Strateške smjernice – programski okvir za identifikaciju projektnih ideja u sklopu projekta „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije:

Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske

Sisačko-moslavačka županija

„Županija ubrzanog gospodarskog rasta, temeljenog na inovativnoj i izvozno orijentiranoj

industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, poželjno turističko odredište prepoznatljive očuvane povijesne kulturne i prirodne baštine, razvijene infrastrukture privlačna investitorima

poželjna za rad i življenje.“

Vizija Sisačko-moslavačke županije 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011. – 2013.

1. UVOD

Ove Strateške smjernice (dalje: Smjernice) izrađene su u okviru provedbe projekta „Priprema

temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije: Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske“ (dalje: Projekt), kako bi se preciznije odredila područja u kojima će se identificirati ideje za intervencije i investicije za Sisačko-moslavačku županiju, usklađena sa svim relevantnim europskim, hrvatskim i županijskim razvojnim

strateškim i programskim dokumentima.

Prioritetna područja koja su određena ovim Smjernicama predstavljaju programski okvir prvenstveno u sklopu ovog Projekta, no metodologija analize ključnih problema i potencijala, identifikacija ključnih razvojnih prioriteta i slijedom toga dane preporuke se mogu primijeniti i na druga područja u Republici Hrvatskoj. U procesu određivanja prioritetnih područja za intervenciju u ovim Smjernicama korištena je metoda analize postojeće Županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije i ocjena usklađenosti njenih ciljeva i mjera sa strateškim i programskim dokumentima EU (pod pretpostavkom da je ona već usklađena s relevantnim nacionalnim dokumentima, tj. Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske), te analiza i sinteza najnovijih podataka o društvenom i gospodarskom stanju na području Sisačko-moslavačke županije. Osim toga, detaljno su razrađeni prijedlozi mjera za investicije u onim područjima u kojim postoji potpuna usklađenost, na osnovu dostupnih relevantnih podataka (DZS, HZZ, HGK, HUP, HCR,...) kao i informacija prikupljenih dugogodišnjim radom timova UNDP-a na području

županije. Na temelju prethodno prikupljenih podataka i prvenstveno informacija prikupljanih na individualnim sastancima sa svim dionicima u razvoju županije (sa posebnim naglaskom

na suradnju s razvojnom agencijom Sisačko-moslavačke županije – SI.MO.RA. d.o.o.), kao i naknadno dostavljenih informacija, izvršena je analiza i ocjena svih prikupljenih projektnih

ideja.

Ovakvim pristupom nastojalo se analizirati dosadašnji razvoj na području provedbe ovog projekta, precizno utvrditi sadašnje stanje i postaviti okvir za određivanje prikladnih

projekata koji će doprinijeti razvoju ciljanog područja, međusektorskoj suradnji i uspostavi partnerstava.

Analiza napravljena za potrebe ovih Smjernica moći će se koristiti u izradi nove županijske razvojne strategije koja je predviđena za 2014. godinu.

2. STRATEŠKI I PROGRAMSKI OKVIR Polazeći od prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Sisačko-moslavačke

županije u prvom koraku analizira se njihova usklađenost sa slijedećim dokumentima:

„Europa 2020“ (web) – Strateški prioriteti UREDBA (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca

2013., o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,

Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan

snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (http://eur-lex.europa.eu/legal-

content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1303&from=EN)

Iz ove usporedbe proizlaze moguća područja intervencije, prikazana tabelarno u prilogu 1 ovim Smjernicama, raspoređena prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama

sadržanim u Županijskoj razvojnoj strategiji Sisačko-moslavačke županije.

Ono što je potrebno primijetiti jest da se postojećom Strategijom „pokrivaju“ svi tematski ciljevi što, s jedne strane, znači gotovo automatsko uklapanje konkretnih projekata u ciljeve i mjere Strategije dok, s druge strane, znači nedovoljnu fokusiranost Strategije i realnost u određivanju strateških ciljeva. Nadalje, Strategijom nije određen redoslijed prioriteta među navedenim strateškim ciljevima, a nisu uzeti u obzir ni nedostaci i potencijali pojedinih mikro-regionalnih cjelina na području županije, tj. nedostaje geografski kriterij za određivanje prioriteta za ulaganje, o čemu je potrebno voditi računa prilikom izrade nove Strategije.

3. ANALIZA STANJA

Sisačko-moslavačka županija je smještena u južnom dijelu središnjeg dijela Republike Hrvatske, na području gdje se dotiču Panonska i Gorska Hrvatska. Županija graniči sa

Zagrebačkom, Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom, Brodsko-posavskom i Požeško-slavonskom županijom, a na jugu i sa Bosnom i Hercegovinom. Županija obuhvaća Posavinu,

Banovinu, Moslavinu, te dijelove Korduna i Slavonije. Sisačko-moslavačka županija predstavlja prometno čvorište i zbog povoljnog prirodnog i prometno-geografskog položaja iznimno je dobro povezana s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, kao i susjednim zemljama. Smještena je na sjecištu dva značajna cestovna i željeznička prometna pravca: Posavskog koridora koji povezuje Zagreb i Slavonski Brod, odnosno zemlje Zapadne i Srednje Europe s jugoistočnom Europom i Bliskim istokom, te prometnog pravca koji povezuje Mađarsku i Podravinu s Hrvatskim primorjem i Mediteranom.

Površina područja županije je 4.468 km2 i administrativno je organizirana kroz 7 gradova

(Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Popovača) te 12 općina (Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska

Ves, Popovača, Sunja, Topusko i Velika Ludina) i 456 naselja. Administrativno, političko, gospodarsko i kulturno središte županije je grad Sisak.

Prema indeksu razvijenosti Sisačko-moslavačka županija uvrštena je u I. skupinu1 jedinica

područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske. Konkretno, indeks razvijenosti za Sisačko-moslavačku županiju

iznosi 48,50%. Najlošije rangirane općine s indeksom razvijenosti manjim od 50% (I. skupina) su: Donji Kukuruzari, Dvor i Gvozd, u sljedećoj su (II. skupina - od 50% do 75%): Glina,

Hrvatska Kostajnica, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Martinska Ves, Petrinja, Sunja i Topusko. U III. skupini od 75% do 100% svrstani su Lekenik, Lipovljani, Kutina, Novska,

Popovača i Velika Ludina, a grad Sisak jedini spada u skupinu IV. (100-125%) s indeksom od 104,4%, dok u V. skupini (>125%) nema niti jednog mjesta iz Sisačko-moslavačke županije.

Ratnim razaranjima bilo je zahvaćeno više od pola teritorija (310 naselja), što je nagnalo gotovo 50.000 stanovnika (uglavnom hrvatske nacionalnosti) u progonstvo. Posljedice ratnih razaranja su i danas vidljive. Nakon ratnih događanja, još uvijek je značajan dio površine županije ostao miniran. Do kraja 2013. godine ukupno je razminirano 41,672 km2. U strukturi površina županije zagađenih minsko-eksplozivnim stvarima (MES) i neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS) najviše se odnosi na šume (81,3%) i poljoprivredne površine (18,7%, odnosno cca 20,2 km2). Veliki hendikep predstavlja činjenica da je ukupno oko 34% plodnog zemljišta pod minama. Na dan 18. ožujka 2014. godine ukupna veličina minski sumnjivog područja i područja zagađenog isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima u županiji iznosila je 107.939.865 m2. Najkritičnija situacija je oko grada Petrinje gdje je samo na

1 Odluka Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti od 27. prosinca 2013. godine (NN 158/2013) 2 Izvor podataka: Sisačko-moslavačka županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode, KLASA:213 -01/14-

01/01 od 19. ožujka 2014.

području naselja Mošćenica bilo 15 smrtnih slučajeva od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Postupak razminiravanja kontinuirano traje, ovisno o dostupnim sredstvima.

Posljedice ratnih razaranja u područjima koja su bila okupirana odražava se i na indeks

razvijenosti i demografska kretanja – karakterizira ih slaba naseljenost i osjetna daljnja ubrzana depopulacija.

Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broj stanovnika na području Sisačko-moslavačke županije je 172.4393, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 38,6 stanovnika po km2. Po prosjeku je to znatno ispod prosjeka Republike Hrvatske (prosjek: 75,71 st/km2). Ukupno demografsko kretanje županije je izrazito negativno. U odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine, bilježi se pad u broju stanovnika za 7,5% (sa 185.387 na 172.439 stanovnika). Ovaj depopulacijski trend se nastavlja iz prethodnog razdoblja kada je od 1991. do 2001. broj stanovnika županije pao za čak 65.691 stanovnika (ili 25%!).

Proces depopulacije u Sisačko-moslavačkoj županiji je prisutan kroz duži niz godina. Glavni

razlozi loše demografske slike su negativan prirodni prirast i migracija stanovništva (iseljavanje). Osim već spomenute rijetke naseljenosti, statistički podaci govore i o

neravnomjerno naseljenom području, tj. ruralni dijelovi su slabije naseljeni i vidljiva je njihova daljnja depopulacija - izražen je proces napuštanja i propadanja seoskih sredina, dok

u gradovima broj stanovnika raste. Neravnomjerna naseljenost uzrokuje i velike razlike u razvijenosti pojedinih dijelova županije.

Povrh toga, Sisačko-moslavačka županija ima i vrlo velik udio starog stanovništva - prosječna

starost prema popisu iz 2011. godine je 43 godine (prosjek za Republiku Hrvatsku je 41,7), a indeks starenja županije je 131 i veći je od prosjeka za Hrvatsku u koji je 115, kao i koeficijent

starosti koji iznosi 26,2 (Republika Hrvatska: 24,1). Starenje stanovništva, odnosno smanjenje aktivnog stanovništva, rezultira time da sve više stanovnika živi od mirovine, što predstavlja

dodatno opterećenje na mirovinski i zdravstveni sustav, te potrebu za razvojem dodatnih programa pomoći osobama treće životne dobi. Slijedom svega navedenog, zaključak je da

županija spada među četiri demografski najugroženije županije u Republici Hrvatskoj. Posebno valja naglasiti situaciju s romskom zajednicom u Sisačko-moslavačkoj županiji, pripadnici koje većinom još uvijek žive u divljim naseljima bez osnovne infrastrukture i električne energije. Potrebe romske manjine su velike i provedbom Nacionalnog programa bi se trebale ublažiti razlike i poboljšati životni uvjeti za pripadnike romske zajednice. Od ukupnog broja stanovnika, radno sposobnih (radni kontingent: stanovništvo između 15 i 64 godina) je 113.7504 stanovnika, što je udio od 66% stanovnika. Udio žena i muškaraca u strukturi stanovništva je gotovo pa izjednačen – 83.608 muškarca i 88.831 žena. Što se tiče kretanja nezaposlenosti, na kraju 2013. godine u evidenciji Zavoda za zapošljavanje PU Sisak

(HZZ Sisak) evidentirano je bilo 14.8735 nezaposlenih osoba. Na kraju godine godišnja stopa

3 Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr 4 Ibidem. 5 HZZ Sisak, www.hzz.hr

rasta nezaposlenosti iznosila je 1% više nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ-a nego krajem 2012. godine.

Obrazovna struktura

Pokazatelji o obrazovnoj strukturi stanovništva su ispod prosjeka Republike Hrvatske. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Sisačko-moslavačkoj županiji u skupini stanovništva

starijeg od 15 godina (147.426 stanovnika) ima 4.419 stanovnika bez škole, tj. 3% stanovništva, što je više od prosjeka za Republiku Hrvatsku – 1,71%6.

STANOVNIŠTVO PREMA

POHAĐANJU ŠKOLE

Ukupno Osnovna

škola Srednja

škola Stručni studij

Sveučilišni studij

Ne pohađa

Predškolsko obrazovanje

Sisačko-moslavačka

županija

svi 172.439 14.290 6.936 2.563 3.787 142.315 2.548

m 83.608 7.431 3.442 1.209 1.588 68.641 1.297

ž 88.831 6.859 3.494 1.354 2.199 73.674 1.251

Republika Hrvatska 4.284.889 356.468 184.992 67.741 166.503 3.425.953 83.232

Grad Glina svi 9.283 692 265 86 118 8.024 98

Grad

Hrvatska

Kostajnica svi 2.756 229 106 34 66 2.293 28

Grad Kutina svi 22.760 1.932 981 459 660 18.329 399

Grad Novska svi 13.518 1.324 606 190 317 10.945 136

Grad Petrinja svi 24.671 2.318 1.077 303 576 20.075 322

Grad Sisak svi 47.768 3.596 1.889 812 1.428 39.241 802

Općina Donji Kukuruzari svi 1.634 172 75 15 12 1.346 14

Općina Dvor svi 5.570 328 158 77 31 4.893 83

Općina Gvozd svi 2.970 155 93 17 22 2.633 50

Općina Hrvatska Dubica svi 2.089 198 85 27 20 1.746 13

Općina Jasenovac svi 1.997 183 81 23 18 1.677 15

Općina Lekenik svi 6.032 548 235 75 89 4.989 96

Općina Lipovljani svi 3.455 276 157 62 55 2.809 96

Općina Majur svi 1.185 78 30 6 10 1.047 14

Općina Martinska Ves svi 3.488 281 162 42 44 2.927 32

Općina Popovača svi 11.905 1.100 558 208 199 9.626 214

Općina Sunja svi 5.748 413 191 44 41 5.011 48

Općina Topusko svi 2.985 207 87 43 56 2.559 33

Općina Velika Ludina svi 2.625 260 100 40 25 2.145 55

* Podaci po općinama i gradovima, kao i na razini županije, ne pokazuju bitne razlike između žena i muškaraca po uključenosti u obrazovni sustav, osim kod pokazatelja za uključenost u visokoškolsko obrazovanje.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Sisačko-moslavačka županija je iznad hrvatskog prosjeka po broju stanovnika sa završenom osnovnom školom ili bez osnovne škole. Prema

6 Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr

posljednjem popisu stanovništva u tu skupinu pripada 26,6% stanovništva županije, što je negativan pokazatelj naspram nacionalnog prosjeka od 23%. Najveći broj stanovništva starog

15 i više godina, ima završenu srednju školu te taj udio stanovništva u Sisačko-moslavačkoj županiji iznosi 51,65%, dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 52%. Udio visokoobrazovanih u

Sisačko-moslavačkoj županiji iznosi svega 10,47% stanovništva, dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 16,4%.

Posebnu prepreku u razvoju županije predstavlja velik broj stanovništva sa završenom osnovnom školom ili bez osnovne škole. Temeljem statističkih podataka HZZ-a Sisak , u veljači 2014. godine, od ukupnog broja nezaposlenih, 36,8%7 je bez osnovne škole ili samo sa osnovnom školom, 58,0% je sa srednjom stručnom spremom (trogodišnji i četverogodišnji programi, uključujući gimnazije), a 5,5% nezaposlenih je sa višom ili visokom stručnom spremom. Također, dodatan izazov je stanje s obrazovanjem i zapošljavanjem romske populacije.

Obrazovna struktura rastuće romske populacije glavni je faktor otežanog zapošljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine. U evidenciji nezaposlenih evidentirano je

3.1798 osoba romske nacionalne manjine bez škole i nezavršene osnovne škole (70,6%) i 1.017 osoba romske nacionalne manjine sa završenom osnovnom školom (22,6%). Ovi

podaci su pokazuju potrebu dodatnog angažmana u pogledu provođenja Nacionalnog programa za Rome – poglavlje Odgoj i obrazovanje i pripadajući ciljevi.

Obrazovna infrastruktura

Mreža predškolskih ustanova u županiji je dobro razvijena, no kapaciteti za prihvat djece još uvijek nisu dovoljni. Vrtići su dostupni u svim gradskim središtima i većini općina, s izuzetkom

općine Majur i općine Hrvatska Dubica. Ukupno ima 15 dječjih vrtića i jedan Program predškolskog odgoja (Općina Gvozd). Osnivači većine vrtića su jedinice lokalne samouprave,

dok je jednom vrtiću osnivač udruga (SOS Dječje selo Hrvatska). Kao i u cijeloj zemlji, izazov predstavlja uključivanje i organiziranje predškolskog odgoja i sadržaja za djecu u udaljenim

ruralnim područjima. JLS (npr. Grad Petrinja) imaju planove za proširenje postojećih dječjih vrtića kako bi se omogućilo prihvat djece koja trenutno ne mogu dobiti mjesto u vrtiću.

Na području županije nalazi se 21 osnovna škola (od čega je 9 u Sisku). Veliki problem vezano za osnovno školstvo je kontinuirano smanjenje broja djece u gotovo svim JLS, što kao posljedicu ima zatvaranje područnih škola (s 35 na 21 u razdoblju od 1991. godine do danas), čime se djecu iz takvih sredina prisiljava da svakodnevno putuju u druga mjesta kako bi prisustvovali nastavi. Na području Sisačko-moslavačke županije postoje sljedeće obrazovne ustanove:

Gimnazija Sisak

Ekonomska škola Sisak Tehnička škola Sisak

Srednja škola Viktorovac

7 HZZ Sisak, www.hzz.hr 8 HZZ Sisak, Izvješće o provođenju Nacionalnog programa za Rome www.hzz.hr

Industrijsko – obrtnička škola, Sisak Obrtnička škola, Sisak

Srednja škola Tina Ujevića, Kutina

Tehnička škola Kutina Srednja škola Novska

Srednja škola Petrinja

Srednja škola Glina

Srednja škola Topusko

Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica

Srednja strukovna škola Kotva Sisak.

Na području Županije postoji jedan učenički dom mješovitog tipa u Kutini.

Visokoškolsko obrazovanje izvode:

Metalurški fakultet u Sisku

Tehnički fakultet u Sisku Ekonomski Fakultet Zagreb - Poslovna ekonomija

Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu - Primjena informacijske tehnologije u

poslovanju

Učiteljski fakultet – Odsjek u Petrinji.

Na području županije nalazi se četiri pučka otvorena učilišta – POU Kotva d.o.o (Sisak,

Petrinja), POU Mencl (Sisak), POU Kutina i POU Novska.

Neusklađenost obrazovne strukture s potrebama gospodarstva i činjenica da obrazovni programi ne prate nove grane i tehnologije koje se razvijaju, predstavlja prepreku

gospodarskom razvoju županije. Do nedavno, na području županije nisu postojali programi za cjeloživotno obrazovanje. Značajan korak prema naprijed predstavlja projekt

„Partnerstvom i znanjem do zapošljavanja”9 kojeg je provodila Industrijsko-obrtnička škola s partnerima: Tehnička škola Sisak, Industrijsko-obrtnička škola Sisak, Tehnička škola Kutina,

HZZ Sisak i Kutina, Sisačko-moslavačka županija, Hrvatska gospodarska komora - županijska komora Sisak i LEDA - Poduzetnički centar. Projekt je polučio značajne rezultate: 49 osoba koje su završile program strukovnog usavršavanja su se zaposlile i nezaposlenost ciljane skupine je pala za 14,4%, nabavljena je oprema (CNC strojevi i solarna centrala), a nastavno osoblje osposobljeno je za provođenje nastave uz uporabu iste. Također, kreirana su i odobrena četiri nova obrazovna programa: “Obnovljivi izvori energije”, “Primjena CAD-CAM sustava i programiranje CNC strojeva”, “Dizajniranje s CAD software alatima” i “Upravljanje robotskim sustavima”.10 U županiji poseban izazov predstavlja i značajan broj nezaposlenih osoba s invaliditetom. HZZ Sisak je u 2013. provodio projekt „Znam, radim, živim - Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom“ koji je bio usmjeren na podršku toj osjetljivoj skupini - dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom, korisnicima pomoći i usluga u sustavu socijalne skrbi,

9 http://www.hzz.hr/default.aspx?id=14170

a s ciljem povećanja njihove motiviranosti, obrazovanosti i zapošljivosti. Opći cilj projekta je bio doprinijeti integraciji osoba s invaliditetom na tržište rada kroz unaprjeđenje njihovih

vještina u području telekomunikacijske djelatnosti, te kroz zapošljavanje pozitivno utjecati na uključivanje osoba s invaliditetom u društvo. Svrha ovog projekta je bila edukacija osoba s

invaliditetom uz mogućnost zapošljavanja.

Trenutno HZZ Sisak zajedno sa HGK Sisak provodi projekt „Unaprjeđenje sustava podrške osobama s invaliditetom“ (u okviru natječaja „Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja“, IPA, IV. komponenta). Osim HGK Sisak, partneri na projektu su HZZ Kutina, Udruga invalida rada Grada Siska te HOK Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije. Opći cilj projekta je olakšati socijalno uključivanje osoba s invaliditetom kroz poboljšanje pristupa njihovu zapošljavanju, a specifičan cilj je stvoriti poticajno okruženje za zapošljavanje osoba s invaliditetom u Sisačko-moslavačkoj županiji. Opća ocjena stanja na području županije je da nema dovoljno adekvatnih obrazovnih

programa niti razvojnih projekata za zadržavanje i zapošljavanje stanovništva na području županije.

Zdravstvo i socijalna skrb

Mreža zdravstvenih ustanova na području Sisačko-moslavačke županije uključuje tri Doma zdravlja (Sisak, Petrinja i Kutina), Opću bolnicu “Dr.Ivo Pedišić“ u Sisku s Odjelom za

pulmologiju i produženo liječenje u Petrinji, Neuropsihijatrijsku bolnicu “Dr.Ivan Barbot“ u Popovači, Lječilište Topusko, Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, te

Gradske ljekarne Sisak. Nedavno je izgrađena nova zgrada Hitne službe i općeniti je zaključak da postoji značajan broj zdravstvenih ustanova, no zdravstvena infrastruktura i opremljenost

zdravstvenih ustanova ne zadovoljavaju potrebe stanovništva županije. Bolnica u Sisku, a naročito Lječilište u Topuskom, pretrpjele su i ratna razaranja. Potrebna su znatna ulaganja u

saniranje i modernizaciju objekata. Također, sve institucije zdravstvene zaštite se nalaze u većim gradovima, te zdravstvene usluge nisu jednako dostupne svom stanovništvu.

Konkretno, stanovništvo u zabačenim ruralnim krajevima nema istu kvalitetu usluge kao u urbanim središtima, niti je dovoljno dobro prometno povezano sa njima.

U županiji postoji mreža usluga patronažne skrbi i zdravstvene njege u kući, te jedna sestra za patronažnu skrb pruža usluge za 4.721 stanovnika, što je u granicama standarda i normativa predviđenog Pravilnikom o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja prema kojem je standard 1 patronažna sestra/ 5.100 stanovnika. Potrebe svakodnevno rastu zbog migracija mlađeg, radno sposobnog stanovništva u gradove, iseljavanja i starenja stanovništva, tj. staro i nemoćno stanovništvo ostaje u seoskim domaćinstvima. U županiji nema hospicija, a usluga palijativne skrbi u zajednici je u razvoju.

Na području županije djeluje i Obiteljski centar, te je ostvarena dobra suradnja ove ustanove

s brojnim institucijama u zajednici - naročito školama, a postoji i dobra suradnja sa sustavom socijalne skrbi. Obiteljski centar je provodio i provodi radionice koje su usmjerene na

prevenciju poremećaja u ponašanju, osnaživanje partnerskih odnosa, te senzibilizaciju na

probleme skupina u riziku - kao što su osobe s invaliditetom, žrtve obiteljskog nasilja ili žrtve trgovanja ljudima. Postoji potencijal za veću suradnju u pružanju usluga usmjerenim na

najranjivije korisnike, djecu, mlade i obitelji u riziku radi strateškog pristupa unaprjeđenja zaštite obitelji na području županije, kao i ciljano planiranje i integriranje usluga koje

nedostaju u županiji.

Gospodarstvo Sisačko-moslavačka županija, prema BDP-u po stanovniku, spada u donji dio ljestvice svih hrvatskih županija. To upućuje na još uvijek slabu gospodarsku aktivnost i neiskorištenost svih gospodarskih potencijala županije. Važno je naglasiti da županija ima značajne prirodne resurse i postoji potencijal za iskorištavanje šljunka, pijeska, kamena, gline, nafte, prirodnog plina, poljoprivrednog zemljišta (koje pokriva preko 50% županije) i termalnih voda (Topusko, Petrinja, Sisak). Uz termalne vode, posebni prirodni resurs je i ljekovito blato na području Topuskog. Potencijal ljekovite jodne vode na širem području grada Siska nije iskorišten. Također, tu su i već spomenute plovne rijeke.

Prioritetni gospodarski sektori županije su: prerađivačka industrija, prerada naftnih derivata,

, turizam i poljoprivreda. Dominantan je položaj naftne, petrokemijske i metalne industrije, ali je naglašena i duga tradicija u poljodjelsko-prehrambenom sektoru (npr. Gavrilović

Petrinja).

Slijede prerađivačka industrija (proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda), proizvodnja električne energije, hrane i pića, te drvna industrija dok je udio ostalih djelatnosti znatno

manji. Županija je prepoznatljiva po uzgoju autohtonih pasmina konja „hrvatski posavac“ i ''hrvatski hladnokrvnjak'', te dobrim preduvjetima za proizvodnju voća, posebice jabuka i

šljiva.

Prema podacima HGK, najvažniji sektori u gospodarstvu županije, prema ukupnom prihodu su:

prerađivačka industrija 62 % trgovina 18 %

građevinarstvo 5 %.

Broj zaposlenih u pojedinim granama gospodarstva prati ovaj poredak.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2011. u Sisku je 4.721 aktivnih poslovnih subjekata (što je porast od 72% u odnosu na 2008.), od čega 2.300 obrta 1.746 trgovačkih

društava te više od 200 zadruga.

Županija je tradicionalno orijentirana prerađivačkoj industriji u kojoj prednjači nekoliko velikih tvrtki koje za sobom povlače puno manjih kooperanata. Primjerice, Petrokemija, koja ostvaruje najviše prihoda, direktno utječe da sektor proizvodnje kemikali ja i kemijskih proizvoda, zbog čega taj sektor ima najveće prihode u županiji, a slijedi ga sektor proizvodnje

metala te prehrambena industrija. No unatoč tome što je velikim kompanija, ukupno gledajući, poslovni prihod od 2008. do

2012. rastao, mala poduzeća bilježila su pad prihoda, pad zaposlenih, a jedino je rastao

ukupan broj poslovnih subjekata. U odnosu na 2008. godinu, broj malih poduzeća povećao se za 16,6 posto te ih je sada ukupno 1.710, koji su ostvarili 3,56 milijardi kuna prihoda.

Gospodarski pokazatelji svrstavaju Sisačko-moslavačku županiju među županije koje, ukupno

gledajući, posluju s dobiti. Prema analizi koju je napravila tvrtka Bisnode, s ostvarenih 171,3 milijuna kuna neto dobiti u 2012., Sisačko-moslavačka županija formalno pripada grupi od

tek jedanaest hrvatskih županija koje ostvaruju dobit. No analizirajući podatke, vidljivo je da tome pridonosi tek nekoliko velikih subjekta koji ukupnoj brojci doprinose s 264,1 milijunom kuna neto dobiti, dok su kumulativni rezultati malih i srednjih poslovnih subjekata neto gubici. Od četiri najveće tvrtke na području županije dominira ABS Sisak (bivše Željezara Sisak i CMC Sisak). U županiji je 2012. bio registriran ukupno 1.741 poslovni subjekt koji je zapošljavao ukupno 17.953 osobe, što je 15% manje nego 2008. Taj trend se nastavlja i danas. Veća povećanja zaposlenih zabilježena su u drvnoj industriji koju poduzetnici smatraju jednom od

djelatnosti županije koje imaju najveći prosperitet.

Kao što je trend i u drugim županijama, malo i srednje poduzetništvo Sisačko-moslavačke županije najviše naginje trgovini, a slijedi ih prehrambena industrija, dok najviše zaposlenika,

osim u kemijskoj, radi i u prehrambenoj industriji, prvenstveno zahvaljujući Gavriloviću.

Kada je pak riječ o izvozu, tvrtke Sisačko-moslavačke županije izvoze oko 3,4% ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Petrokemija Kutina je pri tome prednjači s ostvarenih preko 60%

županijskog izvoza. Najuspješniji izvoznici su poduzeća drvne industrije, a slijede ih proizvodne tvrtke. Udio izvoza u ukupnim prihodima malih poduzeća je 12,9% i time su iznad

vrijednosti pokazatelja za Hrvatsku koji iznosi 10,9%. Među najvećim izvoznicima srednje veličine u županiji ističu MMM Vukelić i Ante Mijić-Quercus iz Novske, također drvni sektor.

Najveći izvoznik je tvrtka Selk iz Kutine koja se bavi proizvodnjom elektroničkih komponenata, te ostvaruje izvoz od 134,5 milijuna kuna. Još četiri subjekta ostvaruju

značajan izvoz, veći od 20 milijuna kuna, a to su Almos, Applied Ceramics, Lipovljani Lignum, te Turbomehanika.

Prema „Analizi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2010. godini“, sljedećih pet poslovnih subjekata ostvarilo je najveći ukupan prihod u 2010. godini:

r.br. Naziv poduzetnika Sjedište poduzetnika Ukupan prihod (tisuća kuna)

1. PETROKEMIJA D.D. TVORNICA GNOJIVA

KUTINA 2.290.622

2. GAVRILOVIĆ D.O.O. PETRINJA 639.668 3. CMC Sisak d.o.o. SISAK 568.199

4. LONIA D.D. KUTINA 270.920 5. VIVERA D.O.O. GLINA 203.947

Poljoprivredna proizvodnja

Poljoprivreda predstavlja iznimno važnu gospodarsku granu na području županije. Plodno poljoprivredno zemljište predstavlja veliki potencijal - poljoprivredne površine čine 52%

površine, slijede šumska područja (44%) i neplodne površine (4%). Poseban problem

predstavlja 34% plodnog zemljišta pod minama u okolici gradova i općina, kao i činjenica da je svega oko 30% državnog poljoprivrednog zemljišta dano na korištenje poljoprivrednicima

kroz Program upravljanja.

Značajna sredstva su uložena kroz Program poticaja u razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje. U proteklih osam godina na području županije podignuto je ukupno 968,33

hektara novih nasada i to 131,74 hektara vinograda i 836,58 hektara voćnjaka. Županija je među prvima u Republici Hrvatskoj po novopodignutim višegodišnjim nasadima. Osim toga , županija je prva u Republici Hrvatskoj po broju ekoloških proizvođača te površini pod ekološkom proizvodnjom. Oko 40 ekonomskih subjekata s 250 ha poljoprivrednog zemljišta upisano je u registar ekoloških proizvođača u Sisačko-moslavačkoj županiji. Preko 50% šume kestena nalazi se u toj županiji, što je preduvjet za ekološku proizvodnju meda. Godine 2005. bilo je samo 9 ekoloških proizvođača a u 2012. godini u županiji posluju 102 ekološka proizvođača koji proizvode na 2.900 hektara. Po broju pčelinjih zajednica Sisačko-moslavačka županija je među prvima u Republici Hrvatskoj, jer je na njenom području oko 60.000

pčelinjih zajednica koje su u vlasništvu oko 7.000 pčelara. Također i najveći broj autohtonih pasmina konja pod selekcijskim obuhvatom je u Sisačko-moslavačkoj županiji. Radi se o

3.359 grla ili 41 % ukupnog broja konja u Republici Hrvatskoj. Uglavnom je zastupljena pasmina hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak. Također, županija ima najveći broj krava

dojilja u ekstenzivnim uvjetima. Prema godišnjem izvješću Hrvatske poljoprivredne agencije za 2012. na području županije ima 95 uzgajivača s ukupno 4.004 grla ili 34% ukupnog broja

grla u Republici Hrvatskoj. Na području županije je i najveći broj bikova u prirodnom pripustu pod selekcijskim obuhvatom – a to je 108 grla ili 34 % ukupnog broja bikova u prirodnom

pripustu u Republici Hrvatskoj.

Najvažnije grane poljoprivrede u Sisačko-moslavačkoj županiji su uzgoj mliječnih i mesnih pasmina goveda, proizvodnja svinja, uzgoj ovaca i konja u životinjskoj proizvodnji, te pšenica

i kukuruz u biljnoj proizvodnji, a zadnjih par godina i uljarice soja i uljana repica. Proizvodnja grožđa i jabuka najvažnije su kulture višegodišnjih nasada, a u nekoliko posljednjih godina

primjetna je tendencija povećanog uzgoja lješnjaka, oraha i šljive.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na području županije trenutačno je 16 korisnika sredstava Programa IPARD, te je time županija svrstana na četvrto mjesto po broju projekata po županijama s ugovorenim iznosom od 8.247.092,04 EUR. Posebno valja istaknuti projekt „YMCA – Mladi za razvoj poljoprivrede” odobren za financiranje sredstvima iz pretpristupnog programa IPA IV. – Razvoj ljudskih potencijala. Ukupna vrijednost projekta je 100.101,28 EUR, od čega je EU kroz pretpristupni program IPA-Razvoj ljudskih potencijala osigurala 85.086,09 EUR bespovratnih sredstava. Projekt YMCA je usmjeren podizanju razine znanja i vještina dugotrajno nezaposlenih mladih osoba u dobi 20-29 godina s područja od posebne državne skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji, s

ciljem pružanja pomoći pri osnivanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i tvrtki koje se bave poljoprivrednom djelatnošću i turizmom.

Zaključak je da na području županije postoje značajni prirodni resursi u vidu nezagađenog

poljoprivrednog zemljišta, povoljne klime i obilja pristupačnih izvora vode, te dobre su

pretpostavke za razvoj stočarstva, posebice proizvodnje kravljeg mlijeka te, a na određenim lokacijama i voćarstva, vinogradarstva i povrtlarstva. Velike površine neobrađenog

poljoprivrednog zemljišta u županiji predstavljaju idealne preduvjete za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje. Vrlo je mali broj poljoprivrednika koji su uspjeli podići

proizvodnju na višu razinu, okrupniti zemljište i organizirati plasman proizvoda. Veliki je broj malih proizvođača i njihovo slabo obrazovanje ograničava razvoj ekološke poljoprivrede u

županiji.

Stanje poduzetničkih zona i njihov razvoj Na području Sisačko-moslavačke županije postoji 28 poduzetničkih zona, od kojih je 18

gotovo ili u visokoj fazi izgradnje te infrastrukturno opremljeno, a ostale zone su u početnoj fazi izgradnje ili u pripremi.

Zone su smještene u Sisku, Kutini, Novskoj, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Popovači, Jasenovcu, Velikoj Ludini, Martinskoj Vesi, Lekeniku, Petrinji, Lipovljanima, Donjim Kukuruzarima, Sunji,

Hrvatskoj Dubici, Majuru i Gvozdu uz glavne cestovne i željezničke prometne pravce što omogućuju nesmetani protok robe. Poduzetničke zone se prostiru na oko 277 hektara

zemljišta i opremljene su potrebnom infrastrukturom (električna i vodovodna mreža, telekomunikacije, plin)11.

Poduzetničke zone u Sisačko-moslavačkoj županiji:

Grad ili Općina Naziv zone

1. Sisak Obrtnička zona Tanina-Gorički 2. Sisak Komunalna zona

3. Sisak Južna industrijska zona 4. Sisak Poslovna zona Barutana

5. Kutina Poslovna zona Kutina I/PZKI 6. Kutina Poslovna zona Kutina II/PZKII 7. Kutina Poslovna zona Kutina III- Krč/PZKIII-Krč 8. Kutina Industrijsko-logistička zona Kutina/ILZ Kutina 9. Kutina Poslovna zona KutinaIV/PZKIV

10. Novska Poduzetnička zona Jug 11. Novska Poduzetnička zona Zapad 12. Petrinja Poduzetnička zona Mošćenica-Poljana 13. Petrinja Poduzetnička zona Mala Gorica

14. Glina Poduzetnička zona Željezara 15. Hrvatska Kostajnica Poduzetnička zona Poljice 16. Popovača Poduzetnička zona Mišička 17. Popovača Poslovno stambena zona Jelengradska

18. Velika Ludina Poslovna zona Velika Ludina 19. Lipovljani Poduzetnička zona Blatnjača 20. Lipovljani Poduzetnička zona Hatnjak 21. Jasenovac Poljoprivredno industrijska zona

22. Jasenovac Zona malih obrta s tržnicom

11 Izvor podataka: HGK Sisak, www.hgk.hr

23. Lekenik Poduzetnička zona Marof - D1 24. Martinska Ves Poduzetnička zona Mahovo

25. Donji Kukuruzari Poduzetnička zona Veleška Polja 26. Majur Poduzetnička zona Majur

27. Gvozd Poduzetnička zona Gornja Čemernica 28. Hrvatska Dubica Poduzetnička zona Žirovanjak

Prema podacima jedinica lokalne samouprave u poduzetničkim zonama koje su trenutno u funkciji početkom 2012. godine poslovalo je 125 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju 1.418 djelatnika. U cilju daljnjeg razvoja poduzetničkih zona u Sisačko-moslavačkoj županiji, Planom razvoja poduzetničkih zona na području Sisačko- moslavačke županije za razdoblje 2012. – 2014. godine, uvažavajući kriterije kao što su: - viša faza gotovosti s višim stupnjem infrastrukturne opremljenosti

- ispitan poduzetnički potencijal - osiguranje zaposlenosti u proizvodnim djelatnostima

- izrađeni prostorni planovi - riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar zone i

- ishođenje potrebnih dozvola

predviđeni su sljedeći prioriteti u izgradnji poduzetničkih zona:

Grad ili Općina Naziv zone 1. Sisak Južna industrijska zona

2. Popovača Mišička 3. Kutina Industrijsko logistička zona Kutina

4. Novska Zapad 5. Lipovljani Blatnjača

6. Lekenik Marof - D1 7. Petrinja Mošćenica-Poljana

8. Glina Željezara 9. Velika Ludina Velika Ludina 10. Jasenovac Poljoprivredno industrijska zona 11. Kutina Kutina II 12. Sisak Komunalna zona 13. Hrvatska Kostajnica Poljice 14. Martinska Ves Mahovo 15. Majur Majur 16. Donji Kukuruzari Veleška Polja 17. Hrvatska Dubica Žirovnjak 18. Gvozd Gornja Čemernica

U uređenje i opremanje poslovnih zona su uložena značajna sredstva, no razvidno je da u najvećem broju slučajeva nedostaju planovi upravljanja poslovnim zonama, kao i napori da

se privuku poduzetnici.

Fizička infrastruktura

Prometna infrastruktura

Sisačko-moslavačka županija je iznimno dobro povezana s ostalim dijelovima Republike

Hrvatske, kao i inozemstvom, mrežom prometnica, željezničkom prugom i riječnim plovnim putem. Valja naglasiti da se i u ovome segmentu ponovno pojavljuje velika razlika u kvaliteti prometnica između pojedinih dijelova županije. Prema kategorizaciji cesta, na području županije postoji 11 državnih cesta u dužini od 413 km, 84 županijske ceste u dužini od 815,9km, 170 lokalnih cesta u dužini od 672,1 km i 2.000 km nerazvrstanih cesta. Od ukupne dužine cesta od županijskog i lokalnog značaja za županiju, oko 30% prometnica nije asfaltirano. Budući da gotovo sve JLS zbog smanjenja vlastitih prihoda nisu u mogućnosti graditi nove i rekonstruirati stare lokalne prometnice (održavanje, proširenja, nogostupi i sl.

građevinski radovi), a još manje rekonstruirati ili izgraditi mostove i druge složene objekte koji se nalaze na ključnim prometnicama, velik je izazov kako osigurati sredstva za kvalitetno,

kontinuirano i ekonomično održavanje prometnica.

Kroz županiju prolazi međunarodna željeznička pruga M104 (Zagreb– Sisak – Novska) koja je južni krak X. željezničkog koridora. Uključenošću u taj željeznički prometni pravac županija

sudjeluje u povezanosti Srednje i Zapadne Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim istokom.

Također, preko Općine Sunja, županija je dio unskog željezničkog koridora koji je u

prijeratnom razdoblju osiguravao brzu i sigurnu vezu između Središnje Hrvatske i Srednje Dalmacije, te dalje Bosne i Hercegovine. Njegov značaj danas je bitno umanjen. U tijeku je

projekt rekonstrukcija lokalne pruge Sisak Caprag – Petrinja.

Teretni promet je uglavnom koncentriran na lokaciji željezničkog kolodvora Sisak Caprag, lokacije utovara koje možemo još spomenuti su u mjestima: Majur, Sunja, Turopolje,

Lekenik, Dubica i Jasenovac. Utovaruje se uglavnom drvena građa, dok se na kolodvoru Sisak Caprag obavlja utovar naftnih derivata i to prosječno dva vlaka dnevno u odlasku. Postoji inicijativa privatnog poduzetnika iz Gline, tvrtka „ŠERIF EXPORT-IMPORT“ d.o.o. da se obnovi željeznička pruga do Gline. S obzirom da se radi o jednom od najvećih izvoznika drvnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, obnova ove pruge bi olakšala i učinili ekonomski isplativijim proizvodnju, kao i stvorila mogućnost za nova radna mjesta.

Na području županije odvija se i riječni promet koji ima perspektivu kako u unutrašnjem,

tako i u međunarodnom prometu, a sve su više prisutni i počeci korištenja riječnog prometa u turističke svrhe. Sisak je najzapadnija riječna luka u Hrvatskoj, a sisačka južna industrijska

zona smještena je uz sam akvatorij Save, što uz blizinu Zagreba i karlovačkog bazena, čini Sisak jednim od ključnih čvorišta riječnog prometa u Hrvatskoj. S obzirom na gospodarska

kretanja, u riječnom prometu postoji tendencija pada prometa, odnosno prijevoza robe. Nedovoljno izgrađena i osposobljena prateća infrastruktura i slabo održavanje plovnog puta

rijekom Savom rezultira sve manjim pretovarima i prijevozima iz godine u godinu. U bazi podataka projektnih ideja Grada Siska nalaze se i projekti izgradnje nove luke Sisak i

komunalnog pristaništa na rijeci Kupi u Sisku, a Općina Jasenovac ima u planu raditi projekt uređenja riječne luke u Jasenovcu. Ovi projektni prijedlozi su usmjereni na poboljšanje uvjeta

za odvijanje riječnog prometa i stvaranje preduvjeta za daljnji gospodarski razvoj županije. Projekti su usmjereni na povećanje prijevoza naftnih derivata, š ljunka i ostalih roba kao i

veću robnu razmjenu riječnim plovnim putovima, prvenstveno s tržištima Bosne i Hercegovine i Srbije.

Opći je zaključak da zapuštenost cestovne, riječne i željezničke prometne infrastrukture onemogućuje potpuno iskorištavanje povoljnog geostrateškog položaja županije. Sve JLS na području županije imaju projektne ideje koje se odnose na izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture, no nemaju potrebna sredstva za provedbu ovih projekata.

Komunalna infrastruktura

Na području županije samo 90, od ukupno 453 naselja, ima potpuno ili djelomično riješenu

opskrbu pitkom vodom, kroz deset javnih i organiziranih vodoopskrbnih sustava. To su uglavnom veća urbana središta županije, dok se preostala naselja opskrbljuju vodom iz

pojedinačnih izvora (pretežno zdenaca), a manjim dijelom iz lokalnih vodovoda. Postotak opskrbljenost stanovništva vodom je nejednak i kreće se od 20% do 70%. Stupanj

opskrbljenosti veći od 50% bilježe samo gradovi: Sisak (91,9%), Petrinja (64,8%), Hrvatska Kostajnica (86,2%) i Kutina (68,8%), te općine Donji Kukuruzari (64,7%), Gvozd (51,1%),

Martinska Ves (65,2%) i Topusko (54,4%). Ozbiljan problem predstavlja postojanje pojedinačnih, malih i nekontroliranih sustava, koji nisu dio javnog sustava vodoopskrbe. Osim toga, kao i kod drugih jedinica područne/regionalne samouprave u Središnjoj Hrvatskoj, vodoopskrbnu mrežu karakteriziraju značajni gubici vode (a samim time i energije) u distribuciji u svim sustavima, najčešće zbog starosti mreže. Prijetnju sigurnosti i zdravlju predstavlja problematika ispravnosti vode za piće. Nijedno naselje na području županije nema izgrađen cjeloviti kanalizacijski sustav s pripadajućim pročišćivačima otpadnih voda. Postojećim sustavima odvodnje u većim naseljima pokriveni su dijelovi urbanih i poslovnih zona, dok prigradska područja i manja naselja nemaju izgrađen javni kanalizacijski sustav. Za prihvat otpadnih voda iz domaćinstava u naseljima bez kanalizacijskog sustava služe septičke jame, a recipijenti su vodotoci i melioracijski kanali. Ovakvo stanje je neprihvatljivo i predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi, okoliš, i ujedno veliku prepreku za razvoj gospodarstva i privlačenje investicija uopće. Daljnji razvoj mreže

vodoopskrbe i odvodnje na području županije zahtijeva velika ulaganja u saniranje postojećih sustava, kao i ulaganja u njihovo proširenje i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda, za što gotovo sve JLS nemaju sredstava.

Na području županije obrana od poplava savskih voda uklopljena je u sustav obrane od poplave koji se osniva na učinku smanjenja vršnog protoka vodnog vala pri kontroliranim

izlijevanju velikih voda u retencijske prostore (Črnec polje, Lonjsko polje, Odransko polje i Ribarsko polje). Upravljanje vodnim količinama u sustavu Srednjeg Posavlja obavlja se sa tri

odteretna kanala (Sava - Odra - Sava, Lonja - Strug i Kupa - Kupa), nizom razdjelnih građevina (preljev Jankomir, te ustave Prevlaka, Strelečko, Palanjek, Trebež I. i II., Košutarica, Jasenovac

i Brodarci), nizinskim retencijama (Lonjsko polje, Mokro polje i Kupčina), odnosno poplavnim površinama (Opeka, Trstik i Zelenik). Nedavne poplave na području županije su pokazale sve

manjkavosti postojećeg sustava za obranu od poplava i potvrdile potrebu sustavne obnove i daljnje izgradnje objekata za obranu od poplava. Također, postojeći sustav navodnjavanja ne

odgovara složenoj dinamici rijeka. Ovaj problem se često spominje u razgovorima s čelnicima JLS uz obalu Kupe i Save (npr. Martinska Ves), ali nisu započete aktivnosti na razradi

projekata kojima bi se on adresirao. Sustav obrane od poplava je važan mehanizam za osiguravanje uvjeta za bavljenje poljoprivredom i zaštitu imovine ljudi, koji iziskuje iznimna financijska sredstva i nacionalnu koordinaciju i podršku. JLS na zahvaćenim i ugroženim područjima nemaju te kapacitete da bi same mogle provesti ovakve projekte. U svakom slučaju, ključna je uloga i Hrvatskih voda, kao relevantnog tijela koje će u budućem razdoblju biti nositelj ovakvih projekata. Još uvijek je prisutan problem nedostupnosti električne energije na područjima na kojima je uništena ili oštećena elektroenergetska mreža, i još nije obnovljena. Prije ratnih razaranja

stanovništvo je na ovim područjima imalo pristup električnoj energiji, pa postoji infrastruktura na kućanstvima. Ovaj problem onemogućuje razvoj malih poljoprivrednih

obiteljskih gospodarstava, dovodi do daljnje depopulacije, pa time i do negativnog učinka na razvijenosti cijelog područja. Procjenjuje se da je u Republici Hrvatskoj još uvijek oko 500

kućanstava u ovoj situaciji.

Zaštićena područja i prirodna bogatstva Zaštićeni dijelovi prirode zauzimaju 58.760 ha površine županije, odnosno 13,21% njene

ukupne površine, što je iznad državnog prosjeka (9%). Prema Prostornom planu županije, još 26 lokacija predviđeno je za zaštitu. Za njih je potrebno izraditi stručne podloge kao

preduvjet daljnjih radnji u njihovoj zaštiti. Kao lokalitet posebne prirodne vrijednosti ističe se Park prirode Lonjsko polje koji se prostire na površini od 506 km2, a čine ga tri polja: Lonjsko,

Mokro i Poganovo polje. Ta poplavna polja očuvala su ugrožena vlažna staništa nitrofilnih pašnjaka i vlažnih livada, na kojima se uzgajaju stare autohtone pasmine kao što su

turopoljska svinja i posavski konj, a Park je jedinstven kao jedno od najvažnijih staništa ptica u Europi. Na području Parka evidentirano je 250 ptičjih vrsta. Uvršten je u Ramsarski popis, a

dva područja unutar Parka, Krapje đol (25 ha) i Rakita (430 ha), proglašeni su posebnim ornitološkim rezervatima. Od 2007. mjere zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih i drugih prirodnih vrijednosti provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ. Zaštićena područja Sisačko-moslavačke županije – pregled12:

12 Izvor podataka: www.zastita-prirode-smz.hr

POPIS ZAŠTIĆENIH PODRUČJA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

KATEGORIJA IME NAMJENA ZAŠTITA POVRŠINA RAZINA UPRAVLJANJA

1. POSEBNI CRET Zaštita biološke raznolikost s naglaskom

na određenu sastavnicu, znanstvena

20.04.64. 20 ha Županija

Nadalje, županija raspolaže i s velikim potencijalom termalne energije na području općine

Topusko. Termalna voda je vulkanskog podrijetla, na izvoru temperature 68°C. U najčešćem slučaju termalni izvori se koriste za balneološke i rekreativne svrhe. Ipak, potencijal leži u

velikoj protočnosti i visokoj temperaturi koja se može iskorištavati za potrebe grijanja poslovnih i stambenih objekata, kao i u industrijsko-poljoprivredne svrhe (npr. plastenička

proizvodnja). Uz dosadašnji način iskorištavanja ovog potencijala vezan je i problem ispuštanja tople vode, nakon korištenja u lječilištu Topusko, u rijeku Glinu, čime se izravno

ugrožava eko-sustav u ovoj rijeci.

REZERVAT ĐON-MOČVAR istraživanja, posjećivanje 156

2. POSEBNI

REZERVAT

DRAŽIBLATO Zaštita biološke raznolikost s naglaskom

na određenu sastavnicu, znanstvena

istraživanja, posjećivanje

30.09.69.

792

77,5 ha Županija

3. POSEBNI

REZERVAT

KRAPJE

ĐOL

Zaštita biološke raznolikost s naglaskom

na određenu sastavnicu, znanstvena

istraživanja, posjećivanje

10.10.63.

120

25 ha U sastavu PPLP

Državna/Nacionalna

razina upravljanja

4. POSEBNI

REZERVAT

RAKITA Zaštita biološke raznolikost s naglaskom

na određenu sastavnicu, znanstvena

istraživanja, posjećivanje

30.09.69.

791

430 ha U sastavu PPLP

Državna/Nacionalna

razina upravljanja

5. PARK PRIRODE LONJSKO

POLJE

Zaštita biološke i krajobrazne

raznolikosti, odgojno-obrazovna,

turističko-rekreacijska namjena

06.03.90.

821

50650 ha Državna/Nacionalna

razina upravljanja

6. REGIONALNI

PARK

MOSLAVAČKA GORA Zaštita krajobrazne raznolikosti, održivi

razvitak, turizam

02.06.2011 15.111,32 ha

8199,94 ha

6911,38 ha

Županija SMŽ i

Bjelovarsko-bilogorska

7. SPOMENIK

PRIRODE

HRAST LUŽNJAK

SISAK

Zaštita prostorno ograničenog lokaliteta,

reprezentativni primjerak, znanstvena,

estetska ili odgojno-obrazovna namjena

19.06.98. Županija

8. ZNAČAJNI

KRAJOBRAZ

ODRANSKO

POLJE

Zaštita krajobrazne i biološke

raznolikosti, održivi razvitak, turizam,

rekreacija

17.07.06. 9401,9 ha Županija

9. ZNAČAJNI

KRAJOBRAZ

PETROVA GORA S

BILJEGOM

Zaštita krajobrazne i biološke

raznolikosti, održivi razvitak, turizam,

rekreacija

07.11.69. 102 ha Županija SMŽ i

Karlovačka

10. PARK ŠUMA KOTAR - STARI GAJ Turizam i rekreacija, zaštita krajobrazne

vrijednosti

01.07.75.

702

5218 ha Županija

11. PARK ŠUMA BRDO

DJED

Turizam i rekreacija, zaštita krajobrazne

vrijednosti

19.04.00. 27,8 ha Županija

12.

SPOMENIK

PARKOVNE

ARHITEKTURE

STROSSMAYEROVO

ŠETALIŠTE

Zaštita prirodne i kulturne baštine i

krajobrazne

raznolikosti, turizam i rekreacija,

edukacija

24.02.69.

578

1,5

Županija

13. ZNAČAJNI

KRAJOBRAZ

SUNJSKO

POLJE

Zaštita krajobrazne i biološke

raznolikosti, održivi razvitak, turizam,

rekreacija

29.04.

2010.

20.550 ha Županija

Iz navedenih podataka je razvidno kako županija obiluje prirodnim bogatstvima (rijekama,

šumama, čistim zrakom, tlom i vodom, biljnim i životinjskim svijetom) i zaštićenim područjima. Ono što nedostaje, je adekvatna valorizacija tih potencijala i stvaranje dodane

vrijednosti. Najveći potencijal predstavlja prethodno navedeni Park prirode Lonjsko Polje.

Zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode na području Sisačko-moslavačke županije u nadležnosti su Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije Iz liste dobivenih projekata kao i iz razgovora sa čelnicima JLS koje okružuju Park prirode Lonjsko polje se može zaključiti da baš svaka od njih predlaže svoje projekte ili neke aktivnosti koje se odnose ili vezuju za Park prirode. Bez objedinjavanja takvih projekata i projektnih ideja koristeći integrirani pristup neće se moći iskoristiti potencijali Parka prirode niti aktivirati drugi potencijali u susjednim JLS. UNDP je započeo facilitirani proces uspostave

partnerstva JLS koje okružuju Park (i u tu svrhu je održan sastanak JLS) kako bi se stvorila kvalitetna platforma za primjenu integriranog pristupa razvoju ove destinacije i stvorili

preduvjeti za gospodarski razvoj utemeljen na valorizaciji postojećih prirodnih potencijala.

Kulturna dobra

Županija je iznimno bogata kulturnom i povijesnom baštinom. Kulturnu baštinu županije čini 513 kulturnih dobara. Posebnu vrijednost predstavljaju sakralne građevine. Sisački Stari grad

(jedan od rijetkih očuvanih objekata trokutaste fortifikacijske izgradnje), povijesna jezgra grada Petrinje iz 13. stoljeća, Stari grad Kostajnica, Stari grad Zrin i ostaci crkve u Topuskom

među najvrednijim su primjerima kulturno-povijesne baštine Središnje Hrvatske.

Temeljem uvida na terenu očita je nedovoljna uključenost kulturno-povijesne baštine u turističku ponudu županije i korištenja iste kao pokretača razvoja i komparativne prednosti u

odnosu na ostale regije. Manjak financijskih sredstava za ulaganja u obnovu, zaštitu i sprječavanje propadanja spomenika kulture, kao i za obnovu tradicijske graditeljske baštine

na ruralnim turističkim područjima, uz oštećenost pojedinih spomenika uslijed ratnih razaranja i devastiranost povijesnih jezgara gradova Petrinje, Hrvatske Kostajnice i Topuskog rezultirali su time da potencijal kulture i kulturne baštine nije na odgovarajući način iskorišten kao mogućnost za zapošljavanje i razvoj. Činjenica je da su očuvana priroda i niz kulturno povijesnih spomenika dobar temelj i za razvoj poduzetništva i turističkog sektora, no ta djelatnost još ne daje rezultate koji bi se s obzirom na resurse mogli očekivati. Općenito se može reći da je prisutna nedovoljna iskorištenost svih turističkih potencijala županije, kao i da je prisutna negativna slika županije kao područja prljave industrije i velikih društveno-gospodarskih problema. Statistički podaci pokazuju pad turističkog prometa što je jasna posljedica manjka smještajnih kapaciteta,

nedostatne opremljenosti postojećih kapaciteta (posebno u seoskom i lovnom turizmu), niske svijesti i nedostatka edukacije postojećih i potencijalnih nositelja za bavljenje

turizmom, kao i komplicirane procedure za otvaranje OPG-a koji bi pružali i ove usluge na seoskom domaćinstvu. Također, okosnicu turističke ponude čini Lonjsko polje, dok su drugi

vrijedni krajobrazi i baština u turističkoj ponudi zapostavljeni.

Institucionalni kapaciteti za upravljanje razvojem i pripremu i provedbu projekata

Na području Sisačko-moslavačke županije prisutna je velika razlika između JLS-a u iskustvu u pripremi, prijavi i provedbi projekata financiranih od strane EU. Za većinu JLS može reći da

nemaju nikakva iskustva u tome jer su do sada isključivo bili oslonjeni na izravno traženje sredstava od različitih ministarstava ili javnih poduzeća. S obzirom na tu činjenicu, većina JLS

nema pravilnih spoznaja o osmišljavanju projekata, kreiranju partnerstva, potrebnoj razini tehničke dokumentacije a pogotovo o procesu nabave većih vrijednosti za radove, usluge i robe. Sve jedinice lokalne samouprave s područja Sisačko-moslavačke županije izražavaju zabrinutost oko načina sufinanciranja budućih projekata. Traže pojašnjenja oko predfinanciranja, mogućnosti zaduživanja, plaćanja PDV-a i sl. Uslijed loše trenutne financijske situacije, kao i straha od kreditnog zaduženja, izražena je zabrinutost JLS-a u odnosu na financiranje vlastitog doprinosa, plaćanja PDV-a, kao i predfinanciranje provedbe

budućih projekata. Uz to, mali broj JLS-a ima pripremljenu tehničku dokumentaciju za više projekata, dok se ostale JLS interesiraju za mogućnost sufinanciranja izrade tehničke

dokumentacije od strane resornih ministarstava ili čak osnivanje odgovarajućeg Fonda za tu namjenu.

JLS na području županije su do sada bile skoncentrirane na rješavanje problema socijalne i

komunalne infrastrukture samo na svojim područjima. Gotovo da i nije bilo zajedničkih projekata više JLS, niti se oni sada planiraju. Također, neke od JLS nisu do sada tražile

asistenciju županijske razvojne agencije SI-MO-RA u pripremi i provedbi projekata. Gradovi Sisak, Petrinja, Glina, Kutina i Novska su osnovali vlastite lokalne razvojne agencije. Suradnja

u pripremi i provedbi projekata s drugim dionicima iz civilnog i poslovnog sektora je bila ograničena na pojedinačne slučajeve.

Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije – SI-MO-RA. d.o.o.

Regionalna razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o. akreditirana je kao regionalni koordinator za područje Sisačko-moslavačke županije. Razvojna agencija

Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o. obavlja:

poslove analize, pripreme i izrade stručnih , strateških dokumenata i mišljenja za potrebe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

poslove suradnje s županijskim Upravnim odjelima na podršci, izradi i implementaciji zajedničkih projekata

poslove osmišljavanja i provođenja projekata za potrebe Sisačko-moslavačke županije i jedinica lokalne samouprave,

poslove suradnje s Ministarstvima i državnim agencijama i zakladama, poslove promocije Sisačko-moslavačke županije, promocije rada Razvojne agencije, poslove suradnje, savjetovanja i partnerstva na provođenju projekata

poslove savjetovanja malog i srednjeg poduzetništva poslove osmišljavanja i provođenja projekata edukacije u poduzetništvu,

poslove izrade poslovnih planova i investicijskih studija za potrebe malog i srednjeg poduzetništva, obrta i poljoprivrednih gospodarstava,

poslove suradnje s HAMAG-om kao parterska institucija u provedbi Projekta „Mreža konzultanata kroz mjeru „Sufinanciranje konzultantskih usluga“.

SI-MO-RA. d.o.o. ima iskustva u pripremi i provedbi manjih projekata financiranih od strane

EU i znatno iskustvo u pripremi i provedbi različitih edukacija i seminara. Uz daljnje jačanje ljudskih kapaciteta SI-MO-RA-a će moći postati aktivnija u poticanju regionalnoga razvoja

županije. U dijelu JLS-a, a posebno u gradovima (Sisak, Petrinja, Kutina) još uvijek postoje znatne rezerve prema mogućnostima SI-MO-RA-e, te i dalje osnivaju i znatno financijski podržavaju vlastite razvojne agencije. Također, neke od JLS se u pripremi i provedbi projekata više ili manje uspješno potpuno oslanjaju na pomoć privatnih konzultantskih tvrtki. Grad Sisak Najveća JLS i županijsko središte Grad Sisak nema trenutno pripremljenih projekata koji bi značajnije mogli utjecati na razvoj samog grada i šire. Međutim, postoji veći broj ideja za potpuno nove projekte koji bi mogli iskoristiti društvene i gospodarske potencijale grada, ali

ih treba oblikovati i jasno odrediti prioritete. Vrlo slična je situacija i u Kutini kao industrijskom središtu.

Lokalne akcijske grupe

Na području županije su aktivna četiri LAG-a: Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ - ukupno: 28.230 stanovnika (od toga na

području Sisačko-moslavačke županije 14.313 stanovnika),obuhvaća područje: Novska, Pakrac, Lipik.

Lokalna akcijska grupa „Moslavina“ – ukupno 95.894 stanovnika (od toga na području Sisačko-moslavačke županije 44.690 stanovnika), obuhvaća područje: Čazma,

Dubrava, Garešnica, Hercegovac, Ivanić-Grad, Kloštar-Ivanić, Križ, Kutina, Lipovljani, Popovača, Velika Ludina i Velika Trnovitica.

Lokalna akcijska grupa „Zrinska gora-Turopolje“ – ukupno 39.986 stanovnika, obuhvaća područje: Lekenik, Glina, Petrinja.

Lokalna akcijska grupa „Una“ – ukupno 20.979 stanovnika, obuhvaća područje: Grad Hrvatska Kostajnica, općine: Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur i Sunja.

Lokalne akcijske grupe trenutno nisu aktivne u svome punom obuhvata i značaju i ne predstavljaju potencijalne nositelje projekata.

Privatni sektor kao nositelj projekata Temeljem sastanaka, radionica i individualnih konzultacija između UNDP-a i privatnih poduzetnika, neovisno o sektoru i o tome radi li se o vlasnicima malih ili srednjih poduzeća–istaknuta je činjenica da su postojeći natječaji resornih ministarstava s minimalnom vrijednosti projekta od 1 milijun eura za njih preveliki, te da u ovakvoj ukupnoj ekonomskoj situaciji u RH nisu spremni na tolike rizike. Također, temeljem prethodno navedenih podataka, većina javnih tijela koja bi trebala nositi projekte izgradnje infrastrukture i podrške

poduzetnicima nisu to u stanju (financijski i ljudski resursi), š to onemogućuje stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva i zapošljavanje.

4. STRATEŠKE SMJERNICE

Osnovni preduvjeti za razvoj Sisačko-moslavačke županije su:

1. Izgradnja kapaciteta na lokalnom nivou kroz dobro osmišljene i kontinuirane programe usmjerene na bolje osmišljavanje i objedinjavanje projekata, uspostavljanje kvalitetnih

partnerstva na lokalnoj razini i šire te primjenu praktičnih iskustava u upravljanju većim projektima. Nositelj ovih aktivnost bi trebala biti Županijska razvojna agencija SI-MO-RA d.o.o.

2. Osnažen javni sektor kao nositelj razvojnih projekata i kvalitetan servis građana.

3. Povezivanje Sisačko-moslavačke županije sa drugim regijama (Karlovačkom) kako bi se postavila platforma za rješavanje problema koji su zajednički (infrastruktura) i gospodarski razvoj (obrazovne ustanove).

4. Razvijena komunalna infrastruktura u funkciji poboljšanja života stanovnika i osnaživanja

gospodarskih aktivnosti.

5. Izrada programa i mjera za poboljšanje demografske slike županije.

6. Poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava - razvoj srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, tj. kadrova sukladno razvojnim prioritetima i potrebama

gospodarstva, uključujući i obrazovanje odraslih.

Iz svega navedenog, uključujući i podatke dostupne iz Županijske razvojne strategije, planiranje razvojnih projekata i aktivnosti trebalo bi započeti od sljedećih nekoliko

preporuka:

1. Na području županije postoje velike mogućnosti za nove razvojne projekte. Većina JLS predlaže projekte kojima bi se stavilo u funkciju neke od prirodnih ili društvenih

potencijala. Neke JLS imaju šansu podići svoj cjelokupni gospodarski razvoj valorizacijom vlastitih prirodnih i društvenih potencijala kroz razvoj posebnih usluga i oblika turizma. Isto tako postoji više dobrih ideja od strane JLS, privatnog i civilnog sektora za iskorištenje drugih prirodnih potencijala županije, odnosno onih koji nisu u funkciji razvoja turizma (npr. korištenje geotermalne i jodne vode, korištenje rudnih bogatstava, korištenje hidropotencijala malih rijeka, kao i potencijala blizine i dostupnosti bio-mase). Također, značajni su razvojni potencijali napuštene državne imovine različitih titulara vlasništva te posebno zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

2. S obzirom na kontinuiranu depopulaciju i nepovoljne gospodarske pokazatelje u većem dijelu županije, potrebno se u planiranju razvoja kao i određivanju prioriteta više fokusirati

na dostupne prirodne, društvene resurse koje ima županija. Nužno je jačati razvoj poljoprivrede, seoskog, izletničkog i eko turizma kao preduvjeta za sprječavanje

napuštanja i propadanja sela, te izraditi program potreba mladih na području županije te provoditi mjere za zapošljavanje i zadržavanje mladih. Jedna od mjera sprječavanja de-

populacije svakako je i re-elektrifikcija izdvojenih ruralnih naselja i obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava. Također, potrebno je nastaviti s osmišljavanjem programa koji će pratiti potrebe i trendove stanovništva, kao i obavezno podržati projekte uvođenja

širokopojasnog interneta u ruralna područja županije naročito na području Banovine, Pounja i Posavine.

3. Podrška poslovnom sektoru u uklanjanju administrativnih barijera i kroz sustav direktnih

poticaja za projekte koji sadrže u sebi stavljanje u funkciju napuštene državne imovine i/ili zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

4. Direktni poticaji malim i srednjim poduzetnicima Sisačko-moslavačke županije kroz zasebnu „grant shemu“ za unapređenje tehnološkog procesa i razvoj novih proizvoda (s umanjenim minimalnim iznosima po projektu u odnosu na trenutno aktivne natječaje).

5. Iskoristiti industrijske potencijale industrijskih gradova Siska i Kutine kroz bolje osmišljavanje projekata te povezivanje sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama i

posebno sa poslovnim sektorom.

6. Rješavanje problema komunalne infrastrukture, posebno vodoopskrbe i odvodnje kroz objedinjene projekte za više jedinica lokalne samouprave u ruralnim područjima (npr.

Pounje) dajući prednost korištenju učinkovitijim tehnologijama pročišćavanja, manjih troškova održavanja. Također, ispitati mogu li susjedne županije udružiti snage sa Sisačko-

moslavačkom županijom, odnosno zajednički osmisliti sveobuhvatni projekt kojim bi se taj problem riješio na regionalnoj razini.

7. U pripremi i provedbi infrastrukturnih projekata, za izvođenje radova uzeti u obzir

mogućnosti primjene drugih dopuštenih modaliteta ugovaranja („ključ u ruke“, FIDIC) od onih koji su sada u primjeni u RH kod provedbe projekata financiranih od strane EU.

8. Integriranim pristupom u oblikovanju većih projekata, podržati JLS u njihovom nastojanju

da valorizacijom vlastitih prirodnih i kulturnih vrijednosti kreiraju nove oblike turizma kao i da iskoriste blizinu Parka prirode Lonjsko polje u svrhu povećanja ukupnog gospodarskog

razvoja cijele županije. Osim toga, potrebno je jačati promociju Topuskog kao središta lječilišnog turizma županije, te iskoristiti rehabilitacijski značaj i turistički potencijal ostalih termalnih izvora na području županije.

9. Sporost procesa razminiranja kao poseban problem i prepreka razvoju nekih dijelova

županije pokušati riješiti putem oblikovanja zasebnih projekata za razminiranje uz urbane dijelove gradova koji se onda mogu promatrati kao „potpora za održivi integrirani urbani razvoj/ rehabilitacija zagađenih dijelova tla“ u okviru ERDF 6.

10. Jačanje sektora drvne industrije kroz povezivanje sa znanstvenim i visokoškolskim

institucijama kao i kroz direktnu pomoć poslovnom sektoru za tehnološko unapređenje

procesa proizvodnje, stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti i zajednički nastup na tržištu. U tu svrhu je potrebno kreirati i provoditi programe poticanja poduzetničke

umreženosti, suradnje s poduzetničkim institucijama i poduzetničkim centrima i zonama.

11. Uskladiti poslovanje obrtnika s međunarodnim standardima i zahtjevima međunarodnog tržišta, te poticati kreiranje regionalnih brandova kao način sprječavanja zatvaranja obrta.

12. Razvijati programe cjeloživotnog obrazovanja, te usavršavanja i doškolovanja za teže

zapošljive osobe (starije nezaposlene osobe, mladi bez radnog iskustva, branitelj i slabije obrazovani). Jačati ljudske, financijske i materijalne kapacitete Zavoda za zapošljavanje te

suradnju Zavoda, obrazovnih institucija i poslovnih subjekata. Kako bi se povećala zapošljivost/samozapošljivost nezaposlenih osoba potrebno je organizirati školovanje kroz programe obrazovanja za odrasle, a posebno za osjetljive skupine (Romi, osobe sa invaliditetom i dugotrajno nezaposlene osobe). Potrebno je uvesti promjene u području visokog i strukovnog obrazovanje kako bi se on bolje povezao s gospodarstvom.

13. Dati prednost projektima koji obuhvaćaju unaprjeđenje energetske učinkovitosti i

korištenja obnovljivih izvora energije, posebice iskorištavanju hidro potencijala, geotermalne energije kao i bio mase i bio plina.

Identificirana su 4 područja za ulaganja od iznimne važnosti za Sisačko-moslavačku županiju:

1. Energetska obnova javnih zgrada 2. Povećanje energetske učinkovitosti i povećanje kapaciteta Lječilišta Topusko

upotrebom geotermalne energije 3. Zamjena postojećeg sustava javne rasvjete energetski učinkovitim tehnologijama

4. Elektrifikacija ruralnih naselja sunčanim elektranama Za potrebe energetske obnove zgrada postavljeni su temelji i zadovoljena je zakonska

obveza koja proizlazi iz Zakona o učinkovitom korištenju energije ( NN 152/08; 55/12; 101/13; 153/13; 14/14) te je sukladno tome izrađen potpuni registar javnih zgrada u

vlasništvu, pripadajući energetski pregledi i energetski certifikati, pokrenut postupak legalizacije te uneseni svi povijesni podaci o potrošnji energije (električne i toplinske) i

vode za period 2007.-2013., s intencijom nastavka popunjavanja Nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom. Za potrebe prijave na Strukturne

fondove, u postupku je pokretanje financiranja glavnog projekta putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U svrhu povećanja energetske učinkovitosti i kapaciteta Lječilišta Topusko upotrebom geotermalne energije pokrenuti su procesi sufinanciranja potrebnih studija (elaborat analize postojećeg stanja i razvojne smjernice iskorištavanja geotermalne energije na lokaciji Topusko, glavni rudarski projekt, studija utjecaja na okoliš, elaborat o rezervama te dodatni postupci legalizacije prema novom Zakonu o rudarstvu). U području zamjena postojećeg sustava rasvjete, djelomično se očekuju pozitivna rješenja prijava na natječaj Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jedinice lokalne samouprave koje nisu zadovoljile uvjete natječaja u pravilu nisu imale potpunu dokumentaciju propisanu natječajem (FZOEU pruža pomoć u pripremi projektne

dokunentacije, ali samo ako su zadovoljeni preduvjeti: npr. potvrda glavnog projekta i prethodna elektroenergetska suglasnost – HEP-ODS, itd). Međutim, uz dodatnu pmoć u

izradi projektne dokumenntaicje moguće je ovakve projektne ideje grupirati kao integrirani projekt na razini cijele županije.

Većina trenutno prijavljenih lokalnih projekata, kao i projektnih ideja o kojima se razmišlja,

je male financijske vrijednosti. Oni se bave problematikom lokalne infrastrukture, kao na primjer: lokalne nerazvrstane ceste, obnova gradskih ulica, vodovodi, odvodnja i sustavi

pročišćavanja otpadnih voda. Puno manji broj projekata se tiče razvoja poduzetništva (najčešće u turizmu), poljoprivrede, javnih sustava grijanja, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Iz toga, kao i iz prethodne analize stanja, jasno proizlazi da osnovne potrebe u komunalnoj infrastrukturni ove županije nisu riješene, što će i u narednom periodu 2014 . – 2020. predstavljati jedan od prioriteta jer je riješena infrastruktura preduvjet razvoja. Dio tih potreba će se moći riješiti kroz mjere i fondove ruralnog razvoja, ali i kroz objedinjavanje više manjih projekata u veće cjeline, kojim bi se riješila problematika za više jedinica lokalne samouprave.

Osim nedostajuće, problem je i loša postojeća infrastruktura i visoki troškovi za njeno održavanje. To se odnosi prvenstveno na vodoopskrbu (npr. gubici u mrežama svih JLS osim

Novske su iznad 50%), loše stanje skoro svih nerazvrstanih cesta, posebno onih na ratom pogođenim područjima teritorijalno većih JLS kao što su na primjer gradovi Glina i Petrinja te

Općina Dvor. Također, poseban problem na području županije je odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda jer u većini JLS taj problem još uvijek nije riješen. JLS traže načine za

financiranje skupe tehničke dokumentacije za učinkovitije sustave pročišćavanja sa smanjenim troškovima održavanja. Ovakvo stanje sa osnovnom komunalnom

infrastrukturom znatno pridonosi sve izraženijem problemu depopulacije na većini teritorija županije (npr. Općina Dvor i Grad Hrvatska Kostajnica).

Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije jasno obuhvaća problematiku razvoja

županije. Ciljevi, prioriteti i mjere su detaljno razrađeni i vjerojatno će biti i dalje važeći i u periodu 2014 - 2020. S druge strane, JLS imaju svoje razvojne dokumente PUR-ove ili

strategije lokalnog razvoja, a koji su potpuno neodgovarajući i skoro neprimjenjivi čak i za sadašnje prilike.

Iz svega navedenoga, uz pretpostavku zadovoljenja preduvjeta za daljnji razvoj, strateške smjerove razvoja županije trebalo bi prvenstveno tražiti u sljedećim sektorima: 1. Šumarstvo i prerada drva; 2. Prerađivačka industrija i inovacije; 3. Poljoprivreda (posebno ekološka); 4. Turizam – zdravstveni, kulturni i ostali vidovi modernog turizma 5. Povećanje energetske učinkovitosti i održivo korištenje obnovljivih izvora energije –

geotermalna; energija vode, biomase.

6. INDIKATIVNA LISTA PROJEKATA

Ovaj dio smjernica donosi listu pojedinačnih i/ili integriranih projektnih ideja („paketa“) za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu u relativno kratkom roku polučiti značajan razvojni

efekt za cijelu županiju. Međutim, potrebno je primijetiti da se projektni „paketi“ i projektne ideje ne poklapaju u potpunosti s proklamiranim strateškim ciljevima Županije, kao ni s

preporukama UNDP-a o razvojnim prioritetima županije. Upravo bi ove Smjernice trebale dati uputu nosiocima projekata na području županije u kojem smjeru razvijati nove projekte.

Lista koja je u prilogu 2 ovh Smjernica odražava trenutno stanje stvari, a ne u potpunosti poželjnu situaciju u pogledu područja zahvata, općih i pojedinačnih ciljeva, ciljnih skupina i razine pripremljenosti projekata. Pojedinačne projektne ideje u sklopu ovih paketa su u različitim fazama pripreme (neke od njih i dalje su samo na razini ideje, bez ikakvog konkretnog pomaka prema realizaciji). Ti su paketi i pojedinačne projektne ideje sljedeće: 1. Komunalna infrastruktura – lokalne i regionalne prometnice i urbana obnova

2. Komunalna infrastruktura – vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prema distributivnim područjima (DP):

a) Petrinja - Sisak b) Gvozd - Topusko

c) Pašino Vrelo d) Glina

e) Moslavačka Posavina - Jasenovac 3. Prometno-infrastrukturni projekti regionalnog i nacionalnog značaja Kupa-Sava

4. Djeca i mladi 5. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije

6. Zaštita okoliša 7. Razvoj poduzetništva i poduzetnička infrastruktura

8. Novi turistički proizvodi i destinacije (grupirano prema destinacijama): a) Lonjsko polje

b) Petrinja c) Sisak

9. Poticanje zapošljavanja i razvoj ljudskih kapaciteta - uključuje i potporu ugroženim skupinama stanovništva, socijalno uključivanje - (ESF)

Projektni prijedlozi za sada su kratko opisani u listi projektnih ideja iz Sisačko-moslavačke županije u prilogu 2 ovom dokumentu, a u tijeku je izrada osnovnih informacija u standardnom obrascu i objedinjavanje u integrirane projektne prijedloge. Samo projektne ideje za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu bitno doprinijeti općem socio-ekonomskom razvoju županije, a koje su ujedno i potencijalno prihvatljive za su-financiranje iz nekog od Strukturnih i investicijskih fondova EU razrađene su i u formi standardnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta.

Prilog 1: Usklađenost prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Sisačko-moslavačke županije sa Strateškim i programskim dokumentima kohezijske politike EU: STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE USKLAĐENOST S TEMATSKIM CILJEVIMA I MJERAMA ZA

FINANCIRANJE PREMA „COMMON STRATEGIC FRAMEWORK“ I PREPORUKE/SMJERNICE UNDP TIMA

SMŽ-C1 UČINKOVITO UPRAVLJANJE RAZVOJEM I RAZVOJNIM RESURSIMA

SMŽ-C1-P1 Horizontalna i vertikalna koordinacija regionalnog razvoja i usklađenje strateškog i prostornog planiranja

SMŽ-C1-P1-M1 Osnaživanje institucionalnih kapaciteta za strateško i prostorno planiranje

Tematski ciljevi: ERDF 11

Izgradnja kapaciteta na lokalnom nivou

SMŽ-C1-P1-M2 Razvoj područja s razvojnim potencijalom/ poteškoćama

Tematski ciljevi: ERDF 10

SMŽ-C1-P1-M3 Razminiranje Tematski ciljevi: ERDF 6

Razminiranje uz urbane dijelove gradova kao potpora za održivi integrirani urbani razvoj/ rehabilitacija zagađenih dijelova u okviru ERDF6

SMŽ-C1-P2 Intra-županijska, međužupanijska, prekogranična, bilateralna i multilateralna suradnja

SMŽ-C1-P2-M1 Jačanje svijesti o procesu europskih integracija na lokalnoj i regionalnoj razini

Tematski ciljevi: ------

SMŽ-C1-P2-M2 Jačanje partnerskih odnosa unutar Županije, te jačanje međužupanijske, prekogranične i druge međunarodne suradnje

Tematski ciljevi: ------

SMŽ -C1-P3 Aktivno građanstvo, jačanje uloge civilnog društva

SMŽ-C1-P3-M1 Stvaranje poticajnog okruženja uz razvitak i održivost civilnog društva

Tematski ciljevi: ------

SMŽ-C1-P3-M2 Promoviranje jednakosti, ljudskih prava, slobode govora i medija, demokracije, vladavine prava i dr.

Tematski ciljevi: ------

SMŽ-C2 RAZVOJ KONKURENTNOG I DRUŠTVENO ODGOVORNOG GOSPODARSTVA

SMŽ-C2-P1 Razvoj i učinkovito upravljanje energijom

SMŽ-C2-P1-M1 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

Tematski ciljevi: ERDF 4 i 5 i EAFRD 4 i 5

Županijski program poticaja korištenja solarne energije za kućanstva i dizalice topline

SMŽ-C2-P1-M2 Poticanje učinkovitog Tematski ciljevi: ERDF 4 i 5 i EAFRD 4 i 5

upravljanja energijom Prednost projektima iskorištenja hidropotencijala iz biomase i geotermalne energije za sustave javnog grijanja

Energetska obnova javnih zgrada Elektrifikacija ruralnih naselja obnovljivim izvorima energije

SMŽ-C2-P2 Razvoj poduzetništva i izgradnja poticajnog investicijskog okruženja

SMŽ-C2-P2-M1 Razvoj kvalitetne poduzetničke infrastrukture

Tematski ciljevi: ERDF 2 i 3 i EARDF 2 i 3

Podrška postojećim poslovnim zonama

SMŽ-C2-P2-M2 Razvoj povoljnog financijskog okruženja za poduzetništvo

Tematski ciljevi: ERDF 3 i ESF 8

Direktni poticaji malim i srednjim poduzetnicima za unapređenje tehnološkog procesa i razvoj novih proizvoda na županijskom nivou (manji grantovi, zbog nedostatnih financijskih kapaciteta za ulazak u projekte veće vrijednosti)

SMŽ-C2-P2-M3 Poticanje industrije temeljene na inovacijama i suvremenim tehnologijama

Tematski ciljevi: ERDF 1, 2 i 3 i EAFRD 1, 2 i 3

Direktni poticaji malim i srednjim poduzetnicima za unapređenje tehnološkog procesa i razvoj novih proizvoda na županijskom nivou (manji grantovi, zbog nedostatnih financijskih kapaciteta za ulazak u projekte veće vrijednosti)

SMŽ-C2-P2-M4 Poticanje industrije temeljene na stvaranju proizvoda s većom dodanom vrijednošću

Tematski ciljevi: ERDF 1, 2 i 3 i EAFRD 1, 2 i 3

Direktni poticaji malim i srednjim poduzetnicima za unapređenje tehnološkog procesa i razvoj novih proizvoda na županijskom nivou (manji grantovi, zbog nedostatnih financijskih kapaciteta za ulazak u projekte veće vrijednosti)

SMŽ-C2-P2-M5 Poticanje izvozne orijentacije gospodarstva

Tematski ciljevi: ERDF 1, 2 i 3 i EAFRD 1, 2 i 3

Direktni poticaji malim i srednjim poduzetnicima za unapređenje tehnološkog procesa i razvoj novih proizvoda na županijskom nivou (manji grantovi, zbog nedostatnih financijskih kapaciteta za ulazak u projekte veće vrijednosti)

Potpora sudjelovanju na sajmovima i stručnim skupovima SMŽ-C2-P2-M6 Stvaranje investicijskih uvjeta te privlačenje stranih i domaćih ulaganja

Tematski ciljevi: ERDF 1, 2 i 3 i EAFRD 1, 2 i 3

Projekti uduruživanja i zajednički nastup tvrtki i SMZ/JLS na inozemnim sajmovima

SMŽ-C2-P2-M7 Povezivanje subjekata Tematski ciljevi: ERDF 1, 2 i 3 i EAFRD 1, 2 i 3

malog gospodarstva radi jačanja konkurentnosti

Posebni naglasak staviti na drvni sektor

SMŽ-C2-P3 Održiva poljoprivreda i ruralni razvoj

SMŽ-C2-P3-M1 Jačanje kapacitete za upravljanje poljoprivrednim i šumskim zemljištem i njihovim kvalitetnijim iskorištenjem

Tematski ciljevi: ERDF 11, EAFRD 10

SMŽ-C2-P3-M2 Jačanje kapaciteta razvoja poduzetništva i poduzetničkog okruženja u ruralnom prostoru

Tematski ciljevi: EAFRD 10, ESF 10

Kroz mjere ruralnog razvoja

SMŽ-C2-P3-M3 Daljnje poticanje i razvoj ekološke proizvodnje

Tematski ciljevi: EAFRD 3 i 6

Kroz mjere ruralnog razvoja

SMŽ-C2-P3-M4 Razvoj infrastrukture ruralnih područja

Tematski ciljevi: EAFRD 5 , 7 i 9 Prednost objedinjenim projektima više JLS

SMŽ-C2-P3-M5 Poticanje umrežavanja poljoprivrednih proizvođača

Tematski ciljevi: EAFRD 3 i 9

SMŽ-C2-P3-M6 Razvoj znanstveno stručne suradnje i brendiranja

Tematski ciljevi: EAFRD 1

SMŽ-C2-P4 Razvoj održivog turizma temeljenog na kulturno povijesnoj i prirodnoj baštini

SMŽ-C2-P4-M1 Razvoj novih i unapređenje postojećih turističkih proizvoda

Tematski ciljevi: EAFRD2 ,3 i 9

SMŽ-C2-P4-M2 Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (ruralni turizam, lječilišni turizam, lovni turizam i dr.).

Tematski ciljevi: EAFRD 9

SMŽ-C2-P4-M3 Horizontalno povezivanje sudionika turističkog razvoja

Tematski ciljevi: EAFRD 9

SMŽ-C3 RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA I VISOKOG DRUŠTVENOG STANDARDA

SMŽ-C3-P1 Unaprjeđenje obrazovnog sustava

SMŽ-C3-P1-M1 Unaprjeđenje predškolskog, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja

Tematski ciljevi: ESF 10 i ERDF 10 i EAFRD 9

Objedinjavanje postojećih projekata JLS u jedan za cijelu županiju, koristeći inovativne pristupe i iskustva drugih članica EU te korištenje napuštene državne imovine

Opremanje škola izvan županijskog središta

SMŽ-C3-P1-M2 Razvoj i jačanje visokog obrazovanja i istraživanja

Tematski ciljevi: ESF10 i ERDF 10

SMŽ-C3-P2 Razvoj ljudskih resursa

SMŽ-C3-P2-M1 Promocija i podrška programima cjeloživotnog učenja i usavršavanja

Tematski ciljevi: ESF 10 i ERDF 10 i EAFRD 10

Iskorištavanje potencijala napuštene državne imovine bez izgradnje novih objekata

SMŽ-C3-P2-M2 Podrška programima opismenjivanje, učenja stranih jezika te informatičko-komunikacijskih tehnologija

Tematski ciljevi: ESF 10 i ERDF 10 i EAFRD 10

Kao preduvjet - identificiranje potreba poslovnog sektora

SMŽ-C3-P2-M3 Razvoj aktivnog i fleksibilnog tržišta rada

Tematski ciljevi: ERDF 8 i ESF 8

Kao preduvjet - identificiranje potreba poslovnog sektora SMŽ-C3-P2-M4 Usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada i stvaranje kompetentne radne snage

Tematski ciljevi: ERDF 8 i ESF 8

Kao preduvjet - identificiranje potreba poslovnog sektora

SMŽ-C3-P3 Unaprjeđenje socijalne, zdravstvene infrastrukture i usluga

SMŽ-C3-P3-M1 Promocija preventive i učinkovitijeg korištenja resursa

Tematski ciljevi: ESF 9 i ERDF 9 i EAFRD 9

SMŽ-C3-P3-M2 Unaprjeđenje infrastrukture, dostupnosti i kvalitete usluga u socijalnim i zdravstvenim ustanovama u privatnom i javnom sektoru

Tematski ciljevi: ESF 9 i ERDF 9 i EAFRD 9

Iskorištavanje potencijala napuštene državne imovine bez izgradnje novih objekata

SMŽ-C3-P3-M3 Podrška obrazovanju i usavršavanju u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Tematski ciljevi: ESF 9 i 10, ERDF 9 i 10

SMŽ-C3-P3-M4 Podrška razvoju izvaninstitucionalnih oblika skrbi, volonterizma i samopomoći

Tematski ciljevi: ESF 8 i 11

Iskorištavanje potencijala napuštene državne imovine bez izgradnje novih objekata

SMŽ-C3-P4 Razvoj javne i komunalne infrastrukture – stvaranje preduvjeta za uspješan razvoj

SMŽ-C3-P4-M1 Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom

Tematski ciljevi: ERDF 6 Kao preduvjet - Uspostava jedinstvenog sustava upravljanja

otpadom za cijelu županiju

SMŽ-C3-P4-M2 Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Tematski ciljevi: ERDF 6, EAFRD 5 I 6

Preduvjet - Objedinjeni projekti za više JLS za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za pojedine dijelove županije

SMŽ-C3-P4-M3 Razvoj sustava vodoopskrbe

Tematski ciljevi: ERDF 6, EAFRD 5 I 6

Preduvjet - Objedinjeni projekti za više JLS za vodoopskrbu,

odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za pojedine dijelove županije

SMŽ-C3-P4-M4 Zaštita od poplava Tematski ciljevi: ERDF 6

Preduvjet: određivanje prioriteta na županijskom nivou SMŽ-C3-P4-M5 Plinofikacija Županije Tematski ciljevi: ERDF 4 , EAFRD 4

Preduvjet – definiranje potreba gospodarstva SMŽ-C3-P4-M6 Izgradnja i održavanje sustava infrastrukture

Tematski ciljevi: ERDF 6 I 4

Iz mjera ruralnog razvoja, prednost objedinjenim projektima više JLS

SMŽ-C4 OČUVANI OKOLIŠ, ODRŽIVO UPRAVLJANJE PRIRODNOM I KULTURNOM BAŠTINOM

SMŽ-C4-P1 Očuvanje i zaštita okoliša

SMŽ-C4-P1-M1 Održavanje i nadogradnja sustava mjerenja, praćenja i vrednovanja kakvoće okoliša, te izgradnja sustava upravljanja okolišem

Tematski ciljevi: ERDF 6 I EAFRD 6

Kao preduvjet - uspostava sustava za cijelu županiju

SMŽ-C4-P1-M2 Informiranje i uključivanje javnosti u pitanja okoliša

Tematski ciljevi: ERDF 6 I EAFRD 6 i ESF 9

SMŽ-C4-P2 Održivo korištenje prirodnih resursa i kulturne baštine

SMŽ-C4-P2-M1 Valorizacija i učinkovito upravljanje kulturno-povijesnim materijalnim i nematerijalnim Nasljeđem

Tematski ciljevi: ERDF 6 i EAFRD 3 i 6

Kroz integrirane projekte za pojedine JLS koji u osnovi imaju valorizaciju vlastitih prirodnih i kulturnih vrijednosti u svrhu razvoja posebnih oblika turizma.

SMŽ-C4-P2-M2 Valorizacija i učinkovito upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Tematski ciljevi: ERDF 6, EAFRD 3 i 6

Kroz integrirane projekte za pojedine JLS koji u osnovi imaju valorizaciju vlastitih prirodnih i kulturnih vrijednosti u svrhu razvoja posebnih oblika turizma.

SMŽ-C4-P2-M3 Jačanje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Tematski ciljevi: ERDF 11