,2 %) i privatnom smještaju (22,9 %), a manje hotelski

gosti (12,3 %). Jednodnevni posjetitelji u manjoj mjeri odlaze u okolicu

(7,9 %). Kad je riječ o izdacima za izlete organizirane posredstvom

turističke agencije prosječni dnevni izdaci po posjetitelju su 0,23 eura

što ukazuje na vrlo mali udio izleta u strukturi potrošnje posjetitelja u

Zagrebu (najviše se izdvaja za smještaj, hranu i piće u ugostiteljskim

objektima izvan smještaja i kupovinu).

Turisti iz okolnih

županija i regije

Kad je riječ o posjetiteljima iz okolnih županija i regija misli se na bliže

županije (Karlovačka, Sisačko‐moslavačka, Bjelovarsko‐bilogorske,

Koprivničko‐križevačka, Varaždinska), ali i goste iz šireg područja

(Slovenija, Bosna i Hercegovina, ostale udaljenije županije) koji mogu

biti privučeni kvalitetnim i dobro promoviranim turističkim

proizvodima ponajprije vezanim uz vinske ceste, planinarenje i

etablirane manifestacije. Danas Zagrebačku županiju, kad je riječ o

24 Marušić i sur. (2013). Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja TOMAS Zagreb 2012. Institut za turizam (2013).


domaćoj turističkoj potražnji najviše posjećuju stanovnici Zagreba (48,5

%) te Sjeverne Hrvatske (17,5 %), dok tek manje od 5 % iz udaljenijih

županija (Istra, Dalmacija, Hrvatsko primorje, Gorski Kotar). 25

Zagrepčani i gosti iz

Hrvatske26

Vezano uz ovaj segment važne su informacije o turističkoj aktivnosti

domaćeg stanovništva. Istraživanja pokazuju da su, kad je riječ o

višednevnim putovanjima domaćeg stanovništva u Hrvatskoj,

očekivano najzastupljenija odredišta ‐ gradovi (58,2 %) i primorska

mjesta (45,1 %), koje slijedi priroda u unutrašnjosti (16,8 %).

Jednodnevna privatna putovanja, kojih je u 2013. godini ostvareno

nešto više od 10 milijuna u Hrvatskoj, najviše su motivirana posjetom

rodbini i prijateljima, odmorom u gradu, izletima, kulturnom i zabavom

te kupovina. Slijede rekreacijske aktivnosti, wellness i zdravstveni

programi te posjet događanjima, manifestacijama i festivalima.

Kad je riječ o privatnim putovanjima u Zagrebačku županiju u 2013.

godini vidljivo je da je najveći broj i jednodnevnih (48,1 %) i višednevnih

putovanja (37,1 %) bio motiviran posjetom rodbini ili prijateljima, a

drugi važan motiv bio je: odmor u gradu (short city break), izleti, kultura

i zabava (10 % za jednodnevna putovanja i 25,2 % za višednevna

putovanja). Zanimljivo je da su i sportske aktivnosti motivirale 5,7 %

jednodnevnih putovanja, a odmor i razonoda 3,1 % višednevnih

putovanja. 27

Poslovni segment Kad se govori o poslovnom segmentu gostiju misli se na goste koji

dolaze u Županiju iz poslovnih razloga, ali i na potencijal poslovnih

gostiju koji dolaze u Zagreb, a mogu noćiti u gradovima u Županiji. Pri

tome najveći potencijal ove potražnje ima područje grada Velike Gorice

zbog širenja Zračne luke i svih popratnih sadržaja što predstavlja veliki

potencijal za ovaj segment gostiju. Isto tako, očekivani gospodarski

razvoj, širenje poslovnih subjekata u gradovima Županije potaknut će

razvoj smještajnih kapaciteta upravo za ovaj segment gostiju.

Tranzit Ciljani posjetitelji su putnici na autocestama koji koriste Zagreb kao

prometno čvorište. Važno je istaknuti dva velika segmenta tranzita.

Jedno su posjetitelji koji putuju na ljetni odmor ili se sa njega vraćaju

dok su drugi veliki segment poslovni gosti. Gosti koji odlaze na odmor

mogu se relativno kratko zaustaviti i iskoristiti odmor za pojedinačnu ili

grupnu atrakciju, ali je moguće očekivati i rast potražnje gostiju koji će

ostvariti jedno noćenje. Poslovna potražnja ponajviše će koristiti

zaustavljanje za kraći odmor ili jedno noćenje. Drugi veliki segment su

gosti u transferu kroz Zračnu luku Zagreb čiji će volumen rasti s obzirom

na proširenje kapaciteta i prometa u samoj Zračnoj luci.

25 Vidjeti prilog: Veličina i obilježja domaće turističke potražnje u Zagrebačkoj županiji u 2013. godini. 26 Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2013. godini. Državni zavod za statistiku (2014). 27 Vidjeti prilog: Veličina i obilježja domaće turističke potražnje u Zagrebačkoj županiji u 2013. godini


7.2. Brend koncept

Destinacijski brend danas postaje jedan od ključnih faktora diferencijacije pa njegovo definiranje predstavlja polaznu točku za osmišljavanje svih daljnjih marketinških aktivnosti. Neke destinacije imaju dobro etabliran brend koji se razvio već prije, a često na temelju jedinstvenih atrakcija. S druge strane, brojne destinacije trebaju tek razvijati brend koji treba polaziti od njihovog stvarnog identiteta i koji treba privlačiti posjetitelje i motivirati ih na dolazak.

Zagrebačka županija ima određenu razinu prepoznatljivosti prije svega temeljenu na prepoznatljivosti Zagreba kao glavnog grada Hrvatske sa svim atributima koji mu pripadaju. Asocijacije na Zagreb tako se prenose na njegovo zeleno okruženje i prepoznatljive su uglavnom na domaćem tržištu. Isto tako, kad se i govori o destinacijama koje okružuju glavne gradove u mislima potrošača već se često stvaraju slike manjih naselja i gradića okruženih prirodom i zelenilom.

Identitet Zagrebačke županije često se veže uz odmor, izlete, mir, vikend, druženje. Takav identitet predstavlja polaznu točku za promišljanje koje to glavne vrijednosti Zagrebačka županije pruža svojim posjetiteljima.

Glavni atributi Zagrebačku županiju krasi očuvana priroda u neposrednoj blizini

Zagreba. U toj prirodi na raspolaganju je niz bogatih i raznolikih sadržaja

– rekreacijskih, sportskih, kulturnih, eno‐gastronomskih. Gradići koji su u

sastavu Županije imaju uređena središta i time očuvan duh te time

stvaraju osjećaj 'ugode i mira' malih sredina i čuvanja lokalnih vrijednosti

i stila života. Konačno, okolica Zagreba uvijek je imala bogatu eno‐

gastronomsku ponudu koja se danas još više profesionalizira i

prilagođava suvremenim kupcima.

Racionalne koristi Zagrebačka županija blizu je i dostupna. Izvrsno je povezana sa

Zagrebom, cestama i lokalnim prijevozom pa je tako 'na dohvat ruke'

svima koji žele u malo drugačiji ambijent od grada. S obzirom na niz

sadržaja koje nudi u svom prostoru (rekreacija, odmor, opuštanje)

zanimljiva je onima koji brinu o zdravlju bilo o fizičkom aspektu bilo o

opuštanju i miru. Također, zanimljiva je zbog bogate enogastronomske

ponude koja sve veći naglasak stavlja na kvalitetna vina, domaću kuhinju

i lokalne namirnice.

Emotivne koristi Glavne emotivne koristi za posjetitelje Zagrebačke županije čine: mir,

zadovoljstvo, druženje i finoća. Mir proizlazi iz osjećaja opuštenosti,

usporenosti i ladanjske atmosfere. Tom osjećaju pridonosi prirodno

okruženje, ali i način života i tradicija koje se njeguje u mjestima u okolici

Zagreba. Predah i odmak od posla, grada i užurbanosti, koji danas postaje

sve važniji suvremenim kupcima, omogućuju osjećaj zadovoljstva

povezan s činjenicom da se 'napravilo nešto za sebe'. Pored toga,

Zagrebačka županija 'sinonim' je za druženje jer upravo priroda, izleti,

gastronomija i vino upućuju na društveni život i druženje. Konačno,

važno je reći da Zagrebačka županija dočarava osjećaj 'finoće' jer je

očuvana, njeguje tradiciju, pazi na uređenje u smislu 'sve po mjeri' i

okružuje grad koji također nije 'ni preveliki ni premali' i koji je ugodan za

život.


Shodno navedenom, kao glavne prednosti Zagrebačke županije mogu se navesti:

Očuvani duh i finoća ‐ uređeni urbani i ruralni prostori,

Zeleno i opušteno ‐ očuvane naslijeđene prirodne vrijednosti i opušteni stil života,

Tradicionalno ‐ njegovanje kulturnog nasljeđa, lokalne gastronomije, prezentacija kulture života i rada,

'Na dohvat ruke' ‐ kvalitetna turistička signalizacija, kvalitetan javni prijevoz, aktivne turističke agencije,

Bijeg od svakodnevice ‐ vrijednosti relevantne suvremenom kupcu (zeleno, opušteno, druženje, energija, odmak, edukacija, ekologija),

Sadržajno – bogat lanac vrijednosti, dobro povezana ponuda.

Ukratko, ključni atribut Zagrebačko županije je vraćanje prirodnosti/prirodnost života, odnosno, ona predstavlja 'zeleni Zagreb' ili 'zeleno za Zagreb'.

Kad se govori o prirodnosti misli se na: jednostavno, spontano, oslobođeno formalnosti, realno, nepretenciozno, otvoreno, iskreno, neusiljeno.

Vezano uz izgradnju novog brenda koncepta predlaže se izrada novog vizualnog identiteta i slogana Zagrebačke županije (opisano u Akcijskom planu, programu 29).

7.3. Promocijske aktivnosti i materijali

Promocijske aktivnosti podrazumijevaju provedbu komunikacijskih aktivnosti te izradu promocijskih materijala koji će biti u funkciji jačanja brenda Zagrebačka županije. U tom smislu, postojeći materijali i komunikacijske aktivnosti postepeno će se inovirati/redizajnirati kako bi:

Prenosili novi brend županije

Ostvarivali sinergijske učinke svojim vizualnim i sadržajnim objedinjavanjem i konceptom.

Promocijski sustav uključuje sljedeće aktivnosti i materijale:

Materijali Aktivnosti

Imidž‐info brošura

Brošure proizvoda

Turistička karta

Biciklističke karte

Press mapa

B2B manual

Odnosi s javnošću o Odnosi s medijima

Studijska putovanja

Press release Newsletter

o Specijalizirani sajmovi o Sudjelovanje u

organiziranim prodajnim aktivnostima HTZ‐a

Oglašavanje o Off line: prema modelima

HTZ‐a, ciljano prema segmentima i proizvodima

o On line: prema modelima HTZ‐a, ciljano prema


segmentima i proizvodima

U nastavku slijedi razrada predviđenih materijala i aktivnosti:

Promocijski materijali Imidž‐info brošura Koncept: Brošura je kombinacija teksta i fotografija i interpretira

priču 'povratku prirodnosti' i 'finom' odmoru u prirodi. Kroz prikaz ciljnih segmenata posjetitelja i turističkih proizvoda daje pregled glavnih turističkih proizvoda županije s naglaskom na njihovu specifičnost (očuvanost, blizina, uređenost, gastronomska tradicija, druženje, aktivnosti). Poseban se naglasak stavlja na doživljajnu i emotivnu komponentu, a sama brošura predstavlja svojevrsnu 'šetnju kroz Županiju' pri čemu se ističe nekoliko snažnih poruka kojima se potiče posjetitelje na dolazak. Forma: Tiskana i elektronska. Distribucija: Namijenjen je širokoj distribuciji putem TIC‐eva/Centar za posjetitelje na području cijele županije, u TIC‐evima grada Zagreba, putem sajmova, na Internetu te kroz aktivnosti odnosa s javnošću.

Brošure proizvoda Koncept: riječ je o skupini brošura manjeg formata namijenjena promociji glavnih proizvoda Zagrebačke županije. Brošure proizvoda izrađuju se prema istom konceptu i predstavljaju svojevrsni 'nastavak' imidž info brošure. Osim imidž elementa veći je naglasak na info komponenti budući da ovakve brošure već koriste ciljni segmenti zainteresiranih za pojedine proizvode. Informacije se prikazuju na poticajan način sa zanimljivim naslovima i porukama. Skup tiskanih brošura: Aktivan odmor u prirodi, Gastronomija i vino

Turistička karta u obliku 'bloka'

Koncept: Karta se tiska u obliku bloka, većeg je formata te kombinira geografsku kartu s praktičnim informacijama. S jedne strane tiskana je cestovna karta, a s druge turistička na kojoj su istaknute glavne atrakcije. Na kartu se jednostavno mogu upisivati dodatne informacije. Forma: Tiskana. Distribucija: Karte predstavljaju koristan materijal informatorima u TIC‐evima. Također se koriste i u turističkim agencijama, pojedinim restoranima i smještajnim objektima.

Biciklističke karte Koncept: Postojeće biciklističke karte inovirat će se njihovim daljnjim razvojem kao i razvojem dodatnih sadržaja. Forma: Tiskana, elektronska, aplikacije za mobilne uređaje.

Press mapa Koncept: U mapi se slažu materijali za novinare koji obuhvaćaju nekoliko posljednjih obavijesti za novinare, aktualne informacije o turističkoj ponudi Zagrebačke županije, aktualnu statistiku, imidž‐info brošuru, brošure proizvoda. Forma: Tiskana i elektronska verzija ('press' na web stranicama). Distribucija: Koristi se tijekom posjeta novinara, press konferencija, sajmova i drugih događanja u okviru kojih se ostvaruju kontakti s novinarima.

B2B manual Koncept: U materijalu se daje niz informacija korisnih za poslovni sektor. To su informacije o proizvodima, adresari i korisni kontakti. Forma: Elektronska verzija ('B2B' na web stranicama). Distribucija: Priručnik koji se jednostavno može 'skinuti' s Internet stranica.


Promocijske aktivnosti

Odnosi s javnošću

Ove aktivnosti podrazumijevaju razvijanje dobrih odnosa s različitim publikama koje kontinuirano provodi TZ Zagrebačke županije u skladu sa svojim planiranim godišnjim aktivnostima. Najveći dio ovih aktivnosti uključuje odnose s medijima te također i nastupe na sajmovima i posebne aktivnosti. Odnosi s medijima: Ove aktivnosti uključuju studijska putovanja novinara, newsletter te press sekciju na Internet stranicama TU Zagrebačke županije. Studijska putovanja novinara: Organiziraju se u suradnji s Glavnim uredom Hrvatske turističke zajednice tj. sustavom turističkih zajednica. Riječ je o redovnim aktivnostima pri čemu će se u budućnosti veći naglasak stavljati na pojedine teme. To će ponajviše biti reportaže vezane uz vinske ceste, boravak u prirodi, gastronomiju. Baza medija s kojima se komunicira neprekidno se unapređuje i ažurira. Za komunikaciju se koristi tipizirani format press release‐a koji na strukturiran način sadrži sve potrebne informacije (tko, što, kada, gdje, zašto). Važno je sve osigurati on‐line. Nastupi na sajmovima: Organiziraju se u suradnji sa sustavom turističkih zajednica, odnosno, Glavnim uredom Hrvatske turističke zajednice. Nastupa se na specijaliziranim sajmovima koji obrađuju teme aktivnog odmora, vina i gastronomije. Kroz nastup je važno istaknuti specifičnosti Županije. Plan nastupa na sajmovima razrađuje se u godišnjim planovima. Posebne aktivnosti: Odnosi s javnošću podrazumijevaju i aktivnosti koje je potrebno poduzeti vezano uz pojedina posebna događanja. To su, primjerice, organizacija prezentacija u Zagrebu kao glavnom tržištu, festivali, otvaranja važnih objekata, uvođenje novog sustava upravljanja destinacijom, otvorenje centra za posjetitelje, otvaranje novih dionica pješačkih ili biciklističkih staza i sl.

Oglašavanje

Oglašavanje se provodi prema modelima 'udruženog oglašavanja' Hrvatske turističke zajednice. Oglasi će se redizajnirati u skladu s novim destinacijskim brend konceptom. Naglasak će biti na prenošenju glavnih poruka o Zagrebačkoj županiji. Oglasi će se izrađivati vodeći računa o perspektivi ciljnih skupina te prenošenju onih informacija koje su njima relevantne.

7.4. Interni marketing

Aktivnosti internog marketinga usmjerene su na lokalnu zajednicu kako bi se stvorila pozitivna klima prema razvoju turizma i educirali dionici o mogućnostima razvoja. Interni marketing TZ Zagrebačke županije provodi se u uskoj suradnji s turističkim zajednicama na svojem području, ovisno o njihovim potrebama.

Aktivnosti obuhvaćaju provedbu tematskih info‐edukativnih radionica, studijska putovanja te partnerstvo/zajedničke projekte s dionicima.

Aktivnosti

Tematske info‐edukativne radionice

Na godišnjoj razini planiraju se i osmišljavaju programi tematskih radionica ponajviše vezani uz razvoj turističkih proizvoda u Županiji. Naglasak je na ciljnim i praktičnim radionicama gdje bi se predstavljali primjeri dobre prakse i iskustva iz okolnih regija i zemalja. Sudjeluju domaći i inozemni predavači koji mogu prenijeti dobra iskustva.


Organizaciju radionica (odabir predavača, pozivi, prostor i sl.) preuzima sustav TZ‐a.

Studijska putovanja Riječ je o tematskim putovanjima koja se organiziraju barem jednom godišnje, a odnose se na posjet destinacijama ‘dobre prakse’, razgovorima s tamošnjim kolegama. Troškovi se dijele među dionicima.

Partnerstva/Zajednički projekti s dionicima

Ova se aktivnost odnosi na partnerstvo s dionicama u različitim promocijskim i prodajnim aktivnostima (npr. suradnja s partnerima na razvoju biciklističkih staza, vinskih cesta i sl.).

7.5. E‐marketing

E‐marketing aktivnosti su sve aktivnosti koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. S obzirom na veliki rast utjecaja tehnologije na život suvremenih potrošača ovim se aktivnostima pridaje velika pažnja. Pri tome je važno naglasiti osnovnu prednost e‐marketing aktivnosti, a to je zaokruživanje cijelog ciklusa putovanja, odnosno, omogućavanje 'komunikacije' s korisnicima od prvog promišljanja o destinaciji do toga da svoja iskustva mogu podijeliti sa širom zajednicom. Osnovni alat e‐marketinga su web stranice turističkih organizacija. Zagrebačka županija predstavlja se na stranicama www.tzzhr.

Analiza službenog mrežnog mjesta TZ Zagrebačke županije (http://www.tzzz.hr/) pokazuje da ovo mrežno mjesto zadovoljava uvjete i standarde razvoja suvremenih mrežnih mjesta, ali da postoji mogućnosti unapređenje i da svoju turističku ponudu na internetu predstavi na još zanimljiviji i za posjećivanje poticajan način.

Mrežno mjesto prevedeno je na tri jezika (hrvatski, engleski i njemački) što je dovoljno s obzirom na trenutnu strukturu turističke potražnje u kojoj dominiraju domaći turisti, te imajući na umu činjenicu da se radi o pretežito izletničkoj destinaciji. Međutim, analiza pokazuje da se sadržaj svake jezične inačice mrežnog mjesta značajno razlikuje, pri čemu je sadržaj najbogatiji na hrvatskoj inačici mrežnog mjesta, a najoskudniji na njemačkoj inačici mrežnog mjesta. Gornjim dijelom početne stranice dominiraju četiri velike ambijentalne fotografije, čiji je glavni cilj komuniciranje atmosfere u destinaciji, te motiviranje posjetitelja na dolazak isticanjem glavnih obilježja tržišnog pozicioniranja destinacije. Međutim, iako je prenošenje „duha destinacije“ (genius loci) putem velikih ambijentalnih fotografija već postalo općeprihvaćeni standard prezentacije turističke ponude DMO‐a širom svijeta, fotografije koje se trenutno nalaze na mrežnom mjestu TZ Zagrebačke županije imaju ograničen promocijski učinak i relativno se brzo izmjenjuju.

Drugi elementi web dizajna primjerene su kvalitete ‐ odabir vrste, veličine i boje fonta kao i pozadinskih boja omogućuju brzo i lako čitanje, službeni logo TZ Zagrebačke županije nalazi se u gornjem lijevom dijelu početne stranice što doprinosi vjerodostojnosti mrežnog mjesta, a izbornici su smješteni u gornjem desnom dijelu početne stranice, što je također uobičajena praksa za mrežna mjesta DMO‐a. Ono što bi trebalo unaprijediti je struktura i sadržaj glavnog navigacijskog izbornika koji svojim sadržajem ne prati faze turističkog ciklusa (prikupljanje informacija‐boravak u destinaciji‐dijeljenje iskustava). Osim toga, brojne informacije koje mogu biti zanimljive turistima nisu dostupne kroz glavni navigacijski izbornik nego se nalaze na linkovima koji su pozicionirani na dnu stranice (brzi linkovi‐TZ Zagrebačke županije‐kroz županiju‐informacije) i koji se na početnoj stranici ne vide bez dodatnog pomicanja sadržaja zaslona prema dolje.


U tehničkom smislu mrežno mjesto je kvalitetno napravljeno, brzo se učitava te podjednako izgleda bez obzira na internetski preglednik koji se koristi. Mrežno mjesto je testirano u četiri najvažnija internetska preglednika (Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome i Apple Safari) te niti u jednom pregledniku nisu uočeni nikakvi tehnički nedostatci u izgledu i tehničkim performansama mrežnog mjesta. Ono na što treba obratiti pozornost je URL mrežnog mjesta (www.tzzz.hr), koji nije dobro odabran jer nije intuitivan te ne sugerira da se radi o mrežnom mjestu organizacije koja je zadužena za promociju turizma na području Zagrebačke županije. Stoga bi postojeći, „tehnički“ URL trebalo zamijeniti novim „marketinškim“ URL‐om koji bi sadržavao riječi kao što su „visit“ „tourism“ i sl., ili hrvatske prijevode tih riječi. Kvalitetnije odabrani URL zasigurno bi osigurao bolju poziciju mrežnog mjesta TZ Zagrebačke županije među rezultatima pretraživanja i općenito bolju vidljivost mrežnog mjesta na internetu. Osim definiranja novog, glavnog URL‐a, bilo bi uputno zakupiti nekoliko različitih URL‐ova koji upućuju na mrežno mjesto TZ Zagrebačke županije i napraviti optimizaciju mrežnog mjesta za tražilice (SEO) čime bi se njegova vidljivost na internetu sigurno povećala. Kada je riječ o optimizaciji sadržaja, analizom programskog koda stranice utvrđeno je da svi META tagovi nisu definirani te da je zastupljenost mrežnog mjesta na društvenim medijima izrazito niska. Osim toga, s ciljem bolje vidljivosti na mrežno mjesto trebalo bi staviti tekstualne sadržaje koji su bogati ključnim riječima, što sada još nije slučaj. Slika 7.5.1. pokazuje koje su najvažnije i najčešće korištene ključne riječi iz postojećeg sadržaja mrežnog mjesta turističku ponudu Zagrebačke županije.

Slika 7.5.1.

Ključne riječi na mrežnom mjestu TZ Zagrebačke županije

Analizom mrežnog mjesta TZ Zagrebačke županije utvrđeno je da bi u cilju poboljšanja njegove kvalitete bilo potrebno napraviti slijedeće aktivnosti:

Na prvu stranicu staviti veći broj novih i atraktivnije ambijentalnih fotografija kojima je cilj prenošenje atmosfere u destinaciji;

Sadržajno ujednačiti sve jezične inačice mrežnog mjesta;

Unaprijedi interaktivnost (pretraživanje po kriterijima, karte s mogućnošću dodavanja različitih sadržaja)

Popraviti strukturu glavnog navigacijskog izbornika koji bi trebao pratiti tzv. „turistički ciklus“ (istraži‐doživi‐podijeli);

Dodati posebne sekcije za 'press' i 'B2B'

Definirati novi „glavni“ URL i nekoliko dodatnih URL‐ova;

Češće ažurirati sadržaj mrežnog mjesta s tekstovima koji su bogati ključnim riječima;

Ispraviti greške u programskom kodu stranice (META tagovi i sl.) i

Napraviti optimizaciju mrežnog mjesta za tražilice.


8. Akcijski plan

8.1. Ljudski potencijal i organizacijski činitelji

Ljudski potencijal

Za ostvarenje vizije i realizaciju projekata ključan je ljudski potencijal i to s više aspekata. Jedan je prihvaćanje i usuglašavanje vizije od strane svih dionika u turizmu i onih koji djeluju u području važnim za razvoj turizma i to iz privatnog i javnog sektora. Drugi, jednako važan, je preuzimanje odgovornosti dionika u domeni njihova djelovanja. Odgovornost znači spremnost na suradnju i zajednički rad kako bi se pokrenuo razvoj te na kontinuiranu edukaciju i unapređenja znanja i vještina.

Kako bi se sve to ostvarilo potrebna je 'platforma' koja podrazumijeva kvalitetan sustav obrazovanja u turizmu. Danas na tržištu postoje različiti programi edukacije, razvijaju se novi i prilagođavaju potrebama tržišta. Međutim, budući da razvoj turizma podrazumijeva specijalistička znanja iz različitih područja važno je istaknuti da bi na razini Županije valjalo:

Provoditi posebne programe cjeloživotnog obrazovanja važnih za poslovanje turističkih tvrtki

Provoditi kontinuirane edukacije za potrebe malih i srednjih poduzetnika prilagođene njihovim specifičnim potrebama (vinari, OPG‐ovi, ugostitelji, mali obiteljski smještaj, ruralna gospodarstva i dr.)

Povećati znanje i vještine za potrebe efikasnog upravljanja razvojem županije putem provođenja specijalističkih seminara.

Turističke zajednice nisu pružatelji usluga. U suradnji s obrazovnim institucijama, odnosno, znanstvenim institucijama trebale bi zajednički identificirati stvarne potrebe za svaku skupinu dionika kako bi se sadržaj obrazovnih programa na kraju mogao ispravno dimenzionirati.

Ljudski kapital čine interesne skupine u turizmu iz privatnog i javnog sektora, ali isto tako lokalno stanovništvo koje razvoj turizma treba prihvatiti kao jednu od razvojnih mogućnosti. Za lokalno stanovništvo izuzetno je važno provoditi kvalitetne programe internog marketinga (detaljnije opisano u Projektu 2 ‐ Interni marketing) kako bi se ono upoznalo sa strategijom razvoja, aktivno se uključilo i pratilo njegovu provedbu.

Organizacijski činitelji

Po prihvaćanju strategije razvoja turizma još je važniji korak koji slijedi, a to je njena provedba. Da bi se strategija mogla provesti važno je postaviti temelje za njenu provedbu, a to je model organizacije. Upravljanje razvojem turizma danas je najviše u domeni sustava turističkih zajednica iako one formalno, kadrovski ni financijski nemaju snage ni mogućnosti provesti sve predviđene programe/projekte. Veliki dio programa u domeni je Gradova ili Općina koje bi svojim planovima i realizacijom projekata trebale podupirati turistički razvoj. Realizacija projekata u predstojećem razdoblju ovisit će o angažmanu velikoj broja dionika pa je važno osigurati projektni tim koji će biti zadužen za provedbu plana.

Zbog toga se predlaže uspostavljanje, odnosno, formaliziranje organizacijske strukture za praćenje i nadzor provedbe ovog Plana. Projektni tim trebao bi, među ostalima, uključiti skupinu zainteresiranih dionika odgovornih za lobiranje i provedbu projekata, osiguravanje komunikacije među dionicima, osiguravanje informacija širem krugu dionika o tijeku i provedbi projekata. Važno je da formalizirana organizacijska struktura


uključuje i predstavnike Županije koji će osigurati provedbu, nadzor i monitoring plana, odnosno, koji će osiguravati i poticajno razvojno okruženje.

Uloga Županije očituje se i u pružanju tehničke pomoći investitorima, odnosno, osiguravanju besplatnog 'javnog servisa' za podršku i pripremu predviđenih razvojnih projekata (što i danas Županija radi). Pružanje tehničke pomoći uključuje pružanje svih relevantnih informacija, diseminaciju informacija o mogućnostima financiranja iz EU i drugih fondova, savjetodavne usluge, pomoć i pripremi dokumentacije i slično.

Sustav turističkih zajednica danas se nalazi pred organizacijskim promjenama, ali bez obzira na način funkcioniranja u skoroj budućnosti važno je sljedeće:

Osigurati informiranost o planu, tijeku provedbe i realizaciji programa

Osigurati komunikaciju među dionicima

Osigurati aktivno uključivanje različitih dionika u provedbu programa

Osigurati suradnju među dionicima u provedbi aktivnosti

Osigurati praćenje i evaluaciju aktivnosti (po godinama)

Osigurati sustav informacijske podrške i baze podataka destinacijskog

menadžmenta, odnosno, sustav pokazatelja (kapacitete, broj dolazaka i noćenja,

zaposlenost, potrošnja, broj posjetitelja, zadovoljstva turista, EU projekti u

domeni turizma, javne i privatne investicije u turizmu i dr.)

Također, važno je naglasiti da je provedba u izravnoj vezi s mogućnostima suradnje unutar turističkog sektora kao i turističkih i ostalih sektora (posebice poljoprivrede), znanstvene zajednice te posebno regionalne i lokalne samouprave koji su nositelji ukupnog razvoja i infrastrukturnih projekta o čijoj provedbi izravno ovisi kvaliteta turističkih proizvoda.

Zagrebačka županija svojim turističkim proizvodima nadopunjuje proizvode susjednih županija pa je isto tako važno surađivati na razvoju tih proizvoda i, prema potrebi, provoditi zajedničke promocijske aktivnosti i aktivnosti širenja područja na kojima se ti proizvodi aktivno nude tržištu.

8.2. Implementacijske aktivnosti

Plan implementacijskih aktivnosti u Zagrebačkoj županiji podrazumijeva provedbu konkretnih programa/projekata koji su obuhvaćeni u tri područja. To su:


Lanac vrijednosti

Tržišna prepoznatljivost.


Programi iz područja destinacijskog menadžmenta važni su kako bi se potaknuli i

podržali ljudski resursi u prilagođavanju novim tržišnim kretanjima i za podizanje

ukupne kvalitete turističke ponude u Zagrebačkoj županiji. Programi koji se odnose na

lanac vrijednosti uključuju niz različitih projekata i aktivnosti, kako onih kojima se

stvaraju nove atrakcije tako i onih kojima se podiže kvaliteta postojećih i to iz svih

aspekata ponude – smještaja, rekreacijskih mogućnosti, gastronomije, brige o ekologiji

i druge. Ovim se programima unapređuje cijela paleta turističkih proizvoda i

međusobno nadovezuje kako bi se posjetiteljima moglo pružiti cjelovito iskustvo.

Konačno, programi iz područja tržišne prepoznatljivosti uključuju provedbu aktivnosti

kako bi se Zagrebačka županija što brže i bolje pozicionirala kod potencijalnih potrošača

i stekla svoju turističku prepoznatljivost.

Programi/aktivnosti


1. Vertikalno i horizontalno udruživanje

2. Interni marketing

3. Podizanje razine znanja i vještina

Destinacijski lanac vrijednosti

4. Ambijentalno uređenje gradskih i općinskih središta

5. Centri vina

6. Turistifikacija arheoloških lokaliteta s naglaskom na arheološku zonu Andautonija

7. Muzeji Zagrebačka županije

8. Tematski parkovi Zagrebačke županije

9. Razvoj ponude golfa

10. Uređenje i turistifikacija dvoraca s perivojima

11. Razvojni koncept golf igrališta u Mirkopolju

12. Proširenje ponude SB Naftalan

13. Centri za posjetitelje i info punktovi

Slika 8.2.1. Programska područja za implementaciju aktivnosti u Zagrebačkoj županiji


Lanac vrijednosti

Tržišna prepoznatljivost



14. Turistička signalizacija i interpretacija

15. Gastro rute

16. Unapređenje gastro ponude

17. Unapređenje smještajne ponude

18. Turističko posredovanje

19. Manifestacije

20. Unapređenje vjerskih sadržaja s naglaskom na prostorno‐razvojni koncept Krašića

21. Pješačke, biciklističke i konjičke staze

22. Uređenje izletišta

23. Poticanje razvoja ruralnog turizma

24. Zaštita ruralne tradicionalne arhitekture s naglaskom na Turopolje

25. Eko park Žumberak

26. Stvaranje kulturne rute drvene arhitekture Turopolja

27. Popularizacija 'eko odgovornosti'

28. Razvoj ponude zdravstvenog i rekreacijskog turizma zasnovanog na ljekovitim

mineralnim vodama Tržišna prepoznatljivost

29. Razvoj konkurentskog identiteta

30. Unapređenje klasičnih promocijskih aktivnosti

31. Unapređenje e‐marketing aktivnosti


Programi u području destinacijskog menadžmenta

Program 1 Vertikalno i horizontalno udruživanje

Područje djelovanja


Cilj programa Obogaćivanje i unapređenje konkurentske ponude Zagrebačke županije

Opis

Tržišna inauguracija suvremenih turističkih proizvoda pretpostavlja suradnju i povezivanje većeg broja ponuđača različitih usluga. Osim destinacijskih menadžment organizacija i kompanija kao važnih agenata procesa stvaranja i komercijalizacije složenih turističkih proizvoda, sve je izraženija praksa/potreba stvaranja regionalnih i/ili proizvodnih klastera koji, uz više ili manje formalnu strukturu i osigurano financiranje, omogućavaju vertikalnu/horizontalnu integraciju, razmjenu iskustava, lobiranje, unapređivanje kvalitete proizvoda i standardizaciju. Važan aspekt djelovanja klastera podrazumijeva i zajednički (olakšani) tržišni nastup te povećanje tržišne prepoznatljivosti.

Slijedeći dobru međunarodnu praksu poticanu strukturnom politikom EU, programom se želi potaknuti proces udruživanja/povezivanja poduzetnika orijentiranih prema turizmu kako bi se osiguralo ubrzavanje podizanja kvalitete županijskog integralnog turističkog proizvoda odnosno povećanje tržišne penetracije i profitabilnosti poslovanja.

Provedbeni koraci

Uspostava ekspertnog tima

Analiza primjera dobre prakse i prepoznavanje potrebe/interesa za formiranje mogućih tematskih/regionalnih klastera

Iniciranje potencijalnog povezivanja zainteresiranih subjekata i usuglašavanje područja/modela djelovanja

Sagledavanje poslovnih modela djelovanja pojedinih klastera i njihove tržišne održivosti te modela udruživanja

Utvrđivanje poslovnih planova i planova tržišnog nastupa za pojedini klaster te osiguranje izvora financiranja u inicijalnom razdoblju poslovanja

Osnivanje klastera i kontrola realizacije programa

Područje obuhvata programa

Područje cijele Županije

Odgovorna institucija

Zagrebačka županija

Ostali dionici Gradovi i općine

Sustav turističkih zajednica Zagrebačke županije

Razvojna agencija Zagrebačke županije

Turistički eksperti

Izvor financiranja

Županijski proračun i proračuni gradova i općina

Sredstva državnog proračuna (Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo turizma)

Sredstva sustava turističkih zajednica Zagrebačke županije

Sredstva poduzetnika udruženih u klastere

Sredstva strukturnih EU fondova/programa

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.


Program 2 Interni marketing



Cilj programa Podizanje razine svijesti lokalnog stanovništva i potencijalnih dionika o potencijalima i obilježjima turističke aktivnosti Zagrebačke županije

Opis

Destinacijski interni marketing podrazumijeva primjenu marketinških metoda i tehnika usmjerenih na podizanje razine razumijevanja stanovnika (uključujući i poduzetnike te javni sektor) nekog područja o ključnim činiteljima uspjeha turizma i njegovom razvojnom potencijalu te veličini i oblicima doprinosa turizma gospodarstvu zajednice i kvaliteti života lokalnog stanovništva. Iako je svrha internog marketinga povećanje broja posjetitelja te povećanje prihoda od turizma, moguće je ustvrditi da je osnovni strateški cilj destinacijskog internog marketinga osiguranje zainteresiranosti lokalnog stanovništva i poduzetnika za uspješno kreiranje sveukupne turističke ponude te orijentaciju na zadovoljstvo posjetitelja kroz motiviranje postojećih pružatelja turističkih usluga na unapređenje kvalitete i obujma ponude, poticanje novih poduzetničkih poduhvata u turizmu te povećanje uključenosti stanovništva u pružanje turističkih usluga.

Program obuhvaća provedbu različitih/višedimenzionalnih javnih i/ili poduzetnički aktivnosti usmjerenih na podizanje razine svijesti o očekivanjima i potencijalu turizma te osiguranju transparentnog vođenja destinacijskog upravljanja i menadžmenta korištenjem elektroničkih i tiskanih medija, pri čemu se, posebice kad se radi o specifičnim kampanjama usmjerenim na pojedine aspekte, turističke aktivnosti/proizvode, naglasak stavlja na odnose s javnošću. Jedan od prvih i nezaobilaznih koraka u provedbi ove Strategije je komunikacija, odnosno, njeno prezentiranje zainteresiranoj javnosti. Vezano uz to, korisno je provesti više prezentacija, izraditi tiskane materijale koji će na sažet i prihvatljiv način predstaviti ključne točke Strategije te materijale predstaviti kroz web stranice.

Provedbeni koraci

Uspostavljanje ekspertnog tima

Utvrđivanje potreba i definiranje plana aktivnosti internog marketinga

Osiguranje financijskih sredstava

Odabir profesionalnih agencija, razrada i provedba pojedinih aktivnosti

Kontrola provedbe i učinaka Područje obuhvata programa




Ostali dionici Sustav turističkih zajednica

Zagrebačke županije Gradovi i općine Zagrebačke županije

Izvor financiranja


Sredstva sustava turističkih zajednica Zagrebačke županije

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.


Program 3 Podizanje razine znanja i vještina



Cilj programa Podizanje konkurentske spremnosti turističkog gospodarstva Zagrebačke županije

Opis

Izrazito konkurentsko okruženje na hrvatskom i međunarodnom turističkom tržištu nameće potrebu inoviranja i prilagođavanja ponude stalno mijenjajućim potrebama i očekivanjima kupaca. Posebno važan faktor uspjeha tog procesa predstavlja cjeloživotno obrazovanje, osobito zbog činjenice da brojni izravni ili neizravni dionici procesa stvaranja turističkog proizvoda ne raspolažu dovoljnom razinom poslovnih/poduzetničkih, organizacijskih i marketinških vještina koje bi im omogućile optimalno korištenje tržišnog potencijala. Prihvaćajući suvremena rješenja u procesu cjeloživotnog obrazovanja (fleksibilnost, modularnost, usmjerenost na ishode), projekt je usmjeren na podizanje stručnih znanja i vještina postojećih i potencijalnih poduzetnika i njihovih zaposlenika kao i djelatnika javnog sektora izravno ili neizravno vezanih uz turizam. Program obuhvaća, kako poticaje obrazovnim institucijama za razvoj kurikuluma i njihovo prilagođavanje konkurentskim potrebama prakse, tako i financijske i nefinancijske poticaje potencijalnim korisnicima obrazovnih programa u sferi izravnog pružanja usluga turistima (usluživanje i/ili proizvodnja za potrebe turizma), ali i uključivanja u turistički sustav.

Predlaže se i izrada Plana upravljanja ljudskim potencijalima u turizmu na razini Županije. Taj bi plan obuhvatio istraživanje potreba te detaljno razradio višegodišnje aktivnosti na tom području.

Osim učenja kroz programe obrazovnih institucija potrebno je uključiti i komponentu međusobnog učenja, odnosno, razmjenu iskustava i znanja kroz studijska putovanja primjerima dobre prakse u regijama i zemljama u okruženju kako bi se vidjeli rezultati, ali i dobila znanja o procesu i koracima koji su njima prethodili (benchmark).

Provedbeni koraci

Uspostavljanje ekspertnog razvojnog tima

Definiranje ključnih područja cjeloživotnog učenja i razvoj kurikuluma

Razvoj modela realizacije programa cjeloživotnog učenja

Osiguranje sredstava za provedbu programa (poticaji organizatorima i korisnicima)

Početak implementacije programa i kontrola kvalitete provedbe





Ostali dionici

Gradovi i općine Zagrebačke županije


Visokoškolske institucije, specijalizirana učilišta, srednje škole

Javne ustanove

Gospodarski subjekti

Izvor financiranja


Državni proračun



Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Programi u području destinacijskog lanca vrijednosti

Program 4 Ambijentalno uređenje gradskih i općinskih središta



Cilj programa Obogaćivanje i unapređenje konkurentske ponude Zagrebačke županije i kvalitete života lokalnog stanovništva

Opis

Istraživanja turističke potražnje ukazuju da je posjetiteljima izuzetno važna ambijentalna vrijednost destinacije koju posjećuju pa stoga sva razvijenija turistička mjesta izuzetnu pozornost posvećuju upravo uređenju i planiranju sadržaja u središtima mjesta. Uređenost centra grada/mjesta, uključujući opremljenost i ponudu sadržaja, znatno pridonose i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Stoga je izuzetno važno kontinuirano planirati i provoditi uređenje gradskih i općinskih središta Zagrebačke županije (Dugo Selo, Jastrebarsko, Križ, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Ivanić‐Grad, Krašić, Pisarovina, Sveta Nedjelja, Velika Gorica, Zaprešić, Pušća). Projekt ambijentalnog uređenja prostora kontinuirani je projekt i uključuje provođenje različitih aktivnosti koje najčešće uključuju definiranje ključnih atraktivnih točaka u gradskim središtima na kojima se posjetitelji najviše zadržavaju, uređenje javnih površina i drugih javnih sadržaja – trgovi, parkovi, spomenici, pješačke zone), uređenje zapuštenih građevina, obnova fasada ključnih građevina, rasvjeta, klupe, signalizacija i sl. u svakom od gradskih središta kao i definiranje novih sadržaja/atrakcija koje bi utjecale na povećanje prepoznatljivosti grada/općinskog središta.

Provedbeni koraci

Popisivanje raspoloživih odnosno neuređenih javnih, kao i neiskorištenih privatnih prostora pogodnih za neke nove sadržaje

Definiranje pogodnih sadržaja na određenim lokacijama i procjena troškova uređenja

Traženje izvora financiranja i zatvaranje financijske konstrukcije za projekte javnog karaktera

Definiranje prikladne politike koncesija za projekte u ingerenciji privatnog sektora

Definiranje politike poticanja privatnih poduzetnika koji bi se željeli uključiti u revitalizaciju pojedinih lokaliteta.


Uža gradska i općinska središta u Zagrebačkoj županiji


Nositelji izvršne vlasti u navedenim gradovima i općinskim središtima

Ostali dionici Zagrebačka županija TZ Zagrebačke županije


TZ uključenih gradova/općina

Izvor financiranja

Gradski proračuni Proračun Zagrebačke županije Sredstva TZ Zagrebačke županije Privatni kapital Sredstva EU strukturnih fondova

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 5 Centri vina



Cilj programa Uspostava novih turističkih atrakcija

Opis

Kao vinogorje koje 'rađa vina svjetske klase', Plešivica, odnosno Plešivička vinska cesta koja okuplja 30‐ak vinara, važno je jednodnevno odredište stanovnika Zagreba, ali i njegovih turista. Drugo zanimljivo područje za ljubitelje vina je Sveti Ivan Zelina, poznato po brojnim vinogradima i proizvodnji kvalitetnog vina, a posebno po kraljici Prigorja – kraljevini, autohtonoj marki vina. Okuplja 10 vinara i zanimljivo je po očuvanoj prirodi i lijepim krajolicima. Razvoju vinskog turizma u ovome kraju pridonosi i udruga Brina koja okuplja više od 100 članova kao i činjenica da grad Sveti Ivan Zelina ima bogatu povijest proizvodnje vina i tradiciju održavanja vinskih izložbi staru više od 150 godina. Pokrovitelji izložbe vina kontinentalne Hrvatske koja se održava u Svetom Ivanu Zelini su Vlada RH i Zagrebačka županija.28 Uz ova područja važno je spomenuti i Samoborsku vinsku cestu te Ivanićgradske i kloštarske vinske putove kao i Marijagoričko pobrđe u kojem djeluju brojni vinari i kojem također predstoji turistifikacija.

Međutim, unatoč kvaliteti proizvoda i izrazitom tržišnom potencijalu, vinske ceste još uvijek ne pružaju platformu za punu suradnju vinara i drugih ponuđača usluga namijenjenih posjetiteljima (npr. objekti gastro ponude, seoska domaćinstva i sl.) u kreiranju zaokruženog i postojanog kvalitetnog proizvoda turizma vina. Osim većeg stupnja povezivanja (primjerice kroz klaster) ponuđača, većem stupnju prepoznatljivosti ovog turističkog proizvoda i kvaliteti turističkog doživljaja pridonijelo bi i postojanje jedne fokalne točke koja bi kroz edukativnu i informativnu funkciju, ali i mogućnost usporedne konzumacije/kušanja te kupnje vina različitih vinara, uključujući i onih kvalitetnih, ali manje poznatih (vikend) vinara, bitno pridonijela kvaliteti turističkog doživljaja.

Program obuhvaća konceptualnu razradu projekta te ocjenu opravdanosti i tržišne održivosti izgradnje/uspostavljanja centara vina kao turističkih markera područja koji bi, kombinirajući suvremeni tehnološki izričaj i interaktivnost, osiguravali predstavljanje, edukaciju, konzumaciju i kupnju proizvoda vinske ceste i okruženja (ugostiteljstvo, poljoprivredni proizvodi, proizvodi kreativnih industrija i sl.). Važna funkcija centara je i poticanje i

28 Treba spomenuti i projekt Klonske selekciju koju zajednički provode Zagrebačka županija, Agronomski fakultet i grad Sveti Ivan Zelina, koji je rezultirao dobivanjem bezvirusnog sadnog materijala koji će dodatno podignuti kvalitetu vina te potaknuti širenje i popularnost ove sorte na području Svetog Ivana Zeline.


osiguranje višeg stupnja horizontalnog i vertikalnog povezivanja ponuđača usluga namijenjenih posjetiteljima koju će zasigurno dodano podržavati prezentacija/prodaja usluga pojedinih vinara i ostalih članova.

Također, važno je odrediti ključni centar koji će predstavljati vinske ceste i vina cijele Županije koji će predstavljati polaznu točku za vinare (edukacija, razmjena iskustava) i koji će se baviti provođenjem turistički orijentiranog programa Vinske ceste Zagrebačke županije.

Provedbeni koraci


Razrada mogućih scenarija izgradnje centra te odabir poželjnog razvojnog koncepta

Razrada upravljačkog‐organizacijskog modela

Ocjena opravdanosti

Osiguranje izvora financiranja

Aktivnosti realizacije i praćenja učinaka programa


Plešivička vinska cesta

Zelinska vinska cesta

Samoborska vinske cesta

Ivanićgradski i kloštarski vinski putovi

Marijagoričko pobrđe



Ostali dionici

Grad Jastrebarsko

Grad Sv. Ivan Zelina


Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo turizma

Vinari i ostali ponuđači usluga posjetiteljima



Izvor financiranja

Županijski proračun i proračun Grada Jastrebarskog i Grada Sv. Ivan Zelina

Državni proračun (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo turizma)

Sredstva poduzetnika


Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 6 Turistifikacija arheoloških lokaliteta s naglaskom na arheološku zonu Andautonija



Cilj programa Podizanje razine turističke privlačnosti lokacije Andautonija

Opis Uz arheološku zonu Andautonija, kao najveće i najvrijednije arheološke zone na području Županije, u Županiji se nalazi još sedam zaštićenih područja


arheološke baštine (Budinjak, Topolnjak, Farkaševa gradina, Stari grad Tušćak, antički kompleks Sipćine, arheološka zona Sveti Križ) te lokaliteti koje tek treba zaštititi (npr. paleolitski lokalitet, kapela i okoliš sv. Marije vinske u Pušći ali i brojni drugi). U budućnosti valja razmisliti o mogućnosti njihove turistifikacije, odnosno, korištenja u turističke svrhe za ciljane tržišne segmente kulturnog turizma.

Polazeći od definiranog okvira, programom se dodatno žele osigurati uvjeti za produžen, zabavan i edukativan boravak različitim segmentima posjetitelja (školske ekskurzije, grupe posebnih interesa, individualni posjetitelji i slično) uspostavljanjem kvalitetne i raznovrsne ponude hrane i pića, trgovačkih objekata, tura te šetnica i staza, info punkta, izletničkih sadržaja, interpretacije i obilježavanja, ali i prometa u mirovanju i sanitarnih objekata.

Kad je riječ o arheološkom parku „Andautonija“, on je smješten u Ščitarjevu na 2.500 m2 i pruža muzeološku prezentaciju očuvanih i istraženih dijelova rimskog grada, uključujući i popratne interpretacijske sadržaje. U cilju podizanja njegove atraktivnosti pokrenut je projekt izgradnje Ekomuzeja koji bi na površini od 16 km2 i uz primjenu načela suvremene muzeologije objedinio sve kulturne i prirodne vrijednosti lokacije te omogućio sagledavanje Andautonije u jedinstvenom kontekstu gradskog i okolnog područja. Projektom je planirana izgradnja i uređenje Prijemnog objekta Ekomuzeja, izgradnja i uređenje Muzeja rimskog grada Andautonije, uređenje Interpretacijskog centra te muzeološka interpretacija rimske arhitekture i rastera rimskog grada (projekt Regija digitalnih muzeja – Sjeverozapadna Hrvatska).

Provedbeni koraci

Realizacija projektom Regija digitalnih muzeja – Sjeverozapadna Hrvatska koji predviđa izgradnju, rekonstrukciju i opremanje građevina na lokaciji, uspostavljanje suradnje između dionika uključenih u sektor kulturnog turizma kao i provedbu marketinških aktivnosti.

Ocjena opravdanosti i modela provedbe izgradnje/uređenja dodatnih sadržaja usmjerenih na povećanje razine turistifikacije odnosno komercijalizacije nemuzejskih sadržaja lokacije Andautonija.

Ocjena opravdanosti stavljanja u funkciju drugih arheoloških lokaliteta na području Županije.


Ščitarjevo, Arheološki park Andautonija

Područja na kojima se nalaze ostali arheološki lokaliteti na području Županije


Gradovi i općine na području Županije

Grad Velika Gorica

Ostali dionici

Arheološki muzej u Zagrebu

Projektni partneri projekta Regija digitalnih muzeja Sjeverozapadna Hrvatska

Ministarstvo kulture RH

Ministarstvo turizma RH

TZ Velike Gorice

TZ Zagrebačke županije


Turistički eksperti/poduzetnici

Izvor financiranja

Proračun Grada Velika Gorica Sredstva EU (ovisno o obimu projekta)

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.


Program 7 Muzeji Zagrebačke županije




Opis

Ovaj program odnosi se na niz muzeja u Zagrebačkoj županiji čija bi realizacija znatno obogatila turistički doživljaj. Oni su trenutno u različitim fazama, neki tek u idejnom promišljanju, neki u realizaciji, nekima je potrebna obnova. Turistički sektor nije nositelj realizacije projekata muzeja, ali svakako podržava njihovu realizaciju te program podrazumijeva osiguranje njihove adekvatne turistifikacije u fazi osmišljavanja/izgradnje i u fazi poslovanja. To su: Zrakoplovni muzej u Velikoj Gorici, Muzej nafte u Ivanić Gradu, Rudarski muzej u Rudama, Muzej vode u „Janapolis“ u Pisarovni, Zavičajni muzej u Donjoj Kupčini.

Zrakoplovni muzej: dovršetak nove Zračne luke Zagreb prilika je za pokretanje projekta izgradnje zrakoplovnog muzeja planiranog Strategijom turističkog razvoja grada Velike Gorice s akcijskim planom (2012.). Strategijom je predviđena izrada studije opravdanosti izgradnje suvremeno koncipiranog muzeja (uključuje i dvorane za predavanja, simulatore letenja, trgovine i sl.) na otvorenom i zatvorenom kojom bi se analizirale mogućnosti za izradu muzeja, odredila njegova lokacija, izvori financiranja, prostorni i sadržajni koncept te troškovi poslovanja. Posebnu pozornost valja posvetiti osiguranju visoke kvalitete doživljaja i odgovarajućeg raspona usluga za posjetitelje uključujući i uspostavljanje poticajnog poduzetničkog okvira za razvoj popratnih/komplementarnih turističkih sadržaja.

Rudarski muzej: rudnik Sveta Barbara u Rudama po sadržaju i načinu obilaska predstavlja jedinstveni primjer muzeja u Hrvatskoj. Iako je muzej već u funkciji, potrebna su dodatna sredstva za njegovo uređenje radi omogućavanja ugodnijeg posjećivanja i veće privlačnosti za posjetitelje. Dodatna vrijednost ovog muzeja je povijesni aspekt vezan uz podrijetlo stanovnika Ruda iz Njemačke, što otvara i mogućnost inozemne suradnje, odnosno boljeg privlačenja sredstava iz europskih fondova. Veliki potencijal ovog muzeja proizlazi iz njegove lokacije u mjestu Rude kao slikovitom naselju i jednoj od ključnih polaznih točki planinarskih staza na Samoborsko gorje kao najatraktivniju zonu za planinarenje u Županiji.

Muzej naftnog rudarstva Petica u Ivanić‐Gradu: Za razliku od nekih europskih zemalja koje imaju specifične muzeje posvećene tehnologiji dobivanja nafte, u Hrvatskoj takvog objekta nema. Kako se Ivanić Grad nalazi u području Moslavine kao najstarije i još uvijek najvažnije zone za vađenje nafte u Hrvatskoj predstavlja idealno mjesto za lokaciju takvog muzeja. Dodatni razlog za lociranje ovakve vrste muzeja upravo u Ivanić Gradu je postojanje jedinstvenog lječilišta na bazi ljekovite nafte Naftalan te nedostatak atraktivnih sadržaja u okruženju Naftalana, ali i u cijelom istočnom dijelu Zagrebačke županije. Osnivanje muzeja je u inicijalnoj fazi, a predviđa se kao kombinacija edukativnog muzejskog središta s ambijentalnim postavom znanstveno tehnološkog parka na otvorenom i dodatnim sadržajima u prirodi (npr. adrenalinski park, poučne staze i sl.). Vezano uz to, Grad Ivanić‐Grad potpisao je sporazum s Ina‐Industrijom nafte d.d. u kojem su određene


obveze koje se tiču potrebnih nekretnina, pribavljanja muzejske građe i drugih uvjeta. Vrijedno bi bilo iskoristiti činjenicu da u gradu Zalaegerszegu u Mađarskoj postoji muzej ove vrste, posebno po pitanju prenošenja iskustava vezanih uz uređenje i odabir eksponata. Druga jedinica je Muzej u Ivanić Gradu koji je programski koordiniran s prethodno opisanim muzejom i koji se otvara 2016. godine.

Muzej vode „Janopolis“: riječ je o muzeju vode koji bi temu vode obradio na znanstveni i interaktivni način, a temeljio bi se na izvoru vode Jamnice. Za to bi se koristila stara upravna zgrada Jamnice te popratne građevine s parkom. Vlasnik zemljišta je Jamnica d.d. Trenutno se planira prijava projekta na Strukturne fondove.

Zavičajni muzej u Donjoj Kupčini: Riječ je o muzeju na otvorenom koji je po veličini drugi u Hrvatskoj. Prostor obuhvaća sklop seoskih kuća s gospodarskim objektima i izloženim etnografskim predmetima. U muzeju se mogu vidjeti tradicijski kućni namještaj, drveni i željezni uporabni predmeti te brojni predmeti tradicijske kulturne baštine Donje Kupčine i njene okolice. Muzej je potrebno obnoviti.

Provedbeni koraci

Aktivnosti koje je potrebno sustavno poduzeti kod realizacije ovih projekta su:


Razrada mogućih scenarija i odabir poželjnog razvojnog koncepta

Razrada upravljačkog‐organizacijskog modela

Ocjena opravdanosti


Aktivnosti realizacije projekta Kad se projekti realiziraju provodit će se njihova 'turistifikacija' kroz različite oblike promocije, pružanja informacija, kreiranja i plasiranja turističkih proizvoda.


Područje Zagrebačke županije


Gradovi i općine na području koji se nalaze planirani muzeji

Ostali dionici


Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture


TZ Zagrebačke županije i TZ gradova i općina


Prometni i turistički eksperti; poduzetnici

Izvor financiranja

Proračun gradova i općina


Ministarstvo turizma

Sredstva državnog proračuna

Sredstva EU strukturnih programa i fondova

Dinamika provedbe29

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

29 Pojedini muzeji već mogu započeti s provedbom od sljedeće godine, dok se očekuje da će projekt Muzej vode i

Muzej zrakoplovstva započeti tek nakon 2020. godine kad se za to stvore uvjeti.


Program 8 Tematski parkovi Zagrebačke županije


Destinacijski lanac vrijednost


Opis

Tematski parkovi omogućavaju tematiziranu zabavu i opuštanje specifičnim segmentima potražnje, posebice jednodnevnim posjetiteljima. Obilježava ih kontrolirani ulaz, izbor sadržaja koji omogućavaju višesatan aktivan odmor povezanih jednom ili s više srodnih tema te raznolika i bogata ponuda pratećih komercijalnih sadržaja, prije svega objekata hrane i pića te trgovina. Tematske parkove imaju centralizirano/jedinstveno upravljanje proizvodnim procesima i plaćanje ulaza u park, pri čemu je njihov tržišni uspjeh, uz adekvatnu lokaciju, obično proporcionalan kvaliteti ponuđenih proizvoda i usluga te korištenju suvremene tehnologije u osmišljavanju sadržaja parka. Neki od mogućih parkova i njihove teme su sljedeće:

Tematski park Kičmanović/Kovačić: višedimenzionalnost djela A. Kovačića „U registraturi“ pruža mogućnost za osmišljavanje kvalitetnog povijesno‐obrazovnog okvira za temu regionalnog/nacionalnog tematskog parka povezanog s mjestom rođenja autora. Program je usmjeren na razvoj projektne ideje, ocjenu opravdanosti te privlačenje ulagača u izgradnju tematskog parka (na širem području općine Marija Gorica) koji bi na regionalnoj/nacionalnoj razini omogućavao cjelodnevnu zabavu, opuštanje i uživanje u različitim edukativnim i rekreacijsko‐adrenalinskim sadržajima povezanih temom romana U registraturi.

Srednjovjekovni tematski park u Svetom Ivanu Zelini: riječ je o tematskom parku koji bi se bazirao na povijesno inspiriranim atrakcijama s edukativnim i rekreacijskim sadržajima. Uključivao bi umjetničke i obrtničke povijesne radionice, srednjovjekovne viteške turnire, interaktivne programe uz ponudu hrane i pića tipičnih za povijesno razdoblje, mogućnost organizacije konferencija i sportskih natjecanja, team‐buildinga, škola u prirodi te niz sadržaja kojima bi se osiguravao jedinstven doživljaj zabave i odmora. Cilj bi bio privući obitelji s djecom, turiste kao i poslovne korisnike. Za tematski park trebalo bi osigurati 50.000 m2 površine te bi se njegova realizacija odvijala u više faza. Danas na ovom području Udruga vitezovi zelingradski već desetak godina organizira regionalno najveći međunarodni viteški turnir koji se odvija na prostoru budućeg tematskog parka.

Osim navedenih projektnih ideja na prostoru Županije moguće je osmisliti i različite druge tematske parkove temeljene na idejama nekih jedinstvenih obilježja prostora.

Provedbeni koraci


Razrada razvojnog koncepta i vrednovanje mogućih scenarija razvoja

Vrednovanje raspoloživih lokacija razvoja parka i odabir poželjne/odgovarajuće lokacije

Ocjena opravdanosti i razrada upravljačko‐organizacijskog modela

Osiguranje izvora financiranja za razvoj projekta te rješavanje pravno‐vlasničkih pitanja i okrupnjavanje parcele

Usuglašavanje plansko‐prostornih dokumenata vezanih uz lokaciju/razvoj projekta

Provedba aktivnosti traženja odgovarajućeg investitora


Aktivnosti realizacije projekta

Kontrola pripreme i provedbe programa


Područje Zagrebačke županije (sada planirano na području Grada Svetog Ivane Zeline i Općine Marija Gorica)


Gradovi i općine na području Zagrebačke županije u kojima se planira ovakav projekt

Ostali dionici Zagrebačka županija




Izvor financiranja

Proračuni grada i općina

Sredstva državnog proračuna (Ministarstvo turizma)

Proračun Zagrebačke županije

EU fondovi

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 9 Razvoj ponude golfa




Opis

Razvoj ponude golfa na području Zagrebačke županije doprinio bi ostvarivanju njezine razvojne vizije i željenog tržišnog pozicioniranja. No, valja imati na umu da ulaganja u golf igrališta uobičajeno ne predstavljaju visoko profitabilne investicije, ali i da uspješan razvoj golf ponude pretpostavlja izgradnju igrališta u grozdovima. Imajući stoga na umu primarnu potražnju koju može generirati Zagreb, kao i razvoj povezan uz već postojeće/planirane golf sadržaje na području Županije ili njezinog bližeg okruženja (npr. Zagreb, Mokrice, potencijalni/planirani objekti na području Sjeverne Hrvatske) povezane s razvijenom smještajno/ugostiteljskom suprastrukturom, opravdano je pristupiti realnoj procjeni tržišnog/investicijskog potencijala razvoja golfa na području Zagrebačke županije, posebno njezinog zapadnog dijela kao i sagledavanju njegovog multiplitativnog utjecaja na razvoj turizma/gospodarstva Županije. Pri tome posebno valja voditi računa o tome da razvoj golfa pretpostavlja lako dostupno, dobro infrastrukturno opremljeno i klimatski povoljno zemljište veličine 60‐ak hektara s adekvatnom mogućnošću navodnjavanja (poželjno u javnom vlasništvu zbog lakšeg pokretanja njegove realizacije).

Program podrazumijeva inventarizaciju privatnih i javnih prostora te utvrđivanje prikladnih lokacija (vlasništvo, konfiguracija tla, interes, blizina atrakcija i tržišta i sl.) pogodnih za razvoj golf ponude na području Županije uključujući analizu potencijalne potražnje i konkurentskog okruženja, troškova te investicijske i ukupne opravdanosti.

Provedbeni koraci


Inventarizacija prikladnih lokacija za razvoj golfa, poželjno u (većinski) javnom vlasništvu


Ocjena razvojnog potencijala pojedinih lokacija (prijedlog koncepta uporabe, izračun financijske isplativosti) te odabir odgovarajuće lokacije/a

Ovisno o utvrđenom konceptu i razvojnom potencijalu, dugoročna realizacija i praćenje projekta:

Rješenje imovinsko‐vlasničkih pitanja te usklađivanje prostorno planske dokumentacije

Priprema projektnog zadatka i provedba javnog natječaja za odabir najboljeg investitora, uključujući i aspekt odgovarajuće koncesijske naknade


Šira okolica Samobora i Zaprešića




Ostali dionici

Gradovi i općine

Javna poduzeća i Državni ured za upravljanje državnom imovinom


Eksperti

Izvor financiranja


Sredstva proračuna gradova i općina uključenih u realizaciju programa

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 10 Uređenje i turistifikacija dvoraca i perivoja




Opis

Brojni dvorci i kurije s perivojima (primjerice Novi dvori Zaprešić, Januševec, Erdody, Dvorac Oršić u Jakovlju, Lovrećina, Lužnica, Zwilling, Kerestinec, Laduč, Lukavec, Modrić‐Bedeković, kurije Rauch u Pušći) predstavljaju važan regionalni i nacionalni turistički razvojni potencijal. Projektom se stoga teži unapređenju tržišne spremnosti dvoraca i perivoja za sudjelovanje u stvaranju integralnog turističkog proizvoda Županije stvaranjem preduvjeta za pružanje kvalitetnih i interaktivnih spoznaja posjetiteljima o njihovom značaju, jedinstvenosti i autentičnosti. Imajući na umu kompleksnost problematike vlasništva i osiguranja financiranja, program je usmjeren prije svega na inventarizaciju potencijalnih projekata te ocjenu njihovog razvojnog i marketinškog potencijala kao i, sukladno utvrđenim prioritetima, njihovo postupno opremanje odgovarajućim vizitacijskim sadržajima u rasponu od informacijskih te obrazovno‐edukativnih sadržaja do ugostiteljske i trgovačke ponude. Ovisno o razrađenim programima podizanja razine tržišne spremnost/turistifikacije dvoraca prema prioritetima poželjno je valorizirati njihovu alternativnu (najbolju) upotrebu (primjerice prenamjena za kreativne industrije ili suvremene smještajno‐ugostiteljske objekte). Program uključuje i razradu mogućih vlasničko‐upravljačkih modela kao i, uz osiguranu


sveukupnu ekonomsku opravdanost, zatvaranje financijske konstrukcije te realizaciju pojedinih projekata uređenja.

Provedbeni koraci


Inventarizacija i vrednovanje razvojnog/turističkog potencijala pojedinih dvoraca s perivojima te definiranje prioriteta

Razrada mogućih scenarija programa unapređenja tržišne spremnosti/turistifikacije pojedinih dvoraca s perivojima

Razrada upravljačkog‐organizacijskog modela te ocjena opravdanosti ulaganja


Aktivnosti realizacije i kontrole učinaka projekta


Cijelo područje Županije



Ostali dionici



Turistička zajednica Zagrebačke županije

Jedinice lokalne samouprave i povezane turističke zajednice na čijem se području nalaze dvorci


Turistički eksperti; poduzetnici

Izvor financiranja




Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 11 Razvojni koncept golf igrališta u Mirkopolju




Opis

Zapušteno golf igralište Dolina kardinala posljednjih je godina izvan funkcije kao odraz procesa stečaja, upisa niza vlasnika na imovinu tvrtke i hotela te nemogućnosti da se u novim vlasničkim uvjetima projekt ponovo pokrene. No, bez obzira na zapuštenost igrališta i objekata, lokacija i danas predstavlja potencijalno zanimljiv razvojni resurs zbog njezine zaokruženosti, infrastrukturne opremljenosti te lijepog krajolika.

Programom se stoga sagledavaju razvojne mogućnosti lokacije uključujući i razradu mogućih vlasničko‐upravljačkih modela te ocjenu opravdanosti i osiguranje izvora financiranja.

Provedbeni koraci


Razrada koncepta najbolje upotrebe lokacije, uključujući razradu vlasničko‐upravljačkih modela te ocjenu opravdanosti

Definiranje modela poželjnog razvoja, uključujući sustav poticanja, kao i prezentacija ulagačkog potencijala investitorima/vlasnicima



Općina Krašić (Mirkopolje)



Ostali dionici Općina Krašić


Postojeći vlasnici


Izvor financiranja


Proračun općine Krašić

Sredstva državnog proračuna (Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo turizma)


Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 12 Proširenje ponude SB Naftalan


Povećanje obujma i tržišne spremnosti turističke ponude Zagrebačke županije

Cilj programa Poboljšavanje ponude medicinskog turizma

Opis

Zdravstveni turizam potencijalno ulazi u skupinu vodećih turističkih proizvoda Hrvatske čije značajne komparativne prednosti (kvalificiran kadar, reputacija, konkurentne cijene, sigurnost, blizina emitivnim područjima, duga tradicija) ukazuju na njegov značajan potencijal rasta. Očekuje se da će zdravstveni turizam u nekoliko sljedećih godina međunarodnu prepoznatljivost i poželjnost osigurati raznolikom i visokokvalitetnom wellness ponudom, unaprijeđenom kvalitetom ponude lječilišnog turizma te rastućom međunarodnom konkurentnosti za tržište spremnih medicinskih ustanova (Nacionalni program – Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma, Ministarstvo turizma, 2014.).

U očekivanju osiguranja institucionalnih preduvjeta za okretanje specijalnih bolnica komercijalnoj turističkoj potražnji praćenih smanjivanjem potražnje HZZO‐a za uslugama specijalnih bolnica te stalnim rastom potražnje na globalnoj razini, poslovanje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan nužno je sagledavati u kontekstu osiguranja pretpostavki za uspješno sudjelovanje na međunarodnom tržištu zdravstvenog turizma odnosno pojačanu orijentaciju na izvanproračunske, a posebice međunarodne, segmente potražnje. To podrazumijeva podizanje kvalitete postojeće ponude i u segmentu opremljenosti medicinskih kapaciteta i u segmentu opremljenosti turističko‐ugostiteljskih kapaciteta, praćenih podizanjem razine osposobljenosti i uslužnih vještina medicinskog i nemedicinskog kadra kao i pribavljanjem međunarodnih certifikata za kvalitetu medicinske te zdravstveno‐turističke usluge. Konačno, uspješna orijentacija na tržišno poslovanje pretpostavlja i podizanje kvalitete destinacijske ponude, uključujući i javnu komunalnu infrastrukturu.

Budući da je proces tržišnog restrukturiranja SB Naftalan, uključujući i širenje njezinog kapaciteta, povezan s pribavljanjem potrebnog kapitala iz vlastitih,


ali i vanjskih, javnih i/ili privatnih, izvora, programom se propituju učinci različitih scenarija razvoja Bolnice te stvaraju tehničko‐tehnološki te organizacijski preduvjete za njezino uspješno dugoročno orijentiranje prema međunarodnom tržištu zdravstvenog turizma.

Važno je spomenuti i potrebu jačanja suradnje SB Naftalan i okruženja u smislu sadržajnog boravka gostiju u Bolnici čemu će sigurno pridonijeti i realizacija projekta Muzeja naftnog rudarstva u Gradu Ivanić‐Gradu.

Provedbeni koraci


Sagledavanje tehničko‐tehnološke opremljenosti SB Naftalan za pružanje međunarodno konkurentnih usluga medicinskog, lječilišnog i wellness turizma

Izrada strateškog plana razvoja SB Naftalan, uključujući i provjeru učinaka različitih scenarija restrukturiranja/razvoja bolnice, plan ulaganja i modele/izvore financiranja (s posebnim osvrtom na domaće izvore/poticaje te sredstva EU fondova/programa)

Realizacija optimalnog programa, uključujući i apliciranje na sredstva EU fondova/programa

Kontrola provedbe


Ivanić‐Grad


Zagrebačka županija u suradnji sa SB Naftalan

Ostali dionici Grad Ivanić‐Grad Ministarstvo zdravlja


Izvor financiranja



EU fondovi

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 13 Centri za posjetitelje i info punktovi




Opis

Centri za posjetitelje osiguravaju pregledne, zanimljive, interaktivne informacije posjetiteljima iz različitih zemalja. Osim edukativnih sadržaja vezanih uz obilježja i vrijednosti destinacije i njezinog okruženja, uobičajeno je da centri pružaju i različite komercijalne usluge u rasponu do prodaje/rezervacije usluga različitih ponuđača do trgovačkih usluga prilagođenih očekivanjima/potrebama posjetitelja i usluga najma. Info punktovi uobičajeno se lociraju uz atrakcije i jednostavnije su uređeni (primjerice kiosci, paneli bez informatora i sl.).

Program obuhvaća aktivnosti stvaranja osmišljavanja i optimiziranje mreže centara za posjetitelje i infopunktova kako bi se, uz definiranje prioriteta i vremenski horizont realizacije, osigurala pokrivenost svih turistički aktivnih dijelova Županije te posebice ključnih atrakcija. Optimiziranje mreže


podrazumijeva i uspostavljanje prikladnog digitalnog sustava informacija (uključujući i edukaciju djelatnika) koji bi u realnom vremenu svim posjetiteljima Županije omogućio pristup informacijama ne samo vezanim uz područje koje izravno pokriva centar za posjetitelje/info punkt već i uz cijelo područje Županije (prema načelu svi o svima).

Provedbeni koraci


Usuglašavanje načela razvoja sustava te definiranje mreže centra za posjetitelje i info punktove: lokacije, središnji i dopunski centri, sadržaji i teme, opremanje i uređenost, poslovanje, vremenski horizont, prioriteti


Razvoj i uspostavljanje županijskog digitalnog informacijskog sustava (uključujući i obrazovanje djelatnika)

Realizacija projekta, zapošljavanje i osposobljavanje zaposlenih

Kontrola realizacije programa, uključujući i kvalitetu/poslovanje pojedinih centara/punktova


Cijelo područje županije, a posebice gradska/općinska središta orijentirana na turističku potražnju (Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Vrbovec, Sveta Nedjelja, Dugo Selo, Grad Ivanić‐Grad) i ključne atrakcije (npr. Andautonija, Krašić, stara jezgra Sv. Ivana Zeline, vinske ceste, Smerovišće/Rude, savska biciklistička ruta)



Ostali dionici TZ gradova i općina

Gradovi i općine

Izvor financiranja

Sredstva sustava TZ Zagrebačke županije

Proračuni gradova i općina


Sredstva EU programa/fondova

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 14 Turistička signalizacija i interpretacija


Unapređenje turističke infrastrukture


Opis

Budući da je sustav turističke signalizacije i interpretacije važan čimbenik doživljaja turističkog proizvoda destinacije, atraktivnost Zagrebačke županije odnosno njezinih ključnih atrakcija/proizvoda moguće je ubrzano poboljšati osuvremenjivanjem i nadopunom postojećeg sustava turističke signalizacije i interpretacije.

Program obuhvaća inventariziranje stanja, utvrđivanje atrakcija čiji sustav interpretacija valja unaprijediti te definiranje prepoznatljivog Županijskog standarda turističke signalizacije i interpretacije te načina i sadržaja prezentacije usuglašenog s očekivanjima i potrebama različitih tržišnih segmenata.


Provedbeni koraci


Inventarizacija postojećeg stanja županijske turističke signalizacije i interpretacije te ocjena stanja/kvalitete

Utvrđivanje cjelovitog županijskog sustava turističke signalizacije i interpretacije te izrada/valoriziranje konceptualnog rješenja različitih oblika i tehničkih rješenja kao i sadržaja interpretacije pojedinih atrakcija

Utvrđivanje prioriteta


Realizacija projekta te osiguranje dugoročnog kvalitetnog održavanja/upravljanja

Kontrola realizacije i učinaka programa


Cijelo područje županije, a posebice gradska/općinska središta orijentirana na turističku potražnju i ključne atrakcije



Ostali dionici TZ gradova i općina

Gradovi i općine

Izvor financiranja

Sredstva sustava TZ Zagrebačke županije



Sredstva EU programa/fondova

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 15 Gastro rute




Opis

Zagrebačka županija prepoznata je kao mjesto restorana s domaćom kuhinjom. Međutim, ta ponuda još uvijek nije umrežena i tematizirana već objekti djeluju uglavnom samostalno. Budući da su formirane vinske ceste i da se one razvijaju kako radom na kvaliteti vina tako i povezivanju i promoviranju očekivano je da bi formiranje gastro ruta dodatno unaprijedilo turistički proizvod u eno‐gastronomskom smjeru. S jedne bi strane to omogućilo gostima potpuniji doživljaj dok bi ugostiteljima i proizvođačima hrane otvorilo novu tržišnu mogućnost plasmana njihovih proizvoda (voće/povrće, med, sir i drugi domaći proizvodi).

Stoga, ovaj program podrazumijeva gastro rute u Županiji kojima bi se tematski povezali ugostiteljski objekti i proizvođači. Primjer takve gastro rute je već formirana 'cesta sira Zagrebačke regije' koje je povezala devet mini sirana s područja Zagrebačke županije i tri sirane s područja Zagreba.

Provedbeni koraci

Uspostava edukacijskih programa usmjerenih na udruživanje u tematske klastere (uključujući studijska putovanja za obilazak 'primjera dobre prakse' u okruženju)


Uspostava sustava poticaja na otvaranje OPG‐a i novih ugostiteljskih objekata

Uspostava nekoliko tematskih gastro ruta kroz udruživanje

Uspostava kvalitetne i sustavne promocije (kroz Internet, putem TIC‐eva, oglašavanje prilikom 'sezona proizvoda/tema' i sl.)


Područje cijele županije



Ostali dionici Zagrebačka županija

Izvor financiranja


Državni proračun (MINT; MP, MINGO)

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 16 Unapređenje gastro ponude



Cilj programa Unapređenje destinacijskog lanca vrijednosti Zagrebačke županije

Opis

Zagrebačka županija, s obzirom na percepciju izletničke destinacije Zagrepčana, tradicijski je razvijala kvalitetne ugostiteljske objekte. Neki od njih etablirali su se na tržištu dok su neki izgubili svoju privlačnost. Budući da se trendovi gastro ponude stalno mijenjaju s jačanjem potrebe za istovremeno zdravom i autohtonom, lokalnom ponudom kuhinje gastro ponudu potrebno je neprekidno unapređivati kako bi se što više približila očekivanjima gostiju.

Program podrazumijeva sustavno poticanje unapređenja kvalitete i raznovrsnosti gastro ponude Zagrebačke županije kako za etablirane objekte tako i za nove objekte koji će se tek probijati na tržište. Poticanje kvalitete podrazumijeva brigu oko ponude hrane, ali i brigu oko ambijentalnosti, pristupa, usluga, načina prezentacije, promocije.

Također je važno definirati aktivnosti povezivanja s lokalnim proizvođačima hrane kako bi se osigurala njihova veća zastupljenost u ugostiteljskim objektima.

Provedbeni koraci

Razrada programa u kojem se razrađuje unapređenje postojećih objekata (koji će ući u program)

Utvrđivanje potreba za novim objektima hrane i pića Uspostava programa poticanja – interni marketing, obrazovanja, tehnička

pomoć u razradi projektne ideje i osiguranju financiranja Uspostava programa poticanja povezivanja s lokalnim proizvođačima

hrane Uspostava financijskih poticaja s definiranjem prioriteta


Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji Objekti uz vinske ceste Objekti uz izletišta



Zagrebačka županija i TZ Zagrebačke županije

Ostali dionici

Gradovi i općine na području Zagrebačke županije

TZ gradova i općina u Zagrebačkoj županiji


Izvor financiranja

Županijski, gradski i općinski proračuni EU fondovi Državni proračun (Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede)

HBOR

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 17 Unapređenje smještajna ponude



Cilj programa Poboljšanje konkurentnosti smještajne ponude

Opis

S rastom potražnje očekivano je da će se smještajna ponuda Zagrebačke županije trebati jače razvijati u skladu s potrebama gostiju. Ponajprije je potrebno kontinuirano raditi na podizanju kvalitete postojećih smještajnih objekata kako bi odgovorilo na potrebe sve zahtjevnijih suvremenih gostiju. Podizanje kvalitete postojećih objekata podrazumijeva njihovo uređenje i opremljenost, ali i uslužni dio, odnosno, vještine ljudskih resursa.

Osim toga, program obuhvaća poticanje izgradnje malih obiteljskih smještajnih kapaciteta („bed & breakfast“, pansiona i sličnih objekata) u gradovima te u ruralnom okruženju. Važno je da se takvi objekti uklope u ambijent, kako svojim unutarnjim uređenjem tako i cjelokupnom uslugom. Potencijal za to predstavlja formiranje vinskih cesta uz koje je moguće očekivati i smještajne kapacitete. Dobar primjer za to je pretvaranje 'kleti' u Sloveniji u smještajne jedinice čiji se koncept pokazao kao iznimno uspješan. Riječ je o konceptu tzv. integralnog hotela koji bi mogao objediniti postojeće vikende i kleti na području Plešivice, ali i Vukomeričkih Gorica, Marijagoričkog pobrđa i Sv. Ivana Zeline. Za projekt je važno zainteresirati privatne poduzetnike, uspostaviti prikladno financiranje i model upravljanja. Koristi od ovakvih objedinjavanja višestruke su kako u olakšanom plasmanu na tržište tako i u promociji, nalaženju financiranja, opremanju i dr.

Provedbeni koraci

Program uspostave integralnog hotela (okrupnjavanje ponude) Uspostava programa poticanja podizanja kvalitete i izgradnje novih

smještajnih kapaciteta – interni marketing, edukacija, tehnička pomoć za izradu projektne dokumentacije


Gradovi i općine u Županiji Plešivica, Vukomeričke Gorice, Marijagoričko pobrđe, Sv. Izvan Zelina



Ostali dionici Privatni poduzetnici


Gradovi i općine u Zagrebačkoj županija

Izvor financiranja

Županijski proračun EU fondovi HBOR

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 18 Turističko posredovanje



Cilj programa Obogaćivanje destinacijskog lanca vrijednosti

Opis

Pojedini proizvodi u Zagrebačkoj županiji još uvijek nisu cjeloviti, odnosno, nude se pojedinačno, često bez horizontalnog ili vertikalnog integriranja. Za kreiranje složenih turističkih proizvoda vodeću ulogu imaju turistički posrednici, odnosno, destinacijske menadžment kompanije. One bi trebale formirati i nuditi složene turističke proizvode.

Ti turistički proizvodi trebali bi se, ponajprije, temeljiti na lokalnim resursima i atrakcijama formiranima u zanimljive turističke pakete usmjerene prema domaćoj, izletničkoj potražnji, ali i prema stacionarnoj potražnji. Pri formiranju tih proizvoda potrebno je povezivati tržišno spremne atrakcije te ih uskladiti prema potrebama ciljnih tržišta.

Zbog, danas još relativno, nerazvijene funkcije destinacijskih menadžment kompanija, potrebno je uspostaviti mjere njihova poticanja različitim financijskim i nefinancijskim mjerama.

Provedbeni koraci

Osigurati sustav stimuliranja postojećih destinacijskih menadžment kompanija na kreiranje i prodaju složenih turističkih proizvoda

Definirati nekoliko prioritetnih turističkih proizvoda te njihovo intenzivnije promoviranje

Osigurati pomoć DMK kroz sustave informacija i povezivanje s dionicima u turističkoj ponudi Županije




TZ Zagrebačka županija i Zagrebačka županija

Ostali dionici

Gradovi/općine na području Županije

TZ gradova/općina na području Županije

Lokalne/županijske ustanove i gospodarski subjekti javnog sektora

Privatni sektor

Izvor financiranja

Sredstva županijskih/lokalnih TZ

Županijski proračun

Državni proračun (MINT)

Gradski/općinski proračuni

Sredstva privatnih investitora


Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 19 Manifestacije



Cilj programa Podignuti kvalitetu manifestacija i povećati broj posjetitelja

Opis

U Zagrebačkoj županiji se tijekom godine organizira široki spektar različitih događanja. Dio njih dobro je etabliran i privlači posjetitelje iz šireg područja. Međutim, postoji i dio njih koje su još uvijek lokalnog karaktera i njihovi organizatori nisu iskoristili turistički potencijal.

Ovim programom želi se osmisliti godišnji plan događanja te njihova učinkovita promocija, odnosno stvoriti niz manjih atrakcija koje će ravnomjerno tijekom godine privlačiti turističke dolaske. Također, cilj je izvoditi i dodatno ojačati noseće manifestacije dodatnim sadržajima usmjerenima prema ciljnim segmentima kao i objediniti manifestacije koje se tematski nadovezuju te ih tako učiniti prepoznatljivima širem krugu potencijalnih posjetitelja.

Provedbeni koraci

Identifikacija i analiza postojećih događanja

Valorizacija identificiranih događanja u smislu ekonomskog, turističkog, društvenog i kulturnog potencijala

Identifikacija mogućnosti novih događanja u skladu s novim brend konceptom Zagrebačke županije

Klasifikacija događanja po turističkom značaju (portfelj događanja) kako bi se odredilo nekoliko „hallmark“ događanja koji će osigurati veću potražnju

Identifikacija transparentnog sustava potpore i podrške (financijska, marketinška, organizacijska) događanjima koje se procjene turistički atraktivnima


Područje cijele Zagrebačke županije




TZ gradova/općina

Gradovi/općine u Zagrebačkoj županiji

Ostali dionici Hrvatska turistička

zajednica


Privatni sektor

Izvor financiranja

Sredstva sustava TZ

Županijski proračun

Gradski/općinski proračuni


Ministarstvo kulture

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.


Program 20 Unapređenje vjerskih sadržaja s naglaskom na prostorno‐programski koncept Krašića



Cilj programa Unaprijediti destinacijski proizvod te snažnije privlačiti ciljni segment gostiju

Opis

Krašić danas posjećuju vjernici koji se žele upoznati s mjestom i životom kardinala Alojzija Stepinca. Mogu vidjeti spomen dom tj. kuću u kojoj je kardinal boravio tijekom kućnog pritvora te kuću u kojoj je proveo djetinjstvo. Osim toga, postoji i Stepinčeva šetnica po kojoj je kardinal šetao i imao običaj razgovarati s mještanima.

S obzirom da se danas procjenjuje da Krašić godišnje posjeti oko 30.000 hodočasnika ovim se programom predlaže osmišljavanje koncepta kretanja i boravka posjetitelja, unapređenje ostalih sadržaja u destinaciji, otvaranje 'centra za duhovnu obnovu' te povezivanje sa ostalim sadržajima i turističkom ponudom u okruženju.

Osim Krašića koji predstavlja glavni 'marker' razvoja vjerskog turizma na području Županije postoje još brojne mogućnosti razvoja proizvoda vjerskog turizma, kako kroz procesije, križne puteve, ponude vjerskih sadržaja kroz programe duhovne obnove (Samobori i dr.) tako i kroz razvoj novih sadržaja poput primjerice „Staze života“ u Pušći i sl.

Provedbeni koraci

Analiza postojećih vjerskih i drugih turističkih sadržaja u Krašiću Analiza prostornih komponenti dolaska, kretanja/boravka turista u

Krašiću Definiranje mogućih novih sadržaja Definiranje načina upravljanja (razvoj suradnje s predstavnicima Crkve te

vjerskih sadržaja u destinaciji) Uređenje i osmišljavanje vjerskih sadržaja na području cijele Županije,

njihovo povezivanje te stavljanje u turističku funkciju


Područje Krašića i okolice



Zagrebačka nadbiskupija

Općina Krašić

Ostali dionici


Zagrebačka nadbiskupija

Župa Krašić

TZ općine Krašić

Izvor financiranja


Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 21 Pješačke, biciklističke i konjičke staze




Cilj programa Nadogradnja postojećeg sustava pješačkih staza, uređenje biciklističkih staza na najvažnijim rutama i uspostava osnovne mreže konjičkih staza

Opis

Zagrebačka županija ima dobro razvijenu mrežu planinarskih staza u većini

svojih gorskih i brežuljkastih prostora, s time da se najgušća i najbolje

iskorištena mreža staza odnosi na područje Samoborskog gorja. Razmjerno

gusta mreža staza postoji i na dijelovima Medvednice u Županiji te na

Žumberačkoj gori, no te su staze slabije korištene, održavane i obilježene. Na

preostalim razmjerno niskim gorjima Vukomeričkim goricama i

Marijagoričkom pobrđu te u ostalim dijelovima Županije uređenih pješačkih

staza za sada ima vrlo malo. Budući da je većina staza neprilagođena osobama

koje nisu planinari, projekt u prvom redu podrazumijeva kvalitetnije

održavanje i obilježavanje postojećih staza na način da one budu privlačne i

tzv. „običnim“ šetačima. To uključuje tematiziranje i interpretacijsko

opremanje pojedinih ruta, odnosno stvaranje poučnih staza, zatim uređenje

vidikovaca i odmorišta na ključnim točkama, a po potrebi i uređenje novih

staza u prostorima gdje ih za sada nema dovoljno.

Za razliku od planinarskih staza, uređenih biciklističkih staza na području

Županije gotovo da i nema usprkos odličnim predispozicijama uvjetovanih

očuvanošću okoliša, raznolikošću krajolika i velikom potencijalnom

potražnjom. Nešto je bolja situacija po pitanju obilježenosti biciklističkih ruta

i raspoloživosti kartografskih materijala namijenjenih cikloturistima, koje

pokrivaju cijeli prostor Županije. Kako se ove rute skoro isključivo odnose na

postojeće ceste po kojima se odvija često intenzivan automobilski promet,

projekt uključuje uređenje posebno uređenih biciklističkih staza i traka na

kritičnim dionicama u cilju boljeg povezivanja s najatraktivnijih dijelova

Županije sa Zagrebom i stvaranja većeg broja atraktivnih i primjereno

uređenih itinerera. Zbog trenutno loše povezanosti prioritet bi trebale imati

veze Zaprešićkog i Samoborskog područja sa Zagrebom te sustavno uređenje

ruta uz rijeku Savu i na glavnim pravcima nacionalnog značaja od Zagreba

prema Krapini, Karlovcu, Čazmi i Varaždinu.

Konjički turizam na području Zagrebačke županije primarno se odvija u sklopu

postojećih objekata konjičkog turizma u Zaprešiću (Trajbar team), Velikoj

Gorici (Agramer), Pisarovini (Konjički ranč) i Koretićima kod Samobora (Eko

selo Žumberak). U cilju dizanja kvalitete turističkog doživljaja potrebno je

osigurati mogućnost jahanja i izvan prostora u vlasništvu ovih objekata, zbog

čega ovaj projekt predviđa uređenje konjičkih staza odnosno omogućavanja

jahanja po postojećim kolskim i šumskim putevima u bližoj okolici ovih

objekata.

Provedbeni koraci

Definiranje pješačkih/planinarskih i konjičkih staza koje je potrebno urediti, održavati i opremiti potrebnim sadržajima te definiranje programa uređenja posebnih biciklističkih staza, traka i drugih intervencija na prioritetnim biciklističkim rutama

Programi za svaku pojedinačnu rutu uključuju i izradu terminskog plana realizacije te procjenu troškova i ocjenu društvene opravdanosti

Rješavanje vlasničkih pitanja i usuglašavanje projekta s jedinicama lokalne samouprave te javnim poduzećima (u prvom redu županijske uprave za ceste, „Hrvatske šume“ i „Hrvatske vode“) radi dobivanja koncesija/prava


korištenja na dijelove staza koje prolaze područjima u njihovoj nadležnosti

Usuglašavanje prostorno planske dokumentacije s prihvaćenim dokumentom, izrada detaljne projektne dokumentacije i dobivanje dozvola

Realizacija (fazna) i kontrola provođenja projekta uključujući i odabir najboljeg ponuđača za realizaciju projekta i komunalno opremanje


Cijeli prostor županije, s naglaskom na pojedinim dijelovima:

Za pješačke/planinarske staze područja parkova prirode Žumberak‐Samoborsko gorje i Medvednica, Marijanski put koji vodi od Svetog Ivana preko zelinske glave (Kladeščica) prema Mariji Bistrici, a za konjičke staze i u manjoj mjeri pješačke staze Vukomeričke gorice i Marijagoričko pobrđe

Za biciklističke staze cijeli prostor uz obale rijeka Save i Kupe te na pravcima povezivanja prema Krapini, Karlovcu, Čazmi i Varaždinu.


Zagrebačka županija, jedinice lokalne samouprave, a za specifične projekte i pojedinačna planinarska društva, biciklističke udruge i konjički klubovi

Ostali dionici


TZ gradova, općina i područja u Županiji

Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije

PP Žumberak‐samoborsko gorje i Medvednica

Hrvatske šume

Hrvatske vode

Hrvatske ceste

Županijske ceste


Izvor financiranja

Županijski proračun i proračuni pojedinih gradova i općina u Županiji

TZ Zagrebačke županije i lokalni TZ‐ovi u Županiji

EU fondovi i programi

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 22 Uređenje izletišta



Cilj programa Bolja valorizacija postojećih atrakcijskih zona i uspostava novih atrakcija

Opis

Intenziviranje turističkog prometa u Zagrebačkoj županiji podrazumijeva i intenzivnije privlačenje snažne lokalne i regionalne izletničke potražnje, u koju se mogu pribrojiti i brojni gosti koji borave u gradu Zagrebu. Dodatnom dinamiziranju izletničke potražnje pogoduje dobro očuvan prirodni okoliš u Županiji kao kontrapunkt urbanim atrakcijama grada Zagreba te raznolika i zanimljiva resursno‐atrakcijska osnova. Imajući u vidu dobru posjećenost nekih izletišta u okolici Zagreba (posebno u području Samobora), dodatno uređenje postojećih i razvoj većeg broja novih tematski profiliranih izletničkih punktova mogao bi značajno potaknuti turistička kretanja u Županiji.


Budući da se većina izletišta odnosi na privatne ugostiteljske objekte i lokalitete ruralnog turizma, osjeća se nedostatak rekreacijskih sadržaja izvan tih objekata u javnom prostoru – piknik zona, klupa, uređenih šetnica, sportsko‐rekreacijskih sadržaja itd. Stoga se kao glavni problemi vezani uz izgradnju tih sadržaja javljaju imovinsko‐pravni odnosi i potencijalni sukobi interesa, zbog čega bi prioritet u realizaciji trebalo imati upravo rješavanje tih problema.

Provedbeni koraci

Utvrđivanje razvojnog potencijala postojećih izletišta i potencijalnih novih izletničkih zona te sagledavanje njihove imovinsko‐pravne problematike

Određivanje prioritetnih lokaliteta za uređenje izletišta i rješavanje pitanja vlasništva do razine izvedivosti projekta

Izrada koncepta najbolje uporabe za odabrane lokacije, uključujući i pripremu projektnog zadatka za svako pojedino izletište

Provođenje natječajnog postupka za izbor koncesionara

Realizacija i kontrola provođenja projekta


Uz već, velikim dijelom, realizirane izletničke zone kao što su Vugrinščak kod Samobora ili Ekopark Kraš kod Pisarovine, kao potencijalno najvažniji izletnički lokaliteti koje bi trebalo urediti ili unaprijediti ističu se:

• Novi dvori, a eventualno i Zajarki kod Zaprešića

• Svetonedeljska jezera, a eventualno i jezero Čiče kod Velike Gorice

• Crna Mlaka (pod preduvjetom rješavanja problematike upravljanja zaštićenim područjem)

• Pokupsko na Kupi (glavno riječno kupalište u Županiji)

• Ivanić‐Grad (za potrebe gostiju lječilišta Naftalan)

• Šćitarjevo (vezano uz valorizaciju lokaliteta Andautonia)

Jezero Mokrica, Novo Mjesto – Sveti Ivan Zelina (rekreacijska zona i ribolov)

• barem po jedan lokalitet u dvije glavne vinorodne zone Plešivičko‐samoborskog i Prigorsko‐zelinskog vinogorja


• Zagrebačka županija i jedinice lokalne samouprave

Ostali dionici

• TZ Zagrebačke županije


PP Žumberak‐samoborsko gorje

Hrvatske šume

Hrvatske vode

razne udruge

privatni investitori

Izvor financiranja

Županijski proračun i proračuni pojedinih gradova i općina u Županiji

TZ Zagrebačke županije i lokalni TZ‐ovi u Županiji


Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 23 Poticanje razvoja ruralnog turizma




Cilj programa Obogaćivanje ponude ruralnog turizma

Opis

Područje Zagrebačke županije je s obzirom na atraktivnost, očuvanost i raznolikost krajolika te blizinu grada Zagreba kao potencijalnog tržišta izrazito pogodno za razvoj ruralnog turizma, što se i očituje kroz postojanje više objekata ruralnog turizma. Ipak, zamjetan je njihov razmjerno mali broj u usporedbi s nekim drugim dijelovima Hrvatske i pogotovo obližnjih prostora u Sloveniji, kao i neravnomjernost u prostornom rasporedu koja nije u skladu s objektivnom atraktivnošću krajolika. Iz toga se dade zaključiti da je ovaj razvoj više posljedica sposobnosti pojedinih poduzetnika nego sustavne politike poticanja razvoja ruralnog turizma.

Stoga projekt ima za cilj stvaranje uvjeta za razvoj ruralnog turizma u svim dijelovima Županije, a posebice onim krajobrazno najatraktivnijim, koji ujedno spadaju u njene slabije razvijene dijelove. Taj razvoj trebao bi se ostvariti kroz opremanje, za ruralni turizam, manjih obiteljskih imanja orijentiranih na autohtonu ponudu lokalno proizvedenih prehrambenih proizvoda (voće, povrće, likeri, ljekovito bilje), proizvoda vezanih uz stočarsku proizvodnju (domaće meso, mliječni proizvodi, jaja, vuneni proizvodi, med), a po mogućnosti i raznih tradicijskih obrta. Podrazumijeva se i prožimanje ruralnog turizma s vinskim turizmom, odnosno ponuda vina, rakija itd. Ponudom tih proizvoda bilo izravno kroz trgovine i suvenirnice u sklopu objekata ruralnog turizma ili neizravno kroz pružanje ugostiteljskih usluga mogla bi se ujedno poboljšati mogućnost plasmana autohtonih proizvoda ruralnih dijelova Županije. Program treba obuhvatiti i klastersko udruživanje na tematskoj i prostornoj osnovi te razrađeni sustav poticanja razvoja agro‐turističke ponude, uključujući i stalno dostupnu službu (besplatne) pomoći prilikom poduzimanja poduzetničkih pothvata.

Provedbeni koraci

• Uspostava stalno dostupne službe u Županiji za besplatno pružanje tehničke pomoći u razradi projektne ideje i/ili prijave na natječaj radi dobivanja financijskih sredstava za pokretanje projekta

• Pokretanje programa cjeloživotnog obrazovanja za potencijalne poduzetnike

• Uspostava financijskih poticaja za razvoj ruralnog turizma

• Definiranje razvojnih prioriteta

• Marketinška podrška provedbi programa i interni marketing


Cijelo ruralno područje Županije

Posebno njeni atraktivni izolirani dijelovi, koji su ujedno i najslabije razvijeni i naseljeni (Žumberak, prostor uz rijeku Kupu te prigorje Kalnika)


• Zagrebačka županija i TZ Županije

Ostali dionici

Lokalna samouprava (gradovi i općine)


TZ gradova, općina i područja Zagrebačke županije


Ministarstvo poljoprivrede

Park prirode Žumberak‐Samoborsko gorje

Izvor financiranja

• Županijski proračun i proračuni pojedinih gradova i općina u Županiji


• TZ Zagrebačke županije i lokalni TZ‐ovi u Županiji

• EU fondovi i programi

• Državni proračun

• Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 24 Stavljanje u funkciju orintološkog rezervata Crna Mlaka



Cilj programa Uspostava nove atrakcije

Opis

Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka je kao močvara od međunarodne važnosti, odnosno Ramsarsko područje, jedina atrakcija u Županiji pod zaštitom UNESCO‐a. Radi se o jednom od najvažnijih okupljališta ptica u Europi (preko 200 vrsta), a sam ribnjak Crna Mlaka predstavlja ujedno i najveću vodenu površinu u Županiji. Usprkos navedenim značajkama i odličnoj prometnoj poziciji blizu čvora Jastrebarsko na autocesti A1, Crna Mlaka trenutno nije u turističkoj funkciji zbog neriješenih odnosa između koncesionara ribnjaka i Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije kao tijela nadležnog za zaštitu u rezervatu.

Stoga je primarna zadaća programa rješavanje tih odnosa, čime bi se istodobno omogućilo stvaranje dodatnih prihoda na lokalitetu Crna Mlaka, učinkovita zaštita prirode te edukativna funkcija lokaliteta. Program uključuje i stavljanje u funkciju dvorca Ribograd kao dodatne atrakcije, trenutno u derutnom stanju.

Provedbeni koraci

• Rješenje upravljačkih odnosa između zainteresiranih strana u skladu s najboljom europskom praksom;

• Izrada koncepta najbolje uporabe s analizom troškova i koristi projekta

• Izrada projektnog zadatka i javna rasprava

• Priprema dokumentacije za apliciranje na EU fondove


• Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka, osobito centralni dio rezervata s dvorcem Ribograd


• Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije i poduzeće Ihor park d.d.

Ostali dionici

• Turistička zajednica Županije

• Grad Jastrebarsko

• Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Ministarstvo poljoprivrede

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

Izvor financiranja

Grad Jastrebarsko



Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.


Program 25 Eko park Žumberak


Uspostava novih atrakcija

Cilj programa Obogaćivanje destinacijskog lanca vrijednosti

Opis

Područje mikroregije Žumberka, koje se cijelo nalazi na području parka prirode Žumberak‐Samoborsko gorje, predstavlja prirodno najbolje očuvan, ali ujedno i daleko najrjeđe naseljen i depopulaciji najviše izložen dio Županije. Kako je područje Žumberka već prepoznato kao prostor visoke ekološke vrijednosti, ono je idealno za lokaciju eko muzeja kao specifične vrste muzeja koja se temelji na inovativnom pristupi i ideji holističke interpretacije prirodne i kulturne baštine.

Iako koncept eko muzeja ne podrazumijeva fiksnu lokaciju u prostoru, nego se bavi cijelim područjem određene ekološki očuvane cjeline, očekuje se da u će u njemu osobito važno mjesto imati dio Žumberka na području grada Samobora. Naime, upravo u tom dijelu Žumberka nalaze se glavna izletišta Eko selo Žumberak i Bio park Divlje vode te Eko centar u Budinjaku kojim upravlja Park prirode Žumberak‐Samoborsko gorje. Stoga se projekt eko muzeja u biti odnosi na brendiranje i interpretaciju baštine te upravljanje turističkim posjetima u cijelom prostoru Žumberka kao jasno definirane ekološki očuvane i kulturološki specifične sredine.

Provedbeni koraci

Razrada projektne ideje eko parka i javna rasprava

Analiza troškova i koristi projekta

Priprema dokumentacije za apliciranje na EU fondove

Realizacija projekta


• Cjelokupno područje Žumberka, uključujući i manji dio u Karlovačkoj županiji (općina Žumberak, dio općine Krašić, dijelovi gradova Samobor i Ozalj)


• TZ Zagrebačke županije

Ostali dionici

• Park prirode Žumberak‐Samoborsko‐gorje

• Gradovi Samobor i Ozalj te općine Žumberak i Krašić

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode • Udruga za održivi razvoj i ekološko društvo „Žumberak“

Izvor financiranja

Grad Samobor



Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.


Program 26 Zaštita ruralne tradicijske arhitekture s naglaskom na Turopolje



Cilj programa Osuvremenjivanje i obogaćivanje postojeće izvansmještajne ponude

Opis

Tradicijsko graditeljstvo izuzetno je važno za turistički doživljaj jer govori o nasljeđu života i rada nekog prostora. Način gradnje, korištenje materijala i samo oblikovanje rezultat je klime, reljefa, dostupnosti građevinskih materijala, važećim propisima u vrijeme gradnje, gospodarskoj organizaciji prostora i drugom. Na ruralni prostor otpada oko 92 % teritorija Hrvatske i tradicijska znanja i vještine, koji su tijekom povijesti pridonosili održivosti zajednice, danas su u nestajanju pa je stoga posebno važno voditi brigu o ruralnim prostorima i štititi ruralnu tradicijsku arhitekturu. Upravo je za Zagrebačku županiju to važno jer se njena atraktivnost temelji na očuvanosti ruralnog prostora. Zbog toga je važno na području dijele Županije njegovati i čuvati ruralnu arhitekturu.

Posebno se ističe drvena arhitektura turopoljskih crkvica i kurija koja predstavlja jedinstvenu kulturnu atrakciju Hrvatske, ali nedovoljno iskorištenu u usporedbi npr. sa sličnim lokalitetima u Norveškoj, koji u toj zemlji čine jedan od ključnih elemenata sveukupne ponude u kulturnom turizmu. Dodatna važnost proizlazi iz odlične lokacije u blizini grada Zagreba i njegove uskoro suvremeno opremljene zračne luke te neposredno uz važna čvorišta na hrvatskim autocestama.

Projekt uključuje opremanje jednog centralnog punkta pogodnog za interpretaciju drvene arhitekture (npr. u kuriji Modić‐Bedeković) te ulaganja u atraktivnije tipske interpretacijske sadržaje, infrastrukturu (parkirališta, sanitarije i sl.), kao i sadržajima turističko‐ugostiteljske ponude. Vrlo važan element je i omogućavanje stalne otvorenosti ključnih atrakcija, posebice glavnih crkvi (naročito u Velikoj Mlaki). To se može omogućiti bilo kroz omogućavanje posjeta u za to predviđenom vremenu ili kroz uređenje pristupa na način da se unutrašnjost crkvi može vidjeti kroz ograđeni prostor na ulazu. Bilo bi preporučljivo da projekt uključi i drvenu arhitekturu susjednih područja Posavine, uključivo i one u Sisačko‐moslavačkoj županiji.

Provedbeni koraci

Izrada plana aktivnosti za očuvanje ruralne arhitekture s razradom programa poticanja i edukativnih programa

Razrada projektne ideje dodatnih ulaganja u interpretacijsko opremanje, posebno centralnog interpretacijskog punkta

Uspostava osnovne rute „Drvene arhitekture Turopolja“ Uspostava prikladnog načina tržišne komunikacije



Specifično područje grada Velike Gorice, u manjoj mjeri i općina Orle, Kravarsko i Pokupsko te eventualno i susjednih područja koja se ističu drvenom arhitekturom (općina Rugvica, grad Ivanić‐grad te grad Sisak i općine Martinska Ves i Lekenik u Sisačko‐moslavačkoj županiji)

Odgovorne institucije


TZ Zagrebačke županije i TZ grada Velika Gorica

Ostali dionici • Gradovi i općine na području Zagrebačka županije

Grad Velika Gorica i općine Orle, Kravarsko i Pokupsko


• Ministarstvo kulture

Izvori financiranja

• Zagrebačka županija

• Grad Velika Gorica

• EU fondovi i programi

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 27 Popularizacija 'eko odgovornosti'



Cilj programa Podizanje konkurentnosti Zagrebačke županije kao turističke destinacije

Opis

Budući da je jedan od glavnih atributa Zagrebačke županije njena očuvana priroda te u skladu s trendovima turističke potražnje koji govore o sve većoj potrebi za 'zelenim' i 'eko' proizvodima posebno je važno poduzimati aktivnosti koje će biti usmjerene na popularizaciju 'eko odgovornosti'

Provedbeni koraci

Izrada plana aktivnosti oko diseminacije informacija o važnosti 'eko pristupa' razvoju proizvoda i usluga

Izrada i distribucija promocijskih materijala pri čemu je naglasak na korištenje web stranica

Izrada eko standarda (korištenje postojećih ili izrada/prilagodba vlastitih)

Primjena specifičnih županijskih eko standarda za pojedine turističke aktivnosti

Evaluacija i monitoring





Ostali dionici TZ Zagrebačke županije

Gradovi i općine na području Županije

Izvori financiranja




Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 28 Razvoj ponude zdravstvenog i rekreacijskog turizma zasnovanog na ljekovitim mineralnim vodama



Cilj programa Podizanje konkurentnosti Zagrebačke županije kao turističke destinacije


Opis

Na više lokacija u Zagrebačkoj županiji postoje još neiskorišteni termalni izvori koji predstavljaju resurs za razvoj lječilišnog i zdravstvenog turizma kao i za rekreativne sadržaje. Prema geotermalnom potencijalu i postojećim bušotinama, izvorišta područja Zagrebačke županije su u Samoboru, Sv. Nedelji, Sv. Jani, Zelini i Ivanić Gradu.

Neki od tih izvora već su prije korišteni, ali danas su u takvom stanju da zahtijevaju revitalizaciju i obnovu. Primjer su zelinski bazeni koji su bili jedan od najkompletnijih turističkih centara kontinentalne Hrvatske s termalno‐alkaličnim kupalištem s tri bazena, restoranima i trgovinama. Međutim, danas zahtijevaju realizaciju te ulaganja u nove komplekse. Uz postojeći prostor trenutno se nalazi sportsko‐rekreacijski centar s nogometnim terenima i terenima hokeja na travi. Pored ovog kompleksa na području Grada Sveti Ivan Zelina nalazi se i lokacija Kračeves s izvorom termomineralne vode. Riječ je o vodi za koju je balneološka analiza pokazala mogućnost korištenja u rasponu od zdravstvene prevencije do medicinske rehabilitacije. Hidrogeološka analiza je pokazala da temperatura vode u kontinuiranoj proizvodnji iznosi 50oC, uz izdašnost od oko 300 lit/min. Isto tako, trenutno su izvan funkcije i popularno kupalište Šmidhen u Samoboru kao i bazen Sveta Jana. U Ivanić‐Gradu u sklopu SRC Petek nude se usluge bazena.

Iz navedenog je vidljivo da na području Zagrebačke županije postoji više izvora termalne vode koji predstavljaju resurs za revitalizaciju i/ili potpuno novu izgradnju sportsko rekreacijskih i zdravstvenih kompleksa.

Provedbeni koraci

Geološka istraživanja kvalitete i moguće eksploatacije

Izrada studije izvodljivosti

Realizacija optimalnog programa

Kontrola provedbe


Za rekonstrukciju postojećih lokacija (Šmidhen, Zelina, Sv. Jana)

Za nove lokacije – lokacije potencijalnih termalnih izvora


Gradovi i općine na čijem području se nalaze termalni izvori

Ostali dionici Ministarstvo zdravlja



Izvori financiranja




EU fondovi

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Programi u području tržišne prepoznatljivosti

Program 29 Razvoj konkurentskog identiteta


Razvoj prepoznatljivog identiteta


Cilj programa Unapređenje prepoznatljivosti na turističkom tržištu

Opis

Zagrebačka županija prepoznata je kao turistička destinacija ponajprije kao okolica glavnog grada na domaćem i još više na međunarodnom tržištu. Rad na konkurentskom identitetu omogućio bi ostvarenje bolje pozicije na tržištu i stvaranja prepoznatljivosti. Prepoznatljivost će se vremenom stvarati kroz unapređenje i razvoj proizvoda temeljenih na jedinstvenim resursima, ali bi tome u velikoj mjeri pridonio i vizualni identitet, slogan i logo. Shodno tome, Zagrebačka županija bi izradom vizualnog identiteta omogućila ostvarenje sinergijskih učinaka promocijskih aktivnosti i materijala te njihovo vizualno ujednačavanje.

Vizualni identitet trebao bi sažeto održavati glavne atribute pozicioniranja Zagrebačke županije te na kratak i jezgrovit način stvarati željene asocijacije. Njegova sustavna primjena ne samo u turističkoj promociji već i kod gospodarskih subjekata, poduzetnika, ugostitelja i drugih dionika u turizmu omogućila bi posjetiteljima jednostavno percipiranje i prepoznavanje destinacije.

Provedbeni koraci

Izrada projektnog zadataka za izradu vizualnog identiteta i uspostava tima stručnjaka iz različitih područja (turizam, dizajn, grafika)

Odabir reklamne agencije

Generiranje prijedloga vizualnog identiteta

Odabir ideje

Implementacija brend koncepta kroz prikladne promocijske i komunikacijske aktivnosti na razini Županije te svih drugih dionika na razini općina i gradova

Uključivanje brend konstanti u sve marketinške aktivnosti





Ostali dionici

TZ gradova i općina Zagrebačke županije

Lokalne/županijske ustanove

Gospodarski subjekti u turizmu

Izvor financiranja

Sredstva Županije i gradova/općina

Sredstva županijske/lokalnih TZ

Sredstva lokalnih/županijskih ustanova


Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 30 Unapređenje klasičnih promocijskih aktivnosti




Cilj programa Podizanje prepoznatljivosti Zagrebačke županije

Opis

Klasične promocijske aktivnosti uključuju aktivnosti odnosa s javnošću, oglašavanja te izradu tiskanih promocijskih materijala. Aktivnosti odnosa s javnošću podrazumijevaju suradnju s medijima te nastupe na sajmovima. Suradnja s medijima uključuje redovito slanje press materijala (ovisno o događanjima) kao i organizaciju tematskih studijskih putovanja za specijalizirane tiskovine (npr. tema vina, kleti, sira i sl.). Nastupi na sajmovima i prezentacije u gradovima uključuju tematski organizirane nastupe na kojima se predstavljaju posebitosti Županije tj. turistički proizvodi.

Provedbeni koraci

Definiranje prioritetnih komunikacijskih aktivnosti kroz godišnje planove

Definiranje promocijskih aktivnosti prema ciljnim tržištima

Definiranje promocijskih aktivnosti prema modelima suradnje s privatnim sektorom u Županiji

Definiranje i izrada promocijskih materijala prema godišnjim planovima u skladu s novim brendom

Monitoring provođenja aktivnosti





Ostali dionici

TZ gradova i općina u Zagrebačkoj županiji

Gospodarski subjekti u turizmu

Izvor financiranja

Sredstva županijske/lokalnih TZ


Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.

Program 31 Unapređenje e‐marketing aktivnosti



Cilj programa Povećati informiranost gostiju te, kroz korištenje suvremenih tehnologija, unaprijediti razinu zadovoljstva

Opis

Kad je riječ o e‐marketing aktivnosti misli se na ukupno korištenje suvremenih tehnologija ponajviše u promociji Zagrebačke županije kao turističke destinacije. Destinacijska web stranica nudi niz korisnih informacija i privlačnih fotografija, ali su moguća njena daljnja unapređenja vezana uz: arhitekturu stranice (manji broj izbornika koji prati ciklus putovanja), dodatnih mogućnosti pretraživanja sadržaja županije prema turističkim proizvodima, pretraživanje (i rezervaciju) smještaja, interaktivne karte, virtualno pregledavanje brošura i slično. Dalje, moguće je unaprijediti stranicu kroz dodavanja sadržaja za druge grupe korisnika, prije svega, za novinare i


poslovni segment gdje se mogu formirati posebne 'mini stranice' s njima potrebnim informacijama.

Osim toga, važno je izraditi mobilnu aplikaciju web stranica te mobilne aplikacije za proizvode koji će se razvijati. Također, potrebno je stranice uskladiti (vizualno i sadržajno) s novim brendom županije kao i stranice destinacija u Županiji konceptualno i vizualno povezati s TZ‐om Zagrebačke županije.

Provedbeni koraci

Definirati novu arhitekturu web stranica i izraditi projektni zadatak

Formirati tim stručnjaka za izradu web stranice

Izabrati tvrtku za izradu web stranica

Evaluirati i pratiti web stranice





Ostali dionici TZ gradova/općina na

području Županije

Privatni sektor

Izvor financiranja

Sredstava TZ Zagrebačke županije

Dinamika provedbe

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐2025.


8.3. Potencijalni izvori EU financiranja

Programi/aktivnosti Prioritet

EU Sredstva

Vertikalno i horizontalno udruživanje III

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Prioritetna os. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Prioritetna os. Poslovna konkurentnost Specijalizirani fondovi EU: COSME

Interni marketing II Interreg: Komunikacija i širenje rezultata projektaSpecijalizirani fondovi EU: ERASMUS+

Podizanje razine znanja i vještina II

Interreg: Organizacija međuregionalnih seminara i događaja namijenjenih razmjeni sadržaja i izgradnji kapaciteta inovacijske infrastrukture Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.‐2020. Prioritetna os: Obrazovanje i cjeloživotno učenje Specijalizirani fondovi EU: ERASMUS+

Ambijentalno uređenje gradskih i općinskih središta

II

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Prioritetna os. Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa Specijalizirani fondovi EU:

Centar vina II

Interreg: Izrada akcijskih planova te Izrada studija i analiza regionalnih inovacijskih infrastrukturnih politika Program ruralnog razvoja RH za 2014.‐2020. Mjera 6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020. Operativna os. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Specijalizirani fondovi EU: COSME

Turistifikacija Andautonije III

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Prioritetna os. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Prioritetna os. Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa Specijalizirani fondovi EU: Creative Europe Programme

Muzeji Zagrebačka županije III

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Prioritetna os. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Prioritetna os. Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa Specijalizirani fondovi EU: Creative Europe Programme

Uređenje i turistifikacija dvoraca i perivoja

II

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Prioritetna os. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Prioritetna os. Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa Specijalizirani fondovi EU: COSME


Razvojni koncept golf igrališta u Mirkopolju

III Interreg: Izrada akcijskih planova te Izrada studija i analiza regionalnih inovacijskih infrastrukturnih politika Specijalizirani fondovi EU:

Proširenje ponude SB Naftalan I

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Operativna os Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Operativna os. Poslovna konkurentnost Specijalizirani fondovi EU: Horizon 2020

Centri za posjetitelje i info punktovi I

Interreg: Izrada akcijskih planova te Izrada studija i analiza regionalnih inovacijskih infrastrukturnih politika Specijalizirani fondovi EU: Europski socijalni fondovi (ESF) i Horizon 2000

Turistička signalizacija i interpretacija I

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa Specijalizirani EU fondovi: Europski socijalni fondovi (ESF) i Connecting Europe FAcility (CEF) Specijalizirani fondovi EU: Horizon 2020

Unapređenje gastro ponude I Program ruralnog razvoja RH za 2014.‐2020. Mjera 6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja Specijalizirani fondovi EU: ERASMUS+

Unapređenje smještajne ponude I Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Operativna os. Poslovna konkurentnost Specijalizirani fondovi EU: HORIZON 2020; ERASMUS+

Pješačke, biciklističke i konjičke staze I Specijalizirani fondovi EU: COSME, ENPI – Instrumenti suradnje sa susjednim zemljama

Uređenje izletišta I Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Operativna os. Poslovna konkurentnost Specijalizirani fondovi EU: COSME, EAFRD

Poticanje razvoja ruralnog turizma I

Program ruralnog razvoja RH za 2014.‐2020. Mjera 4. Ulaganja u fizičku imovinu Mjera 6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja Specijalizirani fondovi EU: ERASMUS+, EAFRD

Stavljanje u funkciju posebnog ornitološkog rez. Crna Mlaka

II

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Operativna os. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Specijalizirani fondovi EU: LIFE

Eko park Žumberak II

Interreg: Organizacija međuregionalnih seminara i događaja namijenjenih razmjeni sadržaja i izgradnji kapaciteta inovacijske infrastrukture Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020. Operativna os Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa Specijalizirani fondovi EU: HORIZON 2020, LIFE

Zaštita ruralne tradicijske arhitekture s naglaskom na Turopolje

II

Intereg: Organizacija međuregionalnih seminara i događaja namijenjenih razmjeni sadržaja i izgradnji kapaciteta inovacijske infrastrukture Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020. Operativna os Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Specijalizirani fondovi EU: COSME, EAFRD Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa

Razvoj ponude zdravstvenog i rekreacijskog turizma zasnovanog na ljekovitim mineralnim vodama

II

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Operativna os Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija (prikladno za triple helix model) Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa


Specijalizirani fondovi EU: HORIZON 2020

Popularizacija 'eko odgovornosti' II Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.‐2020.Prioritetna os: Zaštita okoliša i održivost resursa Specijalizirani fondovi EU: ERASMUS+


8.4. Terminski plan aktivnosti

Svi identificirani programi u funkciji su podizanja konkurentnosti Zagrebačke županije. Njihova je važnost (prioritet) rangirana na sljedeći način:

Projekti najveće važnosti (prioritet I)

Projekti izuzetne važnosti (prioritet II)

Važni projekti (prioritet III).

U razdoblju od 2016. do 2025. godine predviđeno je vrijeme provedbe pojedinih programa, odnosno, njihov početak i završetak. Dok je za pojedine projekte potrebno osigurati značajnija sredstva dio projekta organizacijske je naravi i ne zahtjeva puno sredstava pa ih svakako ne treba zanemariti već pravovremeno osigurati i njihovu provedbu.

R.br. Programi/aktivnosti Prioritet 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐

2025.


1. Vertikalno i horizontalno udruživanje III

2. Interni marketing II

3. Podizanje razine znanja i vještina II


4. Ambijentalno uređenje gradskih i općinskih

središta II

5. Centri vina II

6. Turistifikacija Andautonije III

7. Muzeji Zagrebačka županije III

8. Tematski parkovi Zagrebačke županije III

9. Razvoj ponude golfa II

10. Uređenje i turistifikacija dvoraca s perivojima II

11. Razvojni koncept golf igrališta u Mirkopolju III

12. Proširenje ponude SB Naftalan I

13. Centri za posjetitelje i info punktovi I

14. Turistička signalizacija i interpretacija I

15. Gastro rute I

16. Unapređenje gastro ponude I

17. Unapređenje smještajne ponude I

18. Turističko posredovanje I

19. Manifestacije II

20. Unapređenje vjerskih sadržaja s naglaskom na

programsko‐prostorni koncept ponude Krašića II

21. Pješačke, biciklističke i konjičke staze I

22. Uređenje izletišta I

23. Poticanje razvoja ruralnog turizma I


R.br. Programi/aktivnosti Prioritet 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.‐

2025.

24. Stavljanje u funkciju posebnog ornitološkog rez.

Crna Mlaka II

25. Eko park Žumberak II

26. Zaštita ruralne tradicijske arhitekture s

naglaskom na Turopolje II

27. Popularizacija 'eko odgovornosti' II

28. Razvoj ponude zdravstvenog i rekreacijskog

turizma zasnovanog na ljekovitim mineralnim

vodama vodama

II


29. Razvoj konkurentskog identiteta I

30. Unapređenje klasičnih promocijskih aktivnosti II

31. Unapređenje e‐marketing aktivnosti I


9. Zaključak

Strategija razvoja turizma Zagrebačke županije polazi od detaljnije analize stanje te sagledavanja relevantnih trendova na turističkom tržištu što je poslužilo kao osnovni input za definiranje internih 'snaga' i 'slabosti' te 'prilika' i 'prijetnja' koje dolaze iz okruženja.

Postavljena načela razvoj, čije temeljne postavke polaze od potrebe dugoročnog održivog promišljanja razvoja turizma, služila su kao polazna točka za promišljanje vizije razvoja turizma za cijelu Županiju. Vrijednosni sustav Županije temelji se na potrebi zaštite visoko vrijednog i očuvanog zelenog prostora sa svim komponentama naslijeđene kulture života i rada kao i kulturnih resursa u ruralnom prostoru. Srž atrakcijskog miksa, odnosno, glavnu privlačnost za goste u Zagrebačkoj županiji čine očuvan duh mjesta gradskih i općinskih središta, ambijent prirodnog/ruralnog krajolika i gorica, bogatstvo rekreacijskih sadržaja te brojne manifestacije i Županiji.

Postavljena koncepcija turističkog razvoja polazi od sadržajne i bogate ponude te prostor Zagrebačke županije dijeli u tri komplementarne cjeline koje zajedno čine cjelinu za visoko doživljajna iskustva. Zapadni dio Županije koji obuhvaća prostor Zaprešića i okolice, Samobora i okolice, Plešivice, Jastrebarskog i Krašića prostor je ugodnog i aktivnog boravka u prirodi koji može zadovoljiti potrebe tržišnih niša specifičnih interesa. Tu su vinske ceste, šetnice, staze za jahanje, skijanje, shopping ponuda, golf ponuda, vjerski turizam te brojne mogućnosti aktivnog boravka u prirodi. Središnji dio Zagrebačke županije s prostorom Velike Gorice nudi također ponudu odmora u prirodi, ali ima i brojne sadržaje za poslovni segment te posebno segment 'kulturnjaka' koji ovdje može upoznati specifičnu drvenu arhitekturu Turopolja ili povijest života na ovim prostorima kroz posjet Andautoniji. Istočni dio Županije koji obuhvaća Grad Ivanić‐Grad s okolicom, Vrbovec, Dugo Selo, Sveti Ivan Zelinu očuvan je ruralni prostor koji svojim turističkim resursima i atrakcijama upućuje na temu zdravlja i druženja u ruralnom prostoru. Uz brojna izletišta ovdje se mogu posjetiti vinske ceste, ali i okusiti tradicionalni fini domaći proizvodi jer se ovdje eno gastronomija čuva i njeguje generacijama. Pored toga, usluge koje podržavaju brigu za zdravlje pružaju tretmani u SB Naftalan, ali i potencijalni izvori terminalne vode kao i tematizirane staze i šetnice koje omogućuju relaksaciju i odmor u ruralnim prostorima.

Navedene zone turističkih aktivnosti prostorno se i tematski nadograđuju i zajedno pružaju snažnu protutežu ritmu ubrzanog i urbanog života u Zagrebu koji ujedno čini i najveće tržište za Zagrebačku županiju. Međutim, da bi Zagrebačka županija privukla veći broj gostiju ujedno vodeći računa o održivosti turizma i, prije svega, dobrobiti tog razvoja za lokalno stanovništvo, potrebno je ubrzati turistički razvoj te pokrenuti i realizirati brojne programe i projekte. Uvažavajući ograničenost ljudskih, organizacijskih i financijskih resursa predviđeni programi u ovoj studiji rangirani su prema važnosti i dinamizirani kroz vrijeme u sljedećih 10‐ak godina.

Konačno, ključni za provedbu Strategije su ljudski resursi i uspostava modela provedbe. Kvaliteta ljudskih resursa u izravnoj je vezi s kontinuiranom provedbom edukacija kojima bi se stalno podizala razina znanja i vještina potrebnih za razvoj turističkih proizvoda i njihovo nuđenje na tržištu. Osim podizanja znanja i vještina poduzetnika u turizmu važno je voditi računa i o podizanju znanja onih koji nisu izravno uključeni u turizam, ali su s njime povezani kako kroz rad u drugim aktivnostima ili kroz rad u javnom sektoru koji treba pružiti potporu tom razvoju. Također, važno je stalno podizati razinu svijesti lokalnog stanovništva o mogućnostima koje nudi turizam kako kroz to da predstavlja primarni izvor prihoda, ali i kao mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda


kroz plasiranje određenih proizvoda i usluga. Također, posebno je važno uspostaviti jaki projektni tim na razini Županije koji odgovorno pristupiti operacionalizaciji ključnih provedbenih aktivnosti koje su predviđene ovom Strategijom. Za destinacije na razini općine i gradova također se preporučuje izrada strategija.


PRILOG 1. Veličina i obilježja domaće turističke potražnje u Zagrebačkoj županiji u 2013. g.30 i 2014. g.

O ISTRAŽIVANJU TURISTIČKA AKTIVNOST DOMAĆEG STANOVNIŠTVA

Cilj istraživanja Turistička aktivnost domaćeg stanovništva je prikupiti informacije o tzv. nacionalnom turizmu, tj. informacije o putovanjima stanovnika Hrvatske tijekom godine. Cilj je procijeniti koliko putuju stanovnici Hrvatske (unutar Hrvatske i izvan Hrvatske), zašto odlaze na putovanja, kada odlaze na putovanja, koliko traju ta putovanja te koliko troše na putovanjima. Sadržaj istraživanja obuhvaća obilježja putovanja s obzirom na glavni motiv putovanja (poslovno, privatno), duljinu boravka (jednodnevno putovanje, višednevno putovanje) i glavno odredište (zemlja, inozemstvo). Podaci se prikupljaju telefonskim intervjuom (CATI). Populaciju čine svi stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Istraživanje se provodi u 4 kruga (svaka tri mjeseca, obuhvaćajući putovanja tijekom protekla tri mjeseca) na uzorku od po 2000 ispitanika u svakom krugu. Rezultati istraživanja ponderirani su prema glavnim demografskim obilježjima (prema podacima Popisa 2011., DZS RH) te omogućuju procjenu ukupnog broja putovanja u jednoj godini. Analiza putovanja s odredištem u Zagrebačkoj županiji zasnovana je na ukupno 203 putovanja u Županiju u 2013. godini.

U 2013. godini stanovnici Hrvatske ostvarili su nešto više od pola milijuna putovanja s odredištem u Zagrebačkoj županiji (tablice 1. i 2.), 14 % više u odnosu na prethodnu godinu. Najviše putovanja u Županiju ostvareno je u posljednjem tromjesečju (177 tisuća putovanja ili 35 % ukupnih putovanja), a najmanje u prvom tromjesečju (65 tisuća putovanja ili 13 %). Najviše je privatnih putovanja (90 %), a s obzirom na duljinu putovanja, najveći dio potražnje čine jednodnevna putovanja u Županiju (79 %). Jednodnevni boravci u Županiji češći su kod poslovnih putovanja – 88 % svih poslovnih i 78 % svih privatnih putovanja su jednodnevna putovanja.

Tablica 1. Broj putovanja u Zagrebačku županiju u 2013. godini prema duljini putovanja i razdoblju odlaska na putovanje

Duljina putovanja Razdoblje odlaska na putovanje u 2013.

I‐XII I‐III IV‐VI VII‐IX X‐XII

Ukupno 513.775 64.718 133.969 137.679 177.409

Jednodnevna putovanja 407.376 38.333 115.870 116.391 136.781

Višednevna putovanja 106.399 26.385 18.099 21.287 40.628

Izvor: Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2013. godini, Institut za turizam.

Tablica 2. Broj putovanja u Zagrebačku županiju u 2013. godini prema duljini putovanja i glavnom razlogu odlaska na putovanje

Duljina putovanja

Glavni razlog odlaska na putovanje

Ukupno Privatna putovanja

Poslovna putovanja

Ukupno 513.775 459.715 54.060

Jednodnevna putovanja 407.376 360.047 47.329

Višednevna putovanja 106.399 99.668 6.731


30 Izvor: Istraživanje Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2012. i 2013. godini, Institut za turizam


Gotovo svako drugo putovanje u Zagrebačku županiju generiraju stanovnici Zagreba (49 %), a zatim stanovnici sjeverne Hrvatske31 (17,5 %). Svako deseto putovanje u Županiji generiraju stanovnici same Županije (tablica 3.).

Tablica 3. Broj putovanja u Zagrebačku županiju u 2013. godini prema regiji stalnog boravka

Regija stalnog boravka Broj

putovanja %

Ukupno 513.775 100,0

Zagreb 249.260 48,5

Sjeverna Hrvatska 89.835 17,5

Zagrebačka županija 52.404 10,2

Slavonija 47.270 9,2

Lika, Kordun, Banija 32.878 6,4

Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar 21.106 4,1

Dalmacija 21.023 4,1


S obzirom na dob, u domaćoj su turističkoj potražnji Zagrebačke županije podjednako zastupljene gotovo sve dobne skupine (tablica 4.), dok je prema stupnju obrazovanja najviše posjetitelja sa srednjoškolskim obrazovanjem (63 %).

Tablica 4. Broj putovanja u Zagrebačku županiju u 2013. godini prema dobi i stupnju obrazovanja

Dob ispitanika (godine) Broj

putovanja %

15 ‐ 24 96.989 18,9

25 ‐ 34 106.722 20,8

35 ‐ 44 42.130 8,2

45 ‐ 54 100.215 19,5

55 ‐ 64 100.743 19,6

65 i više 66.975 13,0

Stupanj obrazovanja

Osnovna škola i niže 51.388 10,0

Srednja škola 322.019 62,7

Viša škola 34.699 6,8

Fakultet i viši stupnjevi 105.668 20,6


Posjet rodbini i prijateljima motivira gotovo svako drugo jednodnevno putovanje (48 %) i više od trećine (37 %) višednevnih putovanja u Zagrebačku županiju (tablica 5.). Slijedi kratki odmor u gradu koji generira 10 % jednodnevnih i svako četvrto višednevno putovanje. Gastronomija, rekreacija, posjet događanjima, obrazovanje i kupnja privlače isključivo jednodnevnu turističku potražnju, a od motiva višednevnih posjeta Županiji još se izdvajaju 'wellness' i zdravstveni programi kao glavni motivi za 8 % višednevnih putovanja.

31 Krapinsko‐zagorska, Varaždinska, Koprivničko‐križevačka, Bjelovarsko‐bilogorska, Virovitičko‐podravska i Međimurska županija.


Tablica 5. Broj privatnih putovanja u Zagrebačku županiju u 2013. godini prema duljini i motivu putovanja

Motivi putovanja

Jednodnevna putovanja

Višednevna putovanja

Broj putovanja %

Broj putovanja %

Posjet rodbini ili prijateljima 173.192 48,1 36.942 37,1

Odmor u gradu (short city break), izleti, kultura, zabava 35.950 10,0 25.123 25,2

Uživanje u jelu i piću, gastronomija, enologija 30.807 8,6 0 0,0

Rekreacijske aktivnosti 26.470 7,4 0 0,0

Posjet događanjima, manifestacijama, festivalima 24.860 6,9 0 0,0

Sportske aktivnosti 20.470 5,7 4.524 4,5

Vjerski razlozi 5.639 1,6 873 0,9

Edukacija/učenje/seminari 5.349 1,5 0 0,0

Kupnja (shopping) 4.497 1,2 0 0,0

Odmor i razonoda 2.648 0,7 3.050 3,1

„Wellness“ i zdravstveni programi 2.425 0,7 8.020 8,0

Ostali razlozi za odmor i razonodu 27.742 7,7 21.136 21,2


Na višednevnim posjetima Županiji najčešće se ostvarivalo jedno (36 %) ili dva (33 %) noćenja (tablica 6.). Tri noćenja u Županiji češća su na poslovnim putovanjima, a tek se na 13 % svih putovanja ostvarivalo četiri ili više noćenja. Više od tri četvrtine noćenja (77 %) na privatnim putovanjima ostvarivalo se u neplaćenim vrstama smještaja (tablica 7.), najčešće kod rodbine ili prijatelja (50 %), sukladno i najčešćem motivu putovanja. U komercijalnim vrstama smještaja, prije svega hotelima i sličnim objektima, ostvareno je 23 % ukupnih noćenja na privatnim i gotovo sva (95 %) noćenja na poslovnim putovanjima.

Tablica 6. Broj višednevnih putovanja u Zagrebačku županiju u 2013. godini prema duljini putovanja i glavnom razlogu odlaska na putovanje

Broj noćenja


Poslovna putovanja

Broj putovanja

% Broj

putovanja %

Broj putovanja

%

106.399 100,0 99.668 100,0 6.731 100,0

1 38.527 36,2 38.182 38,3 344 5,1

2 34.561 32,5 32.130 32,2 2.431 36,1

3 19.328 18,2 15.372 15,4 3.956 58,8

4 i više 13.983 13,1 13.983 14,0 0 0,0


Tablica 7. Broj višednevnih putovanja u Zagrebačku županiju u 2013. godini prema vrsti smještaja i glavnom razlogu odlaska na putovanje

Vrsta smještaja


Poslovna putovanja

Broj putovanja

% Broj

putovanja %

Broj putovanja

%

106.399 100,0 99.668 100,0 6.731 100,0


Plaćene vrste smještaja 29.307 27,5 22.920 23,0 6.387 94,9

Hotel, turističko naselje, motel, pansion 21.581 20,3 15.194 15,2 6.387 94,9

Privatni smještaj ‐ soba, apartman 7.726 7,3 7.726 7,8 0 0,0

Neplaćene vrste smještaja 77.092 72,5 76.747 77,0 344 5,1

Vlastita kuća ili stan za odmor, vikendica 27.184 25,5 26.840 26,9 344 5,1

Kod rodbine ili prijatelja 49.907 46,9 49.907 50,1 0 0,0


Na višednevnim putovanjima najčešće se putovalo u Veliku Goricu, Samobor i Vrbovec32 (tablica 8.), dok je Samobor bio najčešća destinacija jednodnevnih putovanja (25 % svih jednodnevnih putovanja).

Tablica 8. Broj putovanja u Zagrebačku županiju u 2013. godini prema duljini i destinaciji putovanja

Destinacija (naselje) putovanja

Ukupno Višednevna putovanja

Jednodnevna putovanja

Broj putovanja

% Broj

putovanja %

Broj putovanja

%

Samobor 113.958 22,2 10.911 10,3 103.047 25,3Ivanić‐Grad 54.230 10,6 7.160 6,7 47.071 11,6Velika Gorica 34.906 6,8 11.381 10,7 23.525 5,8Sveti Ivan Zelina 27.242 5,3 7.293 6,9 19.949 4,9Dugo Selo 29.390 5,7 0 0,0 29.390 7,2Zaprešić 18.246 3,6 4.524 4,3 13.723 3,4Jastrebarsko 28.181 5,5 8.911 8,4 19.270 4,7Ostalo 207.621 40,4 56.219 52,8 151.401 37,2

Ukupno 513.775 100,0 106.399 100,0 407.376 100,0


32 Vrbovec je bio destinacija za 3,3 % ukupnih putovanja (za 10 % višednevnih i 1,5 % jednodnevnih putovanja).


Turistička aktivnost domaćeg stanovništva na području Zagrebačke županije u 2014. godini

Kad je riječ o 2014. godini podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako slijedi.

Tablica 9. Broj višednevnih privatnih putovanja

Ukupno 1 do 3 noćenja 4 i više noćenja

Privatna višednevna putovanja 129.917 109.333 20584

Noćenja na privatnim višednevnim putovanjima 351.544 190.694 160.849

Broj višednevnih poslovnih putovanja 6.917 6.971 0

Noćenja na poslovnih višednevnih putovanjima 8.359 8.359

Jednodnevna privatna putovanja 603.031

Iz navedenih pokazatelja vidljivo je da se glavnina privatnih višednevnih putovanja u 2014. godini ostvarila u trajanju od najviše 3 noćenja (84%). Također je vidljivo da se kod poslovnih putovanja ostvaruje u cijelosti 1 do 3 noćenja, odnosno, da se na takvim putovanjima ne boravi duže u Županiji.


PRILOG 2. Zakonski okvir od interesa za razvoj seoskog turizma33

Budući da seoski turizam predstavlja značajan potencijal za turizam Zagrebačke županije u ovom se Prilogu daje osvrt na trenutni zakonski okvir koji regulira pružanje usluga na seljačkim gospodarstvima ili obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. To su sljedeći zakoni i pravilnici:

Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07): prema ovom Zakonu, turističke usluge koje se mogu pružati u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu odnosi se na poljoprivredne, šumarske, edukativne, sportske rekreativne i slične aktivnosti. Istodobni broj korisnika usluga ne može biti veći od 80. Na seljačkom gospodarstvu se za goste koji koriste usluge smještaja može organizirati i pružanje izleta, pri čemu istodobni broj korisnika usluge ne smije biti veći od 50.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06): ovaj zakon uređuje način i uvjete pod kojima pravne i/ili fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost (koja obuhvaća pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje usluživanja pića/napitaka, pružanje usluga smještaja kao i usluge cateringa. Prema tom Zakonu, turističke usluge na seljačkim gospodarstvima ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu mogu uključivati: pripremanje i usluživanje toplih/hladnih jela te pića/napitaka iz pretežito vlastite proizvode; usluživanje (kušanje) mošta, vina/voćnih vina i njihovih prerađevina te (jakih) alkoholnih pića kao i narezaka iz vlastite proizvodnje u uređenom dijelu stambenog/gospodarskog objekta, bez obzira je li riječ o zatvorenom, natkrivenom ili otvorenom prostoru; usluge smještaja u sobi/apartmanu/ruralnoj kući za odmor do najviše 10 smještajnih jedinica (20 gostiju istodobno) kao i usluge smještaja u kampu s najviše 20 smještajnih jedinica (60 osoba istodobno), ali samo za goste kojima se istodobno pružaju usluge prehrane, točenja pića i napitaka (doručak, polupansion i/ili puni pansion) iz pretežito vlastite proizvodnje. Također, važno je istaknuti da jela, pića i napici, prema ovom Zakonu, moraju biti uobičajeni za kraj u kojem se domaćinstvo nalazi. Prema jelima, pićima i napicima uobičajenim za kraj u kojem je seljačko domaćinstvo smatra se sve što je pripremljeno na tradicionalan način i usluženo na seljačkom domaćinstvu (domaća jela, pića i napici). Maksimalan broj gostiju koji se može usluživati je 80 osoba.

Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 5/08): Ovaj je pravilnik uspostavio 5 tipičnih vrsta objekata u seljačkom domaćinstvu od kojih svaki treba ispuniti posebno definirane minimalne uvjete. To su: 1) vinotočje/kušaonica – objekt u kojem se pripremaju/uslužuju vina, voćna vina, proizvodi od vina/voćnih vina, alkoholna pića, ali i naresci i/ili namazi koji se sljubljuju s tim pićima za najviše 80 osoba istodobno; 2) izletišta – objekt u kojem se pripremaju/uslužuju topla i hladna pića/ napici za najviše 80 osoba istodobno; 3) Soba – objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja, pri čemu je obvezna i usluga hrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona); 3 apartman – objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja, pri čemu gost može sam pripremati i konzumirati hranu. Neovisno o tome, obvezna je i usluga prehrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona); 4 kamp ‐ objekt u kojem se gostima pružaju usluge kampiranja (smještaja na uređenom prostoru na otvorenom – na kamp mjestu i/ili kamp parceli), uz korištenje pokretne opreme za kampiranje. U

33 Prema Akcijskom planu razvoja turizma ruralnih područja RH, Ministarstvo turizma (2015). Voditelj projekta; dr. sc. Ivo Kunst. Autori: dr. sc. Neven Ivandić, dr. sc. Ivo Kunst.


kampu se moraju pružati usluge prehrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona). Na prostoru kampa mogu se nalaziti i trgovački objekti u funkciji turističke potrošnje, koji su organizirani, ustrojeni i/ili posluju sukladno posebnim propisima. Vrste objekata soba, apartman i kamp kategoriziraju se u tri kategorije; (i) jedno sunce, (ii) dva sunca te (iii) tri sunca. Svi objekti moraju usluživati pretežito proizvodnje što podrazumijeva proizvode koji moraju biti proizvedeni, ulovljeni, ubrani ili kupljeni u kraju gdje se nalazi seljačko domaćinstvo ili gospodarstvo (domaći poljoprivredni proizvodi). Pod proizvodima koji ne moraju biti iz pretežito vlastite proizvodnje smatraju se oni koji služe pripremi domaćih jela, pića i napitaka (brašno, riža, margarin, maslac, ulje, sol, svi začini, šećer, med, mineralna voda, čaj, kava i sl.). Osim toga, mogu usluživati i poljoprivredne proizvodi proizvedene na drugim seljačkim gospodarstvima upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (u neposrednoj blizini), (iii) šumske proizvode, samoniklo bilje, gljive, puževe, žabe, ribe i druge vodene i morske organizme te divljač, koje član seljačkog domaćinstva ulovi, ubere ili kupi.

Prema Akcijskom planu razvoja turizma ruralnih područja RH34 analiza zakonskih odredbi koje reguliraju pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu uputila je na sljedeća

ograničenja:

Pružanjem turističkih usluga na seljačkom domaćinstvu mogu se baviti samo

domaćinstva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvođači;

Seljačka domaćinstva ne smiju svojim gostima nuditi/usluživati prehrambene

proizvode/pića trgovačkog podriijetla, ukoliko isti nisu prethodno prerađeni i

iskorišteni u spravljanju domaćih jela (primjerice, meso za roštilj, pivo, Coca‐Cola i sl.);

Maksimalni kapaciteti objekata u seljačkom domaćinstvu definirani su relativno kruto;

Nedovoljno jasna politika zapošljavanja (sezonskih) radnika koji nisu članovi obitelji za

potrebe pružanja turističkih usluga na seljačkom domaćinstvu.

Osim ovih ograničenja indirektno utječe i niz zakona/pravilnika/provedbenih propisa u

ingerenciji osobito Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja. Kao primjer mogu se

navesti propisi koji reguliraju sigurnost hrane kojeg se vlasnici seljačkih domaćinstava moraju

pridržavati, poput Zakon o hrani (NN 46/07, 84/08, 55/11), s nizom podzakonskih akata

(Pravilnik o higijeni hrane (NN 99/07, 27/08, 118/09); Pravilnik o higijeni hrane životinjskog

podrijetla (NN 99/07, 28/10, 45/11); Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi

verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o

zdravlju i zaštiti životinja (NN 99/07, 74/08); Pravilnik o službenim kontrolama hrane

životinjskog podrijetla (NN 99/07, 28/10, 94/11, 51/12); Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima

za hranu (NN 74/08, 156/08, 89/10, 153/11) te Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG‐

u (NN 76/14).

34 Akcijski plan razvoja turizma ruralnih područja RH, Ministarstvo turizma (2015). Voditelj projekta: dr.sc. Ivo Kunst.


PRILOG 3. Planirani projekti u JLS za razvoj turizma – rezultati ankete

Za potrebe dobivanja uvida u realizirane aktivnosti kao i one planirane provedena je anketa

među jedinicama lokalne samouprave. Ukupno je dobiveno 21 anketa. Aktivnosti su grupirane

kako bi se dobio uvid koje grupe projekata se planiraju, a važne su za daljnji turistički razvoj.

Kao što je vidljivo iz rezultata realizirane i planirane investicije velikim se dijelom nalaze u

području turističke infrastrukture (od uređenja spomeničke baštine do uređenja TIC‐eva,

izletišta, muzeja). Također je vrijedno vidjeti da se na razini Županije planiraju veći projekti čija

će realizacija u velikoj mjeri unaprijediti ukupnu turističku ponudu ovog područja. Kad je riječ

o privatnim investicijama važno je naglasiti da se ovdje nalazi samo dio tih investicija te je za

očekivati da će realizacija većih projekata zasigurno potaknuti i još veći broj privatnih u domeni

turizma.

Realizirane javne i privatne investicije JLS‐a u 2015. godini

Javni

Obnova javne infrastrukture: nogostupi, rekonstrukcije trgova, uređenje parkova

Ivanić‐Grad, Rakovec, Jastrebarsko, Zaprešić, Križ

Turistička infrastruktura: obnova spomeničke baštine (Spomen soba Milke Trnine, vršilnica, obnova krovišta na dvorcu Kerestinec, revitalizacija perivoja Erdody, projektna dokumentacija za spomeničku baštinu dokumentacija za Centra za posjetitelje)

Križ, Zaprešić, Sv. Nedelja, Jastrebarsko

Privatni

Izgradnja i unapređenje smještaja Žumberak, Sv. Nedelja, Velika Gorica, Jastrebarsko

Unapređenje turističkih proizvoda Jastrebarsko (štale, vinski podrumi), Grad Ivanić‐Grad

Planirane javne i privatne investicije JLS‐a u 2016. godini za koje su osigurana sredstva

Javni

Obnova javne infrastrukture: rasvjeta, opremanje parkova i dječjih igrališta, uređenje trgova, izgradnja sportskih terena, dječja igrališta

Zaprešić, Sv. Nedelja, Grad Sv. Ivan Zelina, Križ, Jastrebarsko, Ivanić‐Grad

Turistička infrastruktura: tematske staze (Staza života u Pušći) i šetnice; šetnice, sportski sadržaji, muzeji, info centri, biciklističke staze, oprema za manifestacije (drvene kućice), uređenje Centra za posjetitelje, Zavičajni muzej (Kupčina), sportski tereni, uređenje izletišta (Zajarki), Obnova kurija (Vadina), biciklističke staze

Pušća, Križ, Jastrebarsko, Ivanić‐Grad, Pisarovina, Sv. Nedelja, Velika Gorica, Zaprešić, Luka


Unapređenje turističkog proizvoda: širokopojasni Internet, e‐bicikli

Privatni

Izgradnja i unapređenje smještaja Žumberak, Ivanić‐Grad

Unapređenje turističkih proizvoda (vinski podrumi, bazeni, kušaonice, eko kuće)

Žumberak, Ivanić‐Grad, Jastrebarsko, Pisarovina

Planirane javne investicije JLS od 2017.‐2020. za koja još nisu osigurana sredstva

Javni

Obnova javne infrastrukture: društveni domovi, parkirališta, uređenje parkova, uređenje trgova, izgradnja cesta, rekonstrukcije gradskih centara, uređenje sportskih kompleksa

Pušća, Kravarsko,Križ, Rakovec, Sv. Nedelja, Zaprešić

Turistička infrastruktura: biciklističke staze, adaptacije dvoraca i perivoja, izgradnja ili uređenje muzeja, izgradnja kampova , izgradnja žičare, osnivanje TIIC‐eva, izgradnja biciklističkih i pješačkih staza, obnova kurija, rekonstrukcije starih mlinova i vodenica (Lučelnica), izgradnja tematskih staza (npr. Staza života – vjerska tematska staza)

Ivanić‐Grad, Jakovlje, Jastrebarsko, Sv. Ivan Zelina, Velika Gorica, Bistra, Zaprešić, Pisarovina, Luka

Marketinške aktivnosti: internet stranice Bistra

Planirane javne investicije JLS od 2016.‐2020. u nadležnosti Županije ili RH

Vrijednost planirane investicije (u EUR)

Uređenje vanjskog bazena u Naftalanu 5.260.000,00

Uređenje Aninog perivoja u Samoboru Uređenje šetnice prema Starom gradu Samobor

600.000,00

Izgradnja biciklističke staze po nasipu rijeke Save

Izgradnja Eko centra Sošice 3.000.000,00

Planirane privatne investicije JLS od 2016.‐2020. g.

Vrijednost planirane investicije (u EUR)

Edukacijski centar u Farkaševcu 800.000,00

Hotel i bazeni u Ivanić Gradu 200.000,00

Hoteli i bazeni s popratnim sadržajima u Jastrebarskom 17.700.000,00

Farma za uzgoj sportskih konja ‐ Jastrebarsko 3.000.000,00

Razvoj seoskog turizma (Žunec, Kujundžić, Kovačić, Jasna, Pavek i dr.; spomen kuće, autokamp i turističko naselje i dr. u Pisarovini 1.395.000,00

Resort u Donjoj Zelini – zdravstveni turizam, Planinarski dom Kladeščica, spa Village i auto kamp u Sv. Ivanu Zelini

4.800.00,00

Plutajući bazen i plutajuća teresa u Kampu Zagreb – Sv. Nedelja 60.000,00

Izgradnja hotela u Velikoj Gorici 3.600.000,00

Izgradnja Eko hotela u Žumberku 300.000,00

Documents

STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA … · E‐marketing..... 104 STRATEGIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (DO 2025. GODINE) 4 8. Akcijski plan ... turističke destinacije