VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

PROJEKT:Čovjek - Mura – Priroda

“Poljoprivreda Međimurja: povijesni osvrt”

Studentica:Simona Tkalec

U Križevcima, 21. listopada 2007.

35 godina društvenog sektorapoljoprivrede

• Zakon o agrarnoj reformi od 1945.godine dozvolio je maximum obradivog zemljišta u privatnom vlasništvu od 30 ha,a 1948.godine taj maximum je smanjen na 10 ha.

• Međimurje je od ranije bilo agrarno prenapućeno područje bez veleposjeda,osim crkve koja je u vlasništvu imala značajnije površine,pa je agrarnom reformom dobiven relativno skroman fond zemljišta koji je najvećim dijelom raspodjeljen siromašnim seljacima i seoskim proleterima.

• Već od ranije u Vukanovcu postoji državni voćno-lozni rasadnik koji odmah nakon oslobođenja nastavlja radom i čiji je bio zadatak snabdijevanje sjeverozapadne Hrvatske voćnim i loznim sadnicama.

• Narodni odbor općine Čakovec donosi 3.veljače 1947.godine odluku o osnivanju Poljoprivrednog poduzeća u Čakovcu sa zadatkom da grad Čakovec snabdijeva povrćem,mesom i mlijekom.

• Te iste i naredne godine širom Međimurja osnivaju se veće ili manje ekonomije pojedinih tvornica.

• U te ekonomije,osim stalno zaposlenih radnika,preko praznika i u vrijeme sezonskih radova dolazili su radnici iz tvornica i građani na rad da bi se određeni poslovi mogli na vrijeme izvršiti.

• Poljoprivredni poslovi u to su vrijeme bili vrlo teški jer se sve,osim oranja i transporta,obavljalo ručno.

• Formiranje gradske i tvorničke ekonomije u Međimurju, počinje procesom osnivanja Seljačkih radnih zadruga što je naročito intenzivirano 1948.godine i narednih godina.

• U Seljačke radne zadruge seljaci su unosili svoje zemljište,stoku i poljoprivredni alat s cilje da zajedničkim radom proizvedu što više tržnih viškova poljoprivrednih proizvoda.

Vinogradarstvo

• Prve pisane podatke o vinogradarstvu gornjeg Međimurja donosi na Plinije stariji iz 1.st.n.e.

• Putujući Panonijom dugo se zadržao u Štrigovi,opisujući razvijeno vinogradarstvo.

• U svojim zapisima tvrdi da se vino iz ovog kraja prodavalo čak u Rim.

• Velikim seobama naroda vinogradarstvo je u opadanju,ali već u 13 st.ponovno oživljava,što je vidljivo iz isprava grofa Henrika Gizinga 1261 godine.

• Daljni razvoj vinogradarstva ide vrlo ubrzano i već u 17.st. Imamo u posjedu Zrinskih i crkve vinograde u Frkanovcu,Lopatincu,Dragoslavcu,Prekopi,Štrigovi ...

• Vinogradarstvo je od davnina bilo jedna od važnih grana privređivanja briježnog dijela Međimurja.

• Rasprostranjenost vinograda 80-tih godina prošlog stoljeća bilo je gotovo kao i danas.

• Krajem prošlog i početkom ovog stoljeća vinogradarstvo doživljava svoje crne dane.

• Pojavom filoksere,peronospore i pepelnice vinogradi na vlastitoj podlozi potpuno propadaju.

• Rasadnik odigrao je veliku ulogu ne samo kao mjesto gdje su se proizvodili cjepovi.

• U Vukanovcu su 30-tih godina održavani i zimski tečajevi na kojima su se vinogradari učili cjepiti,prskati i uzgajati lozu na novi način.

• Raspored vinogradarskih površina bijelih vinski sorti po kategorijama vina koje se štite u međimurskom vinogorju:

S O R T E Ukupno Štrigovčanec Moslavac Međimurec

ha % ha % ha % ha %

Graševina 244,35 45,00 45,32 8,35 - - 199,03 36,6

Moslavac 126,90 30,00 - - 162,90 30,00 - -

Souvignon 38,01 7,00 38,01 7,01 - - - -

Burgundac bijeli 27,15 5,00 - - 27,15 5,00

Štajerska bijelina 27,15 5,00 - - - - 27,15 5,00

Kraljevina 16,29 3,00 - - - - 16,29 3,00

Traminac, Rizling rajnski

Muškat Otonel 10,86 2,00 10,86 2,00 - - - -

Silvanac zeleni 5,43 1,00 5,43 1,00 - - - -

Plemenka, Rizvanac i dr. 10,86 2,00 - - - - 10,86 2,00

U K U P N O: 543,00 100,00 99,62 18,35 190,05 35,00 253,33 46,60

Voćarstvo jučer - danas - sutra• Na razvoj voćarstva na našem području u prošlosti a i sada Na razvoj voćarstva na našem području u prošlosti a i sada

značajnu ulogu ima klima,geografski smještaj kao i čovjek sa značajnu ulogu ima klima,geografski smještaj kao i čovjek sa svojim potrebama.svojim potrebama.

• Hrvatsko voćarstvo bilo je pod stalnim utjecajem zapadne Hrvatsko voćarstvo bilo je pod stalnim utjecajem zapadne Europe (Italije, Austrije, Njemačke i Francuske), pa se i u Europe (Italije, Austrije, Njemačke i Francuske), pa se i u nastavne programe pučkih škola uvodi voćarstvo.nastavne programe pučkih škola uvodi voćarstvo.

• Tako je u Kotoribi 1887.godine bila, uz pučku školu, osnovana i Tako je u Kotoribi 1887.godine bila, uz pučku školu, osnovana i voćarska, čiji je osnivač bio učitelj Josip Štajnauer.voćarska, čiji je osnivač bio učitelj Josip Štajnauer.

• Voćarstvo gornjeg Međimurja i pored vrlo značajne uloge za Voćarstvo gornjeg Međimurja i pored vrlo značajne uloge za naše voćarstvo u prošlosti, već dulji niz godina ne samo da naše voćarstvo u prošlosti, već dulji niz godina ne samo da stagnira nego i propada.stagnira nego i propada.

• Vjekoslav Klaić već 1883 godine. Zapisuje sljedeće: ”Voćarstvo Vjekoslav Klaić već 1883 godine. Zapisuje sljedeće: ”Voćarstvo gornjeg Međimurja propada žali Bog sve više”, a Stanojevic u gornjeg Međimurja propada žali Bog sve više”, a Stanojevic u Narodnoj enciklopediji (1924.-1929.) navodi: ”Međimurje je na Narodnoj enciklopediji (1924.-1929.) navodi: ”Međimurje je na prijelazu alpske u kontinentalnu klimu. Zima je oštra, ljeto blago prijelazu alpske u kontinentalnu klimu. Zima je oštra, ljeto blago pogodno raslinstvu. Voćarstvo nije napredovalo, a povrće se pogodno raslinstvu. Voćarstvo nije napredovalo, a povrće se sadi samo za domaću uporabu.”sadi samo za domaću uporabu.”

• Na propadanje voćarstva gornjeg Međimurja upozorio je i Feletar Na propadanje voćarstva gornjeg Međimurja upozorio je i Feletar (Međimurje 1946.) od kojeg je ne tako mali broj domaćinstva (Međimurje 1946.) od kojeg je ne tako mali broj domaćinstva osiguravao svoj probitak.osiguravao svoj probitak.

• Osnovne karakteristike tradicionalnog međimurskog voćarstva Osnovne karakteristike tradicionalnog međimurskog voćarstva svode se na sljedeće:svode se na sljedeće:

– proizvodnja se odvija uglavnom na privatnom sektoru,u proizvodnja se odvija uglavnom na privatnom sektoru,u kombinaciji sa sjenokošama,pašnjacima,vinogradima,te uz kombinaciji sa sjenokošama,pašnjacima,vinogradima,te uz gospodarske zgrade,međe i putevegospodarske zgrade,međe i puteve

– voćne skupine predstavljaju stabla različite starosti i voćne skupine predstavljaju stabla različite starosti i razvijenosti, izmješanih vrsta i odlika,čiji se životni vijek razvijenosti, izmješanih vrsta i odlika,čiji se životni vijek nadosadnjom produžava u nedoglednadosadnjom produžava u nedogled

– prevladavaju gusti sklopovi,različite dobi dozrijevanja,zbog prevladavaju gusti sklopovi,različite dobi dozrijevanja,zbog čega je nemoguće provoditi najnužnije mjere zaštite od čega je nemoguće provoditi najnužnije mjere zaštite od bolesti i štetočinjabolesti i štetočinja

– sortni je sastav prešarolik sa mnogo vrsta i odlika po sortni je sastav prešarolik sa mnogo vrsta i odlika po mnogočemu neinteresantnih za tržište mnogočemu neinteresantnih za tržište

• Broj stabala i prirodi po stablu značajnijih voćnih vrsta na Broj stabala i prirodi po stablu značajnijih voćnih vrsta na području SR Hrvatske prikazano po razvojnim etapama:području SR Hrvatske prikazano po razvojnim etapama:

VRSTEVRSTE RazvojneRazvojne Broj stabla u 000Broj stabla u 000ukupno rodnihukupno rodnih

Ukupna Ukupna proiz.uproiz.u

vagonimavagonima

Prirod po Prirod po stablu kgstablu kg

indexindexrodna proizvodnjarodna proizvodnjastablastabla

JABUKAJABUKA 1930-39.1930-39.1946-50.1946-50.

1820182019381938

1300130014151415

3640364033923392

28,028,023,923,9

100100109109

100100107107

KRUŠKAKRUŠKA 1930-39.1930-39.1946-50.1946-50.

830830811811

680680613613

1640164011531153

24,424,418,918,9

1001009090

1001007070

ŠLJIVAŠLJIVA 1930-39.1930-39.1946-50.1946-50.

5400540060626062

4300430044994499

8500850066396639

19,819,814,714,7

100100105105

1001007878

VIŠNJAVIŠNJA 1930-39.1930-39.1946-50.1946-50.

480480571571

334334454454

300300658658

9,09,014,514,5

100100136136

100100219219

Govedarstvo

• Osnovicu govedarstva Međimurja čini osnovno proizvodno stado koje Osnovicu govedarstva Međimurja čini osnovno proizvodno stado koje se sastoji od oko 15.500 rasplodnih krava.se sastoji od oko 15.500 rasplodnih krava.

• One godišnje daju preko 13.000 teladi i oko 40 milijuna litara mlijeka.One godišnje daju preko 13.000 teladi i oko 40 milijuna litara mlijeka.• Drugi svjetski rat desetkovao je međimursko govedarstvo u pogledu Drugi svjetski rat desetkovao je međimursko govedarstvo u pogledu

broja,a u odnosu na kvalitetu predstavlja naglašenu stagnaciju.broja,a u odnosu na kvalitetu predstavlja naglašenu stagnaciju.• Tek 7 god.poslijeratne obnove postiže predratni broj od 19.000 krava Tek 7 god.poslijeratne obnove postiže predratni broj od 19.000 krava

u Međimurju.u Međimurju.• Od 1949.god.govedarstvu se počinje posvećivati sistematska pažnja.Od 1949.god.govedarstvu se počinje posvećivati sistematska pažnja.• U to vrijeme osnivaju se i određene institucije koje u pogledu U to vrijeme osnivaju se i određene institucije koje u pogledu

govedarstva imaju određene zadatke.govedarstva imaju određene zadatke.• 1948.godine osnivane su veterinarske stanice Čakovec i Prelog za 1948.godine osnivane su veterinarske stanice Čakovec i Prelog za

organizaciju poljoprivrednih zadruga,poljoprivredne organizaciju poljoprivrednih zadruga,poljoprivredne stanice,selekcijske službe i druge.stanice,selekcijske službe i druge.

• 1950.godine osnovan u Prelogu prvi terenski Centar za umjetno 1950.godine osnovan u Prelogu prvi terenski Centar za umjetno osjemenjivanje goveda.osjemenjivanje goveda.

Red.Imebroj krave

Matičnibroj

Laktacija Mlijekakg

Masti%

Ukupnomasti

Vlasnik

1.OLGA 2606 3 8363 3,64 305 Srpak IvanPalinovec 94.

2.LASTA 2634 4 6269 3,82 240 «

3.RANKA 2902 2 6268 3,72 234 «

4.JORDANA 2754 3 6084 3,73 227 «

5.PRIMA 244 4 6018 3,58 210 Kuzmić JosipBelica 46.

6.CIFRA 2679 4 5940 3,78 225 Lovrenčić TomoPalinovec 95.

7.ZALI 2446 5 5908 3,79 224 Srpak IvanPalinovec 94

8.ŠEKA 3324 2 5603 3,83 215 «

9.VIDRA 3038 2 5597 3,73 209 «

10.CVETA 2885 2 5310 3,62 193 Fric IvanNovo Selo Rok

52.

Deset najboljih krava muzara zajednice općina Čakovec

KAKO JE NASTAO MEĐIMURSKI SIMENTALAC

• time kako su se razvijale pojedine pasmine stoke u našem kraju malo se tko bavi.

• Ne može se sigurno ustanoviti,kada su počele prve melioracije međimurskog goveda,ali je sigurno,da je prije kojih 200 godina Međimurje,kao i uostalom cijeli Balkanski poluotok,a možda i šire,bilo naseljeno bušom – domaćim autohtonim govedom : sitnom životinjom do 300 kg težine,malih proizvodnih svojstava,ali sa vanrednom izdržljivošću.

• Pojava goveđe kuge početkom 19.st.,moglo bi značiti,da je već počela melioracija buše sa sranim pasminama,te prelazak sa pašnog na štalsko držanje goveda.

• To sve skupa je oslabilo otpornost goveda,što je omogućilo pojavu epidemije.

• Na to opućuje gradnja crkve i posvećenje Sv.Roku u Draškovcu,koji je svetac bio začetnik kuge.

• Vrlo je dragocjen podatak –popisa rogate stoke – u gradu Čakovcu od 1905.godine :

• - rasplodnih bikova - 10 komada• - mladih bikova - 85 komada• - krava - 564 komada• - junica - 161 komada• - volova - 12 komada• - junca -2 komada• UKUPNO : - 834 KOMADA

• Popis iz 1905.godine nastao je u vrijeme kad je Čakovec imao toliko stanovnika koliko danas ima Belica.

• Glavni import uvezenih goveda išao je preko imanja,ali su ljudi kupovali bolju stoku u Štajerskoj i pješice je tjerali kući.

• Odprilike kada kotarska komisija u Čakovcu – kako kaze Zriny – forsira simentalca uvozom bikova , u Hrvatskoj niču zadruge za uzgoj simentalca : Žabno , Velika Gorica i druge.

• Ta akcija u Hrvatskoj i ista takva u Međimurju ,nemaju nikakve međusobne veze,ali one ipak idu paralelno.

• Znači,Međimurje u tom pogledu nije zaostalo.

• Simentalac je toliko atraktivna pasmina,da ju prihvaća čovjek iz Orehovice,kao i onaj iz Žabna,makar iz različitih pravaca.

• Nakon 1918.godine te se akcije naravno ujedinjuju tako da 1934.godine imamo prve zadruge za uzgoj simentalskog goveda u Prelogu,M.Subotici i Orehovici.

• Od tog vremena postoje pisani podaci o izgledu i proizvodnji našeg međimurskog goveda,koje se postepeno pretapa u simentalca.

• Kao jedan od najvažnijih podataka o izgledu goveda uzima se visina grebena , jer je tom visinom određen i okvir životinje i prema tome osnovni podatak tipa.

• Tako je ispitano 720 komada krava starijih od 4 godine , a odnosi se na 1937. godinu i prosječne visine grebena iznose prema udrugama :

• - Mala Subotica 131,6 cm

• - Orehovica 129,0 cm

• - Prelog 137,7 cm

• UKUPNO : 132,4 cm

• Iz ovog vidimo , da jenajviši simentalac bio u Prelogu , jer je tamo selekcijski rad bio najintenzivniji , a on je išao u tom pravcu , da postigne čim veću visinu.

• Iz vremena iz 1937.godine imamo jedan podatak iz Štrigove na 72 plotkinje koje pokazuju visinu grebena do 132,7 cm.

• Ovo se može tumačiti time što je Štrigova bila pod utjecajem selekcije iz Slovenije gdje se forsirao niži tip goveda nego iz Podravine i Žabna.

• Podaci o muznosti govore 1937.godine o godišnjoj laktaciji oko 2000 litara mlijeka bez podataka o masnoći , a 1945.godine ona se kretala u prosjeku oko 2800 litara s prosječnom masnoćom od 3,5 %.

• Dakako , to je podatak samo o kravama pod kontrolom.

• Međimursko govedo , koje je prešlo na štalsko držanje negdje početkom devetnaestog stoljeća , bilo je negdje u isto vrijeme meliorirano kao autohtona buša , sa pomursko – mariadvorskim govedom iz Štajerske ,ali o čemu nema pravila podataka.

• Akcija uvođenja simentalca u Međimurje počela je prvih 2 godine dvadesetog stoljeća istovremeno , ali odvojeno od iste akcije u Hrvatskoj – također iz pravca Štajerske.

• Poslije prvog svjetskog rata formiraju se 3 stočarske udruge u Međimurju , preko kojih se vrši pretapanje domaćeg goveda u simentalsko iz već renomiranih centara u Hrvatskoj , a posebno iz Međimurja.

• Nakon drugog svjetskog rata taj utjecaj simentalca na domaće govedo naročito je intenzivan uvođenjem umjetnog osjemenjivanja.