Upload
nedimgvozdjar
View
77
Download
13
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Predavanje - Makroekonomija u Dugom roku
Citation preview
1MAKROEKONOMIJA U DUGOM ROKU
VI predavanje
Makroekonomija u dugom roku
Modeli ekonomskog rasta
Ekonomske fluktuacije (konjukturni ciklusi) i makroekonomska ravnotea
1. Ekonomski rast
Fenomen ekonomskog rasta u sri makroekonomske teorije i politike
Ekonomski rast
glavni ekonomski i politiki cilj
ekspanzija potencijalnog BDP-a
irenje granica proizvodnih mogunosti
rast ukupnog outputa po stanovniku
3
Sistem AS-AD odreuje nivo outputa, nezaposlenosti, nivo cijena, inflaciju (kratak rok)
AS glavni faktor koji stoji iza ekonomskog rasta (dugi rok)
Kvantitativno se izraava najee preko pokazatelja stope rasta bruto domaeg proizvoda, nacionalnog dohotka, BDP-a po stanovniku (pc), nacionalnog dohotka po stanovniku
Posmatrano u dugom roku, pokazatelji ekonomskog rasta govore o napredovanju nacionalne ekonomije
1. Ekonomski rast
1. Ekonomski rast
U vremenu nakon Drugog svjetskog rata dolo do radikalne transformacije u obrascu ekonomskog rasta
Pred kraj 20. vijeka, vodee trine ekonomije ekonomski rast temelje na upotrebi visoko automatizovane opreme i neprekidnom pomjeranju granica tehnolokog znanja
Presudan uticaj na razvoj drutvenih i savremenih privrednih struktura, u materijalnom smislu, ima kompleks tehnolokih promjena
1. Izvori dugoronog rasta
Dugoroni ekonomski rast temelji se na:
uveanoj upotrebi proizvodnih faktora rada, kapitala i prirodnih resursa,
Uveanoj efikasnosti njihovog koritenja tehnolokim promjenama
Ako se pretpostavi da prirodni resursi predstavljaju konstantu, proizilazi da se ekonomski rast, odnosno rast BDP-a, moe dekomponovati na tri izvora: rast radne snage, rast kapitala i tehnoloke promjene
1. Kvantifikacija rasta
Robert Solow je prvi ekonomista koji je koristio proizvodnu funkciju za kvantifikaciju ekonomskog rasta u SAD
Istraivanja se odnosila na period 1909 1949
Doao do zakljuka da je u SAD u tom periodu preko 80% rasta outputa po radnom satu realizovano zahvaljujui tehnolokoj promjeni
Prosjena godinja stopa rasta u tom periodu 2,9%
Solow zakljuio da je u toj stopi:
0,32% doprinos akumulacije kapitala
1,09% doprinos porasta inputa rada
1,49 doprinos tehnoloke promjene
1. Kvantifikacija rasta Novija istraivanja Edvarda Denisona iz Ministarstva rada
SAD u kojima se analiziraju determinante ekonomskog rasta u SAD u periodu 1929 1989
Istraivanje dalo identine rezultate kao i istraivanje Solowa
U toku perioda, output rasta po prosjenoj godinjoj stopi 3,3%, od toga:
1,9% godinje je rezultat rasta inputa (rad, kapital, zemlja)
1,4% godinje je doprinos tehnoloke promjene
Tehnoloke promjene doprinos inovacija, obrazovanja, ekonomije obima, naunih istraivanja i dr.
2. Modeli ekonomskog rasta
Modeli rasta pojednostavljena slika ekonomskog rasta kao centralnog makroekonomskog atributa
Svrha modelskog pristupa proizilazi iz same sloenosti ekonomske stvarnosti
Zbog sloenosti fenomena ekonomskog rasta, istraivanje je mogue realizovati jedino uz pojednostavljivanje relacija koje determiniu dinamiku rasta
To uvijek nosi opasnosti od izostavljanja manje ili vie bitnih elemenata, uslijed ega rezultati cijelog istraivanja mogu biti dovedeni u pitanje
2. Modeli ekonomskog rasta
Sve modele ekonomskog rasta moemo klasificirati na:
KLASINE MODELE EKONOMSKOG RASTA
SAVREMENE MODELE EKONOMSKOG RASTA
Savremeni modeli ekonomskog rasta mogu dalje se podijeliti na:
Kejnzijanske modele rasta
Neoklasine modele rasta
Klasini model ekonomskog rasta
Adam Smith - rast je uslovljen ekonomijom ponude (supply side), to jest, rastom stanovnitva, investicija i zemlje:
rast stanovnitva uslovljen je osiguranjem sredstava za ivot,
rast investicija uslovljen je stopom tednje,
rast zemlje uslovljen je kolonizacijom ili tehnolokim poboljanjem plodnosti zemlje,
tehnoloko usavravanje i podjela rada potiu rast,
tednja preduzetnika potie investicije i rast, distribucija dohotka mora biti takva da se smanji ivotni standard radnika (niske nadnice)
Klasini model ekonomskog rasta
Klasini pristup A. Smith Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda(prirunik ekonomskog rasta)
Ekonomija bazirana na radnoj teoriji vrijednosti
Cijene proporcionalne koliini rada potrebnog za proizvodnju robe
BDP se poveava sa poveanjem stanovnitva sve dok se postojea zemlja ne pojavi kao granica rastu
Sa oskudicom zemlje BDP poinje rasti sporije od rasta stanovnitva razlog djelovanje zakona o opadajuim prinosima
Klasini model ekonomskog rasta
Mill i Malthus rast stanovnitva mora se kontrolirati kako bi se
sprijeio pad ekonomske aktivnosti (rasta) i dostiglostanje dugotrajne ravnotee
Iz Smithove teorije T. Maltus izvukao zakljuak da rastue stanovnitvo moe dovesti ekonomiju do take gdje e radnici biti na minimalnom nivou opstanka
Klasini model ekonomskog rasta
Stanovnitvo e se poveavati sve dok su nadnice vee od egzistencijalnog minimuma
Stabilan nivo stanovnitva
nadnice = egzistencijalnom minimumu
Zakon o stanovnitvu
Klasini model ekonomskog rasta
David Ricardo
opadajui granini prinosi zemlje,
poveanje renti smanjuje profit, poveanje prihoda od zemlje uslovljava rast nadnica i pad investicija - faktoriogranienja rasta,
rjeenja treba traiti u tehnolokim inovacijama i specijalizaciji
Schumpeterova teorija rasta
Izvor rasta na strani ponude,
Poveanje ponude inputa potie rast,
Stopa rasta stanovnitva je egzogena,
tednju smatra rezidualom (konstantnom), nevanom za rast, distribucija dohotka nije od vanosti.
Pokretai rasta su promjene u ekonomskom okruenju (otkrie novih resursa i preduzetnike tehnoloke inovacije)
Nema opadajuih prinosa od inovacija
PRIA O RASTU - stanje stabilne privrede, tehnoloke inovacije individualnog preduzetnika, novi putevi profita, poticanje drugih peduzetnika na inovacije, porast profita i ekonomskog rasta
Savremeni modeli rasta
Savremeni modeli ekonomskog rasta:
Kejnzijanski modeli makroekonomske ravnotee
Neoklasini modeli
Kejnzijanski modeli razvijeni na temelju kritike razrade kejnzijanske ekonomske misli
Harod Domarov model - najpoznatiji neokejnzijanski model ekonomskog rasta
Harod - Domarov model rasta
Jedan od najpoznatijih i najee koritenih modela
Teorijski utemeljen na osnovama kejnzijanskih metoda ekonomske analize
U osnovi modela slijedee pretpostavke:
Rast nacionalnog dohotka (proizvodnje) iskljuivo je funkcija akumulacije kapitala, dok je uticaj ostalih faktora apstrahovan
Uveanje faktora rada, odnosno, rast zaposlenosti rezultat je rasta stanovnitva. Faktor rada se poveava po konstantnoj stopi prirodna stopa rasta stanovnitva
Harod - Domarov model rasta
Model konstantnih prinosa
Elastinost supstitucije proizvodnih faktora rada i kapitala jednaka 0
Kapitalni koeficijent konstantan (K/Y = const)
Udio tednje u nacionalnom dohotku poznat i nepromjenjiv
Trite dobara uvijek je u ravnotei nivo cijena nepromjenjen
Harod - Domarov model rasta
Model statikog karaktera
Matematiki se moe izraziti kao:
MPS = S /Y = I / Y
MPS granina sklonost tednji
S tednja
Y proizvodnja, odnosno dohodak
I - investicije
Harod - Domarov model rasta
Shodno ovome, Harrod-Domarov model sugerira da stopa rasta ekonomije ovisi o nivou tednje i produktivnosti investicija
Produktivnost kapitalnih investicija odreena je kapitalnim koeficijentom (capital-output ratio)
Kapitalni koeficijent predstavlja odnos uloenog kapitala i generirane vrijednosti rasta BDP-a
Npr. ako je kapitalni koeficijent jednak odnosu 10:1 to znai da na svakih $10 vrijednosti kapitala (kapitalne imovine) se proizvede $1 vrijednosti BDP-a
Marginalni kapitalni koeficijent odraava koliko je potrebno uloiti dodatnog kapitala da bi se proizvela dodatna jedinica vrijednosti BDP-a
Harod - Domarov model - elementi
v= K/Y
a=Y/K
Kapital
Kapitalni koeficijent
GDP
s
Stopa tednje
C
S
D
In
Ig
Stopa amortizacije
d
Amortizacija
Harod - Domarov model - mehanizam
TEDNJA INVESTICIJE
AKUMULACIJA KAPITALA
BDP
tednja Investicije Kapital Proizvodnja tednja ...
Harod - Domarov model
Jednaina koja predstavlja pojednostavljenu verziju ovog modela, pokazuje da jednostavno stopu rasta BDP-a ( Y / Y) odreuje zajedniki omjer nacionalne tednje, s, i omjer kapitala outputa, odnosno, kapitalnog koeficijenta - k
Pokazuje da e u odsustvu drave, stopa rasta nacionalnog dohotka biti direktno ili pozitivno vezana za omjer tednje (tj. to vie jedna ekonomija moe da utedi i uloi od datog BDP-a, to e biti vei rast BDP-a), i obrnuto, ili e se negativno odnositi prema omjeru kapitala outputa (npr. to je vee k to je nia stopa rasta BDP-a)
Harod Domarov model ekonomska interpretacija
Y / Y = s / k
Kako bi ostvarile rast, ekonomije moraju tedjeti i ulagati odreeni omjer svoga BDP-a
to vie utede i uloe, bre e i rasti
Ali stvarna stopa prema kojoj se odvija rast na bilo kojem nivou tednje i investicije koliko dodatnog outputa se moe dobiti iz dodatne jedinice ulaganja - moe se izmjeriti inverzijom omjera kapital proizvod (1 / k)
Iz toga slijedi da mnoenjem stope novih investicija, s = I / Y, s produktivnou (1 / k), dobivamo stopu po kojoj e nacionalni dohodak ili BDP rasti
Kritike Harrod-Domar modela
Kapitalni fundamentalizam, esta pojava tokom 40-ih i 50-ih
iskljuiva orijentacija prema kapitalu kao izvoru rasta uz zanemarivanje ostalih faktora rasta
Pretpostavka da je k fiksan - nije dokazano
Fiksnost k implicira odreeni proizvodni odnos (funkciju proizvodnje) koja nije realna - preduzetnik bez obzira na cijenu rada i kamatne stope nee koristiti staru tehnologiju umjesto da ulae u novu. . .
Neoklasini model rasta
Polazna taka svih neoklasinih modela je proizvodna funkcija slijedeeg oblika:
Y = f(L, K, R; a)
L = rad
K = kapital
R = prirodni resursi
a = nematerijalni faktori : rast produktivnosti uslovljen znanjem
svi su resursi podjednako vani kao izvor rasta.
Neoklasini model rasta
Robert Solow Nobelova nagrada za ekonomiju 1987. godine
Opisuje ekonomiju iji output je rezultat djelovanja 2 faktora kapitala i rada
Kapital i tehnoloke promjene dio modela
Poveanje kapitalne opremljenosti ako koliina kapitala raste bre od rasta stanovnitva
To stvara rast outputa po radniku, rast nadnica, smanjenje zarada od kapitala i smanjenje realnih kamata
Neoklasini model rasta
gy=wk*gk+wL*gL+wR*gR+a
gy = rast outputa
gk = rast kapitala
gL = rast rada
gR = rast prirodnih resursa
wk = udio kapitala u outputu
wL = udio rada u outputu
wR = udio prirodnih resursa u outputu
a = ostali faktori koji potiu rast: produktivnost, tehnologija, znanje.
Neoklasini model rasta
Tehnoloke promjene - s njima se postie vei output od iste koliine inputa
Pomiu granicu proizvodnih mogunosti
Efekat rast kapitala po radniku, outputa, nadnica, poveanje produktivnosti rada i ukidanje zakona o opadajuim prinosima
tednja uslovljava investicije Neoklasiari
Investicije uslovljavaju tednju Kejnezijanci
Neoklasini model rasta - rezultati
Stopa ekonomskog rasta je egzogeno data veliina
Stopa ekonomskog rasta nezavisna je od stope tednje
Iako stopa tednje ne utie na stopu ravnotenog ekonomskog rasta, rast stope tednje djelujui na poveanje tehnoloke opremljenosti utie na poveanje nivoa ravnotene proizvodnje
Ravnotena stopa ekonomskog rasta jednaka je zbiru stope tehnolokih promjena i stope rasta stanovnitva
Konaan rezultat mogunost konvergencije u razvoju dvije zemlje
Neoklasini model rasta - rezultati Ako dvije zemlje imaju jednaku stopu rasta
stanovnitva i raspolau istom proizvodnom funkcijom, konano e i ostvariti jednak nivo dohotka
Nerazvijene ekonomije su siromane jer nemaju dovoljno proizvodnih fondova, ali ako tede po stopi tednje razvijenih zemalja i ako koriste istu tehnologiju onda e vremenom konvergirati njihovim dohocioma
Ako zemlje imaju razliite stope tednje, onda e one ostvarivati razliite nivoe dohotka u ravnotenoj taki ( taki ravnotenog stabilnog rasta)
Rast vs Razvoj
Rast i razvoj nisu sinonimi
Ekonomski rast je ui pojam od pojma razvoja
Rast je komponenta razvoja
Ekonomski rast - proces poveanja realnog BDP a, te njegovo sagledavanje i raunanje ne vodi rauna o osnovnim karakteristikama privrednog sistema niti o promjenama unutar same strukture privrede
Razvoj dinamini proces poveanja stepena zadovoljenosti ljudskih potreba to znai proces mijene i ljudskih potreba i mogunosti zadovoljenja
Teorija privrednog razvoja
Poslije II svjetskog rata 3 pristupa:
1. Nakon rata rast proizvodnje
2. 60-tih godina model jednakosti (smanjenje siromatva i preraspodjela bogatstva)
3. 80-tih godina odrivi razvoj (svaka generacija duna slijedeoj predati zalihe neto-resursa koje nisu manje od onih koje je naslijedila)
Ekonomska istorija razvijenih zemalja dosadanji trendovi
1. Stanovnitvo i radna snaga rasli sporije od koliine kapitala
2. Rast realnih nadnica3. Udio nadnica u ND se neznatno uveava4. Oscilacije u kamatama i profitima u vrijeme
konjukturnih ciklusa5. Kapitalni koeficijent do 1950-te se smanjivao6. Odnosi S-I stabilni do 1980-te kada budetski
deficiti smanjuju nacionalnu tednju7. Nacionalni dohodak raste 3 % godinje kljuna
uloga tehnoloke inovacije
S I - centralni problem teorije privrednog razvoja Ukupne investicije finansirane domaom tednjom i
zaduivanjem (inostrana tednja) Porast zaduivanja = viak investicija nad domaom
akumulacijom Neefikasno troenje stranih sredstava smanjuje
ekonomski rast Zato vano politika zaduivanja mora biti dio
makroekonomske politike Vaan faktor i meunarodna pomo razvoju (javna i
privatna, bilateralna i multilateralna)
Privredni razvoj - odnos tednje i investicija
Vaan faktor i meunarodna pomo razvoju javna i privatna bilateralna i multilateralna
Efikasnost meunarodne pomoi moe se poveati:a) kada se daje iz politikih razloga investicije u
infrastrukturub) potpora domaoj ekonomskoj politicic) razvoj sposobnosti zemlje da apsorbuje pomo
(ljudski, finansijski i administrativni kapaciteti)d) stabilnost i redovitost ino-pomoi
Meunarodna pomo razvoju
Ekonomske fluktuacije (konjukturni ciklusi) i
makroekonomska ravnotea
Ekonomske fluktuacije (konjukturni ciklusi) i makroekonomska ravnotea
Konjukturni ciklusi
Teorije konjukturnih ciklusa
Duina ciklusa
Vrste ciklusa
Makroekonomska ravnotea dinamiki pristup
zaokret u ukupnom outputu, dohotku i zaposlenosti
obino traje izmeu 2 i 10 godina
obiljeava ga ekspanzija ili kontrakcija u mnogim sektorimaprivrede
KONJUKTURNI CIKLUSI
VRH
VRH
VRH
DNO
DNO
KONJUKTURNI CIKLUSI
VRIJEME
POSLOVNOSTANJE
RECESIJA
smanjuju se kupovine potroaa; zalihe se poveavaju; smanjuje se proizvodnja; realni GDP opada; smanjuju se investicije
opada potranja za radom poveava se nezaposlenost
sa padom outputa smanjuje se ponuda i potranja za sirovinama; cijene dobara opadaju; nadnice i cijene faktora ne opadaju
profiti se smanjuju; cijene dionica opadaju; sa padom tranje za kreditima opadaju kamate
KONJUKTURNI CIKLUSI Recesija
Objanjavaju se promjenama u AD: pad AD nii realni GDP poveanje jaza realni potencijalni GDP pad nivoa cijena
AS
AD
Qr Qp
Pr
E
Qr
Pr
E
AD
KONJUKTURNI CIKLUSI - Recesija
1. Teorije konjukturnih ciklusa
Marksistika teorija
Neoklasine interpretacije krize
Endogene teorije (Teorija hiperprodukcije, teorija predimenzioniranosti investicija, teorija inovacija, teorija neravnomjerne potronje, monetarne teorije, mjeovite privrede)
Egzogene teorije (politika, psiholoka, demografska, kozmiko fizikalna)
Marksistika teorija
Kroz kritiku klasine i graanske ekonomske teorije, Marks je udario temelje teorije ciklinih kriza
Objanjenja za prve faze razvoja kapitalizma Marks
Druga, razvijena faza monopolistiki kapitalizam Lenjin i dr.
Marksistika teorija
Uzroci kriza u sistemu reprodukcije
Veu za kapital odnos, jer nijedan nain proizvodnje ranije nije poznavao ekonomske krize
Sistem poiva na protivrjenostima koje izazivaju cikluse
Uzrok proizvodnja ima drutveni karakter, motiv drutveni (potrebe)
Meutim, za vlasnike kapitala motiv profit, a proizvodnja nain sticanja profita
Marksistika teorija Sistem karakteriu stalni konflikti:
1. Vlasnici kapitala radnici
2. Kapital rad
3. Profit najamnina
4. Konkurencija unutar kapitala (u trci za profitom) konkurencija unutar rada (radna mjesta i vea najamnina)
5. Trka za maksimizacijom profita vodi stalnom poveanju prizvodnje meutim ograniavanjem najamnina i zaposlenosti to izaziva krizu
6. Realizacija robe nailazi na prepreke ograniene kupovne moi prividna hiperprodukcija roba
Marksistika teorija
U sutini hiperprodukcija kapitala u robnom obliku
Nemogunost kapitala u robnom obliku da se pretvori u proizvodni kapital zbog ogranienja trita na strani tranje
Strah od robe vodi ograniavanju ili smanjivanju proizvodnje to izaziva krizu
Marksistika teorija Sniavanje mogunosti proizvodnje manifestira se u
tendencijskom padu profitne stope
Da bi maksimizirali profit, vlasnici kapitala smanjuju proizvodne trokove
a) Pritisak na najamnine
b) Nove tehnologije
c) Poveanje produktivnosti rada
Kako ovo izaziva i rast trokova, profitna stopa pada i smanjuje se motivacija za novu proizvodnju
Ukoliko je opredjeljenje za poveanje proizvodnje u cilju poveanja mase profita, ograniena tranja i kupovna mo ponovo dovodi do hiperprodukcije
Marksistika teorija
Alternativa ublaavanja tendencijskog pada profitne stope
1. Poveanje obima kapitala (mase profita)
2. Sniavanje najamnine
3. Poveanje eksploatacije
4. Relativno suvino stanovnitvo
5. Jeftiniji elementi konstantnog kapitala
6. Izvoz kapitala
Marksistika teorija
Strah od robe smanjuje investicije
Kako se najamnina sporije poveava od profita, to izaziva bri rast proizvodnje sredstava za proizvodnju od rasta proizvodnje sredstava za potronju
Kako se smanjuju investicije to izaziva smanjenje ulaganja u proizvodnju sredstava za proizvodnju
Lanano, taj pad izaziva i smanjenje u sektoru dobara za iru potronju
Sektor proizvodnih dobara osjetljiviji na zastoje i krize
Marksistika teorija
Koncept neograniena proizvodnja ograniena potronja
Obrazloenje: u vrijeme ekspanzije poveava se potranja za radnom snagom
Ovo dovodi i do problema ograniene raspoloivosti radne snage (veim dijelom zbog neadekvatne strukture)
Vlasnici kapitala uvode nove tehnologije, poveavaju najamnine, to dovodi do pada profitne stope
Marksistika teorija
Uz ovo, najmanji zastoji u reprodukciji izazivaju poveanje nezaposlenosti
Dakle, direktno ili indirektno, suava se i ograniava potrona sposobnost stanovnitva
Zakljuak: nedovoljna potronja dovodi do smanjenja proizvodnje, ali nije ona osnovni uzrok krize. Ona je posljedica protivrjenosti sadranih u prirodi kapitala
Marksistika teorija
Potencijalna mogunost krize pojava novca
R N R
Realizacija odvojena vremenski i prostorno
Bavili se ovom vrstom krize novca (neovisno od novane krize novca)
Upozorenja kako kreditni sistem djeluje razarajue na ekonomiju u zastoju
Ranije postojala mogunost da se roba ne proda, ali pojavom kreditnog sistema nastaje pojava da se roba proda ali ne naplati
Marksistika teorija
Sa prvim zastojima banke postaju opreznije
Davanje prednosti gotovini
Ovo izaziva krizu kreditnih sistema koja pokazuje da je veliki dio prosperiteta vjetaki izgraen
Kreditni sistem ustupa mjesto novanom sistemu u kome svi postaju dunici
Razlog novana masa manja od ukupnog iznosa kredita a gubitak povjerenja eliminira kreditni mehanizam. Nastaje kriza realizacije
Marksistika teorija
Kriza ne nastupa iznenada
Ovo se objanjava osamostaljenim trgovakim kapitalom
Kada proizvoa proda robu trgovcu, izvrio je realizaciju
Meutim, ako trgovac ne proda robu, lanac reprodukcije se prekida
Proizvoa to ne osjea odmah
to je dui lanac posrednika izmeu proizvoaa i potroaa -reakcija proizvodnje je sporija
Sporosti manifestacije krize doprinosti i injenica da do ogranienja kupovne moi ne dolazi odmah
Reakcije proizvoaa vlasnika kapitala na smanjenje najamnine i poveanje nezaposlenosti slijede tek kada proizvodnja ue u fazu usporavanja
Marksistika teorija
pekulacije spadaju u uzronika kriza
Detaljno nisu obrazloene u marksistikoj teoriji osim to je naglaeno da bi do izbijanja kriza dolo i u sluaju da pekulacija nema
Anarhinosti proizvodnje stalno prijeti ekonomskim krizama
Marksistika teorija
Svako proizvodi za sebe bez unaprijed poznatog odgovora na pitanja:
a) U kojoj koliini kapital dolazi na trite
b) Koliko je on potreban
c) Postoji li tranja
d) Hoe li moi prodati
e) Hoe li moi izvui trokove
Marksistika teorija
Monopolizam poveava opasnosti izbijanja krize
Koncentracija kapitala uveava rizike
Nacionalne drave postaju preuske za krupni kapital
Izvoz kapitala internacionalizacija proizvodnje i kapitala poveava i meuzavisnot koja dovodi do prenosa krize i prevaljivanja tekoa na druge (najee razvijene nerazvijene)
Tako nastaje opta kriza
Marksistika teorija
Kako se razrjeava kriza?
Kriza ne znai propast sistema. Kriza stvara uslove za savladavanje krize
Kapital koji stoji u robama zavrava svoj prometni proces obaranjem cijena (obezvrjeivanjem)
Tako se usklauju kupovni i robni fondovi
Proizvodnja je smanjena, prodaja se vri sa zaliha uz smanjenje cijena
Marksistika teorija
Ispitivanje rezervi daje impuls rastu proizvodnje
Kako je kriza poveala nezaposlenost i smanjila najamnine, ovo za vlasnike kapitala otvara mogunosti rasta profita
Niske najamnine i niske kamate sa poveanim izgledima za plasman roba, utiu na stimuliranje investicija
Marksistika teorija
Poinje novi ciklus sa poveanjem tranje za radnom snagom, rastu najamnine, to daje podstrek za proizvodnju sredstava za potronju
To vue rast proizvodnje proizvodnih dobara
Neoklasine interpretacije krize- izbor -
a) Endogene uzroci unutar privrede, privredni ciklusi koji sami sebe generiraju i u kome svaka kontrakcija izaziva ekspanziju i obrnuto
b) Egzogene uzroci ratovi, revolucije, politiki dogaaji, otkrie nalazita zlata, poveanje ili migracija stanovnitva, otkrivanje novih zemalja ili resursa, nauna otkria i inovacije
a) Teorija hiperprodukcije (Aftalion)
Neusklaenost proizvodnje i potronje
Rastom proizvodnje i potronje u fazi ekspanzije smanjuje se granina vrijednost potronih dobara to vodi depresiji
Sporiji rast investicija izaziva rast cijena to inspirira novu ekspanziju
a) Teorija predimenzioniranosti investicija (Hayek, Spiethoff, Mises)
Potronja, tednja i investicije nisu u ravnotei, nastaje hiperprodukcija kapitalnih dobara, to vodi depresiji i krizi
a) Teorija inovacija(Schumpeter, Isard, Riggleman)
Dovodi cikluse u vezu sa povremenim talasima krupnih ulaganja kao to je izgradnja eljeznike mree (Schumpeter) ili saobraaj uopte (Isard).
Neki autori povezuju cikluse sa usponima i padovima graevinske aktivnosti (Riggleman)
a) Teorija neravnomjerne potronje(Hansen, Samuelson, Fourastie)
Na cikluse utjeu oscilacije u proizvodnji i prometu proizvodnih i potronih dobara
Potrona dobra slijede tok dohotka (kretanje ove potronje je posljedica krize)
Proizvodna dobra uzrok ciklusa
Uz ovo, tehniki progres utjee na neravnomjernost potronje struktura proizvodnje u fazi ekspanzije (praena s vie tehnikog progresa) ne odgovara strukturi potronje u porastu (praene s manje tehnikog progresa)
a) Monetarne teorije(Hawtrey, Friedman)
Cikluse izaziva ekspanzija i kontracija bankarskog novca, kredita, emisije
Irwing Fisher smatra da je uzrok recesije prezaduenost koju slijedi deflacija
a) Mjeovite privrede(Kalecki)
Upravljano (kontrolisano) trite sa novim vidom vladinog ciklusa stop go dovodi do protivrjenosti dva cilja pune zaposlenosti i stabilnosti cijena
Koja je drutveno ekonomska struktura odgovorna za krizu?
Privatni sektor je nestabilan i on prenosi i pojaava impulse ciklinog kretanja (Keynes)
Pogrene monetarne mjere (drava) uzrokuju nestabilnosti odatle vanost stabilnosti privatnog sektora (monetaristi)
b) Egzogene teorijePolitika teorija
- Politiki dogaaji i ratovi uzrokuju krize
Psiholoka teorija
- Optimistike i pesimistike procjene (oekivanja) doprinose nestabilnostima privrede
Demografska teorija
- Demografske promjene (rezultat ratova, epidemija) sa vremenskim pomakom od 15 godina utiu na ciklina kretanja
Kozmiko fizikalne teorije
Sunane pjege, promjene jaine suneve energije i barometarskog pritiska, kretanja nebeskih tijela, doprinose ciklusima u privredi
Tako npr. Moor je pronaao planetu Venus iji je rotacioni period 8 godina (saglasnost veine teoretiara o 8 godinjem trajanju ciklusa)
b) Egzogene teorije
2. Duina ciklusa
Periodinost i duina trajanja ciklusa u posebnom fokusu ekonomske teorije
Pionir istraivanja ove vrste Juglar
Pregled kriza (1800. 1857.)
Francuska Engleska SAD
1804 1803 -
1810 1810 -
1813 1815 1814
1818 1818 1818
1826 1826 1826
1830 1830 -
1836 1836 1837
1839 1839 1839
1847 1847 1848
1857 1857 1857
Tabela pokazuje solidarnost (periodinu istovremenu pojavu kriza) sa odstupanjima od nekoliko mjeseci
Po Juglaru su srednji ciklusi dobili naziv
Hansen
Veliki ciklusi traju oko 8 godina
U periodu 1795 1937. bilo 17 ciklusa u prosjenom trajanju od 8,35 godina
U periodu 1807 1937. bilo 37 malih ciklusa sa prosjenim trajanjem od 3,51 godinu
Schumpeter
Veliki ciklusi traju 6 10 godina ( u prosjeku 8 godina)
Super ciklus se javlja u amerikoj i britanskoj privredi
Izazvan ciklusom graevinarstva
U SAD traje prosjeno 17 18 godina
U VB traje prosjeno 20 22 godine
Kuznets
Uoava vanost varijacija u graevinarstvu
Kondratieff
Dugi ciklusi u 19. i 20. vijeku s tim da u periodu 20 30 godina prevladava ili depresija ili prosperitet (Kondratijevljevi ciklusi)
Spiethoff
etiri perioda u Z. Evropi
1822 1842 (uglavnom depresija)
1843 1873 (uglavnom prosperitet)
1874 1894 (depresija)
1895 1913 (prosperitet)
3. VRSTE CIKLUSA
Opti, sektorski (Juglar)
Dugi (54 -60 god.), srednji (8 10 god.) i kratki (40 mjeseci)
Kondratijevljev dugi ciklus sadri 6 srednjih od Juglara a ovi tri kratka od Kitchina
Statistike pokazale 20 godinje cikluse koji se veu sa konjukturom u stambenoj izgradnji
Paukova mrea u poljoprivredi
Kondratijev
Zamjenik ministra poljoprivrede, osniva Konjukturnog instituta u Moskvi, 1930.god uhapen i deportovan u Sibir
Prvi uoio duge cikluse i doveo ih u vezu s ravnoteom u privredi
1922. god objavio da je od 1789.god kapitalizam doivio 2 ciklusa od po 50 godina: 1789 1809 E 1809 1849 K 1849 1873 E 1873 1896 K 1896 1920 E
1. ciklus
2. ciklus
Juglar ciklusi srednji
Kitchin ciklusi mali ciklusi
Engleski statistiar analizirao serije bankovnogkliringa, cijene i kamatne stope u SAD i VB (1820 1922) i otkrio male cikluse (40 mjeseci)
Smatrao da su psiholoki uslovljeni i da nastaju akumuliranjem ili dezakumuliranjem zaliha
Amerika ekonomija 3 4 godine trajanje ciklusa
Engleska ekonomija 10 godina
Graevinski ciklusi
Otkriveni u stambenoj izgradnji u SAD, VB, Njemakoj, vedskoj i Kanadi
Amplitude ciklusa velike
Objanjavaju se vezom ukupnih i marginalnih veliina
Ukupan stambeni prostor funkcija ukupnog stanovnitva, a stambena izgradnja funkcija rasta stanovnitva
Poljoprivredni ciklusi
Drugaiji karakter od ostalih ciklusa
Proces proizvodnje dug a obim i trokovi proizvodnje ovise o vremenskim prilikama
Ovo dokaz nestabilnosti cijele privrede
Poslije Kondratijeva
1. Schumpeter 1912.god
Aktivnost preduzetnika u centru panje
Funkcija preduzetnika je u uvoenju inovacija koje kroz proces kreativne destrukcije transformiu ekonomski ivot
Na ovome gradi teoriju ciklusa
Privredni ciklus je vezan za inovacije i sve ono to iz toga proistie
Privreda se izbacuje iz ravnotee i ulazi u ekspanziju preko inovacija
Preduzetnici profitiraju, poveavaju investicije i posuuju kapital
Sa njima slijede imitatori to ima za rezultat optu ekspanziju
Mogue suvine inovacije i pekulacije
Ovo kao i injenica rasta kamatnih stopa dovodi do pada ekspanzivnih efekata inovacije i nastupa prijelom ka recesiji
Donja taka se dostie sa eliminacijom neuspjelih i prekomjernih inovacija
Garvy teorija
Analizirao vremenske serije Kondratijeva i doao do zakljuka:
Statistike nepouzdane Obrada statistikog materijala nepravilna
Kondratijevljevoj zamjeni i proirenju osnovnih kapitalnih dobara dodaje i investicije
Dakle 1. nove investicije 2. eho zamjene starih dobara
Smatra da je pogrena teza da slobodni fondovi (za zamjenu) mogu ekati i 25 godina do upotrebe
Kuznetsova sekularna kretanja
Analizirao trendove proizvodnje i cijena
Primarni trendovi u proizvodnji i cijenama odraavaju ivotni ciklus tehnoloke inovacije (faza brzog a onda usporavajueg rasta proizvodnje, a zatim brzog, a onda usporavajueg rasta cijena)
Ovo je put kojim idu grane koje prednjae u razvoju
Kuznetsova sekularna kretanja
Nije povezao sektorska kretanja sa onima u ukupnoj privredi
Tek kasnije, bavei se sekundarnim kretanjima u proizvodnji i cijenama, razmatrao veze izmeu ukupne proizvodnje, cijena, produktivnosti, rada i nadnica
Utvrdio da je ekspanzija u SAD (1870 1920) pokrenuta migracijom to je povuklo stambenu izgradnju i izgradnju eljeznice
Ratna monetarna teorija
Rat izaziva monetarnu ekspanziju, a ova cikluse periodinost ciklusa = periodinost ratova
Ratovi se finansiraju poveanjem ponude novca
Najvei doprinos ovih razmatranja kako promjene u finansijskom sektoru izazivaju promjene u realnoj ekonomiji
Keynes
AS AD
Mendelov kasni kapitalizam
U centru analize stope profita i akumulacije kapitala
Kolebanja profita izazivaju kolebanja akumulacije, a ovo se odraava na tehnoloki razvoj i izaziva cikluse
Foresterov model dugih talasa
Tvorac kompjuterskog modela granica rasta
Na primjeru SAD dugi talasi 40 60 godina
Meusektorski nesklad proizvodnih i potronih dobara
Lewis
Cijene i odnosi razmjene u fokusu istraivanja
Uzrok ciklusa promjene u ponudi poljoprivrednih dobara koje su bile praene promjenama u ponudi i tranji novca
Rostow dugi talasi ili trend periodi
Kombinacija Kondratijevljevih ciklusa, umpeterove i Kuznetsove teorije
3 grupe faktora:
a) Oni koji se pokreu vodeim sektorima
b) Oni koji se pokreu promjenama u profitabilnostima proizvodnje hrane i sirovina
c) Snage pokrenute velikim talasima migracije (stambena izgradnja i gradska infrastruktura)
Heilbroner Gordonova teza
Prekretnice u ciklusu potreba institucionalnih promjena (nacionalne i meunarodne)
Ameriki izbori i ekonomija
God. izbora Izabrani predsjednik Nezaposlenost Inflacija Kljuka ek. obiljeja
1932 Franklin Roosvelt (D) 24,9 -10,7 Depresija
1948 Harry Truman (D) 3,8 6,5 Postratna prilagoavanja
1952 Dwight Eisenhower (R) 3,1 2,3 Koreanski rat, kontrola cijena
1960 John Kennedy (D) 5,5 1,0 Poetak recesije, nezaposlenost
1964 Lyndan Johnson (D) 5,1 1,3 Veliko drutvo, blagostanje
1968 Richard Nixon (R) 3,4 4,5 Graansko nepovjerenje, krah
drutvenih vrijednosti
1976 Jimmy Carter (D) 7,6 5,5 Nezaposlenost, rast cijena
energenata
1980 Ronald Reagan (R) 7,5 12,6 Inflacija, cijene energenata
1988 George Bush S (R) 5,4 4,2 Trg.budetski deficit, smanjenje
poreza
1992 Bill Clinton (D) 7,6 3, Budetski deficit, NAFTA, rast
poreza
2000 George Bush (R) 3,9 3,5 Budetski suficit, reforma
soc.sektora
2008 Barack Obama (D) 6,1 4,9 Finansijska kriza, recesija
Makroekomska ravnotea dinamiki pristup
(ravnotea u dugom roku)
ANALIZA RAVNOTEE
1. Tradicionalni pristup
2. Opta teorija sistema sistemski pristup
1. TRADICIONALNI PRISTUP
PRVA VARIJANTA: ravnotea ili neravnotea se objanjava jednakou ili
nejednakou ekonomskih varijabli bez analitikogobjanjenja prirode tih odnosa
DRUGA VARIJANTA: vezana za modele u kojima su date veze izmeu
ekonomskih varijabli
PONAANJE MODELA 4 faze:
1. poetna pozicija ravnotea
2. promjene koje naruavaju ravnoteu
3. proces prilagoavanja promjenama
4. krajnja pozicija nova ravnotea
1. TRADICIONALNI PRISTUP
A. Maral: trenutna, kratkorona i dugorona ravnotea
J. umpeter: parcijalna, agregatna i opta ravnotea
1. TRADICIONALNI PRISTUP
2. SISTEMSKI PRISTUP
Ravnotea najnii oblik organizovanosti sistema u hijerarhiji
OPTIMALNOST STABILNOST RAVNOTEA
J. M. Kejns ravnotea nije cilj ve pretpostavka privredne stabilnosti
To je pokazalo da se pojam ravnotee mora posmatrati dinamiki
ILUSTRACIJA SISTEMSKOG PRISTUPA
sistem prolazi kroz take ravnotee ali uvijek na viem nivou razvoja
primjer investicionih ciklusa
t
I
A
A
A
B
B
B
B
B
A ravnoteaB najvee odstupanje
od ravnotee
t
I
POTENCIJALNI PROIZVOD
REALNI PROIZVOD
B
2. SISTEMSKI PRISTUPPERIODINOST OPTE RAVNOTEE
Objaenjenje ravnotee koncentrie na 4 elementa:
1. neophodnost prolaska sistema kroz stanje ravnotee
2. periodinost ravnotee
3. nova ravnotea na viem nivou razvijenosti sistema
4. duina razmaka izmeu 2 ravnotee razliita zavisi od strukturnih promjena i sposobnosti sistema da se tim promjenama adaptira
PROGNOZIRANJE KONJUKTURNOG CIKLUSA
najvaniji zadatak ekonomista
ranije konjukturni ciklusi prognozirani na bazi indeksa vodeih pokazatelja
J. Tinbergen makroekonomski modeli
Lorens Klajn (1980. Nobelova nagrada) prognostiki sistemi
PROGNOZIRANJE KONJUKTURNIH CIKLUSA
Metode:
kvantitativne metode
kvalitativne metode
kombinovane metode
KVANTITATIVNE METODE
poinju analitikim okvirom sa jednainama koje predstavljaju AS i AD
uz pomo ekonometrije procjene parametara (npr. MPS i MPC)
sastavlja se model kao sistem jednaina (preko 10.000 varijabli)
uvode se eksterne varijable rezultat - prognoze