StruŁni seminar HDIMR-e ¨akovec 2001 od 7. do 9. …bolesti i poremecaji predstav1jaju dru{ - tveno-ekonomski teret za svaku zemlju dana{njice. Za ilustraciju je dovoljno navesti

Hrvatsko dru�tvo in�enjera medicinske radiologije

Godina XXXI Broj 1/2001

Zagreb

Struèni seminar HDIMR-eÈakovec 2001od 7. do 9. lipnja

R A D I O L O � K I V J E S N I KHRVATSKO DRU�TVO IN�ENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

lipanj, 2001.

2

SADR�AJ OVOG BROJA

NEUROZNANOST NA KRAJU DESETLJE]A MOZGA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3Prof. dr. sc. Ivica Kostovi}, dr. sc. Milo{ Juda{ � Hrvatski institut za istraìvanja mozga, Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, [alata 12

MAGNETSKA REZONANCIJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 6Prof. dr. sci. N. Be�enski, dr. M. Rado� � Hrvatski institut za istra�ivanje mozga, Zagreb, Poliklinika "Neuron"

PERKUTANA MITRALNA VALVULOPLASTIKA INOUE BALON TEHNIKOM _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18Ing. med. rad. Nikola Ga~i} � Kardiolo{ka i kardiokirur{ka poliklinika "Dr. Ivo Bogdan" Zagreb, Iblerov trg 10/III

ME\UNARODNI STANDARDI I NA[A PRAKSA U ZA[TITI OD IONIZIRAJU]IH ZRAÈENJA U RADIOLOGIJI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 21

Mr. sc. Mladen NOVAKOVI], dipl. ing. fizike � EKOTEH dozimetrija d.o.o. za za{titu od zra~enja, Zagreb, Vladimira Ru`djaka 21

PROFESIONALNA O[TE]ENJA ZRAÊNJEM _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26Ing. med. rad. Nata{a Brajkovi} Muci}, ing. med. rad. Walter Kriàn � Op}a Bolnica Pula, Radiologija

OPIS POSLOVA IN@ENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 28Pripremio: ing. med. rad. Ivica Bogadi � Klini~ka Bolnica Osijek, tajnik Dru{tva za me|unarodnu suradnju

INTERNATIONAL EXHIBITORS ASSOCIATION ON RADIOLOGICAL CONGRESSES _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 32ISSUE NUMBER 20. April 2001.

Izdavaè: Hrvatsko dru�tvo in�enjera medicinske radiologijeUreðivaèko vijeèe Radiolo�kog vjesnika: Sanja Bach, Marko Èupiæ, Veljko �krinjariæ, Luka �okiæ, Demir PuljizoviæGlavni i odgovorni urednik: Nedeljka DuvnjakStruèni suradnik: prof.dr.sci. Nada Be�enskiGrafièko ureðenje: �eljko Podore�kiAdresa uredni�tva: KB �Dubrava�, Av. Gojka �u�ka 6, 10000 Zagreb,

tel. 01 290 32 93, 290 28 54, 290 32 95, 290 32 99, fax: 01 286 36 95Grafièka priprema za tisak: P.C. grafièke usluge d.o.o.; Tisak: Grafobiro-Dominiæ d.o.o.

Preuzeto iz ~asopisa "Va{e zdravlje" odprosinca 2000. god., bro 15/godina III,strana 7, 8, 9 uz suglasnog autora, aljubazno{}u glavne urednice ~asopisadr. med. Carmen Rivier Zurak

Razumijevanje mo`danih funkcijadanas je najve}i intelektualni i znanstve-ni izazov za ~ovje~anstvo, a zada}a neu-roznanosti je da poku{a uspje{no odga-voriti na taj izazov. Neuroznanost je re-lativno novo, neavisno i integrativno po-dru~je znanosti, koje je u svom sada{-njem obliku nastalo po~etkom 1970-tihgadina povezivanjem i proìmanjemrazli~itih disciplina koje prou~avaju nor-malnu i poreme}enu gra|u i funkcijuìv~anog sustava. Neuroznanost je danastemelj klini~kih disciplina neurologije,psihijatrije i neurokirurgije, kao i vaàndio mnogih drugih klini~kih specijalno-sti � npr. anesteziologije, kardiologije,endokrinologije, gerijatrije, interne me-dicine, oftamologije, otorinolaringologi-je, gerijatrije i rehabilitacijske medicine.Me|utim, jedinstven poloàj neurozna-nosti temelji se na ~injenici da, za raz1i-ku od ostalih biomedicinski usmjerenihpodru~ja znanosti; neuroznanost nadi-lazi okvire biomedicince, jer je nastalaproìmanjem biologije, humanisti~kih,dru{tvenih i informacijskih znanasti.Takav jedinstven poloàj neuroznanostive} je dugo prepoznat u zapadnom svije-tu. Primjerice, Nacionalna akademijaznanosti S.A.D. ima zasebni razred zaneuroznanost; a Ameri~ko dru{tvo zaunapre|enje znanosti ve} godinamanavodi neuroznanost kao jedno od 24glavna podru~ja znanosti � odvojeno odbiolo{kih i medicinskih znanosti!

Pored toga, neuroznanost je danasvjerojatno podru~je istraìvanja s naj-brìm rastom i razvitkom. To se vidi izgolemog, pove}anja broja znanstvenihradova, ~asopisa i skupova svake godine,kao i po sve ve}em uklju~ivanju neuraz-nanosti kao zasebnog dodiplomskogpredmeta u nastavu na sveu~ili{tima di-ljem svijeta. Neuroznanost je danas po-

dru~je istraìvanja najprivla~nije i naj-izazovnije za interdisciplinarne istraì-va~ke projekte te za unapre|enje aka-demskih programa multidisciplinarnihistraìvanja.

Nacionalna i internacionalnadru{tva i programi

Ubrzani razvitak neuroznanosti mo`-da se najjasnije vidi kad pratimo nas-tanak i razvitak nacionalnih i interna-cionalnih dru{tava za neuroznanost tepojavu dugoro~nih nacionalnih, interna-cionalnih i interkontinentalnih progra-ma za istraìvanje mozga i pona{anja.

Primjerice, Ameri~ko dru{tva zaneuroznanost /Society for Neuro-science/ danas je u svijetu najve}a znan-stvena organizacija za prou~avanje moz-ga i ̀ iv~anog sustava. To jo dru{tvo osno-vano 1969. godine, a ve} 1970. je imalo1.100 ~lanova. Od tada se broj ~lanovaneprekidino i izrazito pove}ava, adru{tvo je silan rast i razvitak doìvjeloupravo tijekom desetlje}a mozga, kad sebroj, ~lanova udvostru~io u 1990. godinibila ih je 15.000, a na kraju 2000.godine ima ih 30.000! Na posljednjein,30. godi{njem sastanku Society forNeuroscience u New Orleansu; po~et-kom studenoga 2000., okupilo se oko25.000 znanstvenika koji su najnovijerezultate svojih istraìvanja izloìli uokviru 874 zasebne tematske jedinice sukupno 13.000 znanstvenih saètaka ipostera.

Dok se u S.A.D. osnivalo Dru{tvo zaneuroznanost, skupina europskih ekspe-rata u okviru OECD-a je zaklju~ila datijekom 1970-tih istraìvanja mozga ipana{anja treba promicati kao jedno odpet klju~nih podru~ja istraìvanja. Stogaje osnovan i posebni istraìva~ko-obra-zovni program, ETP ("European Trai-ning Program in Brain and BehaviorResearch"), u okviru kojeg su se odvijalei danas ve} slavne "zimske {kole" neu-roznanosti u mjestu Zuoz u [vicarskoj.[tovi{e, 1975. je osnovana i Europska

udruga za neuroznanost; ENA ("Euro-pean Neuroscience Association") u kojusu se mogli u~laniti neuroznanstvenici izsvih europskih zemalja (dakle, i onihkoje nisu bile ~lanice Eusopske zajed-nice). Prvi ENA kongres odràn je uMunchenu 1975; godine, a potom sugodi{nji kongresi odràvani u raznimeuropskim gradovima. Me|utim; broj~lanova ENA nije uspio prema{iti3.000, a broj sudionika na godi{njimkongresima ENA bio je do 1.500 su-dionika. Kako u Europi djeluje znatnove}i broj neuroznanstvenika, bilo jeo~ito da u promid`benom i organizaci-jskom pogledu Europa mora slijeditiprimjer S.A.D., Kanade i Japana. Stogaje 1998. godine u Berlinu osnovanaEuropska federacija dru{tava za neuroz-nanost (FENS = Federation of Euro-pean Neuroscience Societies). FENSobuhva}a ~lanove dosada{nje ENA-e te~lanove 21-og nacionalnog dru{tva zaneuroznanost i jo{ 9 monodisciplinarniheuropskih dru{tava, a doìvio je naglirazvitak i porast ~lanstva u samo dvijegodine. Tako FENS danas okuplja15.000 neuroznanstvenika; a u lipnju2000. FENS je u Brightonu (UjedinjenoKraljevstvo) odràla dosad najve}i eu-ropski kongres neuroznanstvenika nakojem je bilo vi{e od 5.000 sudionika:

Zna~ajan poticaj napretku znanostipruìo je i Japan. Naime, japanski pre-mijer Yasuhiro Kanasone je 1987. godi-ne na ekonomskom summitu u Venecijipredloìo pokretanje opse`nog istraì-va~kog programa, "The Human FrontierSeienee Program", {to su ~elnici dràvaskupine G7 i prihvatili. Program jezaìvio 1990. godine, kao mo}an pro-gram interkontinentalne znanstvenesuradnje u dva klju~na podru~ja: a) istraìvanje gra|e i funkcije mozga i b) istraìvanja biolo{kih mehanizama na

molekularnoj razini. Danas je taj program jedna od klju~-

nih me|unarodnih poluga u financiranjunapretka neuroznanosti.

Desetlje}e mozga � klju~nipoticaj

Me|utim, klju~an poticaj ubrzanomnapretku neuroznanosti dala je vladaSjedinjenih Ameri~kih Dràva, koja je25. srpnja 1989. slu`beno proglasila1990-te godine Desetlje}em mozga. Tuje inicijativu ubrzo prihvatila i EuropskaUnija, pa je u Bruxellesu 23. rujna 1992.

Radiolo�ki vjesnik br. 1/2001.

3

NEUROZNANOST NA KRAJUDESETLJE]A MOZGAprof. dr. sc. Ivica Kostovi}, dr. sc. Milo{ Juda{Hrvatski institut za istraìvanja mozga, Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, [alata 12

pod visokim poktoviteljstvom belgijskekraljice odràna inauguralna sjednicaEuropskog desetlje}a mozga. Pritomnije rije~ o deklarativnom zastupanjujednog smjera istraìvanja, nego o gole-mom organizacijskom i financijskompothvatu kojeg predvode vlade najrazvi-jenijih zemalja svijeta, a cilj je bitnopove}ati i financijska ulaganja u istra-ìvanja mozga i broj istraìva~a teodre|ivanjem zajedni~kih prioriteta uistraìvanju osigurati brz napredak upobolj{anju zdravlja naroda.

Naime, vlade razvijenih zemalja sutemeljito analizirale zapanjuju}e razm-jere u kojima neurolo{ke i psihijatrijskebolesti i poremecaji predstav1jaju dru{-tveno-ekonomski teret za svaku zemljudana{njice. Za ilustraciju je dovoljnonavesti dio statisti~kih podataka zapodru~je Sjeverne Amerike, o kojima jepred odborom ameri~kog Senata pro{legodine svjedo~io prof. Dennis Choi,tada{nji predsjednik Society for Neuro-science. Primjerice, u S.A.D. i Kanadiod Alzheimerove bolesti boluje 4 miliju-na ljudi, od depresije 3,5 milijuna, odmo`danog udara 3 milijuna, od epilepsi-je 2,5 milijuna, od shizofrenije 2 miliju-na, traumatske ozljede glave i mozgaima 1 milijun ljudi, itd. Samo u S.A.D.godi{nji tro{ak zbog traumatskih ozljedamozga je 25 milijardi dolara, zbog raz-vojnih poreme}aja mozga (npr. cere-bralne paralize i spine bifide) je 30 mili-jardi dolara, zbog alkoholizma i zlou-porabe alkohola gotovo 100 milijardidolara, zbog fetalnog alkoholnog sindro-ma oko 2 milijarde dolara godi{nje.Nadalje, Alzheimerova bolest je po u~e-stalosti ~etvrti uzrok smrti u odraslihAmerikanaca i svake godine odnosi vi{eod 100.000 ìvota. Procjenjuje se da }edo sredine 21. stolje}a od te bolestibolovati 14 milijuna Amerikanaca akoprije toga ne otkrijemo uspje{ne me-tode prevencije ili lije~enja. Ve} danasS.A.D. tro{i vi{e od 100 milijardi dolaragodi{nje na probleme vezane uz Alzhei-merovu bolest. Isto tako, oko 1.200Amerikanaca postaje `rtvom mo`danogudara svakog dana; jedna tre}ina tihosaba umire, a jedna tre}ina ostaju trajniinvalidi. Mo`dani udar ameri~ko dru{-tvo godi{nje ko{ta oko 30 milijardidolara. Zapanjuje podatak da 18 miliju-na Amerikanaca ima ozbiljan oblikdepresivnog poreme}aja te da problemiizazvani depresijom nadma{uju one iza-

zvane dijabetesom, hipertenzijom, gas-trointestinalnim i plu}nim bolestima, aameri~ko dru{tvo ko{taju oka 44 mili-jarde dolara gadi{nje.

Popri{te revolucionarnihpromjena

Ukratko, socijalno-ekonomski teretuzrokovan neurolo{kim i psihijatrijskimbolestima i poreme}ajima ve} poprimazastra{uju}e razmjere u razvijenim ze-mljama. No, ti problemi nisu ni{ta ma-nje izraèni niti u ekonomski slabijerazvijenim zemljama, a prema svimpredvi|anjima jo{ }e se dodatno pogor-{ati s produljenjem prosje~nog ìvotnogvijeka i ubrzanim ekonomskim razvo-jem.

Me|utim, organizirani me|unarodnipothvat {irokih razmjera na unapre|e-nju i razvitku neuroznanosti nije motivi-ran samo socijalno-ekonomskim i zdrav-stvenim razlozima. Bitan poticaj raz-vitku daje i jednostavna ~injenica da jetijekom posljednja dva desetlje}a neu-roznanost bila popri{te doista revolu-cionarnih promjena. Ta se "znanstveno-tehnolo{ka revolucija" temelji na nizunovih mogu}nosti koje su stvoreneneslu}enim i ubrzanim razvitkom mo-lekularne biologije i genetike te infor-macijske tehnologije. Tako su neuroz-nanstvenici dobili niz novih i mo}nihoru|a za svaj rad. Primjerice, suvreme-ne metode molekularne biologije sadnam omogu}uju brzu i pouzdanu identi-fikaciju gena i analizu njihove ekspresi-je, moderne biofizi~ke metode namomogu}uju izravno motrenje dinamikesignala unutar stanice i izme|u stanicaìv~anag sustava, pojava novih metoda ioblika mikroskopije omogu}uje nam nesamo upoznavanje strukturnih pojedi-nosti nego i izravno pra}enje funkcional-nih procesa u ìv~anom tkivu. Modernainformacijska tehnologija otvara novepristupe na svim razinama neuroznanos-ti, od prou~avanja strukture individual-nih molekula (npr. neurotransmitera ireceptora u mozgu) do analize koordini-ranog djelovanja milijuna ìv~anih stani-ca u nekom obliku pona{anja. Posebnoje upe~atljiv brzi razvitak "neuroimag-ing" metoda, tj. metoda za neinvazivnopra}enje i prou~avanje gra|e i funkcijemozga in vivo, kao {to su pozitronskaemisijska tomografija (PET), funkcio-nalna magnetska rezonancija (fMRI) imagnetoeneefalografija (MEG).

Razumijevanje mo`danih funkcijadanas je najve}i intelektualni i znan-stveni izazov za ~ovje~anstvo, noistodobno valja istaknuti i ~injenicu dasu razvijene zemlje jasno prepoznale daneuroznanost ima dalekose`ne poslje-dice i golem potencijal za prakti~nu pri-mjenu otkri}a u klini~koj praksi i indus-triji � posebice farmaceutskoj industriji,industriji medicinskih i dijagnosti~kihinstrumenata te svim oblicima bioteh-nologije (od bio~ipova do neuralnih pro-teza).

Neuroznanost u HrvatskojU Hrvatskoj je jo{ na po~etku De-

setlje}a mozga jasno prepoznato da seneuroznanost diljem svijeta razvija, uodgovoru na klju~ne medicinske, soci-jalne i ekonomske probleme te da psihi-jatrijske i neurolo{ke bolesti i pore-me}aji, zdruèni s bolestima ovisnosti,silno optere}uju i pojedince i njihoveobitelji i dru{tvo u cjelini. Svi su ti prob-lemi u Hrvatskoj jo{ dodatno pogor{aniposljedicama rata. Stoga su istraìvanjausmjerena na upoznavanje uzroka imehanizama psihijatrijskih i neuro-lo{kih bolesti te njihovu prevenciju ilije~enje i u Hrvatskoj jedan od na-cionalnih istraìva~kih prioriteta. Stogaje zbog u~inkovitijeg razvitka moderne,interdisciplinarne i integrativne neuroz-nanosti, koja uspje{no povezuje temelj-na i klini~ka istraìvanja, u sklopuMedicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Za-grebu jo{ 1990. osnovan Hrvatski insti-tut za istraìvanje mozga.

4


PRIBOR:

OPREMA:

RTG filmovi:

EKOLO�KE KEMIKALIJE za ruèno i strojno razvijanje

� automatske kamere za razvijanje RTG filmova� sistemi za razvijanje na dnevnom svijetlu� kamere za identifikaciju� laserske kamere� ADC sistemi (digitalna radiografija)� sistemi za razvijanje suhim postupkom

� plastiène kasete sa folijama (plava i zelena tehnologija)� plastiène kasete sa folijama za mamografiju

� plave i zelene tehnologije� specijalni jednoslojni (mamografija, koronarografija)� filmovi za suhi postupak

]ire Truhelke 49, 10000 ZagrebTel.: 36 88 278 � Fax: 36 88 261

6


Magnetska rezonancija je �imaging�tehnika koja se koristi primarno u medi-cini za dobijanje visoko kvalitetnih slikapresjeka unutra�njosti tijela. Slikovniprikaz magnetskom rezonancijom (en.MRI = magnetic rasonance imaging) te-meljena je na principu nuklearne mag-netske rezonancije (NMR), koja je kaospektroskopska tehnika dugo vremena uuporabi u znanstvenim podruèjimaotkrivanja precizne strukture tvari.

Fenomen magnetske rezonancije(MR) otkrili su 1946. godine neovisnodvojica fizièara � Bloch i suradnici naStanfordu, te Purcell i suradnici na Har-vardu. Za to veliko otkriæe dva su fizièaradobila Nobelovu nagradu 1952. godine.Zahvaljujuæi kemijskom pomaku (engl.� chemical shift) koji je popratna pojavamagnetske rezonancije, to otkriæe i me-toda sve do sredine 70-ih ostali su urukama fizièara i kemièara i slu�ili su zaanalizu tvari u analitièkoj kemiji i bio-kemiji.

Uobièajeno su se ovaj fenomen imetoda koja se na njemu bazirala nazi-vali nuklearna magnetska rezonancija(NMR). Poèetkom te sredinom 70-ihdolazi do razvoja ove metode i njeneprimjene za dobivanje slike, najprijecjevèica vode, zatim �ivotinja odnosnona kraju i ljudi (Jackson 1967, Lauterbur1972. i 1974). Danas se u anglosakson-skoj literaturi u medicinskoj primjeni iliu gotovo svoj svjetskoj literaturi gotovoiskljuèivo koristi kratica MRI od engl.naziva Magnetic Resonance Imaging.

Kao i kod drugih metoda pomoæukojih dobivamo slike presjeka pojedinihorgana (CT) i kod magnetske rezonancijekoristimo se elektromagnetskim valo-vima (em-valovi), ali za razliku od CT-agdje koristimo em-valove vrlo visokeenergije (frekvencija 105� 106 MHz ),koji ioniziraju atome i molekule na kojenailaze na svom putu (otuda visoka �tet-nost izlaganju rengenskom zraèenju),ovdje se koristimo em-valovima vrlo ni-ske energije koji su daleko od granice ion-izacijskih energija i u interakciji s jakimmagnetskim poljem daju sliku po voljiizabrane ravnine tijela odnosno organa.Va�no je uoèiti da se kod snimanja MR-om koristimo em-valovima u podruèju

radiovalova odnosno em-valova frekven-cije 20-100 MHz).

Buduæi je proces dobijanje slike pri-lièno kompliciran nu�no je za potpunorazumijevaje tog procesa poznavati nekeosnovne matematièko-fizikalne princi-pe, kao �to su prirodna eksponencijalnafunkcija, trigonometrijske funkcije teneke dijelove diferencijalnih jedna�bi,odnosno funkcija integracije. Posebnova�ni dio razumijevanje nastanka slike jepoznavanje osnova �Fourier�-ove trans-formacije. �Fourier-ova� transformacijaje matematièka tehnika konverzije po-dataka iz jedne domene u drugu, u ovomsluèaju vremenske u frekventnu dome-nu i obrnuto. Osim toga temeljno pozna-vanje nekih dijelova kvantne fizike ola-k�ava razumijevanje procesa apsorpcijeem�valova te njihove emisije iz tijela.Protoni, elektroni, i neutroni posjedujuspin. Pojedinaèni nespareni elektroni,protoni, i neutroni posjeduju spin iznosa±1/2. Ako se u jezgri nalaze dva ili vi�eparnih èestica s spinom suprotnog smje-ra (predznaka) dolazi do meðusobnogsparivanja i do eliminacije zapazivoguèinka pojedinaènog spina. Zato se prisnimanju MR koristimo jezgrama saneparnim brojem nukleona. (protoni ineutroni zajedno)

Izlaganje em-valovima niske energije,slièno kao kod ultrazvuka, dovodi dominimalnog odlaganja energije u tkivukoje snimamo (lokalni porast tempera-ture tkiva) no po svim dosada�njim saz-nanjima ova metoda snimanja ljudskogtijela i pojedinih organa je sasvim sigurnai nije �tetna za ljudsko zdravlje.

No ipak zbog nekih popratnih feno-mena kao �to su indukcija kru�nih strujau tkivu i stimulacije perifernih �ivacakod primjene jakih polja i brzih gradije-nata, na podruèju SAD-a nije dozvoljenauporaba MR ureðaja snage veæe od 2.0 Tu klinièke svrhe. Na podruèju Europetakva ogranièenja ne postoje pa se nanekoliko mjesta u Europi koriste i jaèapolja od 3.0 T odnosno 4.0 T. Uobi-èajeno je da su takvi ureðaji instalirani uistra�ivaèkim sredi�tima i rabe se pod

odgovarajuæim nadzorom znanstvenihtimova i posebno educiranog osoblja.

Prema snazi magnetskog polja kogarazvijaju, MR ureðaji èesto se okvirnodijele na ureðaje:

1. niske snage 0.1 � 0.3 T2. srednje snage 0.5 � 1 T3. visoke snage 1.5 � 4 TPrema naèinu konstrukcije i tehni-

èkim karakteristikama dijele se na:1. permanentne2. rezistivne3. supravodljiveRezistivni magneti danas se vrlo rije-

tko rabe i vi�e su od povijesnog znaèajajer su ih gotovo u potpunosti potisnulisupravodljivi ureðaji.

Permanentni magneti imaju svojuprimjenu posebno kod specijaliziranihureðaja (engl. dedicated) niske snage zasnimanje pojedinih segmenata musku-loskeletnog sustava. Prednost perma-nentnih ureðaja je vrlo niska cijenaodr�avanja i lagana moguænost konstruk-cije otvorenih sustava. Takvi otvorenisustavi danas se sve vi�e koriste kod izvo-ðenja operativnih zahvata pod izravnomkontrolom slike i tada govorimo o inter-vencijskim MR ureðajima. Osnovni ne-dostatak permanentnih magneta je daimaju ogranièenu snagu magnetskogpolja (maksimum je oko 0.3 T). Ovasnaga polja omoguæava dovoljnu anatom-sku razluèivost u mnogim situacijama, alije nedovoljna za cijelu seriju metodakoje su danas razvijene i postale su rutin-ski dio neuroradiolo�kih pretraga.

Supravodljivi ureðaji konstruirani suzahvaljujuæi potpunom odsustvu otporatijeku struje kroz neke legure (niobium//titanium, Nb/Ti) ako se te legure nalazena vrlo niskim temperaturama (tempera-ture blizu apsolutne nule, �273,16 °C).Ti supravodljivi ureðaji omoguæuju razvi-janje magnetskog polja vrlo �irokograspona od 0.5 pa sve do 14 T. U dijag-nostièke svrhe najèe�æe se rabe ureðajisnage izmeðu 0.2�2.0 T. Uporaba ureða-ja snage veæe od 4.0 T kod snimanja ljudiogranièena je na istra�ivaèke institucije ibolnice koje se nalaze u sklopu takvihinstra�ivaèkih centara.

Postoji izravna ovisnost maksimalneprostorne rezolucije i jaèine magnetskogpolja. Tako se npr. uporabom magnet-skih polja vi�e od 6.0 T pribli�avamo mi-kroskoposkoj rezoluciji i tada s pravomgovorimo o magnetskoj mikroskopiji.Negativna strana uporabe vrlo jakih ma-gnetskih polja je vrlo visoka cijena takvihureðaja te takoðer visoka cijena odr�a-vanja zbog znatne potro�nje tekuæeg he-

MAGNETSKA REZONANCIJAprof. dr. sci. N. Be�enski, dr. M. Rado�Hrvatski institut za istra�ivanje mozga,Poliklinika "Neuron", Zagreb


lija koji koristimo za odr�avanje fenome-na supravodljivosti. Dodatni razlozi vrlovisoke cijene MR ureðaja su prirodnovrlo slabi signal koji treba snimiti (trebaimati vrlo sna�na i vrlo precizna pojaèa-la). Vremenska ovisnost rada pojedinihkomponenti i njihova brzina predstavljajuposeban problem pri tehnièkoj izvedbistrujnih vodièa. Osim toga potrebna jevrlo precizna karakterizacija signala, i tonjegovog iznosa, frekvencije i faze te nje-govo precizno prostorno lociranje.

Bez obzira osnovnu tehnolo�ku izved-bu, svaki MR ureðaj se sastoji od neko-liko podsustava:1. Magnet2. Gradijentne zavojnice i gradijentna

pojaèala (engl. gradient coil & am-plifier)

3. Radiofrekventne zavojnice i radio-frekventna pojaèala (engl. coil &amplifier)

4. Raèunalni i elektronièki sustavSam magnet izgraðen je tako da se

formira prostor s homogenim magnet-skim poljem. Obièno je to �magnetskitunel� (engl. bore tube) oko koga sugusto namotani cilindrièni supravodljivinavoji kroz koje protjeèe vrlo jaka elek-trièna struja koja stvara homogeno mag-netsko polje unutar tunela. Unutra�njipromjer �magnetskog tunela� mora bitidovoljno velik da u njega stanje ljudskotijelo (50� 80 cm), a du�ina �tunela� je1-2 m. Unutar tunela nalazi se homo-geno magnetsko polje (Bo polje), kojemo�e biti razlièite snage, od 0,2 do 3 T.Tijelo �uvuèeno� u takvo sna�no mag-netsko polje reagira tako da nastajeprivremena slaba neto tkivna magneti-zacija koja mo�e poslu�iti za dobivanjeslike pojedinog dijela tijela (o tomepodrobnije kasnije).

Gradijentne zavojnice i gradijentnapojaèala kreiraju vremenski izmjenjivagradijenta magnetska polja unutar �mag-netskog tunela� koja su nu�na za izborsloja snimanja, odreðivanje njegovedebljine te za fazno i frekventno locira-nje izvora signala.

Radiofrekventne zavojnice i radio-frekventna pojaèala (engl. RF coil) slu�ekao izvor i/ili prijamnik em-valova (RFval, B1 polje) u frekventnom opseguradio valova. Ove RF zavojnice preda-ju/primaju energiju na toèno odreðenojLarmor frekvenciji izabranom sloju tkivai tako pobuðuju prijelaz protona vodika(H+) iz jednog u drugo spinsko stanje,�to omoguæuje nastanak MR signala.Osim jezgre vodika, mogu rezonirati idruge jezgre koje imaju neparni broj

nukleona, no danas se u dijagnostièkojpraksi gotovo iskljuèivo koriste ureðajikoji se baziraju na rezonanciji jezgri vodi-ka (H+)

Raèunalni sustav obièno se sastoji odjednog sna�nog raèunala (posebni nu-merièki brzi procesori) i jedne ili vi�eradnih stanica za obradu i pohranjivanjeslika. Operativni sustav raèunala (obiènojedna od UNIX verzija) ima ulogu kon-trole rada svih pojedinih komponentisustava i generiranje parametara kojiodreðuju vrstu dobivene slike, a kojejednim imenom nazivamo pulsni slijed(engl. pulse sequence).

Fizikalne osnove MR signalaSvaki atom se sastoji od jezge (nosilac

mase i pozitivnog naboja) i elektronskogomotaèa (nosilac negativnog naboja). Prisnimanju uz pomoæ magnetske rezonan-cije koristimo se jezgrom. Svaka jezgrakoja u sebi nosi neparni broj nukleona(jednim imenom protoni i neutroni)posjeduje svoj vlastiti magnetski mo-ment (m) i malo magnetsko polje kojeokru�uje tu jezgru te mo�e poslu�iti kaoizvor signala.

Uglavnom se MR ureðaji u dijagnos-tièkoj primjeni koriste rezonancijom jez-gre vodika H+ u sna�nom magnetskompolju.

Da bismo pobudili jezgru vodika narezonanciju, moramo je stimulirati em-valom toèno odreðene frekvencije kojaje jednaka tzv. Larmorovoj frekvenciji.

ww==gg x BoDva su osnovna razloga za kori�tenje

jezgre vodika: vrlo �iroka ra�irenost vodi-ka u tijelu i visoki giromagnetski indeksjezgre vodika (g= 42, 57 MHz/T)

Kada se grupa protona (jezgri vodika)postavi u magnetsko polje svaki spin seusmjerava u jednom od dva moguæasmjera. Na sobnoj temperaturi broj pro-tona vodika usmjeren u smjeru vanjskogmagnetskog polja (ni�e energetsko sta-nje, N+) lagano prema�uje broj u suprot-nom smjeru, (vi�e energetsko stanje,N�). Boltzman-ova jednad�ba ka�e da je

N�/N+ = e�E/kT.Pri èemu je E energetska razlika

izmeðu spinskih stanja; k je Boltzman-nova konstanta, (1.3805x10�23 J/Kelvin)a T je temperatura u Kelvin-ima. Sma-njivanjem temperature smanjuje se in-deks N�/N+. Rastom temperature,N�/N+ indeks se pribli�ava broju 1.

Signal u MR spektroskopiji posljedicaje razlike izmeðu absorbirane energije odstrane spina koji prelazi iz stanja ni�eenergije u stanje vi�e energije, i energije

emitirane od strane spina pri simul-tanom prelasku iz vi�eg u ni�e enrgetskostanje. Intenzitet signala proporcionalanje populacijskoj razlici izmeðu dva spin-ska stanja. NMR je iznimno osjetljivaspektroskopska metoda buduæi je spo-sobna detektirati vrlo male populacijskerazlike. Prema tome resonancija je iz-mjena energije na specifiènoj frekvencijiizmeðu protona vode i spektrometra.

MZ

Kada se jezgra H+ izlo�i sna�nommagnetskom polju, dolazi do usmjera-vanja ranije nasumce orijentiranih jez-gara. Pri tome jezgra H+ sukladno zako-nima kvantne fizike mo�e zauzeti dvaosnovna stanja ± ½, odnosno paralelno iliantiparalelno sa smjerom vanjskog mag-netskog polja. Kao �to je gore spomenu-to paralelno stanje je stanje ni�e energijei uvijek postoji mali suvi�ak protonausmjerenih u paralelnom smjeru. Ovajmali suvi�ak protona u paralelnomsmjeru je temelj nastanka neto tkivnemagnetizacije (longitudinalni magneti-zacijski vektor, usmjeren u smjeru +Zosi magnetskog polja, vidi sliku 1.)Koliko æe biti vi�e protona u paralelnomsmjeru, ovisi o snazi vanjskog magnet-skog polja i o temperaturi. U stanjuravnote�e, neto magnetizacijski vektorle�i uzdu� smjera primjenjenog magnet-skog polja B0 i zove se ravnote�ni magne-tizacijski vektor MO. U ovom sluèaju Zkomponenta magnetskog vektora MZjednaka je MO. MZ se oznaèava kao lon-gitudinalna magnetizacija. Ne postoji uovom sluèju transverzna (MX or MY)magnetizacija.

Relaksacija u tkivima, nestanak transverzalne te�povratak� longitudinalnemagnetizacije

Ga�enjem RF polja transverzalnimagnetski vektor precesira oko glavnogmagnetskog polja na Larmor frekvenciji.

7

Taj precesirajuæi vektor mo�e se registri-rati preko induciranog napona u okomitopostavljenoj zavojnici i ima karakteris-tiku vremenski ovisne prigu�ene cosi-nusne ili sinusne funkcije (engl. FreeInduction Decay FID). Slabljenje signalaovisi eksponencijalno o T2 vremenskojkonstanti, a �povratak� longitudinalnemagnetizacije eksponencijalno o T1 vre-menskoj konstanti. Sva tkiva se meðu-sobno razlikuju po brzini nestanka trans-verzalne magnetizacije i brzini �povrat-ka� longitudinalne magnetizacije te se taosobina iskori�tava kao izvor kontrasta.

Izvor razlike intenziteta signala (kon-trasta) kod MR snimanja mo�e bitivi�estruk, a najva�niji su :1. protonska gustoæa (broj jezgri H+ po

jediniènom volumenu, voxelu)2. T1 relaksacijsko vrijeme3. T2 relaksacijsko vrijeme4. neki fiziolo�ki parametri (tijek krvi,

pO2, itd)T1 relaksacija, stimulirani prijelaz

protona iz stanja ni�e u stanje vi�eenergije, prestaje nakon ga�enja elektro-magnetskog izvora valova na specifiènojfrekvenciji, (RF polja, B1 polje). Nakontoga dolazi do oslobaðanja energije odpobuðenih protona, koji tu energijumoraju predati svom okru�enju (engl.lattice). Efikasnost ili brzina predavanjaenergije okru�enju ovisi o brzini gibanjamolekula (translacija, vibracija, rotacija)u okru�enju. Ova brzina dominantno jefunkcija velièine molekula. �to je mole-kula veæa, manja je brzina njenog gibanja.Drugim rjeèima, �to je brzina gibanjamolekula bli�a Larmor precesijskojfrekvenciji, bit æe br�e predavanje ener-gije pobuðenih protona svom okru�enju.

U prostoru u kojem se nalazi èistavoda ova brzina je oko 105 veæa odLarmor frekvencije pa je efikasnost pre-davanja energije niska (dugaèko T1relaksacijsko vrijeme). U prostoru gdjepostoji veæa kolièina molekula masti ilivelikih proteina brzine su vrlo blizuLarmor precesijskoj frekvencijji pa æepredavanje energije biti jako brzo(kratko T1-relaksacijsko vrijeme). Re-laksacijsko vrijeme T1 ovisi jo� o snaziglavnog magnetskog polja.

Ako se dovede dovoljno energije usustav moguæe je potpuno saturirati raz-liku broja protona u pojedinom spin-skom stanju i tako dovesti do stanja kadaje MZ=0.

Vremenska konstanta koja opisujekako se brzo MZ vraæa u ravnote�nostanje nakon potpune �saturacije� T1-relaksacijska konstanta mo�e se pred-

staviti jedna�bom koja je vremenskaeksponencijalna funkcija:

MZ = MO ( 1 � e�t/T1)A grafièki se mo�e izraziti na sljedeæi

naèin:

T1 konstanta nadalje se mo�e defini-rati kao vrijeme potrebno za promjenuMz komponente magnetizacijskog vek-tora za faktor e.

Ako se magnetizacijski vekor poèetnonalazi u smjeru �Z osi tada jednad�bakoja opisuje povratak vektora u ravno-te�no stanje (+Z smjer) izgleda :

MZ = MO ( 1 � 2e�t/T1 )ili predstavljeno grafièki:

T2 relaksacijsko vrijemeNestanak transverzalne komponente

vektora povezano je s gubitkom faznekoherencije (sinhrona rotacija protona).Svaka nehomogenost magnetskog poljamijenja i precesijsku frekvenciju pa pre-ma tome i faznu koherenciju. Proces naz-van T2 relaksacija oznaèava gubitak faz-ne koherencije, a samim time i trans-verzalne komponente magnetskog vek-tora.

MXY =MXYo e�t/T2

Predstavljeno grafièki:

T2 je uvijek manji ili jednak T1. Netomagnetizacija u XY ravnini nestaje (pri-bli�ava se nuli) a istovremeno longitudi-nalna komponenta magnetskog vektoraraste do svoje poèetne vrijednosti MZuzdu� osi Z.

The transverse component rotatesabout the direction of applied magneti-zation and dephases.

Zakljuèno, �spin-spin� relaksacijskovrijeme, T2, je vrijeme za koje se reduci-ra transverzna komponenta magnetskogvektora za faktor e. U gore iznesenom T2i T1 procesi prikazani su kao odvojeniprocesi zbog pojednostavljenja, zapravo,oba procesa odvijaju se istovremeno.

Dva faktora sudjeluju u nestankutransverzalne magnetizacije:

1) molekularne interakcije (u tomsluèaju govorimo o èistom �pure� T2molekularnom efektu)

2) varijacije polja Bo (govorimo o in-homogenom T2 efektu)

Kombinacija ova dva efekta zapravodaje brzinu raspada transverzalne mag-netizacije. Ukupni efekt oba faktoraoznaèavamo konstantom T2 zvjezdica, ioznaèavamo simbolom T2*. Odnos ko-mponente T2 zbog molekularnih procesai efekta nehomogenosti osnovnog poljamo�e se izraziti slijedeæom jeda�bom.

1/T2* = 1/T2 + 1/T2inhomo.Razlika intenziteta signala u MR slici

izmeðu dva ili vi�e razlièita tkiva ovisi obrojnim intrinzièkim i ekstrinzièkimparametrima. Intrinzièki ili parametritkiva su veæ spomenuti: protonska gus-toæa, T1 relaksacijsko vrijeme, T2 relak-sacijsko vrijeme, tijek krvi itd, a eks-trinzièke parametre postavlja operaterna samom ureðaju tijekom snimanja, imogu se razlikovati od vrste do vrste pri-mijenjenog pulsnog slijeda (sequence).Ti parametri najèe�æe se susreæu u litera-turi u obliku kratica kao �to su: time torepeat, TR; time to echo, TE; inversiontime, TI; tip angle, TA ili FA ili qq; Slice;Nex, FOV, Number of Phase encodingstep, Number of frequency encodingstep i sl.

Ne ulazeæi u komplicirane odnoseovih pojedinih parametara i njihovomutjecaju na intenzitet signala, trebanapomenuti da je kombinacijom ovihparametara moguæe dobiti sasvim supro-tni signal iz istog tkiva. Drugim rijeèima,jedanput u slici likvor mo�e biti potpunosvijetao (visoki intenzitet signala), a dru-gi put potpuno taman (niski intenzitetsignala). Kakav æe biti intenzitet signalapojedinog tkiva odredit æe unutarnjeosobine tkiva i izabrane vrijednosti

8



spomenutih parametara. Upravo uovome le�i snaga i vrijednost dobiveneslike MR ureðajem, ali istodobno i opas-nost pogre�nog tumaèenja tako nastaleslike. Samo poznavanje uèinka promjenepojedinih parametara i poznavanje pato-histolo�kih procesa u pojedinim bolesti-ma omoguæava smisleno tumaèenje MRslika. Svaki drugi pristup vodi do brojnihzabuna i pogre�nih tumaèenja dobivenihslika.

A serija RF pulseva primjenjenihtijekom snimanja i indukcije MR signalanaziva se pulsna sekvenca.

Operater mo�e mijenati cijeli nizparametara i tako pode�avati intenzitetsignala. Kao dva najva�nija parametrasvake sekvence opisat æemo TR i TE.

TR vrijeme (engl. repetition time, TR)Vrijeme izmeðu ponavljanja RF

pobudnih pulseva naziva se vrijeme pon-avljanja (engl. repetition time). TR vri-jeme mo�e biti izabrano od minimalnih30 ms pa sve do nekoliko sekundi.

U principu, �to je dulje TR vrijeme,bit æe omoguæena bolja T1 relaksacija

Vrijeme odjeka (engl. echo time, TE)Vrijeme koje protekne od sredine RF

pobudnog pulsa pa do trenutka maksi-malnog odjeka (engl. center of the echo)

Primjer jedne sekvence i ovisnost sig-nala o pojedinim parametrima najboljeje studirati na jednostavnoj SE sekvencikoja se mo�e izraziti jedna�bom.

S = k rr ( 1 � e�TR/T1 ) e�TE/T2

U jedna�bi, k je konstanta propor-cionalnosti a rr je gustoæa protona u sni-manom uzorku.

Sami vremenski slijed pojedinih para-metara najbolje je studirati na tzv. vre-menskom dijagramu sekvence.

Linije oznaèene sa Gs, GF i Gf pred-stavljaju gradijente primjenjene du� X, Yodnosno Z osi. Svaki gradijent mo�e bitiprimjenjen u bilo kojoj osi. Pored toga

kao posebno va�na vrijednost ureðaja zaMR je moguænost dobijanja ne samostandardnih ortogonalnih projekcija tije-la (koronarna, transverzalna i asagitalna)nego i bilo koje izabrane ravnine tijela. Utom sluèaju primjenjuju se gradijentnapolja uzdu� po volji izabrane ravnine saoèuvanim ortogonalnim odnosom prim-jenjenih polja. Kao primjer mogu poslu-�iti slijedeæe slike gradijentnih polja koji-ma se dobije kosa slika uzorka.

Kontrast slike i intenzitet signala, odnosno kvalitetaureðaja

Daleko izvan opsega ovog teksta jeteorija o relaksacijskim osobinama tkiva,no treba znati da je su�tina dobrog radio-loga ili bilo koga tko se bavi primjenommagnetske rezonancije u dijagnostièke, aposebno istra�ivaèke svrhe, upravo poz-navanje relaksacijskih procesa u tkivimanakon primjene RF-valova na rezonant-noj frekvenciji i posljediène pobudetkivnih sustava.

Kao gruba orijentacija mo�e poslu�ititvrdnja da je T1 i T2 relaksacija dulja uhomogenijim tkivima s veæim volumnimudjelom �slobodne vode�. Kao primjerhomogenog tkiva s velikim udjelom �èi-ste vode� uzima se cerebrospinalna te-kuæina ili sinovijalna tekuæina u zglob-nim prostorima. Nasuprot tome, s krat-kim T1 i T2 vremenima relaksacije stojetkiva s malim udjelom �slobodne vode� ivelikim brojem veæih molekula (masnotkivo, proteinirane tekuæine i sl.).

Dobar MR ureðaj ima visok odnossignala i �uma (engl. Signal to NoiseRatio, SNR) te visok odnos kontrasta i�uma (Contrast to Noise Ratio, CNR).Vrijedi jasno pravilo: �to je jaèe primi-jenjeno magnetsko polje, to mo�emooèekivati bolji SNR odnosno CNR. Noto ne mora uvijek biti tako jer postoje idruge karakteristike koje mogu pokvaritijednostavno pravilo. Te karakteristike sunpr. kvaliteta gradijentnih zavojnica ipripadajuæih pojaèala, homogenost osnov-nog polja B0, kvaliteta i prilagoðenost RFzavojnica (coila) i mno�tvo drugih tehni-èkih parametara koji razlikuju dobar ure-ðaj od onog koji to nije. Osim ovih teh-nièkih parametara, uvijek ostaje naravnoi ljudski faktor, odnosno dijagnostièkitim. Kao gotovo ni u jednoj dijagnos-tièkoj metodi, kod snimanja MR ureða-jem va�na je usredotoèenost na tijek pre-gleda i izbor naèina pretrage.

Umijeæe dobrog operatera (radio-log/ing. med. radiologije) sastoji se u isti-canju ili prikazivanju minimalne lezijeprimjenom odgovarajuæih sekvenci ipode�avanjem parametara u primijenje-noj sekvenci, te radiologa koji poznajefiziku magneta i patologiju procesa.

Postoji jako velik broj sekvenci kojesu danas u rutinskoj dijagnostièkojuporabi. Dodatnu konfuziju u ovo po-druèje unosi i velika redundancija u na-zivlju koju primjenjuju razlièiti proiz-voðaèi MR ureðaja. Postoje brojni po-ku�aji standarizacije, no oni za sada osta-ju uglavnom poku�aji i pravo je umijeæesnaæi se u tom �arolikom nazivlju. Kaopomoæ mo�e poslu�iti usvojeni rjeèniknazivlja Amerièkog radiolo�kog dru�tva.

Ovdje æemo iznjeti samo osnovnupodjelu tih sekvenci koja nam ipak omo-guæuje da pratimo osnovne postavke ilak�e se snaðemo u toj �umi nazivlja.1. Spin Echo, SE sequence

� Single echo SE� multiecho SE� echo train SE (FSE, TSE i sl.)� inversion recovery SE (STIR,

FLAIR, itd)

9

2. Gradient Echo, GRE sequence,� spoiled GRE� refocused GRE� kombinacija SE i GRE

3. Echo Planar Imaging, EPI sequence� DWI� PI� BOLDUz te sekvence koristimo se jo� i

dvjema posebnim tehnikama koje namotvaraju potpuno novo podruèje pri-mjene MR-a, a to su angiografija magnet-skom rezonancijom (MRA) i magnetskaspektroskpija (MRS).

Na ove osnovne "porodice sekvenci"mo�emo primijeniti neke tehnièke mo-difikacije kao �to su:� prostorna presaturacija (engl. spatial

presaturation)� supresija signala masti (engl. fat sup-

pression)� magnetizacijski transfer (engl. mag-

netization transver suppression)� smanjenje artefakata gibanja (engl.

motion artefact reduction)i jo� neke druge modifikacije koje

nam omoguæavaju dobivanje kvalitetnijei dijagnostièki iskoristivije MR slike.

Primjenom svake od ovih sekvenci,osim EPI sekvenci, mo�emo dobiti kara-kteristiène slike koje poznajemo jo� odpoèetka primjene MR ureðaja u medi-cinskoj praksi. To su:1. T1 mjerena slika (engl. T1 weighted

image)2. T2 mjerena slika (engl. T2 weight-

ed image)3. PD mjerena slika (engl. Proton

Density weighted image).U principu, EPI sekvence koristimo u

pretragama kod kojih nije va�na prostor-na nego vremenska rezolucija. Takvesekvence onda nazivamo funkcionalnesekvence ili sekvence koje daju informa-cije o funkciji organa odnosno tkiva. Tesekvence postavljaju vrlo visoke zahtjevepred MR aparaturu, i danas se zapravokvaliteta MR ureðaja ocjenjuje upravona osnovi ovih sekvenci i moguænosti nji-hovog izvoðenja na ureðaju.

Za izvoðenje magnetske spektro-skopije (MRS) nu�no je imati jo� dodat-ni dio opreme, tzv. spektralni analizatorkoji je u stanju izdvojiti relativne udjele(koncentracije) pojedinih metabilota utkivu mozga, ali i drugih organa. O snaziprimijenjenog polja i kvaliteti ureðajaovisi broj mjerenju dostupnih metaboli-ta. Danas se spektroskopija u dijagnos-tièkoj praksi izvodi na ureðajima snage1.5 T i vi�e. Npr. primjenom polja od 2T

i tehnikom kratkog TE (STEM) moguæeje magnetskom spektroskopijom sivetvari izdvojiti 12-13 metabolita. Ova invivo metoda �mjerenja koncentracije�pojedinih metabolita danas je nezamje-njiva u dijagnostici bolesti bijele tvariposebno priroðenih leukodistrofija, analazi svoje mjesto i u tzv. in vivo his-tolo�koj karakterizaciji tumora na osnovispecifiènog sastava metabolita.

Najbolji naèin upoznavanja osnovnihkarakteristika sekvenci i dobivenih T1,T2 i PD slika je analiza konkretnih slika iprimijenjenih parametara. Uz bla�uaproksimaciju i moguænost pogre�ke unekim specifiènim sluèajevima, opæeni-to mo�emo reæi da ako izaberemo T1relaksaciju kao glavni izvor kontrastaslike onda moramo primijeniti relativnokratko vrijeme TE (da bismo mini-mizirali uèinak T2 diferencijacije tkiva),dok TR vrijeme treba biti u rangu T1konstante oba tkiva da bi se tako oèuvalaT1 diferencijacija.

Ako se odluèimo za T2 mjerenu sliku,tada moramo koristiti relativno dugaèkoTE vrijeme (tako omoguæavamo dife-rencijaciju na osnovi T2 relaksacijskogprocesa) i dugaèko TR (minimaliziramouèinak T1 relaksacije na kontrast slike)

Ako se pak odluèimo za PD mjerenusliku, koristimo se kratkim TE (mini-malizacija T2 relaksacije) i dugaèkim TR(minimalizacija uèinka T1 relaksacije nakontrast slike) pa nam preostaje samogustoæa protona kao izvor razlike signalapojedinih komponenti tkiva.

Zakljuèno mo�emo reæi da veæinakontrasta u MR slikama potjeèe iz raz-like u relaksacijskim vremenima T1 i T2te razlike u protonskoj gustoæi pojedinihkomponenti tkiva. Ta tri osnovna èim-benika u tkivima mogu primjenomrazlièitih parametara snimanja kod nizapulsnih slijedova (pulse sequence) datijako puno informacija o sastavu tkiva teeventualnim patolo�kim promjenama.

10


12


Poliklinika Neuron od 1999.g. obavl-ja specijalisti~ko-konzilijarnu djelatnostiz podru~ja radiologije, neurologije, psi-hijatrije, neurokirurgije, patologije, ci-togenetike i laboratorijske dijagnostikeu zgradi Hrvatskog instituta za istra-ìvanje mozga u Zagrebu. Suradna jeustanova Centra za klini~ku primjenuneuroznanosti i Medicinskog fakultetaSveu~ili{ta u Zagrebu u sklopu kojegpruà vrhunske zdravstvene usluge ko-risnicima i istovremeno prati doga|anjau podru~ju neuroznanosti integriraju}ivisokostru~ni i znanstveni rad u ~emu jejedinstvena kod nas.

Poliklinika Neuron ustanovila je inte-griranu globalnu infrastrukturu, kapi-talne investicije i stru~no osoblje sas-tavljeno od najeminentnijih stru~njakakoji raspolaù znanjem i iskustvom ukori{tenju dostupnih izvora. Na{i stru~-njaci iz podru~ja neuroznanosti imajustru~ne i tehni~ke uvjete pruàti najk-valitetnije zdravstvene usluge na jed-

nom mjestu, od genetskog savjetovanjado postavljanja dijagnoze.

[to je zapravoMagnetskaRezonancija

Magnetska rezonancija neinvazivnaje radiolo{ka metoda koja se temelji narezonanciji vodikovih jezgara u magnet-skom polju. MR se primjenjuje petnaes-tak godina u svim podru~jima medicine,a pokazuje brojne prednosti u odnosu naostale radiolo{ke metode:v nema izlaganja {tetnom utjecaju ren-

dgenskih zrakav multiplanarni prikaz (mogu}nosti

prikaza u vi{e razli~itih ravnina) v morfolo{ki prikaz (jasniji prikaz ana-

tomskih struktura i odnosa izme|uzdravog i bolesnog tkiva)

PREDSTAVLJENJE:POLIKLINIKA NEURON


v funkcionalni prikaz (upotrebom br-zih sekvenci omogu}en je prikaz funkcije organa)

v magnetska spektroskopija (prikazmetaboli~ke aktivnosti tkiva)Magnetska rezonancija igra klju~nu

ulogu klini~koj praksi: u dijagnostici,procjeni efikasnosti i sigurnosti terapi-jskog postupka, te analizi u~inka terapi-jskog postupka uklju}uju}i i primjenunovog lijeka.

MR predstavlja superiornu dijagnos-ti~ku metodu u odnosu na sve ostaleslikovne metode u radiologiji s obziromna njezinu osjetljivost, preciznost i spe-cifi~nost.

MR danas je nezamjenjiva u dijagnos-tici svih bolesti sredi{njeg ìv~anog sus-tava, glave, kralje`nice, mi{i}noko{ta-nog sustava i trbu{nih organa.

MR metoda je izbora u dijagnosticimnogih patolo{kih procesa, malforma-cija, traumatskih promjena i dr.

Ure|aj MR Prestige 2,0 T

Poliklinika Neuron raspolaè jednimod najsuvremenijih i najmo}nih ure|ajaza magnetsku rezortanciju u Europi,MR Prestige 2,0 T instaliranog u zgradiHrvatskog instittita za istraìvanje moz-ga u Zagrebu.

Ja~a snaga magnetskog polja omogu-}uje submilimetarsku rezoluciju i ve}upreciznost slike, {to ovom ure|aju dajeprednost u odnosu na druge ure|aje

slabije jakosti, kako u dijag-nostici tako i u klini~kim iznanstvenim istraìvanjima.Ure|aj predstavlja optimalanodnos izme|u maksimalnodozvoljene snage magnetskogpolja i ne{kodljivosti za paci-jenta, te je metoda izbora udijagnostici mnogih patolo{-kih stanja koje nije mogu}edijagnosticirati na ure|ajimaslabije jakosti.

Ure|aj snage 2,0 TPrestige, zbog svoje izuzetnesnage ima klju~nu ulogu udijagnostici u gotovo svimgranama medicine: neu-rologiji, onkologiji, neuroki-

rurgiji, psihijatriji, otorinolaritlgologiji,oftalmologiji, interno,j medicini, orto-pediji i dr. Izvrsna rezolucija i prikazmekotkivnih struktura tijela ~ine ovajure|aj nezamjenjivim u dijagnostici bro-jnih bolesti CNS-a, prsnog ko{a,mi{i}noko{tanog sustava, trbu{nih orga-na i male zdjelice.

Sistem visoke snage & MRI slikovni prikaz i spektroskopij a

MR 2.0 T Prestige pripada tre}ojgeneraciji MRI sistema visoke snagemagnetskog polja pruà najboljukvalitetu slikovnog prikaza, Opremljenje mo}nom Silicon Graphic radnomstanicam baziranoj na modernoj RISCtehnologiji. Ure|aj omogu}uje ultra-brzu akviziciju podataka i trodimen-zionalnu rekonstrukciju. MRI stru~njacicijene izuzetnu brzinu i kvalitetuure|aja visoke snage magnetskog polja.2.0 T MRT sistemi pruàju najvi{usnagu magnetskog polja, klini~ki dozvo-ljenu za MR slikovni prikaz i spek-troskopiju.

13

Brzina i kvalitetaPrednosti MRI sistema visoke snage

magnetskog polja (2:0 T Prestige):v najja~a snaga magnetskog polja u

praksiv vrlo precizni, digitalno kontralirani

pobudni RF valoviv ultra-brza rekonstrukcija slikev iznimno visoko � razlu~ivi prikaz na

monitoru (1280x1024) color pro-cessing & display

v prikaz ve}eg volumena tijela pomo}uspecijalnilt Phased-array zavojnica

v potpuna podr{ka ultrabrzom sni-manju

v Echo Planner Imaging (EPI)v magnetska spektroskopija

Prednosti MR Presige2,0 T u klini~koj praksi

Visoka, submilimetarska kod 2.0 TPrestige u odnosu na sve ure|aje slabijejakosti od 2,0 T omogu}uje:v prikaz najsitnijih anatomskih struk-

tura v veoma senzitivne sekvence va`ne pri

detekciji promjena u bijeloj tvarimozga (multipla skleroza)

v pouzdani prikaz perinatalnih o{te-}enja mozga.

v ispitivanje funkcije mozgav MRS � spektroskopija omogu}uje,

podatke o koncentraciji metabolita utkivu npr. mozgu (NAA, kreatinin,holin, laktati)

v MRA � angiografija uz prikaz najsit-nijih krvnih ̀ ila i njihovih ogranaka

v kolangiopankreatografija v kori{tenje hrzih sekvenci

Indikacije za pregledMR

Sredi{nji ìv~ani sustav v tumorski procesi mozga � vaskularne

bolesti mozga � krvarenja u mozguv ishemijev upalne bolesti mozga � traume

mozgav bolesti bijele tvari mozgav patolo{ki procesi kraniobazalne regi-

je (tumori i upalne promjene)v sagitalni prikaz kralje`nice i medule

spinalis (neoplazme i metastaze,atrofije, multiple skleroze, degenera-tivne promjene i dr.)

v anomalije u razvoju mozga i medulespinalis

Mi{i}noko{tani sustavv najpreciznija metoda u prikazu

mi{i}noko{tanih tumora i degenera-tivnih promjena

v poreme}aji ko{tane srìv pra}enje reumatolo{kih bolesti i

upalnih promjenav traumatske ozljede s pridruènim

oz1jedama mekih tkiva

14


Prikaz najsitnijih antomskih struktura -perinatalna o{te}enja mozga / slika: perina-talno perventrijularno krvarenje

MRS � spektroskopija

(slika) podaci o koncentraciji metabolita umozgu (NAA., kreatinin, holin, laktati)

MRA � angiografja

(slika) normalna dinamika protoka krvnihìla Circulusa Willisi

Kolangiopankreatograiija

(slika) prikaz intra i ekstra hepatalnihù~nih kanali}a bez upotrebe kontrastnogsredstva

Iznimno senzitivne sekvence u detekcijipromjena u bijeloj tvari mozga / slika:periventrikularni demijelinizacijski plak(Sclerosis multiplex)

Ispitivanje funkcije mozga / slika: akutnaishemi~na lezija u 11-mjese~nog djeteta


15

Pregled dojke v tumori dojke

Psihijatrijav metaboli~ka aktivnost i promjene

aktivnosti mozga uz prisutne morfo-lo{ke promjene (shizofrenija i dr.)

Oftalmologijav prikaz cjelokupnog vidnog puta u

jednom pregledu s ve}om senzi-tivnosti i specifi~nosti

v detekcija tumorskih procesa i upal-nih procesa, trauma

v endokrine orbitopatije,

Otorinolaringologija v tumori glave i vratav pove}ani limfni ~voroviv prikaz krvnih ̀ ila vratne regije

Trbu{ni organi i mala zdjelicaMR je nezaobilazan u dijagnostici

svih patolo{kih procesa u trbu{noj{upljini zbog izvrsne kontrastne rezolu-cije.v metastaze parenhima jetre v kavernozni hemangiomi

v kolangiopankreatografija, zamjenjujeinvazivnu endoskopsku metoduERCP

v tumori pankreasav bubre`ni karcinomi i evaluacija

renalne funkcije primjenom dina-mi~kih snimanja

v tumorski procesi i anomalije retro-peritonealnog prostora

v patolo{ki procesi male zdjelicev metoda izbora prikaza patologije

prostate

Angiografijav intrakranijske krvne ìle, aneurizme,

arteriovenske malformacijev stenookluzivne bolesti karotidne

arterije v prikaz velikih krvnih ìla prsnog

ko{a, plu}na cirkulacija, trbu{naaorta

v stenoze bubre`nih arterija

Spektroskopijav prikaz metaboli~ke aktivnosti tkivav podaci o koncentraciji metabolita u

mozgu (NAA, kreatinin, holin, laktati)

Tumor opti~kih ìvaca

Prikaz Cochleae sa Canales semicirculares, n. facialis, n. vestibulocochlearis

Recidiv Ca uterusa s infiltracijom mokra}nog mjehura i rektuma

Normalan nalaz jetre

Priprema bolesnikaBudu}i da se pregled magnetskam

rezonancom temelji na mo}nom mag-netu, moramo biti pa`ljivi prilikom is-pitivanja pacijenta o postojanju metal-nih predmeta u tijelu. Prilikom pregledaMR-om va`no je napomenuti datijekom pretrage treba biti potpunomiran, a kod izrazito nemirnih pacijena-ta indicirano je sredstvo za smirenje,posebice kod male djece.

Apsolutne kontraindikacijev strana metalna tijela (npr. geleri pri-

likom snimanja dolazi do pomicanjastranog tijela)

v pacemakerv biostimulatoriv potko`ni injektori lijekovav implantati mokra}nog mjehura v penilne protezev kohlerni implantativ umjetni sr~ani zalisci

Iako pregled MR-om nema poznate{tetne u~inke po pacijenta, moramoipak biti oprezni kod odredeni stanjakoja predstavljaju relativne kon-traindikacije za pregled:v ugra|eni metalni dijelovi (umjetni

metalni zglob)v trudnice u prva tri mjeseca trudno}e

Kod pacijenata s ugra|enim metal-nim dijelovima (klipse, endoproteze,metalne plo~ice, vijci i sl) neophodan jeuvid u medicinsku dokumentaciju izkoje je jasno vidljivo da ugradeni pred-meti nemaju feromagneti~na svojstva(potrebna pisana potvrda operatera).

Prije snimanja pacijent ispunjavaupitnik. Potrebito je donijeti komplet-nu medicinsku dokumentaciju.

MR pretraga potpuno je bezbolna ine{kodljiva jer nema rendgenskog zra-~enja.

Tijek pretrage Za vrijeme trajanja pretrage (oko 30-

45 min.) pacijent treba biti potpunomiran. Specijalno kontrastno sredstvoprimjenjuje se u pojedinim slu~ajevimauz konzultacije s pacijentom, a koristi seradi boljeg prikaza patolo{kog procesa o~emu se konzultira pacijent.

CIJENA USLUGE Iako je cijena MR pregleda relativno

visoka (oku 1.800.00 kuna, kontrastnosredstvo se doplatnu pla}a) u kona~nicipregled MR-om predstavlja financijskuu{tedu jer dobro indiciran zamjenjujemnoge druge, invazivne za bolesnikaneugodne tehnike, a za klini~ara ~estonedovoljno informativne preglede.

RADNO VRIJEME / ADRESATim stru~njaka koji rade na ure|aju

na MR Prestige 2.0 T ~0ine djelatnici ivanjski suradnici Poliklinike Neuron:radiolozii, neuroradiolozi i i inènjerimedicinske radiologije koji rade naure|aju u poslijepodnevnoj radnojsmjeni od 14-22 sata koriste}i kapa-citete u klini~ke i znanstvene svrhe, t.j.provode vrhunsku dijagnostiku i znan-stvena istraìvanja.

Kontakt adresa:

POLIKLINIKA NEURONHrvatski institut za istraìvanje mozga Tel. 01/4596 999[alata 12, 10000 ZagrebJedinica za magnetsku rezonanciju(MR) Prof. d. Nada Be{enski, voditeljicajedinice Tel. 01/4596 922, 4596 923Fax. 01/4596 945

16


XII. ISRRT Svjetski kongresAmsterdam, 20. � 24. rujna 2002. godine

http://www.isrrt.org, http://www.nvrl.nl

ALFA MEDITRADE d.o.o. za trgovinu10000 Zagreb, Sveti Duh 50Tel.: +385 1 37 77 193 Fax: +385 1 37 77 619e-mail: [email protected]

Ovla�teni jezastupnik

slijedeæeg proizvodnog programa KODAK

PROGRAM KODAK-ovih SISTEMA ZA RADIOLO�KU MEDICINUMedicinski filmovi:

� Plavi program (X-omat S, X-omat K)� Zeleni program (TMG, TML, TMS, TMH)� Jednoslojni NB filmovi i jednoslojni mamografski film MIN-R� Filmovi za laserske video imager-e HELIJ-NEON (He-Ne) i INFRA RED (IR)� Kinofilmovi CFE� DENTALNI rendgen filmovi� Izbor KASETA i FOLIJA� Program RASTER KASETA

Medicinski aparati i oprema za rendgen:� Aparati za obradu filma pri dnevnom svjetlu: ID kamere, MULTILOADER 700,

ML 300, MINILOADER� Automatska komora za razvijanje filmova: M6, M7, M8, M35, M43� Automatska priprema kemikalija: AUTOMIXER II� LASER-ski IMAGER-i� MULTISPOT kamere

18


UVODPerkutana transluminalna mitralna

valvuloplastika (PTMV) je invazivnakardiolo{ka metoda izbora u lije~enjubolesnika sa zna~ajnim suènjem mitral-nog zalistka. PTMV zahvat se vr{i u kar-diolo{kom laboratoriju za invazivnu di-jagnostiku i interventne zahvate, kate-terskom Inoue balon tehnikom, naz-vanom po izumitelju Japancu K. Inoue.

Naziv zahvata u sebi sadrì rije~iPERKUTANA; koristi se perkutani

pristup za uvodjenje katetera incizijomkoè do 5mm u ingvinalnom podru~judesne ili lijeve natkoljenice.

TRANSLUMINALNA; kateteri idukroz lumen arterija i vena do lijevag idesnog srca. MITRALNA; zahvat balon-ske valvuloplastike se vr{i na mitralnomzalistku

VALVULOPLASTIKA; mitralna val-vula se pro{iruje kateterskim balonom.

PTMV zahvat pripada skupini naj-opse`nijih i visako rizi~nih zahvata kojise izvode u kardiolo{kom laboratoriju zainvazivnu dijagnostiku i interventnezahvate.

ANATOMIJA MITRALNOGZALISTKA

Valvula mitralis (biscupidalis) gra|e-na je od dva listi}a ili kuspisa. Razliku-jemo prednji kuspis (cuspis anterior, istra`nji kuspis (cuspis posterior). Obakuspisa polaze sa fibrinoznog prstena.Prednji kuspis predstavlja u lijevomventrikulu granicu izme|u ulaznog iizlaznog dijela. Dva su papilarna mi{i}a;jedan na prednjem a drugi na stra`njemzidu. Sa tih mi{i}a idu tetivne niti; chor-dae tendineae, te se hvataju na kuspise.

FUNKCIJA MITRALNOGZALISTKA

Mitralna valvula sprije~ava povratkrvi za vrijeme sistole iz lijevog ventri-kula u lijevi atrij. Kao i kod ostalih val-vula otvara se i zatvara pasivno, valvula

se zatvori kada gradijent tlaka potisnekrv prema nazad, a otvori se kada gradi-jent tlaka gurne krv prema naprijed.Papilarni mi{i}i se kontrahiraju zajednosa stijenkom ventrikula.

UZROK BOLESTI MITRALNOGZALISTKA

Mitralna stenoza je naj~e{}a ste~enavalvularna sr~ana mana, nastala kao pos-ljedica reumatskog karditisa. Reumat-ska groznica i upala vezivnog tkivauzrokovana je imunolo{kom reakcijomna antigen betahemoliti~kog streptoko-ka grupe A. Reumatski karditis dovodido sra{tavanja valvularnih kuspisa. Inakon akutne upale proces skvr~avanjakuspisa napreduje tokom niza godina.Mitralno u{}e koje povr{inom normalnoobuhva}a 4-6 cm2 postaje sve uè. Kadasuènje dosegne 1,5 cm2 nastaju smet-nje protoka krvi iz lijevog atrija u lijeviventrikul, {to uzrokuje porast tlaka ulijevom atriju koji se zbog toga dilatira.Da bi protok krvi kroz plu}nu mreù bioodgovaraju}i linearno se pove}ava tlak uu plu}nim venama i arterijama. Dolazido pove}anog rada desnog ventrikulakoji vremenom hipertrofira, nastaje di-

latacija i kona~no popu{tanje desnogsrca, zastoj u jetri i periferno.

INDIKACIJE ZA PTMV:Mitralna stenoza teèg stupnja, sa

veli~inom areje ispod 1 cm2, uz uvjetedobre pomi~nosti zalistaka unato~stenozi, te uz odsutnost kalcifikacija upodru~ju valvule mitralis i uz isklju~enjetromba u lijevom atriju predstavlja p-ogodnog bolesnika za PTMV zahvat.Indikacija za PTMV zahvat se postavljana osnovi klini~ke slike bolesnika; disp-neja, akutni plu}ni edem, njegovognalaza RDG snimke srce-plu}a; nalazi sepro{ireni lijevi atrij i hiperttrofi~nodesno srce, u1trazvu~nog nalaza srca ko-lor dopplerom, transezofagijskog nalazaultrazvuka; ~ime se isklju~uje prisutnosttromba u lijevom atriju te na osnovinalaza dobivenih kateterizacijom srca;dobiju se vrijednosti tlakova u sr~anim{upljinama, istisna frakcija lijevog ven-trikula, te se po potrebi dobije informa-cija o koronarnim arterijama.

APARATURA, MATERIJAL I TIM ZA PTMV ZAHVAT

PTMV zahvat vr{i se u kardiolo{komlaboratoriju za invazivnu dijagnostiku iinterventne zahvate (sl.1.). Aparaturuneophodnu za izvodenje ovog zahvata~ine kardio-vaskularni digitalni rendgenaparat; visokih hardware-skih i soft-ware-skih perfomansi, pacijent angiostol sa mogu}nostima podizanja, spu{-tanja, longitudinainim i transverzalnimpomacima, monitorira~unari; za EKGpra}enje bolesnika, registriranje, izra~u-navanje tlakova u sr~anim {upljinama; i

PERKUTANA MITRALNAVALVULOPLASTIKANikola Ga~i}, ing. medicinske radiologijeKARDIOLO[KA I KARDIOKIRUR[KA POLIKLINIKA "Dr. IVOBOGDAN" Zagreb, Iblerov trg 10/III

sl. 1 � Kardiolo{ki laboratorij za invazvnu dijagnostiku i interventne zahvate


zna~ajnijim arterijama i venama, angio-mat pumpa; za programirano u{trcava-nje kontrastnog sredstva putem katete-ra u sr~ane {upljine i krvne ìle, defibri-latorom; za slu~aj potrebe defibrilacijebo1esnika.

Glavni materijal za PTMV zahvat sa-stoji se od Cournand katetera za ulazakvenskim putem u desno srce, Pigtailkatetera za ulazak arterijskim putem,preko aortalnog zalistka u lijevi ventri-kul, dilatatora septuma, Transeptalnogkatetera sa iglom za prolaz iz desnog atri-ja u lijevi atrij, ìce vodilje Inoue balonkatetera, Inoue balon katetera za mi-tra1nu valvulop1astiku, Styleta kojim seomogu}ava pozicioniranje Inoue balonau mitralni zalistak i {trcaljke za ru~nonapuhavanje Inoue balona u aktu valvu-loplastike (s1.2.). Kardiolo{ki tim zaPTMV zahvat ~ine invazivni kardiolog sapraksom u tom podru~ju, kardiolog asis-tent, medicinska sestra-instrumentarka iinènjer medicinske radiologije. Vrhun-ska stru~nost i izuzetna istreniranost kar-diolo{kog tima garancija su sigurnosti ivisokog stupnja uspjeha zahvata.

Zbog visoke rizi~nosti zahvata nu`naje pripravnost kardio kirur{kog tima.

TIJEK PTMV ZAHVATABolesnik leì pole|ice na angio stolu,

prikop~amo ga na EKG pra}enje, dezin-ficiramo podru~je prepona, te ga steril-

nim plahtama pokrijemo. Invazivni kar-diolog u podru~je prepone bolesnikainjicira lokalnu anesteziju, skalpelomu~ini inciziju koè, te punkcijskomiglom punktira arteriju i venu femoralis,i postavi uvodnice koje osiguravaju ulaz-

ni put. Cournand kateter uvede ven-skom uvodnicom i pod kontrolom dija-skopije ga pozicionira u desno srce.

Izmjere se tlakovi u sr~anim {upljinamai uzmu uzorci krvi. Uvede se Pigtailkateter arterijskom uvodnicom i pozi-

cionira se pod kontrolom dijaskopijepreko aortalnog zalistka u lijevi ven-trikul gdje se izmjeri tlak i u~ini ven-trikulografija. Zatim se Pigtail kateterpovu~e u ascendentnu aortu i spoji zakontinuirano pra}enje aortalnog tlaka.

Venskim putem se uvede Transseptalnikateter sa iglom u desni atrj, te seprobu{i septum i sa kateterom u|e iz

desnog atrija u lijevi atrij. Izvr{i seusporedno mjerenje i izra~una gradijenttlakova u lijevom atriju naprema tlaku

19

sl. 2. � Glavni materijal za PTMV zahvat

sl. 3. � Transseptalni prolaz balonom iz desnog atrija u lijevi atrij

sl. 4. � Pozicioniranje Inoue balon katetera u mitralni zalisak

lijevog ventrikula na kraju dijastole, tesre|nji tlak u lijevom atriju naprematlaku lijevog ventrikula na kraju dijas-tole. Zatim se preko Transseptalnog ka-tetera plasira ìca vodilja u lijevi atrij, atransseptalni kateter se izvu~e van, te sekateter dilatatorom dodatno pro{iriseptum. Preko ìce vodilje se plasiraInoue balon kateter u lijevi atrij, a ìcavodilja se povu~e van (s1.3.). Zatim seInoue balon kateter pozicionira umitra1ni za1istak tako da mu je proksi-malni dio tijela balona u lijevom ven-trikulu, medijalni dio tijela balona jeuglavljen na mitra1nom za1istku, a dis-talni dio tijela balona je pozicioniran ulijevom atriju (s1.4.). Inoue balonkateterski dio spojimo jednim dijelomna angiomat pumpu, a drugim dijelomna ru~nu {trcaljku ispunjenu mje{avi-nom kontrastnog sredstva i fiziolo{keotopine. Istovremeno Invazivni kardi-olog ru~nom {trcaljkom napuhuje Inouebalon pro{iruju}i tako suèni mitralnizalistak, i vr{i se paralelno injiciranjekontrastnog sredstva programiranomangiomat pumpom; daje se 20 ml kon-trastnog sredstva, sa brzinom protoka 8ml/sek. Registrirana angiografska snim-ka mitralne angioplastike se vi{ekratnoanalizira (s1. 5.1, 5.2 i 5.3).

Nakon izvr{ene mitralne valvuloplas-tike izmjeri se gradijent tlakova lijevogventrikula naprema tlaku lijevog atrija,te se na osnovi toga moè mjeriti pri-marni uspjeh PTMV zahvata.Izvade seuzorci krvi za oksimetrije i u~ini ven-trikulografija kako bi se vidjela mogu}amitralna insuficijencija kao rezultatPTMV zahvata. Izvuku se kateteri iuvodnice, te se u~ini 25 minutna kom-presija iznad mjesta punkcije arterije ivene femoralis, te se postigne zadovo-ljavaju}a hemostaza. Bolesniku se zatimpostavi kompresija elasti~nim zavojemte ga se smjesti u jedinicu intezivnogpra}enja.

REZULTATI PTMV ZAHVATANa osnovi analize u~injenih PTMV

zahvata u Hrvatskoj, koje su obavili kar-diola{ki timovi pod vodstvom glavnogoperatera kardiologa prof. dr. M. [estou KBC Zagreb-Rebro i SB "Magdalena"-Krapinske Toplice, do{lo se do mjerlji-vih, niè navedenih rezultata.

Rezultati PTMV zahvata su izrazitodobri. Mjerljivi su na osnovi usporedbesrednjeg mitralnovalvularnog gradijentaprije i neposredno nakon PTMV zahva-ta, na osnovi usporedbe srednjeg tlaka u

lijevom atriju prije i neposredno nakonPTMV zahvata, na osnovi usporedbesrednje vrijednosti tlaka u plu}noj arte-riji prije i poslije PTMV zahvata, na os-novu prostorne povr{ine (areje) mitral-ne valvule odre|ene ultrazvu~nim dop-plerom prije i dan nakon PTMV zahva-ta, te boljom klini~kom slikom bolesni-ka po otpustu. Srednji mitralni-va1-vularni gradijent je sa prosje~nih 12-I3mmHg prije zahvata pao na 1-2 mmHgnakon PTMV zahvata.

Srednji tlak u lijevom atriju je saprosje~nih 23 mmHg prije zahvata paona prosje~no 16 mmHg nakon PTMVzahvata. Srednja vrijednost tlaka u plu}-noj arteriji prije zahvata iznosila je 35mmHg, a nakon PTMV zahvata srednjavrijednost tlaka u plu}noj arteriji iznosi-la je 24 mmHg. Prostorna povr{ina(areja) mitralne valvule odre|ena ultra-zvu~nim dopplerom prije zahvataiznosila je prosje~no 0,99 cm2, a dannakon PTMV zahvata iznosila je pros-je~no 1,79 cm2.

Sva ova mjerenja pokazuju da jerezultat PTMV zahvata izvrstan.

ULOGA ING. MED. RADIOLOGIJE KOD PTMVZAHVATA

Ing. medicinske radiologije sastavnije dio kardiolo{kog tima za izvodenjePTMV zahvata. Kvalitetnim radom,stru~no{}u i istrenirano{}u doprinositimskom uspjehu PTMV zahvata i timenajbolje doprinosi ugledu struke.

Sudjeluje u pripremi bolesnika zazahvat, upravlja kardiolo{kim digitalnimrendgenskim aparatom, vr{i EKG pra-}enje, o~itava i mjeri tlakove u sr~anim{upljinama i krvnim ìlama, upravljaangiomat pumpom, vr{i analizu u~i-njenih snimaka, selektira i pohranjujeregistrirane angiografske snimke naCD-Rom, vr{i kompresiju, hemostazupunkcijskog polja, postav1ja kompre-sivni elasti~ni zavoj na mjestu punkcijearterije i vene femoralis................

KOMPLIKACIJE PTMV ZAHVATA

Mogu}e komplikacije PTMV zahvatajesu ingvinalni hematom, zna~ajna mit-ralna insuficijencija, tranzitorna (prolaz-na) ishemijska ataka i smrtnost.

Ingvinalni hematom se javio u pros-jeku u 9% slu~ajeva. Zna~ajna mitralnainsuficijencija se registrirala u 14%slu~ajeva. Tranzitorna ishemijska atakase o~itovala u 2% slu~ajeva. Smrtnogslu~aja nije bilo.

ZAKLJUÂK PTMV zahvat predstavlja sigurnu i

uspje{nu metodu lije~enja odabranihbolesnika sa mitralnom stenozom. Uusporedbi sa kirur{kom komisurotomi-jom PTMV zahvat ima prednost zbogniìh tro{kova, kra}e hospitalizacije ijednostavnijeg izvo|enja.

20


sl. 5.1. � Inoue balon kateter u po~etnoj fazi{itenja mitralnog zaliska

sl. 5.3. � Inoue balon kateter u fazipro{irenog mitralnog zaliska

sl. 5.2. � Inoue balon kateter u fazi {irenjamitralnog zaliska

1. Uvod

Ustaljena je praksa da se u nacional-ne propise o za{titi od ioniziraju}ih zra-~enja ugra|uju sva nova dostignu}a,stru~ne i znanstvene spoznaje uobli~eneu me|unarodnim preporukama i stan-dardima. U pro{losti, u pravilu svakihdesetak godina mijenjali su se i obnav-ljali nacionalni propisi radi prilagodbeme|unarodnim promjenama, inovacija-ma i trendovima u ovim podru~jima.

Zbog toga u nacionalnim propisimapostoji visoki stupanj ujedna~enosti una~inu ure|enja za{tite od ioniziraju}ihzra~enja i nuklearne sigurnosti koja iz-vire iz aktualnih preporuka me|unarod-nih tijela, poglavito Me|unarodne komi-sije za za{titu od zra~enja (ICRP),Me|unarodne agencije za atomsku ener-giju (IAEA) iz Be~a, Svjetske zdravstve-ne organizacije (WHO) i drugih.

Temeljem novih spoznaja o {tetnimu~incima ioniziraju}ih zra~enja ICRP je1990. godine donijela svoje najnovijepreporuke: ICRP Recomendations 1990Publication 60 (1) kojim se djelomicemijenja filozofija, pristup, definiraju senove fizikalne veli~ine kao kvantitaivnamjera za izlaganje zra~enju, odnosno,preporu~uje se primjena bitno niìh gra-nica izlaganja zra~enju.

IAEA, u suradnji s brojnim me|una-rodnim i regionalnim organizacijama(WHO=Svjetska zdravstvena organi-zacija, PAHO=Sveameri~ka zdravstve-na organizacija, NEA=Agencija za nuk-learnu energiju, FAO=Organizacija zaproizvodnju hrane i poljoprivredu,ILO=Me|unarodna organizacija rada),1996. godine objavljuje: Osnovne stan-darde za za{titu od ioniziraju}ih zra~e-nja i sigurnost izvora zra~enja (4), ukojima su potpuno razra|ena strategijs-ka i provedbena na~ela, kriteriji i te-meljna organizacija u ovom podru~ju.

13. 5. 1996. objavljena je SmjernicaEuropske unije (EU): "Directive 96/29/Euratom Laying Down Basic SafetyStandards for the Health Protection ofthe General Public and Workers Againstthe Dangers of Ionizing Radiation" (2)koja je stupila na snagu 13. 5. 2000.godine. Smjernicom su ure|ena pitanjaza{tite od zra~enja, koja se morajuprovoditi u EU.

Za{tita od ioniziraju~ih zra~enja uRepublici Hrvatskoj ure|ena je Zako-nom o za{titi od ioniziraju}ih zra~enja(dalje u tekstu: Zakon) �(5) objavljen uNarodnim novinama br. 27/99.

Zakon je utemeljen na me|unarod-nim preporukama i uskla|en s europ-skim smjernicama koje ure|uju podru~-je za{tite od ioniziraju}ih zra~enja.Takvim pristupom prilago|ena je nor-mativna, organizacijska i provedbenapraksa za{tite od ioniziraju}ih zra~enja uRepublici Hrvatskoj suvremenim tije-kovima u svijetu koji uvaàvaju novespoznaje o {tetnim u~incima ioniziraju-}ih zra~enja na ljude i okoli{ na temeljubrojnih istraìvanja koja se kontinuiranoi multidisciplinarno provode.

2. Svrha propisa i temeljna na~ela

Svrha je propisa o za{titi od ionizira-ju}ih zra~enja posti}i prije svega zdrav-stvenu sigurnost svih ljudi od {tetnogdjelovanja ioniziraju}ih zra~enja uklju-~uju}i i budu}e nara{taje, te osiguratiza{titu okoli{a. Zakon je utemeljen naslijede}im op}im na~elima:1. Pravovremeno otkrivanje ioniziraju-

}ih zra~enja u okoli{u sustavnim kon-tinuiranim mjerenjem one~i{}enjaradioaktivnim tvarima zraka, voda,tla, hranidbenog lanca i provedbomdrugih propisanih mjera primjenomjedinstvenih kriterija temelj je za

postizanje zdravstvene sigurnosti pu-~anstva, za{tite okoli{a i prirode ucjelini.

2. Proizvodnja i uporaba svih izvora io-niziraju}ih zra~enja, uvjetovani suprimjenom propisanih mjera za za-{titu od ioniziraju}ih zra~enja, uzpo{tivanje temeljnih na~ela koje sudefinirale me|unarodne organizacijeICRP i IAEA:

a/ Nijedna djelatnost u svezi s ionizira-ju}im zra~enja ne smije se obavljatiako ne daje dovoljnu neto korist iz-loènim pojedincima i pu~anstvu ucjelini u odnosu na posljedice kojemoè proizvesti, tj. ako nije oprav-dana uzimaju}i u obzir socijalne, gos-podarske i druge ~imbenike,

b/ Izlaganje zra~enju od svakog izvoraioniziraju}eg zra~enja mora biti opti-malizirano tako da je ozra~enje sva-kog pojedinca od svih izvora ionizira-ju}eg zra~enja "toliko nisko koliko jerazumno mogu}e" (ALARA="AsLow As Reasonably Achieveable"),

c/ Ozra~enje pojedinaca tijekom obav-ljanja djelatnosti s izvorima ionizira-ju}ih zra~enja ne smije prelaziti pro-pisane granice osim u izvanrednimokolnostima radi otklanjanja posljed-ica nesre}a, spa{avanja ljudi i dobara ito opet samo ako je takva intervenci-ja opravdana.Na~elo opravdanosti i optimalizacijeuvijek se primjenjuje kod djelatnosti,kod medicinske primjene i tijekomintervencija, a ograni~enje doza ob-vezno se provodi za djelatnosti, a sa-mo se preporu~uje kod medicinskeprimjene (doze su uvjetovane dijag-nosti~kom informacijom i dobrobitiza bolesnike), te se neizravno prim-jenjuje i kod intervencija.

3. Obvezno je prethodno planiranjeza{tite od {tetnog djelovanja ionizira-ju}ih zra~enja u normalnim uvjetima,kao i dono{enje programa mjera kojese primjenjuju u slu~aju izvanrednihdoga|aja ili nuklearne nesre}e, jerniti jedna aktivnost koja se provodi uslu~aju ovih doga|aja ne smije bitiproizvoljna i prepu{tena slu~aju.Ovaza{tita moè se ostvariti jedino una-prijed planiranim i programiranimmjerama postupanja, ~ije provo|enjeu svim uvjetima nuklearne nesre}emora smanjiti rizik od {tetnih po-sljedica ili ih potpuno izbje}i.

4. Evidencije o izvorima ioniziraju}ihzra~enja, djelatnicima koji rade sizvorima ioniziraju}ih zra~enja, o dje-


21

ME\UNARODNI STANDARDI I NA[A PRAKSA U ZA[TITI ODIONIZIRAJU]IH ZRAÈENJA URADIOLOGIJIMr. sc. Mladen Novakovi}, dipl.ing.fizikeEKOTEH dozimetrija d.o.o. za za{titu od zra~enja, Zagreb, Vladimira Ru`djaka 21

latnostima koje se obavljaju, o izlo-ènosti ozra~enju, o radioaktivnomotpadu, o prometu izvora ioniziraju-}ih zra~enja, kao i druge evidencije usvezi s izvorima ioniziraju}ih zra~enjaosnova su za pravovremeno planiran-je i organiziranje mjera za{tite i sig-urnosti.

5. Provedba mjera za{tite od ionizira-ju}ih zra~enja primarno je obveza sa-mih korisnika izvora ili postrojenja, au slu~aju nuklearne nesre}e ili izvan-rednog doga|aja obveza je dràve nauklanjanju posljedica.

6. Propisanim mjerama za{tite mora seosigurati za{tita bolesnika kod prim-jene izvora ioniziraju}ih zra~enja umedicinskoj dijagnostici, lije~enju,kao i osoba koje rade s izvorima tihzra~enja. Propisanih mjera za{titemoraju se pridràvati i svi koji rabeizvore ioniziraju}ih zra~enja u tehno-lo{kim procesima, poljoprivredi, is-traìvanjima i znanosti, te u tijelimadràvne uprave.

6. Uvoz radioaktivnog otpada je strogozabranjen.

7. Uspostavljanje i osiguranje upravnogi inspekcijskog nadzora nad prim-jenom propisanih mjera obveza jedràve i cijelog dru{tva.

8. Odstupanja od primjene odredbiZakona predvi|ene su samo uz izu-zetno opravdane razloge: radi u~in-kovitijeg otklanjanja posljedica nuk-learnih nesre}a ili kakva drugogizvanrednog doga|aja.Svim ovim mjerama zajedni~ko je

preventivno djelovanje na uvjete rada,sigurnost ure|aja i postrojenja i opreme,te obvezna uporaba za{titnih sredstava,~ime se smanjuje na najmanju mogu}umjeru rizik od {tetnih u~inaka tijekomobavljanja djelatnosti s izvorima ion-iziraju}ih zra~enja. Posebna za{tita osig-urana je odredbama Zakona za mlade`do 18 godina i trudnice koji ne smiju bitiizloèni ozra~enju tijekom {kolovanja,obuke ili tijekom rada.

3. Granice izlaganja ioniziraju}em zra~enju

Sve ljudske aktivnosti i poslovi s ioni-ziraju}im zra~enjima sukladno Zakonurazvrstane su u dva razreda:1. Djelatnosti (proizvodnja, uporaba,

nabavka, uvoz, izvoz, prijevoz, svevrste prometa itd) i

2. Intervencije (otklanjanje posljedicanezgoda s izvorima ioniziraju}ih zra-~enja).Kod djelatnosti ukupna doza se uvi-

jek isklju~ivo samo pove}ava, a kodintervencija cilj je poduzimanjem mjerasmanjiti ve} postoje}u razinu doza uzro-kovanu izvanrednim doga|ajem (nesre-}om) neprihvatljivu s aspekta za{tite odioniziraju}ih zra~enja.

Djelatnosti ili izvori ioniziraju}ihzra~enja bez obzira na vrstu i podrijetloizuzimaju se od upravnog nadzora ako: a) efektivna doza koju od takve djelat-

nosti ili izvora moè primiti bilo kojipripadnik pu~anstva ne prelazi 10mSv u jednoj godini, i

b) o~ekivana kolektivna efektivna dozaod djelatnosti s izvorom ioniziraju}ihzra~enja nije vi{e od 1 ~ovjek-Sv, od-nosno, ako se tijekom upravnog pos-tupka za dobivanje uporabne dozvoledokaè da je izuze}e djelatnosti iliizvora optimalno rje{enje.Gornje granice iznad kojih djelatnici

i pripadnici pu~anstva ne smiju biti iz-loèni ozra~enju prikazane su u Tablici1. Te granice predloìla su me|unarodna

tijela (ICRP, IAEA) i prihva}ene su pro-pisima gotovo svih dràva svijeta, a tako-|er i u Republici Hrvatskoj. Te sugranice iskazane kao efektivna doza zra-~enja za pojedinca u jednoj godini koji jedjelatnik, odnosno koji je pripadnikpu~anstva.

Po~etak prvog petogodi{njeg raz-doblja je 1.1.2000. godine.

U osobno ozra~enje na koje se prim-jenjuju navedene granice ne pribrajajuse doze koje pojedinac prima od: medi-

cinskog izlaganja, izlaganja iz svemira,Zemljine kore ili od radionuklida pri-rodno ugra|enih u ljudsko tijelo, niti odizvora ioniziraju}eg zra~enja koji suizuzeti iz upravnog nadzora.

Dakle, u doze ozra~enja pu~anstvapribrajaju se doprinosi vanjskog ozra-~enja iz "umjetnih" izvora zra~enja kojise koriste u industriji (posebnupozornost privla~e nuklearna postrojen-ja), medicini, znanosti i drugdje, tedoprinos ozra~enja do kojeg dolaziuno{enjem radionuklida iz okoli{a uorganizam putem inhalacije (iz zraka) iingestije (iz hrane i vode). Stoga su ikoncentracije radionuklida u okoli{utako|er propisane provedbenim pro-pisima. Te propisane koncentracijeradionuklida izra~unate su (izvedene ) izpropisanih granica doza ozra~enja poje-dinaca iz pu~anstva.

Prema ICRP preporukama (1) danasje propisana granica doze 1 mSvgodi{nje. Efektivna doza od 1 mSv je upravilu i donji prag intervencijske razinekoji se upotrebljava za ograni~enjeuporabe hrane i vode za pi}e u uvjetimanuklearne nesre}e.

Gornje granice ozra~enja djelatnikasu bitno vi{e od granica koje vrijede zapripadnike pu~anstva (20 puta), jer suuvjetovane obavljanjem djelatnosti sizvorima ioniziraju}ih zra~enja, a djelat-nici su pod neposrednim osobnim dozi-metrijskim i zdravstvenim nadzorom.

Dakako da su ove granice u "sigur-nom" podru~ju, tj. ukoliko je ozra~enjeispod tih granica velika je vjerojatnostda djelatnik ne}e imati nikakvih {tetnihposljedica zbog izlaganja ioniziraju}emzra~enju, odnosno one }e na vrijeme biti

22


Tablica 1. Gornje granice doza1

Primjenjena veli~ina Granica dozeDjelatnici Pu~anstvo

Efektivna doza 20 mSv godi{nje, 1 mSv godi{nje3

prosje~no u razdoblju od 5 godina2

Godi{nja ekvivalentna doza za:O~ne le}e 150 mSv 15 mSv Koà4 500 mSv 50 mSv Ruke i stopala 500 mSv �

1 Granice se odnose na zbroj svih relevantnih doza od vanjskih izvora u odre|enom razdobljui 50-godi{nju o~ekivanu dozu (do dobi od 70 godina za djecu) od unosa u istom razdoblju.

2 Dodatni uvjet da efektivna doza ne smije prije}i 50 mSv u bilo kojoj godini.3 U posebnim uvjetima vi{e vrijednosti efektivne doze mogu se dopustiti u jednoj godini uz

uvjet da srednja vrijednost u petogodi{njem razdoblju ne prelazi 1 mSv godi{nje.4 Ograni~enje efektivne doze daje dovoljnu za{titu za koù protiv stohasti~kih u~inaka.

Dodatna granica je potrebna za lokalizirana izlaganja radi za{tite od deterministi~kihu~inaka.


otkrivene i poduzet }e se mjere da seotklone. Stoga je bitna prethodna ocje-na zdravstvene sposobnosti djelatnikaprije po~etka {kolovanja za zanimanjakoja uklju~uju i izvore ioniziraju}ih zra-~enja. Potrebno je i specifi~no {kolova-nje koje uklju~uje i upoznavanje s mje-rama za{tite od ioniziraju}eg zra~enja.Tijekom rada obvezan je periodi~ki do-zimetrijski i zdravstveni nadzor nad dje-latnikom i odrànje najmanje propisanekakvo}e mjera za{tite za cijelo vrijemeobavljanja djelatnosti. Po potrebi moèse odrediti da djelatnik i poslije pre-stanka rada s izvorima ioniziraju}eg zra-~enja bude i dalje pod zdravstvenimnadzorom.

4. Provedba i nadzorprovedbe propisa

Ministarstvo zdravstva je nadle`noupravno tijelo za provedbu mjera za{titeod ioniziraju}ih zra~enja.

Upravne poslove i upravni nadzor usvezi s ioniziraju}im zra~enjima (podza-konski propisi, odobrenja, uvjeti i dr.)obavlja Ministarstvo zdravstva uz po-mo} Hrvatskog zavoda za za{titu odzra~enja (HZZZ) i ovla{tenih stru~nihpravnih osoba.

Inspekcijske poslove obavljaju sani-tarni inspektori Odjela za sanitarnuinspekciju Ministarstva zdravstva.

Ovla{tene ustanove ili ordinacijemedicine rada koje nadzire Hrvatskizavod medicine rada obavljaju pregledei daju ocjene glede zdravstvene sposob-nosti djelatnika za rad s izvorima ion-iziraju}ih zra~enja.

Zakonom su ure|ena samo naj-va`nija strate{ka pitanja, na~ela i nadle`-nosti, a provedbnim propisima (Pra-vilnici) ure|ena su pojedina cjelovitaspecifi~na podru~ja za{tite od ionizira-ju}ih zra~enja:1. o granicama izlaganja ioniziraju}im

zra~enjima (za djelatnike i pu~anst-vo), granicama radioaktivnog one~i{-}enja, te intervencijskim i drugimrazinama ioniziraju}ih zra~enja uslu~aju izvanrednog doga|aja;

2. o uvjetima za obavljanje djelatnosti sure|ajima koji proizvode ioniziraju}azra~enja;

3. o uvjetima za obavljanje djelatnosti sradioaktivnim tvarima, te ure|ajimai postrojenjima s radioaktivnim tva-rima;

4. o stru~noj spremi i dopunskomstru~nom obrazovanju djelatnika kojirade s izvorima ioniziraju ih zra~enja,te o na~inu i rokovima provjere nji-hova znanja;

5. o zdravstvenim uvjetima za rad s iz-vorima ioniziraju}ih zra~enja i na~inui rokovima provedbe zdravstvenognadzora djelatnika koji rade s timizvorima;

6. o radioaktivnom otpadu;7. o sustavnom ispitivanju radioaktiv-

nosti u okoli{u, hrani za ljude, namir-nicama i predmetima op}e uporabe;

8. o za{titi bolesnika tijekom primjeneizvora ioniziraju}ih zra~enja u medi-cini i stomatologiji;

9. o provedbi nadzora nad izvorima ion-iziraju}ih zra~enja, osobnoj dozime-triji djelatnika, sadràju i na~inu vo-|enja evidencija i izvje{}ivanju;

11. o uvjetima koje moraju ispunjavatipravne osobe za dobivanje ovla{tenjaza obavljanje stru~nih poslova za{titeod ioniziraju}ih zra~enja.Ministar zdravstva u suradnji s dru-

gim zainteresiranim ministarstvima idràvnim upravama donosi Dràvni plani program mjera za{tite u slu~aju nuk-learne nesre}e i izvanrednog doga|ajakojim je ugroèno podru~je dijela ili ci-jele dràve.

Sukladno Zakonu odgovornost i tro{-kove provedbe mjera za{tite od ionizira-ju}ih zra~enja snosi pravna ili fizi~kaosoba kojoj je dano odobrenje za obav-ljanje djelatnosti s izvorima ioniziraju}ihzra~enja.

Zbog preventivnog i pravovremenogdjelovanja u za{titi od ioniziraju}ihzra~enja Zakonom je odre|eno da nitijedna pravna ili fizi~ka osoba ne smijepo~eti obavljati djelatnosti u svezi sizvorima ioniziraju}ih zra~enja, niti po-~eti rabiti izvor ioniziraju}eg zra~enja,ako prethodno nije dobila pismenoodobrenje ministra zdravstva za obavl-janje takve djelatnosti, odnosno dozvoluza uporabu izvora ioniziraju}eg zra~enja.

Pravna ili fizi~ka osoba koja ima odo-brenje za obavljanje djelatnosti s izvo-rima ioniziraju}ih zra~enja (dokazala jesvoju kompetentnost za obavljanje takvedjelatnosti) moè nabaviti izvor ionizira-ju}eg zra~enja za djelatnost. Izvor ion-iziraju}eg zra~enja prije po~etka uporabemora biti ispitan sukladno propisanojmetodologiji. Na temelju takva ispiti-vanja ministar zdravstva daje uporabnudozvolu za izvor ioniziraju}eg zra~enja.

Na temelju Zakona svaki krajnji ko-risnik izvora ioniziraju}ih zra~enja ob-vezan je:1. Imenovati osobu odgovornu za pro-

vedbu mjera za{tite od ioniziraju}ihzra~enja koja mora imati najmanjevi{u stru~nu spremu odgovaraju}egusmjerenja, a u zdravstvenoj ustanoviili ordinaciji visoku stru~nu spremu.

2. Donijeti akt (Pravila) o provedbimjera za{tite od ioniziraju}ih zra-~enja s programom osiguranja i odr-ànja kakvo}e za{tite u svezi s djelat-nosti i izvorima ioniziraju}ih zra-~enja, planom mjera za spre~avanje iotklanjanje moèbitnih posljedicaizvanrednog doga|aja (akcidenta) iplanom mjera zbrinjavanja radioak-tivnog otpada (ako koristi radioak-tivne izvore u obavljanju djelatnosti).

3. Djelatnike koji rade ili rukuju sizvorima ioniziraju}ih zra~enja op-skrbiti osobnim dozimetrima (film-dozimetar ili termoluminiscentnidozimetar) koje isporu~uje, o~itavadoze i dostavlja izvje{}e o primljenimdozama ovla{tena pravna osoba zadozimetriju s kojom je poslodavacsklopio ugovor. Djelatnici se pri-javljuju na dozimetriju na posebnomprijavnom listu (HZZZ) uz naznakukoja ovla{tena pravna osoba }eprovoditi dozimetriju djelatnika. Ta-ko|er, odjave i promjene na pro-pisanom obrascu dostavljaju seHZZZ-u.

4. Djelatnici moraju imati odgovara-ju}u stru~nu spremu za rad s izvo-rima ioniziraju}ih zra~enja koju sustekli tijekom redovitog {kolovanjaili dopunskog obu~avanja. Svaki dje-latnik mora imati pismeni dokaz daje obu~en za provedbu mjera za{titeod ioniziraju}ih zra~enja, odnosno zarad s izvorima ioniziraju}ih zra~enja.Pismeni dokaz (preslika) mora sedostaviti HZZZ-u u prilogu prijavena dozimetriju.Ako djelatnik nema nikakvu obuku usvezi s provedbom mjera za{tite odioniziraju}ih zra~enja poslodavac gaprije po~etka rada mora uputiti nadopunsko obrazovanje koje orga-nizira HZZZ.

5. Djelatnici iz to~ke 3. moraju udovo-ljavati propisanim zdravstvenimuvjetima za rad s izvorima ionizira-ju}ih zra~enja. Ocjenu radne spo-sobnosti nakon prethodnog zdrav-stvenog pregleda daje lije~nik speci-jalist medicine rada koji je ovla{ten

23

za davanje takve ocjene djelatnicimakoji }e raditi s izvorima ioniziraju}ihzra~enja. Preslika te ocjene tako|erse dostavlja HZZZ-u prilikom pri-jave djelatnika na dozimetriju.

6. Prostorija u kojoj je smje{ten i ukojoj se rabi izvor ioniziraju}ih zra-~enja mora dobiti mi{ljenje ovla-{tene pravne osobe da udovoljavauvjetima za predvi|enu namjenu.Zbog toga je ve} u fazi projektiranjapotrebna konzultacija arhitekta,investitora ili graditelja s ovla{tenompravnom osobom.

7. Izvor ioniziraju}ih zra~enja smije serabiti za predvi|enu svrhu samo akoje za nj ministar zdravstva dao upo-rabnu dozvolu temeljem prethod-nog ispitivanja i mi{ljenja ovla{tenepravne osobe za obavljanje stru~nihposlova za{tite od ioniziraju}ih zra-~enja o udovoljavanju propisanimuvjetima

Uvjeti koje mora ispunjavati pojediniizvor ioniziraju}ih zra~enja detaljno supropisani provedbenim propisima, me-|unarodnim normama, te obveznimuvjetima proizvo|a~a ili nadle`nog tije-la. Oni se razlikuju po vrsti i svojstvimasamog izvora ili njegovoj namjeni. Pro-vjeru da li ispunjavaju propisane uvjeteobavljaju ovla{tene pravne osobe (ovla-{tene od Ministarstva zdravstva) koje otome izdaju mi{ljenje koje se prilaèzahtjevu za izdavanje odobrenja za nje-govu uporabu.

Potrebna ispitivanja na temelju kojihse izdaje mi{ljenje obavlja se po poseb-noj propisanoj metodologiji koja je spe-cifi~na za pojedinu vrstu izvora ioni-ziraju}eg zra~enja.

Zakon (zajedno s Pravilnicima i Dr-àvnim planom i programom) i me|u-narodne preporuke u potpunom suskladu uz neznatnim odstupanjima, a uskladu su i s me|unarodnim preporuka-ma ICRP, Smjernicama EU i IAEA.

Pravilnik o uvjetima za primjenu izvo-ra ioniziraju}ih zra~enja u medicin obuh-va}a sve elemente Smjernice (4) o zd-ravstvenoj za{titi osoba od opasnosti odioniziraju}ih zra~enja tijekom medicin-skog izlaganja. Pravilnik je zapravo pre-ne{eno poglavlje �Medicinsko izlaganje�iz (4) od IAEA s odgovaraju}im tablica-ma referencijskih iznosa doza tijekomrazli~itih postupaka u dijagnostici.

Izvorna na~ela ICRP sustava radio-lo{ke za{tite bitan su sastavni dio iSmjernica EU i Zakona. To zna~i da

dràve ~lanice EU sukladno Smjer-nicama, odnosno Republika Hrvatskasukladno Zakonu moraju uvesti konceptdjelatnosti, odnosno, intervencija, op-ravdanosti, optimizacije i granica doza ipotencijalnog ozra~enja. U Smjernici(1) i Zakonu (5) su date granice doza zapojedince iz kriti~nih skupina: radnici,vje`benici, studenti i ostale osobe.

Jednako je definirano na {to seSmjernica odnosno Zakon odnosi:� Djelatnosti, koje obuhva}aju pro-

izvodnju, preradu, rukovanje, skla-di{tenje, uvoz i izvoz iz EU, odnosnoRH, te zbrinjavanje radioaktivnogotpada.Tako|er su obuhva}eni i elek-tri~ni ure|aji koji oda{ilju ionizira-ju}e zra~enje koji rade s naponomvi{im od 5 kV.

� Intervencije, koje obuhva}aju radio-lo{ke nezgode i trajnije izlaganje odpro{lih ilinegda{njih djelatnosti,

� Djelatnosti s prirodnim izvorima ion-iziraju}eg zra~enja, {to je novi kon-cept definiran da bi se uzeo u obzirzna~ajan doprinos od izlaganja odprirodnih izvora ioniziraju}eg zra~e-nja {to je u sivom podru~ju izme|udjelatnosti i intervencija.Smjernica (1) tako|er definira i na

{to se ne odnosi:� radon u nastambama; za to je Eu-

ropska komisija donijela posebnepreporuke u 1990.

� zra~enje od prirodnih radionuklida uljudskom tijelu, te zra~enje iz svemi-ra na povr{ini tla, te zra~enje odradionuklida iz Zemljine kore na ko-ju nije utjecao ~ovjek.Zra~enje od radona nije u Zakonu

izuzeto i to je jedna od razlika od izme-|u Me|unarodnih preporuka, Smjer-nice i Zakona.

Svaka djelatnost mora se prijavitiupravnom tijelu dràve ~lanice osim akonije izuzeta. To isto vrijedi i u RepubliciHrvatskoj gdje je Ministarstvo zdravstvaupravno tijelo. Posebne razine za izuzi-manje radionuklida date su u Smjernici,ali i u Zakonu. Te razine su iste kao i vri-jednosti navedene standardima IAEA(4), iako sam koncept izuzimanja nijeposve isti.

Za neke djelatnosti kod kojih je veli-ka vjerojatnost visokih doza koje moguprimiti pojedinci ili mogu}nost one~i-{}enja okoli{a u EU sukladno Smjernici(1) potrebno je prethodno odobrenje ane samo prijavljivanje. Takve su djelat-nosti:

� rad i raspremanje bilo kojeg postro-jenja u nuklearnom gorivnom ciklu-su, kao i iskori{tavanje i zatvaranjeuranskih rudnika;

� namjerno svrhovito dodavanje radio-aktivnih tvari tijekom proizvodnje iizradbe medicinskih proizvoda, kao iuvoz takve robe;

� namjerno svrhovito dodavanje radio-aktivnih tvari tijekom proizvodnje iizradbe predmeta op}e namjene, kaoi uvoz takve robe;

� namjerna i svrhovita primjena radio-aktivnih tvari na osobama, a tako|eru smislu za{tite od ozra~enja ljudi, ina ìvotinjama radi medicinske iliveterinarske dijagnostike, lije~enja iliistraìvanja;

� uporaba rengenskih ure|aja ili radio-aktivnih izvora za industrijsku radi-ografiju, preradu proizvoda, istraì-vanja ili ozra~enje ljudi u svrhulije~enja;

� uporaba akceleratora, osim elektro-ni~kih mikroskopa;

� odlaganje, preradba i ponovna upora-ba radioaktivnih tvari iz bilo koje dje-latnosti za koju je propisana obvezaprijavljivanja ili odobravanja.U Republici Hrvatskoj sukladno Za-

konu sve djelatnosti koje nisu izuzetemoraju ne samo biti prijavljene Mini-starstvu zdravstva ve} biti i odobrene odministra zdravstva.

Rezultat usugla{avanja u Europskomvije}u jest granica efektivne doze za dje-latnike koja je razli~ita u Smjernici seuropskim osnovnim sigurnosnim stan-dardima u odnosu na preporuke ICRP(1). Neke dràve ~lanice èljele sugranicu od 20 mSv u jednoj godini, doksu druge èljele potpuno uskla|enje spreporukom ICRP-a. Razrje{eno je takoda se zadrì ICRP granica doze od 100mSv u uzastopnih 5 godina, uz uvjet dadoza moè iznositi maksimalno 50 mSvu bilo kojoj godini i uz dodatnu mogu-}nost da dràva ~lanica moè propisatigodi{nju granicu.

U Republici Hrvatskoj je zadrànizvorni koncept ICRP-a s prosje~nomdozom od 20 mSv u 5 godina i najvi{omdozom od 50 mSv u jednoj godini peto-godi{njeg razdoblja, ali tako da se u tih 5godina ne moè prema{iti 100 mSv.

Drugo odstupanje od ICRP (1) jerazvrstavanje djelatnika. U europskjSmjernici (1) zadràne su kategorija A ikategorija B radnika, zasnovan primarnona kriteriju mogu}nosti primanja doze

24



iznad 6 mSv u jednoj godini. Suprotnopreporukama ICRP-a, obveza zdrav-stvenog pregleda bila je poveznica s kat-egorijom A koja je navela Europskovije}e da zadrì ovakvu kategorizaciju,te tako nije pove}an broj radnika koji suobvezni obavljati zdravstvene preglede.

U Republici Hrvatskoj utvr|en jedruga~iji pristup jer svi radnici koji mo-gu primiti dozu ve}u od 1 mSv morajunositi osobni dozimetar i svi moraju i}ina zdravstveni pregled i nema nikakvogdodatnog razvrstavnja djelatnika kojirade s izvorima ioniziraju}ih zra~enja.

5. Zaklju~ak

Zakon (5) je uskla|en kako s Smjer-nicama EU (2) i (3), tako i s na~elimaICRP (1) i Osnovnim sigurnosnim nor-mama IAEA (4). Numeri~ke vrijednostigranica koje vaè u Europi na snazi su i uRepublici Hrvatskoj. Na~ela su istovjet-na, na~in provedbe osobne dozimetrije,vo|enje evidencija i inspekcijski nadzorje gotovo istovjetan. Razlike postoje uzdravstvenom nadzoru u opsegu i sa-dràju, rokovima provedbe i osobama nakoje se odnosi. Razlike postoje i uedukaciji, kako osnovnoj tako i u speci-fi~noj, ali postoji trend da sve osobe kojerade ili rukuju s izvorima ioniziraju}ihzra~enja imaju osnovnu ili cjelovitu izo-brazbu iz podru~ja za{tite od ionizira-ju}ih zra~enja.

Intervencije se razlikuju od djelat-nosti i sukladno Zakonu bit }e ure|eneDràvnim planom i programom.

Europska Smjernica (1)jest bitnaosnova za za{titu od ioniziraju}ih zra-~enja u EU. Ipak, ne treba zaboraviti da}e stvarni obvezni propisi za radnike iostale ljude u dràvama ~lanicama bitidati tek u nacionalnim zakonodavstvi-ma, koji moraju biti done{eni do svibnja2000. Ti propisi kao i propisi koji sedonose u Republici Hrvatskoj sdràvat}e i odgovaraju}i stupanj posebnosti su-kladno nacionalnoj pravnoj tradiciji uovom podru~ju.

Svrha i primarni cilj Zakona o za{titiod ioniziraju}ih zra~enja i provedbenihpropisa koji se donose na temelju Za-kona je uspostavljanje odgovaraju}ihmjera i razine za{tite za ljude i okoli{ uzo~uvanje prednosti koje donose djelat-nosti s izvorima zra~enja, odnosnoracionaliziranje tro{kova tijekom pro-vedbe intervencija. Dakle, primarni ciljje sprije~iti {tetne deterministi~ke

u~inke ograni~enjem ozra~enja pojedi-naca tako da su doze obvezno ispodpraga za pojavu tih u~inaka, te poduzi-manje svih razumskih mjera radi sman-jenja vjerojatnosti pojave stohasti~kihu~inaka kako u sada{njih tako i kodbudu}ih nara{taja.

Ako usporedimo danas vaè}e hrvat-ske propise s onima drugih dràva ilime|unarodnim preporukama uo~it }e-mo da su njima istovjetno ure|enapitanja za koja je pokazao interes izakonodavac drugih dràva, iako suodre|ena pitanja i druga~ije rije{enakod nas nego u inozemstvu zbog poseb-nosti hrvatskog pravnog sustava i zbogna{ih specifi~nosti koje nisu posvetehni~ke prirode.

Literarura:1) INTERNATIONAL CMMISSION

ON RADIOLOGICAL PROTEC-TION, 1990 Reccommendations ofthe International Commission onRadiological Protection, ICRP Publi-cation 60, Pergamon Press, Oxfordand New York (1991).

2) EUROPEAN UNION, Council Di-rective 96/29/Euratom of 13 May1996 laying down basic safety stan-dards for the protection of the healthof workers and the general publicagainst the dangers from ionizing ra-diation in relation, Off.J.Eur. Com-munities, L 159(1996), 1-114.

3) EUROPEAN UNION, Council Di-rective 97/43/Euratom of 30 June1997 on health protection of individ-uals against the dangers of ionizingradiation in relation to medical ex-posures and repealing Directive84/466/Euratom, Off.J.Eur. Com-munities, L 180 (1997), 22- 27.

4) FOOD AND AGRICULTURE OR-GANIZATION OF THE UNITEDNATIONS, INTERNATIONALATOMIC ENERGY AGENCY, IN-TERNATIONAL LABOUR ORGA-NIZATION, OECD NUCLEARENERGY AGENCY, PAN AMERI-CAN HEALTH ORGANIZATION,WORLD HEALTH ORGANIZA-TION, International Basic SafetyStandards for Protection againstIonizing Radiation and for the Safetyof Radiation Sources, Safety SeriesNo. 115, IAEA, Viena (1996).

5) Zakon o za{titi od ioniziraju}ih zra-~enja (Narodne novine, br. 27/99)od 19. oùjka 1999.

7) Pravilnik o granicama izlaganja ioni-ziraju}im zra~enjima, te o uvjetimaizlaganja u posebnim okolnostima iza provedbu intervencija u zvanred-nim doga|ajima (Narodne novine,br. 108/99).Pravilnik o uvjetima i mjerama za-{tite od ioniziraju}ih zra~enja zaobavljanje djelatnosti s rendgenskimure|ajima, akceleratorima i drugimure|ajima koji proizvode ioniziraju}azra~enja (Narodne novine, br.84/00)

9) Pravilnik o uvjetima za primjenu iz-vora ioniziraju}ih zra~enja u medicinii stomatologiji (Narodne novine, br.113/99)

10) Pravilnik o uvjetima za davanje ovla-{tenja pravnim osobama za obavlja-nje stru~nih poslova za{tite od ion-iziraju}ih zra~enja (Narodne novine,br. 108/99)

11) Rje{enje o ovla{}ivanju EKOTEHdozimetrija za za{titu od zra~enjad.o.o. Zagreb za obavljanje stru~nihposlova za{tite od ioniziraju}ih zra-~enja (Narodne novine, br. 34/00)

25

26


UvodRad s izvorima ioniziraju}eg zra~enja

donosi i odre|en rizik profesionalnomosoblju.

Uprkos tomu {ta je svaka osoba kojaradi s izvorima ioniziraju}eg zra~enjaupoznata s mogu}im {tetnim posljedica-ma njihova djelavanja potrebno je s vre-mena na vrijeme skrenuti pozornost natu ~injenicu koja osim profesionalnogosoblja poga|a i pacijente.

Iako su mjere za{tite visoke (za{titnebarijere, za{titne prega~e, kolimatorisnopa) nemogu}e je u potpunosti ukloni-ti opasnost od ioniziraju}eg zra~enjakojemu je izloèno profesionalno osoblje.

Svjesni smo da se radi o prihva}enomriziku (profesionalnom), stoga je potreb-no stalno unaprije|ivati za{titu i pro-voditi kontrolu izloènosti profesional-nog osoblja.

O negativnim posljedicama izloè-nosti profesionalnog osoblja ionizira-ju}em zra~enju govore i statisti~ki po-daci.

Po~eci radioiogije obiljeèni su smrt-nim slu~ajevima od radijacijskag karci-noma. Uzrok tomu bila je neupu}enostprofesionalnog osoblja i neznanje o dje-lavanju ioniziraju}eg zra~enja na ~ovjeka.No, s vremenom poboljevanje profesio-nalnog osoblja svedeno je na minimumuvo|enjem za{titnih barijera i kontroli-ranom uparabom ioniziraju}eg zra~enja(izuzev nesre}a). Me|utim, nemogu}eje otkloniti rizik "profesionalne doze".Radi se naj~e{}e o dijaskopijama pri koji-ma se osoblje nalazi u prostoriji gdje seobavlja dijaskopija, a izloèni su pri-marnom snopu ~ak i neki dijelovi tijela(npr. ruke operatera). Tu je i sekundarnozra~enje od kojega je nemogu}a potpunaza{tita kao i lo{i uvjeti snimanja izvanradiolo{kih odjela (npr. pri intenzivnojskrbi). Naàlost tu moramo spomenuti ilo{e uvjete rada, zastarjele ure|aje inedovoljno za{titnih sredstava (prven-stveno za{titne odje}e) zbog nedostatkanovaca. Detekcija apsorbirane dozezra~enja kojemu je izloèno profesional-no osoblje obavlja se dozimetrom, dok se

redovitim lije~ni~kim pregledima nastojina vrijeme utvrditi nastala o{te}enjauzrokovana zra~enjem.

Iako se godinama govori o tomu dasve profesionalno osoblje mora imati ter-moluminiscentne dozimetre, u praksijo{ uvijek nailazimo na film dozimetre ukoje nemamo previ{e povjerenja

Je li uzrok tome nedostatak sredstavaili nemar zakonodavca? Pod redovitimlije~ni~kim nadzorom podrazumijevajuse lije~ni~ki pregledi, kapilaroskopija,kariogram. Najbolje su mjere za{tite,svakako, adekvatno obrazovanje, stalnainformiranost profesionalnog osoblja osamoza{titi i statistici koja se odnosi nadana{nja profesionalna o{te}enja.

O{te}enja kod profesionalnog osobljauzrokovana zra~enjem

Rani znaci o{te}enja profesionalnogosoblja zra~enjem su:� limfocitaza � limfopenija � leukopenija � trombocitopenija � anemija

Smatra se da svo osoblje ima blaè, aodre|en broj osoblja i ja~e anemije. 1/3osoblja ima i limfopenije.

Poreme}aji i bolesti koji se mogu kas-nije javiti kao posljedica izloènosti ion-iziraju}em zra~enju su:� leukogena i kancerogeno djelovanje � tumori bronha, {titnja~e i dojki � rje|e sarkom� skra}enje ìvata: 0,01 gy izaziva skra-

}enje ̀ ivota od 1 dana � o{te}enje le}e oka (katarakta)� o{te}enje kapilara � poreme}aji sr~anog ritma � porema}aji menstrualnog ciklusa � poreme}aji sazrijevanja spermija � pad stani~nog imuniteta� genetska o{te}enja (mutageno djelo-

vanje)� neurovegetativne smetnje (uznemi-

renost, glavobolja, malaksalost, vrto-glavica).

O{te}enja uzrokovana zra~enjemmogu biti:� stohasti~ka (nastaju i kod najmanjih

doza) � nestohasti~ka (postoji maksimalno

dopu{tena doza)Obzirom da se zna kolika je dozvolja-

na visina kumulativne doze kod pojedin-ca, postoji li o tome uredna statisti~kadokumentacija i je li ju na osnovi filmdozimetra mogu}e ispravno utvrditi?

[to ako se kod pojedinca utvrdilakumulativna doza iznad dozvoljene?

Kakva su prava pojedinca u tomslu~aju?

Mogu li takve osobe nastaviti rad naradiolo{kim odjelima?

Je li regulirano pitanje profesional-nog oboljenja kod djelatnika koji u svomradu koriste ioniziraju}e zra~enje?

Ostaje otvoreno i pitanje beneficijadjelatnika koji u svom poslu koriste ion-iziraju}e zra~enje.

Dosada{nje beneficije:� skra}enje radnog staà � skra}enje radnog vremena � produèni godi{nji odmor

Budu}i da su neke beneficije uki-nute, a ukidaju se sve, drìmo da jerazloge njihova ukinu}a potrebnopreispitati.

Zakonodavna za{titaMogu}nost zlouporabe x�zraka pre-

poznata je odmah nakon njihava otkri}a1895. godine, a samim tim i potreba zastvaranjem vodi~a za uporabu.

1929. godine prema tim potrebamau SAD se osnovao National Council onRadiation Protection and Measure-ments (NCRP). NCRP je odgovoran zarazvoj preporuka, koje se odnose na sveoblike uporabe zra~enja, uklju~uju}i imedicinske x�zrake. Glede medicin-skog osoblja, organizacija je donjela pre-poruke kojima se osigurava sigurnost naradu za osoblje, odnasno da je manje odl:10000 sa poslom povezanih smrtnihslu~ajeva godi{nje povezana sa zra~e-njem. Ove su preporuke baza na osnovikojih djeluju dràvne agencije, zaduèneza dona{enje zakona o sigurnostizra~enja.

Trenutne prepuruke NCRP odnosese na profesionalnu ukupnu tjelesnudozu zra~enja tijekom jedne godine kojane smija pre}i 50 mSv, a kumulativnaprofesionalna doza zra~enja tijekamcijelog ìvota ne smije pre}i br. god.

PROFESIONALNA O[TE]ENJAZRAÊNJEMing. med. rad. Nata{a Brajkovi} Muci}, ing. med. rad.Walter KriànOp}a Bolnica Pula, Radiologija


27

ìvota osobe umnoèn sa 10mSv (ilidib/god. x 10mSv).

[to se ti~e pojedinih organa, najniàdozvoljena ekspozicija odnosi se na o~nule}u i iznosi 150 mSv/god., dok jegodi{nji limit ekspozicije ekstremiteta500 mSv mjese~no.

Europska paralela za NCRP je Inter-national Council on Radiatian Prote-ction and Units (ICRP), njihovepreparuke nisu identi~ne, ali su sli~nenajzna~ajnija razlika izme|u ICRP iNCRP preporuka nastala je u novije vri-jeme, odnosno ICRP je spustio 5-godi{nji limit profesionalno primljenedoze na 100 mSv.

Ono {to smo od samoga zakona u RHuspjeli prona}i su zakonske odredbeobjavljene u Narodnim novinamaslu`benog lista RH: � zakon o za{titi od ioniziraju}eg zra-

~enja (N/N od 19 oùjka 1999) � pravilnik o uvjetima i na~inu stjecan-

ja stru~ne izobrazbe osoba koje oba-vljaju djelatnosti s izvarima ionizira-ju}eg zra~enja (N/N od 13. srpnja2000)

� pravilnik o na~inu i rokovima pro-vedbe neposrednog nadzora rad izvo-

rima ioniziraju}ih zra~enja, na~inamjerenja ozra~enja djelatnika i bo-lesnika koji su izloèni ioniziraju}imzra~enjima, vo|enju i sadràju evi-dencije i registra te na~inu izvje{-}ivanja u vezi s tim zra~enjem (N/Nod 30. lipnja 2000), Me|utim ostaje pitanje provedbe tih

zakona, i {to je sa prekr{ajem istih?Postojanje profesionalnih o{te}enja

uzrokovanih ioniziraju}im zra~enjem uposljednjih dvadeset do trideset godinau Istarskaj @upaniji utvrdili smo naosnavi svjedo~anstava ljudi.

U Op}oj bolnici Pula, primjerice,zabiljeèni su slu~ajsvi sa privremenomzabranom rada zbog:� poreme}aja u kariogramu � anemije

Iz svega navedenog vidljivo je da pro-fesionalna osoblje nije dovoljno za{ti-}eno bila za{titnim sredstvima, bilozbog zastarjelih ure|aja. Veliku izlo-ènost pove}ava i velik broj dnevnoobra|enih pacijanata.

Zaklju~ak: Radom sa izvorima ioniziraju}eg

zra~enja izlaèmo se neminovnom riziku

profesionalnog o{te}enja uzrokovanogzra~enjem.

Za{titu od ioniziraju}eg zra~enja nijemogu}e u potpunosti provesti. Svjesnismo ~injenice da postoji "profesionalnadoza" zra~enja na koju smo pristali ra-de}i na radiolo{kim odjelima. Ipak,moramo raditi na tomu da se profesio-nalna o{te}enja svedu na najmanju mo-gu}u mjeru kako za{titnim sredstvimatako i obrazavanjem osoblja.

Literatura:� Petrov}i} F. "Simpozij o raku",

Biblioteka zbora lije~nika Hrvatske,1959.

� Kanjski Vilim "ôvjek u okruènju{tetnih zra~enja", Radiobiologija-istraìva~ki projekt "Biovilik", Tehno-lo{ki centar Rijeka, 1996.

� Narodne Novine, Slu`beni list RH,od 19. oùjka 1999, br. 27, od 30.lipnja 2000, br 63, od l3. srpnja2000. br. 67.

� M. Victoria Mans "Complications inDiagnostic Imaging and Interven-tional Radialogy, Third Edition,1996.

FFOOTTOOKKEEMMIIKKAADIONI^KO DRU[TVO ZA PROIZVODNJU I PROMET FOTOMATERIJALA I OPREMEHR 10430 SAMOBOR, P.P. 6 � Tel.: 01 336 77 90 � Fax: 01 336 29 61 � e-mail: fotokemikaªzg.tel.hr

iz {iroke palete na{ih proizvoda predstavljamo vam:

RADIOLO[KA DIJAGNOSTIKA:

SANIX® RF-4MEDICINSKI RENDGEN FILM

SANIX® ORTHO T-4ORTOKROMATSKI MEDICINSKI RENDGEN FILM

SANIX® ORTHO M-4ORTOKROMATSKI MAMOGRAFSKI FILM

SANIX® FNM-4FILM ZA KOMPJUTRORIZIRANU TOMOGRAFIJU

SANIX® DENT 10 DZUBNI RENDGEN FILM

eeffkkee FR-90 EX Specijaleeffkkee FR-30 SRAZVIJAÎ ZA STROJNU OBRADU

eeffkkee FF-90 LO Specijaleeffkkee FF-30 SFIKSIR ZA STROJNU OBRADU

eeffkkee FR-210RAZVIJA^ ZA RU^NU OBRADU

eeffkkee STARTER

eeffkkee CLEANER

PROFESNIONALNA I AMATERSKA FOTOGRAFIJA

eeffkkee KB 25eeffkkee KB 50eeffkkee KB 100eeffkkee KB 400CRNO-BIJELI NEGATIV FILMOVI

eeffkkeecolorKOLORNEGATIV FILM

EFKEBROMEMAKSVARYCONCRNO-BIJELI FOROPAPIRI

eeffkkee FR-16@UNIVERZALNI RAZVIJA^

eeffkkee FF-2BRZI FIKSIR

28


UVOD Ovaj dokument usvojila je Skup{tina

HDIMR na svojoj sjednici 05. Lipnja,1999. godine u Osijeku sa sljede}im ci-ljevima:1. Da pomogne razjasniti i odrediti po-

slove, obveze i zaduènja inènjera me-dicinske radiologije.

2. Da razjasni odgovornost i prava inè-njera medicinske radiologije kao je-dinke u sustavu zdravstva.

3. Da omogu}i odre|ivanje odgovaraju}erazine i sadràja obrazovnog programa.Ovaj dokument izra|en je sukladno

me|unarodnom standardu "ROLE OFTHE MEDICAL RADIATION TECH-NOLOGIST AND PROFESSIONALSTANDARDS FOR THE EDUCA-TION OF RADIOGRAPHERS", koji jesa~inila medunarodna organizacija ISR-RT (International Society of Radio-graphers and Radiological Technlogists)i koji su prihvatile sve njene ~lanice.

Pri izradi ovog dokumenta vodili smose ~injenicom da djelatnost inènjeramedicinske radiologije na odjelima ra-diodijagnostike i radioterapije obuhva}asedam osnovnih podru~ja i to su:� nadzor i briga o pacijentu� kori{tenje radiolo{ke opreme � optimalizacija doze klini~ka odgovor-

nost � kontrola kvalitete� organizacija� edukacija i osposobljavanje kadrova.

OP]ENITO

Nadzor i briga o pacijentuZbog neposrednog kontakta s paci-

jentom obveza je IMR voditi nadzor nadop}om sigurnosti i dobrobiti pacijenta, ato uklju~uje slijede}e:� prepoznaje i uvaàva sve fizi~ke i psi-

holo{ke faktore koji mogu utjecati napacijenta uz uvaàvanje pacijentovihsocijalnih i kulturnih potreba, teprema potrebi o tome izvje{tava

� sukladno uvjetima brine za op}u si-gurnost pacijenta i prikladan komfor

� jam~i korektnost svih traènih infor-macija, to~nosti identifikacije paci-jenta i traènog postupka

� informira pacijenta o postupku kakobi dobio njegov pristanak

� ispunjava sve traène uvjete i koristisve prikladne mogu}nosti za spre~a-vanje unakrsne infekcije

� uvaàva sve eti~ke norme sukladnepostupku kojeg provodi

� po{tuje diskreciono pravo pacijenta,tj. pravo tajnosti nalaza

Kori{tenje radiolo{ke opreme IMR obrazovan je i ovla{ten provoditi

zahtijevane dijagnosti~ke postupke, sa-mostalno i u obu~enim timovima razli-~itih specijalnosti, upotrebom ure|ajaioniziraju}eg i neioniziraju}eg zra~enja,te terapiju ioniziraju}im zra~enjem.

Optimaiizacija dozeInternational Commission of Radio-

fogical Protection u svojoj publikacijiICRP 36, 1983. (Vol. 10 No. 1), izri~estajali{te u kom drì da je IMR uklju~nom poloàju glede za{tite od zra-~enja pacijenta i profesionalnog osoblja.Navodi se da ukupna doza izloènostizra~enju pacijenata i osoblja u velikojmjeri ovisi o vje{tini, znanju i odgov-ornosti IMR. Stoga IMR mora bitiosposobljen da:� moè interpretirati i primjeniti sve

vaè}e zakone, pravila, mjere i pre-poruke u odnosu na primjenu ion-iziraju}eg zra~enja u medicini zapacijente i osoblje

� razumije somatske i genetske rizikekoji su posljedica kori{tenja ionizira-ju}eg zra~enja u medicini i istraìva-njima i da isto moè objasniti na prik-ladan na~in zainteresiranima

� svojim stajali{tima, autoritetom i po-znavanjem aktualnih spoznaja po-mogne u kontroli upotrebe ionizira-ju~eg zra~enja u medicinske svrhe

� IMR trebao bi biti spreman da djelu-je kao "Nadzornik za za{titu od zra-~enja". Klini~ka odgovornostTemeljna vje{tina i odgovornost IMR

je provoditi ukupan opseg metoda u

radiodijagnostici i radioterapiji, te po-tom provoditi kontrolu vlastita rada.IMR mora biti profesionalno odgovoranza svoj rad, donositi prosudbe u okvirusvoga profesionalnog djelokruga i ~uvatipovjerljivost informacija.

Kontrola kvaliteteSva podru~ja rada IMR zahtijevaju

kontrolu i jamstvo kvalitete. U svimspecijalnostima IMR mora biti puno-pravni ~lan tima za nadzor, odràvanje irazvoj standarda kvalitete rada odjela iliustanove u kojoj radi. Ukoliko takavprogram ne postoji IMR duàn je inici-rati isto i jam~iti primjenu.

Organizacija/ Rukovo|enjeOvisno o organizacijskoj razini na ko-

joj je IMR uposlen odgovoran je za prik-ladnu i efikasnu organizaciju svoga po-sla, upotrebu i odràvanje opreme, teprovo|enje potitike zdravstvene usta-nove u podru~ju svoje djelatnosti.

Edukacija i vje`beU profesionalnoj praksi IMR duàn

je stalno usavr{avati i odràvati svojeznanje i vje{tine sukladno razvoju strukei primjenjivati potvr|ene rezultate istra-ìvanja u korist dobrobiti pacijenata.

Zaposleni u klini~kim bolnicama mo-raju biti uklju~eni u edukaciju studenatastudija IMR.

IMR iskustvom, dopunskom izo-brazbom i postdiplomskom nastavomstje~u sposobnusti i znanja koja imomogu}uju da savjetuju, nadziru, ins-truiraju (uvje`bavaju) i sudjeluju u izo-brazbi kolega, studenata studija IMR idrugog osoblja i du`ni su ~initi isto naprikladan na~in.

Tako|er mogu biti uklju~eni u edu-kaciju ostalih profesija i javnosti.

ULOGA I M R U RADIODIJAGNOSTICI

Danas suvremeni radiodiagnosti~kiodjeli naj~e{}e sadrè opremu za op}u-konvencionalnu radiografiju, diajskop-ske pretrage, UZV, digitalne i kompju-torizirane ure|aje (dijaskopia, angio,CT) i magnetnu rezonanciju.

Op}a briga o pacijentuMR }e provesti traèni postupak ako

je provjerio: � ispravnost identifikacije pacijenta� da ranije nije provedena pretraga ko-

je su rezultati identi~ni o~ekivanimod traènog postupka

OPIS POSLOVA IN@ENJERAMEDICINSKE RADIOLOGIJE (u daljnjem tekstu IMR )

Pripremio: ing. med. rad. Ivica BogadiKlini~ka Bolnica Osijek


� da klini~ki podaci i stanje pacijenta,dobiveni od pacijenta, odgovarajutraènom postupku, a ukoliko ne, otome izvje{tava nadle`nog lije~nika

� da nije bifo drugih tretmana pacijen-ta ili pretraga koje bi sprije~ile dobarrezultat traènog postupka

� da su traène pripreme pacijenta,eventualno premedikacija ili kontra-stno sredstvo primjenjeni korektno

� jeli osiguran odgovaraju}i postupak spacijentom poslije pretrage

� jesu li primjenjene sve mjere za{titenero|ene djece

� jeli provedena prevencija unakrsneinfekcije

� jesu li uvaàvane sve ostale eti~kenorme.

Pozicioniranje pacijenataIMR odgovoran je da pozicija paci-

jenta, filma i usmjerenost RTG-snopaosigurava optimalan prikaz traènogorgana ili dijela tijela.

Pri tome se uvaàva:� komfor pacijenta � imobilizacija� propisani standardi i protokol usta-

nove uz neophodne modifikacije � za{tita od zra~enja za sve nazo~ne.

Faktori ekspozicijeOdgovornost je inènjera odabrati

prikladnu kombinaciju parametara eks-pozicije i materijala za trajni prikaz (sni-manje) da ostvare korektno zacrnjenje iprikaz detalja koliko to stanje pacijentaomogu}ava.

Pri tome vodi brigu o:� prodornosti RTG-snopa� korektnoj upotrebi uredaja za auto-

matsku ekspoziciju ili MA-time-dis-tance kombinacije

� odabiru veli~ine fokusa i klasi cijevi� upotrebi sve pristupa~ne i prikladne

opreme za ograni~enje primarnog isekundarnog zra~enja

� odabranom sistemu trajnog registri-ranja prikaza (snimanja) i odgovara-ju}em procesu obrade filma ili dru-gog materijala.

Izloènost zra~enju i optimalizacija doze

S obzirom da somatski i genetskirizici uzrokovani ioniziraju}im zra~e-njem u velikoj mjeri ovise o IMR, istimoraju voditi brigu:� da je oprema potpuno ispravna za

svoju namjenu

� da postoji propisana filtracija primar-nog snopa

� da se koristi prikladna oprema za kon-trolu zra~enja pri svakoj ekspoziciji

� da je upotrebljena odgovaraju}a za{-tita gonada

� da su primjenjene mjere upozorenja iza{tite nerodenog djeteta

� da primjereno reagira pri mogu}impopratnim pojavama nastalim upo-trebom ioniziraju}eg zra~enja

� da je po{tovana zakonska regulativa isva pravila

� da je svaki postupak proveden suk-ladno aktualnim zahtjevima struke.

SnimanjeIMR odgovoran je za nadzor i provo-

denje svih radnji u stvaranju trajnih ilitrenutnih prikaza. IMR mora mo}i prosu-diti kada je snimka ili drugi prikaz ispodstandarda dostatnog za interpretaciju.

Stoga IMR vodi brigu:� da su uredaji za razvijanje i kemikali-

je u ispravnom stanju i sigurne zaupotrebu

� da je kvalitet prikaza optimalan iodgovara svojoj svrsi

� da je identifikacija korektna, kom-pletna i trajna

� da je sva potrebna dokumentacijakompletna prije nego se dostavi nad-le`nom lije~niku. IMR tako|e trebamo}i opisati neuobi~ajene, izvanred-ne pojave (smetnje) na prikazima.Oprema IMR treba mo}i koristiti

opremu i brinuti o njoj na na~in da:� osigura minimum mogu}ih rizika za

pacijenta, osoblje i druge osobe � nema nepotrebnog zra~enja pacijen-

ta, osoblja ili drugih osoba� bilo koja gre{ka ili smetnja tijekom

postupka ili na zavr{nom radiogramunisu posljedice nepravilnog kori{te-nja aparata

� opremu koristi sigurno i pravilno� neprestano nadzire karakteristike i

ispravnost ure|aja Da bi ispunio ove zada}e IMR mora

mo}i:� provjeriti je li uredaj ispunjava zado-

voljavaju}e uvjete sigurnosti i kvali-tete rada

� provoditi sve potrebne provjere itestove za nadzor i kontrolu osobina ifunkcija ure|ajaIMR odgovoran je za:

� da je potrebita oprema za testiranjeure|aja dostupna odjelu i u isprav-nom stanju

� prijavu svih neispravnosti i o{te}enjaopreme i zahtijevanje neophodnihpopravaka prema nadle`nim osoba-ma

� osiguranje da oprema i njena okolinane predstavljaju rizik za zdravlje pre-ko granica dopu{tenog

� osiguranje izbora, me|u dostupnim,ure|aja i priru~ne opreme koja }eomogu}iti ostvarenje najboljeg mo-gu}eg radiografskog prikaza prim-jenom postupka sukladnog praksiustanove.

Odgovornost IMR pri radu s digitalnom tehnologijom

IMR odgovoran je za:� primjenu detaljnog poznavanja ana-

tomije i topografije tijela u odnosu napotrebno trodimenzionalno prikazi-vanje organa i promjena u tijelu

� odabir odgovaraju}ih programa isoftverskih protokola

� preporuku za odabir parametara koji}e se koristiti za o~ekivanu kvalitetuslike npr. uporaba filtera, odabir pa-rametara ekspozicije ili pulsnih sek-venci, uporaba priru~ne opreme,softverska dorada i sl.

� pode{avanje, rekonstruiranje i drugusoftversku obradu sirovih podatakaza dobivanje optimalne kvalitete pri-kaza i snimanje

� trajno pohranjivanje potrebnih infor-macja i prema potrebi njihovo po-novno prikazivanje

� procjenu referentnih slika pogodnihza interpretaciju i postavljanje dijag-noze

Uloga IMR pri pretragama s vi{edisciplinarnim pristupom

U takvim slu~ajevima IMR duàn jesura|ivati s radiologom ili drugim obu-~enim specijalistima u postupcima kao{to su:� prosvjetljavanje� niz radiolo{kih pretraga kao {to su

angiografije i intervencijski postupci� radiodijagnosti~ki postupci koji se

provode van mati~nog odjela npr.operativne sale, endoskopije i kardi-olo{ka invazivna dijagnostika

� drugi suvremeni dijagnosti~ki i ter-apijski postupci uz kori{tenje radio-lo{kih uredajaUz odgovaraju}u suradnju i koordi-

naciju pri takvim postupcima odgo-vornost IMR poglavito uklju~uje: � pripremu i rukovanje s ure|ajima

29

� osnovnu brigu o pacijentu i njegovopozicioniranje

� odabir faktora ekspozicije� optimaiizaciju doze� dokumentiranje postupka i snimanje

Dodatne obveze IMR uultrazvu~noj dijagnostici

Op}enitoMedicinski ultrazvuk je specijalna

metoda kori{tenja neionizraju}eg zra~e-nja, a za nas je interesantna dijagno-sti~ka primjena. Kori{tenje ultrazvu~neopreme podrazumijeva potpuno razu-mijevanje odgovaraju}e anatomije, fi-ziologije i patologije, jednako kao i fizikesame metode.

Pozicioniranje pacijentaPregled traènog dijela tijela uglav-

nom se provodi u standardnim poloàji-ma uz vrlo ~este modifikacije. Trenutnoprilago|avanje pozicije pacijenta vr{i seovisno o dobivenoj ìvoj (real-time)slici, a to u velikoj mjeri ovisi o iskustvuoperatera.

OpremaIMR duàn je znati koji su optimalni

parametri potrebni za dobivanje prikazaprikladnog namjeni, a to uklju~uje: � izbor sondi� odabir prodornosti i drugih relevant-

nih faktora � odabir sistema i faktora snimanja

Snimanje Du`nost je IMR nadzirati i odràvati

sve faze nastajanja i pohranjivanja tra-jnih ili trenutno vidljivih prikaza. IMRtreba mo}i prosuditi kada je slika ilidrugi prikaz ispod zadovoljavaju}egstandarda za interpretaciju.

Optimalizacija dozeIzloènost pacijenta ultrazvu~noj

energiji mora biti odràvana na minimu-mu koji jam~i dobivanje zadovoljava-ju}eg prikaza.

Klini~ka odgovornost IMR treba mo}i:

� prepoznati razliku izmedu smetnji(artefakta), la`nog eha i stvarnog pri-kaza organa i promjena

� prepoznati anatomske i patolo{kestrukture

� prepoznati elektroni~ka ograni~enjaure|aja

Dodatne obveze IMR u magnetnoj rezonanciji

Osnovna briga o pacijentuIMR mora:

� pa`ljivo pripremiti pacijenta u smisluuklanjanja straha i umanjenja rizikaincidenta uslijed klaustrofobi~nosti idrugih neugodnosti

� ispitati i pretraìti pacijenta prijepretrage u svrhu otkrivanja metalnihili drugih magnetno osjetljivih pred-meta da bi sprije~io nezgode i pojavusmetnji na sliciOprema IMR mora detaljno razum-

jeti fizikalne principe metode i potpunovladati rukovanjem s uredajem, {to }emu omogu}iti ispravan odabir:� pulsnih sekvenci� karakteristike tkiva, T1, T2, gusto}e

protona i protok � mjernog postupka (dobivanja signala)� odgovaraju}e dodatne opreme

SigurnostIMR mora biti upoznat sa speci-

fi~nim rizicima djelovanja jakog mag-netnog polja na razli~ite predmete uop}oj i medicinskoj primjeni. On uvijekmora procijeniti Ijude i opremu kojiulaze u podru~je magnetnog polja ipoduzeti prikladne radnje.

ULOGA I M R U RADIOTERAPIJI

IMR priprema, provjerava i provoditerapijski postupak prema propisanomnalogu onkologa. Odgovornost IMR ta-ko|e uklju~uje pozicioniranje, radio-grafsko snimanje, ozna~avanje poljaozra~ivanja i pravljenje mulaà (kalupa).Izrazito zna~ajnu ulogu IMR ima uvo|enju i savjetovanju pacijenta i nje-gove obitelji.

Navodi u ovom tekstu odnose se naoba podru~ja teleterapije i brahiterapi-je, iako }e pojedina biti primijenjenagdje su prikladna.

Osnovna briga o pacijentuIMR provesti }e tretman samo ako se

uvjerio da: � je pacijent ispravno identificiran� je provedeno savjetovanje pacijenta,

partnera i obitelji� organizira i jam~i da je pacijent prim-

io sve potrebne pripremne postupkei savjete npr. dentalna njega, dijeta isl.

IMR brine za:� pacijentov fizi~ki i psiholo{ki status i

ugodnost tijekom tretmana � sve vrijeme jam~i uspje{nu komu-

nikaciju s pacijentom i obitelji � neprestano nadzire pacijenta tijekom

tretmana� savjetuje pacijenta o tretmanu i nus-

pojavama u suradnji s drugim stru-~njacima

� prati reakcije pacijenta na tretman,prepoznaje znakovite promjene i po-duzima odgovaraju}e radnje i popotrebi u suradnji s drugim medicin-skim osobljem.Planiranje ozra~ivanja IMR mora

mo}i:� interpretirati i provjeriti upute za

planiranje i propisane doze upu}eneod onkologa radioterapeuta

� pri lokalizaciji polja sluìti se s refer-entnim prikazima prosvijetljavanja,CT-a, ev. MR i koristiti se simula-torom ovisno o vrsti izvora

� provoditi terapijski postupak, popotrebi u suradnji s drugim stru~nimosobama

� sam praviti i pomagati pri izradi prik-ladne pomo}ne opreme za imobili-zaciju i za{titu (kompenziraju}e filte-re, mulaè i sl.).

Oprema IMR mora biti osposobljen za ruko-

vanje radioterapijskom opremom i bri-nuti o njoj sukladno svoj zakonskoj regu-lativi, uklju~uju}i i postupke s radioiso-topima i "afer-loading" uredajima i to nana~in da:� ne izaziva opasnost ili rizik za paci-

jente, osoblje ili tre}e osobe� nema nepotrebnog ozra~ivanja paci-

jenta, osoblja ili tre}ih osoba� prijavi svaku neispravnost ili o{te}e-

nje opreme odmah po nastanku i re-gistrira ih

� opremu koristi sigurno i na propisanna~in uz neprestanu kontrolu karak-teristika ure|aja. Da bi ispunio ove zada}e IMR mora

mo}i:� provoditi potrebne kalibracije i soft-

verske provjere uredaja� osigurati da je oprema za potrebna

mjerenja dostupna i u ispravnomstanju

� provoditi provjere osobina uredajaprema odjelnom protokolu, biljeìtirezultate i ukoliko rezultati ne odgo-

30



varaju propisanim izvjestiti nadle`nuosobu

� provoditi to~nu i podrobnu statistikuosobina ure|aja, uklju~uju}i poprav-ke i modifikacije

� osigurati odràvanje uredaja i okolinetako da ne predstavlja bilo kakav rizik

� tijekom tretmana neprestano nadzi-rati karakteristike ure|aja

� pripremiti radioisotope i rukovati s"after-loading" ure|ajima

� pripremiti i brinuti se za radioaktivneizvore tijekom njihove primjene uspecijalnim uvjetima, npr. sterilniuvjeti pri kirur{kim postupcima.

Pozicioniranje pacijentaIMR treba biti osposobljen razum-

jeti, provjeriti i primjeniti protokolarnepostupke propisane primjenom simula-tora ili drugih na~ina planiranja radio-terapije vode}i ra~una o:� namje{taju pacijenta� smjeru snopa zra~enja� izboru i uporabi neophodne opreme� ukupnoj dnevnoj dozi i provedenim

frakcijama � energiji i tipu zra~enja� karakteristikama tretmana i uporabi

neophodne priru~ne opreme � prikladnoj imobilizaciji pacijenta

Registriranje tretmanaIMR mora biljeìti sve terapijske po-

stupke prema odjelnom protokolu vo-de}i ra~una o: � provjerenosti� registraciji ( rezultati provjera)� uporabi prethodno u~injenih (ulaz-

nih) snimaka � uporabi dozimetrije "in vivo"

Za{tita od zra~enja i optimalizacijadoze

Vode}i ra~una da svojim radom bitnoutje~u na somatske i genetske rizikeuslijed uporabe ionizantnog zra~enjaIMR moraju voditi ra~una o slijede}em:� to~noj primjeni propisanih terapij-

skih tretmana i tehnika � primjeni odjelnih protokola i iskus-

tava� poznavanju i primjeni najnovijih pro-

pisa i mjera za{tite od zra~enja� prikladno postupati pri eventualnim

neèljenim (incidentnim) ozra~enos-tima

Suradnja s drugim specijalnostimaIMR duàn je sura|ivati s radioter-

apeutima, onkolozima, drugim obu~e-nim specijalistima i osobljem radiodijag-nosti~kih odjela. Prvenstveno pri pos-tupcima pozicioniranja aplikatora (in-trakavitarno, intersticijalno ili intralu-minalno) i ozna~avanju polja zra~enjauporabom CT, MR ili drugih metoda.

ULOGA I M R U ORGANIZACIJI(RUKOVO\ENJU)

Opseg du`nosti i podru~je odgov-ornosti IMR na polju organizacije i ruko-vo|enja ovisi o razini i organizacijskomobliku ustanove i radnog mjesta na ko-jem je pojedinac uposlen. Radom navi{oj razini poe}ava se i odgovornost uorganizacijskom pogledu.

U podru~ju organizacijskih poslovaIMR treba:� osigurati najvi{i mogu}i standard

kvalitete usluge pacijentu na svim ni-voima, te osigurati odràvanje iunapre|ivanje istih

� odrediti ciljeve i zada}e odjela ilidrugih organizacijskih oblika

� organizirati, poticati i sura|ivati sosobljem odjela

� sudjelovati u odabiru i postavljanjuodgovaraju}ih osoba na prikladnaradna mjesta

� prema potrebi osigurati odràvanjestalne slu`be 24 sata

� osigurati ~uvanje potrebnih statisti~-kih podataka i efikasno ih koristiti

� osigurati udovoljenje sve vaè}e za-konske regulative u odnosu na IMR

� pruàti savjete iz podru~ja djelatnos-ti IMR rukovodiocima i sura|ivati snjima u pitanjima zajedni~kog intere-sa

� biti ~lan tima za planiranje i razvojodjela u pitanjima opreme, protokolai iskori{tenja potencijala

� osigurati da su zalihe i doprema naoptimalnoj razini u odnosu na budèti da su sredstva ispravna za upotrebu

� komunicirati i sura|ivati po pitanji-ma od zajedni~kog interesa s kompe-tentnim osobama iz bolnice iii usta-nove i izvan nje

� sura|ivati s proizvo|a~ima opreme isredstava u svrhu odràvanja i usa-vr{avanja za budu}i rad

� osigurati provodenje nacionalne, bol-ni~ke i odjelne politike na podru~juzdravstva

� osigurati napredovanje osoblja suk-ladno njihovim potencijalima

� pomo}i pri programiranju obuke iprovo|enju izobrazbe i vje`bi stude-nata

� doprinijeti razvoju struke

PREDSJEDNIK SKUP[TINE H D I M RÛPI] MARKO in`. med. radiologije

10000 Zagreb, �ulekova 1 � tel.: (01) 23 04 274, 23 04 275fax: (01) 23 04 068 � e-mail: [email protected]

32


INTRODUCTION Established in 1977, IEARC serves

the industry as an organization in whichits members have the chance toexchange points of view on variousissues involving medical congresses.Additionally, IEARC serves as a (moreor less) independent voice of the indus-try towards congress organizers. One ofthe aims of IEARC is to introduce moreprofessionalism into the events in whichits members participate. The creationof a quarterly Newsletter is one of thetools at our disposal.

It would be very much appreciated ifyou could send us your comments andany suggestions you may have regardingfuture articles.

IAPCO "HOW TO CHOOSETHE RIGHT PCO" DOCUMENTENDORSED BY HCEA

Associations organizing meetingsoutside the U.S. may be interested in anew document developed by theInternational Association ofProfessional Congress Organizers(IAPCO), an association of companiesinvolved in professional congress organ-ization and conference management.Titled, "How to Choose the RightProfessional Conference Organizer",the document contains helpful adviceto those requiring the services of aPCO. It has been endorsed by theHealthcare Convention & ExhibitorsAssociation (HCEA).

"IAPCO's document is a helpful con-tribution to the global congress organiz-ing industry", said Eric Allen, HCEA'sExecutive Director. "It advocates pro-fessionalism in the industry and pro-vides step-by-step ways that associa-tions and others can help ensure theircongresses will be run as efficiently andeffectively as possible".

Starting from scratch, with a sectiontitled, "What is a PCO?", the documentaddresses whether you need a PCO andat what point in your planning process aPCO should be brought in.

"If there are areas of congress admin-istration for which you cannot providethe knowledge, the resources, the timeor the technical facilities, then a PCOwill handle these for you", the docu-ment states. "A PCO will also act as alink between different committees andsuppliers. The Committee or Associa-tion will normally retain control of theevent and set the policy with the PCOacting as Project Manager and ensuringthat the administration runs smoothly.In addition, they will provide advice onall aspects of congress management andwork with you in partnership to ensurethe success of your congress".

"It is recommended that a PCO beappointed as early as possible as theirexperience and expertise can ensureyou avoid the many pitfalls and unnec-essary expenditure which are frequent-ly encountered during the early stagesof congress planning".

"In the earliest stages a PCO willoffer advice, help, knowledge andadministrative support in both venueresearch and feasibility and also in thepreparation and presentation of bids towin a congress for a particular destina-tion. This may be in partnership withthe local convention bureau if appropri-ate".

Helpful practical information inclu-des the information associations shouldprovide in seeking a proposal (or "ten-der document") from a PCO for itsservices:

"Such information should include asa minimum: * Number of days of the congress* How frequently the event is held * Expected number of delegates* Number of delegates at previous

congress in the series * Expected size of exhibition (if appli-

cable)* Size of exhibition at previous con-

gress in the series * Expected number of abstracts/pa-

pers to be received

* Expected number of abstracts/pa-pers to be accepted, either as postersor oral communication

* Number of parallel sessions * Number of social events* Registration fee at previous congress

in the series if known* Price per square meter at previous

congress in the series if knownA copy of a Call for Papers/Invi-

tation to Register and/or a Programmefrom the previous congress providesextremely useful information".

Perhaps the document's greatestvalue is in the cautions it provides forassociations to ensure they are securinga reputable PCO. This includes obtain-ing reference checks and a whole rangeof issues which IAPCO says should beaddressed by a PCO competing for yourbusiness.

Comprehensive information, to besure, but your congress is a reflection onyour association. Do you want it han-dled by anyone who can't meet thesecriteria?

The full document may be obtainedfrom IAPCO at their website,www.iapco.org or by calling IAPCO'sBrussels headquarters, 32-2-640 7105.(Source: HCEA's Newsletter Vol. 2,Number 2)

COCIR PREPARES FOR THE FUTURE

At the meeting of the COCIRCouncil on October 9, 2000 in Brussels,the members of COCIR have decidedto give COCIR a new legal structure aswell as new statutes. COCIR will betransformed into an international non-profit association under Belgian law.The name COCIR (EuropeanCoordination Committee of the Radio-logical and Electromedical Industries)will be kept reflecting more than 40years of successful representation of theEuropean electromedical industry.

Chairman of the association will beProf. Erich R. Reinhardt, COCIR'schairman since 1998. The associationwill serve the radiological, electromed-ical and medical information technolo-gy industries and related sectors inEurope. Membership to this associationis open to trade associations as well asindividual companies of these sectors.This move reflects the growing immedi-ate influence of European affairs on

INTERNATIONAL EXHIBITORS ASSOCIATION ON RADIOLOGICAL CONGRESSESISSUE NUMBER 20. April 2001.


individual companies as well as the needto influence national and European poli-cies affecting medical technologies.

The decision in Brussels was pre-pared in intensive discussions with thenational member associations ofCOCIR and potential new companymembers. As a result all nine nationalmember associations of COCIR as wellas so far eight major European manufac-turers of electromedical equipment didsign the founding document on October9, 2000 in Brussels.

The new statutes will now have to beapproved by the Belgian Ministry ofJustice in order to complete the proce-dural steps for the legal establishmentof the "new" COCIR. (Source:COCIRNews, October 2000)

19TH ANNUAL MEETING OF THEEUROPEAN SOCIETY FOR THERAPEU-TIC RADIOLOGY & ONCOLOGY(ESTRO) (Istanbul September 19-23.2000)

The European Society for The-rapeutic Radiology and Oncology �ESTRO

was founded in Milan in 1980 inorder to improve the standards of can-cer treatment and to promote the inter-national exchange of scientific knowl-edge on radiotherapy.

At the Istanbul ESTRO 2000Congress � Chairman Dr. Felipe A.Cairo, Spain � 1623 participants frommore than 60 countries round the worldlearned about the most recent advancesin the field of radiation oncology andproposals to modify and update clinicalpractice and research projects. The con-ference took place at the IstanbulConvention & Exhibition Centre(ICEC) and included a technical exhibi-tion featuring pharmaceuticals andmedical journals.

The participants and delegatesenjoyed the evening of September22ndat a Gala Banquet, ESTRO Night inIstanbul's Grand Bazaar. The GrandBazaar shops were opened after normalclosing time, so delegates could see allthe centuries old market offered whileenjoying the finest Turkish cuisine andrefreshments.

The 20th annual ESTRO meetingwill be held jointly with ECCO 11 �The European Cancer Conference � inLisbon (Park of the Nations) fromOctober 21-25, 2001.

XIV ANNUAL MEETING EUROPEANSOCIETY FOR VASCULAR SURGERY(ESVSL MILLENNIUM CONFERENCE(London, September 22-25. 2000),

This years' meeting was held in theGrosvenor House Hotel, located inPark Lane and overlooking Hyde Park.A prime location in the centre ofLondon, with a variety of hotels in vari-ous priceclasses in the near vicinity.

In association with the ESVS, theRoyal College of Surgeons was holdingtwo endovascular workshops, the firstone on "Femoro Distal ArterialReconstruction" and the other on"Approaches to the Vessels in the Neckand upper Limb". These workshopswere held on Wednesday and Thursday,the Conference on Friday throughMonday, resulting in the fact that par-ticipants from abroad and outside theLondon area could avail of weekendrates for airfares and hotels.

Apart from the difficulty for trucksto unload and load at the GrosvenorHouse Hotel, for which a strict time-schedule was put in place, the facilitiesof the hotel, everything under one roof,were outstanding.

The technical exhibition was locatedin the Great Room, the Ballroom andthe Court Suite. Carpeting in technicalexhibition rooms is not always liked as itusually conflicts with corporate identitywishes of the industry and recent refur-bishings carried out by the hotel bring-ing down ceiling heights at certain posi-tions to 2.30 meters are unexpectedsurprises.

As compared to Copenhagen 1999,this years' technical exhibition squaremeter cost increased by around 30%.For companies from outside the UK,the exchange rate between PoundSterling and Euro, amongst other,caused this considerable increase. Theextra 75 Pound service charge permeter came on top. Around 40 compa-nies still decided to invest in thisConference and participated in thetechnical exhibition and several hadhospitality rooms in addition to a booth.

The schedule of events was quiteimpressive and besides all the scientificmeetings, social functions were held inthe hotel itself or in other locations suchas the National Science Museum,where the welcome reception was held.

Altogether the ESVS MillenniumConference was very successful and inEurope an important annual event for

the industry to attend and meet its rightaudience.

The next meeting will be held inLucerne, Switzerland, September 26-30, 2001.

51ST ANNUAL SCIENTIFIC MEETINGOF THE ROYAL AUSTRALIAN ANDNEW ZEALAND COLLEGE OF RADIO-LOGISTS (RANZCR) (Auckland, October27-30. 2000)

The Congress attracted 480 regis-tered participants, about 400 of themradiologists. Venue was the AOTEACentre which has a pleasant and con-venient lay-out with the technical exhi-bition spread over three well-accessiblelevels. Probably attendance was low,with generally fewer Australian radiolo-gists attending the RANZCR annualmeeting whenever it is held in NewZealand. For the same reason therewere also fewer Asians than usual inattendance.

As is standard practice with theRANZCR Congress sponsorship pack-ages, the sponsoring companies andInstitutes were clearly acknowledged(e.g. in the inside back cover page of theAbstract Book). Also for each speakerthe sponsoring company is mentionednext to the speaker's name. This trans-parency in sponsoring policy is appreci-ated by all and elegantly avoids any pos-sible sensitive discussions afterwards.

The scientific level was of good stan-dard, featuring several internationallywell-known speakers and focusing onthe latest technologies: multi-slice CT,functional and perfusion imaging, etc.

The 2001 RANZCR annual scientificmeeting was announced to be organisedin Melbourne,1 &21 October 2001,whereas the New Zealand Branchmeeting of the RANZCR will be held inthe Plaza International Hotel,Wellington, New Zealand, July 27-29,2001.

MEDICA / COMPAMED (MEDICALDEVICE TECHNOLOGY CONFERENCE)(Düsseldorf. November 22-25.20001

MEDICA 2000 further strength-ened its position as the world's leadingMedical Trade Fair. More industryexperts visited the "metropolis on theRhine" than ever before. 126,000 visi-tors (1999: 122,000) came to view thelatest products and services for theentire spectrum of medical care � fromdiagnosis through treatment all the way

33

to innovative solutions for inpatientcare, plus communications and infor-mation processes in the healthcareindustry.

High visitor attendance figures cou-pled with another increase in the per-centage of foreign visitors (29%, upfrom 27% last year) meant brisk busi-ness and lively dialogue for the 3,517exhibiting companies from 59 coun-tries. In all, one in three MEDICA visi-tors (1999: 29%) were from the inpa-tient care sector.

MEDICA 2000's exhibit trendsclearly underscored the fact that moreand more high-tech products are find-ing their way into doctors' surgeries andhospitals, which in turn leads to moreeffective and comfortable treatment.For instance, NMR devices introducedat MEDICA 2000 may eliminate theneed for many (unpleasant) patientencounters with a proctoscope.Another notable trend is the more fre-quent linking of imaging and conven-tional OP technologies with data pro-cessing and communications solutions.Data and communication gaps inpatient therapy are thus fast becoming athing of the past. Digital diagnosticimages and patient data can be effort-lessly exchanged between hospitals anddoctors in private practice via the inter-net; numerous systems for the creationof electronic patient files as well as auniform data communications standardwere showcased in MEDICA's informa-tion and Communications Technologiesarea. Alongside these high-tech exam-ples, "low-tech" remains an essentialpart of the exhibit range.

Visitors were particularly interestedin Electromedicine and MedicalTechnology (51%; 1999: 48%). Com-munications and information Techno-logy (32%;1999: 30%), as well as La-boratory Technology and Diagnostics(25%; 1999: 24%).

Measures to reduce gridlocked traf-fic around the event proved successful.MEDICA's new opening times helpedevening post-fair traffic disperse muchmore quickly. The "day-trip" service,which does not include overnightaccommodation, is to be expanded stillfurther next year.

Once again, the MEDICA Congress,which attracted some 10,000 partici-pants, inspired a great deal of discussionamong industry professionals. One spe-cial highlight was the well-attended

awards ceremony for the winners of the"Innovation Competition for thePromotion of Medical Technology",sponsored by the German FederalMinistry of Education and Research.The Diagnosis Related Groups remu-neration system was a hotly-debatedtopic both at the German HospitalCongress and the MEDICA Congress.Presentations on the issue of self-payservices for patients enjoyed high atten-dance, as did those open to the publicon Saturday.

ComPaMED, part of MEDICA'sline-up for the ninth time, premiered itsancillary international trade conference.Primarily decision-makers from med-ical technology and R&D came to viewthe latest information on high-qualityraw materials, components and materi-als. 142 companies from 20 countriesexhibited at the fair.

The year 2000 marked the the sec-ond time the German Hospital Con-gress was staged during MEDICA inDüsseldorf, from 22 to 24 November.Under the guiding theme of "TheHospital as business enterprise", the23rd German Hospital Congress, whichdrew 1,800 visitors, featured eventsrelated to the introduction of the newremuneration system in hospitals, quali-ty assurance measures in hospitals aswell as practical seminars examiningspecific implementation of the policystipulations. The focus here was on hos-pitals' entrepreneurial role and scope ofaction.

MEDICA and ComPaMED 2001will be held from 21 to 24 November2001, once again at the DüsseldorfTrade Fair Center.

86TH MEETING RADIOLOGICAL SOCI-ETY OF NORTH AMERICA (RSNA)Chicago. III. November 26-December 1.20001

Despite take-overs and mergers inthe imaging industry, the number ofcompanies participating in the technicalexhibition at RSNA 2000 increasedagain, totalling 665 of which 110 com-panies were first-time exhibitors. Thenett square feet occupied amounted to452.000 which is 8% up over the previ-ous year. The balance of companiesexhibiting in McCormick Place halls A(South) and B (North), was a good oneand fortunately for smaller exhibitorsno companies were overpowering ordominating a specific hall either visually

or physically. This year headquarterareas for hall B companies were muchbetter located than in 1998 or 1999.

RSNA in Chicago provided its par-ticipants a chance to explore the newmillennium in many ways and manychallenges are presenting itself in thetime to come. With the internet beingpart of every-day's life, the RSNAlaunched a distance-learning resourceby adding InteractED to its web-siteearlier in the year 2000. Members usingit may even earn CME credits doing so.

This year the formerly called scien-tific exhibition was set up differently. Itnow consisted of 397 Scientific Postersand 998 Education Exhibits. This divi-sion was made to give authors the opti-mal venue to present their work and atthe same time make it easier for atten-dees to find the material for theirresearch and educational desire.

During the Opening Session ofRSNA 2000 focus was on the growingimportance of PET and its value to radi-ologists in the 2lst century. PET will notonly prove to be an instrument in thediagnosis and staging of cancer, but willhelp analysis of disease at molecularlevel and thus be critically important inthe future for treatment planning andassessing response to therapy in neurol-ogy, cardiology and oncology.

Integrating the HealthcareEnterprise (IHE) in its 2nd year atRSNA showed great momentum. In1999 the RSNA and the HealthcareInformation and Management SystemsSociety (HIMSS) in cooperation with24 vendors started to address a situationevery hospital struggled with, i.e. differ-ent computer systems that don't shareinformation effectively. After RSNA1999 and HIMSS 2000 meetings, theIHE Year 2 Connectathon was heldOctober 2-6, 2000 at RSNA nationalheadquarters. 32 vendors with 150 rep-resentatives from the companiesbrought a total of 68 separate systems.In all hundreds of vendor-to-vendorconnections were tested and thousandsof transactions were passed among thesystems present. At RSNA 2000 IHEVendor Demonstration provided guid-ed tours in 4 separate groups again with32 vendors and 70 systems.

During RSNA 2000, IHE held a 3-day Symposium with sessions, exhibitsand events focused on emerging tech-nologies that advance the state ofhealthcare.

34



Since it debut in 1988 InfoRAD hasnow grown from 1.800 sq.ft. exhibitarea to a 150.000 sq.ft. area featuringhands-on learning in computer applica-tions in radiologic practice, educationand research.

Total registration at RSNA 2000reached 24.412 professionals, including7.743 non-North American profession-als. The exhibitors brought 30.089 peo-ple to Chicago and together with repre-sentatives from the press, accompany-ing persons, staff and contractors totalnumber of attendees amounted to59.794.

As compared to 1999 the number ofspouses accompanying non North-American professionals dropped by17%. It could be a stronger US dollarversus many other currencies that mayhave caused this phenomenae.

RSNA this year blocked 21.000hotel rooms in Chicago, where 120.000roomnights were spent. Average stay is5.7 nights, however the average for pro-fessionals is dropping now to 5.05nights. Presently in Chicago 5 newhotels are under construction to bringthe needed relief.

The 87th meeting will be held in thesame venue in Chicago, November 25-30, 2001.

THE SIXTH EUROPEAN SYMPOSIUMON ULTRASOUND CONTRAST IMA-GING (Rotterdam. January 25-26. 2001)

The use of contrast agents inUltrasound is Increasing more andmore, thanks to the new technologiesprovided by the ultrasound manufac-turing companies and to the new gener-at1on of contrast ultrasound agents.

Clinical results have been provenboth in Cardiac and General Imagingapplications. Although contrast ultra-sound is still applied mainly to researchprotocols, the interest in this new tech-nology within the ultrasound communi-ty is high. As a consequence thedemand of spreading out and sharingthe knowledge through dedicatedmeetings and workshops is also high.

The contrast workshop held inRotterdam met this demand.

LogisticThe congress venue, the Inntel Ho-

tel in Rotterdam, was well located;downtown and near the central rail-way-station. Quality was fair, but some

of the attendants were expecting bet-ter quality.

ScheduleSessions mostly on time.

SpeakersThe best available nowadays. Ali pre-

sentations were of high interest andclearly presented. For the future itwould be better to check all the presen-ters use the Same media support (someof them used transparencies, reducingthe ability of the audience to follow andfully understand the contents related tosome of the presentations).

FacilitiesThe meeting room dimension was

appropriate with regard to the numberof attendants. The available media wereof high quality, the entire audience wasable to see and listen to the presenta-tions properly.

CateringCatering served during Coffee break

and Lunch was of good quality.

Social eventsExcellent opportunity of visiting the

Art Gallery; food served at the follow-ing dinner buffet was superb.

StaffThe staff was very dynamic and

helpful; number was appropriate.

ConclusionsPeople attending this meeting had

the opportunity to see the state-of-the-art of Contrast Ultrasound, to learn thetechnologies standing behind this newapplication, to view the clinical benifitsthat this technique is able to providetoday and to see future directionswhere researchers, ultrasound compa-nies and contrast agent manufacturersare going.

13TH EUROPEAN CONGRESS OFRADIOLOGY (ECR2001) (Vienna.March 2-6. 2001)

Close to 11.000 professionals,exhibitors, visitors and accompanyingpersons participated at the l3thEuropean Congress of Radiology(ECR'01) which marked ten years'anniversary of "The Vienna Concept"for the congress launched at the Austria

Center. Since ECR has become the offi-cial annual meeting place for radiolo-gists for all of Europe and the rest of theworld, the motto for the congress was"Meet Europe". Emphasis at this year'scongress was on the educational sideaiming to provide further developmentin the radiological discipline, to the bestbenifit for the patients.

ECR'01, being from last year anannual meeting, attracted slightly morepeople compared to last year. 6000 pro-fessionals attended with Germany andItaly being the single dominating coun-tries. The technical exhibition occupiedapproximately 7000 m2.

To make it easier for the participantsand the industry to attend the meetingand to save costs, the scientific pro-gramme was running from Fridaythrough Tuesday with the technicalexhibition being open from Saturday tolunchtime on Tuesday.

All exhibitors were invited this timeto an exhibitors' meeting on the last dayof the congress. This was perceived verypositive and gave everybody an oppor-tunity to express his or her views.Generally the industry claimed ECR'01to be a succesful meeting and every-body appreciated very much all effortand good service the ECR-organisationhad made in making the venue an effi-cient and professional meeting placeboth for the industry and the profes-sionals.

Some of the smaller exhibitorsclaimed that their location on the firstlevel of the main lobby was poorly visit-ed. Most of the bigger companies had,since the halls Expo A and Expo B wereadded to the Austria Center, the samelocation. There were suggestions madeto have exhibitors to reallocate withinthe same hall (as they do at RSNA). Theorganiser informed that booth locationwas determined on the following crite-ria/priorities: Advisory BoardMembers, IEARC membership andothers.

Many of the exhibitors complainedof poor security. Visitors with scientificbadges were allowed to enter the exhi-bition area on Friday even though theexhibition did not open before Saturdaymorning. This made the set-up work forsome of the exhibitors somewhat diffi-cult. The security improved throughoutthe congress-week, but should be anissue to follow-up for the next ECR.

35

36


Eurest, the in-house catering compa-ny, needs to improve its service and thequality of what they are delivering.Information was given however thatexhibiting companies are not forced touse the services of this company.

Some remarks had been receivedfrom the professionals that they wouldhave preferred the technical exhibitionarea to be open at the same time as thecongress starts; i.e. after the openingceremony. The question was raised atthe exhibitors' meeting if exhibitorswould like to have the exhibition toopen at 2.00pm on Friday (after theofficial opening of the congress) and toend Monday evening. It was more orless consensus amongst the industrymembers present at the meeting thatTuesday morning was of no use. Boothtraffic was very low and as such most ofthe industry present was positive tohave the exhibition open from Friday at2.00pm ending Monday at 6.00pm.

An evaluation survey will be mailedto all exhibiting companies in order togive everybody the opportunity to com-ment on ECR'01 with recommenda-tions for future ECR's.

The educational and scientific pro-gramme provided the audience withrefresher courses and workshops, hon-ouree lectures, scientific sessions, state-of-the-art symposia, special focus ses-sions, categorical courses and compuX.The quality of both content and presen-tations given varied from excellent topoor. The number of scientific presen-tations was 2050.

ECR will stay in Vienna until at leastthe year 2005. Prof. Philippe Grenier,Head of General Radiology at La PitieSalpetriére Hospital in Paris has beenelected as the ECR'02 President. Hestated in the Tuesday issue of ECRToday that an important theme of nextyear's scientific programme will beadvanced 1maging with an inaugurationlecture on molecular imaging. Honorarylectures will deal with new develop-ments in functional MRI of the brain,cardiovascular interventional MRI andthe clinical applications of multisliceCT. Being French a touch of French cul-ture will be brought to Vienna. ClaudeMonet, the famous impressionist, is theartist chosen at ECR'02.

We wish Prof. Grenier and theOrganising Committee Ali the best in

their further planning of ECR'02, whichwill be held March 1-5 in the samevenue.

This Newsletter is distributedworldwide to IEARC members, radio-logical� and radiologyrelated societies,medical journals and magazines, compa-nies exhibiting at radiological congress-es and to those interested in radiologicalcongress exhibitions (total distributionappr. 1,600 copies). For information onIEARC membership please contact theIEARC Secretariat.

Articles inserted in this issue do notnecessarily reflect the overall opinion ofIEARC nor of its members.

Secretariat IEARC:

P.O. Box 82419, 2508 EK TheHague, The Netherlands

Tel. (+31)-174-24 28 37Fax (+31)-174-24 67 00E-mail: iearcªkabelfoon.nlhttp://www.iearc.org

A. Musi}a 29 • ZAGREB

SERVIS ELEKTROMEDICINSKIH I RTG URE\AJA

Tel. ++385 /1/ 2990 227 • mob. 099/ 451 334


Radiolo�ki vjesnik, glasilo Hrvatskogdru�tva in�enjera medicinske radiologi-je, objavljuje uvodnike, struène i znan-stvene radove, prikaze bolesnika i meto-da rada, znanstvena i struèna priopèenja,osvrte, prikaze knjiga, referate iz litera-ture i druge priloge uz uvjet da veæ nisu uistom obliku objavljeni u drugim èasopi-sima ili knjigama. Radiolo�ki vjesnikobavje�tava o djelatnostima HDMIR-e iinozemnih struènih dru�tava.

Naputak autorima u skladu je sa tek-stom-Internacional Committee of Me-dical Journal Editors. Uniform require-ments for manuscripts submitted tobiomedical journals. N. Engl J Med1977;336:30915.

1.TEKST ÈLANKAÈitav rad, ukljuèujuæi sve priloge,

treba poslati u triplikatu (uz orginal,drugi primjerci slika i tablica mogu bitifotokopije). Rad mora biti tipkan dvo-strukim proredom, na jednoj stranilista, tako da na jednoj stranici budenajvi�e 30 redaka, pri raèunalnom ispisuvelièinom slova 11 toèaka ili s razmjernomanjim brojem redaka po stranici, akosu veæa slova; s obje strane teksta valjaostaviti bijeli rub �irok najmanje 2,5 cm.Pregledi, struèni i znanstveni radovismiju imati do 15 stranica teksta, aprikazi bolesnika, lijekova i metoda,preliminarna priopèenja te osvrti do 8stranica. Svaki dio èlanka treba zapoèetina novoj stranici, a sve stranice trebajubiti numerirane, poèev�i s naslovom.Broj stranice treba otipkati u donjemdesnom kutu. Sve osobe navedene kaoautori rada moraju ispunjavati slijedeæeuvjete:

a) da su znaèajno pridonijele plani-ranju i izradi rada ili analizi i inter-pretaciji rezultata

b) da su sudjelovale u pisanju iispravljanju rada te da se sla�u s krajn-jom inaèicom teksta. Osobe koje sesamo sudjelovale u prikupljanju podata-ka ili su nadreðene istra�ivaèima, alinisu aktivno sudjelovale u izradi rada nemogu biti autori. Urednik ima pravotra�iti od autora da objasne doprinossvakog od njih. Redoslijed autora odre-ðuju dogovorno autori. Radovi morajuimati ovaj sadr�aj:

1.1 Naslovnu stranicu s naslovom nahrvatskom i (engleskom) jeziku te ime-nima, prezimenima autora. Ispod togatreba navesti ustanove u kojima autorirade i naziv ustanova u kojima je radnapravljen te ponoviti ime i prezimesvakog autora s akademskim stupnjemuz naziv ustanove u kojoj radi (kao �to jeobjavljeno u RV). Zatim slijedi adresaautora kojem se Urednièki odbor mo�eobraæati i adresa autora od kojeg æe semoæi tra�iti separati, a koja se kasnijeobjavljuje u èlanku. Potom treba navestipoduzeæa, organizacije i ustanove koji suna bilo koji naèin pomogli (novèano,lijekovima, kemikalijama ili opremom)izradu rada. Na dnu stranice trebajuautori predlo�iti skraæeni naslov èlankado 40 slova koji æe se kao tekuæi naslovtiskati na stranicama na kojima æe bitiobjavljen.

1.2. Sa�etak se prila�e na posebnompapru, a nesmije biti du�i od 150 rijeèi.Mora sadr�avati sve bitne èinjeniceiznesene u radu: svrhu rada, metodu,bitne rezultate s brojèanim podacima,osnovne zakljuèke.

1.3. Sa�etak na engleskom jezikupi�e se takoðer na posebnom papiru. Onsadr�i i naslov èlanka na engleskomjeziku. Neprevedene ili lo�e prevedenesa�etke uredni�tvo æe dati na popravakili prijevod lektoru engleskog jezika naautorov tro�ak. Mogu se, dakle, slati ineprevedeni sa�eci.

1.4. Kljuène rijeèi. Na listu papirakoji sadr�i hrvatski odnosno engleskisa�etak ispod teksta valja napisati 3-10kljuènih rijeèi koje su bitne za brzu iden-tifikaciju i klasifikaciju rada. U pravilutreba kao kljuène rijeèi rabiti glavnenatuknice (MeSH) iz Index Medicusa.

1.5. Uvod je kratak i jasan prikaz bitiproblema i svrhe istra�ivanja. Kratko sespominju radovi koji su u izravnoj vezi sproblemom �to ga prikazuje èlanak.

1.6. Metode primjenjene u raduprikazuju se kratko, ali dovoljno da seèitatelju omoguæi ponavljanje opisanogistra�ivanja. Metode poznate iz litera-ture opisuju se okvirno, a navodi se izvo-mi literaturni podatak. Lijekovi senavode generièkim imenom. Ureðajekojima se radilo .treba navesti, navodeæiu zagradi naziv i adresu proizvodaèa.Kori�tene statistièke metode treba obja-sniti dovoljno detaljno da bi èitatelj

mogao iz originalnih rezultata izraèunatinavedene vjerojatnosti. Za pokuse naljudima treba navesti jesu li provedeni uskladu s etièkim naèelima i Deklara-cijom iz Helsinkija iz 1975. godine injezinim izmjenama iz 1983. godine.Takoðer treba navesti je li koji etièkiodbor dao pristanak za provoðenje po-kusa. U radu se ne smiju navoditi imena,inicijali ili matièni brojevi bolesnika.Potrebno je navesti kriterije izboraodnosno iskljuèivanja bolesnika iz poku-sne skupine, kao i detaije randomizacije.Treba navesti kako je postignuta jednos-truka odnosno dvostruka sljepoæa po-kusa, komplikacije lijeèenja i broj bole-snika izgubljenih iz praæenja. U pregled-nim èlancima treba objasniti kako supodaci pronala�eni, birani i sintetizirani.To treba ukratko navesti u sa�etku.

1.7. Rezultate treba jasno i preciznoprikazati. Znaèajnost rezultata potrebnoje statistièki obraditi. Treba se slu�iti SIjedinicama.

1.8. Rasprava i zakljuèci. Svrha ras-prave jest tumaèenje rezultata i njihovausporedba s postojeæim znaèajnijimspoznajama na tom podruèju iz èegamogu proizaæi jasni zakljuèci.

2. TABLICE I SLIKERad treba popratiti razumnim bro-

jem slika i tablica; treba prilo�iti samoreprezentativne ilustracije koje doku-mentiraju rad. Naslovi tablica, opisislika te tekstualni dio tablica i slikamoraju biti dvojezièni, na hrvatskom iengleskomj jeziku.

2.1. Tablice. Svaka se tablica pi�e naposebnom listu papira, mora imati svojredni broj koji je povezuje sa tekstom, inaslov. U tablicama valja izbjegavati oko-mite naslove stupaca. Umjesto njihmogu se upotrijebiti rimske brojke ilivelika slova kojima se oznaèava svakipojedini stupac, a obja�njavaju se legen-dama na dnu tablice. U tablicama se nesmiju upotrebljavati kratice osim uobi-èajenih mjernih jedinica. Unutar tablicane treba rabiti okomite veæ vodoravnecrte.

2.2. Slike. Svaka slika takoðer imasvoj redni broj prema redoslijedu kojimse poljavljuje u tekstu. Opisi slika - leg-ende - tipkaju se na posebnom listupapira, takoder prema svom rednombroju. Prila�u se crno-bijele slike na sjaj-nom papiru. Na poleðni slike trebanaljepiti naljepnicu s brojem slike, ime-nom prvog autora i oznakom vrha slike.

37

NAPUTAK AUTORIMA

Preporuèuje se bitna mjesta na slikamaoznaèiti strelicama. Na mikroskopskimfotografijama mora postojati mjerilo.Bolesnici sa slika ne smiju biti prepoz-natljivi ili je uz slike potrebno dostavitipismeni pristanak bolesnika, odnosnoroditelja ili skrbnika za malodobnike, zanjihovo objavljivanje. Nije dovoljnoprekriti oèi bolesnika crnom trakom.

Crte�i se mogu izraditi tu�em nabijelom i paus papiru ili otisnuti na raèu-nalnom �tampaèu. U prvom sluèajutreba prilo�iti originale. Ako se crte�iizraduju na raèunalu, moraju biti otisnu-ti na laserskom ili tintanom pisaèu (Ink-Jet) grafièkim tehnikama visoke rezolu-cije. Slova i znakovi moraju biti jasni,jednake jaèine, proporcija koje æe smanji-vanjem u tisku dopu�tati da svakipodatak ostane dovoljno jasan. Repro-dukcije slika i tablica iz drugih izvorapotrebno je popratiti pismenom dozvo-lom njihova izdavaèa i autora.

3. POPIS LITERATURELiteratura se navodi rednim brojem,

prema redoslijedu citiranja u tekstu.(Prva referenca nosi broj 1.) Ako radima �est ili manje autora, treba ihnavesti sve, a ako ih je sedam ili vi�e,treba navesti prva tri i dodati: i sur.

Literatura se citira ovako: Èlanak u èasopisuGolubiæ D, Rapiæ D,Breitenfeld V

Neka klinièka, dijagnostièka i terapijskazapa�anja o humanoj trihinelozi. Lijeè.vjesn. 1985; 107:11-4.

Zajednièki autorThe Royal Marsden Hospital Bone-

marrow Transplantation Team, Failureof synegeic bone-marrow graft withoutpreconditioning in post-hepatitis apla-sia. Lancet 1977; 2:242-4.

Bez autoraCoffe drinking and cancer of the

pan creas (editorial). Br Med J 1981;283:628.

Suplement èasopisaLundstrom I, Nylander C. An

elektrostatic approach to membranebound receptors. Period Biol 1983;85Suupl. 2:53-60.

Èasopis oznaèen brojemSeaman WB. The case of pancretic

pseudocyst. Hosp Pract 1981 Sep,16:24-5.

Knjige i monografije Autor(i) pojedinciEisen HN. Immunology: an Intro-

duction to molecular and cellular prin-ciples of the imune response.5.izd. New

York: Harper and Row; 1974, str. 406.Urednik Dausset J, Colombani J, ur. Histo-

compabillity testing 1972. Copen-hagen: Munksgaard; 1973, str 128.

Poglavlje u knjiziWeinstein L, Swartz MN. Pathogenic

properties of invading microorganisms.U: Sodeman WA jr, Sodeman WA, ur.Pathogenic physiology: mechanisms ofdisease. Philadelphia: WB sauders;1974, str.457-72.

Zbornik radovaDuPont B. Bone marrow transplata-

tion in severe combined immunodefi-ciency with an unrelated MLC compat-ible donor. U. White HJ, Smith R, ur.Proceedings of the third annual meetingof the International Society forExperimental Haematologv; 1974,str.446.

Monografija u serijiHunninghake GW, Gadek JE, Sza-

piel SV, i sur. The human alveloarmacrophage. U: Harris CC ur. Culturedhuman cells and tissues in biomedicalresearch. New York: AcademicPress;1980, str.54-6. (Stoner GD, ur.Methods and respectives in cell biology;vol 1).

Publikacije agencija, dru�tava, itd. Ranofsky AL. Surgical operations in

short-stay hospitals: United States1975.Hyattsvile, Maryland: NacionalCentre for Health Statistics; 1978.DHEW publication no. (PHS) 78-1785. (Vital and health statistics; series1 navesti ime3; no 34).

Disertacija ili magisterijCairns RB: Infrared spctroscopic

studies of solid oxygen (disertacija).Berkeley, California: University of Cali-fornia; 1965,str.156.

Drugi èlanci Novinski èalanakMartinoviæ S. Dnevno bijuje sto

tisuæa zaposlenih. Vjesnik 1985 Feb19;5 (col 1).

Èlanci iz magazina (periodiènih èasopisa)

Wallis C. Chlamydia: the silent epi-demic. Tine 1985 Feb 4;33.

Èasopise treba prikazivati kraticomkoju upotrebljava Index Medicus.Popratno pismo trebaju potpisati sviautori. U njemu treba navesti (a) je li,gdje i koji dio èlanka veæ objavljen ilijavno prikazan; (b) financijske i drugeinterese autora koji bi mogli dovesti dosukoba interesa (c) izjavu da su sviautori èlanak proèitali i s njim se slo�ili,da svi ispunjavaju uvjete da budu autori

i da svaki od njih vjeruje da je èlanakrezultat po�tenog rada: te (d) navestiime, adresu i telefonski broj autora kojiæe preuzeti na sebe da s ostalim autori-ma dogovori potrebne izmjene i ispraviprobne otiske. U pismu treba navesti imi�ljenje autora o kojoj se vrsti èlankaradi.

Prispjele radove Urednièki odbor�alje recenzentu anonimno. Ako rece-zent predla�e izmjene ili dopune, kopijarecenzije, bez imena recezenta, dostav-lja se autoru radi njegove konaèneodluke i ispravka teksta.

Uredni�tvo ne mora radove objavitionim redom kojim pristi�u. Iznesenistavovi predstavljaju mi�ljenje autora.

Rukopisi se ne vraèaju, a svi tiskaniprilozi vlasni�tvo su Radiolo�kog vjesni-ka.

Sadr�aj Radiolo�kog vjesnika mo�e sereproducirati uz navod �preuzeto izRadiolo�kog vjesnika.

38


Sa�etak rada u maksimalno 200 rijeèi poslati na adresu uredni�tva.

39"

Documents

StruŁni seminar HDIMR-e ¨akovec 2001 od 7. do 9. …bolesti i poremecaji predstav1jaju dru{ - tveno-ekonomski teret za svaku zemlju dana{njice. Za ilustraciju je dovoljno navesti