STRUKOVNO OBRAZOVANJE I DRŽAVNA MATURA IZ … · poslana je obavijest o istraživanju te zamolba za sudjelovanjem. Ukupno je kontaktirano 900 tvrtki. Ukupno je kontaktirano 900 tvrtki

Uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav Projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, br. 0100999

STRUKOVNO OBRAZOVANJE I DRŽAVNA MATURA IZ PERSPEKTIVE GOSPODARSTVA Listopad, 2005.

Analizu je proveo razvojno-istraživački tim projekta u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i savjetnicima Zavoda za školstvo RH Urednici: Petar Bezinović i Zrinka Ristić Dedić Suradnici iz Instituta za društvena istraživanja: Ivana Jugović, Filip Miličević, Miran Božičević, Martina Prpić, Katarina Peović-Vuković, Damir Rister Suradnica iz Hrvatske gospodarske komore: Vesna Štefica Savjetnici Zavoda za školstvo: Ruža Brnas, Gordana Drljević, Efka Heder, Vlatka Knežević, Vlado Luburić, Stanko Paunović, Duško Serdar, Branko Švara, Marina Tatalović, Dora Ulaga

1

2

3

Sadržaj Značenje uvođenja državne mature u strukovne škole .....................................................................................................................5 Strukovno obrazovanje i tržište rada .................................................................................................................................................5 Cilj analize .........................................................................................................................................................................................6 Metodologija istraživanja ...................................................................................................................................................................6 SKUPNI REZULTATI ........................................................................................................................................................................8

Pripremljenost pripravnika za tržište rada ....................................................................................................................................8 Razvijenost ključnih kompetencija ...............................................................................................................................................9 Organizacija državne mature u strukovnim školama ...................................................................................................................9 Stručna praksa ...........................................................................................................................................................................10 Stručna praksa i razvoj ključnih kompetencija učenika važnih za profesionalnu prilagodbu i razvoj .........................................10 Smjernice za poboljšanje kvalitete stručne prakse ....................................................................................................................11 Razlozi za neprovođenje stručne prakse ...................................................................................................................................11 Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva.............................................................................11

UGOSTITELJSTVO I TURIZAM .....................................................................................................................................................12 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................13 Kompetencije potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................................13

Znanja ...................................................................................................................................................................................13 Vještine i kompetencije .........................................................................................................................................................14 Osobine ................................................................................................................................................................................14

Državna matura – završni ispit...................................................................................................................................................14 Stručna praksa ...........................................................................................................................................................................15 Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva.............................................................................16

POLJOPRIVREDA ..........................................................................................................................................................................17 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................18 Kompetencije tehničara potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................19


Državna matura - završni ispit....................................................................................................................................................20 Stručna praksa ...........................................................................................................................................................................21 Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva.............................................................................22

ŠUMARSTVO..................................................................................................................................................................................24 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................25 Kompetencije tehničara potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................26



GRADITELJSTVO...........................................................................................................................................................................28 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................29 Kompetencije tehničara potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................30



TEKSTIL..........................................................................................................................................................................................34 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................35 Kompetencije tehničara potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................36



ELEKTROTEHNIKA ........................................................................................................................................................................39

4

Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................40 Kompetencije potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................................41



MEDICINA.......................................................................................................................................................................................45 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................46 Kompetencije potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................................47



STROJARSTVO/METALURGIJA/BRODOGRADNJA ....................................................................................................................51 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................52 Kompetencije potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................................52

Znanja ...................................................................................................................................................................................52 Vještine i kompetencije .........................................................................................................................................................53


EKONOMIJA I UPRAVA .................................................................................................................................................................56 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................57 Kompetencije potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................................58



KEMIJA ...........................................................................................................................................................................................63 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................64 Kompetencije tehničara potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................64


Državna matura - Završni ispit ...................................................................................................................................................65 Stručna praksa ...........................................................................................................................................................................65 Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva.............................................................................66

GRAFIKA.........................................................................................................................................................................................67 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................68 Kompetencije potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................................68



PROMET.........................................................................................................................................................................................71 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada ........................................................................................72 Kompetencije potrebne za rad u tvrtki........................................................................................................................................72



5

Značenje uvođenja državne mature u strukovne škole Uvođenje državne mature u četverogodišnje strukovne škole planira se u školskoj godini 2009/10. Svrha uvođenja ovog ispita jest standardizirano vanjsko provjeravanje ostvarivanja dogovorenih kompetencija učenika na kraju srednjoškolskog obrazovanja.

Specifični ciljevi koji se žele ostvariti uvođenjem državne mature u strukovne škole su sljedeći: 1. Jasno definiranje i standardiziranje poželjnih rezultata učenja u svakoj grupaciji strukovnih škola.

2. Valjano, pouzdano i objektivno provjeravanje kvalificiranosti za obavljanje zvanja – certificiranje.

3. Provjeravanje pripremljenosti za nastavak visokoškolskog školovanja i za cjeloživotno obrazovanje.

4. Zadovoljavanje potreba tržišta rada - Ispitivanje znanja i kompetencija važnih za uspješno prilagođavanje zahtjevima radnih mjesta.

5. Doprinos definiranju nacionalnih kvalifikacija - Razvoj nacionalnih strukovnih standarda kao dijela Nacionalnog okvira kvalifikacija.

6. Transparentnost i usporedivost kvalifikacija - osiguravanje prepoznatljivosti i priznavanje naših kvalifikacija u EU. Naše srednjoškolske svjedodžbe trebaju postati jasni i usporedivi dokumenti na domaćem i europskom tržištu rada, kao i u europskom obrazovanju.

U sklopu priprema za uvođenja državne mature u strukovne škole potrebno je za sva zanimanja odrediti nacionalne strukovne standarde, tj. kvalifikacijsku razinu u terminima jasnog definiranja poželjnih kompetencija, odnosno primjenjivih sposobnosti, znanja, razumijevanja i vještina.

Nacionalni strukovni standardi su temelj kompetentnog rada u određenom zanimanju: • Usklađeni su s potrebama tržišta i poslodavaca i s europskim standardima (gdje je to moguće)

• Opisuju ključne uloge i odgovornosti unutar određene struke (opis poslova)

• Opisuju se u terminima ishoda, rezultata kompetentnog postupanja

• Uključuju temeljna znanja, razumijevanje, relevantne tehničke vještine, vještine planiranja i rješavanja problema, sposobnost timskog rada, sposobnosti primjene znanja i razumijevanja te ostale vještine koje osiguravaju fleksibilnost pri zapošljavanju i mogućnost napredovanja u zvanju

• Zadovoljavaju potrebe i imaju podršku svih značajnih dionika i potencijalnih korisnika

• Ne preklapaju se između sektora

• Definirani su na način da omogućuju neposredno vrednovanje

Uvođenje državne mature mora se uskladiti s razvojem nacionalnih strukovnih standarda, odnosno državnom se maturom upravo mora provjeravati ostvarivanje strukovnih standarda na kraju srednjoškolskog obrazovanja.

Razrada državne mature koja je u tijeku, može poslužiti kao efikasan mehanizam za razvoj nacionalnih strukovnih standarda i kao osnova za razvoj Nacionalnog kvalifikacijskog okvira za razinu srednjoškolskog obrazovanja.

Strukovno obrazovanje i tržište rada Državnom se maturom žele provjeravati kompetencije koje su važne za fleksibilnu prilagodbu zahtjevima dinamičnog i stalno promjenjivog tržišta rada. Zbog tog je važno u definiranje državne mature uključiti

6

gospodarstvenike, poslodavce i sve ostale dionike koji su zainteresirani za razvoj i bolji društveni status strukovnog obrazovanja.

S ciljem pripreme i izrade što kvalitetnijih ispita, provedena je analiza postojećeg međuodnosa školstva i gospodarstva. Institut za društvena istraživanja – Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja i Hrvatska gospodarska komora, uz podršku Zavoda za školstvo, pokrenuli su istraživanje kojim se željelo:

• Prikupiti podatke o stupnju zadovoljstva pripremljenošću mladih zaposlenika sa završenom četverogodišnjom strukovnom školom

• Utvrditi koja su ključna znanja i vještine potrebne za učinkovito obavljanje posla u različitim sektorima

• Prikupiti mišljenja poslodavaca o obliku i sadržaju završnih ispita u pojedinim grupacijama strukovnih škola

• Utvrditi stupanj zadovoljstva te prikupiti primjedbe i prijedloge vezane uz praksu koju srednjoškolci obavljaju u različitim tvrtkama.

Analiza slijedi jasnu ideju da strukovno obrazovanje treba čvršće vezati uz potrebe gospodarstva. Samo obrazovan, kompetentan i dobro pripremljen radnik može jamčiti gospodarski razvoj i napredak.

Analiza ima za cilj potaknuti veći interes gospodarstvenika za suradnju s obrazovnim institucijama. To je u njihovom vitalnom interesu žele li se uklopiti u svjetske trendove i graditi vlastiti razvoj na znanju i obrazovanju.

Cilj analize Cilj ove analize je ispitati postojeće stanje i potrebe gospodarstva za pojedinim strukovnim zanimanjima te utvrditi koja znanja, vještine i kompetencije gospodarstvenici smatraju važnima za uspješan rad nakon završene četverogodišnje strukovne škole.

Ovi podaci mogu poslužiti kao važna smjernica pri programiranju pojedinih zanimanja, kao i pri definiranju završnih ispita koji trebaju poslužiti kao valjani dokaz o osposobljenosti za pojedino zanimanje.

Metodologija istraživanja U razdoblju od travnja do svibnja 2005. održani su u Hrvatskoj gospodarskoj komori sastanci s predstavnicima 12 gospodarskih sektora (graditeljstva, šumarstva i drvne industrije, tekstilne industrije, elektrotehnike, prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma, poljoprivrede, strojarstva, metalurgije i brodogradnje, ekonomije i uprave, kemijske industrije, grafičke industrije te medicine).

Prezentiran je projekt državne mature, predstavljen osnovni model državne mature u pojedinim grupacijama strukovnih škola te se raspravljalo o potrebama gospodarstva za pojedinim četverogodišnjim zanimanjima, o pripremljenosti pripravnika za rad te o drugim problemima vezanim uz strukovno obrazovanje.

Na sastancima je najavljeno da će se provesti istraživanje potreba gospodarstva te da će gospodarstvenici biti zamoljeni za suradnju pri definiranju potrebnih izlaznih kompetencija na kraju srednjoškolskog strukovnog obrazovanja.

Nakon sastanka, na e-mail adrese sudionika rasprava, ali i na adrese drugih tvrtki iz pojedinog sektora, poslana je obavijest o istraživanju te zamolba za sudjelovanjem. Ukupno je kontaktirano 900 tvrtki. Tvrtkama je dan rok od 15-tak dana da ispune upitnik. Zbog lošeg odziva, rok je produžen do srpnja. Do sredine srpnja vraćeno je 72 popunjenih upitnika (8,0%).

Postojale su dvije verzije upitnika: web verzija upitnika i Word verzija upitnika. Tvrtke su mogle izabrati koju verziju upitnika će ispuniti.

Tvrtke su zamoljene da procjene potrebu za pojedinim obrazovnim profilom u razdoblju od slijedećih 5 godina, da ocijene pripremljenost pojedinog obrazovnog profila za tržište rada te da definiraju koja sve znanja, vještine i kompetencije treba posjedovati stručnjak pojedinog obrazovnog profila da bi uspješno

7

radio u njihovoj tvrtki. Upitnik je također ispitivao i mišljenje gospodarstvenika o tome što bi se trebalo ispitivati na državnoj maturi - završnom ispitu za pojedino zanimanje da bi on poslužio kao certifikat za stjecanje kvalifikacije za to zanimanje. Osim toga, ispitane su i mogućnosti za poboljšanje stručne prakse, kao i za poboljšanje opće suradnje gospodarstva i strukovnog obrazovanja.

Tablica 1. Broj poslanih i vraćenih upitnika po djelatnostima (sektorima)

Djelatnost Poslani Vraćeni % odgovora

Ekonomija, trgovina, uprava 158 24 15,2 Poljoprivreda, prehrambena industrija, šumarstvo 85 10 11,8 Promet 100 9 9,0 Strojarstvo, metalurgija, brodogradnja 180 6 3,3 Elektrotehnika 150 3 2,0 Graditeljstvo, geodezija 47 6 12,8 Tekstilna industrija, kožna industrija 97 5 5,2 Medicinska 15 3 20,0 Ugostiteljstvo i turizam 36 4 11,1 Kemijska i grafička industrija 35 2 5,7 Ukupno 900 72 8,0

Ankete su od strane Hrvatske gospodarske komore poslane na adrese 900 tvrtki, no odaziv je bio slab. Odgovori su dobiveni od 72, odnosno od svega 8,0% tvrtki.

Kako se uzorak uključenih tvrtki u većini sektora ne može smatrati reprezentativnim, rezultate ove analize ne treba generalizirati već samo shvatiti kao indikatore stanja, odnosno kao polazište za daljnja istraživanja na značajno većem broju gospodarskih subjekata.

SKUPNI REZULTATI

Pripremljenost pripravnika za tržište rada

Koliko su po Vašem mišljenju pripravnici ovog obrazovnog profila nakon završene srednje škole dobro pripremljeni za rad u Vašoj tvrtki? (izrazito loše 1 2 3 4 5 izvrsno)

Gospodarstvenici procjenjuju pripremljenost pripravnika nakon završene srednje škole za rad u njihovoj tvrtki prosječnom ocjenom 2,84 na ljestvici od 1 do 5. U Tablici 2. je prikazano zadovoljstvo pojedinih sektora pripremljenošću pripravnika.

Tablica 2. Prosječna ocjena pripremljenosti za rad pripravnika pojedinih sektora nakon završene srednje škole (1= izrazito loše, 5 = izvrsno)

Sektor M Promet 3,29 Poljoprivreda 3,13 Graditeljstvo 3,13 Kemija 3,00 Ekonomija i uprava 2,88 Medicina 2,80 Elektrotehnika 2,73 Strojarstvo / Metalurgija / Brodogradnja 2,71 Grafika 2,50 Šumarstvo 2,33 Tekstil 2,25 Ugostiteljstvo i turizam 2,17 Prosjek 2,84

Jednosmjerna analiza varijance pokazuje da nema statistički značajnih razlika u procjenama pripremljenosti pripravnika među sektorima (F/10,103/=1,51; p=.139).

Slika 1. Distribucija odgovora na pitanje: „Koliko su po Vašem mišljenju pripravnici ovog obrazovnog

profila nakon završene srednje škole dobro pripremljeni za rad u Vašoj tvrtki?“ (1= izrazito loše, 5 = izvrsno)

8

6,1

18,3

61,7

13

1,00

10

20

30

40

50

60

70

%

1 2 3 4 5ocjene

9

Većina gospodarstvenika (61,7%) je ocijenila pripremljenost pripravnika ocjenom 3. Jedna četvrtina ispitanih gospodarstvenika (24,4%) je pripremljenost pripravnika ocijenila lošom, dok ih je samo 14,0% ocijenilo jako dobrom.

Razvijenost ključnih kompetencija

Koju biste prosječnu ocjenu dali Vašim pripravnicima (stručnjacima ovog obrazovnog profila) za sljedeća obilježja koja donose sa sobom iz srednje škole? Koristite ocjene od 1 – nedovoljno do 5 – izvrsno.

Da bi se provjerilo koliko se tijekom srednjoškolskog obrazovanja razvijaju ključne kompetencije važne za efikasnu prilagodbu radu gospodarstvenici su procijenili niz obilježja na ljestvici od 1 do 5. Procjene manje od 3, možemo smatrati nezadovoljavajućima.

Tablica 3. Prosječna ocjena kompetencija pripravnika svih sektora nakon završene srednje škole (1= nedovoljno, 5 = izvrsno)

Obilježja M Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3,34 Motivacija za rad 3,21 Temeljna znanja iz struke 3,13 Osposobljenost za timski rad 2,92 Efikasno komuniciranje 2,86 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 2,82 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,61 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,57 Praktična znanja i vještine 2,50 Prosjek 2,88

Kada se zasebno ocjenjuju pojedina obilježja važna za uspješan rad u tvrtkama vidi se da na ljestvici od 1 do 5 gospodarstvenici u prosjeku ključne kompetencije ocjenjuju prosječnom ocjenom 2,88. U prosjeku dakle, gospodarstvenici procjenjuju razvijenost ključnih kompetencija prilično nepovoljno. To se posebno odnosi na samostalnost u radu, samoinicijativnost, sposobnost kreativnog rješavanja problema i, što je vrlo zabrinjavajuće, na razvijenost praktičnih znanja i vještina.

Statistički značajne razlike među sektorima utvrđene su u procjenjivanju pet obilježja i kompetencija: Motivacija za rad, F(11,84)=2,12; p=,027; Temeljna znanja iz struke, F(11,91)=3,77; p<,001; Osposobljenost za cjeloživotno učenje, F(11,81)=3,13; p=,001; Samostalnost u radu, samoinicijativnost, F(11,85)=2,39; p=,012; Praktična znanja i vještine, F(11,91)=2,15; p=,024. Procjene ostalih obilježja i kompetencija međusobno se značajno ne razlikuju među sektorima.

Detaljna analiza ocjena navedenih obilježja za svako područje djelatnosti nalazi se u zasebnim analizama koje su provedene po područjima djelatnosti, a nalaze se u izvještajima za pojedine sektore.

Organizacija državne mature u strukovnim školama

Gospodarstvenici smatraju da bi se državna matura u strukovnim školama trebala sastojati od općeg i praktičnog dijela. Mnogi predlažu ispitivanje pismenosti i komunikativnosti, poznavanje stranog jezika te numeričku i informatičku pismenost.

Najveću važnost ipak pridaju praktičnom dijelu ispita smatrajući da se u završnom ispitu trebaju ispitivati temeljne vještine bitne za struku, a također i vrlo specifične vještine koju su potrebne za kvalitetno obavljanje pojedinih poslova. Predlažu da se stručna znanja ispituju zadacima koji su slični onima koji

10

učenike očekuju u realnim situacijama u budućem radnom okruženju. Primjeri za pojedine struke nalaze se u pojedinačnim analizama sektora.

Stručna praksa

Tvrtke organiziraju i provode učeničku praksu za 58,1% ispitanih obrazovnih profila. Ispitano je zadovoljstvo stručnom praksom, koliko takva stručna praksa doprinosi razvoju vještina i znanja učenika važnih za profesionalnu prilagodbu i razvoj te što bi u stručnoj praksi trebalo promijeniti da bude uspješnija i efikasnija.

U Tablici 4. prikazane su prosječne procjene zadovoljstva s provedbom stručne prakse u poduzećima.

Kako ocjenjujete postojeću stručnu praksu koja se provodi u Vašoj tvrtki za učenike koji se školuju za ovo zanimanje? izrazito loša 1 2 3 4 5 izvrsna

Tablica 4. Prosječna ocjena kojom gospodarstvenici pojedinih sektora ocjenjuju praksu u svojim tvrtkama

Sektor M Promet 3,75 Poljoprivreda 3,60 Ekonomija i uprava 3,56 Graditeljstvo 3,38 Grafika 3,33 Šumarstvo 3,00 Medicina 3,00 Kemija 3,00 Elektrotehnika 2,67 Tekstil 2,50 Strojarstvo / Metalurgija / Brodogradnja 2,50 Ugostiteljstvo i turizam 2,33 Prosjek 3,18

Procjene se nalaze u rasponu od 2,33 za sektor ugostiteljstva i turizma (na temelju samo sedam odgovora) do 3,75 za sektor prometa (na temelju 15 odgovora). Zbog malog broja dogovora ove rezultate nije opravdano generalizirati.

Stručna praksa i razvoj ključnih kompetencija učenika važnih za profesionalnu prilagodbu i razvoj

Kvalitativna analiza odgovora pokazuje da velika većina ispitanika smatra da praksa puno doprinosi razvoju ključnih kompetencija učenika. Gospodarstvenici primjećuju da se učenici na praksi prvi put upoznaju sa stručnim znanjima o kojima su učili u školi. Tek na praksi dobivaju predodžbu o vrstama posla u njihovoj struci što im omogućava lakši početak rada nakon zapošljavanja. Također smatraju da je stručna praksa ključna za stjecanje sposobnosti za rad u timu te stvaranju osjećaja odgovornosti za vlastiti rad.

Određeni broj gospodarstvenika smatra da praksa koja se trenutno provodi nije zadovoljavajuće kvalitete iako bi praksa trebala biti ključni element uspješnog pripremanja učenika za tržište rada.

11

Smjernice za poboljšanje kvalitete stručne prakse

Predloženo je nekoliko smjernica koje bi stručnu praksu učinile uspješnijom i efikasnijom. Većina naglašava važnost jasnijeg definiranja poslova i zadataka koje praktikanti trebaju obavljati, posvećivanja više vremena praktikantima i bolje organizacije vremena koje praktikanti provode u tvrtci.

Također se predlaže da program prakse definiraju obrazovne institucije u suradnji s gospodarstvom te da se provedba prakse usmjeri na konkretne radne zadatke koji su usko povezani s primjerima iz realnih situacija u procesu rada.

Razlozi za neprovođenje stručne prakse

Većina poslodavaca koji ne provode stručnu praksu to ne čini zato jer nemaju vremena ili kadrova koji bi mogli raditi s praktikantima. Neki razlog navode da im nikada nije niti predloženo da se uključe u provođenje prakse ili da nemaju potrebe za tim kadrovima. Ostali razlozi razlikuju se ovisno o specifičnosti posla u pojedinoj struci, a navedeni su u zasebnim analizama po pojedinim sektorima.

Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva

Mnogi gospodarstvenici smatraju da je suradnja strukovnog obrazovanja i gospodarstva vrlo važna u planiranju obrazovnog procesa. Predlaže se formiranje timova koje bi sačinjavali predstavnici škola, raznih gospodarstvenih djelatnosti i stručnjaci Zavoda za zapošljavanje te pokretanje zajedničkih projekata strukovnog obrazovanja i gospodarstva. Vrlo praktični prijedlozi također su navedeni u analizama pojedinih sektora.

12

UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

13

Procijenjeni profili:

• Hotelijersko-turistički tehničar

• Turističko-hotelijerski komercijalist

Broj obrađenih upitnika: 7

Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada

Koliko su, po Vašem mišljenju tehničari ovog obrazovnog profila nakon završene srednje škole dobro pripremljeni za rad u Vašoj tvrtki? (jako loše 1 2 3 4 5 izuzetno dobro)

Poslodavci ocjenjuju pripremljenost svojih pripravnika prosječnom ocjenom 2,17.

Izvori zadovoljstva: Poslodavci izražavaju zadovoljstvo znanjem stranih jezika, informatičkom naobrazbom i komunikativnošću svojih mladih zaposlenika.

Izvori nezadovoljstva: Lista nezadovoljstva se odnosi na ponašanje pripravnika, moralne i karakterne osobine, lošu komunikaciju, nepripremljenost za radne dužnosti, neprimjereno oblačenje i potpunu nesamostalnost.

Jedina karakteristika koju nalazimo na oba popisa je komunikativnost/nekomunikativnost.

Koju biste prosječnu ocjenu dali Vašim pripravnicima (tehničarima ovog obrazovnog profila) za sljedeća obilježja koja donose sa sobom iz srednje škole? ( od 1 – nedovoljno do 5 – izvrsno)

Obilježje Ocjena Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3,80 Osposobljenost za timski rad 2,67 Motivacija za rad 2,67 Efikasno komuniciranje 2,50 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 2,17 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,00 Praktična znanja i vještine 1,83 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 1,83 Temeljna znanja iz struke 1,67

Najlošije ocijenjeno obilježje je posjedovanje temeljnih znanja iz struke. Nakon toga podjednako loše su ocijenjena praktična znanja i vještine te samostalnost u radu i samoinicijativnost. Najbolje je ocijenjeno korištenje informacijske i računalne tehnologije što su poslodavci i naveli u pitanju o zadovoljstvu/nezadovoljstvu. Ostale karakteristike nalaze se mahom u kategoriji ocjene dovoljan.

Kompetencije potrebne za rad u tvrtki

Znanja

Molimo da što detaljnije, u terminima ponašanja, navedete koja bi sve funkcionalna znanja morao posjedovati tehničar ovog obrazovnog profila da bi uspješno radio u Vašoj tvrtki. Razmišljajte o tome što osoba mora znati, što mora razumjeti, koje informacije mora moći koristiti, što treba analizirati, koje odluke treba donositi…

14

Većina poslodavaca smatra posebno važnima:

• Temeljna znanja iz struke

• Poznavanje zemljopisa i zemljopisnih pojmova

• Znanje stranih jezika

• Odlično poznavanje engleskog jezika (neki navode i njemačkog)

• Korištenje računalne i informacijske tehnologije.

• Osnovna ekonomska znanja iz raznih područja - financije, računovodstvo, komercijala, marketing.

Također navode i specifične primjere znanja koja očekuju od pripravnika. Dakle, da bi pripravnik uspješno radio u tvrtki u sektoru ugostiteljstva i turizma treba:

• Poznavati i razgovarati s gostom o našim nacionalnim parkovima, povijesnim, kulturnim, turističkim mjestima

• Baratati dnevnim informacijama

Vještine i kompetencije

Molimo da što detaljnije, u terminima ponašanja, navedete koje bi sve funkcionalne vještine morao posjedovati tehničar ovog obrazovnog profila da bi uspješno radio u Vašoj tvrtki. Razmišljajte o tome što osoba mora moći učiniti, kako treba postupati u obavljaju radnih zadataka, koje probleme treba biti sposobna riješiti ...

Većina je navela da pripravnik treba biti u stanju:

• Analizirati ljude

• Uputiti gosta u događanja u hotelu, gradu i šire

• Voditi gosta kroz računalni sustav od prijema do naplate usluge

• Uspješno komunicirati s gostom

• Prezentirati ponudu

• Prodati ponudu

Neki navode i sljedeće vještine:

• Poznavanje turističkih aranžmana

• Kulturno ponašanje s gostima

Osobine

Osim znanja i vještina, mnogi navode i osobine koje se očekuju od uspješnog pripravnika. To su brzina, spretnost, kreativnost, samoinicijativnost, snalažljivost, točnost i preciznost.

Državna matura – završni ispit

Kako biste organizirali Državna matura - Završni ispit za tehničara ovog obrazovnog profila da on posluži kao valjani certifikat kvalificiranosti za to zanimanje? Što bi se ispitivalo i na koji način?

15

Dobili smo sljedeće odgovore koji ukazuju da poslodavci žele dati veći naglasak na praktičnim znanjima i vještinama na završnom ispitu.

• Državna matura - Završni ispit bi trebao biti sinteza teorije i prakse. Ispitivanje bi podjednako trebalo biti i iz teorije i iz prakse. Ispitivalo bi se na način da se poznavatelji struke angažiraju u provedbi ispitivanja.

• Provedba ispitivanja tržišta, kreiranje proizvoda, prezentacija, kanali prodaje.

• Provjera teorijskih znanja i njihova primjena u praksi.

• Ispitivalo bi se: znanje jezika, informatika, znanje povijesti i kulturne znamenitosti svoga kraja – testiranjem.

Stručna praksa


U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 2,33, dakle, poslodavci smatraju da praksa u njihovoj organizaciji relativno loša.

Izvori zadovoljstva:

• Poznavanje stranih jezika i služenje računalom.

• Zalaganje i interes za posao

• Sposobnost brzog učenja

Izvori nezadovoljstva:

• Izgled učenika na stručnoj praksi

• Nedovoljna znanja koja rezultiraju nespremnošću za brzo uključivanje u aktualni poslovni proces

• Opća kultura, ponašanje, higijena i urednost

Komentari zadovoljstva i nezadovoljstva pokrivaju donekle slične segmente i upućuju na važne dimenzije ponašanja učenika.

Koliko takva stručna praksa doprinosi razvoju ključnih kompetencija učenika važnih za profesionalnu prilagodbu i razvoj? Obrazložite svoj odgovor!

Odgovori poslodavaca su:

• Važno, praktikanti se susreću s problemima u poslovanju

• Vrlo malo, kroz praksu se ne produbljuju teorijska znanja

• Nedovoljno, praksa bi trebala biti bolje osmišljena i s većim stupnjem pripremljenosti

Poslodavci smatraju da ovakav način izvođenja stručne prakse nedostatno pridonosi razvoju vještina i znanja važnih za profesionalnu prilagodbu i razvoj. Stručnu praksu bi trebalo koncipirati na taj način da se osigura dobra priprema i sadržaj prakse, tj. da se naša stručna praksa usuglasi s praksom Europske unije sa zadržavanjem elemenata naše posebnosti.

Većina poslodavaca nije zadovoljna postojećom stručnom praksom i smatraju da treba uvesti neke promjene.

16

Što bi u stručnoj praksi trebalo promijeniti da bude uspješnija i efikasnija?

Prijedlozi za uspješniju i učinkovitiju praksu u ovom sektoru su:

• Termine i vrijeme obavljanja stručne prakse treba razraditi i prilagoditi struci,

• Strukturirati i organizirati program koji učenici trebaju proći na stručnoj praksi

• Posebno ocjenjivanje segmenata stručne prakse.

• Potrebno je da učenici pripremljeniji dolaze na praksu i da se teoretska znanja više baziraju na stvarnom stanju u praksi.

• Posvetiti više vremena praktikantima.

• U stručnu praksu bi se trebali uključiti i mentori iz škole koji bi trebali prvi dan doći zajedno s učenicima, da ih upoznaju s ljudima s kojima će raditi i što i kako trebaju raditi.

Ukoliko u Vašoj tvrtki ne provodite stručnu praksu za učenike koji se školuju za ovo zanimanje, molimo Vas da obrazložite zašto.

Samo je jedan poslodavac rekao da ne provodi praksi jer za sada nema potrebe za ovim zanimanjem.


Kako vidite mogućnosti za poboljšavanje dosadašnje suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva? Što je moguće učiniti odmah? Što se može ostvariti u narednom razdoblju? Kako Vi kao gospodarski subjekt možete doprinijeti unaprjeđenju strukovnog obrazovanja?

• Nužan neposredan dijalog i kontakt strukovnog obrazovanja i gospodarstva.

• Odmah je moguće učiniti da se učenika dobro pripremi za stručnu praksu, da ga se uputi na koji način i kako se obavlja stručna praksa.

• Odmah je moguće sastaviti privremeni program obavljanja stručne prakse koji bi omogućio i lakše provođenje stručne prakse.

• U narednom periodu iskoristiti vrijeme za usklađivanjem našeg programa s programom Europske unije, zaokružiti i kompletirati cjelokupni plan i program provođenja stručne prakse.

• Znanjem i iskustvom utjecati na popunu znanja i obrazovanosti mladih ljudi.

• Uključiti sve institucije koje se bave turizmom u praktično obrazovanje srednjoškolaca.

• Više stručne prakse, bolja suradnja sa školama.

17

POLJOPRIVREDA

18


• Poljoprivredni tehničar opći

• Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje

• Prehrambeni tehničar

• Veterinarski tehničar

• Poljoprivredni tehničar vrtlar

• Mljekarski tehničar

Broj obrađenih upitnika: 21 Postojeće stanje – pripremljenost obrazovnog profila za tržište rada


Poslodavci ocjenjuju pripremljenost svojih pripravnike za rad u tvrtki prosječnom ocjenom 3,13.


• Predznanja pripravnika s kojim dolaze u tvrtku

• Brzo i kvalitetno savladavanjem znanja potrebnih za obavljanje radnih zadataka

• Ozbiljan pristup radu, točnost, odgovornost i zainteresiranost.


• Nedostatak odgovornosti na poslu

• Slabo znanje iz prakse i stručnost u praćenju novih znanja i tehnologija

• Nedovoljna motiviranost za rad i širenje znanja i vještina

• Vrlo niska razina praktičnih znanja i vještina

• Nesamostalnost u radu i nedovoljna samoinicijativnost i kreativnost

• Nemogućnost povezivanja stečenog znanje s praktičnim radom

• Slabo osnovno informatičko znanje

• Skromno znanje

• Poštivanje osnovnih higijenskih propisa.


Dobivene ocjene su relativno niske i nalaze se u rasponu od 2,23 do 3,31. Najlošije ocijenjeno obilježje je samostalnost u radu, samoinicijativnost, a najbolje temeljna znanja iz struke. Ostale karakteristike nalaze se u kategoriji ocjena dovoljan prema dobar.

19

Obilježje Ocjena Temeljna znanja iz struke 3,31 Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3,00 Osposobljenost za timski rad 3,00 Praktična znanja i vještine 2,85 Motivacija za rad 2,85 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 2,69 Efikasno komuniciranje 2,62 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,46 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,23

Kompetencije tehničara potrebne za rad u tvrtki

Znanja



• Osnovna znanja o tehnologiji mesa

• Osnovna znanja o mikrobiologiji i higijeni

• Osnovna znanja o strojevima, uređajima i opremi

• Osnovna informatička znanja

• Procijeniti razinu kvalitete proizvoda i u skladu s time poduzeti odgovarajuće korake

• Razumjeti proizvodne procese vezane za ratarsku proizvodnju

Također navode i specifične primjere znanja koja očekuju od pripravnika. Da bi pripravnik uspješno radio u tvrtki u sektoru poljoprivrede treba:

• Objasniti selekcija (bit) genetskog materijala

• Prepoznati ratarsku kulturu od korova

• Objasniti osnovno sjeme, razlikovati pokuse od merkantilne proizvodnje

• Objasniti potencijal rodnosti

• Razumjeti funkciju klime u biljnoj proizvodnji našeg područja

• Poznavati genetiku i morfologiju biljaka, potencijal uroda

• Opravdati rentabilnost proizvodnje

• Poznavati mjere u kontroli namirnica

• Poznavati laboratorijske poslove pri analizi žitarica i njihovih prerađevina

• Poznavati tehnologiju konditorskih proizvoda

• Poznavati očuvanja zdravstvene ispravnosti sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda

• Poznavati analitičke metode za fizikalno-kemijske analize sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda

• Poznavati senzorske metoda za organoleptička (okusna) ispitivanja

• Poznavati tehnologiju mljekarstva

20




• Upravljati strojevima i uređajima

• Posjedovati praktične vještine iz konditorske struke


• Uzimati briseve

• Vaditi krv

• Izraditi mikroskopski preparat

• Pripremati materijal za parazitološku pretragu

• Aplicirati lijekove i cijepljenje

• Previjati rane

• Njegovati papke

• Voditi stajsku evidenciju i dokumentaciju

• Manipulirati sa životinjama unutar objekta

• Promatrati životinje po kategorijama i prostorijama

• Pružati prvu pomoć životinjama

• Pripremati porodiljske instrumente

• Pomagati pri porodu

• Poznavati prihvat i njegu mladunčadi nakon poroda

• Umjetno osjemenjivati krmaču

• Uzimati vaginalni i cervikalni iscjedak te ispirak prepucija za mikrobiološku pretragu

Osobine

Osim znanja i vještina, mnogi navode i osobine koje se očekuju od uspješnog pripravnika. To su lojalnost kompaniji, marljivost, pouzdanost, samostalnost, odlučnost, spretnost, savjesnost i organiziranost.

Državna matura - završni ispit

Kako biste organizirali završni ispit za tehničara ovog obrazovnog profila da on posluži kao valjani certifikat kvalificiranosti za to zanimanje? Što bi se ispitivalo i na koji način?

Gospodarstvenici iz sektora poljoprivrede drže da je potrebno osnažiti praktični dio završnog ispita, što je vidljivo iz sljedećih odgovora:

• Uz teorijska znanja na maturi uvesti i praktični dio ispita.

• Stručno znanje o sustavu tlo-biljka-klima-ekonomičnost proizvodnje

• Ispitivati i osobnost: organiziranost, odlučnost, upornost, marljivost

21

• Usmeni dio s praktičnim dijelom.

Završni ispit za učenike ovog obrazovnog profila organizirali bi na sljedeći način:

• Teorijski dio bi trebao sadržavati ispitna pitanja koja bi obuhvaćala sve strukovne predmete koji se odnose na ovaj profil zanimanja kroz četverogodišnje školovanje

• Praktični dio završnog ispita trebao bi obuhvatiti izradu rada koji bi sadržavao jedan tehnološki postupak proizvodnje proizvoda, od prijema sirovina do izlaza gotovog proizvoda jedne od tehnologija, po svim fazama proizvodnje.

• Učenik bi trebao samostalno riješiti određeni zadatak i obrazložiti postupak.

Jedan od ključnih faktora bila bi ocjena iz stečenoga praktičnog znanja, a provodila bi se u tvrtki gdje je stručna praksa i odrađena. učenik bi trebao dobiti konkretan zadatak iz praktičnog djela, a ispitivala bi se njegova snalažljivost u radnoj sredini i naravno razina stečenog znanja i razumijevanja problematike.

Zadnja godina školovanja morala bi u potpunosti pratiti jednu sezonu proizvodnje i to bi se ocjenjivalo. Stručna praksa

Kako ocjenjujete postojeću stručnu praksu koja se provodi u Vašoj tvrtki za učenike koji se školuju za ovo zanimanje? izrazito loša 1 2 3 4 5 izvrsna U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 3,60. Poslodavci smatraju da je praksa u njihovoj organizaciji relativno dobra.


• Marljivost, pouzdanost praktikanata

• To što praktikanti dobivaju potrebna stručna znanja za svoj profil

• To što tvrtka sama obrazuje ljudske resurse za svoje vlastite potrebe

• To što se u grupi prati svaki učenik pojedinačno


• Neodgovoran i nemaran odnos na praksi

• Teorijska nepripremljenost učenika

• Nemotiviranost učenika, sudjelovanje učenika je nedovoljno aktivno

• Slaba suradnja u organizaciji praksa - škola

• Premala količina praktičnog rada u školskom programu

• Nemogućnost dobivanja suvislih zadataka (previše učenika u skupini i nedovoljan broj sati propisanih za odrađivanje prakse)

Unatoč široj listi zamjerki uočavamo relativno zadovoljstvo postojećom praksom uz potrebu daljnjeg poboljšanja odnosa škola – tvrtka.


Poslodavci su dali vrlo iscrpne odgovore na ovo pitanje.

• Stručnost se postiže znanjem i učenjem, ali primjena naučenog u praksi je najznačajnija.

• Najviše vještine i znanja se stekne praksom koju im omogućujemo u našem poduzeću

• Razvija radne navike, odgovornost za posao i timski rad

22

• Pridonosi jer učenici dobiju sliku o tome što će raditi po završetku školovanja

• Učenici u neposrednom radu sa strojevima lakše i brže usvajaju teoretska znanja

• Nedovoljno. Da bi stručna praksa doprinijela razvoju vještina i znanja učenika koji su važni za profesionalnu prilagodbu i razvoj, potrebno je da se škola obveže izraditi plan i program odvijanja praktične nastave, imenovati voditelja prakse odgovornog za kontakte, suradnju i izmjenu informacija sa stručnim suradnicima kompanije, osigurati strogo poštovanje pravila radne i tehnološke discipline učenika na praksi, te pružati stručnu, pedagošku i metodičku pomoć stručnim voditeljima kompanije uz kontinuirano međusobno informiranje.

• Potrebno je smanjiti broj učenika po grupi, te produžiti broj sati propisanih za odrađivanje prakse.

Poslodavci u načelu vrlo visoko vrednuju praksu i nude niz konstruktivnih mjera za podizanje kvalitete prakse.


• Više sati praktične nastave.

• Pratiti sklonosti učenika te ga na bazi toga uputiti i usmjeriti na područje njegovog interesa.

• Praksu organizirati i kroz dio nastave u školi.

• Veća angažiranost profesora iz škole.

• Potrebno je da učenik razumije i da obavlja sve poslove tijekom prakse marljivo, odgovorno prema uputama i rokovima postavljenim od voditelja prakse u kompaniji.

• Povećati broj sati praktične nastave.

• Povećati opseg stručne prakse.

Odgovori na ovo pitanje nadovezuju se na prethodno pitanje.


Ukoliko neka tvrtka ne provodi praksu onda to opravdava činjenicom da nema potrebe za tim ili da im se nitko nije javlja s takvom idejom. Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva


• Ankete gospodarstvenicima o njihovim potrebama vezanim za kadrove.

• Pravilno usmjeravanje učenika prema njihovim sklonostima u gospodarske subjekte na praksu.

• Riboprerađivačkim tvornicama je potreban ribarsko-nautički tehničar. Eventualno ga može zamijeniti prehrambeni tehničar, iako su rijetke riboprerađivačke tvornice koje pokazuju interes da bi zaposlili prehrambene tehničare. Zbog specifičnosti posla i ljudi zaposlenih u ribarstvu ribarsko-nautički tehničari našli zaposlenje u gotovo cijelom ribarskom sektoru. Niti jedno drugo srednjoškolsko zanimanje ribarskoj industriji nije zanimljivo (osim pomorske škole za ribarske brodove). Nužno je u Zadru u pomorskoj školi uvesti jedan razred ribarsko-nautičkog tehničara. Jedan bi razred svake godine

23

imao osigurano zapošljavanje u ribarskoj industriji. Naglasak u školovanju mora biti na ulovu, a ne na preradi tj. marikulturi koja za ovim profilom ima daleko manje potrebe.

U ovim odgovorimo prepoznajemo dobru volju da se stvari pomaknu k boljoj suradnji posebice u sferi organiziranja prakse za učenike.

24

ŠUMARSTVO

25


• Drvodjeljski tehničar

• Drvodjeljski tehničar - dizajner






• željom za radom

• opće znanjem pripravnika.


• slaba praktična primjena stečenih znanja

• nedovoljno znanje iz struke.

Očito je da neki poslodavci hvale znanje svojih pripravnika dok drugi nemaju baš visoko mišljenje o stručnim kompetencijama svojih pripravnika.


Obilježje Ocjena Motivacija za rad 4,00 Efikasno komuniciranje 3,50 Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3,50 Temeljna znanja iz struke 3,00 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 3,00 Osposobljenost za timski rad 3,00 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,50 Praktična znanja i vještine 2,00 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,00

Najlošije su procijenjene praktična znanja i vještine te sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema. Najbolje je procijenjena motivacija za rad. Ostale karakteristike nalaze se mahom u kategoriji ocjene dobar.

Poslodavci su konkretno naveli problem transfera teorijskog znanja u praksu.

26


Znanja


Poslodavci iz sektora šumarstva (drvne tehnologije) sljedeća znanja smatraju bitnima:

• Znati kvalitetne standarde drvnih materijala i tehnološke postupke

• Analizirati greške te predlagati rješenja da se greške ne pojavljuju

• Znati drvne (i druge) materijale i moguće tehnološke postupke

• Posjedovati temeljna znanja iz struke

• Imati praktično znanje

• Korištenje informacijske i računalne tehnologije

• Rješavati organizacijske i tehnološke probleme

• Poznavati modni trend u dizajnu

• Rješavati konstrukcijske probleme detaljno i tehnološki

• Poznavanje tehničkog procesa.



Većina je navela:

• Sposobnost crtanja, skiciranja, konstruiranja

• Crtanje u AutoCadu

• Skicirati, izraditi nacrte, tehničku dokumentaciju

• Izabrati materijal, izraditi hodogram te konačno izraditi kalkulaciju za zadani proizvod Osobine

Osim znanja i vještina, mnogi navode i osobine koje se očekuju od uspješnog pripravnika. To su spremnost za timski rad, inovativnost, kreativnost, temeljitost i samostalnost.



Poslodavci smatraju da se Državna matura treba sastojati od usmenog, pismenog i praktičnog dijela.

• Usmeno i pismeno uz završni rad od ideje do razrade radioničkih crteža

• Izrada zadanog proizvoda i dokumentacije zadanog proizvoda

27

Stručna praksa

Kako ocjenjujete postojeću stručnu praksu koja se provodi u Vašoj tvrtki za učenike koji se školuju za ovo zanimanje? izrazito loša 1 2 3 4 5 izvrsna U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 3,00.

Gospodarstvenici su izrazili zadovoljstvo:

• Prisustvom na praksi

• Time što pripravnici mogu upoznati sve tehnike za obradu drva

Nezadovoljstvo izražavaju:

• Nedostatkom samoinicijativnosti

• Time što pripravnici malo rado ručnim alatima za obradu drveta


• Doprinosi bržoj prilagodbi na konkretne poslove prilikom zaposlenja.

• Doprinosi puno, ali ne dovoljno. Opći je stav da je značenje prakse za učenike veliko i da poslodavci to prepoznaju.


Poslodavci svrhu predlažu:

• Angažirati veći broj mentora

• Više rada u stolarskim radionicama pod nadzorom stručne osobe


Obrazloženje je da nije bilo potrebe za takvim kadrovima. Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva


Na ovo pitanje smo dobili samo jedan odgovor:

• Stručne literature skoro i nema

• Više rada u radionicama.

28

GRADITELJSTVO

29


• Građevinski tehničar

• Građevinski tehničar – niskogradnja

• Geodetski tehničar






• Poznavanje i korištenje osnovne geodetske opreme (geodetski tehničar)

• Temeljna teoretska znanja iz struke.


• Slabo praktično znanje

• Nepoznavanje geodetskog sustava, katastra i zemljišnih knjiga u RH

• Nedostatak samostalnosti, samoinicijative, odgovornosti

• Slabo znanje, nedostatak prakse i nezainteresiranost

• Neefikasna komunikacija.

U kategoriji zadovoljstva i nezadovoljstva možemo pronaći pojam teoretskog znanja.


Obilježje Ocjena Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3,50 Temeljna znanja iz struke 3,13 Motivacija za rad 3,00 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 2,86 Osposobljenost za timski rad 2,86 Efikasno komuniciranje 2,57 Praktična znanja i vještine 2,38 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,20 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,14

Najlošije ocijenjeno obilježje je sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema te samostalnost i samoinicijativnost u radu. Najbolje je ocijenjeno korištenje informacijske i računalne tehnologije. Ostale karakteristike nalaze se mahom u kategoriji ocjene dovoljan prema dobar.

Lošije rangirane značajke poslodavci su već posebice istaknuli. Odnose se na nedostatak inicijative, samostalnosti te manjkavosti u teoretskom i praktičnom znanju.

30


Znanja


Gospodarstvenici iz sektora graditeljstva sljedeća znanja smatraju važnima:

• Temeljna strukovna znanja

• Savladavati tehnološke procese usvojene u poduzeću

• Analizirati zadane učinke

• Razumjeti tehničke postupke geodetske izmjere

• Razumjeti funkcioniranje geodetskog (prostornog) sustava u RH i

• Poznavanje osnova rada u CAD i GIS softverima

• Pratiti nove tehnologije i materijale

• Osnove organizacije građenja

• Poznavati građevne materijala, građevne konstrukcije i građevinsku mehanizaciju

• Poznavanje svih vrsta građevinskih nacrta

• Poznavanje građevne statike, mehanike i betonskih konstrukcija

• Poznavanje osnova zakonske regulative vezane uz građenje i gradilište.



Većina je navela:

• Rukovoditi radnom grupom sukladno zakonskim propisima (zaštita na radu)

• Rukovati s geodetskom opremom, instrumentarijem i računalima

• Izrađivati analize, dokaznice, troškovnike, cjenike, kalkulacije radove

• Čitati nacrte i vizualno si predočiti buduće stanje

• Kontrolirati mjere i unositi ispravke

• Raditi svu potrebnu dokumentaciju na gradilištu


• Upravljati osobnim (i terenskim) vozilom

• Kontrolirati betoniranje i izradu drugih kompliciranih dijelova objekta

• Kontrolirati ispravnost položene armature

• Nadzirati ispitivanje materijala

• Sudjelovati u izradi radnih naloga i u obračunu

• Kontrolirati utrošak materijala i radne snage

• Samostalno razrađivati dijelove tehničke dokumentacije (sudjelovati u izradi projekata)

31

• Poznavati rad na niveliru, teodolitu i distomatu

Osobine

Osim znanja i vještina, mnogi navode i osobine ili značajke koje se očekuju od uspješnog pripravnika. To su fizička sposobnost za terenske radove, komunikativnost za rad sa strankama na terenu, snalažljivost u prostoru, samostalnost i samoinicijativnost.



Većina poslodavaca se slaže da se državna matura - završni ispit treba sastojati od općeg i stručnog dijela. Posebni naglasak se daje praktičnim znanjima i vještinama.

Opći dio: hrvatski jezik, matematika, strani jezik

Stručni dio: teoretsko i praktično poznavanje postupaka geodetske izmjere, principa rada i rukovanja s geodetskim instrumentarijem, teoretsko i praktično poznavanje rada na računalima, a posebice CAD i GIS tehnologija, poznavanje geodetskog prostornog sustava u RH, poznavanje funkcioniranja katastra i zemljišne knjige, važnijih zakonskih propisa...

Osnovno (teoretsko) poznavanje specifičnih područja geodezije: fotogrametrije, kartografije, satelitskog snimanja i GPS tehnologije, kao i opća znanja: fotografija, tisak, hardver (skeneri, ploteri ...)

Praktična znanja vezana uz gradilište (čitanje nacrta, vođenje dokumentacije)

Kroz stručni rad gdje bi se vidjelo koliko je učenik ovladao vještinama koje se traže za dotični profil. Stručna praksa

Kako ocjenjujete postojeću stručnu praksu koja se provodi u Vašoj tvrtki za učenike koji se školuju za ovo zanimanje? izrazito loša 1 2 3 4 5 izvrsna U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 3,38.


• Poznavanje rada na računalu

• Motiviranost i zainteresiranost učenika za stjecanjem znanja, što motivira i voditelje prakse za poučavanje.

• Poslušnost učenika

• Mnogo vrsta i raznolikost radova u graditeljstvu, a s tim u vezi i mogućnost da se provodi korisna stručna praksa.

• Praksa se obavlja gradilištima, gdje se mogu primijeniti sva stečena znanja, a i naučiti mnogo novog.


• Nezainteresiranosti učenika koja je vjerojatno uzrokovana vremenom odvijanja prakse (ljetni praznici).

• Premalo znanja primjenjivih u kratkom vremenu koje provedu na praksi.

• Prekratko vrijeme trajanja prakse te manjak vremena odgovornih osoba na gradilištu za bavljenje praktikantima.

• Najviše se zamjera da je praksa prekratka da bi ostvarila svoj optimalni učinak.

32


• Mnogo, učenici vide pojedine faze izvedbe objekata.

• Mnogo, učenici imaju priliku primijeniti teoriju na terenu.

• Ako je provedena kako treba doprinos je izrazito velik.

• Malo u stjecanju stručnih znanja i vještina, ali učenici dobivaju informaciju o tome kako izgleda njihov budući rad, na kakav način funkcionira jedna geodetska tvrtka itd.

• Malo, upoznaju se s funkcioniranjem tvrtke, gradilišta i poslovanja uopće.

• Ne osobito. Sve je prepušteno volji poslodavca i učenika.

• Stručna praksa traje prekratko. Tim mladim ljudima ne mogu se dati neki važniji poslovi. Oni mogu osjetiti atmosferu u kojoj će jednog dana raditi i vizualno vidjeti posao kojim će se baviti. Prava praksa se stječe tek kada se zaposle. Tada i mi polažemo više pažnje jer ih tek tada počinjemo gledati kao buduće kolege.

Većina poslodavaca drži da praksa ima veliko značenje za profesionalnu prilagodbu i razvoj učenika.


• Zakonski regulirati.

• Tvrtka u tržišnoj utakmici ne može posvetiti praktikantima povećanu pažnju, niti im dati zahtjevniji posao. Bilo bi nužno uspostaviti suradnju sa školom i dogovoriti detalje oko prakse kako bi škola pripremila praktikante za poslove koje će obavljati.

• Ciljana stručna praksa u vidu seminara, posjeta gradilištima i slično.

• U svakom slučaju treba joj obostrano posvetiti više vremena i pažnje.

• Povećanje broja sati stručne prakse.

Poslodavci se slažu da treba povećati obujam stručne prakse, dati joj veću satnicu i poraditi na suradnji između škola i gospodarstvenika.


Nije bilo odgovora na ovo pitanje. Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva


Gospodarstvenici uočavaju velike mogućnosti za aktivnije uključivanje gospodarstva u obrazovanje, prvenstveno u organizaciji i provedbi prakse.

33

• Potrebno je propisati zakonske smjernice, jer je unaprjeđenje suradnje teško ostvarivo samo na dobrovoljnoj bazi obaju subjekata.

• Moguće je povećati suradnju dogovorom oko organizacije posjeta učenika značajnijim tvrtkama u gospodarstvu, oko obavljanja stručne prakse i slično.

• Potrebno je osuvremeniti radionice za obavljanje prakse. Trebaju biti vrhunski opremljene opremom i stručnim osobljem, mentorima iz gospodarstva, a mogle bi ih financirati građevinske tvrtke. Na taj način bi se teret izobrazbe raspodijelio.

• Povremeno bi se mogla i za nastavnike tehničkih škola organizirati praksa u gospodarstvu kako ne bi izgubili kontakt sa razvojem struke, zajedno s učenicima.

• Trebalo bi odmah poraditi na usklađivanju nastavnog plana i programa sa suvremenim kretanjima u graditeljstvu, osobito s novim tehnologijama u izvedbi građevinskih radova.

• Potrebno je promijeniti sustav obrazovanja i nastavne programe - uvesti mogućnost horizontalnog i vertikalnog napredovanja.

34

TEKSTIL

35


• Tekstilni tehničar

• Obućarski tehničar (galanterijski tehničar)

• Odjevni tehničar Broj obrađenih upitnika: 9





• Poznavanje tekstilnih sirovina

• Zalaganje u radu

• Teoretska znanja.


• Nepoznavanje troškovnih principa rada u velikom društvu

• Slaba osposobljenost u praktičnom radu

• Slaba motiviranost za rad u struci

• Nerazvijenost organizacijske sposobnosti.


Obilježje Ocjena Temeljna znanja iz struke 3,00 Efikasno komuniciranje 2,40 Motivacija za rad 2,25 Praktična znanja i vještine 2,20 Korištenje informacijske i računalne tehnologije 2,00 Osposobljenost za timski rad 2,00 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 1,80 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 1,80 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 1,80

Izrazito loše su ocijenjene osposobljenost za cjeloživotno učenje, sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema te samostalnost u radu, samoinicijativnost. Najbolje su ocijenjena temeljna znanja iz struke. Ostala obilježja se nalaze na razini ocjene dovoljan.

Poslodavci su kao pozitivnu karakteristiku istaknuli teorijska znanja, što je u skladu s činjenicom da su najvišu prosječnu ocjenu dodijelili upravo za temeljna znanja iz struke.

36


Znanja



• Razumjeti pojam troškova

• Prepoznavati ciljeve i zahtjeve profitnog centra

• Poznavati tehnologiju materijala

• Znati različite tehnologije izrade obuće

• Znati elemente strojeva i strojeve suvremenih tehnologija

• Informatičko znanje za korištenje informatičke tehnologije konstruiranja, gradiranja, krojenja i izrade uzoraka

• Organizacijska znanja iz studije rada i vremena

• Poznavanje anatomije stopala

• Engleski jezik

• Osnove ekonomike i tržišnog poslovanja

• Svojstva i uporaba tkanina, pletiva i ostalih tekstilnih materijala

• Poznavati strojeve, kapacitete strojnog parka, tehnološki proces i način izvedbe rada

• Poznavanje karakteristike prediva (rastezljivost, skupljanje, postojanost …)

• Određivanje faza rada, tj. koja se operacija izvodi na određenom stroju.



Poslodavci su naveli:

• Gradiranja, krojenja i izrade uzoraka

• Praktična vještina samostalnog izvođenja ključnih operacija u izradi obuće

• Vladati konkretnim informatičkim programima u modeliranju, izradi sastavnice proizvoda, izračunu normativa, gradiranju i kompjuterskom krojenju, te drugim dijelovima proizvodnog procesa

• Čitati tehnološku dokumentacije

• organizirati radnog mjesta i radnog procesa grupe

• Komunikacijske vještine

• Planirati utrošak osnovnog i pomoćnog materijala.

• Planirati radno vrijeme za dnevnu i mjesečnu proizvodnju po tehnološkim fazama

• Organizirati proizvodnju i kontrolirati proizvod po fazama

• Primjenjivati računalsku konstrukciju (izraditi i pripremiti kroj)

37

• Pratiti proizvodnju kompjuterskom obradom podataka.

• Predlagati brže, jednostavnije i kvalitetnije faza rada

Osobine

Osim znanja i vještina, mnogi navode i osobine koje se očekuju od uspješnog pripravnika. To su samostalnost, organiziranost, spretnost



Poslodavci su zainteresirani da se na završnom ispitu, uz opća znanja iz hrvatskog jezika, stranog jezika i informatike provjeravaju konkretne praktične vještine. Dati su primjeri odgovora;

• Npr. bojadiser treba obojiti jednu pariju na aparatima za bojanje ili pletač isplesti nekoliko pari čarapa uz korištenje svih tehnoloških operacija...

• Učenik bi trebao dobiti konkretni zadatak za izradu proizvoda (cipele) uz poštivanje raspoloživih resursa. Samostalno bi obavljao poslove konstrukcije obuće i prošao sve faze izrade do gotovog proizvoda. Ujedno bi morao napraviti i izračun kalkulacije proizvoda i marketinšku prezentaciju proizvoda.

• Može se ispitivati spretnost rada na šivaćim strojevima, sposobnost organiziranja rada, komunikacijske vještine.

Stručna praksa

Kako ocjenjujete postojeću stručnu praksu koja se provodi u Vašoj tvrtki za učenike koji se školuju za ovo zanimanje? izrazito loša 1 2 3 4 5 izvrsna U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 2,50. Izvori zadovoljstva:

• Organizacija dolazaka

• Zalaganje učenika


• Nedovoljna motiviranost učenika, premali stupanj motiviranosti učenika za stjecanje novih znanja.

• Nezainteresiranost škole za rezultate koje učenici postižu u tvrtci

• Nedovoljna osposobljenost učenika prilikom dolaska na praksu. Učenici iz škole ne donose dovoljno osnovnih znanja iz osnova proizvodnje obuće.

Dok su neki poslodavci istaknuli veliko učeničko zalaganje, drugi naglašavaju slabu motiviranost učenika. Očito je da postoje velike razlike između učenika, kao i različita očekivanja od strane tvrtki koje praksu organiziraju.


38


• Premalo

• Stručna praksa bi trebala biti nadogradnja za osnovna teorijska znanja koja učenici stječu u školskim klupama, te bi učenik po završetku obrazovanja trebao odmah samostalno raditi najsloženije obućarske operacije

• Dovoljno za početak rada



• Osigurati konkretnije zadatke koje će učenici obavljati.

• Dodatno angažirati stručno osoblje tvrtke koje bi se više posvetilo učenicima

• Uključiti nastavnike u održavanje prakse kako bi se bolje upoznali s tehnološkim procesom. Nastavnici praktičnih predmeta bi trebali svakodnevno sudjelovati u praktičnom radu, kako bi se i oni bolje upoznali s tehnologijom rada u tvrtki, te bi učenicima mogli još bolje prenositi nova znanja.

• Potrebno je u društvu mijenjati odnos prema proizvodnim zanimanjima. Učenici bi tada rado prihvatili obavljanje stručne prakse, jer bi razmišljali o praksi kao o vježbi za buduće zanimanje. Sada je situacija takva da učenici u najvećem broju slučajeva ne razmišljaju o ovom zanimanju kao svojem budućem pozivu te se veći dio njih nalazi u tekstilnoj školi zato što se nisu uspjeli upisati u druge škole za koje smatraju da imaju afiniteta.


Nije se iskazala potreba za provedbu prakse učenika niti nova zapošljavanja. Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva


Gospodarstvenici poboljšanje suradnje vide prije svega kroz veću suradnju prilikom obavljanja praktičnog rada učenika u tvrtki.

39

ELEKTROTEHNIKA

40


• Tehničar za elektroenergetiku

• Elektrotehničar (A i B)

• Tehničar za elektrostrojarstvo

• Tehničar za procesnu tehniku

• Tehničar za telekomunikacije





Izvori zadovoljstva: Poslodavci izražavaju zadovoljstvo informatičkom pismenošću, poznavanjem informatičke tehnologije i temeljnim znanjem iz struke svojih pripravnika.

Izvori nezadovoljstva: Lista nezadovoljstva se odnosi na nedovoljno stručno poznavanje osnovne djelatnosti, naročito iz područja distribucije električne energije, neujednačenu razinu znanja, nesamostalnost i nedovoljnu motiviranost za rad, manjak praktičnih znanja i vještina te slaba teorijska znanja.

Jedina karakteristika koju nalazimo i na popisu izvora zadovoljstva i izvora nezadovoljstva je posjedovanje temeljnih znanja iz struke.


Obilježje Ocjena Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3,38 Temeljna znanja iz struke 3,13 Osposobljenost za timski rad 2,87 Efikasno komuniciranje 2,87 Motivacija za rad 2,63 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,50 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 2,38 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,38 Praktična znanja i vještine 2,00

Najlošije ocijenjeno obilježje je posjedovanje praktičnih znanja i vještina iz struke. Nakon toga relativno loše - ocjenom dovoljan - je ocijenjena samostalnost u radu i samoinicijativnost te osposobljenost za cjeloživotno učenje. Najbolje je ocijenjeno korištenje informacijske i računalne tehnologije što su poslodavci i naveli u pitanju o izvorima zadovoljstva.

41


Znanja



• Posjedovati elektrotehničko znanje u distribuciji električne energije

• Razumjeti i poznavati rad drugih javnih poduzeća

• Posjedovati temeljna stručna znanja iz područja elektroenergetike

• Primjenjivati pravila zaštite na radu posebno u zonama opasnosti

• Imati teoretska znanja iz struke

• Moći primijeniti znanje na praktični zadatak

• Poznavati izvore opasnosti na poslu i primjenjivati mjere sigurnosti

• Znati teoriju i elektroničke elemente

• Razumjeti strujne krugove

• Poznavati proizvodne procese i tehnologiju tvrtke

• Poznavati strani jezik, osobito tehničke izraze s područja struke




• Izraditi tehničku dokumentaciju

• Koristiti informacijsku tehnologiju

• Koristiti različite izvore informacija (prospektni materijali, internet)

• Prepoznavati problem i rješavati ga tako da ga pravilno predoči nadležnim osobama

• Dobro pismeno se izražavati

• Raditi u nekom kompjuterskom programu za pisanje (npr. Word) i poznavati program za crtanje (Acad)

• Upravljati s elementima elektroenergetskog sustava

• Raditi na ugradnji opreme i elektro materijala u objekte

• Primijeniti stečena znanja i propise iz struke

• Uočiti izvore opasnosti i primijeniti pravila za otklanjanje istih

• Provesti električna mjerenja

• Primijeniti tehničku i pogonsku dokumentaciju

• Raditi s univerzalnim mjernim instrumentom tj. mjeriti R, U, I, L, C, i mehaničkim alatom

42

Osobine

Osim znanja i vještina, mnogi navode i osobine koje se očekuju od uspješnog pripravnika. To su efikasno komuniciranje, samostalnost u obavljanju zadataka i kooperativnost.



Dobili smo sljedeće odgovore koji ukazuju da poslodavci žele dati veći naglasak na praktičnim znanjima i vještinama na završnom ispitu.

• Potrebno je na cijelom teritoriju RH uvesti isti ispitni program za isto zanimanje.

• Ispit bi se trebao sastojati od tri dijela: pismenog, usmenog i praktičnog.

• Pismena provjera stečenih teorijskih znanja iz struke. Provjera praktičnog znanja ocjenjivanjem praktičnog rada izrađenog po preporukama iz gospodarstva i uputama mentora iz škole.

• Državnu maturu - završni ispit svakako treba organizirati u suradnji s mentorima koji su obavljali stručnu praksu učenika u distributivnoj djelatnosti. Osim stručnog dijela, na završnom ispitu se mora utvrditi koliko je učenik osposobljen za samostalna rad.

• Potrebno je provjeriti teoretska stručna znanja iz područja elektroenergetike, poznavanje materijala i opreme te ispitati osnovna znanja iz područja opće elektrotehnike, kao i područja kojim će se osoba baviti (npr. sklopni aparati, mjerenja, ispitivanja...).

• Praktički rad - izrada nekog jednostavnog sklopa.

• Strani jezik i kompjutorsko znanje.

Stručna praksa


U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 2,67, dakle procjenjuju je osrednjom.


• Marljivost učenika i spremnost na prihvaćanje uputa i savjeta

• Redovitost dolaženja na posao

• Sposobnost primjene dijela osnovnih znanja koja učenici stječu školovanjem.

• Visoki potencijali učenika i mogućnosti razvoja

• Stjecanje određenih vještina rada na računalu


• Odnos učenika prema radu - nezainteresiranost

• Premala motivacija za stjecanje praktičnih znanja i vještina

• Nemogućnost samostalnog rada učenika jer dolaze nedovoljno osposobljeni za rad

• Slabi kontakt s voditeljima stručne prakse iz škola

43

• Premala količina sati prakse; premalo vremena za sustavno upoznavanje učenika sa svim oblicima poslova

• Učenik je obvezan dolaziti na praksu, a korist za poslodavca i samog učenika je često mala



• Važno, upoznaju kako primijeniti znanja i vještine stečene školovanjem.

• Stručna praksa je jedini način da učenici steknu uvid u buduće zanimanje kojim će se baviti.

• Učenici vide što ih čeka u skoroj budućnosti i stječu realnu sliku prosječne tvrtke elektrostrojarskih proizvoda. Tako im se formira ili mijenja stav o budućem zanimanju, školi, ali i o životu

• Premalo, učenici znaju da su njihove obveze prema poslodavcu minimalne i tome se prilagođavaju. Takav stav o poslodavcu zadržava se i kasnije kad se zaposle.

• Ne puno jer je sati prakse premalo.

• Vrlo malo. To je izgubljeno vrijeme i za učenika i za poslodavca.

• Učenici se koriste za poslove čišćenja prostorija i prenošenja tereta.

Poslodavci smatraju da bi stručna praksa trebala znatnije doprinositi razvoju vještina i znanja važnih za profesionalnu prilagodbu i razvoj učenika. Većina poslodavaca iskazuje nezadovoljstvo postojećom stručnom praksom te traže uvođenje promjena. Iako se o tome u ovom trenutku ne vodi dovoljno računa, jasno je da stručnu praksu treba organizirati tako da predstavlja korist i izazov kako za učenika, tako i za poslodavca.



• Uvesti više sati stručne prakse najčešći je prijedlog

• Povećati trajanje praktične izobrazbe u školi i gospodarstvu na konkretnim poslovima

• Uspostaviti bolju komunikaciju voditelja stručne prakse iz škole i mentora od strane poslodavca, ostvariti ozbiljniju suradnju proizvodnih tvrtki i škola

• U tvrtkama zadužiti ljude koji će biti odgovorni za provedbu prakse

• Pružiti više mogućnosti samostalnog rada učenika tijekom prakse

• Školska radionica je mjesto gdje bi učenici, pod nadzorom nastavnika, najefikasnije stjecali praktične vještine

• Praksu bi bilo bolje provoditi pod striktnim nadzorom profesora. Nije realno očekivati da zaposlenici obrazuju učenike - često su preopterećeni svojim redovnih poslom, nemaju pedagoških znanja niti su motivirani za obrazovanje učenika.

44


Provođenje stručne prakse u tvrtki ometa proizvodni proces. Da bi učenik bio koristan tvrtki, morao bi se obučavati znatno dulje od onog što se zahtjeva na stručnoj praksi.



• Poboljšati suradnju u organizaciji stručne prakse i praktične nastave.

• Potrebno je organizirati zajedničke seminare proizvodnih tvrtki i elektrotehničkih škola s ciljem upoznavanja proizvodnih programa, novih tehnologija, potrebitih zanimanja, itd.

45

MEDICINA

46


• Farmaceutski tehničar

• Medicinska sestra / medicinski tehničar

• Zdravstveno-laboratorijski tehničar

• Fizioterapeutski tehničar Broj obrađenih upitnika: 9




Izvori zadovoljstva: Poslodavci izražavaju zadovoljstvo poznavanjem rada u laboratoriju, dobrim kemijskim računanjem, motivacijom za rad u ambulantama primarne zdravstvene zaštite i teorijskim znanjem.

Izvori nezadovoljstva: Lista nezadovoljstva se odnosi na nepoznavanje farmaceutskih proizvoda/ lijekova i prirodnih ljekovitih sredstava, nepoznavanje ustroja zdravstvenog osiguranja i ustroja farmaceutske skrbi, nemogućnost primjene stečenih znanja u praksi, nedovoljno znanje iz etike, nedovoljno razvijene komunikacijske vještine, posebice u radu s korisnicima zdravstvenih usluga i članovima tima.


Obilježje Ocjena Temeljna znanja iz struke 3,40 Motivacija za rad 3,40 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 3,00 Korištenje informacijske i računalne tehnologije 2,75 Praktična znanja i vještine 2,60 Efikasno komuniciranje 2,40 Osposobljenost za timski rad 2,25 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,00 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,00

Pripravnici su najlošije ocijenjeni po sposobnosti inovativnog, kreativnog rješavanja problema te po samostalnosti u radu, samoinicijativnosti - ocjena za ova obilježja iznosi tek dovoljan. Relativno lošom ocijenjena je i osposobljenost za timski rad te kvaliteta komunikacije pripravnika. Najbolje ocijenjena obilježja su posjedovanje motivacije za rad i temeljna znanja iz struke, koja dobivaju gotovo ocjenu 'vrlo dobar'.

47


Znanja



• Poznavati djelovanje bezreceptnih lijekova, prirodnih ljekovitih sredstava i njihovu uporabu

• Poznavati osnove rada na računalu, komunicirati preko interneta

• Znati ovlaštenja i odgovornosti farmaceutskih tehničara

• Poznavati osnove ustroja zdravstvenog osiguranja

• Znati teoriju i filozofiju zdravstvene njege

• Poznavati proces zdravstvene njege

• Poznavati anatomiju i fiziologiju

• Poznavati osnovu liječenja bolesti

• Poznavati etiku sestrinstva

• Poznavati značenja i važnosti timskog rada

• Poznavati zaštitu na radu

• Poznavati opasnosti u laboratorijskom radu i mjere opreza i zaštite na radu

• Poznavati različite vrste materijala za izradu laboratorijskog pribora, posuđa i aparata

• Poznavati osnovne laboratorijske aparate i razumjeti princip njihova rada

• Poznavati osnove dezinfekcije i sterilizacije

• Poznavati osnovne laboratorijske operacije (grijanje, hlađenje, filtriranje, sedimentiranje…)

• Poznavati osnove kinezioterapije, fizikalne medicine i rehabilitacije, anatomije krvožilnog sustava, lokomotornog sustava, živčanog sustava

• Poznavati osnove psihologije i etike



Većina je navela da pripravnik treba moći:

• Pružiti prvu pomoć

• Poznavati postupak sterilizacije i dezinfekcije

• Donositi odluke o prioritetu zbrinjavanja, potrebi uključivanja drugih članova tima i pravovremenom izvješćivanju liječnika (komplikacije, hitna stanja)

• Analizirati rezultate provedenih postupaka

• Koristiti informacije relevantne za bolesnikove potrebe za zdravstvenom njegom

48

• Poznavati rad u laboratoriju, osnove administrativno/ tehničkih poslova u ljekarni, djelokrug svog rada i striktno ga se pridržavati

• Prepoznati komplikacije nepravilnog postupanja i komplikacije primijenjenih terapijskih postupaka

• Poznavati vještinu rada na računalu

• Kvalitetno komunicirati

• Poznavati jedan svjetski jezik

• Poznavati Zakon o sestrinstvu koji definira koje postupke sestra može rješavati sama, a koje može provoditi u nazočnosti liječnika

Dio odgovora odnosi se i na to da pripravnik mora biti u stanju:

• Obaviti postupak za prijem bolesnika u ordinaciju

• Pripremati bolesnika i pribor za zbrinjavanje ozljeda

• Pripremati bolesnika i pribor te primijeniti parenteralnu terapiju

• Pripremati bolesnika i pribor pri uzimanju briseva i razmaza

• Pripremati bolesnika kod sistematskih pregleda

• Pripremati bolesnika i pribor za ispiranje uha

• Pravilno postupati pri uzimanju i čuvanju biološkog materijala

• Pripremati radno mjesto i pribor za rad

• Prepoznati i utvrditi izgled i boju materijala (npr. urina) te obaviti pripremu i mikroskopiranje sedimenta

• Provesti analizu krvi

• Izvoditi analizu ostalih bioloških materijala

• Održavati laboratorijski pribor i posuđe

• Voditi grupne i individualne vježbe

• Samostalno obaviti postupak elektroterapije i elektrodijagnostike

• Educirati bolesnika koji koriste ortopedska pomagala za korištenje istih

• Razvijati pozitivna načela u radu i odnosu prema radu

Osobine

Osim znanja i vještina, mnogi navode ozbiljno i odgovorno pristupanje zadacima te preciznost kao važna obilježja uspješnog pripravnika.



Zamisli poslodavaca o tome kako treba izgledati završni ispiti u sektoru Medicine jasno govore o važnosti i neophodnosti praktičnog ispitivanja usvojenih znanja i vještina.

Navedeni su tipični odgovori o tome što treba ispitivati na završnom ispitu:

49

• Znanje triju obrazovnih područja - medicinske biokemije, mikrobiologije i parazitologije.

• Poznavanje djelokruga rada i odgovornosti.

• Poznavanje osnova ljekarničke etike i deontologije.

• Poznavanje djelovanja i primjene OTC /bezreceptnih proizvoda, prirodnih ljekovitih sredstava, ljekovitog bilja, zavojnog materijala, kozmetike i osnovnih ortopedskih pomagala.

• Poznavanje rada u laboratoriju – izrada galenskih pripravaka i standarda, njihovo čuvanje i označavanje.

• Poznavanje osnovnih tehnika zdravstvenog testiranja – uporaba glukometara, tlakomjera i sl.

• Poznavanje administrativno tehničkih poslova u ljekarni, zaprimanja i čuvanja lijekova i njihovog uništavanja, te poznavanje vođenja osnovnih očevidnika – knjiga rokova, laboratorijskih dnevnika i sl.

Što se tiče oblika ispitivanja na završnom ispitu, navode se sljedeća mišljenja:

• Ispit bi se morao polagati neposredno uz bolesnika.

• Ispit bi morao sadržavati elemente rješavanja problema, provjere izvođenja određenih postupaka i procjenu cilja koji se želi postići.

• Uz pismenu provjeru znanja iz struke te predmeta opće kulture, trebalo bi izvesti konkretnog zadatak u okviru odabranog obrazovnog područja struke. Ujedno se ispituje vještina komunikacije s pacijentima.

Stručna praksa


U ovom sektoru praksa je ocijenjena dobrom, pa prosječna ocjena iznosi 3,00.

Izvori zadovoljstva: Poslodavci su posebno zadovoljni motiviranošću i željom za znanjem.


• Praksa se često provodi pro forma; učenici uopće ne prisustvuju praksi ili procesu rada.

• Medicinsko osoblje nema dovoljno vremena za bavljenje učenicima na praksi - obujam rada im je ionako povećan, a broj djelatnika reduciran.



• Mnogo, stalnom prisutnošću u ljekarni učenici stječu znanja i informacije iz prve ruke.

• Stječu iskustvo potrebno za samostalan rad.

• Upoznati su s promjenama.

• Svaki bi učenik morao imati svog osobnog mentora, koji bi na kraju odgovorno potvrdio njegovu osposobljenost za rad.

• Nedostatna za razvoj potrebnih vještina.

50

Opći je dojam da poslodavci iz sektora Medicine smatraju stručnu praksu bitnim dijelom usvajanja znanja i vještina. Smatraju međutim da sadašnji pristup organizacije stručne prakse ne daje dovoljno mogućnosti učenicima te daju neke prijedloge za unaprjeđivanjem stručne prakse.



• Praksu bi trebalo provoditi kontinuirano tijekom cijelog školovanja, od samog početka, a ne samo tijekom školskih praznika.

• Stručna praksa mora pokrivati cijeli radni dan, učenik mora imati svog mentora, mentor mora imati mogućnost procjene stečenih znanja i vještina, ponašanja, komunikacije itd.

• Suradnja škole i zdravstvene ustanove bi trebala biti kontinuirana.

• Obvezu primanja učenika na stručnu praksu bi trebalo zakonski regulirati, a laboratorije poticati određenim olakšicama.


U sustavu obrazovanja nije predviđena praksa u domovima zdravlja.


Kako vidite mogućnosti za poboljšavanje dosadašnje suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva? Što je moguće učiniti odmah? Što se može ostvariti u narednom razdoblju? Kako Vi kao gospodarski subjekt možete doprinijeti unaprjeđenju strukovnog obrazovanja? • Treba uspostaviti neposrednu suradnju strukovnog obrazovanja i zdravstvenih ustanova. Medicinske

sestre iz prakse trebaju se uključiti u nastavu na školama. Potrebno je inkorporirati praksu u redovitu nastavu, kako bi se provodila kontinuirano. Uvesti sustav mentorstva.

• Također se mora voditi računa o tome da učenici ne smiju raditi s bolesnicima prije navršenih 17 godina starosti. Programi strukovnih škola moraju voditi računa o tome da djeca ispod te dobne granice nisu psihički zrela za rad s bolesnicima.

• Potrebno je izvršiti prilagodbu nastavnih programa sukladno promjenama u provođenju farmaceutske skrbi.

51

STROJARSTVO/METALURGIJA/BRODOGRADNJA

52


• Strojarsko-tehnološki tehničar

• Metalurški tehničar

• Brodograđevni tehničar

• Strojarski tehničar Broj obrađenih upitnika: 14


Koliko su, po Vašem mišljenju tehničari ovog obrazovnog profila nakon završene srednje škole dobro pripremljeni za rad u Vašoj tvrtki? (jako loše 1 2 3 4 5 izuzetno dobro) Poslodavci ocjenjuju pripremljenost svojih pripravnika prosječnom ocjenom 2,71.

Izvori zadovoljstva: Dostatno teorijsko znanje i znanje informatike.

Izvori nezadovoljstva: Nezadovoljni su informatičkim obrazovanjem i poznavanjem novih tehnologija, stupnjem poznavanja tehnologije gradnje motora i broda, poznavanja mehaničke metalurgije te nespremnošću tehničara za rad u pogonu i u konstrukciji.


Obilježje Ocjena Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3,75 Temeljna znanja iz struke 2,80 Osposobljenost za timski rad 2,75 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,60 Motivacija za rad 2,50 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,40 Efikasno komuniciranje 2,33 Praktična znanja i vještine 2,20 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 2,20

Većina obilježja koja su potrebna za kvalitetan rad u organizaciji ocjenjena su prosječnom ocjenom. Najlošije ocijenjena obilježja su praktična znanja i vještine, osposobljenost za cjeloživotno učenje i efikasno komuniciranje. Korištenje informacijske i računalne tehnologije procijenjeno je zaista visokom ocjenom što znači da su poslodavci zaista zadovoljni stupnjem razvijenosti tih vještina kod tehničara ovog sektora.


Znanja

Molimo da što detaljnije, u terminima ponašanja, navedete koja bi sve funkcionalna znanja morao posjedovati tehničar ovog obrazovnog profila da bi uspješno radio u Vašoj tvrtki. Razmišljajte o tome što osoba mora znati, što mora razumjeti, koje informacije mora moći koristiti, što treba analizirati, koje odluke treba donositi… Strojarski tehničar bi trebao:

• Ovladati znanjima o vrstama strojnih dijelova

• Ovladati znanjima o materijalima

• Ovladati znanjima o konstruiranju

53

Metalurški tehničar bi trebao:

• Ovladati općim i specijalističkim znanjima

• Poznavati rad na računalu (crtanje, konstruiranje i sl.).

• Poznavati elemente strojeva i uređaja (proračuni, materijali i sl.)

• Poznavati postupke obrade materijala i tehnoloških postupaka

• Poznavati sustave ISO (mjerenje, analiza grešaka i korektivne akcije).

• Poznavati metode za donošenje brzih odluka.

• Poznavati rad strojeva s numeričkim upravljanjem.

• Poznavati principe tržišnog privređivanja (zahtjevi kupaca, rokovi, cijene i sl.)

• Poznavati alatne strojeve, materijale, alate i standarde kako bi znao pisao tehnologiju strojne obrade dijelova motora.

Brodograđevni tehničar bi trebao:

• Izvanredno poznavati radioničke nacrte i standarde brodogradnje.

• Znati konstruirati na računalu za što treba dobro poznavati konstrukciju broda, mehaniku i čvrstoću.

• Jako dobro poznavati tehnologije izrade dijelova (sekcija) brodskog trupa kao i njegovu montažu, te opremu broda.


Molimo da što detaljnije, u terminima ponašanja, navedete koje bi sve funkcionalne vještine morao posjedovati tehničar ovog obrazovnog profila da bi uspješno radio u Vašoj tvrtki. Razmišljajte o tome što osoba mora moći učiniti, kako treba postupati u obavljaju radnih zadataka, koje probleme treba biti sposobna riješiti ... Komunikacijske vještine navedene su u većini upitnika, no od strojarskog se tehničara također očekuje da bude sposoban:

• Pravilno odabrati tehničke materijale i primijeniti ih u konstrukcijama.

• Primijeniti poznavanje principa rada strojeva i uređaja.

• Primijeniti poznavanje elemenata strojeva (materijali, osnovni proračuni, tehničko crtanje i sl.).

• Izvršiti konstruiranje na računalu (Autocad ili sl.).

• Provesti programiranje CNC strojeva.

Od metalurškog se tehničara također očekuje da bude sposoban:

• Čitati tehničku dokumentaciju.

• Komunicirati i voditi proces.

• Brzo donositi odluke u iznimnim situacijama.

• Izmjeriti i vrednovati parametre procesa.

Uspješan brodograđevni tehničar treba:

• Biti sposoban voditi poslove u proizvodnji (brigadir, poslovođa, rukovoditelj radione ili navoza).

• Biti sposoban konstruirati na računalu te moći razraditi ostalu tehničko-tehnološku dokumentaciju (priprema posla).

• Naučiti razmišljati kao tehničar (brodograditelj), a ne kao činovnik.

54


Kako biste organizirali Državnu maturu - Završni ispit za tehničara ovog obrazovnog profila da on posluži kao valjani certifikat kvalificiranosti za to zanimanje? Što bi se ispitivalo i na koji način? Gospodarstvenici predlažu provjeru teorijskih i praktičnih znanja u suradnji škole i gospodarstva. Poseban naglasak stavlja se na praktični dio kompetencija kao što je:

• samostalna konstrukcija nekog strojnog sklopa

• analiza i utvrđivanje razloga greške na konkretnom odljevku

• poznavanje nacrta u praksi

• mjerenja

• skiciranja

• izrada nekih dijelova nacrta i skica na računalu u brodogradnji

Stručna praksa

Kako ocjenjujete postojeću stručnu praksu koja se provodi u Vašoj tvrtki za učenike koji se školuju za ovo zanimanje? izrazito loša 1 2 3 4 5 izvrsna U ovom sektoru prosječna ocjena stručne prakse koja se provodi u tvrtki je 2,5.


• učenikovo poznavanje rada na PC-u


• nedovoljna aktivnost učenika

• nezainteresiranost praktikanata da nešto nauče

• trajanje prakse

• nedovoljna i neodgovarajuća suradnja škole i gospodarstva

• odnos škole prema stručnoj praksi u pogonu

• stručna praksa se u većini slučajeva svodi na dobivanje potvrde o obavljenoj praksi

Koliko takva stručna praksa doprinosi razvoju ključnih kompetencija učenika važnih za profesionalnu prilagodbu i razvoj? Obrazložite svoj odgovor! Većina gospodarstvenika smatra da za većinu učenika ova praksa može značili puno jer često prvi put u stvarnosti vide nešto o čemu su učili teoretski. Samo je jedno mišljenje da praksa nedovoljno doprinosi razvoju ključnih kompetencija učenika.

Što bi u stručnoj praksi trebalo promijeniti da bude uspješnija i efikasnija? Prijedlozi iz ovog sektora vrlo su konkretni i praktični. Predlažu se:

• Češći stručni posjeti brodogradilištu

• Zadavanje konkretnih radnih zadataka temeljenim na primjerima iz stvarne proizvodnje

55

• Osiguravanje prakse u školama

• Stimuliranje poslodavaca (da im to ne bude trošak)

• Program prakse treba definirati s gospodarstvom, kontrolirati provedbu, i dalje osposobiti voditelja prakse u gospodarstvu

Ukoliko u Vašoj tvrtki ne provodite stručnu praksu za učenike koji se školuju za ovo zanimanje, molimo Vas da obrazložite zašto . Neki poslodavci smatraju da nema dovoljno interesa da bi njihova tvrtka provodila stručnu praksu, a neki da nemaju kapacitete za pružanje kvalitetne prakse.


Kako vidite mogućnosti za poboljšavanje dosadašnje suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva? Što je moguće učiniti odmah? Što se može ostvariti u narednom razdoblju? Kako Vi kao gospodarski subjekt možete doprinijeti unaprjeđenju strukovnog obrazovanja? Gospodarstvenici su dali vrlo vrijedne i praktične prijedloge:

• Formiranje timova koje bi sačinjavali predstavnici škole, gospodarstva po djelatnosti, stručnjaci Zavoda za zapošljavanje i Agencija za zapošljavanje. Timovi bi trebali uspostaviti bolju suradnju i bolje planiranje što bi doprinijelo unapređenju strukovnog obrazovanja.

• Prijedlog je i uključiti stručnjake iz prakse u samu nastavu kako bi učenicima prenijeti saznanja o novoj tehnologiju koju profesori nemaju mogućnost prenijeti jer su im takva znanja nedostupna, a predlaže se i osposobljavanja nastavnika stručnih predmeta i instruktora praktične nastave za rad s novim strojevima, uređajima i tehnologijama koje bi primjenjivali u redovnoj nastavi.

56

EKONOMIJA I UPRAVA

57


• Ekonomist

• Komercijalist

• Upravni referent

• Administrativni i poslovni tajnik





Izvori zadovoljstva: Poslodavci navode da su zadovoljni dobrim temeljnim teorijskim znanjem iz struke i praktičnom primjenom tih znanja i kompetencija te informiranošću, poznavanjem informatičke tehnologije i znanjem stranih jezika. Također su zadovoljni nekim vještinama i osobinama pripravnika, primjerice komunikacijskim vještinama, sudjelovanjem u timskom radu, motivacijom za rad, ažurnošću u obavljanju radnih zadataka i motiviranošću i spremnošću na cjeloživotno učenje.

Izvori nezadovoljstva: Neke osobine kojima su poslodavci zadovoljni također su se našle i na popisu uzroka nezadovoljstva. Tako neki poslodavci smatraju da pripravnici napuštaju škole sa slabim osnovnim obrazovanjem, nedovoljnim poznavanjem informacijske i računalne tehnologije, nedovoljnim poznavanje stranih jezika te slabom motiviranošću za rad i stjecanje novih vještina i znanja. No većina nezadovoljstva ipak proizlazi iz manjka praktičnog znanja koje uočavaju kod pripravnika. Nezadovoljni su zbog nepripremljenosti pripravnika za primjenu znanja u praksi, nesnalažljivosti u praktičnim situacijama, nesposobnosti za rad na projektu i samostalno obavljanje posla, te zbog nedovoljnim komunikacijskih i organizacijskih sposobnostima. Od konkretnijih primjera iz struke navodimo nezadovoljstvo slabim razumijevanjem financija računovodstva, nepoznavanjem robe, dobavljača i dokumentacije te slabim osnovnim znanjem o banci i bankarskim proizvodima (koja su to područja poslovanja banke, čime se banke uopće bave, koja je razlika između valute i devize ili osnovne stavke bilance).


Obilježje Ocjena Motivacija za rad 3,56 Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3,46 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 3,34 Temeljna znanja iz struke 3,24 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 3,08 Efikasno komuniciranje 3,07 Osposobljenost za timski rad 3,06 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,83 Praktična znanja i vještine 2,58

58

Većina obilježja koja su potrebna za kvalitetan rad u organizaciji ocjenjena su prosječnom ocjenom. Najlošije ocijenjena obilježja su praktična znanja i vještine te sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema, dok su najbolje ocijenjene motivacija za rad i korištenje informacijske i računalne tehnologije. Kao što je u prethodnom pitanju i navedeno, poslodavci su najmanje zadovoljni upravo praktičnim vještinama i sposobnošću snalaženja u praktičnim situacijama, a uglavnom su zadovoljni poznavanjem informatičke tehnologije, motivacijom za rad, te ažurnošću u obavljanju radnih zadataka.


Znanja



• Odlično poznavanje engleskog jezika, a neki navode i njemačkog

• Korištenje računalne i informacijske tehnologije.

• Osnovna ekonomska znanja iz raznih područja - financije, računovodstvo, komercijala, marketing.

Također navode i specifične primjere znanja koja očekuju od pripravnika. Dakle, da bi pripravnik uspješno radio u tvrtki u sektoru ekonomije i uprave treba:

• Poznavati osnove poslovnog komuniciranja

• Poznavati osnovne zakonske regulative

• Poznavati zakonitosti područja osiguranja.

• Poznavanje zakonitosti tržišnih ekonomskih sustava.

• Poznavati osnovne elemente financijskog poslovanja.

• Poznavati knjigovodstveno poslovanje.

• Poznavati osnove arhiviranja.

• Poznavati poslovne procese.

• Poznavati sustav državne uprave.

• Služiti se makroekonomskim informacijama kako bi uspješno mogao razumjeti signale s tržišta kapitala i analizirati ih.

• Poznavati analizu tržišta, prikupljanje ponuda, kontrolu računa, izradu evidencija i izvješća.

• Znati koristiti pojmove kao što su prihod i rashod, stavke bilance, pojmovi duguje i potražuje, platni nalog, platni promet.

Poznavati nove tehnolo• gije u bankarstvu, što postoji i što se koristi (npr. u kartičnom poslovanju).

• a.

način formiranja zarade za proizvod na

• prioritetima posla, što je hitnije, a što može i pričekati.

Posjedovati osnovna znanja o kreditima, o valutama, što znači 5 kolona u tečajnoj listi, o kamatam

• Poznavati osnovne strukture u banci i koja se čime bavi.

• Razumjeti i znati tijek novca, od primanja do plasiranja i kome se radi, znati o pohranjenim informacijama u software-u banke i informacije općeg tipa (business inteligence).

Znati donijeti odluku o

59

ještine i kompetencije V


Većina je navela da pripravnik treba imati:

unutar tima.

twarea.

lema.

a konkretan problem.

eki smatraju da bi pripravnici trebali znati:

stupke rada.

ond.

e će se razlikovati od

• čunovodstvene podatke

•

ladu s ovlastima

a i robe

đivanja prodaje

stajališta komercijalnih uvjeta

sim znanja i vještina, mnogi navode i osobine koje se očekuju od uspješnog pripravnika. To su efikasno ranje, sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema, samostalnost u radu,

• Komunikacijske vještine, s klijentima i

• Dobro korištenje osobnog računala i aplikativnog sof

• Samostalno iznalaženje prijedloga za rješavanje uočenih prob

• Vještine organizacije i analize.

• Vještina primjene informacija n

N

• Efikasno predviđati i osmišljavati nove procedure i po

• Pronaći klijente, zainteresirati ih za proizvod, inicirati učlanjenje u f

• Komunicirati s klijentima na način koji će kod klijenta ostaviti dojam čimprimjerice drugih tvrtki (fondova) s kojima klijent komunicira.

• Voditi savjetodavni razgovor s klijentima i opažati ponašanja klijenta u smislu prihvaćanja ili neprihvaćanja ponude.

• Brzo rješavati zahtjeve stranaka: telefonski i u osobnom kontaktu.

• Formulirati i izraditi dopis, molbu, prijedlog, ponudu, zapisnik, rješenje te sve druge vrste pismena i podnesaka u uredskoj komunikaciji.

• Analizirati efekte svojih komunikativnih i uslužnih djelatnosti i promovirati pozitivne efekte na novu klijentelu.

• Provesti evidentiranje, obradu i usklađivanje računovodstvene dokumente

Obraditi ra

Provesti likvidaciju svih dokumenata prodaje i primanja

• Provesti kontrolu poreza

• Sklapati godišnje ugovora o suradnji s dobavljačima u sk

• Provesti odabir dobavljač

• Provesti pregovore o cijenama

• Provesti aktivnosti u okviru unapre

• Dati ocjenu postojećeg stanja sa

Osobine

Okomunicisamoinicijativnost, okretnost, brzina, sposobnost snalaženja u novim situacijama, sposobnost učenja i uklapanja u tim, sistematičnost u radu i rukovanju s poslovnom dokumentacijom, motivacija za rad, fleksibilnost, odrješitost, dosljednost te povjerljivost i lojalnost.

60

ržavna matura – završni ispit D

Kako biste organizirali Državnu maturu - Završni ispit za tehničara ovog obrazovnog profila da on posluži kao valjani certifikat kvalificiranosti za to zanimanje? Što bi se ispitivalo i na koji način?

Gospodarstvenici predlažu:

nja iz struke ispituje i primjena tih znanja u praktičnim situacijama.

i ma,

tručna praksa

• Da se osim temeljnih zna

• Završni ispit bi se mogao sastojati od ispitivanja komunikativnosti, organiziranosti, pismenostiosnovnog informatičkog znanja, specifične vještine kao što su izrada izvještaja sa zadanim podaciizrada grafičkih analiza, intervju na stranom jeziku te snalaženje u simulacijama konkretnih situacija u poslovanju.

S


U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 3,56, dakle, poslodavci smatraju da praksa u njihovoj

zvori zadovoljstva:

motiviranost za rad

radnoj sredini

i razvoju tvrtke

veobuhvatnošću bankovnog poslovanja

nja

slovima

vori nez

čenika za praksu

• ju djelatnosti koja je predmet poslovanja pravnog

organizaciji vrlo dobra.

I

• Učenikova velika

• Komunikacija

• Prilagodljivost

• Želja za sudjelovanjem u radu

• Interes pojedinih praktikanata za dinamikom i s

• U relativno kratkom periodu učenici više nauče o praktičnom radu nego tijekom školova

• Korist koju imaju od učenika, učenici na praksi pomognu mentoru u nekim jednostavnijim po

adovoljstva: Iz

• Nezainteresiranost nekih u

• Učenici su nepripremljeni za praktičan rad

Imaju slabu razinu znanja, posebice o područsubjekta

• Premalo je vremena za podučavanje učenika nečemu kvalitetnom na praksi


61

dgovori poslodavaca su:

Stručna praksa puno doprinosi razvoju ključnih kompetencija učenika

ici stječu cjelovitu sliku o funkcioniranju rada organizacije u kojoj obavljaju

im to pomogne u

ište rada

No, isliti i provesti pos vci nemaju dovoljno vremena posvetiti se tome tako da su

zultati prakse često manjkavi.

O

•

• Pozitivno je to što učenstručnu praksu

Najvažnije je da se praktikanti upoznaju s organizacijskom kulturom tvrtke i da • uspostavljanju vlastitog sustava vrijednosti za koji smatramo da je neophodan za današnje vrlo konkurentno trž

napominje se i da je nemoguće ispuniti svrhu prakse bez kvalitetnog mentoriranja koje treba osmlodavac. Nažalost, posloda

re



• Potrebno je više sati praktičnog rada te bolja suradnja škola i kompanija ili ustanova u kojima učenici obavljaju praksu

ogućiti provođenje

• pisane programe, ali ne traže da ih poslodavci provedu, niti traže povratnu

• ramu prakse i više usmjeravati učenike

nju te ća i da se praksa ne tretira kao predmet

• otencijalnih zaposlenika može biti jedan od zajedničkih

• Suradnja škole i poslodavca kod kojeg se provodi praksa trebala bi ompredviđenog sadržaja praktičnog rada

Škole imaju dobreinformaciju o praktičnom radu učenika

Škole bi trebale više sudjelovati u prog

• Zbog ograničenosti vremenom, prostorom i poslom ne mogu učeniku posvetiti svu potrebu pažpredlažu da bi važnost ocjene iz praktičnog rada trebala biti veiz kojeg se ne može dobiti negativna ocjena

• Treba pronaći zajedničke interese poslodavca kao pružatelja prakse s jedne strane i praktikanata i škola s druge strane

Identificiranje kvalitetnih praktikanata kao pinteresa

Uk liko u Vašoj tvrtki ne provodite stručnu praksu za učenike koji se školuju za ovo zanimanje, molimo Vas da oobrazložite zašto.

Većina poslodavaca kao razloge neprovođenja stručne prakse navode da nemaju vremena i kadrova koji bi mogli raditi s praktikantima, da su potrebe za zaposlenicima sa srednjom stručnom spremom

inimalne u njihovom poduzeću ili da zbog specifičnosti posla ne mogu imati praktikante. Naime,

aju da im

mpovjerljiva priroda većine informacija u poslovanju banke ograničava poslove koje bi učenik na praksi mogao obavljati, što značajno umanjuje efikasnost stručne prakse, pa neki poslodavci ne žele provoditi takvu praksu nezadovoljavajuće kvalitete. Kao razlog neprovođenja stručne prakse neki odgovarnikada nije predloženo da se uključe u provedbu prakse.

62

ogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva M


ugovorom definirati suradnju i sve obveze između škole i kompanije, primjerice koliko učenika treba biti na praksi, na kojim poslovima, u kojim terminima, koja pomagala trebaju koristiti, na koji način

ještaja o obavljenom radu u obliku formulara u kojem će biti definirano što je i kako

•

r

đenje što više praktičnog rada (na ima mogli rješavati zadatke i razvijati projekte te

• tvenici iz prakse i na taj način učenicima

Dobili smo brojne kvalitetne prijedloge mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva:

•

mentori prate njih rad i rezultate, u kojem obliku se daje povratna informacija učeniku i školi

• predaja izvobavljeno, u kojem vremenu, kakva je zainteresiranost, samostalnost, inicijativa učenika koji su se problemi javili i tako dalje

prilagodba programa zahtjevima gospodarstva

• ključnim se smatra obrazovanje profesora kako bi na kvalitetan način mogli provesti taj program, jebez toga promjene samog programa neće imati učinka

• stavljanje naglaska na kolegije stranih jezika i informatike te uvoprimjer, na nastavi bi se učenici u manjim timovtako naučiti izmjenjivati ideje i raditi kao članovi tima)

u škole bi kao gosti predavači mogli dolazili gospodarsprenijeli praktična znanja i osjećaj za stvaran posao koji ih čeka nakon školovanja

63

KEMIJA

64


• Kemijski tehničar




Pripremljenost kemijskih tehničara za rad u ovoj tvrtki ocijenjena je ocjenom 3.

Podaci o uzrocima zadovoljstva odnosno nezadovoljstva, nažalost, nisu ponuđeni.


Obilježje Ocjena Temeljna znanja iz struke 3 Korištenje informacijske i računalne tehnologije 3 Osposobljenost za timski rad 3 Praktična znanja i vještine 3 Motivacija za rad 3 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 3 Efikasno komuniciranje 3 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 3 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 3


Znanja


Znanja koja se očekuju od kemijskih tehničara su:

• Engleski jezik

• Rad na računalu

• Sigurnost na radu

• Teoretska znanja o osnovnim kemijskim reakcijama

• Odlično poznavanje kemijskog računa

• Poznavanje kemijske i jednostavnije instrumentalne analize (TLC, spektroskopija)

• Poznavanje svojstva tvari (u svrhu zaštite na radu, ponašanja tijekom analize, načina čuvanja, značenje oznaka, itd.)

65



Vještine koje se očekuju od kemijskih tehničara su:

• korištenje barem osnovnih laboratorijskih instrumenata i pribora na rutinskoj razini (vaganje, pipetiranje, titriranje, mjerenje pH...)

Državna matura - Završni ispit


Prijedlog je da pismeni ispit iz kemije obuhvaća prijevod stručnog engleskog teksta, kemijsko računanje i zaštitu na radu, a praktični dio ispita analizu uzoraka metodama poput titracije, TLC i kemijske identifikacije uz korištenje teksta metode te prethodnu pripremu.

Stručna praksa


Osoba koja je ispunila anketu ocjenjuje postojeću stručnu praksu koja se provodi u njezinoj tvrtki ocjenom 3.


Mišljenje je da stručna praksa gotovo uopće ne doprinosi razvoju ključnih kompetencija učenika jer traje vrlo kratko. No, također, to ovisi i o volji učenika, jer kada je učenik zainteresiran može mu pružiti osnovni uvid u posao.


Smatra se da bi se trajanje prakse trebalo produžiti.

66



Smatra se da doprinos unaprjeđenju strukovnog obrazovanja može biti osiguravanje stručne prakse za učenike i davanje informacija o potrebnim znanjima i kompetencijama na tržištu rada.

67

GRAFIKA

68


• Grafički tehničar

• Grafički tehničar pripreme

• Grafički tehničar tiska

• Grafički tehničar dorade




Poslodavci ocjenjuju pripremljenost svojih pripravnike za rad u tvrtki ocjenom 2,5.

Izvori zadovoljstva: Poslodavci su zadovoljni su poznavanjem informacijske tehnologije.

Izvori nezadovoljstva: Nezadovoljni su slabim temeljnim stručnim znanjima.

Neki motivaciju za rad navode kao izvor zadovoljstva, a neki kao izvor nezadovoljstva.


Obilježje Ocjena Motivacija za rad 3,50 Efikasno komuniciranje 3,50 Temeljna znanja iz struke 3,50 Praktična znanja i vještine 3,00 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,75 Korištenje informacijske i računalne tehnologije 2,50 Osposobljenost za timski rad 2,50 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 2,50 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 2,00

Ocjene obilježja koja pripravni donose sa sobom iz srednje škole kreću se od 2 do 3,5, pa tako možemo reći da je najlošije ocijenjena osposobljenost za cjeloživotno učenje a najbolje efikasno komuniciranje, korištenje informacijske i računalne tehnologije te motivacija za rad.


Znanja


69

Poslodavci smatraju da bi tehničar u ovom polju djelatnosti trebao:

• Poznavati proces grafičke pripreme

• Poznavati moderne načina prijenosa grafičke pripreme putem različitih medija

• Razumjeti utjecaj grafičke pripreme na cijelu grafičku proizvodnju

• Poznavati moderne i klasičnih načina izrade tiskovne forme

• Razumjeti sustav za upravljanje bojom kroz grafičku proizvodnju (color management)

• Razumjeti cjelokupan proces grafičke dorade

• Znati kako prethodne faze grafičke proizvodnje mogu utjecati na doradne procese

• Znati predvidjeti izgled gotovog proizvoda ovisno o situaciji

• Poznavati vrste i svojstva grafičkih materijala

• Poznavati dijelove stroja

• Razumjeti probleme i greške koje se mogu pojaviti u tisku

• Donositi odluke o tehničkoj ispravnosti otiska



Većina je navela da bi tehničar trebao moći:

• Služiti se modernim informacijskim tehnologijama

• Koristiti grafički softver

• Koristiti se CTP uređajem

• Znati napraviti klasičnu i digitalnu montažu

• Koristiti uređaje za digitalni ispis – ploteri, pisači…

• Koristiti tehnike analognog probnog otiska

• Znati kalibrirati uređaje u grafičkoj pripremi

• Služiti se denzitometrom

• Znati pripremiti osnovne strojeve grafičke dorade

• Izvesti ručni uvez

• Pripremiti stroj za tisak

• Napraviti otisak

• Koristiti se mjernim uređajima u tisku



70

Smatra se da bi se završnim ispitom trebalo ispitivati poznavanje temelja struke te sposobnosti kao što su praćenje proizvodnog procesa od početka do kraja i poznavanje funkcija strojeva u grafičkoj doradi.

Stručna praksa


U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 3,33, a odgovor su dale tri tvrtke.


• Jaka obostrana angažiranost mentora i praktikanata

• Učenici rade konkretne poslove i imaju mogućnost uvida u cjelokupni proizvodni proces.


• Slabo predznanje učenika i manjak vremena za temeljitiju praksu

• Teškoće u organiziranju rada na složenijim poslovima grafičke dorade

• Nemogućnost postavljanja mentora koji bi sve vrijeme provodio uz praktikante.


Gospodarstvenici smatraju da je stručna praksa ključna za stjecanje osjećaja za rad u timu te stvaranju osjećaja odgovornosti za učinjen posao. Učenici uz to imaju priliku uvidjeti i naučiti cijeli proizvodni proces i prepoznati izvor potencijalne greške.


Predložene su tri smjernice za poboljšanje kvalitete stručne prakse:

• Povećanje broja sati prakse.

• Bolja organizacija vremena koje praktikanti provode u tvrtci zato što se primijetilo da se mali broj učenika može naviknuti i koncentrirati na rad veći broj sati.

• Izdvajanje mentora koji bi se posvetio samo radu s praktikantima.



Kao mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva vidi se rad na zajedničkim projektima strukovnog obrazovanja i gospodarstva.

71

PROMET

72


• Špeditersko-agencijski tehničar

• Zrakoplovni prometnik

• Tehničar cestovnog prometa




Poslodavci ocjenjuju pripremljenost svojih pripravnike za rad u tvrtki ocjenom 3,29.

Izvori zadovoljstva : Neki od njih navode da su zadovoljni temeljnim znanjima o zračnom prometu, informatičkom pismenošću, poznavanjem dokumenata te upoznatošću s osnovnim procesima u prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika i stvari.

Izvori nezadovoljstva : Nezadovoljstvo se javlja zbog preslabog praktičnog znanja, slabog znanja stranih jezika, nedovoljne motiviranosti za rad i nesamostalnosti u radu.


Obilježje Ocjena Korištenje informacijske i računalne tehnologije 4,00 Efikasno komuniciranje 3,83 Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema 3,83 Temeljna znanja iz struke 3,50 Osposobljenost za cjeloživotno učenje 3,20 Motivacija za rad 3,17 Osposobljenost za timski rad 3,00 Praktična znanja i vještine 3,00 Samostalnost u radu, samoinicijativnost 2,83

Većina obilježja koja su potrebna za kvalitetan rad u organizaciji ocjenjena su dobrim ili vrlo dobrim ocjenama. Najlošije ocijenjeno obilježje je samostalnost u radu i samoinicijativnost, dok su vrlo dobrim ocjenama procijenjena temeljna znanja iz struke, korištenje informacijske i računalne tehnologije, osposobljenost za timski rad i motivacija za rad.


Znanja


73


• Hrvatski jezik

• Strani jezik (njemački i engleski)

• Matematiku

• Poznavanje rada na računalu.

Neki smatraju da bi tehničar trebao:

• Poznavati prometnu politiku

• Poznavati osnove ekonomije (osnove vanjske trgovine)

• Poznavati carinske zakona

• Poznavati strojarstvo, mehaniku i zemljopis

• Posjedovati vozačku dozvolu za „B“ kategoriju

Također navode i specifične primjere znanja koja očekuju od pripravnika. Dakle, da bi pripravnik uspješno radio u tvrtki u sektoru Prometa i veza treba:

• Poznavati izračun opterećenja i balansa zrakoplova.

• Poznavati komunikacijske sustave u zračnom prometu

• Poznavati temeljnu dokumentaciju koja se upotrebljava kod postupaka prihvata i otpreme putnika, prtljage, robe i tereta

• Poznavati osnove rada u dispečerskoj službi zračnog operatora

• Poznavati postupke prihvata i otpreme putnika, robe i prtljage na aerodromu

• Poznavati pravila i postupke sigurnog odvijanja prometa na zračnim lukama.

• Poznavati carinske, vanjskotrgovinske, devizne i druge propise

• Poznavati rad agencija, luka, terminala

• Poznavati rad skladišta

• Poznavati osnove dispečinga za zemaljski promet

• Poznavati prometnu kulturu

• Poznavati prometna pravila i propise

• Poznavati tehnologiju prevoženja putnika

• Poznavati organizaciju i poslovanje poduzeća



Većina je navela:

• Komunikacijske vještina s kolegama te sa svim korisnicima usluga.

• Komuniciranje na stranom jeziku (engleskom i njemačkom)

• Informatičku pismenost

• Brzo reagiranje u novonastalim i nepredviđenim okolnostima

74

Neki navode da bi tehničar trebao znati:

• Ispuniti osnovne dokumente u zračnom prometu (putnička karta, robni manifest, putnički manifest)

• Izraditi listu opterećenja i uravnoteženja zrakoplova.

• Razlikovati i upotrijebiti osnovne poruke u zrakoplovstvu.

• Napraviti nalog za utovar, izraditi kalkulaciju cijene prijevoza, napisati CMR.

• Provesti organizaciju prijevoza svim prijevoznim sredstvima, iskoristivost prijevoznih kapaciteta.

• Provesti sve poslove u svezi carinjenja robe (priprema dokumenata, kontaktiranje carine i inspekcijskih službi).

• Obaviti poslove osiguranja i skladištenja robe.

• Dobro se snalaziti na karti i brzo locirati mjesta (kod tiskanoga i elektroničkoga oblika karte).

• Obračunati troškova prijevoza, potrošnja goriva, obračun plaće vozača.

• Odlučivati o rasporedu rada vozača.



Predlaže se ispitivanje općih i stručnih kompetencija.

• Od općih kompetencija mogu se ispitivati pismenost i komunikativnost, korištenje stranog jezika te numerička i informatička pismenost.

• Praktična vještina koja bi se mogla ispitivati je razrađivanje konkretnog primjera jednog prijevoza od početka do kraja uz dokumente koji to prate.

• Navode se i stručni predmeti kao što su strojarstvo, mehanika, organizacija prijevoza, prometna tehnika, prometni propisi, otpremništvo, ekonomika prometa i prometno pravo koji bi se ispitivali pismeno i usmeno.

Stručna praksa


U ovom sektoru praksa je ocijenjena ocjenom 3,75 što upućuje na to da poslodavci smatraju da praksa u njihovoj organizaciji vrlo dobra.


• Učenici uredno pohađaju praksu.

• Dobar pristup prema učeniku na praksi.

• Učenici upoznati s radnim mjestima na kojima se zapošljavaju radnici njihovog obrazovnog profila.


• Izgled učenika na stručnoj praksi

• Učenici su više promatrači, a manje sudionici.

• Nedovoljna zainteresiranost učenika za rad i samoinicijativnost.

75



• Praksa mnogo doprinosi ukoliko učenici stvarno sudjeluju u radu firme i pokušavaju samostalno rješavati neke probleme.

• Učenici dobivaju predodžbu o procesima rada u špediterskoj tvrtki.

• Neposredno sudjelovanje učenika u svim procesima prihvata i otpreme omogućava lakši početak rada nakon zapošljavanja.

Samo jedan poslodavac smatra da stručna praksa ne doprinosi previše razvoju ključnih kompetencija učenika.


Gospodarstvenici smatraju da bi praksa bila uspješnija ako bi se odvojilo više vremena za učenike i omogućilo im se da rješavaju konkretne radne zadatke.


Neke organizacije nemaju potrebne ljudske i materijalne resurse za provođenje prakse, neke jednostavno nemaju potrebe za određenim profilima poput asistenta dispečera prometa ili predstavnika na zračnim lukama, a neke se upravo spremaju preuzeti učenike za učeničku praksu. Mogućnosti unaprjeđenja suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva


Predlaže se da se gospodarstvenici više uključe u planiranje obrazovnog procesa jer se smatra da je gospodarstvo nedovoljno zastupljeno u obrazovanju. Svoj doprinos u unaprjeđenju suradnje strukovnog obrazovanja i gospodarstva neki poslodavci vide u organiziranju stručne prakse za učenike.

76

Prilog 1. Primjer korištenog upitnika (Poljoprivreda)

77

Uvođenje državne mature u hrvatske srednje škole ima za cilj unaprjeđivanje kvalitete srednjoškolskog obrazovanja i podizanje razine odgovornosti svih sudionika u sustavu obrazovanja. Državnom će se maturom provjeravati u kojoj mjeri su učenici tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja stekli kompetencije koje su važne za efikasno uključivanje u tržište rada, koliko su osposobljeni za cjeloživotno učenje odnosno koliko su dobro pripremljeni za nastavak obrazovanja u sustavu visokog školstva. Prvi korak pri definiranju državne mature jest jasno definiranje najvažnijih kompetencija karakterističnih za pojedina zanimanja. Smatramo da je mišljenje gospodarstvenika ključno i da ono treba dati smjernice razvoju strukovnog obrazovanja. Molim Vas stoga, u ime tima koji radi na projektu, da odgovorite na donja pitanja i pridonesete uspjehu ovog projekta značajnog za hrvatsko obrazovanje, ali i za razvoj našeg gospodarstva. Podaci o tvrtki

Ime tvrtke:

Matični broj tvrtke:

Veličina poduzeća: malo srednje veliko

Broj djelatnika (s 1.1.2005):

Ime kontakt osobe: Funkcija kontakt osobe:

Telefon (s predbrojem):

e-mail:

Adresa (Grad, ulica, broj): Analiza potreba

Obrazovni profili u Vašoj tvrtki: zaposlenici sa SSS iz sektora poljoprivrede i prehrane. Broj zaposlenika pojedinog obrazovnog profila u vašoj tvrtki:

1. Poljoprivredni tehničar - opći

2. Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje

3. Poljoprivredni tehničar - vrtlar

4. Poljoprivredni tehničar - fitofarmaceut

5. Agroturistički tehničar

6. Prehrambeni tehničar

7. Tehničar - nutricionist

8. Mljekarski tehničar

9. Veterinarski tehničar

Procjena ukupnih potreba za pojedinim obrazovnim profilom za vašu tvrtku u sljedećih 5 godina.

Procijenite broj potrebnih zaposlenika pojedinog profila:

1. Poljoprivredni tehničar - opći

2. Poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje

3. Poljoprivredni tehničar - vrtlar

4. Poljoprivredni tehničar - fitofarmaceut

5. Agroturistički tehničar

6. Prehrambeni tehničar

7. Tehničar - nutricionist

8. Mljekarski tehničar

9. Veterinarski tehničar

78

Obrazovni profil - zanimanje Poljoprivredni tehničar

Postojeće stanje – pripremljenost pripravnika ovog obrazovnog profila za tržište rada

1. Koliko su, po Vašem mišljenju pripravnici ovog obrazovnog profila nakon završene srednje škole dobro pripremljeni za rad u Vašoj tvrtki? zacrnite (bold) odgovarajući broj

izrazito loše 1 2 3 4 5 izvrsno

Molimo da obrazložite svoj stav. S čime ste posebno zadovoljni?

S čime ste posebno nezadovoljni?

2. Koju biste prosječnu ocjenu dali Vašim pripravnicima (tehničarima ovog obrazovnog profila) za sljedeća obilježja koja donose sa sobom iz srednje škole? Koristite ocjene od 1 – nedovoljno do 5 – izvrsno. Molimo upišite znak X u odgovarajuće polje desno! 1 2 3 4 5

Temeljna znanja iz struke Praktična znanja i vještine Efikasno komuniciranje Korištenje informacijske i računalne tehnologije Osposobljenost za cjeloživotno učenje Osposobljenost za timski rad Sposobnost inovativnog, kreativnog rješavanja problema Samostalnost u radu, samoinicijativnost Motivacija za rad

Kompetencije zaposlenika ovog obrazovnog profila potrebne za rad u tvrtki Znanja

3. Molimo da što detaljnije, u terminima ponašanja, navedete koja bi sve funkcionalna znanja morao posjedovati zaposlenik ovog obrazovnog profila da bi uspješno radio u Vašoj tvrtki. Što osoba mora znati? Što mora razumjeti? Koje informacije mora moći koristiti? Što treba analizirati? Koje odluke treba donositi? … PRIMJER: Poznavati mjere koje se koriste u kontroli namirnica.

79


4. Molimo da što detaljnije, u terminima ponašanja, navedete koje bi sve funkcionalne vještine morao posjedovati zaposlenik ovog obrazovnog profila da bi uspješno radio u Vašoj tvrtki. Što sve osoba mora činiti? Kako treba postupati u obavljaju radnih zadataka? Koje probleme treba rješavati? ... PRIMJER: Analizirati poslovne razvojne mogućnosti i napraviti plan aktivnosti za njihove ostvarenje.

5. Kako biste organizirali Državna matura - Završni ispit za učenike ovog obrazovnog profila da on posluži kao valjani certifikat kvalificiranosti za to zanimanje? Što bi se ispitivalo i na koji način?

Stručna praksa

6. Provodite li u Vašoj tvrtki stručnu praksu za učenike koji se školuju za ovo zanimanje? zacrnite (bold) odgovarajući odgovor

1. DA - nastavite sa sljedećim pitanjem 2. NE – prijeđite na pitanje 10. 7. Kako ocjenjujete postojeću stručnu praksu koja se provodi u Vašoj tvrtki za učenike koji se školuju za ovo zanimanje? zacrnite (bold) odgovarajući odgovor

izrazito loša 1 2 3 4 5 izvrsna

Molimo da obrazložite svoj stav. S čime ste posebno zadovoljni?

S čime ste posebno nezadovoljni?

8. Koliko takva stručna praksa doprinosi razvoju vještina i znanja učenika važnih za profesionalnu prilagodbu i razvoj? Obrazložite svoj odgovor!

9. Što bi u stručnoj praksi trebalo promijeniti da bude uspješnija i efikasnija?

Documents

STRUKOVNO OBRAZOVANJE I DRŽAVNA MATURA IZ … · poslana je obavijest o istraživanju te zamolba za sudjelovanjem. Ukupno je kontaktirano 900 tvrtki. Ukupno je kontaktirano 900 tvrtki