1školskenovine

TJEDNIK ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE, ZNANOsT I KulTuRu IssN 0037 - 6531 • uDK 37 (05)’’530.1’’Cijena 12 kn

Broj 20-21 (3189-3190) • Godište lXXI. Zagreb, 2. lipnja 2020.

ISSN

003

7 - 6

531

školske

NakoN potresa u Zagrebu

NEupORABlJIVO TRINAEsTšKOlA

uspjeh ekoNomskog fakulteta u rijeci

MEđu NAJBOlJIMA NA sVIJETu

prva osNovNa škola oguliN

OTKRIVANJE I pOTIcANJE TAlENATA

Kraj nastavne godine ipaK u šKolsKim Klupama

naKon deset tjedana većina se učeniKa vratila u šKole

Sveučilište u Zadru – Odjel Za germaniStiku

sVE VEćIINTEREs sTuDENATA

2 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

Sredinom svibnja, uoči povratka većine učenika razredne nastave u škole,

ključno je bilo razriješiti neko-liko nedoumica – ponajprije jezičnih. Najviše je dvojbi bilo o značenju infinitiva različi-tih glagola – moći, trebati i morati. Nakon toga trebalo je razriješiti prostorne nedoumice (kako smjestiti više učenika u učionicu), zatim ljudske nedo-umice (kako osigurati dovoljno učitelj(ic)a za sve učenike ako će se razredi dijeliti), a naposljetku i epidemiološke nedoumice (može li se uopće organizirati sigurna nastava u zatvorenom školskom prostoru).

Čekala se konačna potvrda stručnjaka koji su trebali svoju uobičajenu rečenicu od „dva ključna tjedna” zamijeniti s „ne-koliko sigurnih tjedana”. Kad su konačno i objavljene (dugo)očeki-vane upute, sve je trebalo/moralo/moglo biti jasno. Sudeći po količi-ni roditeljskih telefonskih poziva i ispisanih rečenica, nekako je ispalo da nisu svi bili sigurni hoće li poslati svoje dijete u školu. Čak niti oni koji su tekstove uputa i preporuka višestruko pročitali – i to s razumijevanjem! Apsurdna je situacija išla do te mjere da su pojedini roditelji zvali i novinare (zaključivši valjda da oni uvijek prvi dobivaju informacije te da znaju više nego ravnatelji, stručni suradnici ili učitelji).

Sve je najviše zbunjivalo sasvim opravdano pitanje – ako su škole sigurne za sve (pa čak i za kronič-ne bolesnike), zašto onda ne idu baš svi učenici u školu? Naime, izrijekom je rečeno da će učenici od 5. do 8. razreda nastaviti do kraja s nastavom na daljinu.

Odgovor vezan za nemoguć-nost prostorne organizacije ne-kako odmah pada u vodu ako se zna da su neke škole organizirale nastavu u jednoj smjeni (popod-ne je škola prazna pa se mogao iskoristiti taj prostor), a srednje škole ionako nemaju nastave (cijeli dan su škole prazne pa se mogao iskoristiti i taj prostor). Svi su već unaprijed bili svjesni da se u prosječnoj hrvatskoj učionici ne može baš poštivati propisani razmak od jednog i pol metra dođe li svih 25 ili više učenika te svako dijete sjedi u svojoj klu-pi. S druge strane, ta ista djeca putuju autobusima do škole u mnogo zgusnutijem prostoru, bez ikakvog nadzora ili razmaka. O ostalim prostorima u koje ulaze da uopće ne govorimo – trebalo je samo pogledati kako izgledaju, primjerice, pojedine trgovine ili nacionalni parkovi nakon popu-štanja mjera. Razmak se mogao mjeriti u centimetrima!

Ako je do prostora, nije baš uvjerljivo.

Odgovor vezan za to da učenici viših razreda dolaze u kontakt s više učitelja također odmah pada u vodu jer, dobro je poznato, učenicima u četvrtom razredu u razred ulazi i njihov razrednik, i vjeroučitelj, i učitelj engleskog jezika, i učitelj drugog stranog jezika, i učitelj glazbene kulture...

Ako je do odraslih osoba s kojima su učenici u kontaktu, nije baš uvjerljivo.

Sve u svemu, povratak najmla-đih učenika zakazan je baš zna-kovitog datuma za sve nas malo starije koji pamtimo obilježavanje Dana mladosti. Hrvatska je mla-dost ponovno preplavila školska dvorišta i svi su nestrpljivo čekali

ulazak u školu ponajprije kako bi vidjeli svoje učitelj(ic)e. Tog 25. svibnja podjednako su uzbuđena bila i djeca i odrasli!

Bilo je među najmlađim uče-nicima i pospanih, i radosnih, bilo je opreznih, bilo je i pomalo preplašenih, no bilo je prekrasno vidjeti ih opet! Ono što je izni-mno važno – svi su se pokušavali pridržavati uputa – neprirodna situacija za sve je u trenu postala uobičajena.

Počeo se normalizirati školski život…

No, odmah prvog dana nakon dolaska u školu „isplivao je” novi problem – ispričnice za one učenike koji nisu došli. Navedeno je da roditelji trebaju opravdavati izostanak učenika koji su ostali kod kuće, a s druge strane i dalje je trajala televizijska nastava Škole na Trećem, kao i nastava na daljinu (učiteljice su nastavile komunicirati sa svim roditeljima i djecom te im slati zadatke). Teoretski, i djeca koja su kod kuće sudjelovala su u nastavi, kao i dosad.

Logično pitanje – zašto onda uopće pisati ispričnice?

Pa kad već spominjem isprike, možda će (baš zbog svega navede-nog) netko u dolazećoj budućno-sti ipak osjetiti potrebu da napiše ili uputi ispričnicu spram tih istih roditelja i njihove djece (od kojih su neki posljednjih mjeseci bili na rubu histerije).

Ili ćemo tek lakonski očekivati da tu ispriku „odradi” – virus!

Izbor je na odraslim osobama koje donose preporuke i odluke vezane za obrazovanje.

Ionako se kod nas sve uglav-nom vrti upravo baš oko toga – izbora...

KaKo je doBro vidjeti iH opet

Nastava Na daljiNu

Nerado nabrajam dobre strane aktualne pandemije, a koja je u nas, makar u svojem prvom valu, zaustavlje-na gotovo najboljim mogućim načinom, karantenom. No evo, ne mogu odoljeti da ne naglasim da se naše školstvo napokon, premda prisilno, „virtualiziralo” u onome segmentu u kojem je to trebalo učiniti mnogo ranije: prijave za maturu, prijave za fakultet, sve sad može online, ne treba doći „na noge” da bi se predali ili pokupili papiri, dokumenti, potvrde, ocjene…

Online poslovanje zaživjelo je i u mnogim drugim segmentima života i ono je zapravo danas često jedino razumno, jer štedi vrijeme i skraćuje prostor. Nažalost, upravo smo istaknuli jedinu prednost koju je online komunikacija donijela u škole.

Sve ostalo jest puka improvizacija koja se eto rastegnula proteklih tjedana i mjeseci. Ministarstvo obrazovanja nije za online nastavu osiguralo ni minimalne uvjete. Cio je teret pao na pleća samih profesora i đaka te njihovih roditelja. Moglo bi se čak kazati da su se mnoga djeca i mnogi učitelji, prepušteni sami sebi, više namučili negoli što se itko u društvu za trajanja protuepidemijskih mjera. Teži aktualan zadatak imali su jedino vatrogasci koji su sanirali posljedice zagrebačkog potresa i liječnici koji su liječili zaražene koronavirusom.

Kako se odvija online nastava razlikuje se ne jedi-no od škole do škole, negoli i od razreda do razreda. U našoj slavnoj gimnaziji, u našem slavnom gradiću, moj sinko uglavnom se oslanja na komuniciranje elektroničkom poštom. Takva je praksa većine profesora.

Kako se oni snalaze pak teško mi je, dakle, i zamisliti. Stotine mailova pregledati svaki dan mora da je vrlo frustrirajuće. Gotovo da i nema profesora koji se nije potrudio i više negoli je morao. Mnogi su ispisali tisuće kartica raznih odgovora, objašnjenja, zadataka, strpljivo i uporno.

Moguće je da u svim školama ta borba protiv en-tropije nije bila toliko uspješna, a i ova koja je uspje-la nije ni približno nadoknadila nastavu u razredu.

Nenadoknadivo mnogo energije i učitelji i đaci utrošili su na to da uopće uspostave i održe komu-nikaciju, a sve moguće zabune, pogrješne odluke, nepravde rasle su iz dana u dan.

Budući da nije bilo propisanog protokola, a ni sad ga nema, ne postoje, zapravo, dva razreda koji su prošla identičan nastavni i odgojni proces. Ta raznolikost, među ostalim, zapravo znači da nisu svi učenici imali iste uvjete i da će to zacijelo rezultirati i nejednakim rezultatima poduke.

Pravo na jednake uvjete u školovanju podrazu-mijeva se, a ovdje je očito sustavno narušeno, jer se sustavno širila improvizacija.

Doduše, naš je i mentalitet takav da se u impro-vizacijama često bolje snađemo negoli u uređenom sustavu pa će i naša djeca trpjeti manje posljedice negoli što su to mogli.

No što s onima koje škola uopće nije zanimala i ni sad ih ne zanima? Ništa. Za njih sankcija ne će biti, a cijeli problem izbit će na javu tek kad započne sljedeća školska godina, i to jedino ako se epidemija ne vrati u drugom valu…

dnevnik jednog tate

virtualiZacija upisa

napisao

tomislav čadež

Online poslovanje zaživjelo je i u mnogim drugim segmentima života i ono je zapravo danas

često jedino razumno, jer štedi vrijeme i skraćuje prostor.

nažalost, upravo smo istaknuli jedinu prednost koju je Online komunikacija donijela u škole

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40, 10000 ZagrebDIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)GLAVNA UREDNICA Irena Kustura (irena.kustura@skolskenovine.hr)UREDNIŠTVO (redakcija@skolskenovine.hr), Marijan Šimeg (marijan.simeg@skolskenovine.hr), Ivan Rodić (ivan.rodic@skolskenovine.hr), Branko Nađ (branko.nadj@skolskenovine.hr), Ivica Buljan (ivica.buljan@skolskenovine.hr)

LEKTORICA Ivana ČavlovićGRAFIČKI UREDNIK Nenad PejuškovićTAjNIŠTVO (info@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712RAČUNovoDstvo, PREtPLAtA (pretplata@skolskenovine.hr) OGLAŠAVANjE (oglasi@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

ŽIRo RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-1110168174 / Privredna banka

IBAN: HR6723600001101381687 / Zagrebačka banka HR2523400091110168174 / Privredna banka

DEvIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)tIsAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb

CIjENA Pojedinačni broj: 12 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 375 KN / Pojedinci - 195 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Mađarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €CIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7000 KN (zadnja i treća 8000 KN), 1/2 str. 4000 KN (zadnja i treća 4500 KN), 1/3 str. 3000 KN, 1/4 str. 2000 KN, 1/8 str. 1500 KN

Školske novine izlaze uz financijsku potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

/Redakcija Školskih novina ne dijeli sva objavljena mišljenja svojih suradnika./

napisao

igor matijašić, Oš milana langa, Bregana

Hrvatska je mladost ponovno preplavila školska dvorišta i svi su nestrpljivo čekali ulazak u školu ponajprije kako bi vidjeli svoje učitelj(ic)e.

tog 25. svibnja podjednako su uzbuđena bila i djeca i odrasli!Bilo je među najmlađim učenicima i pospanih, i radosnih, bilo je opreznih,

bilo je i pomalo preplašenih, no bilo je prekrasno vidjeti ih opet! i svi su se pokušavali pridržavati uputa – neprirodna situacija za sve je u trenu

postala uobičajena. Počeo se normalizirati školski život…

3školskenovine

mjere poduzeli, užina je organizirana u blagovaonici u razmacima od 15 minuta, nastava se izvodila posve normalno i nije bilo nikakvih problema. No nismo inzistirali na strogom poštivanju pravila jer se djeci jed-nostavno ne može zabraniti dodir i kontakt s vršnjacima i blizinu, kontakt s učiteljicama koje su morali pozdraviti i zagrliti.

Poruke iz Ministarstva obrazovanja u posljednjih su nekoliko tjedana bile dvojake, katkad nedovoljno jasne, jer se pozivalo rodi-telje da šalju djecu u školu, ali da i ne moraju ako se boje ili imaju neki objektivan razlog koji mogu opravdati te da i učitelji koji su u visokorizičnoj skupini i u opasnosti od zaraze također ne dolaze u školu. A onda se odjed-nom ispostavilo da je epidemiološka situacija toliko dobra i sigurna da se i učitelji naruše-nog zdravlja uopće ne spominju i da se to tu-mači kao poziv da i oni dođu na svoje radno mjesto. A „pošteda” učitelja i briga za njihovo zdravlje bila je aktualna samo u prva dva tjedna od 11. do 25. svibnja kad je u školama bilo jako malo djece. Sad je takvim učiteljima preporučeno da mogu nositi zaštitne maske i rukavice i da je to sasvim dovoljno za njihovu zaštitu. Jer je škola jednako sigurna kako za djecu tako i za učitelje.

Nema više rizičNih skupiNa!? Čuli smo za nekoliko primjera kad liječnici opće prakse nisu željeli otvoriti bolovanje učiteljicama koje su u rizičnoj skupini, recimo boluju od astme, preboljele su karcinom ili neku tešku bolest, jer su se valjda držali

naputaka Hrvatskog zavoda za javno zdrav-stvo. A ravnatelji nisu imali kud nego im reći da dođu u školu i rade svoj posao. No otkrili smo i jedan primjer koji posve odudara od već spomenute prakse.

Učiteljica razredne nastave u riječkoj OŠ Pehlin Tamara Vidmar, koja je dijabetičar, ispričala nam je da ju je oduševio odnos ravnatelja Želimira Šimunića, koji je na pripremnom sastanku za povratak učenika u školu sam predložio njoj i jednoj starijoj kolegici koja također spada u rizičnu skupinu da ostanu kod kuće.

– Nisam razmišljala o takvoj mogućnosti, ali me iznenadio ravnateljev prijedlog kojim je nas dvije oslobodio rada u razredu budući da se u prvom tjednu relativno malo učenika pri-javilo za produženi boravak u kojemu radim. Iznimno cijenim postupak ravnatelja, jer bez obzira na sva uvjeravanja da je epidemiološka situacija sjajna i da nema nikakve opasnosti ni za djecu ni za odrasle, ipak osjećam nelagodu kad pomislim da bih se slučajno mogla zara-ziti. Ipak se koronavirus pokazao kao prilično ozbiljna opasnost. Voljela bih biti u razredu sa svojim učenicima, jer je i njima i nama već dosta nastave na daljinu i jedva čekamo da se sretnemo, vidimo, razgovaramo, da se djeca druže. Cijelo sam vrijeme kroz online nastavu bila s učenicima u kontaktu, slala im različite materijale, igrice, kvizove, zadatke za aktiv-nosti u slobodnom vremenu, ali ništa nam ne može nadomjestiti rad u razredu – zaključila je učiteljica Tamara Vidmar.

Marijan Šimeg

Prošlog ponedjeljka, prvoga dana obvezatne nastave u takozvanom novom normalnom školovanju najmlađih u školske je klupe diljem

Hrvatske sjelo oko 125 tisuća učenika razred-ne nastave, što je oko 80 posto od njihova ukupnog broja. Postotak je to koji je iznena-dio mnoge „proroke” koji su predviđali mno-go manji odaziv roditelja na poziv iz resornog ministarstva da nakon deset tjedana nastave na daljinu pošalju svoje dijete u školu.

Najveći odaziv, i to od čak 94 posto, bio je u Brodsko-posavskoj i Varaždinskoj županiji. Najmanji je bio u Zagrebu, u kojemu je, pre-ma podatcima resornog ministarstva, došlo 61 posto ukupnog broja učenika, a prema po-datcima Gradskog ureda za obrazovanje njih tek nešto više od 50 posto. Slabijem odazivu u Zagrebu vjerojatno su kumovale u posljednje vrijeme često kontradiktorne i zbunjujuće poruke koje su roditeljima dolazile iz resor-nog ministarstva i Vlade o tome da su škole otvorene, ali ne i da je dolazak obvezatan te da će se uvažiti objektivne okolnosti i oprav-danja roditelja.

Budući da je dobar dio zagrebačkih učenika ostao kod kuće, a očekuje se da će se u sljede-ćim tjednima i oni priključiti vršnjacima, do tada za njih vrijedi receptura koju je savjeto-vala ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, a to je nastava na daljinu. Izvode li je učitelji-ce nakon što odrade nastavu u školi ili njihov posao u školi prema njihovim uputama rade učiteljice iz odjela produženog boravka, a one rade online nastavu ili je „u igri” neki treći model mješovite nastave – sve to ovisi o orga-nizaciji rada u svakoj školi ponaosob.

Bez proBlemaNo zato nikakvih dvojbi nije bilo u mnogim drugim gradovima i manjim mjestima. Kako je rekla Karmen Hans Jalšovec, ravnateljica I. OŠ u Varaždinu, u njezinoj je školi sve prošlo jako dobro, prvog dana došlo je više od 90 posto učenika, koristili su se četirima ulazima u školsku zgradu tako da nije bilo gužve, poštivali su sve savjete stručnjaka – dezinfek-cija obuće, pranje ruku provođeni su prema preporukama i propisanim uvjetima, odmori se provode u razredu bez velikog miješanja učenika.

A Josip Mandurić, ravnatelj osječke OŠ Antuna Mihanovića, kaže:

– Prvoga dana došli su nam svi učenici osim osmero bolesnih. Sve smo higijenske

Upisi u prvi razred srednje škole ove će godine biti kasnije nego lani, a novost je da učenici i njihovi roditelji ne će morati dolaziti u školu i osobno predavati potpisane prijavnice, kao i dokumente o ispunjavanju

posebnih uvjeta za upis već će to moći napraviti elektroničkim putem. Osim toga, nakon objave konačnih ljestvica poretka kandidata 25. srpnja učenici ili roditelji upisnice u srednju školu mogu dostavljati i elektroničkim putem, što do sada nije bilo moguće.

Takvu je odluku donijelo Ministarstvo obrazovanja nakon e-savjetovanja u kojemu je najviše primjedaba upućeno na vremenik postupaka za upis koji će se provoditi dva tjedna kasnije nego lani. Početak prijava učenika u sustav bit će 1. srpnja, 8. srpnja počinju prijave najviše šest obrazovnih programa, objava konačnih ljestvica poretka uslijedit će 25. srpnja, a nakon toga učenicima ostaje šest dana do 31. srpnja za dostavu upisnica i potrebne dokumentacije odabra-nim školama.

Ovakvo pomicanje datuma upisa u Ministarstvu obrazovanja objašnjavaju činjenicom da se ovogodišnji upisi događaju u specifičnim okolnostima – od lanjskog štrajka prosvjetara, epidemije koronavirusa, provedbe nastave na daljinu do kasnijeg završetka nastavne godine za 12 dana u odnosu na prošlu godinu.

– Sve je to utjecalo na upisne rokove u ljetnom upisnom roku, a oni su uvjeto-vani postupcima i tehničkim uvjetima tijekom elektroničkih prijava i upisa u srednje škole koji moraju biti takvi da svima daju jednake prilike – pojašnjavaju u Ministarstvu obrazovanja. (mš)

NakoN deset tjedaNa u škole se vratila većiNa učeNika razredNe Nastave

Kraj nastavne godine ipaK u šKolsKim Klupama

Oko 80 posto najmlađih

osnovnoškolaca vratilo se prošloga

ponedjeljka u škole. iznenadio je taj postotak

mnoge „proroke” koji su predviđali

mnogo manji odaziv roditelja

na poziv iz resornog

ministarstva da nakon deset tjedana nastave

na daljinu pošalju svoje dijete u

školu

Ministarstvo obrazovanja donijelo odluku o upisiMa u prvi razred srednje škole

učenici će dOkumente slati online

4 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

napisao marijan šimeg dio prakse i u vlastitom domu i to im u školi uvažavaju i priznaju.

– Bez obzira na sve, učenici nisu zakinuti ni za što. Teme završnih ispita učenici su dobili još lani i sa svojim mentorima poslodavcima radili praktično, evidentirali sve kroz elabo-

rate, a usmeni dio će braniti na daljinu i ne ćemo ih zvati u školu jer imamo i nekolicinu mentora koji su u rizičnoj skupini. Osim toga, dosta je učenika izvan Zagreba pa bi trebali smještaj u učeničkom domu, što bi sve zakompliciralo. Ako smo online odradili tri mjeseca nastave, možemo i obranu završnih radova. Važno je da iz pandemije svi izađemo živi i zdravi – kaže Anto Vidović.

Nakon dva mjeseca nastave i praktičnog rada na daljinu, u Graditeljskoj školi Čakovec vratili su se praksi u školskim radionicama i kod privatnika. Stručni nastavnici su učeni-cima tijekom online nastave slali zadatke koje su mogli odraditi kod kuće poput krečenja, gletanja zidova, manjih monterskih poslova, pa se i tako održavao kontinuitet nastave.

– Na kraju će nedostajati vrlo malo sati prakse i to se ne će odraziti na znanja učeni-ka, a praktične vještine koje nisu toliko uvjež-

NakoN dvomjesečNe pauze i sredNjoškolci se vraćaju u školske klupe

Stanje s pandemijom koronavirusa iz tjedna u tjedan se popravlja, nacionalni stožer civilne zaštite ola-bavljuje protuepidemijske mjere pa je tako od 18. svibnja omogućeno

da se barem dio srednjoškolaca vrati u svoje obrazovne ustanove. Prilično nezapaženo i skoro „ispod radara” najšire javnosti prošla je vijest da srednjoškolci nakon devet tjedana mogu ući u svoje škole, naravno, pridržava-jući se svih propisanih epidemiološko-higi-jenskih uputa, kako bi provodili praktične vježbe, pohađali dopunsku nastavu, polagali popravne i razlikovne ispite te branili završne radove u strukovnim školama. Dakle, sve su to aktivnosti koje je nemoguće provesti na daljinu, barem tako misle i u nacionalnom stožeru i u Ministarstvu obrazovanja koje je srednjim školama poslalo upute o tome kako i što raditi. A hrvatski učitelji i nastavnici pokazali su da i u ovakvim teškim i složenim okolnostima mogu odgovoriti na sve zahtjeve i kvalitetno odraditi i nastavu na daljinu koju nisu imali prilike nikada prakticirati.

Ne ćemo sad nabrajati sve one razdaljine u metrima, dezinfekcije, provjetravanja prosto-ra, dopušteno okupljanje najviše deset sred-njoškolaca u razredu ili praktikumu, potpisa-ne izjave učenika da nemaju znakove bolesti, ali valja istaknuti da u svim tim preporukama i uputama ima puno nejasnoća, pa i kontra-dikcija. Važno je sada odraditi stručnu praksu i obranu završnih radova, a dopunska nastava i popravni ispiti doći će na red tek kad završi nastavna godina.

što god Napravili – kriviI kako kaže Anto Vidović, ravnatelj Obrtnič-ke i industrijske graditeljske škole u Zagrebu, „mjere su došle tiho i sramežljivo i jasno nam je da što god napravimo, uvijek možemo biti krivi. A iz ministarstva kažu i da nešto može-mo i da ne moramo, pa spominju objektivne i subjektivne razloge, da se usmjerimo na ishode učenja. Poslodavci koje smo kontakti-rali ne žele izlagati ugrozi ni sebe ni učenike i mi djecu ne možemo slati na praksu. Autola-kireri i pismoslikari još mogu, jer u radionici su s majstorom gotovo sami, ali tesari, zidari, dimnjačari to ne mogu, jer oni obilaze više radilišta u jednom danu i ugroza je velika. Osim toga, Zagreb je još opasan zbog potresa, potkrovlja, dimnjaci su nesigurni, a nama je sigurnost učenika primarna”.

Stoga su zaključili da je bolje da učenici preostali dio stručne prakse odrade kao ljetnu praksu kad će sigurnost biti veća. Vježbe u školskim radionicama odavno su odradili,

praKtični rad i oBrana završniH radova – u

prvom planuPrilično nezapaženo i gotovo „ispod radara” najšire javnosti prošla je vijest da srednjoškolci nakon devet

tjedana mogu ući u svoje škole, naravno, pridržavajući se svih propisanih epidemiološko-higijenskih uputa, kako bi provodili praktične vježbe, pohađali dopunsku nastavu, polagali popravne i razlikovne

ispite te branili završne radove u strukovnim školama

u šKoli imamo dovoljno prostora u četiri zgrade i učenici mogu u

radionicama raditi Bez straHa od epidemije. jedva su dočeKali da dođu u šKolu, jer im je već dosadilo Biti doma. završne će ispite odraditi u šKoli pred

povjerenstvima – i praKtični rad i usmenu oBranu učinjenoga

zvonKo ladić

5školskenovine

bane kao prijašnjih godina ipak ne će biti bitno narušene. Uostalom, učenici će male deficite sad nadoknaditi na pravoj praktičnoj nastavi. Nažalost, građevinske tvrtke su ta-kođer stajale i sad su jedva dočekali da mogu početi raditi i učenici starijih godišta će moći i na pravim građevinskim projektima okusiti svoju struku, a mnogi će si naći i budućeg poslodavca. U školi imamo dovoljno prostora jer imamo četiri zgrade i dečki mogu u radi-onicama raditi bez straha od epidemije. Jedva su dočekali da dođu u školu jer im je već dosadilo biti doma. Završne će ispite učenici odraditi u školi pred povjerenstvima – i prak-tični rad i usmenu obranu učinjenoga – rekao nam je ravnatelj škole Zvonko Ladić.

Frizeri šišaju kod kućeU potresu krajem ožujka nastradala je i zagrebačka Obrtnička škola za osobne usluge i već tjednima se u njoj saniraju štete pa ne mogu pozvati svoje učenike frizere, pedikere i kozmetičare da dođu na praktičnu nastavu u školske salone. Ravnateljica Darinka Štampar Šmaguc kaže da se u školi, ali niti kod privat-nih poslodavaca još uvijek mnoge stvari ne mogu odraditi zbog distanciranja, ali i zbog dugotrajnosti nekih frizerskih postupaka.

– Snašli smo se i dobar dio vježbi učenici rade kod kuće – frizeri rade doma frizure na lutkama iz škole, rade se depilacije, masaže, šminka. Naravno, nije to onako kao da su u školi, ali stručne učiteljice im svakodnevno daju zadatke i upute, a natrag dobiju video-snimke i fotografije urađenoga. Vještine nisu zanemarene, učenici nisu zakinuti ni za što, i ovako na daljinu su stekli dovoljno kvalitet-nih znanja, kompetencija i vještina u svojoj struci. I sve na daljinu dobro funkcionira i sigurna sam da će učenici tijekom ljeta moći odraditi i ljetnu praksu koju su imali svih prijašnjih godina.

I završni radovi učenika već su napravljeni. Izrada ide online, a obrana uživo. Učeniku se vrjednuje praktičan rad koji je radio kad kuće i koji je ocijenjen, a mora napraviti elaborat koji prezentira uživo pred povjerenstvom. I to je trenutačno jedini način da 126 frizera odradi završni ispit, jer predugo bi trajalo da

pred povjerenstvom i u posebnim epidemi-ološkim uvjetima moraju u školi napraviti praktični rad – zaključuje ravnateljica Štam-par Šmaguc.

koNoBari i kuhari – onlineNeizvjesno je i u hotelijersko-turističkoj struci. Mnogi hoteli i restorani su zatvoreni, upitna je i ljetna praksa, ali bez obzira na to Mladen Smodlaka, ravnatelj Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu vjeruje da će do kraja kolovoza svi učenici odraditi svoju takozvanu ljetnu praksu.

– Trenutačno su hoteli na moru i u Zagre-bu s kojima surađujemo zatvoreni. Školske radionice i restoran su zatvoreni pa i u njima ne mogu raditi. U školi imamo laboratorije i praktikume u kojima su učenici puno toga odradili za vrijeme redovite nastave, a otkako smo online mnoge stvari prema naputcima nastavnika rade kod kuće. Postavljaju stolove, kuhaju jela, pripremaju slastice tako da s time nema problema. Bez obzira na teškoće, učenici ipak ne će biti zakinuti jer su struč-nu praksu od 280 sati odradili u školi, a 182 sata ljetne prakse vjerujemo da će do kraja kolovoza sigurno odraditi u Zagrebu ili u svom mjestu stanovanja. Tijekom tri godine obrazovanja usvojit će sve temeljne vještine i znanja u svojoj struci tako da im poneki sat stručne prakse ne će nedostajati u zanimanju za koje će se tijekom radnog vijeka stalno usavršavati i učiti.

Završne radove učenici će braniti online. Više se ne radi praktično nego samo teorijski elaborat u kojemu obrade zadanu temu i koji učenici mogu braniti preko videokonferencij-ske veze i ne će biti nikakvih problema, osim ako ne zakaže tehnika i videoveza, ali i to je rješivo i izaći ćemo učenicima maksimalno u susret – ističe ravnatelj Smodlaka.

Za razliku od zagrebačke online obrane završnih radova, u opatijskoj Hotelijersko-turističkoj školi pozvat će učenike da to učine pred svojim profesorima.

– Obrana završnoga rada bit će u školi, pribavili smo sve što treba od barijere na ula-zu i dezinficijensa, maske, rukavice. Imamo šest dana u prvom tjednu lipnja za završni ispit i sve ćemo stići na vrijeme – objašnjava ravnateljica Ksenija Beljan te ističe da su se u školi prilagodili nastavi na daljinu i sve funk-cionira jako dobro i nema nikakvih problema pa će im i upisi koji će biti online predstavljati „mačji kašalj”.

– Budući da naši učenici imaju samo 70 sati praktičnog rada godišnje ni s tim dije-lom obrazovanja ne će imati problema jer su uglavnom sve odradili tijekom prvog i dijela drugog polugodišta. Budući da su hoteli i dalje zatvoreni, naši učenici, budući hotelijer-sko-turistički tehničari ne mogu kod njih na praksu, ali su dobili određene zadatke vezane

za struku i oni to uredno izvršavaju. I ništa nije zabrinjavajuće, samo neka sve bude u redu, da nema pandemije, lako ćemo nado-knaditi i ono malo što je propušteno – uvjere-na je ravnateljica Beljan.

završNi ispiti uživoVećina prakse za buduće veterinarske i prehrambene tehničare, mesare, voćare i vinogradare u petrinjskoj Srednjoj školi odrađena je u školskim praktikumima i kod vanjskih suradnih firmi. Kako kaže njezin ravnatelj Milan Orlić, „u vrijeme pandemije nastavu održavamo u realnom vremenu i prilično dobro smo se organizirali. Odradit ćemo i državnu maturu, a završne ispite ćemo održavati u školi. Završne radove učenici su zgotovili još tijekom travnja, profesori su već mnoge i ocijenili, a provjera će biti uživo”.

Kad je krenula pandemija praksu za voćare i sve one koji mogu boraviti vani radili su i za vrijeme online nastave pa ne će biti nekog deficita, a sve se uvijek može, kako kaže ravnatelj Orlić, nadoknaditi i kroz teorijsku nastavu.

– Svi smo napredovali u informatičkim vještinama, koristimo se različitim resursima za komunikaciju i rad s učenicima i njiho-vim roditeljima, a škola ima vlastite servere preko kojih bez ikakvih problema i zastoja sve to odradimo. Popravne ispite i dopunsku nastavu ćemo organizirati ako za to bude po-trebe tek kad završi nastava. Promijenili smo dosta gledanje na vrjednovanje i ocjenjivanje i vjerujem da ne će biti učenika sa zaključe-nim negativnim ocjenama – zaključuje Milan Orlić.

U pulskoj Strukovnoj školi odlučili su se da sve do kraja nastavne godine odrade na daljinu. Kako govori ravnatelj škole Ivo Bebek, „iako obrazujemo frizere, stolare i pekare u trogodišnjem programu s vježbama i stručnom praksom ne će biti problema, jer kad je lani bio štrajk učenici su imali praksu pa se skupilo dovoljno sati. Imamo i sjajne nastavnike praktične nastave koji u frizerskim odjelima učenicima podijele lutke, pa oni kod kuće šišaju, rade frizure, snime to i pošalju nastavnicima i tako funkcioniramo od ožuj-ka. Kozmetičari rade isto tako. Stolari će ići na praksu kod poslodavaca, zgotoviti završne radove pa imati i ljetnu praksu. U četverogo-dišnjim programima imamo kozmetičare i nutricioniste koji nemaju klasičnu praktičnu nastavu nego laboratorijske vježbe pa su dobar dio odradili u školskom laboratoriju, a ostatak na daljinu prateći upute stručnih nastavnika i u prvom tjednu lipnja će braniti završni rad, pa će moći izaći i na državnu ma-turu. Završne ispite ćemo odraditi na daljinu i tek u iznimnim slučajevima ćemo to raditi u školi”.

praksa Na daljiNu NedostatNaDa praktični rad na daljinu na koji se prešlo istodobno kad i na nastavu na daljinu nije najbolje rješenje, iako je u trenutačnoj situ-aciji još uvijek jedino moguće, smatra Petar Katalinić, profesor savjetnik strojarske grupe predmeta u Tehničkoj školi u Karlovcu.

– Učenici znaju što trebaju napraviti, ali to ne rade praktično. Umjesto da rade praktično učenici bilježe procedure u elektrostrojarskoj struci. A praksa u virtualnom svijetu je pro-blematična i sigurno će učenici biti zakinuti za neke vještine i kompetencije. Radili su uče-nici kod nekih obrtnika, ali sve je prepušteno pojedincima, tome kako je organiziran servis. A u školskim praktikumima se trenutačno ne može ništa napraviti. I razočaralo me to što učenici gledaju kako prevariti profesora, a ne što i kako naučiti. To nije stvar motivacije nego odgoja i sustava vrijednosti. Završne radove učenici predaju u digitalnom obliku, profesori to ocijene, a obrana rada će biti u školi i sve će biti u roku da bi učenici stigli i na državnu maturu - kaže profesor Katalinić.

teme završniH ispita učenici su doBili još lani i sa svojim mentorima poslodavcima

radili praKtično, evidentirali sve Kroz elaBorate, a usmeni dio će Braniti na

daljinu i ne ćemo iH zvati u šKolu jer imamo i neKolicinu mentora Koji su u rizičnoj sKupini. osim toga, dosta je učeniKa izvan zagreBa pa Bi treBali smještaj

u učeničKom domu, što Bi sve zaKompliciralo. aKo smo online odradili tri mjeseca nastave, možemo i oBranu završniH radova. važno je da iz pandemije svi iziđemo

živi i zdravianto vidović

6 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

FaKulteti se polaKo vraćaju rutini, većina nastave i dalje online

hrvoje odak, ravNatelj zdravstveNog učilišta u zagreBu

miNistarstvo naS ne čujeNaša je školska zgrada u nekim dijelovima

dosta stradala u potresu pa sad ne možemo s učenicima raditi vježbe u našim dobro opremljenim praktikumima i laboratorijima, a zdravstveni sustav ih ne može pustiti u bolnice u kojima su prije epidemije odrađivali dio praktične nastave. Dentalni asistenti i fizioterapeuti su polovicom ožujka ostali bez prakse. S praktičnom nastavom ne znamo što dalje pa je udruga zdravstve-nih škola još 6. svibnja tražila pomoć od Ministarstva obrazovanja, ali nismo dobili nikakav odgovor. Naime, predložili smo Ministar-stvu, budući da sadašnja situacija ne ide u prilog održavanja ljetne prakse koja se održava u ljekarnama, fizioterapeutskim ordinacija-ma, kozmetičkim salonima i bolnicama, da ljetna praksa iznimno ove godine ne bude uvjet učenicima za prijelaz u viši razred, no još nismo dobili odgovor niti mišljenje.

U online nastavi naglasak je bio na ishodima učenja, a u na-stavku obrazovanja imat ćemo dovoljno vremena za nadoknadu vještina. Vježbe su dobrim dijelom odrađene i online i kompetencije će učenici uvijek nadoknaditi, ali sad je to nemoguće zbog stanja školske zgrade, ali i ostalih objektivnih okolnosti ne samo nama nego i u svim medicinskim školama.

A kad je riječ o obrani završnih radova, odlučili smo da učenici ne dolaze u školu, nego će svaki maturant nakon što je predao radnju, a svi su to već učinili, dobiti tri pitanja od svog mentora na koja će u nekoliko dana trebati napraviti prezentaciju u PowerPointu s odgo-vorima o kojima će ovisi konačna ocjena završnoga rada.

U Željezničkoj tehničkoj školi u Moravi-cama u kojoj se obrazuju budući elektro-tehničari i strojari odnosno CNC meha-troničari kažu da nema nikakve potrebe za pozivanjem učenika u školu jer je praktična nastava u oba obrazovna programa potpuno ostvarena.

– Od 18. svibnja učenici su krenuli u ško-lu da dovrše svoje završne radove, a obranu će uživo odraditi na CNC vođenim strojevi-ma u školskim radionicama pred školskim nastavničkim povjerenstvom i prema svim epidemiološkim standardima. Za elektro-tehničare smo obranu završnog rada kanili napraviti online, ali ćemo ipak radi zornosti i kvalitetnije komunikacije sve to napravi-ti u školi. Dakle, bit će kao svih prijašnjih godina. Kad je riječ o nastavi na daljinu, moram reći da smo odradili do sada sve kao da je klasični način poučavanja u razredu. Bez obzira na sve nedaće koje su nas snašle učenici nisu ni u teorijskom niti u praktič-nom dijelu nastave zakinuti – kaže ravnatelj Borivoj Dokmanović, a profesorica poljopri-vredne grupe predmeta u Obrtničko-indu-strijskoj školi u Županji Dubravka Gvozdić ističe kako su usprkos brojnim problemima i nastava i stručna praksa u njezinoj školi izvode prema planu, ali učenici su i dalje u režimu „na daljinu”.

– Naši učenici budući fitofarmaceuti velik dio stručne prakse odrađivala su na vlastitim OPG-ovima i sve će biti realizirano, dijelom i online sa zadatcima koje im nastavnici daju pa ih odrade kod kuće. Obranu završ-nog rada smo planirali imati u školi tako da učenici pojedinačno dolaze svatko u svom terminu, da ne bude okupljanja većih i uz sve higijenske mjere. Poljoprivreda je sezonska djelatnost i oni su sve praktične za-datke za završni rad davno odradili pa je to evidentirano i ocijenjeno, a ostaje im samo obrana elaborata. Ako se situacija pogorša obrana završnog rada bit će preko videokon-ferencije.

Vjerujem da učenici ne će biti ni u kakvom deficitu znanja ili kompetencija. Voljeli bismo se što prije vratiti u razred, jer u struci je jako naporno raditi kad nemate ni udžbenika, digitalnih alata koje sami moramo pripre-mati, a zamjene za rad u razredu nema. To nam svima nedostaje – zaključuje profesorica Gvozdić.

Osim škola i vrtića, i visokoškol-ske ustanove posljednjih tje-dan rade u otežanim uvjetima. Nastava se provodi na daljinu, a s vježbama i praktikumi-

ma tek se počinje, prema epidemiološkim uputama. U posebno su teškom položaju neki zagrebačkih fakulteti, čiji su objekti stradali u potresu.

Tako primjerice Medicinski fakultet u Zagrebu nosi poznatu „crvenu naljepnicu”, odnosno oznaku da je većina zgrada neupo-trebljiva zbog oštećenja. I zato je održavanje nastave na daljinu za zagrebačke medicinare bilo jedino rješenje.

Od ponedjeljka 11. svibnja počelo je odr-žavanje ispita na daljinu i, prema riječima dekana prof. dr. sc. Marijana Klarice, taj su način rada svi uključeni ocijenili vrlo povolj-nim:

– Ukinuta je obveza da svi ispiti moraju imati pismeni i usmeni dio, a odluka o odr-žavanju pismenog dijela ispita ostavljena je katedrama. Praktična nastava počinje 1. lip-nja, a ako to epidemiološka situacija dopusti, i ispiti će se moći održavati na klasičan na-čin. Katedrama je sugerirano da po potrebi otvore dodatne ispitne rokove, a svi će ljetni rokovi biti objavljeni na stranicama fakulteta – poručio je dekan Klarica studentima.

maske i razmak od dva metraUslijed jakog potresa, i na svim zgradama zagrebačkog PMF-a nastala je materijalna šteta. Tako su i oni organizirali nastavu na daljinu, a s popuštanjem epidemioloških mjera studenti se vraćaju u praktikume, rekla nam je prof. dr. sc. Dubravka Hranilo-vić, prodekanica za nastavu. Počeli su raditi odsjeci koji imaju praktikume i laborato-rijske vježbe – Kemijski, Fizički, Geološki i Biološki:

– Studenti se ne smiju samostalno kretati po fakultetu, već se okupljaju ispred zgrade, poštujući razmak. Na ulazu u zgradu stoji dezinfekcijsko sredstvo za ruke, stavljaju se maske koje su obvezatne. Naputak je da student ponese svoju; ako je nema, dobit će od asistenta. I potom se upućuju na unaprijed označeno radno mjesto u praktikumu. Tije-kom vježbi i asistent i studenti nose maske, razmak se poštuje, a nakon završetka vježbi jedan po jedan izlaze van – opisuje Hranilo-vić.

Na PMF-u se i inače radi u manjim prak-tikumima, odnosno malim skupinama, od šest do dvanaest ljudi, pa im nije bilo teško pridržavati se mjera. Uvijek se koncentrirano drži i razmak od dva metra. Trenutačno na PMF-u studira oko pet tisuća studenata, od čega u praktikumima i laboratorijima dio svog školovanja realizira oko 1000 mladića i djevojaka. Unatoč ograničenjima, sve bi vježbe trebale biti dovršene u roku, navodi dekanica:

– Rok za nadoknadu jest 19. lipnja, nakon čega počinjemo s ispitnim rokovima. Iz sva-kog smo kolegija uzeli samo one vježbe koje su najreprezentativnije ili se nikako ne mogu odraditi na daljinu. Inače ne bismo stigli sve to odraditi. Sad hoćemo, i ljeto dočekujemo spremni odnosno bezbrižni – zaključuje Hranilović.

Dodaje da su spremni i za najavljeni drugi val korone, jer su uhodali sustav, imaju isku-stvo, platforme, alate i pravila za nastavu na daljinu.

Slično je i na splitskome PMF-u. Ove akademske godine imaju upisanog 901 studenta na svim studijskim programima. Od ponedjeljka 18. svibnja na Fakultetu se izvode samo najnužnije laboratorijske vježbe iz nekolicine kolegija pri Odjelima za kemiju, biologiju, fiziku i informatiku, izvijestio nas je doc. dr. sc. Nikola Marangunić, prodekan za nastavu.

– Sva će se nastava na Fakultetu dovršiti kako je i predviđeno nastavnim kalendarom i ne će biti potrebe za nadoknadama. Postoje određeni kolegiji s praktičnim vježbama za koje je nužno da se odvijaju neposredno i trenutačna nam je situacija to omogućila. Međutim, da se epidemiološka situacija nije promijenila naši su nastavnici bili spremni odraditi sve na daljinu koristeći se naprednim alatima i simulacijama za praktične vježbe. Prema tome, bili smo spremni u predviđenim rokovima završiti našu akademsku godinu.

poštivaNje rokovaNa Tehničkom fakultetu u Rijeci trenutač-no studira 1946 studenata i to na studijima strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računarstva. Na svim se studijima praktične kompetencije stječu u sklopu laboratorijskih, konstrukcijskih i auditornih vježbi koje su sa-držane u svim predmetima na studiju. Prema riječima prof. dr. sc. Anice Trp, prodekanice za nastavu, fakultetske se vježbe odvijaju uživo na način da nastavnik postupno prolazi kroz nastavni sadržaj, što studenti prate na daljinu, ili pak nastavnik postavlja snimljene videomaterijale putem kojih studenti mogu postupno samostalno prolaziti.

– Budući da se stručna praksa obavlja pojedinačno u tvrtkama čija je djelatnost iz područja studija studenta, u pravilu tije-kom ljetnih mjeseci, akademsku godinu namjeravamo završiti u skladu s usvojenim kalendarom nastave. Isto tako, redovito se izvode obrane diplomskih i završnih radova na daljinu. A sustavno se pripremamo za mo-guće odvijanje nastave na daljinu i u sljedećoj akademskoj godini – navodi Trp.

Vježbe su ključan dio obrazovanja budu-ćih pomoraca i za 1472 studenta Pomorskog fakulteta u Splitu vježbe počinju već na prvoj godini i protežu se tijekom svih pet godina. U svojim programima provode Konvenciju o izobrazbi pomorskih časnika (STCW), dakle imaju stručne predmete koji se moraju odra-diti kontaktnom nastavom u simulatorima, laboratorijima i plovidbi.

izvode se samo vježbe prijeko potrebne za završetak godine

7školskenovine

Dekan fakultet prof. dr. sc. Pero Vidan pri-sjeća se kako je ukidanje nastave u Hrvatskoj bio veliki problem, jer pomorski fakulteti nisu razvijali alate za učenje na daljinu. Naime, učenje na daljinu nije prepoznato konven-cijom STCW ni Pravilnikom Ministarstva mora pa su se morali sami organizirati što brže i kvalitetnije, sa što više alata za izvo-đenje online nastave. Pojedine je predmete teže svladati bez pomoći nastavnika te su počeli izravnu nastavu takvih predmeta koji se izvode kao auditorne vježbe, vježbe u laboratorijima, simulatorima, na moru i dr. Studenti i nastavnici koji dolaze na Fakultet moraju poštovati stroge propisane epidemio-loške mjere:

– Studenti i nastavnici evidentiraju se na ulazu u zgradu. Nastava je ograničena na 10 studenata. Obvezatni su nositi maske, a nastavnici i rukavice. Postavljen je dezinfi-cijens ispred učionica i na ulazu u zgradu. Na ulazu se mjeri temperatura. U stankama spremačice dezinficiraju učionice i kabinete. Na konzultacije se dolazi uz najavu. Poštuje se udaljenost od dva metra. Čitaonica ne radi nego samo knjižnica. Zadržavanje i prolaz zgradom je ograničen – rekao nam je Vidan.

Kako sada stvari stoje, nastavu će produljiti za samo sedam dana. Nastavnici i studenti rade punom snagom, raspored je zgusnut, fakultet radi dulje u danu nego inače. Tempo je brži, ali će se zato sve stići. Ispitni je rok također pomaknut za sedam dana:

– Za razliku od pomorskih fakulteta u Eu-ropi, zbog naše povoljne epidemiološke situ-acije, Fakultet je uspio organizirati kontaktnu nastavu i udovoljiti zahtjevima konvencije STCW. Naši kolege širom Europe nisu bili te sreće. Dakako, moramo raditi odgovorno kako se virus ne bi vratio i kako bismo obavili što više posla ako naiđe drugi val epidemije – jasan je dekan Vidan.

glumCi Ne mogu Bez vježBi U specifičnim uvjetima rade i umjetnički fakulteti. Na Akademiji dramske umjetnosti Zagreb trenutačno studira 330 studenata na osam odsjeka. Nastava na glavnim umjetnič-kim predmetima svih studijskih programa isključivo je praktična i provodi se cijeli semestar. Prodekan za nastavu i studente filmskih studija doc. art. Zvonimir Jurić te prodekanica za nastavu i studente kazališnih studija izv. prof. art. Ksenija Zec rekli su nam da je online nastava dodatan pedagoški iza-

zov, jer je glavni aspekt poučavanja u umjet-ničkom području svakodnevna kontaktna nastava. S tim praktičnim segmentom počeli su 11. svibnja, i ovdje uz strogo pridržavanje propisanih mjera, što zahtijeva bitno drukčiji pristup organizacije nastavnog procesa.

– U ovom trenutku nastavu organiziramo iz tjedna u tjedan. Za svako razdoblje razra-đujemo i predviđamo nekoliko mogućih mo-dela provedbe te kontaktne i online nastave. S obzirom na naše prostorne tehničke i ljudske resurse, u ovom semestru Akademija ne će moći raditi takoreći po starom niti u uvjetima potpunog popuštanja mjera – saznajemo od prodekana.

Svi su naši sugovornici složni kako će fakultetima analiza nastavne prakse u ovom semestru poslužiti pri planiranju provedbe nastavnog plana u ponovljenim uvjetima pandemije. Stoga su sigurni da će eventualni „drugi val” pandemije dočekati spremni, ali se još više nadaju, i profesori i studenti, da će do jeseni znanstvena zajednica pronaći učinkovito cjepivo protiv koronavirusa pa da se studenti vrate i udahnu toliko potreban „život” u visokoškolski sustav.

Branko Nađ

izvode se samo vježbe prijeko potrebne za završetak godine

Kod nas se i inače radi u manjim praKtiKumima, u sKupinama

od šest do dvanaest ljudi, pa nam nije tešKo pridržavati se

mjera. tijeKom vježBi i asistent i studenti nose masKe, razmaK se poštuje, a naKon završetKa

vježBi jedan po jedan izlaze vanprodeKanica duBravKa Hranilović, pmF zagreB

za razliKu od pomorsKiH FaKulteta u europi, zBog naše

povoljne epidemiološKe situacije, uspjeli smo

organizirati KontaKtnu nastavu i udovoljiti zaHtjevima

Konvencije stcW. naši Kolege širom europe nisu Bili te sreće.

daKaKo, moramo raditi odgovorno KaKo se virus ne Bi vratio

deKan pero vidan, pomorsKi FaKultet split

8 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

mo čak 11 odjela produženog boravka i mora-mo u suradnji s Gradskim uredom učiniti sve da se taj standard održi i dalje i da roditeljima i ubuduće izađemo u susret, da djeca budu negdje bliže našoj školi, a ne na drugom kraju Zagreba, ali nije jednostavno to sve posložiti. Osim toga, dosta je škola koje treba razmjestiti kao i nas, a znamo da su i roditelji nestrpljivi i da očekuju brza rješenja do kojih nije tako lako doći – kaže ravnateljica Mirjana Jermol.

Ravnatelj Gornjogradske gimnazije Rado-van Librić i u ovim za školu teškim trenucima vidi pozitivnu stranu.

– Budući da školsku zgradu treba u nekim dijelovima totalno rekonstruirati nastojat ćemo to iskoristiti pa mogućim pregradnjama dobiti kvalitetan učionički prostor, urediti potkrovlje tako da i u njemu budu manji prostori za učenike i da ubuduće imamo nastavu u jednoj smjeni. Nastava na daljinu ide, svi se trudimo i nastojimo učenicima pružiti što više pa smo već dogovorili i da će državnu maturu pisati u prostorima Indu-strijsko-strojarske škole – kaže Radovan Librić.

šteta – oko milijardu kuNaU Gradskom uredu za obrazovanje Grada Zagreba ističu da se je već dan nakon potresa krenulo u sanaciju štete na objektima pa je do sada ona otklonjena na 47 objekata, a pročelnik Ureda Ivica Lovrić očekuje da do 1. rujna sve škole budu obnovljene i uređene. Osim, četiri spomenute „crvene” škole i još devet škola – OŠ Bukovac, OŠ Miroslava Krleže, OŠ Ivan Merz, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Gornjogradska gimnazija, Prva ekonomska škola, Hotelijersko-turistička škola i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna i Učenički dom Brune Bušića – koje su označene žutom naljepnicom i koje nisu opasne po život, ali su oštećenja na njima takva da im predstoji dugoročna sanacija, pa će i one biti preseljene u druge škole barem do rujna, a mož-da i do prosinca 2021. godine. Na pitanje o nov-cu i cijeni popravaka, rekonstrukcija i saniranja šteta na objektima nema precizan odgovor.

– Bojim se da će šteta dosegnuti i milijardu kuna. Grad Zagreb se trudi osigurati novac, ali moram reći da od potresa do danas nema-mo nikakvu komunikaciju s Ministarstvom obrazovanja. Niti nas što pitaju niti ih išta zanima. A postoji i zakonska financijska ob-veza države, jer članak 142. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kaže da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za izgradnju, dogradnju i rekon-strukciju školskog prostora u slučajevima nedovoljne sigurnosti i ugroze života učenika pa država mora pomoći osnivaču u sanaciji takvih objekata. I Grad će račun s dokumen-tacijom ispostaviti resornom ministarstvu i potraživat ćemo ta sredstva, jer ne mogu ni Vlada niti ministarstvo reći da ih se to ne tiče – kaže Lovrić te podsjeća da je komunikacija s resornim ministarstvom i inače loša.

– Grad nije u konfliktu s ministricom Divjak, nego mi jedini već tri godine imamo snage, stručnosti i hrabrosti u suglasju s našim učiteljima ukazati na njezine loše poteze, na sve ono loše što je dolazilo iz Ministarstva. Potvrdilo se to i nakon potresa, jer očito je da to ministricu nije zanimalo. Ona nije posjetila nijednu stradalu školu, nju nije zanimalo što je sa zagrebačkom djecom i to samo pokazuje njenu bešćutnost – zaključuje Ivica Lovrić.

Marijan Šimeg

Snažan potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu oštetio je čak 164 od ukupno 434 zgrade dječjih vrtića, osnov-nih i srednjih škola kojima je osnivač

Grad Zagreb. Nakon što su sve školske objekte pregledali stručnjaci statičari, četiri su škole dobile crvenu naljepnicu s oznakom „Neuporabljivo”. To znači da su OŠ Petra Zrinskog, Područna škola Osnovne škole Vugrovec Kašina u Vugrovcu, Gornjogradska gimnazija i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje opasne za život, u njih se ne smije ulaziti i ni u kojem slučaju ne smije održavati nastava. U njima su već odavno započeli ozbiljni radovi, koji bi trebali završiti do rujna 2021. godine, a Gradski ured za obrazovanje već je objavio plan preseljenja za sve četiri škole. Gornjo-gradska gimnazija preselit će se u XV. Gimnaziju, a Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje u Pučko otvoreno učilište, a za dvije osnovne škole rješenje će biti dogovoreno ovih dana. Učenici OŠ Petra Zrinskog sele se u OŠ Tina Ujevića (prvi razredi), OŠ Izidora Kršnjavoga (drugi i treći ra-zredi) i OŠ Ivana Cankara (četvrti razredi), a pred-metna nastava bit će u OŠ Ive Andrića. Učenici Područne škole Vugrovec OŠ Vugrovec-Kašina nastavu će polaziti u PŠ Prekvršje (prvi, drugi i treći razredi), PŠ Planina Donja (četvrti razredi), dok se viši razredi sele u OŠ Iver.

zidovi se raspaliUmjetnička plesna škola Silvije Hercigonje pretrpjela je velika oštećenja, bitno je narušena statika zgrade, pa će njenih 15 razrednih odjela od jeseni imati nastavu u Pučkom otvorenom učilištu. Kako kaže ravnateljica Ivana Pinjušić Bužančić, „svi djelatnici se trude da djeci pru-že što više, da ih potaknu da kod kuće naprave što više vježbi iz plesa odnosno da naprave sve ono što mogu i u okviru klasičnog i suvre-menog plesa. Učenici profesorima šalju video snimke pa nakon toga komuniciraju, isprav-ljaju greške. Učini ćemo sve da maturantima osiguramo da završni rad i obranu rada rade u živo. I to smišljamo sami, jer nas Ministarstvo obrazovanja ni u jednim uputama uopće ne spominje kao da ne postojimo”.

Vladimir Vuger, ravnatelj OŠ Vugrovec Kašina objašnjava da je zgrada Područne škole u Vugrovcu jako stradala i predstoji joj dugotrajna sanacija tako da bi tek u rujnu 2021. godine trebala ponovno otvoriti vrata učenicima i učiteljima.

– Najviše je stradao dio zgrade koji je građen 1961. godine, neki pregradni zidovi su se do-slovce raspali, a sve što je kasnije nadograđeno je gotovo netaknuto. Tužni smo svi zbog toga, a s druge strane, veselimo se da će se saniranjem zgrade ojačati statika i da će biti puno sigurnija u slučaju nekog budućeg potresa. Od jeseni ćemo cijelu područnu školu preseliti na tri lokacije. Bit će zahtjevno jer će oko 400 učenika i njihovi učitelji, biti na kotačima. Svi ćemo biti putnici, ali izdržat ćemo – zaključuje ravnatelj Vuger.

optimizam NakoN NesrećeOsnovna škola Petra Zrinskog u centru je Zagreba, jako je stradala u potresu i u njoj se ne smije boraviti. Sanacija zgrade je počela odmah nakon potresa, školu će se urediti od podruma do krova, a radovi bi trebali biti gotovi do iduće jeseni.

– Sljedeću školsku godinu bit ćemo podsta-nari odnosno gosti u nekoj drugoj školi, jer nema drugog rješenja. Naš je problem što ima-

Osnovna škola Petra Zrinskog, Područna škola Osnovne škole vugrovec kašina u vugrovcu, gornjogradska gimnazija i

umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje opasne su po život, u njih se ne smije ulaziti

i ni u kojem slučaju ne smije održavati nastava. u njima su već odavno započeli ozbiljni radovi, koji bi trebali završiti do

rujna 2021. godine, a gradski ured za obrazovanje već je objavio plan preseljenja

za sve četiri škole

dvije osnovne i dvije srednje škole „crvene” – neuporabljive

Gotovo 40 posto zaGrebačkih škola i vrtića stradalo u potresu

Umjetnička plesna škola silvije Hercigonje

ivica Lovrić, pročelnik gradskog ureda za obrazovanje grada Zagreba

9školskenovine

Njemački je jezik kojim govori oko 120 milijuna ljudi u svijetu, s najvećim brojem go-vornika na području Europske unije. Službe-ni je jezik u Njemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Belgiji i Luksemburgu, a govori se kao jezik nacionalnih manjina među ostalima u Italiji, Poljskoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Namibiji te zemljama bivšega Sovjetskoga Saveza i Južne Amerike. Nezaobilazan je u poslovnom svijetu, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, sportu, turizmu i posebno u humanističkim znanostima. Osim golemog utjecaja koji su matematičari, fizičari i inženjeri poput Gau-ssa, Schrödingera, Plancka, Benza i Diesela imali na razvoj industrije i tehnologije, misli-oci, umjetnici i književnici poput Kanta, He-gela, Mozarta, Wagnera, Goethea ili Schillera utjecali su na europsku misao i kulturu. Valja istaknuti kako se motivi iz kulturnog nasljeđa njemačkoga govornog područja nastavljaju prenositi i u modernoj filmskoj te industriji digitalnih igara, poput Grimmovih bajki, riječne nimfe Lorelei, prstena Nibelunga, a dvorac Neuschwanstein postao je prototip dvorca za Disneyjeve animirane filmove. Posebnost su svakako i izrazi za koncepte koji se mogu pronaći u njemačkom jeziku poput Fremdscham, Schadenfreude, Unwort te Ohrwurm i verschlimmbessern.

gostovaNje iNozemNih stručNjakaGore navedene teme obrađuju se među osta-lima u nastavnim i izvannastavnim sadržaji-ma na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Odjel koji postoji od 1956. godine ra-zvio je bogatu i čvrstu tradiciju u obrazovanju prvostupnika njemačkog jezika i književnosti na preddiplomskom studiju te nastavnika i prevoditelja njemačkog jezika i književno-sti na diplomskim studijima, a sudjeluje i u poslijediplomskom studiju „Humanističke

znanosti” Sveučilišta u Zadru.Osim uključivanja

najnovijih znanstvenih saznanja proizašlih iz istraži-

vanja akademskog osoblja Odjela u nastavni proces, redovito organiziramo predavanja domaćih i inozemnih stručnja-ka o aktualnim jezikoslovnim, književnim, prevoditeljskim, metodičko-didaktičkim i kulturološkim temama. Stjecanje jezičnih znanja i komunikacijskih vještina odvija se uz podršku i angažman izvornih govornika (lektora) iz Njemačke i Austrije, a studen-te potičemo na samostalan i timski rad te kritičko promišljanje. Aktivno su uključeni u stručne i znanstvene aktivnosti odjela te u kreiranje sadržaja za odjelne digitalne servise. Osim toga, sudjeluju u znanstvenim i kultur-nim događanjima u lokalnoj zajednici poput Festivala znanosti, kampanje Zadar čita, obilježavanja Dana grada, Poetskog maratona te u volonterskim i sportskim aktivnosti-ma. Uključeni su u organizaciju i otvorenja prigodnih izložbi u suradnji s Goethe-Insti-tutom, Austrijskim kulturnim forumom te njemačkim i austrijskim veleposlanstvima, ali i različitih projektnih dana (npr. povodom pada Berlinskog zida) te se potiče njihova kreativnost na svim područjima.

suradNja s tvrtkama Odjel ima intenzivnu internu, ali i vanjsku suradnju s poduzećima i institucijama (npr. EVN Croatia, Državni arhiv u Zadru, pre-

voditeljskim agencijama u Zadru i Zagrebu) u obliku projekata i prevoditeljske prakse, a izvrsno surađujemo sa zadarskim osnovnim i srednjim školama, gdje osim školske prakse naši studenti redovito priređuju prigodne radionice, kvizove i književni natječaj za učenike njemačkog jezika.

Tijekom studija studentima je dostupna raznovrsna znanstvena i stručna literatura Sveučilišne knjižnice, Austrijske knjižnice „Dr. Alois Mock”, digitalnih repozitorija (Dabar i Morepress) kao i znanstveni radovi odjelnog časopisa GEM – Germanistica Eu-romediterrae. Imaju i mogućnost pohađanja semestra ili akademske godine na stranim sveučilištima putem programa Erasmus+ (npr. u Bambergu, Grazu, Hannoveru, Brnu i dr.), mreže CEEPUS Trans (npr. Slovenija, Austrija), stipendija DAAD (Njemačka) i stipendija ÖAD (Austrija). Posebno nas veseli činjenica da na naš odjel sve više dolaze strani studenti bilo kroz programe studentske mo-bilnosti bilo iz želje da nastave studij u Zadru te se rado uključuju u nastavu i izvannastavne aktivnosti.

Veselimo se mladim ljudima koji su krea-tivni, inovativni i žele se uključiti ne samo u naše studije nego spojiti znanja koja stječu s razvojem svih ostalih svojih vještina i kompe-tencija.

Više o studijima, aktivnostima i događa-njima možete doznati na mrežnoj stranici https://germanistika.unizd.hr/.

Izv. prof. dr. sc. Anita Pavić PintarićPročelnica Odjela za germanistiku

sveučilište u zadru odjel za GermaNistiku

interes studenata za njemački iz godine u godinu sve veći

I ove godine, kao i mnogih prethodnih, ali kao što će biti i sljedećih, znatan broj maturanata pokazuje zanimanje za studij njemačkog jezika na Sveučilištu u Zadru. S punim povjerenjem preporučuju ga svi koji su tamo studirali njemački jezik, ali i srednjoškolski profesori koji su upoznati s kvalitetom tog studija. Brojne generacije studenata završile su današnji Odjel za germanistiku zadarskog sveučilišta koji je počeo s radom davne 1956. godine kao sastavnica Filozofskog fa-kulteta u Zadru. Filozofski fakultet bio je od 1956. do 1974. dio Sveu-čilišta u Zagrebu, a od 1974. do 2002. Sveučilišta u Splitu. Godinu ka-snije, 2003., nakon što je postojeći Filozofski fakultet prerastao u prvo integrirano sveučilište u Hrvatskoj, Odjel za germanistiku nastavio je s neprekinutim djelovanjem kao jedna od sveučilišnih sastavnica novoga zadarskoga sveučilišta. Na Odjelu trenutačno studira oko 200 studenata, a nastavu izvodi 13 nastavnika u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima te dva strana ugovorna lektora.

Na Odjelu za germanistiku izvodi se sveučilišni dvopredmetni studij njemačkog jezika i književnosti koji se dijeli na preddiplomski sveučilišni studij njemačkog jezika i književnosti i diplomski sveuči-lišni studij njemačkog jezika i književnosti nastavničkog i prevoditelj-skog smjera.

Učenici, budući studenti studij odabiru prema svojim željama i interesima. Bilo da su izabrali prevoditeljski ili nastavnički smjer, studijem su, kažu, izrazito zadovoljni. Jednako zadovoljstvo dijele i profesori Odjela za germanistiku, kako uvjetima rada tako i studen-tima koji se odlučuju svoje akademsko obrazovanje završiti kod njih. Kako je organiziran Odjel za germanistiku i što sve nudi budućim studentima detaljno je za naš list napisala izvanredna profesorica dr. sc. Anita Pavić Pintarić, pročelnica Odjela.

Tijekom studija stu-dentima je dostupna raznovrsna znan-

stvena i stručna literatura Sveučilišne knjižnice, Au-strijske knjižnice „Dr. Alois Mock”, digitalnih repozi-torija (Dabar i Morepress) kao i znanstveni radovi odjelnog časopisa GEM – Germanistica Euromedi-terrae. Imaju i mogućnost pohađanja semestra ili akademske godine na stranim sveučilištima pu-tem programa Erasmus+ (npr. u Bambergu, Grazu, Hannoveru, Brnu i dr.), mreže CEEPUS Trans (npr. Slovenija, Austrija), stipen-dija DAAD (Njemačka) i stipendija ÖAD (Austrija). Posebno nas veseli činjeni-ca da na naš odjel sve više dolaze strani studenti bilo kroz programe studentske mobilnosti bilo iz želje da nastave studij u Zadru te se rado uključuju u nastavu i izvannastavne aktivnosti.

10 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

napisao Branko nađ

Akreditacija EPAS dodijeljena je Eko-nomskom fakultetu u Rijeci na razdoblje od tri godine. Dekan Host ističe da je time program International Bussines po svojoj kvaliteti usporediv s cijelim nizom programa koji se izvode na prestižnim fakultetima u inozemstvu.

– Studiranje ekonomije na engleskom jeziku logična je stvar stoga razmišljamo i o uvođenju dodatnih programa, iako nas je ova korona-kriza malo zaustavila u tim planovima – otkriva Host.

Upravo je veća zapošljivost studena-ta ono čemu se na ovome fakultetu teži posljednjih godina. Zoran Ježić, prodekan za studente i upravljanje kvalitetom, navodi kako je ključni segment akreditacije EPAS globalna prepoznatljivost diploma. Riječki studenti tako mogu aktivno sudjelovati na tržištu rada u bilo kojoj zemlji u svijetu. To se zapravo već i događa, budući da imaju alumnije u brojnim velikim kompanijama izvan Hrvatske:

– Diplome naših studenata priznaju se u cijelome svijetu. Moram reći da smo uvelike smanjili naše upisne kvote, i to već posljednjih nekoliko godina, i godišnje sad

Europski fond za razvoj menadžmenta EMFD, jedna od tri najveće svjetske akreditacijske institucije, riječkom Ekonomskom

fakultetu dodijelio je certifikat EPAS za sm-jer International Bussines koji je kompletno izvodi na engleskom jeziku već nekoliko godina. U ovome trenutku akreditaciju EPAS ima samo 115 studijskih programa na visokoobrazovnim institucijama u području menadžmenta, ekonomije i poslovne ekonomije iz cijelog svijeta. Tako ovo priznanje smješta Ekonomski fakultet u Ri-jeci u 10 posto najboljih svjetskih ekonom-skih fakulteta i poslovnih škola, govori nam dekan Alen Host.

zajamčeNo zapošljavaNjeDosadašnja iskustva međunarodnih obra-zovnim institucija pokazuju da stjecanjem akreditacije EPAS studijski program, od-nosno u ovome slučaju Ekonomski fakultet u Rijeci, dobiva međunarodnu vidljivost i priznanje visoke kvalitete, studenti brže i lakše nalaze posao, njihova je plaća veća te u pravilu zauzimaju ključne menadžerske pozicije u tvrtkama.

međuNarodNo prizNaNje za ekoNomski fakultet u rijeci

Među najboljiMa na svijetudobivanjem akreditacije ePaS fakultet dobiva međunarodnu vidljivost i priznanje visoke kvalitete, studenti brže i lakše nalaze posao, njihova je plaća veća te u pravilu zauzimaju ključne menadžerske pozicije u tvrtkama

studiranje nije samo učenje, već i stvaranja prijateljstava, poznanstava, druženje između studenata različitiH

generacija. i taj segment svima nedostaje, KaKo studentima

taKo i nama nastavnicima. nije isto Biti u Kući, zatvoren u svoja četiri zida, ili Biti ovdje oKružen studentima, njiHovom energijom, idejama, inicijativama, radoznalošću! ali aKo će nastavu treBati nastaviti online – spremni smo

deKan alen Host

statistiKe zavoda za zapošljavanje tumače se na prejednostavan i površan način. na zavodu ostaju nažalost eKonomisti Koji su

davno završili studij, po neKim davnim, zastarjelim programima

i jednostavno su izguBili prednost na tržištu rada Koju su tad možda imali

igor cvečić, direKtor studijsKog smjera international Bussines

11školskenovine

primamo oko 300 studenata na preddi-plomskoj razini. Istodobno, postoji istra-živanje Sveučilišta u Rijeci koje pokazuje da su gotovo svi naših studenti, njih 95 posto, zaposleni, što je sjajna stvar. No često čujemo pitanje – zašto je tako mnogo nezaposlenih ekonomista? Da, ima ih, ali radi se o ljudima koji su završili neke druge programe, možda i privatne škole, fakulte-te, programe upitne kvalitete. A ima i onih koji su već jako dugo nezaposleni, što je drugi problem hrvatskog tržišta rada. No studenti koji završe Ekonomski fakultet u Rijeci u dvije godine sigurno nalaze posao – jasan je Ježić.

imamo li previše ekoNomistaDekan Host kaže da na tržištu obrazovanja ekonomista ima mnogo različitih institucija koje ne nude kvalitetu. No one koje nude kvalitetno obrazovanje, potkrijepljeno me-đunarodnim akreditacijama, sigurno rade u koristi Hrvatske, gospodarstva i samih studenata.

– Kad općenito gledamo broj studijskih programa ekonomije kod nas, sigurno ih je općenito previše, ali niz takvih programa postoji iz raznih razloga, a ne radi promi-canja kvalitetnog obrazovanja ekonomista odnosno promicanja kvalitete u obrazovanju općenito.

Igor Cvečić direktor je nagrađenoga studijskog programa International Bussines i predaje uglavnom na master diplomskoj razini. I on se slaže s time da je dobivanje akreditacije EPAS nova ključna faza u razvo-ju fakulteta, tim više što se radi o međuna-rodnoj potvrdi kvalitete rada, a i prepoznat-ljivosti institucije:

– International Bussines relativno je novi program, koji smo konstantno unaprje-đivali. Najvidljivija je promjena da smo studente pokušali ohrabriti, kako bi svatko od njih odradio određenu stručnu praksu u nekom kvalitetnom poduzeću koje im može pružiti konkretna znanja i iskustva. Uključili smo mnogo gostujući predavača, čak i sunositelja kolegija, te studenti imaju prilike upoznati kolege predavače iz drugih europskih zemalja, čuti njihova iskustva. Potičemo ih i sve više na interakciju kroz odlaske na određena natjecanja i studij-ska putovanja, da upoznaju međunarodne tvrtke i ekonomske odnose. Potaknuli smo i dolazak stranih studenata, koji ostaju u Rijeci minimalno jedan semestar. Do izbi-janja korona-krize ta je brojka bila između 30 i 40 stranih studenata po semestru – saznajemo od Cvečića.

I njega pitamo što bi poručio kritičarima koji godinama ponavljaju kako Hrvatska proizvodi nepotrebno mnogo pravnika i ekonomista svake godine, a potom ti mladi ljudi ne mogu naći posao, budu na zavo-du za zapošljavanje godinama, konobare, rade neke sasvim druge poslove. Cvečić je svjestan da dio njih zaista tako završi, ali isto tako navodi da je ovaj smjer International Bussines specifičan jer nudi drukčiji pristup stjecanju kvalifikacija. Međunarodno je ori-jentiran te mnogi studenti nastavljaju master negdje vani, odnosno u rekordnome roku nalaze posao:

– Problem na koji mi s Ekonomskog fakulteta u Rijeci stalno upozoravamo jest taj što se te statistike zavoda za zapošljavanje tumače na prejednostavan i površan način.

Nije isto ako završite studij ekonomije sada, u novim uvjetima, prema prilagođenom programu koji mnogo više inzistira na praktičnim znanjima te potiče studente na praksu, putem radionica im nudi dodatne kompetencije, ili ste diplomirali davno. Na zavodu ostaju nažalost ekonomisti koji su davno završili studij, po nekim davnim, zastarjelim programima i jednostavno su izgubili prednost na tržištu rada koju su tad možda imali.

Nedostaje žamor studeNataTijekom korona-krize sve su školske i visokoškolske ustanove radile na daljinu, pa i Ekonomski fakultet u Rijeci. Dekan Host napominje da su se odlično snašli u online okružju jer su još prije pet godina akreditirali prvi online studij, tako da već imaju i jednu generaciju studenata koji su diplomirali na taj način. Profesori su ovdje, dakle, naviknuti na takav način rada iako su dosad to radili s relativno malim grupama.

– Jedina razlika koja se nam dogodila otkako nas je zadesila pandemija korone bila je ta hoće li nam u cyber-dvorani biti 30 mladih ljudi ili 80. Mi smo se od pr-vog tjedna jednostavno prebacili na takav oblik studija, bez ikakvih problema. Cijeli fond sati nastave iz svih predmeta dosad je realiziran kako je planirano, studenti nisu izgubili ništa.

Prodekan Ježić dodaje da su nastavnici u online nastavi predavali po istome programu odnosno rasporedu i terminima kao da se korona nije dogodila. Studenti su pratili na-stavu putem kamera i mikrofona, dok su svi pisani materijali bili objavljivani i dostupni studentima.

praksa i brojNi koNtaktiP rofesoricu Jasminu Dlačić, voditeljicu Povjeren-

stva za međunarodnu akreditaciju, studenti ističu kao jednu od najkvalitetnijih i najomiljenijih profesorica.

Ona, pak, kao stručnjakinja za marketing, kaže da se uvijek trudi prihvatiti studente kao svoje potrošače i onda može

lakše shvatiti što ti mladi ljudi žele i što im treba. – Njima nedostaje prakse, praktičnih primjera.

Zato pokušavamo na brojne načine spojiti teoriju s praksom, vodimo ih na natjecanja da dobiju i međunarodno praktično iskustvo, da uspoređuju, vide kako drugi rade kako bi znali gdje moraju unaprijediti svoje kompetencije. Trebali smo i ovo proljeće na jedno takvo natjecanje, ali nas je

korona spriječila. Drugim riječima, studentima ekonomije najviše trebaju stručna praktična

znanja, a na ovome fakultetu, naročito za smjer International Bussines, to im je omogućeno. Sad je to prepoznato i na međunarodnoj razini te je dobi-vanje akreditacije EPAS dokaz da su posljednjih godina radili vrlo predano i kvalitetno – dodaje Dlačić.

Svjesna je da se studenti trenutačno pomalo boje zdravstvene situacije u svijetu, naročito iz perspektive struke za koju se školuju, jer su međunarod-ni odnosi i trgovina ključ ekonomije. A koja je sada u krizi, zbog ograničeno-ga kretanja, zatvorenih granica:

– Naše smo studente naučili da budu dobri u izazovima pred njima, a pandemija korone svakako je veliki izazov. Upravo se zbog toga ne bojimo za njihovu budućnost. Jedan od stupova akreditacije EPAS jest stalna povezanost s alumnijima, bivšim studentima koji su se već snašli u poslov-nom svijetu te će uz njihovu pomoć i sadašnje generacije studenata znati uspjeti kad jednom odu iz naših predavaonica. Ključno je, ponavljam, što smo im omogućili praksu i međunarodne kontakte, radionice, natjecanja, studije odnosno analize slučaja i zbog toga vjerujem da je naš fakultet opravdano dobio ovo međunarodno priznanje.

Među najboljiMa na svijetu

– Zapravo smo jedan od rijetkih fakulteta koji su već 16. ožujka, dakle prvog dana blokiranja nastave, počeli raditi online s našim studentima. I zbilja nismo izgubili niti jedan sat nastave u ovoj akademskoj godini. Naravno, budući da postoji bojazan epidemiologa da nas najesen čeka novi val koronavirusa, fakultet se stalno priprema za takav scenarij. Rade se planovi za jesen – kaže Ježić, pa ako se nastava i dalje bude odvijala online nabavit će neka nova softver-ska rješenja:

– Nije nas pretjerano strah toga, jer smo ove godine pokazali da možemo odraditi sve zadatke i obveze online. Naravno da bismo voljeli vidjeti naše studente uživo, u dvoranama, ali ako epidemiolozi procijene da najesen opet moramo krenuti online, bit ćemo spremni.

Dekan Host zaključuje da svim nastav-nicima jako nedostaje izravan kontakt sa studentima, uživo, u predavaonicama, hodnicima fakulteta. Studiranje, kaže, nije samo učenje, već i stvaranja prijateljstava, poznanstava, druženje između studenata različitih generacija. I taj segment svima nedostaje, kako studentima tako i nama na-stavnicima. Jer nije isto biti u kući, zatvo-ren u svoja četiri zida, ili biti ovdje okružen studentima, njihovom energijom, idejama, inicijativama, radoznalošću! Ali ako će nastavu trebati nastaviti online, spremni smo i za to!

studeNti složNi:

naša Se diPlOma cijeni diljem SvijetaAugust MarčanKad sam upisivao ovaj fakultet imao sam ideju da upišem diplomski master studij negdje u inozem-stvu, pa je smjer International Bussines na engle-skom bio jedini logičan izbor. I zaista se isplatilo, jer sam primljen na London Bussines School gdje nastavljam svoje obrazovanje u smjeru investicijskog bankarstva. Profesori u Rijeci zaista su sjajni, a studirati ekonomiju na engleskome zapravo je prirodno jer se radi o globalnoj grani, pa je poznavanje jezika ključno. Sav vokabular kojim se koristimo na engle-skom je jeziku i ako želite uspjeti u poslovnom svijetu engleski morate znati. I zato znam da ću lakše uspjeti u svome naumu nakon što sam završio tri godine ovog smjera u Rijeci, pogotovo nakon ove međunarodne akreditacije EPAS. Najviše ću pamtiti profesore Žiković i Zaninović.

Matea MijatovićNisam znala što bih točno očekivala od programa potpuno na engleskom jeziku, ali danas sam sigurna da mi je to donijelo mnogo dobroga. Ne samo stručnih znanja nego i jezičnu sigurnost u engleskom, bez kojeg se u modernom svijetu ekonomije ne može uspjeti. Prošli sam semestar provela na Erasmusovoj razmjeni u Španjolskoj, gdje sam dodatno usavršavala jezik i spremna sam najesen nastaviti master razinu. Ostajem u Rijeci, na ovome fakultetu, to je plan, jer smatram da ću dobiti sva potrebna znanja. Svi su pro-fesori sjajni, no meni je najdraža bila profesorica Dlačić. Ekonomija kao široka grana oduvijek me zanimala, pa bih jasno voljela ostvariti karijeru u tom području. A nakon master razine, tko zna gdje ću završiti. Znam samo da su naše diplome sad međunarodno priznate i ravnopravne bilo gdje u svijetu.

Nika Stipetić-KalinićNa trećoj sam, završnoj godini preddiplomskog studija Internati-onal Bussines. Željela sam se okušati u školovanju na engle-skom jeziku, a učenjem ekonomskih koncepata radimo čvrsti temelj znanja i vještina koje možemo primijeniti zapravo u svim područjima koja kasnije odaberemo. Zato mi je Ekonomski fakultet bio prvi izbor, jasno. Jako me zanimaju međunarodni ekonomski odnosi pa bih jednog dana voljela raditi, npr. u Europskom parlamentu ili Komisiji. Znam da su međuna-rodna poslovanja otežana zbog korona-krize, i mi smo studenti uz online nastavu postali svjesni kako svijet danas funkcionira. Međutim, nekako sam uvjerena da će ekonomski postulati uvijek biti isti, bez obzira na to kako će putovati ljudi i roba u vremenu koje dolazi. Zasad planiram ostati u Rijeci, iako razmišljam i o nekom inozemnom studiju. Sigurna sam da su nas ovdje savršeno pripremili i da ćemo se odlično snaći u novoj fazi našeg obrazovnog i životnog puta.

12 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

radnici već kompetentni prepoznati darovite učenike, sustavno i sveobuhvatno, te će ovim projektom dodatno osnažiti te svoje vještine. Identifikaciju darovitih učenika upravo provodi stručni suradnik psiholog, najčešće u trećem razredu. Nažalost, praksa identificiranja darovitih učenika u Hrvatskoj nije ujednačena i škole imaju svoje timove za darovite koji, ovisno o sastavu, rade na različite načine.

– Ako neko darovito dijete nije imalo prilike sudjelovati u identifikaciji te ga škola ni na koji način nije prepoznala ni poticala, može svoje potencijale i energiju usmjera-vati na neodgovarajući način. U školi mu može biti nepoticajno i shodno tome može razvijati neprimjerene oblike ponašanja. Zato je jako važno osnažiti kapacitete škola da svi učenici imaju prilike sudjelovati u postupku identifikacije darovitih. Vidljivo je da se i društvo osvještava te ima sve više inicijativa različitih udruga i organizacija koji potiču darovitu djecu – navodi psiholo-ginja Sladoljev.

Ljudi često zaboravljaju da darovita djeca od nastavnog i stručnog osoblja zahtijevaju dodatna znanja za kvalitetan rad i razvoj, ističe autor projekta Kuharić. Upravo će zbog toga nastavno i stručno osoblje svih triju škola proći edukaciju za identifikaciju i rad s darovitom djecom, a dobit će i alate u obliku tehničke opreme – pametne ploče, ra-čunala, didaktičku opremu, testove i indivi-dualne razvojne programe koji će omogućiti uspješan daljnji rad u području darovitosti.

daroviti NadahNjujuDodatnu će korist djeca imati putem sudje-lovanja na razvojnim radionicama koje će biti provedene u školama. Komparacije na razini škola svakako postoje, ali uvijek ima mjesta za učenje i napredovanje, govori nam Kuharić:

Osnovna škola Đurđevac, Os-novna škola Ljudevita Modeca iz Križevca te Osnovna ško-la Nagykanizsa iz Mađarske

pokrenule su zajednički projekt s temom potencijalno darovite djece putem programa prekogranične suradnje Interreg Mađar-ska – Hrvatska 2014. – 2020. Nadogradnja postojećih kompetencija djelatnika te daljnje unaprjeđenje školske okoline za rad s daro-vitom djecom bio je jedan od glavnih motiv svih škola za uključenje u projekt nazvan „GiftedHUHR”. Tako će nastavnici svih triju škola dodatno raditi s nadarenim učenima, koji će svoje znanje pokazati i na međuna-rodnoj olimpijadi.

Ukupna je vrijednost škole 196 tisuća eura, od čega križevačka škola (kao nositelj projekta) i osnovka iz Đurđevca dobivaju oko 70 tisuća eura za program koji bi trebao trajati 16 mjeseci.

– Nastavnici i stručno osoblje škola, sedam iz svake škole partnera, proći će višetjednu stručnu edukaciju i dvije prekogranične radionice s temom daro-vite djece. Bavit ćemo se identifikacijom djece, pripremom radnih materijala, sve do samog rada s darovitima. Istodobno bi identificirana darovita djeca trećih razre-da, 14 djece po školi, trebala sudjelovati na deset radionica – otkriva autor projekta Boris Kuharić.

edukaCija NastavNikaProjekt „GiftedHUHR” predviđa i dva prekogranična kampa te prekograničnu olimpijadu u znanju. Jasno, kad ova pande-mija koronavirusa prođe i bude dopušteno međusobno druženje djece i nastavnika.

Ravnatelj križevačke škole Dražen Bokan objašnjava kako već postoje centri izvrsnosti koje je pokrenula županija, me-đutim u njima se radi s učenicima tek od petog razreda. Stoga je dobro da se ovim projektom identifikacija darovite djece započne od ranije dobi, dodaje. Njegov kolega Danijel Domišljanović, ravnatelj OŠ Đurđevac, ističe da je unaprjeđenje rada učitelja bio osnovni motiv uključiva-nja u projekt:

– Omogućit ćemo učiteljima i stručnim suradnicima da steknu znanja i vještine kako bismo uspješnije identificirali darovite učenike i potpomogli ostvarivanje njihovih potencijala. Posebno ćemo raditi upravo na tome da tijekom edukacija osvijestimo nastavnike kako postoje darovita djeca s kojom treba raditi na višoj razini, jer će im u suprotnome na nastavi biti dosadno i izgubit će motivaciju za učenjem. Naj-važnije je od svega prepoznati darovito dijete, ono kojemu je potrebno dodatno ili drukčije obrazovanje, a potom je važno i da nastavnici steknu potrebna znanja i vještine za rad s takvim učenicima – ističe Domi-šljanović.

Psihologinja u đurđevačkoj školi Marija Sladoljev smatra da su učitelji i stručni su-

međuNarodNa suradNja škola iz đurđevca i križevaca

darovitu djecu treBa „prepoznati” što ranije

darovitu sam djecu uvijeK gledala Kao genijalce Koji svojim idejama i

rješenjima mogu uzdići čovječanstvo, Koji mogu

povezivati znanja i seBe s drugim znanjima. nas učitelje treBaju samo da iH vodimo, potičemo i širimo Krila za njiHov let

marijana Kralj, razredna nastava

jedan je učeniK imao izrazito razvijen smisao za Humor, volio je zBijati šale i

zaBavljati razred. ali je Bio i vrlo emotivan,

Kritičan pa i samoKritičan, često je tražio razloge i oBjašnjenja za svoje i tuđe postupKe

jasmina Filipović KonjareK, učiteljica matematiKe

napisao Branko nađ

13školskenovine

posebna i velik je izazov bio potaknuti ih da, uz darovitost, steknu radne navike i trude se postići maksimum u skladu sa sposobnosti-ma.

uključiti roditeljeMeđutim, unatoč svim lijepim uspomena-ma, svi učitelji koji su radili s darovitima slažu se da to nije nimalo jednostavan posao, posebice zato što u Hrvatskoj ima-mo zaista mnogo programa i prilagođenih kurikuluma za djecu s teškoćama u razvoju, a malo za same darovite. Iako su stručnjaci složni da su darovita djeca također – djeca s posebnim potrebama. A ostaju nevidljivi na razini sustava. Psihologinja Sladoljev problem vidi i u činjenici da je Pravilnik koji uređuje rad darovitih učenika donesen još 1991. godine i potrebno ga je aktua-lizirati. Zaključuje da su daroviti učenici osjetljiva skupina kao i djeca s teškoćama te da im se u odgojno-obrazovnom procesu treba jednako posvetiti:

– Učenici s teškoćama imaju pravo na in-dividualizirani odgojno-obrazovni program. Daroviti bi učenici također trebali imati to pravo. Potrebna je snažna podrška daroviti-ma na razini sustava kako bi dobili pažnju i angažman učitelja i stručnih suradnika koji zaslužuju. Činjenica je da škole rade onako kako najbolje znaju, međutim rad s daroviti-ma trenutačno uvelike ovisi o vanjskim čim-benicima o kojima ne bi trebao ovisiti, od ekipiranosti škola, opremljenosti instrumen-tarijem za provedbu identifikacije, pa onda i do ovakvih uključivanja škola u projekte za poticanje rada s darovitima.

Dodaje da i roditelji moraju biti uključeni u proces identifikacije darovitih od početka, jer neki od njih s kojima je Sladoljev dosad radila nisu niti pomišljali da je njihovo dijete darovito. Uviđali su specifičnosti svog djeteta, ali nisu bili sigurni čemu to pripisa-ti. Zato će projekt „GiftedHUHR” osnažiti sve tri škole da i roditeljima pruže kvalitet-niju podršku u radu sa svojom darovitom djecom.

– Postoji više problema u području rada s darovitima u školama – nedostatak formal-ne edukcije u sklopu redovitoga formalnog obrazovanja nastavnog i stručnog osoblja, nedostatak financijskih sredstava za razvoj dodatnih kompetencija, kupnju tehničke opreme, testova i ostalih korisnih alata... Ali i neodgovarajući osnovnoškolski sustav koji nije previše sklon poticanju razvoja darovitosti. Problem osnovnoš-kolskog sustava ne ćemo riješiti provedbom ovog projekta, jer se on ponajprije mora mije-njati na nacionalnoj razini, međutim projekt će školama uvelike pomoći u područ-ju kompetencija i potrebne opreme i alata za identifikaciju i rad s darovitom djecom. Osim toga, nadamo se da ćemo provedbom projekta podići svijest, potaknuti ostale škole, a mož-da i Ministarstvo znanosti i obrazovanja na dodatni angažman u području darovitosti.

Marijana Kralj učiteljica je razredne nastave koja u Osnovnoj školi Đurđevac radi već tri desetljeća. Rado se prisjeti svojih darovitih učenika i ne zaboravlja, kaže, njihovu nadarenost koju su iskazivali putem glazbe, glume, plesa, likovnosti, pismenog ili usmenog izričaja ili matematičke domišlja-tosti. Užitak joj je raditi s takvim učenicima jer oni i nju nadahnjuju da sama postane sustvaratelj. Često su zajedno dolazili do kreativnih ideja u stvaranju zajedničkih predstava i pokazalo se da su baš njihove zamisli bile najbolji dio te predstave, otkriva Kralj:

– I kasnije, kad su porasli, samo su potvr-dili koliko su radom i vježbom izbrusili svo-je darove i uključivši se u zajednicu obogatili sve nas novim zanosom, vizijama, nepo-srednošću svoje izražajnosti. Takva su djeca poput lokomotive koja može vući nepre-gledan niz drugih vagona krećući se uvijek dalje i uvijek naprijed. Zato se nikad nisam pitala „Darovito je, što ću s njim?” nego sam među redovima svojih učenika vidjela nove genijalce koji svojim idejama i rješenjima mogu uzdići čovječanstvo, koji mogu pove-zivati znanja i sebe s drugim znanjima. Nas učitelje trebaju samo da ih vodimo, potiče-mo i širimo krila za njihov let.

dodatNa priprema sataSlaže se s tom izjavom i Jasmina Filipović Konjarek, učiteljica matematike u Đurđev-cu. Imala je priliku predavati te ujedno biti razrednica učenicima koji su bili članovi skupine potencijalno darovitih učenika.

Suprotno raširenom mišljenju nas laika, nisu svi ti učenici uvijek odlikaši niti to mora biti tako. Filipović Konjarek smatra da je svatko od njih jedinstven i poseban, a ono što im je svima bilo zajedničko jest da su najviše nau-čili na nastavnim satovima. Kod nekih je tek izostala motivacija za redovit rad kod kuće, što bi onda svakako pridonijelo i njihovu

boljem uspjehu:– Oni su točno znali što žele i na koji će način to postići. Imali su

vrlo razvijen rječnik i svoje su stavove i razmišljanja mogli jasno obrazložiti. Aktivno i s interesom sudjelovali su u razrednim raspravama te

donosili ispravne i smislene zaključke. Temu koja bi im se svi-

djela proučili su u potpunosti i to su spremno predstavili drugima. Problemske

zadatke rješavali su s lakoćom i često su do rješenja dolazili na neki svoj, drukčiji način.

Zato je ova učiteljica matematike uvijek morala imati spreman dodatni zadatak jer su neki đaci bili mnogo brže gotovi s rješa-vanjem zadataka od većine razreda. Jedan je učenik imao izrazito razvijen smisao za humor, volio je zbijati šale i zabavljati razred. Taj je isti učenik, inače razredni zabavljač, s druge strane bio vrlo emotivan, kritičan pa i samokritičan u nekim situa-cijama, često je tražio razloge i objašnjenja za svoje i tuđe postupke – sjeća se Filipović Konjarek:

– Rad s darovitim učenicima svakako zahtijeva dodatnu pripremu, ali ujedno pruža zadovoljstvo. Darovita su djeca zaista

saNja saBolić, učiteljiCa razredNe Nastave, oš ĐurĐevaC

obraZovNi proces PrilagOđen je djeci S PrOSječnim sposobNostimaUčitelji mogu prepoznati dijete koje je drukčije od većine. Sa

svojim učenicima kontinuirano provode mnogo vremena i imaju priliku primijetiti razlike neke djece u odnosu na njihove vršnjake. Kako primjećuju razlike kod djece s teškoćama, tako to čine i kod potencijalno darovite djece. Ako primijete neko potencijalno darovito dijete, u rad se uključuje školska psihologinja koja onda testiranjem utvrđuje je li to dijete zaista darovito. Jedna je od velikih prednosti ovakvih projekata mogućnost kvalitetnoga stručnog usavršavanja učitelja u prepoznavanju darovite djece, smatra đurđevačka učiteljica razredne nastave Sanja Sabolić:

– U našem je obrazovnom sustavu posljednjih godina, nažalost, sve više učenika s raznim teškoćama u učenju, a obrazovni je proces prila-gođen djeci s prosječnim sposobnostima. Rad s darovitom djecom treba i mora biti drukčiji nego rad s prosječnom djecom. U našem je obrazov-nom sustavu to često teško izvedivo, ali uvijek se nađe prostora za neki dodatni zadatak za takve učenike, mali istraživački projekt, katkad ga imenovati takozvanim pomoćnikom nekom slabijem učeniku u određe-nom dijelu sata i slično.

Sabolić upravo u tome segmentu vidi vrijednost ovog projekta koji će omogućiti dodatnu edukaciju učitelja u izradi individualiziranih programa za darovite učenike te načine njihove implementacije u redovitu nastavu, kao i radionice za darovite s vanjskim stručnjacima.

A ako se dijete ne prepozna na vrijeme, realna je opasnost da tome djetetu na redovitoj nastavi bude dosadno, da izgubi motivaciju, upozora-va naša sugovornica:

– Kod darovite djece katkad dolazi do problematičnog ponašanja iza-zvanog dosadom. Namjera nam je pronaći načine pružanja odgovarajuće potpore njihovu razvoju koliko god je to u našem obrazovnom sustavu moguće. Projekt o radu s darovitim učenicima u tome će nam sigurno pomoći.

pravilNik koji ureĐuje rad

darovitih učeNika doNeseN je još 1991. godiNe i treBa ga

aktualizirati

proBlem osnovnošKolsKog sustava ne ćemo riješiti provedBom

ovog projeKta, jer se on ponajprije mora

mijenjati na nacionalnoj razini, međutim projeKt će šKolama uveliKe pomoći na području Kompetencija te potreBne opreme i alata za identiFiKaciju i rad s darovitom djecom. osim toga, nadamo se da ćemo podići svijest, potaKnuti ostale šKole, a možda i resorno ministarstvo na dodatni angažman u području darovitosti

Boris KuHarić, autor projeKta „giFtedHuHr”

aKo neKo darovito dijete nije imalo priliKe sudjelovati u identiFiKaciji te ga

šKola nije prepoznala ni poticala, može svoje

potencijale i energiju usmjeravati na neodgovarajući način, može razvijati neprimjerene oBliKe ponašanja

marija sladoljev, psiHologinja, oš đurđevac

14 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

Ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugo kole-gijalno tijelo ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, a sastav, način imenovanja odnosno izbora članova i trajanje mandata upravnog vijeća i način do-nošenja odluka utvrđuju se zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove u skladu s člankom 35. stavcima 1. i 2. Zakona o ustanovama („Narodne novine” broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 i 127/19).

Prema članku 118. stavku 1. Zakona o odgoju i obra-zovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 136/14 – RUSRH, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19, dalje u tekstu: ZOOOSŠ) školom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski odbor (dalje u tekstu: škol-ski odbor). Način imenovanja i broj članova školskog odbora, trajanje mandata, način odlučivanja, razrješenje člana školskog odbora te raspuštanje školskog odbora propisani su člancima od 119. do 123. ZOOOSŠ-a.

Sastav i broj članova školskog odbora te imenovanje, razrješenje i trajanje mandata članova školskog odbora i ravnatelja školske ustanove kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba uređuje se aktom o osnivanju i statutom ustanove prema članku 132. ZOOOSŠ-a.

Prema članku 119. stavku 1. ZOOOSŠ-a školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposred-nim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješuje:

– učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika

– vijeće roditelja jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole

– osnivač tri člana samostalno. U pravilu je statutima školskih ustanova propisan

rok u kojem treba započeti s postupkom izbora i imenovanja članova školskog odbora. Iako će izbor članova školskog odbora koje imenuje učiteljsko, na-stavničko odnosno odgajateljsko vijeće, vijeće roditelja te radničko vijeće (a ako radničko vijeće nije uteme-ljeno, radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana) započeti u roku propisanom statutom školske ustanove, navedena tijela trebaju imenovati članove školskog odbora s prvim sljedećim danom nakon isteka mandata članova škol-skih odbora koji je u tijeku, a koji traje četiri godine u skladu sa stavkom 5. članka 119. ZOOOSŠ-a.

Ako je u školskoj ustanovi utemeljeno radničko vije-će tada će radničko vijeće, odnosno radnički vijećnik donijeti odluku kojom imenuje jednog člana školskog odbora. U pravilu radnički vijećnik odlukom imenuje sebe u školski odbor ili radničko vijeće imenuje neko-ga od članova radničkog vijeća u školski odbor, a može imenovati i drugog radnika školske ustanove.

Ako u školskoj ustanovi nije utemeljeno radničko vi-jeće predstavnika radnika u školski odbor imenovat će radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana.

/ pravo /

napisaLa Olivera marinković, dipl. jur.

naStava na daljinu

Zbog pandemije koronavirusa brojni učenici diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, imaju nastavu online odnosno na daljinu. Osim medicinara i svih drugih zanimanja koja su bila na „prvoj crti”, prerijetko smo u protekla dva mjeseca čuli pohvale prosvjetarima koji također odrađuju „lavovski” posao. Našoj djeci, našim učenicima nije dosadno kod kuće. A tijekom realizacije nastave na daljinu ima mnogo izazova. Uči-telji, kao i učenici, trude se poboljšati sve što se može, učeći svakodnevno u ovom i za njih novom procesu, kako bi bili uspješni i priveli kraju nastavnu godinu.

Kad s učiteljima radim radionice o suradnji obič-no započnem slajdom na kojem je fotografija gole-mog jata pingvina koji se, kad je najžešća zima, svi nađu na istoj vjetrometini, međusobno se tiskaju da se ugriju i tako prežive. Oni s rubova s vremenom ulaze unutra, a oni koji su unutra izlaze na rub jata. Tamo vladaju stravični uvjeti, otprilike 60 Celzijevih stupnjeva ispod nule i vjetrovi pušu brzinom od 200 kilometara na sat. Nitko ne može preživjeti, osim ako ne surađuje. Kad bi se u takvom jatu pojavio jedan „prepametan” pingvin i rekao „ja više ne ću”, vrlo bi brzo i vrlo lako svi umrli od hladnoće. Dakle, suradnja je bitna, jer nitko sam ne može preživjeti u takvim okolnostima. Trenutačno je cijeli svijet u sličnim okolnostima i moramo surađivati.

Većina naših učenika govori da su zadovoljni ova-kvim načinom održavanja nastave. Mnogi od njih ističu da su sretni jer su zajedno kod kuće s obitelji i svi su na okupu. Svjesni su ozbiljnosti situacije,

ali većinu njih opuštaju aktivnosti na društvenim mrežama, razgovor s prijateljima putem mobitela, igranje igrica, gledanje filmova, čitanje, slušanje glazbe, sviranje, crtanje. Prilagodili su se. Bilo mi je lijepo vidjeti kako je razrednica moje kćeri okupila na videokonferenciju cijeli razred za vrijeme sata razrednika, družili su se, pričali su, smijali se pa i igrali društvene igre. Pričali su i o ozbiljnim tema-ma. Zajedno, jedna cjelina, jedan razred!

Važno je potaknuti roditelje da kvalitetno provode vrijeme sa svojom djecom kod kuće, jer to što smo svi zajedno u istom prostoru ne mora automatski značiti i da svoje vrijeme posvećujemo djeci. Rad od kuće može predstavljati dobro rješenje i za one po-slove za koje je to moguće. Katkad je teško raditi u kućnom okružju, pogotovo ako je kuća puna djece. Svima nam trebaju nove navike u tom smislu. U ži-votima obitelji sad se tek prepoznaje pozitivna uloga interneta, pa ljudi, iako fizički razdvojeni, večeraju zajedno, svaki za svojim stolom, pri tom pričaju i održavaju kontakt, druže se za vrijeme večere. Bake, djedovi, rođaci, prijatelji i svi koji su nam bitni sad su s nama putem videoveze. Treba dijeliti iskustva, treba razgovarati o tome što se događa, naročito o tome kako se zaštititi, biti solidaran.

Jednom će ovo biti iza nas, trebamo se psihički pripremiti da nastavimo spremno živjeti dalje kad kriza s koronavirusom stane. Dotad budimo strplji-vi, budimo zajedno uz pomoć tehnologije, ostanimo kod kuće sa svojim najmilijima i posvetimo im se.

Još otkad nas je majka prisiljavala da se poslije-podne malo odmorimo i da malo zaspimo, znamo da je našem tijelu potreban odmor. Međutim, sad kad smo odrasli, kako znati kad je vrijeme da se „iz treće prebaci u drugu”? Koliko je odmora dovoljno i kada? Važno je znati da odmor ne znači izležavati se, ne radeći ništa, ali i da je odmor vrijeme kad mišićima damo da se oporave. Dakle, dva do četiri dana odmora može biti dobro, ali valja znati da se i kondicija brzo gubi nakon pet do sedam dana od-mora. Specijalisti sportske medicine kažu da gubitak kondicije počinje već dva do tri dana nakon treninga i nastavlja brzinom od 1 posto dnevno.

Kako dakle povezati odmor i gubitak tjelesne kondicije? Jasno je da je između dvaju napornih treninga, a to su oni na najmanje 90 posto maksi-malnog intenziteta, potreban odmor od barem dva dana. Jedan od najboljih načina odmora između intenzivnih treninga jest da za to razdoblje izaberete neku drugu sportsko-rekreativnu aktivnost, koja aktivira različite dijelove tijela i pokreće one skupi-ne mišića koji nisu potpuno angažirani za vrijeme aktivnosti koja je dovela do umora. Na primjer, ako ste trkač, dobra alternativa može biti bicikl, plivanje, veslanje. Odabir drugih sportova u vrijeme odmora posebno je korisno, jer će vas različitost aktivnosti održavati tjelesno dobro spremnim, uz minimalno iscrpljivanje organizma.

Poznati američki stručnjak za sportsku medicinu dr. Gabe Mirkin kaže da su alternativni sportovi

istodobno dobar način da se čovjek što brže oporavi nakon neke sportske ozljede. On savjetuje: „Ako se obratite liječniku zbog neke sportske ozljede i on vam propiše samo tablete protiv bolova i mirovanje, odmah potražite izlaz i napustite ambulantu. Ne samo da možete nastaviti trenirati s većinom ozljeda, nego si ustvari na taj način možete pomoći pri ozdravljenju te istodobno održavati svoju razinu kondicije. Ključ je u tome da, dok ne ozdravite, izbjegavate sport koji je uzrokovao ozljedu i da za to vrijeme pronađete drugu sportsku aktivnost koja ne će pogoršati problem. Da-kako, u tome morate biti umjereni, strpljivi i stvarno oprezni kako ne biste produljili vrijeme oporavka.”

A što je s tjelovježbom u vrijeme nekih bolesti? U nekim slučajevima ona je moguća, s time da vam vodič bude ono kako se osjećate. Međutim, kad imate temperaturu ili neku virusnu infekciju, pot-puno mirovanje apsolutno je potrebno. Najvažnije je da slušate svoje tijelo. Tijekom vremena steći ćete iskustvo razlikovati bol uzrokovanu tjelovježbom od druge vrsti boli u tijelu.

Čak i najsavjesniji sportaš ili rekreativac s vremena na vrijeme treba promjene. U danima kad vaši miši-ći „vrište” za promjenom, kad vas neka ozljeda izbaci iz redovitog treninga ili vam je jednostavno dosadno s uvijek istim, uobičajenim treningom, pomislite da umjesto trčanja možete plivati, voziti bicikl, klizati. Da umjesto vožnje bicikla možete trčati, plivati ili veslati, a umjesto plivanja privremeno se posvetiti trčanju, vožnji bicikla ili klizanju.

/ psihologija ////////////////////////////////////////////////////////////

osim medicinara i zanimanja koja su bila na „prvoj crti”, prerijetko

smo u protekla dva mjeseca čuli pohvale prosvjetarima koji

također odrađuju „lavovski” posao

/ Zdrav živOt /////////////////////////////////////////////////////////////

jedan od najboljih načina odmora između intenzivnih treninga jest

da za to razdoblje izaberete neku drugu sportsko-rekreativnu

aktivnost

napisaLa Sanja režek, profesor psiholog

napisao dr. ivo Belan

sastav i broj članova školskog odbora te imenovanje, razrješenje i trajanje

njihova mandata i ravnatelja uređuje se aktom o osnivanju i

statutom ustanove

Stjecanje kOndicije i OdmOr

školski OdBOr (1)

15školskenovine

otKrivanje i poticanje dječjiH talenata

Prva osnovna škola Ogulin baštini dugu i slavnu povijest školstva ogulinskoga kraja, grada koji je u svojoj 520 godina dugoj povijesti

krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio sre-dište Modruško-riječke županije, točnije od 1868. pa do 1918. godine. Ova škola baštini i dokumentaciju o početcima školstva iz 18. stoljeća; iz 1766. godine, vezano za pouča-vanje djece vojnih časnika na njemačkom jeziku. Škola je za vrijeme bivše države nosila naziv Rade Janjanin, da bi stvaranjem neo-visne hrvatske države preimenovana u Prvu osnovnu školu. Jedna je od dviju osnovnih škola u gradu Ogulinu, najvećem naselju u gorskoj Hrvatskoj na području između Čabra na sjeveru i Gračaca na jugu (13 915 stanovnika prema zadnjem popisu iz 2011. godine, a samo naselje ima 8216 stanovni-ka). Uoči Domovinskog rata Ogulin je imao gotovo 11 tisuća stanovnika.

ljudske vrijedNostiPrva osnovna škola djeluje u novosagrađenoj zgradi iz 1971. godine, a 1990. godine bilježe više od tisuću upisanih učenika, najviše ikad. Sad škola ima 545 djece u matičnoj i četiri područne škole (područnoj osmogodišnjoj školi u Zagorju koja od 2018. godine nosi ime po bivšem predsjedniku Hrvatske brat-ske zajednice u SAD-u Bernardu M. Luke-tichu, zatim četverorazrednoj kombinaciji u Desmericama te dvorazrednim kombinacija-ma u Turkovićima i Hreljinu).

– Ono što obilježava ovu školu jest ne-koliko bitnih čimbenika – veliko težište na odgoju, odlični rezultati na brojnim na-tjecanjima, posebno Lidranu, pa je mnogi nazivaju lidranskom školom. Upravo je zbog toga osnovana i učenička zadruga Potjehova družina koja u svom radu promiče dramsko stvaralaštvo i daje priliku otkrivanju budućih glumaca. Osim toga, ova je škola prepoznata po odličnim sportskim rezultatima na držav-noj razini posljednjih desetljeća, od stolnog tenisa, tenisa, gimnastike pa do nogometa i odbojke, u čemu smo sudjelovali i osvajali medalje na državnim sportskim smotrama – govori nam ravnatelj škole Zvonko Rano-gajec, po struci profesor geografije.

I ova je škola posljednjih tjedana radila na daljinu, za što su stekli uvjete tijekom protekle školske godine kad su se uključili u eksperimentalnu fazu reforme obrazovanja te su u svoj rad snažnije uključili IKT sadržaje te brojne platforme za poučavanje. Prema ri-ječima ravnatelja Ranogajca, to im je uvelike koristilo kod provođenja online nastave, jer su nastavnici, radeći po novom kurikulumu, uz česta educiranja i mentorske posjete, stekli zavidne vještine, tako da danas nastavu na daljinu održavaju bez većih problema.

– Slobodno se može istaknuti da je ova škola perjanica svoga grada, a da su nastav-nici ustvari trajna vrijednost koja u novijoj povijesti, neovisno o državnom ustroju i ideologiji, neumorno promiče odgojne i ljudske vrijednosti kao malo koja djelatnost u

napisao Branko nađ

perjanica smo svoga grada, a naši su nastavnici

trajna vrijednost Koja u novijoj povijesti

neumorno promiče odgojne i ljudsKe

vrijednosti Kao malo Koja djelatnost u društvenom

oKružjuravnatelj zvonKo ranogajec

prva osnovna šKola

ogulin

16 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

vanje učenika u nastavi, učenicima uvelike olakšava učenje i pamćenje gradiva, a upora-bom programa Matific učenici svoje znanje mogu usporediti i s vršnjacima iz cijelog svijeta – rekla nam je naša sugovornica.

Njeni su đaci sudjelovali na međunarod-nom natjecanju iz informatike i računalnog razmišljanja Dabar, gdje su osvojili prva i druga mjesta u državi. Nizom projekata upot-punjuju redovite nastavne sadržaje, a jedan je od njih i Slikovnica moga kraja, kojom se škola proslavila u cijeloj zemlji:

– Slikovnica je putovala Hrvatskom, zastala u 10 gradova i 10 škola. Učenici su crtežom, slikom i riječju opisali svoj razred, školu i grad. Nastao je čak i udžbenik iz kojeg djeca rado uče o zavičajima. Nastala je i Naša mala knjižnica, projekt koji provodimo u suradnji s Ibis grafikom, a dio je izvannastavne aktiv-nosti pod imenom Bajkoljupci. Upoznajemo nove pisce, čitamo pet odabranih knjiga te sudjelujemo u natjecanju za najčitateljskiji kutić, gdje smo osvojili prvo mjesto.

U suradnji s roditeljima, u učionici 3. b razreda od recikliranog je materijala stvoren kutić za čitanje i igru. Razredna knjižnica ima oko 200 naslova.

Učiteljica Tripalo voditeljica je i Maloga školskog zbora Klinci Ogulinci koji iza sebe imaju zapažene nastupe u školi i gradu kao i na Hrvatskom dječjem festivalu u dvorani Lisinski te festivalu En ten tini. Pjesme su autorske, a tekstove piše kolegica, učiteljica hrvatskog jezika Andreja Popović.

Sve to pomaže u odgojno-obrazovnim re-zultatima, jer se djeca dobro osjećaju u školi, motivirana su za rad, a kad gradivo učite uz igru napredak ne će izostati. Lijepo je imati i motivirane roditelje, navodi Tripalo i ističe:

– Jako dobro pamtim učenike koji su svojom nazočnošću u razredu oplemenili moj život kao i život učenika, a to su učenici s posebnim potrebama. Oni nas uče da život prihvaćamo vrlo jednostavno, radosno i s osmijehom. Nadam se da će reforma još više ući u učionice i prepoznati potrebe učite-lja. Nažalost, većinu sredstava za rad i dalje kupujemo sami.

razvijaNje toleraNCijePrema riječima vjeroučiteljice Gordane Bertović, katolički vjeronauk kao predmet u školi omogućuje učenicima produbljivanje i usvajanje kršćanskog nauka i katoličke vjere, ali ulazi i u područje ljudske kulture pa tako i u aktivan susret i dijalog. Ono što uče na nastavi vjeronauka promiče kršćanske, no i općeljudske vrijednosti te tako razvijaju tole-ranciju, višekulturnost i ekumenski dijalog. A suradničkim i timskim radom svakako je kod učenika lakše potaknuti motiviranost za rad, napominje iz iskustva:

– Možda je u mojem radu prednost što pre-dajem vjeronauk u svim razredima osnovne škole pa onda lakše kroz svjedočku dimenziju mogu kod učenička potaknuti suradnju i motiviranost. A kad se osvrnete na svoj rad i shvatite da ima nekoliko učenika koji su se odlučili za zvanje vjeroučitelja, onda je to svakako jedan od radosnijih trenutaka koji ti daju poticaj da nastaviš s još većim žarom davati se u radu.

Uspješno potiče učenike da sudjeluju na Vjeronaučnim olimpijadama, na susretima Duhovnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” , surađuju s Papinskim misijskim djelima, Udrugom Zdenac, Caritasovom kućom „Sv. Vinko Paulski” iz Oborova. Tu je i niz projekata koje provode u školi i župi, ali i u suradnji s udrugama u samome Ogulinu.

Svi se učitelji slažu, pa tako i vjeroučiteljica Bertović, da im je zbog novog načina rada, uslijed pandemije koronavirusa, dobrodošlo ranije osuvremenjivanje nastave, informatič-ko opremanje, uporaba digitalnih udžbenika i priručnika. Svi su stekli zavidnu razinu in-formatičke pismenosti. Naša je sugovornica, kako sama kaže, motivirana za daljnje usva-janje i istraživanje novih pristupa učeniku 21.

društvenom okružju. To potvrđuje i podatak da među pedesetak nastavnika imamo pet učitelja savjetnika, od kojih su dvoje voditelji županijskih stručnih vijeća, te sedam mento-ra, a dvoje je još u postupku – ističe ravnatelj.

Dodaje da su i dvije učiteljice, Biljana Stipetić i Gordana Bertović, angažirane u mentorskom timu MZO-a za provedbu Škole za život.

razredNe kNjižNiCeUčiteljica Slavica Tripalo govori nam kako njezini učenici iz 3. b razreda od prvog dana školovanja u Ogulinu žive po načelima školovanja za život, a ne za ocjenu. Velik je broj aktivnosti, projekata i radionica koje su dosad ostvarili. Osim uobičajenih roditeljskih sastanaka i informacija, otkad su djeca krenu-la u prvi razred, komunikaciju s roditeljima i učenicima Tripalo provodi i putem razredne mrežne stranice:

– Učenici su dakle već i ranije naučili raditi u online okružju pa im sad škola na daljinu nije problem. Pametna ploča koja je stigla u našu učionicu omogućuje aktivno sudjelo-

Broj učenika: 545Broj zaposlenih: 81najstarija zaposlenica: Nada Komazec, knjižničarka, 65 godina najmlađa zaposlenica: Inka Salopek, vjero-nauk, 26 godinanajuspješniji učenici: Martina Vučetić, Dražen Grgurić, David Rupčić, Nika Vučić, Luka Vukušić, Mia ĆukBroj savjetnika: 5

Broj mentora: 7

ima li škola sportsku dvoranu: da, ali u vlasništvu Športske zajednice grada Ogulina

vlastita kuhinja: da, u matičnoj školi i PŠ u Zagorju Ogulinskom

ponos škole: težište na odgoju, ali i obra-zovanju uz moto „Nitko na svijetu nije jači od čovjeka koji zna”. Forte škole je Lidrano kao i odlični rezultati u Školskom sportskom klubu

osoBna Karta šKole

Učenici ovdje ne usvajaju samo školsko gradivo nego i korisne životne vještine

pamtim učeniKe Koji su svojom nazočnošću u razredu oplemenili moj život Kao i život učeniKa, a to su učenici s poseBnim potreBama. oni nas uče da život priHvaćamo vrlo jednostavno, radosno i s osmijeHom. nadam se da će reForma još više ući u učionice i prepoznati potreBe učitelja. nažalost, većinu sredstava za rad i dalje Kupujemo sami

slavica tripalo, razredna nastava

naKon završenog osnovnošKolsKog oBrazovanja, učenici i njiHovi roditelji često svoje zadovoljstvo šKolovanjem Kod nas poKazuju svojim povratnim posjetima i riječima Hvale

Bernardica veršec, deFeKtologinja

17školskenovine

zovnih potreba učenika imaju djelatnici koji se neprestano trajno usavršavaju i obavljaju svoj posao s velikom ljubavlju i entuzijazmom. Provođenjem niza humanitarnih akcija, zajed-ničkim radom učenika, roditelja i djelatnika pokazivala se briga i prijateljstvo s učenicima s teškoćama. Imamo i vrlo dobru suradnju s roditeljima koji su velika podrška u radu nama, kako smo podrška i mi njima. Nakon završe-nog osnovnoškolskog obrazovanja, učenici i njihovi roditelji često svoje zadovoljstvo školo-vanjem kod nas pokazuju povratnim posjetima i riječima hvale. Ponosna sam što radim u školi u kojoj se prihvaća i poštuje različitost. Samo zajedničkom suradnjom svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa svakim danom učimo i napredujemo kako bismo odgovorili na nove izazove koji su pred nama – zaključuje školska defektologinja i samo potvrđuje kredo prema koje Prva osnovna škola Ogulin djeluje i iz godine u godinu biva sve bolja.

stoljeća. Primjećuje i da je tijekom reforme najveći napredak postignut u poučavanju i pristupima vrjednovanja učeničkog rada:

– Kod vrjednovanja je svakako dobro što se formativnim vrjednovanjem učenika potiče na procjenjivanje svoga, ali i vršnjačkog rada. Iako je ovakav način vrjednovanja nama uči-teljima možda dodatno opterećenje, ujedno je i olakšanje, jer odgovornost kod sumativnog ocjenjivanja nije više isključivo samo na nama – kazala nam je Bertović.

Dakako, osim obrazovanju, usvajanju novih znanja i što boljem svladavanju gradiva, u ovoj se školi mnogo pažnje i energije posvećuje odgojnoj komponenti, što nam po-

tvrđuje defektologinja Bernardica Veršec. Govori kako se u Prvoj osnovnoj školi stalno radi na prevenciji vršnjačkog nasilja putem Školskoga preventivnog programa, u čijem provođenju imaju veliku pomoć i podršku na lokalnoj i regionalnoj razini.

– Niz predavanja i radionica o različitim oblicima vršnjačkog nasilja, ovisnostima, odrastanju i odgovornosti, brigom o okolišu održava se u suradnji s regionalnom upra-vom, institucijama, ustanovama i udrugama koje se u svom djelokrugu rada bave ovom problematikom.

U školi djeluje i Vijeće učenika koje je upoznato s preventivnim programima te vrlo aktivno i samostalno daje prijedloge i rješenja sukladno Pravilniku o kućnom redu, Statutu škole te Konvenciji o pravima djeteta. Pred-stavnici Vijeća učenika sudjeluju i u Dječjem gradskom vijeću grada Ogulina.

iNkluzivNo oBrazovaNjePrva je osnovna škola i škola u kojoj se veliki naglasak stavlja na osiguravanje svih potreba za što kvalitetnije inkluzivno obrazovanja učenika s teškoćama. Škola ima osiguranu prostornu pristupačnost u sve prostorije škole u prizemlju i na katu te prilagođen sanitarni čvor. Nizom projekata uz pomoć Karlovačke županije, Udruge roditelja djece s poteš-koćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Radost” iz Ogulina, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te Savezom udruga osoba s

invaliditetom Karlovačke županije već su godinama osigurani pomoćnici u

nastavi onim učenicima kojima je takva vrsta podrške i pomoći potrebna, saznajemo od defek-tologinje Veršec:

– Veliku ulogu u osigura-vanju svih odgojnih i obra-

dejaNa ogrizović, proFesoriCa hrvatskog jezika

kakO SmO POStali – najlidranSkija škOla

Posebno smo ponosni na dramski rad u našoj školi koji ima vrlo bogatu tradiciju jer su iz naše „radionice” izišli brojni glumci amateri. Mnogi se i kasnije u životu bave glumom

Naša je škola spoj modernog i tradicionalnog. Sve više učitelja, mla-đih, ali i onih iskusnijih, prijavljuju se na razne natječaje, uključuju

se u zanimljive projekte, okušavaju se u novim aktivnostima. Međutim, u školi njegujemo i tradiciju, a jedan je od glavnih pokazatelja toga „dobri stari Lidrano” – vrlo važno natjecanje, tj. smotra dječjih radova.

Zbog velikog broja učenika koji su uvijek vrlo motivirani za sudjelova-nje, ali i izvrsnih rezultata koje ostvarujemo dugi niz godina imamo epitet najlidranskije škole. Naravno, izazov nam je to i motiv svake godine da taj naziv opravdamo.

Mislim da u tome uspijevamo jer gotovo svake godine imamo predstav-nike na državnoj smotri i to u različitim kategorijama: literarnom, novinar-skom i dramskom stvaralaštvu. Brojni su učitelji koji su predstavljali našu školu na državnoj smotri, krenuvši od učiteljica u mirovini: Đurđe Špehar, Milke Tatalović koje su se dokazale u novinarskom i literarnom stvaralaš-tvu do Ane Tomljenović koja je bila nenadmašna u pripremi malih recitato-ra. Učiteljice koje su nas, sa svojim učenicima, nekoliko puta predstavljale na državnoj smotri i danas prenose svoju volju, želju i kreativnost na učenike njegujući najviše dramsko stvaralaštvo jesu Vesna Pešut Vuković, Nada Božičević i Dejana Ogrizović. Pamtimo brojne dramske uratke poput Četke, Čudnovatih zgode šegrta Hlapića, Pauka i mušica, Kako je Živko umalo postao kraljem, Čarobnjaka iz Oza, Pipi Duge Čarape...

Naročito smo ponosni na dramski rad u našoj školi koji ima vrlo bogatu tradiciju jer su iz naše „radionice” izišli brojni glumci amateri. Mnogi

se i kasnije u životu bave glumom. Često uveseljavamo naše sugrađane zanimljivim predstavama za koje uvijek postoji

veliki interes.Osim što smo uspješni kao natjecatelji u nekoliko navra-ta bili smo odlični domaćini županijske smotre Lidrano.

Upravo smo i ove godine bili domaćini, ali je, nažalost, smotra samo djelomično održana iz već poznatih razloga, zbog koronavirusa. Ipak, i u takvim su okol-nostima rezultati naših učenika bili odlični jer su u trima kategorijama predloženi za državnu smotru: literarni rad učenice Mije Ćuk pod mentorstvom De-jane Ogrizović, novinarski rad učenika Nitaja Bilića kojeg vodi mlada učiteljica Žana Kirasić i školski

list Klek urednice Aleksandre Vujnović pod mentor-stvom Nikoline Salopek Mihalić. Spomenuti list Klek izlazi već više od 60 godina u našoj školi, najduža urednica bila je Đurđa Špehar, ali je odlaskom u

mirovinu uredničko mjesto preuzela Nikolina Salopek Mihalić. Ovo su samo neki od uspjeha naših učenika i

učitelja, jer nabrojiti sve bilo bi nemoguće. Kao što ni ovi uspjesi ne bi bili mogući da u školi nema skladnih od-nosa prijateljstva, međusobne suradnje i pomaganja.

dejana ogrizović - Učiteljica sa svojim uspješnim lidranovcima

BiljaNa stipetić, proFesoriCa matematike

nitkO ne POZnaje naše raZrede BOlje Od naS SamiHŽelim da se učitelji vrate svom poslu, odbace gotove mate-rijale i rade ono u čemu su najbolji – poučavaju

Želja mi je bila zaposliti se upravo u ovoj školi. U svom, ne predu-gom, radnom stažu najvećim uspjehom smatram to što su učenici

promijenili mišljenje o nastavnom predmetu matematike.Smatram da uspjesi na natjecanju nisu jedino ogledalo uspjeha učitelja,

pogotovo ne u osnovnim školama. Moja najveća ljubav i ono što uživam dok radim jest popu-larizacija matematike. Upravo smo u tome ove školske godine kao škola, ali i osobno, postigli mnogo. Prije svega, uredili smo kabinet matematike da privuče pažnju učenika i da se učenici za vrijeme sata osjećaju ugodno. Osim toga, uveli smo izvannastavnu aktivnost Abacus soro-ban koju su učenici od drugog do osmog razreda i više nego dobro prihvatili.

Veliki je uspjeh i što smo ove godine u suradnji s kolegicom Marinom Jurašić te kolegom iz Siska Igorom Kosturinom organizirali natjecanje u svrhu popularizacije STEM područja kod djevojčica na kojem je sudjelovalo više od 200 ekipa (po četiri učenice) i 105 škola. Povratne su informacije jako dobre i motivirajuće.

Na moj način rada svakako je utjecala i kurikularna reforma. Volim reći da sam dobila po-tvrdu da smijem raditi onako kako želim i kako sam radila. Matematika ima mnogo sadržajnih promjena i one su se u mom eksperimentalnom razredu pokazale dobrima. Naravno, tu su i edukacije, ali i mogućnost napredovanja koja mi se pružila. Ono što želim jest da se učitelji vrate svom poslu, odbace gotove materijale i rade ono u čemu su najbolji – poučavaju. Nitko ne poznaje naše razrede bolje od nas samih!

školski list klek, NazvaN po

plaNiNi izNad oguliNa, izlazi

već više od 60 godiNa

projekt „od zrna do kruha”

posjet školi bivšeg učenika, u potpori inkluziji invalidnih osoba

18 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

napisaLa marija drobnjak Posavec

U povodu Međunarodnog dana obitelji učiteljica je za domaću zadaću svo-

jim učenicima zadala da napišu sastavak Moja obitelj. Jedan učenik nije napisao zadaću jer nije znao što je to obitelj. Kad ga je učiteljica pitala zašto nije nekoga iz kuće pitao da mu to objasni, on je tvrdio da nikoga nije bilo kod kuće.

Stjecajem nesretnih okolnosti obitelji su se našle nešto češće na okupu pa će možda biti i prilike da djeca saznaju što je obitelj i čemu služi.

Ovih sunčanih dana moglo se vidjeti na okupu i sretnih obitelji koje su sada našle vremena i mogućnosti i poka-zale se u punom sjaju i ljepoti. I baš dok vremena nisu sklona, neke su obitelji smogle snagu i zablistale u svom sjaju. Moglo se vidjeti kako tata svoju kćerkicu uči voziti bicikl, drugi naprtio sinka na ramena i igraju se džokeja, neki su tate postali golmani, treneri, tenisači i nadokna-đuju izgubljene satove tjelesne kulture, jedna se mama igra školice, druga bere tratinčice. Manja djeca koji ne moraju u vrtiće ciče od sreće kad vide da su uz njih i tata i mama i da ih ne ostavljaju tetama u vrtić, nego se s njima igraju, trče i smiju se, iako im baš i nije do smijeha jer ih brige brinu hoće li i kada stići plaća. Ali vremena su i okolnosti sada takve i obitelj traži i druge vrijednosti, osim novca.

Obitelj čine i odrasla djeca koja više ne žive s rodite-ljima, a ti se članovi obitelji tako lako zaboravljaju. Ipak i mnoga su se odrasla djeca u mnogim obiteljima poka-zala da baš nisu toliko nemarna i da brzo zaboravljaju svoje ostarjele članove obitelji, dolaze češće i donose i snabdijevaju one kojima je pomoć potrebna, a pomoć je uvijek potrebna svakom članu obitelji i u dobru i u zlu, samo što se to prečesto zaboravlja, a sad u ovim preoz-biljnim situacijama kao da se probudila svijest i savjest da postoje i druge vrijednosti u ljudskom životu kojima se treba posvetiti.

Konačno nije samo kruh i mlijeko ono što treba donositi ostarjelim članovima obitelji. Mnogo je potrebnije ono malo ljubavi i pažnje svima, starima i mladima, samo što se to u onoj svakodnevnoj bujici vremena zaboravlja. A sad kao da je život izronio na površinu sa svim svojim licima, tamnim i svijetlim, mnoge stvari otkrivamo i druge vizure naziremo.

Da je obitelj kamen temeljac ljudskog društva nije nepo-znata stvar. Odavno se obitelj štitila zakonima, propisima, običajima izvana, a ljubavlju, strpljenjem, samoodrica-njem i skladom iznutra.

Nažalost, obitelj kao i mnogo toga ne krene uvijek naj-bolje, a razloga ima mnogo. Često se događa da neki član obitelji očekuje da samo njemu bude dobro i lijepo, a od drugih očekuje da se strpe i odriču svojih želja i potreba, to onda nema izgleda da potraje. Kad se tu dodaju razorni utjecaji i interesi izvan obitelji, onda se dobije razvod, e onda priča poprima zaplete, pa se mogu dobiti dvije obitelji, ako ima sreće. Istina je i to da mnogi još uvijek nisu preboljeli patrijarhat i još ima obitelji koje su zadržale takav model, a to se teško uklapa u ovo atomsko doba. Nije čudo da djeca ne mogu znati što je i tko je sve obitelj.

Dobro je znati da obitelj može biti čak i od jednog člana. Takvoj obitelji sigurno treba podrška izvana jer je teško biti član takve obitelji kad se čovjek može osloniti samo na sebe. Malo tko bira takav položaj, ali ima i onih kojima je dobro biti sam jer imaju možda nekih ciljeva u društvu koji se mogu na takav način lakše ostvariti.

Svatko ima pravo odabrati način na koji mu je lakše i ljepše živjeti, ali mora voditi računa da barem ne nanosi drugima probleme.

I za kraj evo jedna definicija pjesnikinje Vesne Krmpo-tić:

„Obitelj je škola gdje je vrhovna diploma zadovoljstvo nesebičnosti, radost u drugome i radost drugima.”

Naša svakidašNjica

mojaobitelj

nije samo kruh i mlijeko ono što treba donositi ostarjelim članovima obitelji. mnogo je potrebnije ono malo ljubavi

i pažnje svima, starima i mladima, samo što se to u onoj svakodnevnoj

bujici vremena zaboravlja

Budući da su ove godine okolnosti takve da Noć knjige i Dan autor-skih prava nismo mogli obilježiti

na uobičajene načine, našli smo svoj način. Iako učenici nisu mogli biti gosti u knjižnici, knjižničarka je bila s njima. Putem Zoom aplikacije održali smo Sat razrednika na kojem nam se pridružila knjižničarka Marijana Blažević. Učeni-cima je govorila o autorskim pravima te važnosti knjiga i čitanja. Razgovor smo nastavili o temi koja nam je svima bliska, izolaciji i pečenju kruha kod kuće. Pročitala im je priču „Pec Ivo, čovječuljak od tijesta” Nade Iveljić. Na-kon razgovora o priči, učenici su dobili zadatak od tijesta izraditi Pec Ivu onako kako ga oni zamišljaju, naravno, u doba korone treba mu i maska. Već tijekom poslijepodneva počeli su pristizati zanimljivi i maštoviti radovi.

Mira Radović

kNiN • oš domoviNske zahvalNosti

druKčija noć KnjigePročitali smo priču „Pec ivo, čovječuljak od tijesta” nade iveljić. nakon razgovora, učenici su dobili zadatak od tijesta izraditi Pec ivu onako kako ga oni zamišljaju

Osnovna škola fra Pavla Vučko-vića iz Sinja objavila je zbornik učeničkih pohvaljenih i nagra-

đenih radova 2009. – 2019. naziva Škrinjica riječi. Zbornik je predstavljen javnosti na daljinu povodom Dana hrvatske knjige jer se i nastava tako održava zbog epide-miološke situacije u našoj zemlji. Željeli su svoje učenike, njihove roditelje i sve svoje sugrađane ra-zveseliti lijepim kulturnim događajem.

Učenici OŠ fra Pavla Vučkovića sudjelovali su na raznim međunarod-nim, državnim, županij-skim i gradskim natje-čajima kao i na smotri LiDraNo. U zborniku je 61 literarni rad i šest novinar-skih koji su objavljivani u ča-sopisima i u raznim zbornicima te

su nagrađivani i pohvaljeni od struč-nih povjerenstava diljem Republike Hrvatske i izvan nje. Ove su radove pisali kreativni učenici, njih ukupno 45-ero, a pratile su ih i usmjeravale

njihove voditeljice: Ma-rija Vučković, Dragica Delić, Boška Boko, Danja Milun, Bosiljka Mandac, Helena Budi-mir, Jagoda Banjac i Anđela Buljac. Glavna urednica zbornika prof. Helena Budimir u uvodu je među osta-lim napisala kako je svaki učenik pose-ban i neprocjenjiv, a svojim su radovima obogatili dane svojih učiteljica. Želja joj je da ovaj zbornik pota-kne buduće generaci-

je učenika na pisanje

u kojemu će otkriti bogatstvo riječi, poruka, doživljaja i ljubavi prema hr-vatskom jeziku. Ravnatelj škole prof. Nikola Vučković istaknuo je kako je Škrinjica riječi velika vrijednost za školu jer su učenici, osim redovitog rada, ulagali svoj trud u izvanna-stavnim aktivnostima i pokazali svoju darovitost. Crteže u zborniku i na naslovnici nacrtala je učenica osmog razreda Lana Mastelić. Grafičku su pripremu napravile Katja Gusić i Helena Budimir. Na mrežnim stranicama škole objavljen je popis svih učenika čiji su radovi uvršteni u zbornik.

Uredništvo u sastavu Nikola Vučković, Ana Jagnjić Župić, Helena Budimir kao i cijelo Učiteljsko vijeće nadaju da će u budućnosti organi-zirati susret svih učenika i njihovih voditelja kako bi im uručili zbornik i održali svečano predstavljanje.

Helena Budimir

siNj • osNovNa škola Fra pavla vučkovića

zBorniK šKrinjica riječiravnatelj škole prof. nikola vučković ističe kako je škrinjica velika vrijednost za školu jer su učenici, osim redovitog rada, ulagali svoj

trud u izvannastavnim aktivnostima i pokazali svoju darovitost

S obzirom na neplaniranu i izvanrednu situaciju, u Dječjem vrtiću „Žirek” iz Velike Gorice, odlučili smo s roditeljima pokrenuti „vrtić na daljinu” ili „e-vrtić”. Svrha je ovakvog načina komunikacije

olakšati djeci i roditeljima situaciju te i dalje kvalitetno surađivati. Putem WhatsApp grupe roditeljima i djeci svakodnevno šaljemo ideje za od-gojno-obrazovne aktivnosti koje mogu raditi kod kuće, a koje su kratke, zanimljive i prilagođene dobi djece.

Povodom nedavnog obilježavanja Dana planeta Zemlje osmislile smo aktivnosti za cijeli tjedan o toj temi. Roditeljima i djeci ponuđeno je da poslušaju i nauče ekohimnu DV „Žirek”, pogledaju neke edukativne filmiće, zajednički naprave likovne radove ili proslave ovaj važan datum na svoj način.

U obilježavanju su bili jako maštoviti i vrijedni!Martina Popec

velika goriCa • dv „žirek”

vrtić na daljinuPutem Whatsapp grupe s djecom i roditeljima

kreativno odrađujemo odgojno-obrazovne aktivnosti koje su kratke, zanimljive i prilagođene dobi djece

19školskenovine

Veliki projekti započeti prije krize s pandemijom koronavirusa srećom se nastavljaju. Manji problemi poput

nabavke armature ili fluktuacije snage nisu bitnije omeli Projektgradnju u izvođenju radova na studentskoj menzi s paviljoni-ma, čiji se nacrti već naziru na gradilištu u Novom kampusu Sveučilišta u Zadru. Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican zadovoljna je do sada učinje-nim te vjeruje da će vlasnik Projektgradnje Miljenko Zovko i njegov tim učiniti sve da se radovi završe u očekivanom roku, s visokim standardom kvalitete objekata.

– Gledajući danas u konture objekta ne mogu skrivati zadovoljstvo. A još me više zaokuplja pomisao da će za godinu i pol dana ta predivna građevina oživjeti student-skim aktivnostima, dok će moje zadovolj-stvo zamijeniti podijeljena radost stude-nata, profesora i građana Zadra. Veliko mi je olakšanje Odluka Vlade RH da u ovom bremenitom vremenu, a mislim na situaciju s koronavirusom i posljedice potresa u Zagrebu, financiranje ovakvih projekata nije dovedeno u pitanje – kaže rektorica Vican.

Glavni inženjer gradilišta dipl. ing. građ. Leonardo Lasić kaže kako su radovi počeli 7. siječnja. Radovi na dijelu gradilišta bili su obustavljeni na dva mjeseca zbog pronađe-nih arheoloških nalaza (oko 200 grobova i cesta iz rimskom razdoblja), pa su aktivno-sti bile intenzivirane na dijelu objekta koji

je smješten istočno, najbliže Putu Stanova. Od 17. ožujka radovi se redovito odvijaju na cijelom gradilištu te se izvode na prizemlju objekta površine oko 1960 četvornih meta-ra, u kojem su kuhinja, studentska menza, slastičarnica, uredi tehničkog osoblja te sanitarni čvorovi, kao i dva vanjska stubišta.

Izgradnja nove zgrade studentske menze sa studentskim paviljonima, u kojima će biti smješteno 284 studentica i studenata, vrijedna je više od 81 milijun kuna. Sveuči-lištu u Zadru dodijeljena su putem Poziva MRRFEU-a u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. bespovratna sredstva u iznosu od 67 433 433,38 kuna, a razliku su osigurali Ministar-stvo znanosti i obrazovanja (13,99 milijuna kuna) i Grad Zadar (6,24 milijuna kuna). Zgrada će imati tri paviljona za smještaj s ukupno 129 soba: šest jednokrevetnih, 91 dvokrevetna i 32 trokrevetne sobe. Student-ski će restoran imati 500 sjedećih mjesta, a posluživat će se 3800 obroka dnevno.

Tri paviljona od pet katova raspoređena su tako da je jedan na istočnom dijelu iznad tehničke etaže podruma, drugi paviljon na-suprot njega u zapadnom djelu kao zrcalni te treći na sredini južnog dijela prizemlja, sličnih tlocrtnih dimenzija. Završetak radova usklađen s provedenim arheološkim radovima predviđen je za 29. travnja 2021. godine.

Luka Perić

zadar • radovi Na sveučilištu

izgradnju studentsKe menze nije zaustavio

ni Koronavirusradovi na dijelu gradilišta bili su obustavljeni na dva mjeseca zbog pronađenih arheoloških nalaza – oko

200 grobova i cesta iz rimskom razdoblja

ogla

s

20 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

Predstavljam vam svoj razred, 8. s2 iz Područne škole Tina Ujevića u zagorskome Salinovcu. Nije bilo lako preko noći početi s nečim novim, odnosno s nastavom na daljinu. Svi smo se morali prilagoditi i snaći u samo 24 sata. Ubrzanim koracima svladali smo najpotrebnije za ovakav rad te se i dalje usavr-

šavamo i nadopunjujemo. Ulovili smo ritam, radimo redovito i trudimo se pratiti našu novu školu na daljinu. Iako je jako teško raditi i obrađivati gradivo na ovakav način, učitelji se maksimalno trude prilagoditi sadrža-je i zadaće svojim učenicima. Moram pohvaliti svoje učenike jer se i oni, sa svojim roditeljima, iskreno trude i redovito rade sve zadaće. Nadam se da ćemo svi iz ove situacije nešto naučiti i početi cijeniti jedni druge i da ćemo bez obzira na tešku situaciju i uvjete uspješno i zdravo završiti ovu školsku godinu.

Valentina Posavec Kovač

ulOvili SmO ritam! KUTA

K ZA

VAŠ TRENUTAK

Učiteljica valentina

posavec kovač gotovo je

danonoćno uz svoje đake

david vizjak

Helena Hruškar

Magdalena Beli

patricija Fodrek

ema posavec kovač

Melanija Čaklec

jelena strugar

karlo Mudri

silvija pofuk

Da me je netko prije 11 godina, kad sam se zapošljavala na radno mjesto odgajatelja u zagrebačkom Učeničkom domu Dore Pejačević, pitao znam li organizirati neposredni odgoj-

no-obrazovni rad online sigurno bih se zapitala je li to neki računalni „frik” koji želi da tehnologija preplavi svijet. Ali evo nas tih 11 godina poslije… Taj je izazov organizacije suradnje na daljinu zapravo pravi trenutak za sve nas odgajatelje da radimo na sebi, na svojim kompeten-cijama, bilo računalnim, bilo psihološkim. Naučila sam se služiti mno-gim internetskim alatima i pročitala mnogo stručne literature i knjiga za svoju dušu, među kojima sam i pronašla velik broj ideja koje su me potaknule da s učenicama ostvarim još bolji kontakt, s obzirom na to da se ne možemo vidjeti svakodnevno. Svako pitanje, poziv i poruka od učenica izmami mi osmijeh i veselje na lice, jer svaki odaziv znači da smo i mi dio njihovih života te da svaka naša pomoć, prenošenje znanja i iskustava imaju utjecaj na njihove mlade živote. Mi smo tu za njih. Zahvalila bih kolegicama UD Dora Pejačević koje su svakod-nevno na raspolaganju u rješavanju nedoumica i problema te izradi zajedničkih ideja, a osobito na svakom veselom i zdravom smiješku koji se tjedno prikazuje na Zoom online sjednici.

Željka Novačić

živOt na daljinu

ana gorić

Matea nujić

ana topolnjak

Matea dabić

ema Čmelješević

ana Marija komes

Leo Lazar

Robert sviben

karla Bahun

21školskenovine

Nastava na daljinu u 7. c razredu Osnovne škole „Đuro Ester” iz Koprivnice vrlo se dobro održava. Nije bilo većih poteškoća jer su učenici od 5. razreda upoznati s radom u Yammeru i Loomenu, budući da im je to bilo sredstvo putem kojeg su komunicirali na daljinu. U sklopu C-projekta

(suradnja dvaju razreda u online komunikaciji u sigurnom okružju) naučili su osnove rada Office 365 alata i Loomena, što nam je iznimno korisno u sadašnjoj situaciji. Svi su se maksimalno uključili u rad u virtualnoj učionici sada i s ostalim nastavnicima i stručnom službom. Shvatili su da je virtualna nastava redovita, obvezatna i svakodnevna. Rado se uključuju u virtualne učionice koje su za njih otvorene i ured-no izvršavaju svoje obveze.

Saša Špoljarić

kOPrivnica na viSini Zadatka

antea Marijanovićdino Mihalić

damjan Širokidora Bicak

ena Cvelber

Lorenzo ivka

ida kodrić

Fran Horvat

jan knapićgabriel kirasić

josip Marković

ivan Mlinarić

Maxim Bosiljevac

Lina Šulj vanesa jelak

Lina Horvat

Šimun ivan Mikulić stella pintarićLovro podravec

Mislav Rendula

Lorena ŠimotaLovro golubić

noa golubić petar Šarec

nenad kovačev

noah nekić petra djurdja

petra kragi sara geci

22 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

Međunarodni se dan muzeja, na-kon gotovo pola stoljeća obilje-žavanja, u vremenu u kojemu su gotovo svi muzeji svijeta bili

primorani zatvoriti svoja vrata posjetiteljima, preselio u virtualni svijet. Muzeji u Zagrebu bili su k tome pogođeni i razornim potresom te su mnogi od njih oštećeni, a neki su ostali zatvoreni i nakon ukidanja mjera koje su donesene zbog pandemije.

Ovogodišnje obilježavanje Dana muzeja (18. svibnja) proteklo je pod temom „Muzeji za jednakost: različitost i uključivost”.

Muzeji su, dakle, zbog koronavirusa morali promijeniti planirane događaje, no prilagodili su se novonastalim okolnostima i organizi-rali virtualna događanja, izložbe i vodstva, edukativne serijale na društvenim mrežama, digitalna muzejska izdanja, online radionice. Prema prijedlogu Svjetske muzejske organi-zacije (ICOM), tema za Međunarodni dan muzeja upućuje na muzeje kao promicatelje razumijevanja i uvažavanja različitosti kao i na socijalni senzibilitet i inkluzivno ponašanje.

– Hrvatska muzejska scena posljednjih petnaestak godina bilježi u praksi projekte prilagođene najrazličitijim korisnicima s obzirom na dob, razinu edukacije te na druge posebnosti koje ih određuju. Njihov je broj u porastu, a radi se prije svega o inkluzivnim projektima prilagođenima osobama s invali-ditetom, od kojih svaka skupina traži poseban pristup – ističu u Muzejskom dokumentacij-skom centru (MDC).

Iz Ministarstva kulture navode da se muzej-ska struka kao čuvarica baštine ponovno po-kazala kao pokretač društva te je interdisci-plinarnim i kreativnim pristupom odgovorila na izazove ovih neobičnih kriznih vremena.

– Svojim predanim radom i stručno-šću muzejski su djelatnici nastavili čuvati i promicati nacionalnu kulturnu baštinu, stvarajući nove kulturne sadržaje obogaću-jući našu strogo ograničenu svakodnevni-cu. Povezujući se s ljubiteljima umjetnosti i baštine putem virtualnih izložbi i šetnji muzejima, predstavljanjem muzejskih izdanja i knjiga, organizacijom različitih kreativnih, interaktivnih radionica za djecu i odrasle te mnogim drugim aktivnostima stvorili su dijalog utemeljen na toleranciji, suosjećanju te uključivosti koja je i dio ovogodišnje teme manifestacije Muzeji za jednakost: različitost i uključivost, pridonoseći tako društvenoj ravnoteži u razdoblju socijalnog distanciranja – poručili su iz Ministarstva.

U Muzejskom dokumentacijskom centru nadalje ističu kako se suvremena muzeologija koristi metodologijom inkluzije u prezenta-ciji i komunikaciji baštine, pri čemu pomiče granice prema korisnicima s uvažavanjem pripadanja različitim rasama, drugoj etničkoj pripadnosti, roda, klase, dobi, fizičke spo-sobnost, jezika, religije, ekonomskog statusa, rodnog opredjeljenja.

– Građa iz muzejskog fundusa podložna je prilagodbi i interpretaciji sukladno misiji muzeja te odabiru ciljane skupine korisnika među kojima su i ranjive skupine, osim osoba s posebnim potrebama tu su i ljudi koji zbog siromaštva nisu posjetitelji muzeja. Njihov se broj u posljednje vrijeme uvećao, naše je društvo zahvatila ekonomska i socijalna depriviranost, pa dio društva ima izrazito nizak životni standard. Iako je komuniciranje njihovih prava više vezano za pravne i soci-jalne institucije, doprinos muzeja može biti prezentacija njihove kulturne baštine uz pri-godnu medijaciju teme – navode u MDC-u te dodaju kako se inkluzija nastoji primijeniti na rodno obespravljene osobe, a sve se više govori i o međugeneracijskom nerazumijeva-nju i inkluzivnim programima koja uključuju djecu, mlade i starije.

Iz Muzejskog dokumentacijskog centra kažu da je mnogo načina na koje bi muzeji mogli sudjelovati u inkluziji, a preduvjet je vođenje komunikacije u ozračju poštovanja i uvažavanja različitosti životnih prilika i stilo-va i spoznaja da inkluzija počinje samoreflek-sijom, introspekcijom i nikad ne završava.

Ivica Buljan

MeĐunarodni dan Muzeja

Promicatelji razumijevanja i uvažavanja različitosti

virtualni edukativni programMuzej suvremene umjetnosti publici je u povodu

Dana muzeja predstavio svoja tri virtualna eduka-tivna programa koja je počeo provoditi kad su na snazi bile stroge mjere izolacije i zabrane okupljanja. Riječ je o trima programima: MSU priručnik za početnike, MSU od doma i MSU mali i veliki.

Priručnik za početnike ciklus je koji je osmišljen kako bi primjerima radova iz fundusa te popratnim tekstom u kratkoj formi na zanimljiv način publici predstavio pojmove i umjetničke prakse s k ojima se susreću prili-kom posjeta Muzeju suvremene umjetnosti.

– Dosad smo tijekom ciklusa rastumačili dvadesetak takvih pojmova, poput apstraktne, kompjutorske, konceptu-alne, kinetičke i luminokinetičke umjetnosti, performansa, op-arta, konstruktivizma, enformela, ready-madea, pop-arta, umjetničke knjige, hiperrealizma itd. Svrha je ovog online projekta ne samo educirati i informirati, nego i na pristupačan način širu publiku potaknuti na razmišljanje o suvremenoj umjetnosti i kulturi općenito. MSU priručnik za početnike može se pratiti putem Facebook stranice MSU edukacije, kao i na Instagram profilu MSU-a, a u povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, cjelokupni ciklus bio je dostupan za pregledavanje i preuzimanje putem mrežne stranice Muzeja. Usto, publici koja vjerno prati naš Priručnik predstavit ćemo i novi pojam – video-umjetnost – navode u MSU-u i dodaju kako je Muzej od doma edukativan program koji su pokrenuli kako bi širu publiku potaknuli na istraživanje i upoznavanje umjetnika koji su svojim smjelim idejama, slobodnim duhom i djelima ostavili bitan trag na području suvremene umjetnosti.

Također, radovima Tomislava Gotovca, Petra Dapca, Jurja Dobrovića, Vjenceslava Richtera, Almira Mavigniera, Ivana Picelja, Vladimira Bonačića, Miroslava Šuteja, Borisa Bućana, Mladena Stilinovića, Julija Knifera, Ines Matijević Cakić, Dalibora Martinisa i Ivana Ladislava Galete publiku nastoje motivirati da se umjetničkim praksama i idejama ovih umjetnika koriste kao inspiracijom za vlastiti kreativni izričaj.

Isto tako, obiteljski program MSU mali i veliki uključuje zajednički angažman djece i roditelja, odnosno baka i dje-dova ili teta i stričeva. Program se tijekom situacije vezane za epidemiju koronavirusa svaki vikend odvijao virtualno putem Facebook stranice MSU edukacije.

– Pripremali smo različite kreativno-edukativne zadatke vezane za izložbe i radove iz Muzeja, a koje su članovi obitelji mogli napraviti zajedničkim snaga-ma iz sigurnosti vlastitog doma. U povodu Međunarodnog dana muzeja cijeli je program malih i velikih bio dostupan na mrežnoj stranici Muzeja, a mogao se pogledati animirani film Surogat Dušana Vukotića i, poput velikana anima-cije, osmisliti priča o imaginativnom ljetovanju uz kratku ljubavnu priču.

u muzejskom dokumentacijskom centru kažu kako se suvremena muzeologija koristi metodologijom inkluzije u prezentaciji i komunikaciji baštine, pri čemu pomiče granice prema korisnicima s uvažavanjem pripadanja različitim rasama, drugoj

etničkoj pripadnosti, roda, klase, dobi, fizičke sposobnost, jezika, religije, ekonomskog statusa, rodnog opredjeljenja

23školskenovine

muzeji

renesansna nadgroBna ploča BisKupa luKe Baratina

Unatoč svim nedaćama i okolnosti-ma, Muzej grada Zagreba djelo-vao je i u doba izolacije, a imao je i sreću da njegov središnji dio

u Opatičkoj 20 – nekad samostanska zgrada izgrađena sredinom 17. stoljeća – u potresu nije znatnije oštećena.

– U relativno kratkom vremenu uspjeli smo ukloniti oštećenja na zgradi i u stalnom postavu, što nam je omogućilo da sredinom svibnja pripremimo otvaranje stalnog postava za javnost, i to na dan kad se obilježava Međunarodni dan muzeja – poručili su iz Muzeja.

online program Muzej je pripremio i prigodnu izložbenu instalaciju naslovljenu „Muzejski život u doba pandemije i potresa” kako bi posjetitelje upoznao s djelovanjem muzeja u to bremenito vrijeme.

– Posredstvom fotografskog i dokumen-tarnog materijala predstavljen je rad naših djelatnika na saniranju posljedica potresa i prevenciji širenja zaraze, a središnji eksponat novopronađeni su ulomci nadgrobne ploče zagrebačkog biskupa Luke Baratina koji je bi-skupiju vodio od 1500. do 1510. godine. Riječ je o artefaktu čiji su poznati dijelovi, o kojima danas skrbi Hrvatski povijesni muzej, na svje-tlo dana dospjeli u obnovi katedrale nakon potresa koji je Zagreb zadesio 9. studenoga 1880. godine. Premda nepotpuna, nadgrobna ploča biskupa Luke Baratina izazvala je izni-mno zanimanje stručne javnosti te je okarak-terizirana kao najbolji renesansni skulpturalni rad u kontinentalnoj Hrvatskoj. Punih 140 godina nakon toga Zagreb je zadesio novi ra-zoran potres, a na poziv Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga arheološki tim Muzeja grada Zagreba bio je uključen u sanacijske radove na iznova stradaloj katedrali, što je rezultiralo pronalaskom još četiri ulomka te nadgrobne ploče – navode iz Muzeja.

U Muzeju ističu kako im je posebno zado-voljstvo što su dobrohotnošću Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga u mogućnosti prikazati te ulomke široj javnosti te ovom izložbenom instalacijom ponuditi posjetiteljima uvid u mali dio „muzejskog života u doba pandemije i potresa”.

U vrijeme izolacije Muzej grada Zagreba pokrenuo je novi mozaični online program koji pod nazivom „Zagrebački muzejski spo-menar” na Facebook stranici muzeja donosi

brojne zanimljivosti iz zagrebačke povijesti, nudeći jedinstvenu priliku za online šet-nju starim Zagrebom i bogatim fundusom MGZ-a.

– Radi se o mozaičnome konceptu objava kratkih zanimljivih priča, fotografija, plakata i ostale zanimljive građe iz fundusa Muzeja grada Zagreba i dosad realiziranih popularnih izložbi. U ovim vrlo zahtjevnim vremenima, kad nam je svima preporučeno ostati doma, u vaše domove donosimo fotošetnje starim Zagrebom, priče o trenutačno vrlo aktualnoj temi ljekarništva i zdravlja te zabavne vikende

provedene u virtualnim šetnjama poviješću zagrebačkog Zvjerinjaka ili uz zanimljivosti iz svijeta filma – ističu iz MGZ-a.

FotograFije zagreBa Program donosi zanimljive stare fotografije Zagreba, upoznaje posjetitelje s dijelom građe iz brojnih muzejskih zbirki, ili s nekima od najzanimljivijih zagrebačkih plakata od kraja 19. do početka 21. stoljeća iz zbirke MGZ-a, kroz koje se, iz perspektive plakata kao medija komunikacije, ogleda i prošlost grada. Plakati – njih tristotinjak – iz fundusa MGZ-a sadržani su u monografiji „Zagreb / Plakati Slučajna povijest Zagreba: plakati iz zbirke Muzeja grada Zagreba”. Autorica Željka Kol-veshi, umirovljena muzejska savjetnica MGZ-a, prošle je godine upravo za ovu publikaciju nagrađena Godišnjom nagradom Hrvatskoga muzejskog društva.

Na prošlogodišnjem natječaju „Hrvatska lijepa knjiga za 2019. godinu” Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji je raspisala radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj Best Book Design from all over the World, u konkurenciji od 197 izdanja ta je monografija uvrštena u 25 odabranih.

Zagrebački muzejski spomenar srijedom se nastavlja s pričama o povijesti zagre-bačkog ljekarništva. Muzej grada Zagreba 2013. godine realizirao je izložbu Ja, Jacobus apothecarius – od štacuna do industrije autorice Marine Perice Krapljanov, više kustosice, kojom je predstavljen dio boga-te povijesti zagrebačkoga ljekarništva od

srednjeg vijeka do početaka masovne proizvodnje ove grane industrije. Kratkim će pričama o povijesti za-grebačkog ljekarništva na MGZ-ovu Facebooku svi zainteresirani moći doznati tko je bio Jacobus Apothe-carius, kako je izgledala bočica za Salvatorov sirup protiv kašlja, ali i gdje su bile i kako su se zvale stare zagrebačke ljekarne. Subota je nami-jenjena šetnji kroz povijest zagrebač-koga Zoološkog vrta, o kojoj je 2015. godine realizirana izložba Zoološki vrt u Zagrebu 1915. – 2015. autorice Željke Kolveshi. Slijedi filmska večer uz vremeplov kroz zagrebačku povi-

jest filma, koja se naslanja na izložbu Grad filma – tvornica snova realiziranu 2014. u MGZ-u autorice Vesne Leiner, muzejske sa-vjetnice, pedagoginje i voditeljice pedagoš-ko-andragoškog odjela. Za sve koji bi voljeli zaviriti u Zagreb i Svijet dvadesetih, tu su naslovnice i ilustracije Otta Antoninija koje je radio za tad iznimno popularnu reviju Svijet. Izložbu Otto Antonini: Zagreb i Svijet – Svijet i Zagreb dvadesetih... autorice Željke Kolveshi MGZ je realizirao 2006., a 2018. je objavljeno drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje istoimene monografije. Sve izložbe prate istoimeni bogato opremljeni katalozi.

I. Buljan

kviZOvi, fOtOgrafije dOčeka vatreniH, Pričice S faceBOOka... I Hrvatski povijesni muzej ponudio je niz sadržaja okupljenih pod

nazivom #HISMUSkodvas, od kvizova i preobražaja do podsjetnika na neke od brojnih izložbi tog muzeja koje se sad mogu razgledati virtualno.

Među ostalim, tu je i njihova posljednja izložba u gornjogradskoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, koja je teško oštećena u

nedavnom potresu, „Varvaria / Breberium / Bribir: razotkri-vanje slojeva”, na kojoj su predstavljeni arheološko-povi-

jesni slojevi Bribirske glavice, jednog od najvažnijih ar-heoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Posjetitelji će moći razgledati i izložbu „Neopisivo!!!”, na kojoj su bile predstavljene 74 fotografije s veličanstvenog dočeka Hrvatske nogometne reprezentacije u Zagrebu.

Svakodnevno na Facebook stranici mogu se pročitati zanimljive pričice o tome što se dogodilo na

današnji dan, a i saznati što sve krije muzejska čuvao-nica. Muzej je izdao i novu publikaciju radi upoznavanja

korisnika s muzejskom dokumentacijom i dokumentacij-skim fondovima Hrvatskoga povijesnog muzeja, a informacije

o Vodiču kroz dokumentacijske fondove Hrvatskoga povijesnog muzeja mogu se pronaći u online suvenirnici.

u relativno kratkom vremenu uspjeli smo ukloniti oštećenja na zgradi i u stalnom postavu, što nam je omogućilo da sredinom svibnja pripremimo otvaranje stalnog postava za javnost, i to na dan kad se obilježava međunarodni dan muzeja, poručili su iz muzeja grada Zagreba

24 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

U gotovo 70 godina umjetničkog stvaralaštva, koje je počelo 1895., a prekinulo se smrću autora 1962.

godine, Hermann Hesse napisao je više od 2000 pjesama. Hesseova su djela pre-vedena na više od 60 jezika, a procjenjuje se da je trenutačno u optjecaju više od sto milijuna njegovih knjiga.

Ovaj veliki njemačko-švicarski pjesnik, romanopisac i slikar godine 1946. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegova su najpoznatija djela „Stepski vuk”, „De-mian”, „Igra staklenim perlama”, „Sidd-hartha”, „Narcis i Zlatousti”, a u njima se bavi osobnom potragom za autentičnošću, samospoznajom i spiritualnošću.

Hesseov lirski subjekt samotni je lutalica, nostalgični promatrač, osamljeni sanjar koji lebdi nad krajolikom. Svrha je njegove potrage domovina – pojam koji je gotovo istovjetan s djetinjstvom i izgublje-nim, dječji naivnim pogledom na svijet koji lirski subjekt neumorno oplakuje.

Riječ je o osjećaju koji se uvijek iznova pojavljuje u Hesseovoj lirici, a Drago Štambuk skovao je za nj prikladnu no-votvorenicu – domotužje. Stvaralaštvo Hermanna Hessea, a pogotovo njegova lirika, izvrstan je primjer organizma koji svoj razvojni put počinje u mladenač-kom nemiru autora koji želi biti poput svojih književnih uzora, a na kraju

stvaralaštva smiraj postiže u vlastitom i publici prepoznatljivome književnom izričaju. – Duša čovječja, za Hessea, bojno je polje na kojemu se sukobljuju dobro i zlo, a granica između njih pomična je i pod stalnom paskom Stvaratelja. Smisao ži-votni tako jest – proširiti prostor dobra na račun zla te pomaknuti granicu što dalje u zahvaćanju dobra – zapisao je Drago Štambuk, koji je sačinio izbor iz pjesništva u izvorniku te prepjevao s njemačkoga.

Autorica pogovora Lirske ispovijesti Hermanna Hessea Jelena Spreicer je zapisala: „Ako u Hesseovu stvaralaštvu uopće postoji programatski cilj, onda se on odnosi isključivo na sadržajni aspekt, tj. na neumorno istraživanje i preispitivanje vlastitog jastva.”

I.Buljan

hermaNN hesse: domotužje

duša čOvječja BOjnO je POlje SukOBa dOBra i Zla

Nove kNjige

Hesseov lirski subjekt samotni je lutalica, nostalgični promatrač, osamljeni sanjar koji lebdi nad krajolikom. Svrha je njegove potrage domovina – pojam koji je gotovo

istovjetan s djetinjstvom i izgubljenim, dječji naivnim pogledom na svijet koji lirski subjekt neumorno oplakuje

u kNjižarama

martiN luther kiNg – autoBiograFija

impresivan život Borca za ravnopravnost

Autobiografija Martina Luthera Kinga donosi nam velikana 20. stoljeća, čovjeka čije nam se misli i djela o najvaž-nijim pitanjima našeg društva obraćaju jasno, produhovljeno i sa žarom, i dalje živo nadahnjujući u nama želje,

nade i snove. Ispričan njegovim vla-stitim riječima, koje je povjesničar dr. Clayborne Carson godinama skupljao u opsežnoj dokumentaciji, govori-ma, predavanjima, propovijedima, intervjuima, radijskim i televizijskim snimkama, pred nama izranja impre-sivan život: znatiželjno dijete; gorljivi student i aktivist; borac protiv segre-gacije; posvećeni pastor i strastan propovjednik koji neprestano iskušava svoju vjeru i ograničenja svoje mudro-sti; brižan suprug i otac koji se trudi održati ravnotežu između obiteljskih obveza i sve većega i zahtjevnijega nacionalnog pokreta za građanska prava; nesputani mislilac i jedan od najvećih svjetskih vođa kojeg je be-skompromisna vizija o mirotvorstvu, ljubavi i jednakosti svih ljudi tjerala dalje i više. Relevantna i autentična, ova autobiografija daje nam rijedak uvid u povijesna događanja i velike, katkad kontroverzne osobe koje su obilježile sredinu 20. stoljeća: Johna F. Kennedyja, Malcolma X, Lyndona B. Johnsona, Mahatmu Gandhija i Ric-harda Nixona. Ova je vrijedna knjiga bogata i živopisna slika ljudi, vremena i događaja u doba promjena koje su oblikovale i još uvijek oblikuju našu budućnost.(ib)

BarBara pleić tomić: mama kuha ručak, tata čita NoviNe

analiziranje roditeljstva

Majke doživlja-vamo sretnima, ispunjenima lju-bavlju prema dje-ci, zadovoljnima svojom ulogom koja se prikazuje i kao najveće postignuće u ženskome životu. Tabu je govoriti čak i neutralno, a osobito negativ-no o majčinstvu.

Nizom osobnih primjera, teorijski potkrijepljenih, analizom društvenih događaja, filmova, popularnih serija i književnih djela, Barbara Pleić Tomić prikazuje sve kontradikcije majčinstva, odupirući se njegovoj romantiziranoj slici.

Knjiga Mama kuha ručak, tata čita novine tematizira važnu, ali nevidlji-vu ulogu očeva u odgoju, analizira roditeljske priručnike, propituje zane-mareni odnos majčinstva i prava na pobačaj te trend slavnih majki koje se, putem medija i društvenih mreža, svojim majčinstvom aktivno koriste za kreiranje vlastitoga profesionalnog identiteta. Autorica ističe ambivalen-tne osjećaje koje majke imaju prema djeci, klaustrofobiju roditeljske ljubavi te odnos majčinstva i kreativnog rada, ali analizira i propituje kako oču-vati vlastiti identitet, prostor i vrijeme za sebe. (ib)

Izdavač: Planetopija Uvez: meki Broj stranica: 400

Izdavač: Fraktura Uvez: meki Broj stranica: 302

Damir Karakaš dobitnik je 13. književne nagrade tportala za najbolji hrvatski roman,

a priznanje mu je donijela knjiga Proslava, objavljena u izdanju OceanMora. Osim novčane nagra-de u vrijednosti od 50 tisuća kuna, pisac je dobio statuu tipkovnice.

– Jako sam sretan zato što sam dobio nagradu tportala za ro-man godine u Hrvatskoj. Kad sam saznao za konačnu odluku žirija, bio je to jako lijep osjećaj, neka vrsta dodatnog priznanja za ono što radiš – kazao je Karakaš.

Karakaš je istaknuo da je Proslava od svih njegovih knjiga dosad najbolje prihvaćena.

– Mislim da je imao i rekordan broj kritika u cijeloj regiji, bio

je i prvi na brojnim godišnjim književnim listama, tako da sam se nadao da bih možda ovoga puta mogao dobiti, ali često sam i prije bio tako blizu, a na kraju bi se ispostavilo – ipak predaleko. U dvadesetak godina ni sam više ne pamtim u koliko sam finala sudje-lovao u Hrvatskoj, a za to vrijeme dobio sam samo jednu nagradu. Zapravo, sad sa zadovoljstvom mogu reći da sam dobio dvije. Mnogo mi znači i ovaj novac, jer živim samo od pisanja, a pomoći će da se što više mogu posvetiti svojim novim književnim radovi-ma – rekao je Karakaš, kojem je nagrada stigla na kućnu adresu, umjesto na tradicionalnoj sveča-noj dodjeli, koju tportal ove godine nije organizirao pridržavajući se mjera opreza zbog koronavirusa.

Za 13. književnu nagradu tportal je predstavio i novi žiri u sastavu kroatistice Andree Milanko, ujedno predsjednice,

potom prevoditeljice i pjesnikinje Vande Mikšić, redateljice Anice Tomić, pisca Roberta Perišića te psihologa i tportalova kolumnista Borisa Jokića.

– Tijekom rada na odabiru djela koje će ponijeti titulu najboljega romana u 2019. godini susreli smo se s više romana koji uspije-vaju priuštiti istinski užitak čitanja u opreci s površnošću i brzinom današnjeg primanja sadržaja – naveo je u svom obrazloženju žiri.

Međutim, dodaju, Damir Karakaš sugestivnom je prozom, filmičnošću dramskih situacija i stilski izbrušenom rečenicom us-pio stvoriti prostor književne ima-ginacije koji zaslužuje nagradu:

– U romanu Proslava, koji se kompozicijom otklanja od obzora očekivanja, dojmljivo je ocrtao likove uz štedljivu uporabu kla-sičnog opisa – dao im je konture gestama, migovima, trzajima, šutnjom, pogledima – a čitatelj

ih može rekonstruirati i dalje nadograđivati u prostornom i povijesnom kontekstu, istodobno općenitom i dovoljno preciznom. Pritom se autor umnogome osla-nja na znanje svojega čitatelja te od njega traži suradnju na imaginacijskoj, ali i etičkoj razini interpretacije. (ib)

karakašu nagrada tportala

trideSet jedna PjeSmaI zbor iz pjesništva Hermanna Hessea sačinjava 31

pjesma objavljena u izvorniku i prepjevu: An eine chinesische Sängerin – Kineskoj pjevačici; Abschied vom Urwald – Oproštaj od prašume; Böse Zeit – Zlo vrijeme; Auf Wanderung – Na lutanju; Wohl lieb ich die finstre Nacht – Jako volim tamnu noć; Schicksal – Sudba; Ode an Hölderlin – Oda Hölderlinu; Im Grase liegend – Ležeći u travi; Wie sind die Tage… – Kako su dani…; Ohne Dich – Bez tebe; Die ersten Blumen – Prvo cvijeće; Frühlingstag – Proljetni dan; Feierliche Abendmusik (Allegro, Andante, Adagio) – Praznička večernja glazba (Allegro, Andante, Adagio); Denken an den Freund bei Nacht – Misleći na prijatelja u noći; Den Kindern – Djeci; Angst in der Nacht – Strah u noći; Alle Tode – Sve smrti; Die Kindheit – Djetinjstvo; Ich weiß, du gehst – Znam, hodaš; Über die Felder… – Poljima; Elisabeth, II. – Elisabeth, II.; Ravenna I – Ravenna I.; Ravenna II – Ravenna II.; Einsame Nacht – Samotna noć; Der Dichter – Pjesnik; Berge in der Nacht – Noćni brijezi; Bei Nacht – Noću; In einer Sammlung ägyptischer Bildwerke – U zbirci egipatskih kipova; Herbsttag – Jesenji dan; Auch die Blumen – Čak i cvjetovi; Mückenschwarm – Mušičji roj. (ib)

Izdavač: Školska knjiga Uvez: tvrdiBroj stranica: 108

25školskenovine

izložBa montažstroja o sveučilišnoj Bolnici zagreB

U Muzeju suvremene umjetnosti otvorena je izložba „U osnivanju u likvida-ciji”, projekt umjetničkoga kolektiva Montažstroj koji presjekom povijesti nedovršene Sveučilišne bolnice Zagreb poziva na raspravu o pitanju

uloge javnog zdravstva i posljedicama njegove liberalizacije.Izložba „U osnivanju u likvidaciji” o nedovršenoj Sveučilišnoj bolnici Zagreb

prikaz je dijela bogate arhivske građe koju umjetnički kolektiv Montažstroj pri-kuplja i obrađuje u sklopu višegodišnjega interdisciplinarnog projekta „Nedo-vršeno”. U njemu sudjeluju građani Zagreba, stručnjaci iz područja zdravstva, medicine, politike, građevine, ekonomije, novinarstva…

Riječ je o bolnici koja je, po složenosti, opsegu i načinu izvođenja, bila i ostala jedan od najvećih i najsloženijih pothvata u povijesti Zagreba i Hrvatske. Sredstva za izgradnju prikupljana su 10 godina od samodoprino-sa građana Zagreba, koji su o tome odlučivali na dva referenduma: 1982. i 1987. godine.

Kamen temeljac „bolnice za 21. stoljeće, koja će izdržati potres magnitude 9 prema Richteru”, postavljen je 11. svibnja 1985., u povodu obilježavanja 40 go-dina pobjede nad fašizmom. Trideset pet godina kasnije, u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb bit će otvorena izložba pod nazivom „U osnivanju u likvida-ciji”, što je današnji pravni status nekadašnjeg investitora Radne organizacije „Sveučilišna bolnica Zagreb u osnivanju”.

Izložba se sastoji od fotografija, službenih dokumenata, promidžbenih i vide-omaterijala te izbora iz nekoliko stotina naslova novinskih članaka prikazanih na vremenskoj crti koja prati izgradnju bolnice, od osnivanja radne organiza-cije (investitora) 1982. godine do početka procesa likvidacije u lipnju 1995. Postav zaokružuje originalna maketa bolnice u Blatu koja je važna ne samo kao arhivski dokument, već i kao cjelovito umjetničko djelo. Ovo je njezino drugo predstavljanje javnosti nakon što je bila izložena u Gradskoj skupštini prije početka izgradnje.

Izložba „U osnivanju u likvidaciji” poziva na raspravu o pitanju uloge javnog zdravstva i posljedicama njegove liberalizacije primjerom napuštene i zabo-ravljene bolnice u Blatu čija sudbina i dalje nije poznata, iako je tijekom 2019. uloženo 40 milijuna kuna u pripremi analize o mogućoj budućnosti bolnice, a svakako je dodatno aktualizirana globalnom pandemijom koronavirusa i serijom potresa nakon 22. ožujka 2020. u Zagrebu tijekom kojeg su teško oštećene i zagrebačke bolnice. (ib)

Filmska industrija doživjet će velike promje-ne i neminovan je sve veći prijelaz na online platforme, a kinodistributeri u ovoj su koro-

na-krizi doživjeli još jedan veliki udarac, slaže se s time većina filmskih zaljubljenika, a i ključnih ljudi u filmskoj industriji. Internetske platforme kao što su Netflix i HBO Go godinama ostvaruju odlične prihode, a trenutačna kriza ohrabruje i druge da krenu njihovim stopama.

No tradicionalni filmski program i festivali sigur-no će i dalje imati važno mjesto u promociji filma. Tako je naš najveći filmski festival, onaj pulski, već proveo natječaj za svoje 67. izdanje, koje bi se treba-lo održati od 18. do 26. srpnja.

– Uslijed novonastale situacije uzrokovane nizom mjera protiv sprječavanja širenja zaraza virusom COVID-19, poziv se ove godine iznimno raspisuje u svibnju, a sama realizacija programa odvijat će se sukladno preporučenim mjerama epidemioloških službi – poručuju organizatori Pulskoga filmskog festivala.

U kolovozu je predviđeno održavanje Škole medijske kulture „Dr. Ante Peterlić”. Profesori, odgajatelji, studenti, kinoklubaši, članovi udruga i samostalni autori koji žele učiti o filmu, usvojiti sve potrebne vještine za prenošenje znanja i raspravljati s filmskim profesionalcima mogu se prijaviti do 15. lipnja 2020. Škola medijske kulture „Dr. Ante Peterlić” održava se od 18. do 28. kolovoza 2020. u Varaždinu, navode organizatori iz Škole medijske kulture, dodajući kako je to događanje pravi izbor za sve učenike, studente i profesore koji žele proši-riti znanja iz medijske pismenosti, upoznati se s filmskom teorijom, kao i ostalim aspektima medij-ske kulture u Hrvatskoj i u svijetu. Također, Škola

medijske kulture jedan je od pet najvažnijih projekta medijskog opismenjavanja kojim je u 21 godinu postojanja prošlo više od 2700 polaznika.

Stručnost predavača i voditelja radionice kao i sve širi krug osnovnih i srednjih škola, ali i domova koji nakon završene Škole medijske kulture „Dr. Ante Peterlić” s djecom i mladima rade medijsku kulturu unutar svojeg predmeta i propisanog plana i progra-ma, kao i izvannastavnu aktivnost, samo je još jedan dokaz uspješnosti škole. Ulaganje u učitelje, profe-sore, stručne suradnike, odgajatelje, ali i one koji su tek zaljubljenici u medije ulaganje je u generacije i generacije djece i mladih.

U deset intenzivnih i zanimljivih filmskih dana plan rada raspoređen je u predavanja, metodič-ke radionice, videoradionice, večernje projekcije filmova i jutarnje skupne rasprave o filmu te upravo sve to čini Školu idealnim mjestom usavršavanja, ali i prvog susreta sa svijetom filma, fotografije, radija i medija.

I. Buljan

internetSke PlatfOrme ključne Za filmSku induStriju

Ansambl Lado i dvojac HR Electro vraća-ju se na glazbenu scenu novim spotom za pjesmu „Dolinom se… (Song for Eli-

zabeth)” s albuma 2.0 Memorabilium nastalim u sklopu zajedničkog projekta Lado Electro.

– Inspiracija za obradu pjesme bila je Elizabeta Toplek, poznatija pod nadimkom Teta Liza, koja je prepoznatljivim glasom i emotivnom interpretacijom pjevala ovu pje-smu kao i stotine drugih iz svoga Međimurja – rekao je Boris Harfman, solist Ansambla Lado, koji je, uz Hrvoja Crnića Boxera, autor albuma 2.0 Memorabilium.

Elizabeta Toplek bila je pjevačica međi-murskih narodnih pjesama, u izvornom obliku znanih pod nazivom međimurska

popevka. Poznata pod nadimkom Teta Liza, izdala je tri glazbena albuma. Onaj snimljen u suradnji s Ansamblom Lado „Teta Liza i Lado” iz 2007. dobio je tri Porina: za najbolji album folklorne glazbe, najbolju folklornu pjesmu i najbolju izvedbu folklorne glazbe. Ova nezaboravna heroina etnoglazbe premi-nula je 12. kolovoza 2017. godine u Prelogu.

U spoju tradicijske i elektroničke glazbe, u pjesmi do izražaja dolazi emotivna vokalna izvedba Ladove solistice Vlatke Hlišć.

– U suradnji s Borisom Harfmanom i Hrvojem Crnićem, Lado ovim projektom tradicijsku glazbu predstavlja na posve druk-čiji način u odnosu na svoj uobičajeni reper-toar. Želja nam je aktivnije uključiti Lado u suvremenu kulturnu, klupsku i alternativnu glazbenu scenu te novoj publici približiti hrvatsku glazbenu baštinu. Nadamo se da će publika ubrzo moći uživati u izvedbama Lado Electra uživo – rekao je Krunoslav Šokac, umjetnički voditelj Ansambla Lado.

„Dolinom se…” jedna je od ukupno 26 pjesama s dvostrukog nosača zvuka Lado Electro 2.0 Memorabilium u izdanju Aquari-us Recordsa. (ib)

glazBa

ladO electrO PjeSmu i SPOt POSvetiO međimurju

i teti liZi

hrvatski filmovi Na coroNa short film festivalu Prvi međunarodni festival kratkometražnih filmova nastalih u samoizolaciji uzrokovanoj pandemijom koronavirusa održan je online krajem prošlog mjeseca. Među 35 filmova u konkurenci-ji našla su se i tri hrvatskih autora.

Na festival je bilo prijavljeno više od 1250 filmova iz cijeloga svijeta, a u službenu konkurenciju ušlo je 35 naslova iz 19 ze-malja. Svi filmovi mogu se pogledati na stranici Corona Short Film Festivala. Radovi koji su nastajali tijekom izolacije uzro-kovane pandemijom koronavirusa natjecali su se za Nagradu međunarodnog žirija te za Nagradu publike. Osim novčanog iznosa (1500 eura i 500 eura), dva dobitnička filma uvrštena su u katalog distribucije i prodaje kuće Interfilm Berlin.

Tri hrvatska filma koja su ušla u konkurenciju bili su film Osoba (Person) koji je snimila autorica Sunčica Ana Veldić tijekom svoje popodnevne šetnje Tisnom na otoku Murteru za vrijeme izolacije, kad je njezina kamera uhvatila zanimljive prizore.

Osim Osobe, na festivalu je prikazan i Benov rez (Ben’s Cut) autorice Vide Žagar koji je snimila za vrijeme boravka u obiteljskoj kući, a nastao je u njezinu dvorištu. Kratkometražni uradak prati kreativni proces njezina sedmogodišnjeg brata koji „na licu mjesta” smišlja film.

Survival Kit autora Luke Stjepanovića također se natjecao za dvije nagrade na Corona Short Film Festivalu, a radi se o duhovitom „vodiču” o tome kako preživjeti karantenu. Film je u cijelosti nastao u autorovu stanu. Svi filmovi na Corona Short Film Festivalu dostupni su za besplatno gledanje, a organi-zatori ističu kako je Festival nastao uz volonterski rad, bez proračuna, stoga pozivaju gledatelje da, ako mogu, doniraju neprofitnoj organizaciji Liječnici bez granica.

Film

unatoč novim okolnostima, tradicionalni filmski program i festivali sigurno će i dalje imati važno mjesto u promociji filma. tako je naš najveći filmski festival, onaj pulski, već proveo natječaj za svoje 67. izdanje, koje bi se trebalo održati od 18. do 26. srpnja

26 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

potresu, u kojoj se najmanje spominju škole. A mnogo je škola oštećeno, neke su posve neupotrebljive. Neki od tih junaka polazili su možda upravo te škole. Ako se škole ne obnove (brzo), kako će iz njih izlaziti novi junaci? Buduća će ih vremena sigurno trebati. A da ne govorim o traumatizaciji djece, suočene s činjenicom da im je potres ranio ili ubio školu. Nije se valjda već zaboravilo kako se, tijekom i poslije Domovinskog rata, moralo mnogo stručnoga znanja upotrijebiti za pomoći djeci, kojoj su psihičku ravnotežu (ali i sve ostalo) uništile spoznaje da su im ubili kuću. Da, djeca tako doživljavaju uništenje roditeljskoga doma. A škola im je drugi dom. Drukčiji, ali je dom. Sva naša djeca, silno traumatizirana događa-njima u vezi s pandemijom, sad tuguju i jedva se čekaju vratiti u školsku zgradu, na živu

nastavu, svojoj učiteljici i prijateljima. Gdje će se vratiti djeca čija je škola opasno oštećena i neupotrebljiva?

Škole su na repu, u dobru i u zlu. Nije mudro! Ne za državu koja doista preferira prosperitet.

A sad, povratak pripremama. Danas su pripreme dugotrajne i mukotrpne, jer je nastava online. Usporedno s radom, pripre-mama i predstavljanjem gradiva u virtualnoj učionici, da bi to uspješno odradili, učitelji se moraju neprestano educirati. Edukacije su organizirane, ali oni, kako nam reče učiteljica Tonka, i međusobno kontaktiraju, razmjenju-ju iskustva, pomažu si u neznanju ili nevolji, kad tehnika zakaže, dijele materijale i slično. Sve je to vrijeme rada! Pripremiti virtualnu nastavu mnogo je zahtjevnije, iz mnogo

napisaLa milijana kovačević, prof. školska psihologinja, savjetnica

Split

Prolaze dani, tjedni, a već i mjeseci. Korona i dalje hara, ali kao da malo posustaje. Djeca još nisu u školskim klupama, iako za njima žude. No nisu

prepuštena sama sebi. U posebnim uvjetima izolacije imaju i posebnu nastavu – TV Školu na Trećem, izdavačke kuće, Školsku knjigu posebno (koja se pobrinula za predmetnu nastavu), a nadasve svoje učiteljice i učitelje.

Situacija je složena i intrigantna. Svi učitelji odreda govore da u ovim uvjetima rade mno-go više nego prije.

Primjera je mnogo.

učitelji juNaCi iz sjeNePola je učiteljica profesorica u predmetnoj nastavi: „Za školu dnevno radim između šest i deset sati, ovisno o danu, količinama pripre-ma, komunikaciji s učenicima, individualnim uputama, povratnim informacijama, s time da se to radno vrijeme razvuče preko cijelog dana... U prosjeku radim osam sati...”

„Radim i subotom i nedjeljom” – reče mi učiteljica Tonka iz Dubrovnika. – „Svojim sam učenicima, drugašima, neprestano dostupna... Pa i kad formalno završim dnevne obveze sa školom, ne mogu se opustiti. Stalno su mi u mislima. Nekad mi ostane malo vremena za spavanje, ali ni to malo ne iskoristim svaki put, jer se stalno preispitujem jesam li sve i jesam li dobro odradila. Djeca su u pitanju. Oni su nam sad u fokusu.”

Ista učiteljica uključena je u izradu programa za drugi razred Škole na Trećem. Govoreći o tom iskustvu ističe kako sve njih, uključene u taj posao, pokreće entuzijazam i želja da u ovo vrijeme olakšaju nastavu i učiteljima, i djeci, i roditeljima. „Nastava na daljinu unaprijedila je u kratkom roku informatičku pismenost, i uči-telja, i učenika, pa i roditelja. Škola na Trećem pokazala je da se može raditi i bez udžbenika te se u tih sat vremena programa, uza zanimlji-ve zadatke i aktivnosti, integrativno prožimaju predmeti. No uza sve to svi se želimo što prije vratiti u školske klupe.”

I što reći na sve ovo, osim da ne vjerujem da poletna, odgovorna, entuzijastična učiteljica Tonka toliku hrpu poslova može odraditi u samo osam sati. To su dvije škole – škola na daljinu, s njezinim drugašima i vrlo zahtjevna Škola na Trećem. Sate dvojbi, promišljanja, va-ganja, preispitivanja i nespavanja valja također uračunati. Divljenja vrijedno!

škola – drugi domStalno se govori da je ovo opako vrijeme iz-njedrilo junake – liječnike i medicinske sestre. Doista jesu, ali mislim da se u odabiru poseb-no zaslužnih u doba korone posve neopravda-no zaobilazi učitelje.

Ova priča o učiteljima junacima u sjeni, koje će rijetki glasno pohvaliti, podsjeti me na priču o obnovi Zagreba, stradalu u razornom

iz dnevnika školskoga psihologa škola u doba koroNe (2)

kako vrijeme prolazi, svi se sudionici u odgojno-obrazovnom procesu prilagođavaju, navikavaju, uče, svladavaju nepoznanice, emocija je sve manje, a razuma sve više. tako je i s našom trijadom koja poučava, uči i podupire, tj. s učiteljima, učenicima i roditeljima. u svemu su tome djeca još jednom pokazala da su, iako vrlo krhka i ranjiva, vrlo

adaptibilna te da proces prilagođavanja u njih katkad traje kraće nego u odraslih

učitelji i rOditelji na iStOm Zadatku

ZAPRAVO jE SVE VRLO STRESNO. Online NASTAVA, ILI UčENjE NA DALjINU, NOVOST jE ZA NAŠE PRILIKE, jOŠ NEMA RUTINE, ŠTO FRUSTRIRA I TRAžI VIŠE VREMENA ZA SVLADAVANjE. TAj VIŠAK VREMENA čINI DA SE U ObITELjSKOM žIVOTU I NA OSObNOM PLANU POjAVI MANjAK

U doba korone djeci najviše nedostaje druženje s prijateljima - prijateljice na odmoru

U lijepoj kamenoj zgradi, nedaleko od vrgorca, više nema učenika. ne zbog korone

27školskenovine

iz dnevnika školskoga psihologa škola u doba koroNe (2)

učitelji i rOditelji na iStOm Zadatkunaslutila vašu spremnost za iskorake. Niste me razočarale. Srce mi je kao kuća!

Sličnih je primjera diljem Lijepe Naše, čitavo more, ali more ne stane u moju priču. Samo po koji val(ić).

digitalNa Nastava da – NeVrijeme leti, korona kao da će se pritajiti. Stroge se mjere prevencije ublažavaju. Neka su se djeca počela vraćati u školu, pa se bojim da će ova moja priča ostarjeti prije nego što ugleda svjetlo dana. Moram brzo u nju uvesti i roditelje iz onih najtežih, prvih dana, kad smo svi bili izvan sebe, a valjalo je pribrano i pametno djelovati. I o toj temi progovorit ću riječima učiteljice Paole: „... Učiteljima nipošto nije lako, jer svi oni imaju svoj plan i program, koji se često ne podudara s onim na TV-u, pa je u takvoj situaciji ključna komuni-kacija s roditeljima... Po anketama koje smo proveli nedavno među roditeljima većina ih je uglavnom zadovoljna nastavom na daljinu. Smatram da smo i mi učitelji dobrim dijelom tomu pridonijeli.”

„Roditelji su nam velika podrška. Bez njih nema ništa” – tvrdi i učiteljica Tonka. – „I oni mnogo rade s djecom, pa mi učitelji moramo imati mjeru u ponuđenom i traženom.”

Mama Tanya, s kojom sam razgovarala, ima dva sina – u drugom i četvrtom razredu. Bi-lingvalni su, ali nema nezadovoljstva. Oba su roditelja uključena. Pomažu svojim sinovima u praćenju nastave na daljinu i izradi domaćih radova, ali samo po potrebi. Nema optereće-nja.

Mama Aneta jako je zadovoljna virtualnim školovanjem svoje šestašice. Dapače, sad se kći bolje snalazi nego u uobičajenoj nastavi. Njoj ovaj oblik i način rada odgovara. Vrlo je kreativna, a u nastavi na daljinu ima prilike to pokazati. U klasičnoj nastavi rijetko se događa-lo da je pohvale. Sad svako malo stigne poruka „Bravo Gorana!”

Gorana je među onim malobrojnim učenici-ma, najčešće kreativacima i onima sa smanje-nom pažnjom, ali jako razvijenom prostornom inteligencijom, kojima je digitalizacija nastave više odgovarala nego klasična nastava u školi. I to je jedna od prednosti digitalizacije. Ispli-vavaju individualne razlike među učenicima, koje se u klasičnoj nastavi, zbog zahuktalosti i brojnijih stimulusa te čimbenika koji utječu na funkcioniranje učenika, ali i učitelja, teže mogu zapaziti. Svejedno, izolacija je ipak pokazala da nastava u školi, sa živim i nazoč-nim učiteljem i među vršnjacima, mnogo više gode srcu i duši nego digitalna, tj. nastava na daljinu. Eto još jedne krasne teme za buduća istraživanja.

sve pokreće – ljuBav!I da krenem prema kraju. Kao što obično biva – svako je čudo za tri dana. Dok je svježe, reakcije su burne. Kako vrijeme prolazi, svi sudionici u odnosu, aktivnosti i komunikaciji prilagođavaju se, navikavaju, uče, svladavaju nepoznanice, emocija je sve manje, a razuma sve više, pa se krene na bolje. Tako je i s našom trijadom koja poučava, uči i podupire, tj. s uči-teljima, učenicima i roditeljima. U svemu tome djeca su još jednom pokazala da su, iako vrlo krhka i ranjiva, i vrlo adaptibilna te da proces prilagođavanja u njih katkad traje kraće nego u odraslih. Ako pozorno pratimo reakcije djece i naučimo iščitavati iz njih poruke koje nam djeca šalju, one će nam postati putokazi za pronalaženje pravih pristupa. I, bez panike!

Valja naglasiti da su događanja u vezi sa školom pokazala kako su njihovi nositelji – učitelji, učenici i roditelji – suptilna, posve čista i nadasve humana trijada. Ono što ih pokreće jest ljubav, privrženost i čovjekoljublje.

A što je s koronom? Korona sve više posu-staje. Priželjkujem da se putem pogubi i nikad nam se više ne vrati.

razloga: sve je novo, puno nepoznanica, zakaže tehnika, dugo se traži materijal, stalno su pod povećalom, a to obvezuje još više... Za zahtjevniju pripremu treba više vremena, više energije i stres je veći.

suradNja s roditeljima Kad je priprema gotova, učitelj mora predsta-viti gradivo i zadatke, kontaktirati s učenici-ma, ali i s roditeljima. Kontakti u razrednoj i predmetnoj nastavi se razlikuju. U razrednoj je nastavi, što je dob niža, potreba za učesta-lijim kontaktima s učenicima i roditeljima veća. Kod kuće je njima pomoć roditelja, makar samo kao nadzor i poticaj, prijeko potrebna. U predmetnoj se nastavi učenici na računalu bolje snalaze, trebalo bi da su samostalniji, što olakšava, ali ono što pri tome učiteljima posao čini složenijim jest potre-ba za kontaktima s kolegama, a posebice s razrednicima.

Osim toga, učitelj u predmetnoj nastavi potencijalno je u kontaktu, ili bi trebao biti, s mnogo većim brojem učenika. A tek kad radi u više škola! Koji put u tu relaciju treba uključi-ti i roditelje. I učitelj razredne nastave ujedno je razrednik, ali ta je uloga jednostavnija, potrebe su jednostavnije, jer je učitelj i razrednik jedna osoba. I jedni i drugi, imaju obvezu i potrebu često kontaktirati sa savjetnicima, ravnateljem, stručnim suradnicima, informatičarima. Tu su i sjednice, razrednih i nastavničkog vijeća, koje treba odraditi. Sve se, naravno, sad, u vrijeme izolacije, događa u njihovu domu. Biti učitelj na daljinu mnogo je složenije nego biti redoviti učitelj, u redovitoj školi, kad se nastava odvija u školskom prostoru, gdje se uspostavlja topli ljudski odnos između stvarnoga učitelja i stvarne djece.

Zapravo je sve vrlo stresno. Online nastava, ili učenje na daljinu, novost je za naše prilike, još nema rutine, što frustrira i traži više vremena za svladavanje. Taj višak vremena čini da se u obiteljskom životu i na osobnom planu pojavi manjak. Kako s tim kumuli-ranim frustracijama izlazi na kraj, reče mi Paola s početka priče, vrsna učiteljica likovne kulture iz jedne škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

„Premda rijetko, povremeno uspijem od-vojiti vremena za sebe, uglavnom u večernjim satima. Pročitam nekoliko stranica knjige, odgledam predstavu na YouTubeu, a volim i plesti, to mi je istinska antistresna terapija. Televiziju uopće ne gledam.”

Kad se nova i stresna uloga učitelja na da-ljinu uroni u neprirodnu izolaciju nadolazeću ekonomsku i egzistencijalnu krizu, kao poslje-dicu pandemije, koja prijeti životu i u cijeloj je priči najveći stresor, doista se može reći da je danas teško biti učitelj. Dodamo li tome i činjenicu da se isprepleću uloge učitelja, majke, supruge, domaćice, možda kćeri/sina ili snahe/zeta..., u malo prostora, što jako pridonosi da se brzo i lako živci istanje, situacija postaje još složenija i još stresnija.

teško je Biti učiteljNaravno da se u ovoj zahtjevnoj situaciji, ponajprije što se tiče baš online nastave, nisu svi učitelji jednako snašli. Nisu ni svi jednako in-formatički pismeni, bilo stoga što nisu dovoljno motivirani ili nemaju sklonosti i sposobnosti za primjenu IKT-a u nastavi. Golema je uloga ravnatelja u tome kako će učitelji funkcionirati u ovoj krizi. Situacija je sama po sebi složena i vrlo stresna – opasnost od zaraze, izolacija, po-sebni obiteljski uvjeti i odnosi, prekid uobiča-jene komunikacije, jako reducirana društvena mreža, nema škole i izravnoga kontakta djece i učitelja te djece međusobno... K tome, kao nadomjestak i dopuna uobičajenoj nastavi, koja je prekinuta, stupa na scenu digitalizacija i na-stava na daljinu. Taj novi oblik nastave, izazvan nuždom, bio je većini učitelja, djece i roditelja, poprilična nepoznanica, a valjalo ju je u vrlo kratkom roku početi prakticirati. To je stvaralo još veću napetost i psihofizičke poteškoće svim sudionicima ove trijade.

Prateći razvoj događanja, nije me začudila spoznaja da su upravo ova i ovako teška vre-mena potaknula mnoge odgojno-obrazovne djelatnike da počnu prelaziti vlastite granice, radeći kreativne iskorake. Ima ih mnogo. Lijep je primjer za to knjižničarka Adriana iz OŠ Vrgorac, koja je osmislila Adrianinu virtualnu čitaonicu, pa tako redovito putem društvenih mreža, iz svog doma, djeci čita bajke, basne i druge slikovnice. Snimatelj i tehnički realizator njezin je sin petoškolac Darko.

Učiteljica i glazbenica Maja Štrk, iz jedne solinske škole, sa svojim je učenicima, na virtualnoj razini, osmislila i realizirala projekt psihosocijalne potpore građanima Solina, uz pomoć crteža i poruka koje su izradili i distribuirali njezini učenici. A ono što mene posebno veseli jest to da su i Adriana, i Paola, i Maja, osim što su izvanserijske, i moja djeca. – Tako ste bile majušne, velike moje, kad sam vas upisivala u prvi razred. I, da znate, zarana sam

stalno se govori da je ovo opaKo

vrijeme iznjedrilo junaKe –

liječniKe i medicinsKe sestre. no u odaBiru poseBno

zaslužniH u doBa Korone

posve se neopravdano

zaoBilazi učitelje

aKo pozorno pratimo

reaKcije djece i naučimo

iščitavati iz njiH poruKe

Koje nam djeca šalju, one će nam postati putoKazi za

pronalaženje praviH pristupa

Mama tanya vrlo je kreativna, a takvi su joj i sinovi. izolacija im za to pruža dosta slobodnog vremena

Učenicima u izolaciji, uz prijatelje, jako nedostaju i njihove učiteljice

28 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

napisaLa katarina fruk, prof. socijalna pedagoginja

odgajateljica savjetnica učenički dom maksimir, Zagreb

Mogu li projekti preživjeti pan-demiju, a oni virtualni postati još „virtualniji”? Odgovor je uvijek – da.

Krenimo od početka. Učenički dom Mak-simir počeo je ovu školsku godinu projektom Da nam ne treba plastika nije znanstvena fantastika kojim su izbacili iz upotrebe jed-nokratnu plastiku i zamijenili je višekratnim i održivijim rješenjima. U svojim nastojanjima da smanje plastični otpad u potrazi za novim rješenjima logičan je bio nastavak pronalazak istomišljenika u najvećoj odgojno-obrazov-noj zajednici eTwinningu. Nije trebalo dugo da se „čuvari planeta” iz Portugala, Grčke, Njemačke i Hrvatske prepoznaju i pokrenu projekt Go Fish ili kako bi naši južnjaci rekli „odu u ribe”. Posebno sad kad je cijela godina na eTwiningu posvećena upravo klimatskim promjenama.

promjeNa potrošačkih NavikaOsnovna je svrha projekta podizanje svijesti o nužnom smanjenju otpada koji završava u moru koristeći se Twinspaceom kao plat-formom za dijeljenje i razmjenu informacija između partnerskih škola. Projekt je oku-pio Escola Secundária Dr. Joaquim Gomes Ferriera Alves Vila Nova de Gaia i Agrupa-mento de Escolas de Pombal iz Portugala, 3rd Gymnasium Heraklion Crete iz Grčke, Anno-Gymnasiuam Siegburg iz Njemačke i Učenički dom Maksimir iz Hrvatske.

Zadatak je eTwinningaša bio upoznati zajednicu s problemom zagađenja mora pla-stikom, promicati navike koje čuvaju okoliš, prepoznati posljedice zagađenja mora na eko-sustav, mapirati oceanski otpad, objavljivati rezultate školskoj zajednici... Najveći je izazov bila organizacija zajedničkoga čišćenja plaža, u našem slučaju obala Save i koordinacija lokalnih dionika: lokalne zajednice, građana i studenata Morske biologije zagrebačkog PMF-a s kojima smo uspostavili suradnju.

Prvi zadatak učenika iz Maksimira bio je istražiti plastičnu ambalažu, koja obično zavr-šava u našim vodama, a čiju uporabu nastoji-mo smanjiti kako bismo potaknuli svoju oko-linu na kritičko promišljanje o potrošačkim navikama i njihovoj promjeni. Od studenata Morske biologije na interaktivnoj su radionici učili kako se čuva more od posljedica zaga-đenja plastikom, a za svoje europske vršnjake osmisliti su online fotografsku izložbu povo-dom Svjetskog dana voda i ne znajući da će svoje fotografije slati iz karantene.

Dolazak pandemije koja je promijenila navike i svakodnevnicu Europljana nije one-mogućio učenike i učitelje okupljene oko za-jedničkoga cilja i projekta Go fish da provedu sve svoje zamisli do kraja, već ih je potaknuo da prilagode svoje aktivnosti, da inovativnim pristupom sve planirane akcije presele u

virtualnu dimenziju te se suoče s novim pro-blemima koje je dovela pandemija kao što su povećana upotreba jednokratne plastike koja pruža osjećaj sigurnosti od zaraze i odbačene jednokratne maske i rukavice koje već sada možemo vidjeti na obalama mora.

kako smo postali još virtualNijiVažni datumi poput Svjetskog dana voda, Dana planeta Zemlje i Svjetskog dana oceana i podizanje svijesti o nužnosti očuvanja oko-liša i mora od otpada obilježeni su online fo-tografskim izložbama u Padletu pa su učenici mogli potpuno neplanirano gledati kako se proljeće budi u različitim dijelovima Europe kao i scene prirodnih ljepota koje su tijekom pandemije postale slobodne od ljudskoga utjecaja. Priča o otpadu i njegovu utjecaju na ekosustav mora, zamišljena da poštom putuje od škole do škole – koju su osmislili učenici iz Portugala, a trebali dovršiti, svatko svoje poglavlje, učenici ostalih škola – morala je preseliti u Storyjumper. Umjesto učionica u

kojima će se učiti o vodama koje nas okru-žuju i ekosustavu, tu su Escape room i kviz u Geniallyju i Kahootu, a planirana predavanja su zamijenili dijeljeni članci, filmovi i istra-živački radovi. Kao vrhunac naših napora, umjesto planirane zajedničke akcije čišćenja, svaki će učenik i učitelj sa svojom obitelji krenuti u čišćenje plaže, obale ili parka, a fo-tografije nastale u tim miniakcijama njemački će učenici putem digitalnih alata prikazati kao mozaik odnosno logo projekta.

Entuzijazam svih sudionika projekta u ovim okolnostima kad su vikendi katkad bili jedini dani, uz školske obveze i zadaće, da se ispune zadatci pokazao je da pandemija ne može zaustaviti želju i potrebu očuvanja jedine nam Zemlje, niti ljude okupljene oko zajedničkoga cilja očuvanja kvalitete života i suživota ljudi i prirode.

kritičko mišljeNjeRadeći na eTwinning projektu i surađujući s učenicima i učiteljima iz raznih europskih ze-malja, posebno u ovim novonastalim uvjeti-ma, učenici su stjecali kompetencije nužne za život i rad u 21. stoljeću i novom normalnom dobu koje je pred nama; od jezičnih i među-kulturnih, informacijsko-komunikacijskih, preko kritičkoga mišljenja i timskog rada do aktivnoga građanstva.

Dva najveća dobitka ovog projekta, osim po-stizanja osnovnog cilja u borbi protiv smanjenja otpada, posebno onog plastičnog u morima, jesu osmišljavanje novih rješenja za učenje na daljina koji su kreativnost i inovativnost i učitelja i učenika podignuli na novu razinu te iskustvo iz prve ruke što znači biti „građanin svijeta”, biti u istoj situaciji i suočen s istim problemom u trenutku u kojem su suradnja i solidarnost jedini put kojim možemo naprijed.

učenički doM MaksiMir, zagreb međuNarodNa etwiNNiNG suradNja

briga Za okoliš u dOBa Pandemije

u svojim nastojanjima da smanje plastični otpad u potrazi za novim rješenjima mladi „čuvari planeta” iz učeničkoga doma maksimir u Zagrebu pronašli su istomišljenike u najvećoj odgojno-obrazovnoj zajednici eTwinningu. Osnovna je

svrha projekta podizanje svijesti o nužnom smanjenju otpada koji završava u moru

ISTRAžIVANjE jE POKAZALO DA SE NAjSIGURNIjI POLIPROPILEN RIjETKO UPOTREbLjAVA U AMbALAžI ZA PREhRAMbENE PROIZVODE, DOK jE VEĆINA DjEčjIh PROIZVODA (hRANE I KOZMETIKE) U AMbALAžI KOjA jE NAjOPASNIjA VRSTA PLASTIKE

Učenici identificiraju različite vrste plastike u ambalaži

inSPekcija PlaStične amBalažeUčenici Učeničkog doma Maksimir inspekcijom plastične ambalaže

došli su do sljedećih zaključaka:– najsigurniji polipropilen (oznaka 5) rijetko se upotrebljava u ambalaži za

prehrambene proizvode; uglavnom grickalice i slatkiše i tek jedan mliječni proizvod

– mliječni proizvodi uglavnom su pakirani u toksični polistiren (oznaka 6)– kozmetički i higijenski proizvodi pakirani su u sigurniju i manje toksičnu

plastiku (oznaka 2) od one u koju je pakirana hrana– većina dječjih proizvoda (hrane i kozmetike) u ambalaži je s oznakom 7,

koja označava najopasniju vrstu plastike.

29školskenovine

napisaLa Barbara Oremuš, mag. paed. stručna suradnica pedagoginja

dv malešnica, Zagreb

Od 16. ožujka 2020. godine Dječji vrtić Malešnica, u istoimenom zagrebačkom naselju, počeo je s odgojno-obrazovnim radom

„na daljinu”. Ravnateljica, pedagoginje, psihologinja, defektologinja, logopedinja, zdravstvena voditeljica, a napose odgojitelji počeli su u ovoj složenoj situaciji pružati potporu roditeljima u njihovoj roditeljskoj ulozi.

komuNikaCija s roditeljimaOdgojitelji putem različitih komunikacijskih kanala održavaju vezu s djecom, a roditeljima pomažu u prevladavanju ovih kriznih trenu-taka. Mnoge odgojne skupine nisu praktici-rale takav oblik suradnje s roditeljima dosad, no uvidjele su brojne prednosti takva oblika suradnje te će ga sigurno nastaviti njegovati i kad se situacija normalizira. Mali dio onoga što radimo dostupno je i na službenim mrež-nim stranicama vrtića kako bi se svi zaintere-sirani mogli koristiti ponuđenim sklopovima aktivnosti i poticajima.

O čemu komuniciramo s djecom i rodite-ljima? Kad smo započeli odgojno-obrazovni rad „na daljinu” ponajprije smo se usmjerili na stvaranje pozitivnog ozračja jer su se i djeca i roditelji, uz nas vrtićke djelatnike, našli u tad nepoznatoj situaciji punoj straha i neizvjesnosti koju je dodatno pogoršao i razorni potres.

aktivNostiKad su se slegnuli prvi dojmovi, komunika-ciju smo usmjerili na pedagoške materijale i ideje za rad roditelja s djecom kod kuće, prijedloge aktivnosti djece i roditelja (pje-smice, brojalice, pokretne igre, male scenske improvizacije, prijedloge priča i slikovnica, upute za izradu pojedinih sredstava za igru, obilježavanje važnih datuma, blagdana, praznika i dr.) te na prijedloge za roditelje o kvalitetnim odgojno-obrazovnim, doku-mentarnim i sličnim videomaterijalima na svim medijskim platformama.

Sadržaje, aktivnosti, poticaje koje nudi-mo roditeljima i djeci plod su promišljanja odgojitelja o potrebama i interesima djece u njihovoj odgojnoj skupini, odnosno nji-hovu trenutačnom psihofizičkom statusu. Svi planirani i ponuđeni sadržaji izabrani su kako bi roditelji i odgojitelji u partner-skom odnosu podupirali cjelokupan razvoj djeteta.

Kako njegujemo partnerski odnos s roditeljima i podupiremo cjelokupan razvoj djeteta? Odgojitelji jednom do dvaput tjedno roditeljima šalju prijedloge aktivnosti putem odabranoga kanala komunikacije. Aktivnosti su odabrane na osnovi psihofi-zičkog statusa odgojne skupine ili svakog djeteta ponaosob. Komunikacija s roditelji-ma je dvosmjerna te svakodnevna. Roditelji povratno odgojiteljima, ali i ostaloj djeci šalju foto i videomaterijale provedbe svojih aktivnosti. Upravo analizom poslane doku-mentacije, ali i telefonskim individualnim razgovorima odgojitelji dalje planiraju poti-caje i aktivnosti na temelju naputaka koje im nudimo za rad s djecom kod kuće. Za vrijeme rada „na daljinu” nismo zaboravili na svoje temeljne vrijednosti koje njegujemo u vrtiću, a među ostalima to je i odgoj za okoliš i održivi razvoj, pa smo tako prema već ranije planiranom projektnom danu s temom „Svako dijete jedan cvijet”, koji se trebao održati 31. ožujka 2020. godine, održali projektni tjedan u kojem su djeca s roditeljima na balkonima, terasama, u stanovima provodila aktivnosti vezane za spomenutu temu.

Što još radimo? Osim planiranja prijedloga aktivnosti i poticaja za roditelje, odgojitelji tijekom rada „na daljinu” stručno se usavrša-vaju putem raznih online platformi za učenje, webinara, prorađuju stručnu literaturu, pripre-maju roditeljske sastanke sa stručnim temama, provode online individualne razgovore s rodi-teljima, pripremaju predstave koje će izvoditi dramska skupina vrtića, izrađuju poticaje za rad za sljedeću pedagošku godinu te izrađuju vlastite mape profesionalnog razvoja.

Kako roditelji reagiraju? Povratna infor-macija roditelja vrlo je pozitivna pa nerijetko dobivamo poruke i e-mailove pune pohvala i podrške.

timski radZajedno smo jači. Timski rad jedno je od vrijednosti na kojim se zasniva kurikulum Dječjeg vrtića Malešnica. Podršku odgojite-ljima u njihovu radu, a samim time i rodi-teljima i djeci, pružaju svi članovi stručnog tima. Pedagoginje usko surađuju s odgoji-teljima na pripremi prijedloga aktivnosti za roditelje i djecu kao i pripremi materijala za mrežnu stranicu vrtića. Psihologinja je usmjerena na pružanje psihološke podrške, pripremu online materijala te je zadužena za uređenje mrežne stranice vrtića i objavu svih materijala. Defektologinja i logopedinja

rani i predškolski odgoj i obrazovanje rad Na daljiNu u dv malešNica

Sadržaje, aktivnosti, poticaje koje nudimo roditeljima i djeci plod su promišljanja odgojitelja o potrebama i interesima djece u njihovoj odgojnoj skupini, odnosno njihovu trenutačnom psihofizičkom statusu. Svi planirani i ponuđeni sadržaji

izabrani su kako bi roditelji i odgojitelji u partnerskom odnosu podupirali cjelokupan razvoj djeteta

svaKo dijete jedan cvijet

surađuju s odgojiteljima koji rade s djecom s teškoćama u razvoju, kao i svim ostalim odgojiteljima koji u odgojnim skupinama imaju djecu s razvojnim specifičnostima, na pripremi razvojno-primjerenih prijedloga aktivnosti. Logopedinja također provodi i online logopedsku terapiju putem aplikacije Skype sa 44 djece polaznika vrtića. Zdrav-stvena voditeljica i u ovo vrijeme vodi brigu o našem zdravlju te prati sve preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Mi-nistarstva zdravstva, Nacionalnoga stožera za civilnu zaštitu i ine te na osnovu toga izrađuje protokole postupanja za vrijeme pandemije. A sve to uz stručno, pedagoško i humano vodstvo ravnateljice Dječjeg vrtića Malešnica Jadranke Palac Filipović.

rušenje tOrnja Od kOckicaZavežite balon napunjen brašnom ili rižom na konopac. Taj balon prive-

žite na razapeti konopac koji je postavljen između dva stolca. Potom složite toranj od kockica i ponudite djetetu da ga ruši postavljenim balonom.

Svrha aktivnosti: razvoj koordinacije tijela (potrebno je uskladiti rad ruku, trupa i nogu, a istodobno procijeniti udaljenost cilja u koji se gađa); razvoj proprioceptivne osjetne obrade (osjećaj za težinu predmeta i smjer kretanja predmeta)

Pripremile odgojiteljice M. Hribar i M. Tisanić

prvi naši Koraci Bili su umjereni na stvaranje pozitivnog ozračja jer su se i djeca i roditelji, uz nas vrtićKe djelatniKe, našli u tad nepoznatoj situaciji punoj straHa i neizvjesnosti Koju je dodatno pogoršao i potres

priča s gestama Mala usamljena zvijezda (odgojiteljica a. glavor)

tjelesno vježbanje – aktivnosti sa stolcem (odgojiteljica i. Šimunović)

Rušenje tornja od kockica

30 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

Svaki je učenik individua. Djeca u osnovnoj školi svakodnevno se su-očavaju s različitim zahtjevima na odgojno-obrazovnom, socijalnom,

motoričkom, bihevioralnom i emocional-nom području kao i području vještina. Svaki učenik ima svoj način na koji sve to radi. Pojedinci su samostalni i uspješni, imaju potporu roditelja i ostalih članova obitelji. A postoje i oni drugi koji nemaju nikoga tko bi radio s njima te ostaju sami sa svojim izazovima. Svima, a najviše ovim drugima, u trenutačnoj situaciji kad ima-mo nastavu na daljinu možemo pomoći mi – učitelji.

kako početiUčiteljica sam razredne nastave koja sam se kao i svi ostali prvi put našla pred izazo-vom kako početi s nastavom na daljinu.

Uvijek postoje dvije mogućnosti – ili postati frustrirana učiteljica jer ne ću učiti na stari već poznati i uhodani način ili naći različite oblike koji će mi omogućiti da s IKT-om počnem učiti na daljinu. Biti uči-telj nije jednostavno, pogotovo ne u ovim danima. Ali trebamo ostati smireni, str-pljivi i samopouzdani. Lakše bi bilo ostati u nekim tradicionalnim, starim okvirima i raditi kao što smo radili prije. Ali sad je vrijeme za promjenu.

U ponedjeljak, 16. ožujka 2020. počeo je moj izazov nastave na daljinu. Svim roditeljima i učenicima telefonski sam poslala svoj telefonski broj, e-mail adresu i aplikaciju Viber. Zajedno smo napravili razrednu grupu i tako počeli komunici-rati. Na internetsku stranicu škole svako sam jutro u osam sati stavljala zadatke za pojedine predmete. U matematici smo počeli s dijeljenjem, pri čemu je obveza-tan podroban opis postupka. Tražila sam najbolji mogući način da im to približim. Prethodno sam objašnjavanje gradiva snimila na telefon i slala im snimak putem aplikacije. Učenike koji su imali probleme nazvala sam i još jednom im sve objasnila u videopozivu. Polako, strpljivo i uz visoku

dozu optimizma svi su naučili dijeljenje dvoznamenkastim brojem. Učenici su prvi tjedan svoje zadaće fotografirali i slali mi ih putem aplikacije Viber. Ja sam ih pogle-dala i svakome slala povratnu informaciju. U drugom tjednu poslužila sam se aplika-cijom YouTube. Snimila sam zadatke i slala ih učenicima tako da su me mogli i čuti i vidjeti. Stvorila sam mrežnu učionicu, na-pravila prezentacije u PowerPointu, gdje su me mogli učenici i vidjeti i čuti. Tako sam im pokušala privući pozornost i motivirati ih za učenje na poseban način. Naime, neki učenici nisu prihvaćali ovakav rad i teško ih je bilo motivirati da otvore program, slušaju me i nakon toga izrade bilješke za učenje.

Obrazovanje i znanje veoma su važni. Potrebno je raditi, učiti. Ali to nije sve. To je samo ishodište i temelj. Djeca trebaju usvojiti i vještine za cijeli život. Ili kako je to napisao američki poduzetnik i eduka-tor Robert Kiyosaki u knjizi Bogato dijete, pametno dijete: „Tvoje pravo obrazovanje počinje kad napustiš školu.”

aktivNostiU trećom tjednu nastave na daljinu obilje-žili smo Svjetski dan zdravlja. Učenici su pripremili zdrav doručak, snimili su se kako peru ruke i stvorili logotip Ostani kod kuće. Zatim su vani obavili vježbe budnosti. Svaki je bio kreativan na svoj način i na temelju iskustva stjecao znanje i razvijao kreativno mišljenje i maštu. U tom kontekstu možemo se prisjetiti riječi Stevea Jobsa:

„Jedini način kako možete odlično raditi svoj posao jest da volite to što radite. Ako to još niste pronašli, nastavite tražiti. Nemojte se predati. Kao i sa svim stvarima koje se tiču srca, znat ćete kad ga pronađete. I, kao svaka dobra veza, postajat će sve bolje kako godine prolaze. Stoga nastavite tražiti dok ne pronađete. Nemojte se smiriti.”

Nedostajali su mi učenici, pa sam četvrti tjedan s njima uspostavila kontakt aplikacijom Zoom. Vidjeli

smo se, pričali o događajima, pitala sam ih kako su, a napravili smo i školski sat. Učenici su rješavali zadaće i bili zadovolj-ni jer su me mogli pitati ako nešto nisu razumjeli.

Naša nastava još uvijek traje tako. Ima-mo nekoliko aplikacija i kanala, Viber, online učionicu, internetsku stranicu škole, e-mail, Zoom, YouTube. Nakon rješavanja zadaće, učenicima uvijek napišem po-vratnu informaciju, jer djeca trebaju znati koliko su uspješni u samostalnom radu. Mislim da je to jedini pravi način nastave na daljinu, jer učenici trebaju znati koliko i na kakav način trebaju još raditi da bi imali što bolje rezultate. A najbitnije je da vole raditi.

svatko Na svoj NačiNKvalitetno obrazovanje nije sinonim za punu glavu činjenica i podataka. Svaki učenik ima svoju metodu: jedan će napisati pjesmu, drugi će se učiti napamet, treći će napraviti bilješke, neki će napraviti umne mape. Svaki će na svoj način doći do poje-dinačnog obrazovnog cilja. Zašto ne?

„Tko traži cilj ostat će prazan kad ga uhvati, ali tko nađe put do toga cilja uvijek će ga nositi u sebi.” (Nejc Zaplotnik, slo-venski alpinist)

ZA oNE KojI ŽELE ZNAtI vIšEKošmrl, S. 2019. Srčni učitelj. Trbovlje: Založba 5ka

škola u vrijeme koroNe

nastava na daljinu – problem ili izazov

Svaki učenik ima svoj način kako se suočiti s izazovima što ih pred njih postavlja škola. Pojedinci su samostalni i uspješni, imaju

potporu roditelja i ostalih članova obitelji. a postoje i oni drugi koji nemaju nikoga tko bi radio s njima te ostaju sami sa svojim

izazovima. Svima, a najviše ovim drugima, u trenutačnoj situaciji kad imamo nastavu na daljinu možemo pomoći mi – učitelji

napisaLa Petra jesih, prof. učiteljica razredne nastave Oš Save kladnika, Sevnica

Slovenija

dan planeta Zemlje obilježen u izolaciji u domaćem okolišu

ostani zdrav - slogan, ura-dak učenika škole

Biti učitelj nije jednostavno, pogotovo ne u ovim danima. ali treBamo ostati smireni, strpljivi i samopouzdani

31školskenovine

Brza i pouzdana internet-ska veza preko noći je postala posebno važna za

nastavnički posao, a plaćaju je, iz vlastitog džepa, sami učitelji. U vrijeme kad je većina škola zatvorena mnogo nastavnika na-stavu održava uglavnom putem interneta. Organiziraju video-konferencije, snimaju videou-ratke i online zadatke na školske platforme, što znači i da najčešće prekoračuju protok podataka na koji su trenutačno pretplaćeni.

U SAD-u je, unatoč raspro-stranjenoj online nastavi, tek jedan posto školskih okruga na sebe preuzelo plaćanje računa za internet za nastavnike koji rade od kuće. Brojke kažu da 96 posto nastavnika ima pristup bežičnoj mreži koju sami plaćaju, dok preostalih četiri posto živi u ruralnim područjima u koji-ma nemaju pristup uslugama bežičnog interneta, pa se moraju snalaziti tako što pronalaze mobilne hotspot mreže. Nije ne-uobičajeno ni vidjeti nastavnike kako s parkirališta ili iz praznih školskih zgrada pokušavaju stu-

piti u kontakt sa svojim đacima i na taj način nastaviti s poslom. Mnogi od njih danas smatraju da školski okruzi i uprave trebaju razmotriti opciju plaćanja njiho-vih računa za internet.

– Nevjerojatno je kako su u prvih nekoliko tjedana jed-nostavno svi pretpostavili da učitelji mogu nastaviti s radom iz svojih domova te kako svaki nastavnik u kući ima pristup internetu, dovoljno internetskog prometa i mirno mjesto gdje bi mogli nastaviti poučavati. Da se ovo dogodilo prije godinu dana, kad sam živjela u jednosobnom stanu gdje nisam imala bežični internet, ne znam kako bih uop-će radila – kaže Kelly, nastavnica u školi za djecu s posebnim potrebama.

Ali, postoje mjesta u kojima su školske vlasti odlučile izdvojiti nešto novca kako bi nastavnič-kom osoblju pomogle da plate račune tijekom pandemije. U mjestu Gunter u Teksasu svi nastavnici i školsko osoblje dobili su po 50 dolara mjesečno za telefonski ili internetski račun

odnosno gorivo, za one koji i dalje moraju dolaziti na posao.

– Nastavnici danas rade napor-nije nego ikad. Njihov se svijet okrenuo naopačke. Novonastala situacija vrlo je stresna i mislim da je ovo jedan od načina da im kažemo da cijenimo to što rade – kaže Matthew Gutierrez, upravnik školskog okruga Seguin u Teksasu, gdje je svih 500 nastav-nika dobilo dodatnih 50 dolara mjesečno za troškove interneta.

Iako su federalne vlasti odvoji-le 13,5 milijardi dolara za pomoć zajednicama koje je pogodila pandemija, mnogi analitičari smatraju da će biti potrebne milijarde dolara kako bi se spriječilo masovno otpuštanje nastavničkoga kadra u budućno-sti. U drugim okruzima od rujna planiraju provoditi oblik hibrid-ne nastave, gdje će neki nastav-nici (oni koji to odaberu) moći raditi od kuće ako se ustanovi da su bili izloženi virusu. Bilo kako bilo, plaćanje računa za internet još uvijek je znak dobre volje, a ne obveza u SAD-u. (ič)

Prema Education Week

Neprofitna udruga Inter-net Archive za vrijeme trajanja pandemije

bolesti COVID-19 pokrenula je novu uslugu, digitalnu knjižnicu

nazvanu National Emergency Library koja u svojem fondu čuva 1,4 milijuna digitalnih knjiga. Navedene su knjige na engleskome jeziku, a mogu se

čitati u cijelome svijetu. Oda-brane se knjige posuđuju na 14 dana, a mogu se čitati na mrežnoj stranici digitalne knjiž-nice ili preuzeti na računalo u formatu PDF ili ePub.

National Emergency Library spomenutu će uslugu prema dostupnim podatcima pružati dok se ne smiri pandemija koju je izazvala bolest COVID-19.

Inače, Internet Archive nepro-fitna je organizacija sa sjedištem u San Franciscu u SAD-u koju je 1996. godine utemeljio Brewster Kahle. Bavi se održavanjem onli-ne knjižnice i arhiva mrežnih i višemedijskih sredstava. Članica je Udruge američkih knjižnica (American Library Association). (ič)

Prema Internet Archive

treBaju li šKole učiteljima plaćati internet?

omogućena Besplatna posudBa 1,4 milijuna digitalniH Knjiga

iN memoriam radovaN pavić (1933. – 2020.)

otišao uteMeljitelj geopolitke u

Hrvatskoj Utemeljitelj političke geografije i geopolitike u Hrvat-skoj te znanstvenik za kojeg je šira javnost, ali i struka govorila da je „išao ispred svog vremena”, profesor Radovan Pavić, umro je početkom svibnja.

Cijeli svoj životni radni vijek Pavić je proveo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je pre-davao političku geografiju i geopolitiku od 1963. do 1993. godine, a stalno je djelovao i u časopisu Politič-ka misao, koji od 1964. godine izdaje Fakultet politič-kih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Pavić je najširoj javnost poznat iz ranih devedesetih kad je u medijima svakodnevno uz pomoć geopolitičkih karata, koje je vlastoručno crtao, tumačio političku tektoniku nakon pada Berlinskog zida, raspada Jugoslavije te vojnopo-litičke odnose na okupiranom dijelu Hrvatske.

Radovan Pavić rođen je u Delnicama 30. svibnja 1933. godine u obitelji općinskog sudca rođenog u Zagrebu, koji je nakon službovanja u Ogulinu pre-mješten u Delnice. Predan učenju i znanosti završio je dva fakulteta. Diplomirao je na Ekonomskom fakul-tetu u Zagrebu, a potom je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Teza njegova doktorata bili su Prilozi analizi socijalno-ge-ografske strukture Gorskoga kotara i Ogulinsko-pla-šćanske submontane udoline. U predgovoru disertaci-je, kako navodi njegov mlađi kolega geograf, napisao je da mu je Gorski kotar uzeo dušu, „ali neka mu: ona tamo ionako pripada”.

Njegov golemi opus uglavnom čine opći i regionalni geopolitički sadržaji iz cijelog svijeta te iz Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata. Osim toga što je djelovao u časopisu Politička misao, surađivao je i u kultur-no-političkoj reviji Hrvatsko slovo i Geografskom glasniku. Glavna su mu djela Osnove ekonomske ge-ografije Jugoslavije (1972.), Osnove opće i regionalne političke geografije, geopolitike i geostrategije (1973.) i Regionalna politička geografija i geopolitika – Evro-pa (1974.).

Kako je to u nekrologu za Političku misao napisala prof. dr. sc. Marta Zorko, Politička misao i Radovan Pavić voljeli su se javno od samog osnutka časopisa 1964. godine. „Tempom od najmanje jednoga znan-stvenog članka godišnje, a vrlo često i do tri godišnje, Radovan Pavić u svojim je najplodnijim godinama uspostavljanja i uokvirivanja ovih disciplina objavio četrdesetak znanstvenih radova u području političke geografije, geopolitike, globalne geostrategije, kako je on još nazivao geopolitiku, i geostrategije. Pisao je o tada aktualnim temama iz perspektive političke geografije i geopolitike, malo-pomalo uspostavljajući njihove temelje i teorijske okvire svojstvene upra-vo našem geopolitičkom okružju. Zbog toga nema generacije studenata Fakulteta političkih znanosti, ali i Vojnih studija, koji su upisali ove takoreći od njega naslijeđene predmete i nisu ga upoznali, da im nije rečeno kako je profesor Radovan Pavić osoba kojoj možemo zahvaliti utemeljenje ovih disciplina, ne samo na Fakultetu nego i u Hrvatskoj”, navela je Zorko u oproštaju od profesora. (ib)

32 broj 20-21 • Zagreb 2. lipnja 2020.školskenovine

Ispunjeni listić pošaljite na adresu: Školske novine d.o.o., Hebrangova 40, 10000 Zagreb, na faks 01/4855-712 ili na pretplata@skolskenovine.hr

NARUDŽBENICA br. _____ /_______

......................................................................................................... kom ...............

......................................................................................................... kom ...............

......................................................................................................... kom ...............

.........................................................................................................................................

.........................................................................................................................................

.............................................. .......................................... (mjesto i datum) M. P. (potpis)

(ime i prezime / naziv ustanove, MB i OIB)

(adresa)

120 kn

69 kn80 kn

120 kn

39 kn

100 kn

120 kn

85 kn

117 kn

300 kn

priru

čnici

&

mono

grafije

140 kn

99 kn200 kn

95 kn

300 kn

VAŽNO20 posto popusta

za pretplatnikeŠkolskih novina

MOLIMO PRETPLATNIKE DA POŠALJU NARUDŽBENICE ZA PRETPLATU NA ŠKOLSKE NOVINE

NARUDŽBENICA br. ____ /____Školske novine 1. 1. – 30. 6. 2020.

Broj primjeraka: ______________________

........................................................................

........................................................................

........................................................................

........................................................................

.......................... ............................ M. P. (potpis)

(ime i prezime / naziv ustanove)

(MB i OIB)

(pošt. broj, grad)

(ulica, broj)

(datum)

✁

Poštovani odgajatelji, učitelji, profesori, stručni suradnici, studenti, umirovljenici...

Školske novine jedini su hrvatski tjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu a donose aktualne informacije o odgoju i obrazovanju, podupiru stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika i afirmiraju dobru odgojno--obrazovnu praksu; uvijek na strani struke i svojih čitatelja.

Imajte i Vi svoj primjerak!

Za ustanove i druge pravne osobe

Pretplata na više primjeraka: veći popust,niža cijena

Školske novine dostupne su i u knjižarama

Školske knjige

✁

120 kn

110 kn