Sarajevo, veljača 2020.

www.fmf.gov.ba

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO FINANCIJA

FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA DUGOM

2020 – 2022. STRATEGIJA UPRAVLJANJA

DUGOM 2020 – 2022.

2

S A D R Ž A J

SAŽETAK ........................................................................................................................ 4

1. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ...................................................................... 4

1.1. Pravni okvir .................................................................................................................................. 4

1.2. Institucionalni okvir ..................................................................................................................... 4

2. CILJEVI I OBUHVAT STRATEGIJE UPRAVLJANJA DUGOM ................................ 5

2.1. Ciljevi upravljanja dugom .......................................................................................................... 5

2.2. Obuhvat Strategije ..................................................................................................................... 5

3.1. Struktura vanjskog duga Federacije BiH na dan 31. 12. 2019. ........................................... 6

3.1.1. Struktura vanjskog duga Federacije BiH po kreditorima .................................................... 6

3.1.2. Valutna struktura vanjskog duga Federacije BiH ................................................................ 7

3.1.3. Kamatna struktura vanjskog duga Federacije BiH .............................................................. 7

3.2. Struktura unutarnjeg duga Federacije BiH na dan 31. 12. 2019. ....................................... 8

3.2.1. Kamatna struktura unutarnjeg duga Federacije BiH ........................................................... 8

4. RIZICI PORTFELJA DUGA FEDERACIJE BiH ........................................................ 8

4.1. Karakteristike troškova i rizika portfelja duga Federacije BiH ............................................. 8

4.2 Rizik refinanciranja ..................................................................................................................... 9

4.3 Kamatni rizik .............................................................................................................................. 10

4.4 Valutni rizik ................................................................................................................................ 10

4.5 Potencijalne obveze ................................................................................................................. 11

4.5.1 Garancije ................................................................................................................................. 11

4.5.2 Preuzimanje obaveza krajnjih korisnika .............................................................................. 11

5. MAKROEKONOMSKI OKVIR ................................................................................. 12

6. IZVORI FINANCIRANJA ........................................................................................ 13

6.1. Vanjski izvori financiranja ...................................................................................................... 13

6.2. Domaći izvori financiranja ..................................................................................................... 14

7. PRETPOSTAVKE CIJENA I OPISI SCENARIJA ŠOKA ......................................... 15

7.1. Scenarij nepredviđenih događaja (Šok scenarij) ................................................................. 18

7.2. Opis alternativnih strategija zaduživanja .............................................................................. 19

7.3. Analiza troškova i rizika alternativnih strategija zaduživanja ............................................. 20

7.4. Indikatori rizika alternativnih strategija .................................................................................. 22

8. SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE DUGOM ............................................................ 23

8.3 Kvantitativne strateške mete .................................................................................................. 24

9. KOMUNIKACIJA S TRŽIŠTEM............................................................................... 24

3

SKRAĆENICE

ATM - Prosječno vrijeme dospijeća (Average Time to Maturity)

ATR - Prosječno vrijeme refiksiranja (Average Time to Refixing)

BDP - Bruto domaći proizvod (Bruto Domestic Product)

DOP - Dokument okvirnog proračuna

EBRD - Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Developmnent)

EIB - Europska investicijska banka (European Investment Bank)

IBRD - Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank For Recontruction and Development)

IDA - Međunarodna asocijacija za razvoj (International Development Association)

KfW - Njemačka banka za obnovu i razvoj (KfW Development Bank)

IMF - Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund)

WB - Svjetska banka (World Bank)

EFF - Extended Fund Facility (Prošireni aranžman IMF-a)

4

SAŽETAK

Strategija upravljanja dugom 2020 – 2022. (u daljnjem tekstu: Strategija) predstavlja sažetak glavnih načela i smjernica za politike upravljanja dugom Federacije BiH u promatranom razdoblju i temelji se na postojećem portfelju duga Federacije BiH, Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH u razdoblju 2020 – 2022. godine i Programu javnih investicija Federacije BiH 2020 – 2022. godina (PJI 2020 – 2022.). Strategija sadrži planove financiranja potreba Vlade Federacije BiH u naredne tri godine kako na vanjskom tako i na unutarnjem tržištu, te indikativne mjere i alate potrebne za dostizanje usvojenih strateških ciljeva.

1. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

1.1. Pravni okvir

Kompleksnost ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine rezultirala je uspostavljanjem višestrukog zakonodavnog i institucionalnog okvira za upravljanje dugom na svim razinama vlasti. - Procedura ugovaranja novih vanjskih državnih zajmova propisana je člankom 39.

Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 52/05, 103/09 i 90/16, u daljnjem tekstu: Zakon o zaduživanju), a alokacija obveze otplate vanjskog državnog duga člankom 50;

- Zakon o zaduživanju također daje ovlaštenja entitetima i Brčko Distriktu da sklapaju ugovore o zaduživanju s vanjskim kreditorima po osnovi direktnog duga, što je predmetom prethodne suglasnosti Parlamentarne skupštine BiH;

- Sukladno Zakonu o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, br. 86/07, 24/09, 44/10 i 30/16, u daljnjem tekstu: Zakon o dugu u FBiH) Federacija BiH se može zaduživati u zemlji i u inozemstvu u domaćoj ili stranoj valuti. Za provođenje procedure zaduživanja, izdavanja garancija i upravljanje dugom Federacije BiH nadležno je Federalno ministarstvo financija/finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo financija).

- Zakonom o dugu u FBiH utvrđeni su limiti zaduživanja Federacije BiH, kao i svrhe u koje se Federacija BiH može zadužiti na vanjskom ili unutarnjem tržištu, te izdati garancije.

1.2. Institucionalni okvir

Sve transakcije vezane za dug i garancije unutar FMF provodi Sektor za upravljanje dugom kojim rukovodi pomoćnik ministra i direktno je odgovoran ministru financija. Sektor se sastoji iz tri odsjeka:

1. Odsjek za zaduživanje i koordinaciju sredstava za razvoj (eng. Front office) 2. Odsjek za analizu i izvješćivanje (eng. Middle office) 3. Odsjek za izmirenje duga (eng. Back office)

Ovakvom organizacijskom strukturom Sektora za upravljanje dugom osigurano je jasno

razdvajanje dužnosti između službenika koji imaju ovlasti da pregovaraju i provode transakcije zaduživanja i onih koji su zaduženi za računovodstveno evidentiranje tih transakcija i servisiranje duga, kao i službenika koji su odgovorni za monitoring, odnosno analizu i izvješćivanje.

5

2. CILJEVI I OBUHVAT STRATEGIJE UPRAVLJANJA DUGOM

2.1. Ciljevi upravljanja dugom

Ciljevi upravljanja dugom Vlade Federacije BiH su:

1. osiguranje financijskih sredstava za financiranje vladinih potreba (servisiranje

obveza postojećeg duga i financiranje razvojnih projekata) uz prihvatljive troškove

i rizike u srednjem i dugom roku;

2. razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.

2.2. Obuhvat Strategije

Strategija obuhvaća portfelj duga kojim upravlja Vlada Federacije BiH koji je prikazan u narednoj tablici.

Tablica 1. Obuhvat Strategije

Vrsta duga Uključen (√)/ Isključen (x) Iznos (mil.KM)

Vanjski dug FBiH, od čega: 4.595,39

- Relevantni vanjski dug FBiH √ 4.520,04

- Direktni vanjski dug FBiH √ 75,35

Unutarnji dug FBiH, od čega: 711,54

- Trezorski zapisi FBiH √ 20,00

- Trezorske obveznice FBiH √ 540,00

- Obveznice stare devizne štednje (SDŠ) √ 1,87

- Obveznice za ratna potraživanja (RT) √ 149,67

GARANCIJE 1 x 16,81

- Garancije FBiH x 8,04

- Garancije JP u vlasništvu FBiH x 1.200,86

UKUPAN dug obuhvaćen strategijom 5.306,93

3. PORTFELJ DUGA VLADE FEDERACIJE BIH

Ukupan portfelj duga za koji je odgovorna i kojim upravlja Vlada Federacije BiH na

dan 31. 12. 2019. iznosi 5.306,93 mil.KM2 (3.036,01 mil. USD ili 24,14% BDP-a3

Federacije BiH), a sastoji se od vanjskog duga u iznosu od 4.595,39 mil.KM (2.628,95

mil. USD ili 86,59% ukupnog duga) i unutarnjeg duga u iznosu od 711,54 mil.KM (407,06

mil. USD ili 13,41% ukupnog duga).

1 Garancije FBiH nisu uključene u obuhvat strategije jer se u razdoblju koji je obuhvaćen Strategijom ne očekuje njihovo aktiviranje. Garancije FBiH obuhvaćaju: garanciju na sindicirani kredit Željeznicama FBiH u iznosu od 78,92 mil.KM (stanje duga po ovoj garanciji na dan 31. 12. 2019. iznosi 8,04 mil. KM) i garanciju za izgradnju bloka 7, Termoelektrane u Tuzli u iznosu od 1.200,86 mil. KM stanje duga po ovoj garanciji je 0 KM s obzirom da se još nisu stekli uvjeti za efektivnost kredita 2 Tečajna lista CBBH broj 257 od 31. 12. 2019., vrijednost SDR-a na dan 30. 12. 2019.godine 2,417171 KM 3 Federalni zavod za statistiku, priopćenje Godišnji bruto domaći proizvod za Federaciju BiH, 2018. godina – Dohodovni pristup,

Sarajevo 21. 11. 2019. (BDP 21.984 mil.KM)

6

Tablica 2. Ukupan dug obuhvaćen Strategijom na dan 31. 12. 2019.

Opis Vanjski dug Unutarnji dug Ukupni dug

Iznos (u mil. KM) 4.595,39 711,54 5.306,93

Iznos (u mil. USD) 2.628,95 407,06 3.036,01

Nominalni dug kao % BDP-a FBiH 20,9% 3,2% 24,1%

3.1. Struktura vanjskog duga Federacije BiH na dan 31. 12. 2019.

3.1.1. Struktura vanjskog duga Federacije BiH po kreditorima

Vanjski dug je, najvećim dijelom, ugovoren s međunarodnim financijskim institucijama

i bilateralnim kreditorima.

Tablica 3. Pregled vanjskog duga Federacije BiH po kreditorima

Kreditor u USD u KM

Svjetska banka (WB IDA) 641.208.932,8 1.120.829.367,2

Europska investicijska banka 523.257.389,9 914.650.778,1

Međunarodni monetarni fond 116.917.911,6 204.371.808,1

EBRD 235.525.838,0 411.697.751,6

Pariški klub 233.222.598,0 407.671.701,9

Svjetska banka (WB IBRD) 312.858.975,4 546.875.611,9

Londonski klub 27.153.817,7 47.464.710,3

Europska komisija 63.404.317,9 110.830.367,3

Vlada Kraljevine Španjolske 55.470.604,4 96.962.283,6

Ostali kreditori 419.928.333,9 734.032.208,1

Ukupno 2.628.948.719,6 4.595.386.588,1

Slika 1. Struktura vanjskog duga Federacije BiH prema kreditorima (mil. KM)

0,00 200,00 400,00 600,00 800,00 1.000,00 1.200,00

Svjetska banka (WB IDA)

Europska Investicijska banka

Ostali kreditori

Svjetska banka (WB IBRD)

EBRD

Pariški klub

Međunarodni monetarni fond

Europska Komisija

Vlada Kraljevine Španjolske

Londonski klub

Svjetskabanka (WB

IDA)

EuropskaInvesticijska

bankaOstali kreditori

Svjetskabanka (WB

IBRD)EBRD Pariški klub

Međunarodnimonetarni fond

EuropskaKomisija

VladaKraljevineŠpanjolske

Londonski klub

Stanje duga 1.120,83 914,65 734,03 546,88 411,70 407,67 204,37 110,83 96,96 47,46

7

3.1.2. Valutna struktura vanjskog duga Federacije BiH

Valutna struktura vanjskog duga Federacije BiH ovisi o dostupnim izvorima

financiranja. S tim u vezi, najzastupljenije valute u portfelju duga Federacije BiH su: Euro

(EUR), Specijalna prava vučenja (SDR) i američki dolar (USD).

Slika 2. Valutna struktura vanjskog duga Federacije BiH

Dekompozicijom SDR-a4, udio EUR valute raste na 65,17%, a USD na 26,73% ukupnog

vanjskog duga.

3.1.3. Kamatna struktura vanjskog duga Federacije BiH

S fiksnom kamatnom stopom ugovoreno je 2.790,37 mil.KM ili 60,54% vanjskog

duga, a s promjenjivom kamatnom stopom 1.813,29 mil.KM ili 39,46% vanjskog duga.

Slika 3. Struktura vanjskog duga Federacije BiH prema vrsti kamatne stope

4 SDR – međunarodna obračunska valuta sastavljena iz sljedećih valuta: Kineski Juan (CNY) 1,0174, Euro (EUR) 0,38671, Američki dolar (USD) 0,58252, Britanska Funta (GBP) 0,085946 i Japanski Yen (JPY), 11,90.

SDR, 26,89%

USD, 15,51%

EUR, 56,85%

GBP, 0,01%

JPY, 0,75%

Prije dekompozicije SDR-a

USD, 26,73%

EUR, 65,17%

GBP, 2,18%

JPY, 2,99%CHY,

2,94%

Poslije dekompozicije SDR-a

Promjenjiva kamatna stopa; 39,46%

Fiksna kamatna stopa 60,54%

8

3.2. Struktura unutarnjeg duga Federacije BiH na dan 31. 12. 2019.

Unutarnji dug koji je uključen u Strategiju sastoji se od duga u obliku vrijednosnih

papira koji je nastao sukladno zakonu5 i duga nastalog emisijom tržišnih vrijednosnih

papira.

Tablica 4. Unutarnji dug Federacije BiH uključen u Strategiju

Vrsta duga

Uključen (√)/

Isključen (x)

Iznos (mil.KM)

Unutarnji dug FBiH, od čega: 711,54

- Trezorski zapisi FBiH √ 20,00

- Trezorske obveznice FBiH √ 540,00

- Obveznice stare devizne štednje (SDŠ) √ 1,87

- Obveznice za ratna potraživanja (RT) √ 149,67

3.2.1. Kamatna struktura unutarnjeg duga Federacije BiH

Slika 4. Struktura unutarnjeg duga Federacije BiH po visini kamatne stope (KM)

4. RIZICI PORTFELJA DUGA FEDERACIJE BiH

4.1. Karakteristike troškova i rizika portfelja duga Federacije BiH

Portfelj duga Federacije BiH ima relativno nisku prosječnu ponderiranu implicitnu

kamatnu stopu od 1,6%. Prosječna ponderirana implicitna kamatna stopa za unutarnji

5 Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.

66/04, 49/05, 35/06, 31/08, 32/09, 65/09 i 42/11); Zakon o izmirenju obveza na osnovi računa stare devizne štednje u Federaciji

Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 62/09, 42/11, 91/13 i 101/16)

0,00 50,00 100,00 150,00 200,00 250,00 300,00

(0-1)%

(1-2)%

(2-3)%

(3-4)%

(4-5)%

(5-6)%

6% i više

(0-1)% (1-2)% (2-3)% (3-4)% (4-5)% (5-6)% 6% i više

Stanje duga 240,00 70,00 221,54 180,00 0,00 0,00 0,00

9

dug iznosi 1,9%, što je rezultat omjera obveznica emitiranih za izmirenje obveza po

osnovi stare devizne štednje i ratnih potraživanja koje imaju zakonom određenu kamatnu

stopu 2,5% (151,54 mil. KM) i tržišnih dugoročnih vrijednosnih papira u obliku obveznica

(540,0 mil. KM).

Prosječna ponderirana implicitna kamatna stopa za vanjski dug iznosi 1,6%.

Tablica 5. Indikatori rizika portfelja duga Federacije BiH na dan 31. 12. 2019.

Indikatori rizika Vanjski dug Unutarnji dug Ukupni dug

2018. 2019. 2018. 2019. 2018. 2019.

Iznos duga (milijuni KM) 4.702,7 4.595,4 673,4 711,5 5.376,1 5.306,9

Iznos duga (milijuni USD) 2.754,1 2.628,9 394,4 407,1 3.148,5 3.036,0

Nominalni dug u % BDP 23,2 20,9 3,3 3,2 26,5 24,14

Sadašnja vrijednost duga u % BDP 21,0 17,0 3,3 3,2 24,4 19,6

Troškovi

duga

Kamata kao % BDP 0,4 0,3 0,1 0,1 0,4 0,4

Prosječna ponderirana kamata (%) 1,5 1,6 2,7 1,9 1,7 1,6

Rizik

refinanciranja

Prosječno vrijeme dospijeća (godine) 6,8 6,5 2,1 2,7 6,2 6,0

Dospijeće duga u sljedećoj godini (% ukupnog) 9,0 8,9 27,3 25,5 11,3 11,1

Dospijeće duga u sljedećoj godini (% BDP) 2,1 1,9 0,9 0,8 3,0 2,7

Kamatni rizik

Prosječno vrijeme refiksiranja (godine) 3,7 4,1 2,1 2,7 3,5 3,9

Dug koji se refiksira u sljedećoj godini (%ukupnog) 50,3 44,2 27,3 25,5 47,4 41,7

Dug s fiksnom kamatnom stopom (% ukupnog) 53,7 60,5 100,0 100,0 59,5 65,8

Valutni rizik Devizni dug (% ukupnog duga) 87,5 86,6

Kratkoročni devizni dug (% rezervi) 4,8 3,5

4.2 Rizik refinanciranja

Rizik refinanciranja je relativno veliki i za unutarnji i za vanjski dug i koncentriran je na

kratki i srednji rok. Profil otplate portfelja duga naginje ka kratkom i srednjem roku.

Prosječno vrijeme dospijeća (ATM) za unutarnji dug je 2,7 godina, a 6,5 godina za vanjski

dug. Kraće prosječno vrijeme dospijeća unutarnjeg duga u odnosu na vanjski dug rezultat

je razvijenosti domaćeg tržišta vrijednosnih papira, s obzirom da na istom ne postoji

značajniji tržišni potencijal za izdavanjem obveznica s dužim rokom dospijeća, i obveza

po osnovi unutarnjeg duga utvrđenih zakonom (obveznice izdane za izmirenje stare

devizne štednje i ratnih potraživanja).

10

Slika 5. Profil otplate duga Federacije BiH na dan 31. 12. 2019. (mil. KM)

Slika 6. Profil otplate duga Federacije BiH prema IMF-u, na dan 31. 12. 2019. (mil. KM)

4.3 Kamatni rizik

Udjel portfelja duga koji se refiksira unutar jedne godine iznosi 41,7% i rezultat je

činjenice da je gotovo pola portfelja vanjskog duga ugovoreno s varijabilnom kamatnom

stopom (cca 40,0%) kao i kratkog roka dospijeća tržišnih vrijednosnih papira emitiranih

na domaćem tržištu. Povećanje referentnih kamatnih stopa za jedan postotni bod

povećalo bi otplatu duga za približno 10 mil. USD godišnje (cca 18 mil. KM).

Za refiksiranje vanjskog duga prosječno je potrebno 4,1 godina, a 2,7 godina za

refiksiranje unutarnjeg duga.

4.4 Valutni rizik

Najzastupljenije valute u portfelju duga Federacije BiH su EUR (49,23%), SDR

(23,28%), USD (13,41%) i KM (13,43%). Dekompozicijom SDR-a, udjel EUR valute raste

na 56,43% ukupnog duga, a udjel USD na 23,15% (Slika 7.).

Valutni rizik portfelja vanjskog duga Federacije BiH je relativno velik. Približno 35%

vanjskog duga je osjetljivo na promjene deviznih tečajeva uzimajući u obzir njegovu

valutnu strukturu (EUR – 56,85%, SDR – 26,89% i USD – 15,51%), u kojoj, nakon

dekompozicije SDR-a, udjel EUR valute u ukupnom vanjskom dugu iznosi 65,17% (Slika

2.).

2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037 2038 2039 2040 2041 2042 2043 2044 2045 2046 2047 2048 2049

Unutarnji dug 181, 135, 205, 55,8 30,6 1,36 70,3 0,51 - 30,0 - - - - - - - -

Spoljni dug 408, 428, 405, 497, 409, 366, 342, 273, 244, 219, 198, 175, 112, 100, 93,0 80,7 66,4 50,0 39,8 20,9 10,2 9,51 7,73 6,66 5,67 4,61 4,47 4,33 4,33 3,50

-

100,00

200,00

300,00

400,00

500,00

600,00

700,00

2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028

Tranša II 0,00 0,00 8,52 17,03 17,03 17,03 17,03 17,03 8,52

Tranša I 0,00 17,03 17,03 17,03 17,03 17,03 17,03 0,00 0,00

17,03

17,03

17,03 17,03

17,03

17,03

8,52

17,03 17,03 17,03

17,03

17,038,52

0,005,00

10,0015,0020,0025,0030,0035,0040,00

Tranša I Tranša II

11

Slika 7. Valutna struktura ukupnog duga Federacije BiH prema stanju duga na dan 31.

12. 2019., prije i poslije dekompozicije SDR-a

4.5 Potencijalne obveze

Potencijalne obveze Federacije BiH su financijske obveze po osnovi izdanih

garancija ili odluka Parlamenta Federacije BiH o eventualnom preuzimanju obveza

kantona, gradova, općina ili javnih kompanija i mogle bi postati obveza proračuna

Federacije BiH.

4.5.1 Garancije

Potencijalne obveze Federacije BiH na dan 31. 12. 2019. po osnovi izdanih garancija

odnose se na unutarnju garanciju za JP Željeznice Federacije BiH po osnovi sindiciranog

kredita u iznosu od 78.917.840 KM. Stanje duga po ovoj garanciji iznosi 8,04 mil. KM6 i

bit će u potpunosti otplaćen krajem 2020. godine.

Federacija BiH je tijekom 2019. godine izdala vanjsku garanciju JP Elektroprivreda

BiH, a u cilju izgradnje bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Garancija je izdana u korist Kineske

izvozno-uvozne banke (Exim Bank of China) na iznos od 1.200,86 mil. KM. S obzirom da

uvjeti za efektivnost kredita još uvijek nisu ispunjeni, stanje duga po ovoj garanciji iznosi

0 KM.

U razdoblju na koje se odnosi ova Strategija ne očekuje se aktiviranje garancija, te

stoga nisu uključene u njezin obuhvat.

4.5.2 Preuzimanje obaveza krajnjih korisnika

Iako Zakon o dugu u FBIH propisuje da dug kantona, gradova, općina i javnih

poduzeća predstavlja njihovu apsolutnu i bezuvjetnu obvezu i ne predstavlja ni direktnu

ni indirektnu obvezu Federacije BiH, trenutna financijska pozicija nekoliko kantona,

općina i javnih poduzeća kojima je Federacija BiH proslijedila kredite, ukazuje na moguće

teškoće u servisiranju njihovih obveza. S tim u vezi, u skladu sa Zakonom o dugu u FBiH

Ministarstvo financija može izvršiti reprogram obveza.

6 Garancija će biti u potpunosti otplaćena u 2020. godini

USD; 13,41%

SDR; 23,28%

BAM; 13,43%

EUR; 49,23%

GBP; 0,00%

JPY; 0,65%BAM; 13,4…

USD; 23,15%

EUR; 56,43%

GBP; 1,89%

JPY; 2,59% CHY; 2,54%

12

5. MAKROEKONOMSKI OKVIR7

Projekcije rasta imaju uporište u očekivanom nastavku pozitivnih ekonomskih prilika

u svijetu, kao i u neposrednom okruženju uz pojačani doprinos internih kretanja.

Pod pretpostavkom povoljnog eksternog okruženja i implementacije strukturnih

reformi u zemlji, s glavnim osloncem u domaćoj tražnji, u BiH se u razdoblju od 2020 –

2022. godine očekuje rast BDP-a po stopama od 3,7%, 3,8%, te 4,0%, respektivno8.

Očekivani rast će najznačajnije uporište imati u očekivanom porastu privatne i javne

potrošnje, uslijed višegodišnje provedbe politike fiskalne konsolidacije, te porastu

ukupnih (privatnih i javnih) investicija.

Promatrajući historijski rast cijena u Bosni Hercegovini može se zaključiti da je velikim

djelom determiniran promjenama cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, cijenama

hrane, trošarinama na određene proizvode, cijenama komunalija itd.

Prema tome, ukoliko bi cijene sirove nafte u razdoblju 2020 – 2022. godine odstupale

od pretpostavljenih u osnovnom scenariju to bi se odrazilo na razinu inflacije. Naredno

srednjoročno razdoblje se, u smislu očekivanog kretanja ukupne razine cijena u FBiH

može okarakterizirati kao razdoblje niske i stabilne inflacije, s projiciranim stopama iste

od 1,0% u 2020. godini do 1,5% u 2022. godini.

Na bazi projekcija DEP-a opseg vanjskotrgovinske razmjene u razdoblju 2020.-2022.

godina bi se povećao, tako da bi u ovom vremenskom intervalu vanjskotrgovinski deficit

bilježio nominalni rast od 0,1-3,1%, kao rezultat porasta stope uvoza (6,8-8,6%) i rasta

stope izvoza (8,2-10,5%).

Financiranje deficita tekućeg računa bilo bi, kao i proteklih godina, omogućeno

priljevima financijskih sredstva iz inozemstva (kroz socijalne beneficije i doznake građana

iz inozemstva, direktne strane investicije, trgovinske kredite te kroz eventualna nova

zaduživanja na međunarodnom financijskom tržištu).

Tablica 6. Makroekonomski pokazatelji za Federaciju BiH za razdoblje 2020. – 2022. (u mil. KM)9

Indikator 2020 2021 2022

Javni prihodi (uključujući grantove) (u mil. KM) 4.254,4 4.377.3 4.466,5

Primarni rashodi javnog sektora (u mil. KM) 3.857,7 4.017,9 4.067,5

Rashodi javnog sektora (u mil. KM) 3.974,1 4.152,1 4.208,3

Izdaci za kamate (u mil. KM) 116,4 134,2 140,9

Devizne rezerve (mil. USD)10 6.821,0 7.268,3 7.660,6

BDP (Nominalni) (u mil. KM) 23.790,0 24.979,0 26.279,0

Nominalni rast u % 4,6 5,0 5,2

Realni BDP (u mil. KM) (prethodna g. = 100) 23.599,0 24.731,0 26.017,0

Realni rast u % 3,7 3,8 4,0

7 Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH u razdoblju 2020. – 2022. godine, Sarajevo svibanj 2019. godine 8 DEP: Program ekonomskih reformi za 2020. – 2022. godine, siječanj 2020. godine 9 Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za razdoblje 2020. – 2022. godina, Sarajevo, svibanj 2019. godine 10 Izvor: CBBH

13

Tablica 7. Makroekonomski rizici i implikacije za strategiju upravljanja dugom

Realni sektor

- Rast Srednja

Slaba vanjska potražnja ili veća financijska nestabilnost bi

mogli smanjiti potencijal za rast, što bi dovelo do poteškoća u

fiskalnoj politici i rezultiralo većim zaduživanjem.

Fiskalni sektor

- Održivost duga Srednja

Pritisak na rastuće rashode i kapitalne investicije bi povećao

financijske potrebe. Potencijalne obveze, bilo iz bankarskog

sektora ili državnih poduzeća, bi mogle dovesti do povećanja

bruto financijskih potreba i troškova financiranja i pogoršanja

fiskalne bilance, što bi moglo rezultirati većim domaćim i

vanjskim zaduženjem.

Platna bilanca

- Vanjska

potražnja/tečaj

valuta

Srednja

do visoka

Spor globalni rast, posebno u EU, može smanjiti izvoz i strane

direktne investicije, dovodeći do pritiska na devizne rezerve, s

obzirom na aranžman valutnog odbora, što bi moglo utjecati i

na veće vanjsko zaduživanje.

Inflacija

- Cijene roba/tečaj

valuta

Srednja

do mala

Pretpostavljeno kretanje inflacije u Bosni i Hercegovini u

osnovnom scenariju za 2020-2022. godinu trebalo bi se

zadržati na razini iz 2019. godine. Veća inflacija bi mogla

povećati troškove servisiranja duga.

Financijski sustav

- Sveukupno stanje Srednja

Stopa adekvatnosti kapitala bankovnog sustava je znatno viša

od zakonskog minimuma i predstavlja zadovoljavajuću

kapitaliziranost ukupnog sustava za postojeću razinu

izloženosti rizicima i jaku osnovu za očuvanje njegove

sigurnosti i stabilnosti.

6. IZVORI FINANCIRANJA

6.1. Vanjski izvori financiranja

Vanjska financijska sredstva koja Federaciji BiH stoje na raspolaganju i planira ih

angažirati u razdoblju 2020 – 2022. procjenjuju se na 1.341,09 mil. KM11 (767,22 mil.

USD12). Uzimajući u obzir ciljeve definirane ovom Strategijom, troškove i rizike

ugovaranja zajmova, Federacija BiH će nastaviti s politikom maksimiziranja zaduživanja

kod multilateralnih financijskih institucija, a procjene ukazuju da bi se približno 80%

planiranih potreba moglo zadovoljiti financiranjem iz ovih izvora.

11 Prema podacima jedinica za implementaciju projekata 12 Preračun izvršen prema tečaju USD : KM na dan 31. 12. 2019. (1USD=1,747994 KM)

14

Tablica 8: Pregled procijenjenog financiranja iz vanjskih izvora u razdoblju 2020 – 2022. godina

Kreditor Kamatna stopa Grace

razdoblje Rok

otplate Valuta

Financiranje mil. USD

% Rizici

IBRD Fiksna ili varijabilna 5-10 18-30 EUR 97,32 12,68 Rizik refiksiranja za varijabilnu

EIB Fiksna ili varijabilna 4-5 25 EUR 327,63 42,70 Rizik refiksiranja za varijabilnu

IMF13 Varijabilna 4,5 10 SDR 0,00 0,00 Rizik refiksiranja,

refinanciranja i valutni rizik

EBRD Fiksna ili varijabilna,

6MEURIBOR+1%

3-5 12-15 EUR 128,08 16,69 Rizik refiksiranja za varijabilnu

Kuvajtski fond Fiksna, 2% 5 25 KWD 33,90 4,42 Valutni rizik

Saudijski fond Fiksna, 1% - 2% 5 25 SAR 1,10 0,14 Valutni rizik

OPEC fond Fiksna, 2% 10 20 USD 33,16 4,32 Valutni rizik

CEB Fiksna ili varijabilna 5 10 EUR 22,15 2,89 Rizik refiksiranja za varijabilnu

IFAD Fiksna, 0,75% 10 30 SDR 4,90 0,64 Rizik refinanciranja i valutni

rizik

IDA Fiksna 5 25 SDR 5,55 0,72 Rizik refinanciranja i valutni

rizik

KfW Fiksna 2,5 - 10 12 - 20 EUR 104,02 13,56 Rizik refinanciranja

Ostala sredstva Fiksna ili varijabilna 3-5 10-15 EUR 9,40 1,23 Rizik refinanciranja i

refiksiranja za varijabilnu

UKUPNO 767,22 100,00

6.2. Domaći izvori financiranja

Domaće tržište vladinih vrijednosnih papira je relativno malo i nerazvijeno, ali ima

trend rasta prilagođavajući se financijskim potrebama Vlade Federacije BiH.

Domaće komercijalne banke su najveći investitori u trezorske zapise i tržišne

obveznice Vlade Federacije BiH i uglavnom ih čuvaju do dospijeća.

Slika 8. Kretanje visine unutarnjeg duga Federacije BiH po osnovu tržišnih vrijednosnih

papira u razdoblju 2012 – 2019. (mil. KM)

U namjeri da osigura daljnji razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira i

transparentnost zaduživanja, vodeći pri tom računa o svojim financijskim potrebama i

13 Navedeno se odnosi na Prošireni aranžman IMF-a (Extended Fund Facility)

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Trezorski zapisi 60 50 100 100 120,8 100 40 20

Trezorske obveznice 130 170 290 520 620 530 430 540

130 170290

520 620 530 43054060 50

100100

120,8 100

40 20

0

200

400

600

800

Trezorske obveznice Trezorski zapisi

15

troškovima, Vlada Federacije BiH će nastaviti s aukcijama obveznica u mjeri koja je

potrebna da se iznos sredstava na jedinstvenom računu riznice održava na

zadovoljavajućoj razini kao i aukcijama trezorskih zapisa u slučaju pojave deficita

jedinstvenog računa uzrokovanog neusklađenošću gotovinskih tokova.

Broj emisija i visina ponude trezorskih zapisa (ročnosti tri, šest, devet i dvanaest

mjeseci) će varirati zavisno od potreba riznice u procesu upravljanja likvidnošću. Za

buduća izdanja obveznica Federacija će uzimati u obzir interese investitora, ali će

nastojati produžiti prosječno vrijeme dospijeća vrijednosnih papira14 izdavanjem

obveznica s dospijećem dužim od pet godina.

Aukcije tržišnih vrijednosnih papira Federacije BiH održavaju se sukladno godišnjem

indikativnom kalendaru aukcija, koji Ministarstvo financija objavljuje na svojoj internetskoj

stranici, osim u slučaju kada zbog zadovoljavajuće likvidnosti jedinstvenog računa riznice

FMF otkaže najavljene aukcije.

Tablica 9. Struktura, troškovi i rizici domaćih izvora financiranja

OPIS Trezorski zapisi Obveznice FBiH

Struktura Diskont, jednokratna isplata Fiksna ili varijabilna kamata, jednokratna isplata

Karakteristike Jednostavni, dobra potražnja Tražnja zadovoljava trenutne potrebe, razvoj tržišta će

utjecati na potražnju

Troškovi Niski, osim u slučaju krize likvidnosti ili izdanja

većih volumena

Rast volumena izdanja i produžetak ročnosti može izazvati

rast troškova

Rizici Rizici refiksiranja i refinanciranja Rizici zavise od ostvarene ročnosti, a uključuju rizik

refinanciranja, a u slučaju varijabilnih stopa i rizik refiksiranja

7. PRETPOSTAVKE CIJENA I OPISI SCENARIJA ŠOKA

U ovom dijelu predstavljena su četiri osnovna scenarija financiranja potreba Vlade

Federacije BiH. Pretpostavke visine kamatnih stopa i procijenjeno kretanje vrijednosti

deviznih tečajeva za vanjski dug u razdoblju 2019 – 2022. godina preuzeti su od

Ministarstva financija i trezora BiH.

Navedeni scenariji su testirani na utjecaj šokova, i to po jedan odvojeni kamatni i

valutni i jedan kombinirani kamatno-valutni.

Pretpostavke o budućim kretanjima fiksnih kamatnih stopa na vanjski dug zasnovane

su na krivuljama prinosa na njemačke i američke obveznice prve polovice lipnja 2019.

godine.

Za projekcije varijabilnih kamatnih stopa, 6M LIBOR15 i 6M EURIBOR16

pretpostavljeno je da će razlika između vrijednosti 6M EURIBOR (6M LIBOR) i prinosa

na njemačke jednogodišnje obveznice (američke jednogodišnje obveznice) biti jednaka

tijekom promatranog razdoblja.

Ove kamatne stope predstavljaju referentne kamatne stope za instrumente duga s

promjenjivim kamatama, dok su za instrumente duga s fiksnom kamatnom stopom

prilikom procjena visine kamata uzeta u obzir postojeća zaduženja.

14 U 2019. godini FMF uspješno je emitiralo prvu obveznicu dospijeća 10 godina u iznosu od 30 milijuna KM. 15 London Interbank Offered Rate 16 Euro Interbank Offered Rate

16

Tablica 10. Procijenjene visine kamata na instrumente duga u razdoblju 2019 – 2022. godina korištene u MTDS AT

Naziv instrumenta Kamata

2019 2020 2021 2022

Koncesionalni USD Fiksni 2,10% 2,12% 2,14% 2,17%

Koncesionalni EUR Fiksni 1,76% 1,84% 1,91% 1,98%

Koncesionalni USD Varijabilni 2,37% 2,39% 2,42% 2,44%

Koncesionalni EUR Varijabilni -0,26% -0,18% -0,11% -0,04%

IMF EFF17 USD Varijabilni 1,09% 1,11% 1,13% 1,16%

5y Eurobond 3,76% 4,14% 4,44% 4,64%

Tablica 11. Procijenjeni spread (margina) na instrumente duga s varijabilnom kamatnom

stopom u razdoblju 2019 – 2022. godina korištene u MTDS AT

Naziv instrumenta Spread-Margina

2019 2020 2021 2022

Koncesionalni USD Varijabilni 1,00% 1,00% 1,00% 1,00%

Koncesionalni EUR Varijabilni 1,00% 1,00% 1,00% 1,00%

IMF EFF USD Varijabilni 1,00% 1,00% 1,00% 1,00%

Bosna i Hercegovina ima kreditni rejting B od S&P18 i B3 od Moody's19. Oba kreditna

rejtinga su nepovoljna i svrstavaju Bosnu i Hercegovinu u skupinu zemalja s visokim

kreditnim rizikom – neinvestitorski rejting, odnosno u grupu zemalja koja može izmirivati

trenutne dugoročne obveze, ali nepovoljna ekonomska kretanja mogu dovesti do

problema u servisiranju njenih obveza. Od svih zemalja u regiji BiH ima najlošiji kreditni

rejting.

Tablica 12: Pregled dugoročnog rejtinga pojedinih zemalja iz šireg okruženja

Država Moody's Investors Service Standard & Poor's

Dugoročni / izgled Dugoročni / izgled

Albanija B1 / stabilan B+/ stabilan

Bosna i Hercegovina B3 / stabilan B / pozitivan

Bugarska Baa2 / pozitivan BBB / pozitivan

Crna Gora B1 / pozitivan B+ / stabilan

Grčka B1 / stabilan BB- / pozitivan

Hrvatska Ba2 / pozitivan BBB- / stabilan

Mađarska Baa3 / stabilan BBB / stabilan

Sjeverna Makedonija - BB- / stabilan

Rumunjska Baa3 / stabilan BBB- / negativan

Slovenija Baa1 / pozitivan AA- / stabilan

Srbija Ba3 / pozitivan BB+ /pozitivan

Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine20

17 Extended Fund Facilities 18 Standard and Poor's – agencija za procjenu kreditnog rejtinga 19 Moody's Investors Service - agencija za procjenu kreditnog rejtinga 20 Bloomberg, podaci ažurirani 17. 12. 2019.

17

Mada je to postala uobičajena praksa u regiji, Federacija BiH još uvijek nije

emitirala vrijednosne papire na međunarodnom financijskom tržištu. Izgledno je da

Federacija BiH neće izlaziti na međunarodno financijsko tržište u razdoblju na koje se

Strategija odnosi.

Slika 9. Prinos na njemačke obveznice različitih ročnosti - (Siječanj 2020.)21

Slika 10. Krivulja prinosa na američke obveznice različitih ročnosti - (Siječanj 2020.)22

Kako je valuta Bosne i Hercegovine vezana za EUR putem aranžmana valutnog

odbora, glavni valutni rizik u portfelju duga predstavlja nestabilnost EUR u odnosu na

ostale strane valute, uglavnom USD. Tečaj USD/EUR je historijski relativno nestabilan.

Pretpostavka je da će odnos EUR/USD, odnosno KM/USD u razdoblju na koje se

odnosi strategija ostati na istoj razini kao na kraju 2019. godine odnosno da neće biti niti

aprecijacije niti deprecijacije deviznog tečaja.

21 Izračun FMF 22 Izračun FMF

-0,80%

-0,60%

-0,40%

-0,20%

0,00%

0,20%

0,40%

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 302019

2020

2021

2022

0,00%

0,50%

1,00%

1,50%

2,00%

2,50%

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

2019

2020

2021

2022

18

Slika 11. Tečaj EUR/USD 2000 -2019. godine

Izvor: https://www.macrotrends.net/2548/euro-dollar-exchange-rate-historical-chart

7.1. Scenarij nepredviđenih događaja (Šok scenarij)

Korištenjem podataka iz portfelja duga Federacije BiH, makroekonomskih pretpostavki

za promatrano razdoblje kao i potencijalnih izvora financiranja, napravljeno je nekoliko

scenarija i strategija zaduživanja.

Svaka od analiziranih strategija testirana je i na iznenadne promjene u pogledu

kamatnih stopa i deviznih tečajeva kako bi se procijenili troškovi i rizici na navedene

promjene.

Šok valutnog (deviznog) tečaja:

manji šok: deprecijacija vrijednosti KM od 20% u odnosu na USD u prvoj godini,

veliki šok: deprecijacija vrijednosti KM od 30% u odnosu na USD u prvoj godini.

Šok kamatnih stopa:

manji šok: povećanje procijenjenih kamatnih stopa na dugoročne vanjske i

domaće instrumente u visini od 2% i 1% na kratkoročne domaće instrumente u

prvoj godini.

veći šok: povećanje procijenjenih kamatnih stopa u visini od 4% na dugoročne

vanjske i domaće instrumente i 2% na kratkoročne domaće instrumente u prvoj

godini.

Scenariji šokova:

Šok valutnog (deviznog) tečaja: 30% deprecijacije tečaja KM/USD u prvoj godini;

Šok kamatne stope: 4% rast kamatne stope na vanjske i domaće dugoročne

instrumente i 2% na kratkoročne domaće instrumente u prvoj godini, što doprinosi

izravnavanju krivulje prinosa. Instrumenti u koje su uključeni stara devizna štednja

i ratna potraživanja ostaju nepromijenjeni;

Kombinirani šok: 20% deprecijacije tečaja KM/USD u kombinaciji sa šokom od 1%

na kratkoročne domaće i 2% dugoročne instrumente u prvoj godini. Instrumenti u

koje su uključeni stara devizna štednja i ratna potraživanja ostaju nepromijenjeni.

19

Tablica 13. Stilizirani instrumenti portfelja duga Federacije BiH

Oznaka

instrumenta Ime ili vrsta instrumenta Fiksni ili

varijabilni

Koncesionalni ili

tržni

Dospijeće

(godina)

Grace

(godina)

Vrsta

valute Valuta

USD_1 Koncesionalni USD Fiksni Koncesionalni 20 5 Strana USD

EUR_2 Koncesionalni EUR Fiksni Koncesionalni 20 5 Strana EUR

USD_3 Koncesionalni USD Varijabilni Koncesionalni 20 5 Strana USD

EUR_4 Koncesionalni EUR Varijabilni Koncesionalni 17 5 Strana EUR

USD_5 IMF EFF USD Varijabilni Koncesionalni 10 4,5 Strana USD

BAM_6 T zapis Fiksni Tržni 1 0 Domaća BAM

BAM_7 1-2y FCSB T obveznica Fiksni Tržni 2 1 Domaća BAM

BAM_8 2-3y T obveznica Fiksni Tržni 3 2 Domaća BAM

BAM_9 5-7y T obveznica Fiksni Tržni 6 5 Domaća BAM

BAM_10 5y WCB T obveznica Fiksni Tržni 5 4 Domaća BAM

EUR_11 5y Eurobond Fiksni Tržni 5 4 Strana EUR

Tablica 14. Usporedba trenutnih indikatora rizika portfelja duga i rizika izabrane strategije

Indikatori rizika

Portfelj duga

2018.

godina

2019.

godina

Izabrana strategija kraj 2022. godine

Nominalni dug (% BDP-a) 26,5 24,1 21,9

Sadašnja vrijednost (% BDP-a) 24,4 19,6 18,0

Ponderirana prosječna kamata (%) 1,7 1,6 1,3

Rizik refinanciranja

ATM Vanjski dug (godine) 6,8 6,5 7,3

ATM Unutarnji dug (godine) 2,1 2,7 2,0

ATM Ukupni dug (godine) 6,2 6,0 6,6

Kamatni rizik

ATR (godine) 3,5 3,9 4,3

Dug koji se refiksira u 1 g (% ukupnog duga) 47,4 41,7 42,3

Dug po fiksnoj kamati (% ukupnog duga) 59,5 65,8 68,2

Valutni rizik Devizni dug (% ukupnog duga) 87,3 86,6 86,7

Kratkoročni devizni dug (% rezervi) 4,8 3,5 3,7

7.2. Opis alternativnih strategija zaduživanja

Vanjsko zaduživanje Federacije BiH će se koristi za financiranje razvojnih programa

i kao podrška proračunu. Razvojni programi su projekti s unaprijed identificiranim

kreditorima i pod poznatim uvjetima, te je time ograničena mogućnost pregovaranja

financijskih uvjeta kredita. Tim ograničenjima treba upravljati u kombinaciji s

ograničenjima opisanim za domaće financiranje, kako bi se ublažili ranije identificirani

rizici.

20

Strategija (S1): zaduživanje Federacije BiH sukladno Proračunu Federacije BiH za 2020.

godinu, Smjernicama ekonomske i fiskalne politike u razdoblju 2020 - 2022. godina i PJI-

a za razdoblje 2020-2022. godine. Financiranje razvojnih projekta do 2022. godine

procijenjeno je na 1.341,09 mil. KM. Vanjski izvori financiranja su okvirno identificirani

(tablica 8.) te su u kontekstu procjene troškova i rizika primijenjeni kreditni uvjeti s

podjednakim udjelom kredita s fiksnom i promjenjivom kamatnom stopom uz preferiranu

valutu EUR. Proračunska podrška će se financirati sredstvima prikupljenim emisijama

trezorskih zapisa i trogodišnjih, petogodišnjih, sedmogodišnjih, desetogodišnjih i

petnaestogodišnjih obveznica u opsegu koji osigurava i razvoj domaćeg tržišta.

Strategija 2 (S2): zaduživanje Federacije BiH sukladno Proračunu Federacije BiH za

2020. godinu, Smjernicama ekonomske i fiskalne politike u razdoblju 2020 - 2022. godina

i PJI-a za razdoblje 2020-2022. godine. U cilju procjene troškova i rizika razmatrani su

kreditni uvjeti koji podrazumijevaju kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom

stopom uz preferiranu valutu EUR. Proračunska podrška će se financirati sredstvima

prikupljenim emisijama trezorskih zapisa i trogodišnjih, petogodišnjih, sedmogodišnjih,

desetogodišnjih i petnaestogodišnjih obveznica u opsegu koji osigurava i razvoj domaćeg

tržišta.

Strategija 3 (S3): zaduživanje Federacije BiH sukladno Proračunu Federacije BiH za

2020. godinu, Smjernicama ekonomske i fiskalne politike u razdoblju 2020-2022. godina

i PJI-a za razdoblje 2020-2022. godine. Kreditni uvjeti pod kojima bi se Federacija BiH

trebala zadužiti za financiranje razvojnih projekata (u cilju procjene tako nastalih

troškova) koji podrazumijevaju kredite s ugovorenom fiksnom kamatnom stopom uz

preferiranu valutu EUR. Proračunska podrška će se financirati sredstvima prikupljenim

emisijama trezorskih zapisa i trogodišnjih, petogodišnjih, sedmogodišnjih,

desetogodišnjih i petnaestogodišnjih obveznica u obimu koji osigurava i razvoj domaćeg

tržišta.

Strategija 4 (S4): zaduživanje Federacije BiH sukladno Proračunu Federacije BiH za

2020. godinu, Smjernicama ekonomske i fiskalne politike u razdoblju 2020-2022. godina

i PJI-a za razdoblje 2020-2022. godine. Ukupne financijske potrebe će se osigurati na

vanjskom tržištu. Za financiranje infrastrukturnih projekata definiranih PJI 2020 -2022.

godina koristit će se koncesionalni izvori (EBRD, EIB, IBRD i dr.). Refinanciranje

domaćeg duga će u svrhu procjene troškova biti izvršeno izdavanjem dugoročne

(petogodišnje) euroobveznice na inozemnom tržištu vrijednosnih papira.

7.3. Analiza troškova i rizika alternativnih strategija zaduživanja

Učinak predložene četiri strategije je procijenjen prema osnovnom i prema šok

scenarijima. Dva ključna indikatora troškova (dug/BDP i kamata/BDP) izračunati su kako

bi se odredio odnos između troškova i rizika različitih scenarija zaduživanja. Promjene

visine neotplaćenog duga uzrokovane promjenom valutnog tečaja odražavaju se na

odnos dug/BDP. Udjel plaćene kamate u BDP-u daje procjenu potencijalnog utjecaja

svake strategije na proračun. Rizik dane strategije je razlika između njenih troškova

prema scenariju rizika, odnosno scenariju šoka u odnosu na osnovni (bazni) scenarij.

21

Trošak servisiranja duga je najosjetljiviji na promjene kamatnih stopa. Dug s visokim

kamatnim stopama generira tijekom vremena veće troškove duga, odnosno povećava

potrebe za refinanciranjem. Strategija S1 je najmanje rizična i ima najmanje troškove

(Slika 12.) zbog strukture duga u kojoj dominira vanjsko zaduživanje u EUR-ima i u kojem

udjel duga s fiksnim kamatnim stopama zadržava visok udjel u portfelju ukupnog duga.

Strategija S4 je najskuplja jer predviđa zaduživanje na inozemnom tržištu kapitala

emisijom dugoročnih euroobveznica prema tržnim kamatnim stopama. Strategije S2 i S3

imaju nešto veće troškove u odnosu na strategiju S1 s tim da je strategija S3 neznatno

rizičnija u odnosu na strategiju S2 s obzirom da su u strategiji S3 razmatrani kreditni uvjeti

u kojima prevladavaju fiksne kamatne stope. Najveći rizik za sve bazne strategije u

pogledu omjera kamata/BDP predstavlja ekstremni kamatni šok u 1. godini strategije.

Odstupanje od baznog scenarija kreće u iznosu od 0,086% – 0,124% procijenjenog BDP-

a.

Najmanje rizična je Strategija S1, koja predviđa refinanciranje unutarnjeg duga u

obliku trezorskih zapisa i trezorskih obveznica, kao i zaduživanje u gotovo podjednakom

opsegu po varijabilnim i fiksnim kamatnim stopama za realizaciju PJI 2020 – 2022.

godine.

Slika 12. Udjel troškova kamata u BDP-u (kraj 2022. godine)

Najveći rizik portfelja duga za sve četiri testirane strategije, u pogledu omjera

dug/BDP predstavlja valutni rizik u slučaju šoka deviznog tečaja odnosno aprecijacije

USD u odnosu na KM (šok od 30% u 1. godini strategije).

Portfelj koji ima veći udjel neeurskih valuta u stanju neotplaćenog vanjskog duga je

rizičniji. Strategija S4 je najosjetljivija strategija na oscilacije deviznih tečajeva zbog

niskog udjela domaćeg zaduživanja i značajnijeg vanjskog zaduživanja u neeurskim

valutama (SDR, USD).

Kao i u slučaju prethodnog indikatora kada promatramo bazni scenarij, strategije S1

i S2 imaju najmanje troškove i manje su rizične u odnosu na strategije S3 i S4. Strategija

S4 je najrizičnija i skuplja je u odnosu na Strategije S2 i S3.

Strategija S4 je najosjetljivija na promjene deviznog tečaja i najviše odstupa od svog

baznog scenarija, koji podrazumijeva izdavanje euroobveznice na vanjskom tržištu kao i

zaduživanje u neeurskim valutama (USD i SDR) u cilju realizacije PJI 2020 – 2022.

godine. U slučaju ekstremnog deviznog šoka (aprecijacija USD u odnosu na BAM u

iznosu od 30%) odstupanje šok scenarija od baznog, iznosi od 2,460%–2,468%,

S1 S2

S3 S4

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Tro

ško

vi

Rizik

(percent)

22

procijenjenog BDP-a u 2022. godini s tim da je to odstupanje najmanje u Strategiji S1 i

iznosi 2,460%.

Slika 13. Udjel duga u BDP-u (kraj 2022. godine)

7.4. Indikatori rizika alternativnih strategija

Budući da odnosi dug/BDP i kamata/BDP nisu dovoljni za procjenu rizika analizirani

su i drugi indikatori: rizik refinanciranja, kamatni rizik i valutni rizik.

Tablica 15. Indikatori rizika po strategijama na kraju 2022. godine

Indikatori rizika

2016 Na kraju 2019

Početni

portfelj S1 S2 S3 S4

Nominalni dug u % BDP 24,1 21,9 21,9 21,9 22,0

Sadašnja vrijednost duga u % BDP 20,2 17,9 18,1 18,1 18,2

Troškovi kamata u % BDP 0,39 0,34 0,35 0,36 0,41

Implicitna kamatna stopa (%) 1,63 1,31 1,38 1,39 1,80

Rizik

refinanciranja

Dug koji dospijeva u 1. godini (% ukupnog) 11,1 13,6 13,6 13,7 9,6

Dug koji dospijeva u 1. godini (% BDP) 2,7 3,0 3,0 3,0 2,1

Prosječno dospijeće portfelja (godine) 6,0 6,6 6,6 6,6 7,2

Prosječno dospijeće domaći dug (godine) 2,7 2,0 2,0 2,0 2,8

Prosječno dospijeće vanjski dug (godine) 6,5 7,3 7,3 7,3 7,4

Kamatni rizik

Prosječno vrijeme refiksiranja (godine) 3,9 4,3 5,1 5,3 5,3

Refiksiranje duga u 1. godini (godine) 41,8 42,3 34,7 33,3 35,5

Dug sa fiksnom kamatom (% ukupnog duga) 65,8 68,2 75,9 77,4 71,0

Trezorski zapisi (% ukupnog duga) 0,38 2,60 2,61 2,62 0,0

Devizni rizik Devizni dug u % ukupnog duga 86,6 86,7 86,7 86,6 96,7

Kratkoročni devizni dug u % rezervi 3,5 3,7 3,7 3,7 3,7

S1S2 S3

S4

21,9

21,9

21,9

21,9

21,9

22,0

22,0

5,5 5,5 5,5 5,5 5,5 5,5

Tro

škovi

Rizik

(percent)

23

Uspoređujući indikatore rizika predloženih strategija s rizicima trenutnog portfelja

duga, možemo zaključiti sljedeće:

Troškovi duga – Prosječna implicitna ponderirana kamatna stopa u analiziranim

strategijama kreće se u rasponu od 1,31% - 1,80%, s tim da je najniža kod preferirane

strategije S1 gdje iznosi 1,309%.

Rizik refinanciranja – Iznos duga koji dospijeva u 2023. godini je veći u relativnom

i u nominalnom iznosu, u odnosu na 2020. godinu, ali još uvijek u skladu sa smjernicama

za održanje indikatora rizika portfelja duga u zadovoljavajućim okvirima.

U svim analiziranim strategijama prosječno vrijeme do dospijeća (ATM) bi se

povećalo i bilo bi sukladno definiranim strateškim ciljevima. Implementacijom strategije

S1 prosječno vrijeme dospijeća portfelja duga na kraju 2022. godine bi iznosilo 6,6

godina.

Kamatni rizik – Prosječno vrijeme refiksiranja u svim razmatranim strategijama bi se

povećalo u odnosu na isti pokazatelj početnog portfelja duga.

Udjela duga s fiksnim kamatnim stopama, uključujući i trezorske zapise, bi se

povećao u odnosu na početni portfelj duga sa 65,83% na 68,22% u strategiji S1 do iznosa

od 77,38%, ukoliko bi strategiju S3 izabrali kao preferiranu.

Vlada Federacije BiH je izabrala Strategiju S1 koju će provoditi u razdoblju 2020-

2022. Izabrana strategija, odnosno indikatori rizika izabrane strategije S1 na kraju 2022.

godine su sukladni smjernicama za upravljanje dugom. Strategija S1 podrazumijeva

implementaciju PJI 2020-2022. u skladu s preporukama iz Strategije, emitiranje

vrijednosnih papira na domaćem tržištu u cilju proračunske podrške i refinanciranja

postojećeg duga.

8. SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE DUGOM

U namjeri da se osiguraju sredstva za likvidnost proračuna, zadovolji tražnja i poveća

likvidnost vladinih vrijednosnih papira, u narednom razdoblju Vlada Federacije BiH će

nastaviti s izdavanjem trezorskih zapisa i obveznica u opsegu i dinamici koji će biti

konzistentni ovom srednjoročnom Strategijom.

8.1 Sveukupna struktura portfelja duga

Strukturom portfelja duga nastojat će se minimizirati sveukupni rizici i nastaviti s

razvojem domaćeg tržišta vrijednosnih papira.

Smjernice za poželjnu strukturu portfelja duga su sljedeće:

- Održavanje udjela duga u KM i EUR valuti iznad 60% ukupnog portfelja duga;

- Održanje udjela duga s fiksnom kamatnom stopom preko 50% ukupnog portfelja

duga;

- Vrijeme prosječnog dospijeća ukupnog portfelja duga produžiti na 6,5 godina.

24

8.2 Smjernice za zaduživanje

Glavne smjernice za zaduživanje Federacije BiH su sljedeće:

- Prilikom planiranja zaduživanja voditi računa da se održi ravnomjerna struktura

otplate po godinama u cilju minimiziranja rizika refinanciranja;

- Radi smanjenja valutnog rizika maksimalno koristiti zaduživanje u EUR i KM;

- U cilju smanjenja rizika refinanciranja duga: udjel portfelja duga koji dospijeva

unutar 12 mjeseci/jedne godine će iznositi maksimalno 15% ukupnog

neotplaćenog duga;

- Kako bi produžili prosječno dospijeće portfelja duga iznad 6,5 godina, buduća

zaduženja ugovarati s dužim grace razdobljem i dužim rokom otplate. Prosječno

ponderirano dospijeće portfelja duga produžiti na najmanje 6,5 godina.

8.3 Kvantitativne strateške mete

Na temelju trenutnog makroekonomskog okvira (Smjernice ekonomske i fiskalne

politike Federacije BiH 2020-2022. godine) praćenjem preferirane strategije zaduživanja

na kraju 2022. godine očekivani indikatori rizika portfelja duga bili bi sljedeći:

- prosječno vrijeme dospijeća kredita (ATM) ne bi trebalo biti manje od 6,6 godina;

- prosječno vrijeme refiksiranja kredita (ATR) će iznositi 4,3 godinu;

- udjel servisiranja kamata po osnovi duga u prihodima će iznositi manje od 10%.

Mete definirane ovom Strategijom su osjetljive na promjene pretpostavki o rastu,

fiskalnom deficitu i dostupnosti predviđenih izvora financiranja, prvenstveno

koncesionalnih izvora financiranja.

9. KOMUNIKACIJA S TRŽIŠTEM

Ministarstvo financija će održavati komunikaciju sa sudionicima na tržištu putem

redovnih sastanaka i objavljivanjem ključnih informacija o dugu i vladinim politikama.

Ministarstvo financija će nastaviti na svojoj internetskoj stranici objavljivati indikativni

kalendar aukcija vrijednosnih papira, kvartalne kalendare aukcija, godišnji plan

zaduživanja, kvartalna izvješća o dugu i Strategiju upravljanja dugom Federacije BiH

http://www.mft.gov.ba.

Informacije o kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovine i financijskom sektoru u Bosni i

Hercegovini mogu se naći na web stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine

http://www.cbbh.ba, a dodatne informacije i podaci o javnom dugu u Bosne i Hercegovine

na web stranici Ministarstva financija i trezora BiH.

25

Na temelju članka 19. stavak 4. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine

(„Službene novine Federacije BiH“, br: 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada

Federacije Bosne i Hercegovine na _______sjednici, održanoj ______________2020.

godine, donosi:

Z A K LJ U Č A K

1. Usvaja se Strategija upravljanja dugom 2020 – 2022. 2. Zadužuje se Federalno ministarstvo financija-Federalno ministarstvo finansija da

Strategiju upravljanja dugom 2020 – 2022. objavi na svojoj web stranici.

3. Zadužuje se Generalni sekretarijat Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da

Strategiju upravljanja dugom 2020. – 2022. proslijedi Parlamentu Federacije Bosne i

Hercegovine radi informiranja.

4. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.

V broj______ PREMIJER

Sarajevo ______2020. godine FADIL NOVALIĆ