Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
NARUĈILAC: UNDP - SRBIJA
OBJEKAT: OBJEKAT JAVNE NAMENE
INVESTITOR:
LOKACIJA: Opština Golubac
DOKUMENT: STUDIJA
EVIDENCIJA: SI - 05 / 2012
DATUM: 15.11.2012.
MESTO: NOVI SAD
IZVRŠILAC:
ODGOVORNI
PROJEKTANT:
Bratislav Milenković, dipl. ing. maš.
RUKOVODILAC
PROJEKTA:
Dr Todor Janić
Nruĉilac saglasan
M:P:
STUDIJA
ENERGETSKA EFIKASNOST I
ANALIZA POTENCIJALA BIOMASE
A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark
Kaće Dejanović 52
21000 Novi Sad
Srbija
Mob: +381-64-160-99-96
Tel: +381-21-496-320
Fax: +381-21-496-320
E-mail: [email protected]
Narĉilac studije:
UNDP – Srbija, Internacionalnih Brigada 69, Beograd
Naslov studije:
ENERGETSKA EFIKASNOST I ANALIZA POTENCIJALA BIOMASE
Autori studije:
Prof. dr Todor Janić
Bratislav Milenković, dipl. ing. maš.
Prof. dr Miladin Brkić
Zoran Janjatović, dipl. agro ecc.
Msc. Darijan Pavlović
Jelena Vurdelja, dipl. ing.
Ivan Tot, dipl. ing.
1
SADRŢAJ
PREGLED TABELA 3
PREGLED SLIKA 6
PREGLED KORIŠĆENIH OZNAKA I JEDINICA 8
ZADATAK 1 – Analiza energetskih potencijala raspoloţive biomase u opštini Golubac 10
1.1. Analiza potencijala raspoloţive biomase u opštini Golubac sa kvantitativnog i termo-
energetskog aspekta koja se moţe koristiti u energetske svrhe 10
Vrsta forma i cena raspoloţive biomase kao energenta 16
Spektar mogućnosti korišćenja drvne biomase u energetske svrhe 21
ZADATAK 2 – Analiza potrebne toplotne energije u izabranim objektima javne namene 24
2.1. Izbor objekata javne namena u opštini Golubac za ĉije zagrevanje će se koristiti
biomasa 24
2.2 Prikaz tehniĉkih karakteristika grejnog sistema sa analizom gubitaka toplote za izabrane
objekte javne namene u opštini Golubac 27
2.2.1. Osnovna škola „Branko Radiĉević“ u Golupcu 27
2.2.2 Sportska hala u Golupcu 34
2.3. Aanaliza mera povećanja energetske efikasnosti u objektima javne namene 37
2.3.1 Potršnja energije u kompeksu OŠ „Branko Radiĉević“ u Golupcu i predlozi
praktiĉnih mera za povećanje energetske efikasnosti samih objekata 39
Zadatak 3 – Tehno-ekonomska analiza termoenergetskog postrojenja na biomasu za
zagrevanje objekata javne namene 43
3.1. Tehologije sagorevanja raspoloţivih formi biomase 43
3.1.1. Tehnologija primene i konstrukcija manjih termoenergetskih postrojenja 45
3.1.2. Tehnologija primene i konstrukcija termoenergetskih postrojenja 46
3.1.3. Uporedne kteristike tehnologija i tehnike za sagorevanje biomase 52
3.1.4. Praktiĉna primenljivost pojedinih tehnološko-tehniĉkih rešenja pri sagorevanju
biomase 54
3.1.5. Operativni problemi kod primenjenih tehnologija za sagorevanje biomase 55
3.2. Odabir tehnologije sagorevanja i tehniĉkog rešenja termoenergetskog postrojenja sa
definisanjem maksimalne termiĉke snage kotlovskog postrojenja za trajni rad za zagrevanje
objekata javne namene 57
2
3.2.1. Opšti tehniĉki zahtevi kod izgradnje kotlovskog postrojenja 57
3.3. Definisanje optimalnog mesta za izgradnju termoenergetskog postrojenja (sa
tehniĉkog, ekonomskog i ekološkog aspekta) 58
3.4. Tehniĉki opis kotlovskog postrojenja na biomasu (termotehniĉke opreme, kotlarnice i
toplovoda) sa predmerom i predraĉunom u opštini Golubac i oĉekivanom energetskom i
ekološkom efikasnošću 58
3.4.1. Oĉekivana energetska i ekološka efikasnost pri sagorevanju biomase u kotlovskom
postrojenju 61
3.4.2. Ekološke norme i standardi pri sagorevanju biomase 63
3.4.3. Jedinjenja u gasovitim produktima sagorevanja 63
3.4.4. Ostali uticaji koji su štetni po termoenergetska postrojenja i okolinu 68
3.4.5. Graniĉne vrednosti emisije gasova za odreĊene vrste loţišta 70
3.4.6. Procena uticaja emisije gasova sagorevanjem biomase na okolinu 74
3.4.7. PredviĊene mere za smanjenje i/ili spreĉavanje negativnog uticaja postrojenja
(objekata) na ţivotnu sredinu 75
3.4.8. Mere predviĊene zakonskim i podzakonskim aktima 75
3.4.9. Kriterijumi i opšte mere koje se zahtevaju kod izrade studije sa procenom u uticaju
na ţivotnu sredinu 76
3.5 Potrebne koliĉine biomase za ĉasovni i sezonski rad kotlovskog postrojenja 81
3.5.1. Ĉasovna potrošnja biomase 81
3.5.2. Sezonska potrošnja biomase 82
3.6. Ekonomska analiza opravdanosti izgradnje postrojenja 86
3.6.1. Sadašnja cena toplotne energije od korišćenih energenata 86
3.6.2. Finansijska efikasnost sa ocenom rentabilnosti i likvidnosti 87
3.7. Zakljuĉci 103
Ekonomska ocena projekta 106
Zbirna ekonomska ocena opravdanosti investicije 106
3.8. Korišćena literatura 107
4. PRILOZI 111
3
PREGLED TABELA
Tabela 1. Pregled biomase iz ţitarica i industrijskog bilja u opštini Golubac (Opštine i regioni
u Republici Srbiji (2011))
Tabela 2. Biomasa iz voćnjaka i vinograda u opštini Golubac
Tabela 3. Energetski potencijal stajnjaka u opštini Golubac
Tabela 4. Proizvodnja biomase u šumarstvu i drvnopreraĊivaĉkoj industriji (m3)
Tabela 5. Koliĉina komunalnog otpada u opštini Golubac
Tabela 6. Vrste biomase, ukupne koliĉine, procenat korišćenja, ekvivalentne koliĉine teĉnog
goriva i ekonomska ušteda pri korišćenju biomase kao energenta
Tabela 7. Cene razliĉitih formi bala biomase
Tabela 8. Cena briketa od poljoprivredne biomase 400 gr/kom.
Tabela 9. Cena peleta od poljoprivredne biomase 20 gr/kom.
Tabela 10. Iver od ostatka drveta od seĉe šume i ogrevnog drveta druge klase
Tabela 11. Pelet od ostatka drveta od seĉe šume i ogrevnog drveta druge klase 20 gr/kom.
Tabela 12. Spisak firmi koje se bave proizvodnjom i distribucijom peleta
Tabela 13. Troškovi transporta peleta od proizvoĊaĉa do opštine Golubac
Tabela 14. Elementarni hemijski sastav biomase
Tabela 15. Hemijski sastav nekih domaćih vrsta drveta
Tabela 16. Hemijski sastav ksilema i kore domaćih vrsta drveća
Tabela 17. Gustine nekih domaćih vrsta drveta
Tabela 18. Toplotne moći razliĉitih vrsta goriva u odnosu na suvu osnovu
Tabela 19. Zavisnost donje toplotne moći drveta od sadrţaja vlaţnosti
Tabela 20. Donje toplotne moći nekih domaćih vrsta drveta
Tabela 21. Toplotne moći pojedinih delova nekih domaćih vrsta drveta u odnosu na suvu
osnovu
Tabela 22. Prikaz gubitaka toplote po prostorija na objektu škole
Tabela 23. Prikaz toplotnih gubitaka po prostorijama objekta sportske hale
4
Tabela 24. Prikaz rekapitulacije kompleksa OŠ „Branko Radiĉević“ u Golupcu
Tabela 25. Prikaz utroška energije svedenog na kWh
Tabela 26. Prikaz sezonske potrošnje goriva postojećeg kotla i uštede koje mogu da se ostvare
primenom tehniĉko – organizacionih mera povećanja efikasnosti
Tabela 27. Najĉešće korišćena postrojenja za sagorevanje biomase
Tabela 28. Prednosti i mane tehnologija sagorevanja na rešetki i u letu
Tabela 29. Troškovi za izgradnju termoenergetskog postrojenja za zagrevanje objekta javne
namene u Golpcu
Tabela 30. Koeficijenti emisije CO2 razliĉitih goriva
Tabela 31. Koeficijenti emisije NOx po jedinici proizvedene energije
Tabela 32. Koeficijenti emisije SO2 po jedinici proizvedene energije
Tabela 33. Koeficijenti emisije ĉestica po jedinici proizvedene energije
Tabela 34. Mogući štetni uticaj pojedinih elemenata i korektivne tehnološke mere
Tabela 35. Maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) dimnih gasova u vazduhu za radnu i
ţivotnu sredinu (SRPS Z.BO 001)
Tabela 36. Graniĉne vrednosti emisije (GVE) za mala postrojenja za sagorevanje ĉvrstog
goriva (Uredba, “Sl. glasnik R.Srbije”, br. 71/2010)
Tabela 37. Graniĉne vrednosti emisije (GVE) za mala postrojenja za sagorevanje gasovitog
goriva (Uredba, “Sl. glasnik R.Srbije”, br. 71/2010)
Tabela 38. Graniĉne vrednosti dozvoljenih emisija (GVE) pri sagorevanju biogoriva u
ĉvrstom stanju u Nemaĉkoj
Tabela 39. Graniĉne vrednosti dozvoljenih emisija (GVE) ugljenmonoksida i prašine pri
normalnom uĉinku i smanjenom opterećenju kotla za vreme testiranja kotlovskog postrojenja
za farme
Tabela 40. Prikaz graniĉnih vrednosti imisije (GVI) gasova, ĉaĊi, suspendovanih ĉestica i
teških metala, sedimenata i sadrţaja aerosedimenata, (Pravilnik, “Sl. glasnik RS”, br. 54/92,
30/99 i 19/2006)
Tabela 41. Projektovani bilans uspeha u prvoj godini realizacije investicije
Tabela 42. Struktura investicije
Tabela 43. Projekcija cene 1 kWh potrebne energije
Tabela 44. Bilans uspeha trenutnog poslovanja
Tabela 45. Projektovani bilans uspeha u prvoj godini realizacije investicije
Tabela 46. ojektovani bilans uspeha 2012 - 2016. godina
Tabela 47. Obraĉun amortizacije
5
Tabela 48. Finansijski tok projekta
Tabela 49. Plan otplate kredita
Tabela 50. Ekonomski tok projekta
Tabela 51. Vreme povratka investicionih ulaganja
Tabela 52. Obraĉun interne stope rentabilnosti
Tabela 53. Obraĉun relativne neto sadašnje vrednosti projekta
Tabela 54. Donja taĉka rentabilnosti projekta
Tabela 55. Dinamiĉka analiza osetljivosti
Tabela 56. Analiza potencijalnih rizika
Tabela 57. Analiza uštede troškova i visine investicija za dodatne radove na postojećem
sistemu grejanja
6
PREGLED SLIKA
Sl. 1. Poloţaj opštine Golubac u odnosu sa ostale opštine Braniĉevskog okruga
Sl. 2. Struktura ušteda koje se mogu postići u opštini Golubac korišćenjem biomase
Sl. 3. Zgrada OŠ „Branko Radiĉević“
Sl. 4. Predškolska ustanova „Lasta“
Sl. 5. Sportska hala u Golupcu
Sl. 6. Pod u prizemlju (hodnici, mokri ĉvorovi)
Sl. 7. Pod u prizemlju (uĉionice)
Sl. 8. Spoljni zid
Sl. 9. Spoj spoljnjeg zida sa zaštitnim stazama
Sl. 10. Zid iznad prozora
Sl. 11. Oštećenja spoljne izolacije zida iznad prozora
Sl. 12. Noseći zid u glavnom holu
Sl. 13. Noseći zid u glavnom holu prema sportskoj hali
Sl. 14. Unutrašnji noseći zid
Sl. 15. Unutrašnji pregradni zid
Sl. 16. Unutrašnji zid (kuhinja i kotlarnica)
Sl. 17. Krov
Sl. 18. MeĊuspratna konstrukcija (hodnici)
Sl. 19. MeĊuspratna konstrukcija (uĉionice)
Sl. 20. Prozora i vrata sa zapadne strane škole
Sl. 21. Pojava vlage na spoju prozora i zidova
Sl. 22. Kotlovi „EMO CELJE“
Sl. 23. Prikaz stanja kotlova
Sl. 24. Pumpe proizvoĊaĉa „IMP PUMPS“, tip GHR 801, „SEVER“, tip ICV 40/10
Sl. 25. Kolektor za pothlaĊenu vodu
Sl. 26. Spajanje dimnjaĉa sa dimnjakom
7
Sl. 27. Dimnjak
Sl. 28. Razvod cevi unutar objekata
Sl. 29. Radijator „Termik II“ od livenog ĉelika, tip 500/210
Sl. 30. Spoljni zid sportske hale
Sl. 31. Krov sportske hale
Sl. 32. Pod sportske hale
Sl. 33. Pod u prostorijama svlaĉionice
Sl. 34. Tavanica u prosotrijama ispod tribine
Sl. 35. Prikaz prozora severne strane
Sl. 36. Kotao za sagorevanje peleta od biomase ubacivanih odozgo sa automatskim radom
Sl. 37. Loţište sa dodavanjem goriva odozdo (sistem retorte)
Sl. 38. Kosa pokretna rešetka
Sl. 39. Horizontalna pokretna rešetka
Sl. 40. Horizontalna ili kosa pokretna - lanĉasta rešetka
Sl. 41. Vibrirajuća rešetka
Sl. 42. Rotirajuća rešetka sa dodavanjem goriva odozdo
Sl. 43. Loţišta u obliku rotirajuće kupe
Sl. 44. Loţišta za sagorevanje prašine biomase
Sl. 45. Sagorevanje u fluidizovanom sloju
Sl. 46. Primerenost tehnološko-tehniĉkih rešenja kod sagorevanje biomase
Sl. 47. Šema kotlovskog postrojenja za sagorevanje peleta
Sl. 48. Uprošćeni krug kruţenja ugljendioksida
Sl. 49. Dţambo vreće
Sl. 50. Kamion sa kranom
8
PREGLED KORIŠĆENIH OZNAKA I JEDINICA
Oznake i simboli:
Oznaka Dimenzija Naziv
a kg/kg - sadrţaj mineralnih materija u gorivu
b % - emisija isparljivih organskih jedinjena ugljenika
(VOC), tzv. volatili
Ad m2 - površina popreĉnog preseka otvora cevi
B kg/h - satni utrošak goriva
c kg/kg - sadrţaj ugljenika u gorivu
Cfix kg/kg sadrţaj fiksnog ugljenika u gorivu
cl kg/kg - sadrţaj hlora u gorivu
cn kg/kg - azot – dioksid,
cp kJ/kg K - specifiĉna toplota materije
d - - ograniĉenje emisije za niţe vrednosti snaga loţišta
e - - koeficijent temperaturnog i eksploatacionog
ograniĉenja
eg - - graniĉna vrednost vaţi samo pri uslovima rada sa
nazivnim opterećenjem
f oC - TA vazduha
F kW - nazivna toplotna snaga loţišta
h kg/kg - sadrţaj vodonika u gorivu
hd kg/kg - donja toplotna moć goriva
h m - visina
H Pa - napor ureĊaja
g m/s2
- ubrzanje zemljine teţe
gl - - koeficijent loţišta za slamu i sliĉna goriva
Gh m3/h - zapremenski protok ureĊaja
k W/m2 K - koeficijent prolaza toplote
m kg - masa bale slame
mG kg/h - maseni protok goriva
N kW - nazivna toplotna snaga loţišta, tj. najveća proizvedena
koliĉina toplote u reţimu stalnog rada u jedini. vremena
o kg/kg - sadrţaj kiseonika u gorivu
9
n / - sadrţaj azota u gorivu
p kW - snaga postrojenja
pl Pa - pritisak u loţištu
Q kW - potrebna koliĉina toplote za grejanje
s kg/kg - sadrţaj sumpora u gorivu
SD - broj stepen-dana
todl oC - temperatura izlazne vode iz kotla
tok oC - temperatura okolnog vazduha
ts oC - spoljna projektna temperatura
tu oC - unutrašnja temperatura prostora koji se greje
tpov oC - temperatura povratne vode u kotao
V m3/s - zapremina
Vsps m3/s - zapreminski protok suvih produkata sagorevanja
Vvlps m3/s - zapreminski protok vlaţnih produkata sagorevanja
w % - proseĉni sadrţaj vlage
W % - sadrţaj vlage u gorivu
y - - korekturni koeficijent
Simboli:
/ - koeficijent viška vazduha
kg/m3
- gustina biomase
w kg/m3 - gustina vode i
v kg/m3 - gustina vazduha.
min - vreme
ok % - relativna vlaţnost okolnog vazduha
η - - stepen korisnosti kotlovskog postrojenja
Odnosi mernih jedinica za energiju
kcal kJ kWh
1 kcal 1 4,1868 1,163x10-3
1 kJ 0,2388 1 2,7778x10-4
1 kWh 859,845 3600 1
10
ZADATAK 1 – Analiza energetskih potencijala
raspoloţive biomase u opštini Golubac
U ovom delu studije bilo je potrebno realizovati istraţivanja iz literaturnih podataka i
terenskog rada i dobijene rezultate posebno prikazati.
U zadatku 1 bilo je potrebno uraditi detaljne analize izvora i potencijala biomase prema
sledećem:
Obezbediti procenu potencijalne koliĉine (kvantiteta) raspoloţive biomase iz šuma, drvne
industrije, poljoprivrede i prehrambene industrije, koja se moţe koristiti u energetske svrhe i
razdvojiti prema vlasniĉkoj strukturi tako da nema nikakvih štetnih posledica po okolinu;
Obezbediti procenu termo-energetskih potencijala stvarnih potencijala biomase i
energetskih useva (ukljuĉujući aspekte uticaja na okolinu);
Definisati forme biomase i dinamiku njihovog prikupljanja;
Predloţiti lokaciju i naĉin skladištenja sakupljene biomase;
Obezbediti spektar mogućnosti korišćenja biomase u energetske svrhe;
Napraviti listu potencijalnih dobavljaĉa biomase za kotlovska postrojenja u skladu sa
kontinuitetom proizvodnje biomase (tip i koliĉine biomase kaja moţe da se proizvede),
uraĉunati troškove transporta i novo degradacije ţivotne sredine.
1.1. Analiza potencijala raspoloţive biomase u opštini Golubac sa
kvantitativnog i termo-energetskog aspekta koja se moţe koristiti u
energetske svrhe
Opština Golubac nalzi se u istoĉnom delu Srbije na obodu Braniĉevskog okruga, na samom
ulasku u Đerdapsku klisuru, izmeĊu Velikog Gradišta i Donjeg Milanovca (Sl. 1). Golubac je
smešten na desnoj obali reke Dunav, koja protiĉe kroz teritoriju opštine Golubac u duţini od
52 km i to predstavlja njenu kljuĉnu i najvaţniju geografsku karakteristiku. Opština Golubac
je od Beograda udaljena 130 km magistralnim pravcem M25.1 Beograd-Kladovo, koji je za
opštinu ujedno i najznaĉajniji putni koridor (Đerdapska magistrala).
Klima je umereno-kontinentalna, proseĉna godišnja temperatura +11°C, najniţa temperatura
-27°C, najviša temperatura +40°C. Godišnja koliĉina padavina je 663 – 756 mm/god.
Visoke letnje temperature ublaţava blizina Dunava i Đerdapskog jezera. Zbog toga su
naroĉito povoljni uslovi za razvoj klimatsko-rekreativnog turizma, što je jedna od
komparativnih prednosti opštine Golubac.
11
Centar opštine ĉini grad Golubac, dok se oko njega sa juţne strane nalaze 23 sela. Broj
stanovnika 1948. godine bio je 14.844, 1953. godine 15.166 , 1961.godine 15.320, 1971.
godine 14.178, 1981.godine 13.541, 1991.godine 12.513, 2002. godine 10.521, 2012. 9.392.
Iz prethodnih podataka se moţe zakljuĉita da je opština Golubac od 1961. godine izgubila
skoro 40% stanovništva, a ovaj trend je naroĉito izraţen od 2000. godine, kad su malobrojna
preduzeća koja su bila stoţer privrede ovog kraja zatvorena i ušla u prces privatizacije. Po
podacima iz 2002. godine u opštini je ţivelo 10.521 stanovnika.
Sl. 1. Poloţaj opštine Golubac u odnosu sa ostale opštine Braniĉevskog okruga
Na poljoprivrednu i šumsku površinu zemljišta otpada 31.130 ha. Poljoprivredno zemljište
ĉini 14.632 ha, a šumsko 16.498 ha. Oranice i bašte ĉine 8.456 ha (ţitarice 4.969 ha,
industrijsko bilje 130 ha, povrtarsko bilje 733 ha, krmno bilje 1.799 ha, voćnjaci 588 ha,
vinogradi 237 ha), livade 2.626 ha i pašnjaci 3.550 ha. U tabeli 1 dat je pregled proizvodnje
biomase od ratarskih kulktura.
U tabeli 1 (Tabela 1) dat je pregled proizvodnje biomase od ratarskih kultura.
Tabela 1. Pregled biomase iz ţitarica i industrijskog bilja u opštini Golubac (Opštine i regioni
u Republici Srbiji (2011))
Kultura Zasejana
povšina
Proseĉan
pinos
Cena
biomase
Toplotna
moć
Godišnjie
raspoloţivo
energije
Godišnja
mogućnost sup.
dizel goriva
TOE
(ha) (t/ha) (€/t) (MJ/t) (MJ) (t) (-)
Kukuruz 3.500 6,0 41,9 13.500 259875000 5337,61 5227,20
Pšenica 700 3,0 34,9 14.000 32340000 664,24 650,50
Jeĉam 300 4,0 35,2 14.200 13206000 271,24 265,63
Suncokret 130 2,1 38,5 14.500 7917000 162,61 159,24
UKUPNO: 4.730 5,56 40,46 13.598 313338000 6435,70 6302,57
Iz navedenih podataka u tabeli 1 (Tabela 1.) moţe se konstatovati da se od ukupne oraniĉne
površine u opštini Golubac, koja iznosi 8.456 ha, uglavnom gaje "glavne ratarske kulture u
Srbiji" i to na površini od 4.730 ha. Na ostalim oraniĉnim površinama se gaje i druge ratarske
kulture, ali u manjem obimu, krmno bilje i dr. Glavne ratarske useve predstavljaju: kukuruz,
12
pšenica, jeĉam i suncokret. Pod kukuruzom zasejano je najviše površina 3.500 ha, pod
pšenicom 700 ha, jeĉmom 300 ha i suncokretom 130 ha. Procenjuje se da se sa ove površine
moţe dobiti ukupna koliĉina ratarske biomase od 23.036 t godišnje. Proseĉna cena biomase
iznosi 39,75 evra/t. Proseĉna toplotna moć biomase je 13.651 kJ/kg. Ako bi se celokupna
koliĉina biomase pretvorila u energiju dobilo bi se 313.338.000 MJ, pri koeficijentu
energetske efikasnosti sagorevanja slame 0,80. Pošto je toplotna moć dizel goriva 41 MJ/kg, a
koeficijent energetske efikasnosti sagorevanja teĉnog goriva 0,95, to ispada da bi se moglo sa
ovom koliĉinom biomase supstituisati 6.435,7 t dizel goriva godišnje. Da bi se ova koliĉina
goriva pretvorila u ekvivalentnu koliĉinu ulja za loţenje treba korigovati toplotnu vrednost
goriva i raĉunati sa 41,866 MJ/kg. Dakle, dobija se nešto manja ekvivalentna koliĉina nafte od
6.302,57 toe. Ako se uzme da je cena dizel goriva 1,36 evra/l, odnosno 1,60 evra/kg, dobija se
vrednost od 10.297.120 evra godišnje. Naravno, da se iz više razloga neće sva ratarska
biomasa koristiti za toplotnu energiju, zbog obaveze da se odreĊena koliĉina biomase zaore i
tako poveća plodnost zemljišta, da se jedan deo biomase koristi za prostirku u stoĉarstvu, kao
i da se jedan deo koristi u povrtarstvu ili u industrijske svrhe. TakoĊe, procenjuje se da bi se
zbog razuĊenosti njiva i usitnjenih poseda moglo svake godine iskoristiti oko 15% biomase za
toplotne svrhe. U opštini Golubac bi prema tom usvojenom procentu raspoloţiva koliĉina
biomase iznosila 3.455,4 t godišnje ili izraţeno u ekvivalentnoj koliĉini dizel goriva 965,36 t.
Ako se ova vrednost izrazi u evrima dobila bi se vrednost uštede od 1.544.568 evra godišnje.
U opštini Golubac gaji se voće i vinova loza. Voćne zasade ĉine: jabuka, šljiva, višnja i
vinova loza. Ukupno je zasaĊeno 238,8 ha pod voćem i 237 ha pod vinogradom. Pregled
proizvodnje biomase u voćnjacima i vinogradima u opštini Golubac je prikazan u tabeli 2
(Tabela 2).
Tabela 2. Biomasa iz voćnjaka i vinograda u opštini Golubac
Voće i vinova
loza ZasaĊeno
Broj stabala i
ĉokota
Ostatak
biomase od
rezidbe*
Cena
biomase
Toplotna
moć
Godišnjie
raspoloţivo
energije
Godišnja
mogućnost
supstitucije
dizel goriva
TOE
(ha) (kom) (t) (€/t) (MJ/t) (MJ) (t) (-)
Jabuka 38,8 30.470 111,90 35,50 15.300 1712086 35,16 34,44
Šljiva 120 69.510 440,52 35,50 15.800 6960210 142,96 140,00
Višnja 80 33.360 155,04 35,5 15900 2465145 50,63 49,58
Vinova loza 237 1.404.000 962,44 32,80 14.000 13474188 276,75 271,02
UKUPNO: 475,8 1.537.340 1.669,90 - - 24611630 505,50 495,05
* Kod voća odnos mase ploda i orezane biomase iznosi 1:0,325
* Kod vinove loze odnos mase ploda i orezane biomase iznosi 1:0,457
Procenjuje se da se rezidbom voćaka i vinograda moţe dobiti 1.669,9 t orezina svake godine.
Ako se uzme proseĉna vrednost toplotne moći orezina od 15.596,8 kJ/kg onda se moţe dobiti
energetska vrednost od 24.611.630,1 MJ energije, sa energetskom efikasnošću loţišta 80%.
Sa ovom koliĉinom energije moţe da se supstituiše 505,5 t dizel goriva, odnosno ekvivalentne
nafte 495,05 toe. To znaĉi da bi se sa orezinama od voćaka i vinograda moglo uštedeti oko
808.800 evra svake godine. Pošto se celokupna koliĉine orezina ne moţe pokupiti, kao
13
kalkulativna vrednost ušteda na godišnjem nivou će se usvojiti 50% od navedenih
mogućnosti, što iznosi 404.400 evra.
Poznato je da se iz stoĉarske proizvodnje moţe dobiti stajnjak, ĉija osnovna namena je do
sada bila Ċubrenje zemljišta, ali se moţe upotrebiti i za proizvodnju biogasa. Na podruĉju
opštine Golubac se uzgajaju: goveda, svinje, ovce i ţivina. Ukupno grla stoke ima: 2.742
goveda, 9.848 svinja, 6.669 ovaca i 35.163 ţivine. Ako se ovaj broj grla stoke pretvori u
uslovna grla (UG) onda ta koliĉina iznosi 4548,77 UG. Iz stajnjaka navedenog broja stoke
moţe da se godišnje proizvede 2.271.274,55 Nm3 biogasa godišnje (499,3 Nm
3/UG). Ako se
usvoji da je toplotna moć biogasa sa udelom metana od 65 % iznosi 23,66 MJ/nm3, odnosno
35,8 MJ/kg gasa, raspoloţiva energetska vrednost biogasa bi iznosila 53.738.355,85 MJ, pri
energetskoj efikasnosti loţišta od 98%. Navedenom koliĉinom energije moţe da se supstituiše
1.179,62 t dizel goriva ili izraţeno u ekvivalentnim tonama nafte 1.155,22 toe. Navedenom
koliĉinom biogasa moglo bi da se uštedi 1.887.392 evra godišnje. Naravno, da sva koliĉina
stajnjaka ne moţe da se upotrebi za proizvodnju biogasa: zbog neophodnosti direktnog
Ċubrenja zemljišta, zbog razuĊenosti proizvoĊaĉa, rasipanja, itd. Procenjuje se da bi se moglo
iskoristiti za toplotne svrhe oko 25% od ukupne koliĉine stajnjaka. Tada bi ušteda iznosila
oko 471.848 evra godišnje.
Pregled proizvodnje biomase u stoĉarstvu u opštini Golubac prikazan je u tabeli 3 (Tabela 3).
Tabela 3. Energetski potencijal stajnjaka u opštini Golubac
Vrsta stoke Broj grla
stoke
Broj uslovnih
grla
Biogasa na
dan
Cena
biomase
Raspoloţivo
biogasa za 365
dana
Godišnje
raspoloţivo
energije
Godišnja
mogućnost
sup. dizel
goriva
TOE
(kom.) (kom.) (Nm3/UG) (€/t) (Nm
3) (MJ) (t) (-)
Goveda 2.742 2.285,00 1,2 7,20 1084232,5 25652940,9 563,11 551,47
Svinje 9.848 1.641,33 1,3 9,50 898630,0 21261585,8 466,72 457,06
Ovce 6.669 505,22 1,1 7,20 202848,7 4799401,4 105,35 103,17
Ţivina 35.163 117,21 2 10,0 85563,3 2024427,7 44,44 43,52
UKUPNO: 54.422 4.548,77 - - 2271274,5 53738355,8 1.179,62 1.155,22
Napomena: Toplotna moć biogasa sa 65% metana - hd=23,66 MJ/Nm3, odnosno 35,8 MJ/kg.
U opštini Golubac pod šumama se nalazi 16.498 ha. Drvni potencijal je 4.044.458 m3 (92% u
visokim šumama), sa proseĉnim zapreminskim prirastom drveta od 3,86 m3/ha. Bukva je
zastupljena sa 82,2%, hrast sa 9,5% i sa 8,3% druge vrste. Na teritoriji opštine Golubac
proseĉna zapremina drveta u drţavnim šumama iznosi 270,4 m3/ha, odnosno 146,03 m
3/ha u
privatnim šumama.
I pored velikih potencijala šumskog drveta proseĉna poseĉena drvna masa u opštini Golubac
godišnje iznosi 41.000 m3. Kod seĉe šumskog drveta dobija se tehniĉko i prostorno drvo, kao
i ostatak - otpad u koji spadaju: panj sa korenom, tanke grane do 7 cm u preĉniku, kora
skinuta sa trupaca i ostaci pri seĉi drva radi dobijanja odgovarajućeg oblika i dimenzije
komercijalnog proizvoda, koji se najĉešće koriste za dobijanje energije.
14
Procenjuje se da pri seĉi i ĉišćenju šuma i nakon tretmana drveta u drvnoj industriji ostatak
drveta - otpad iznosi oko 40% od poseĉene zapremine drveta, što bi ukupno za opštinu
Golubac iznosilo 16.400 m3 godišnje, sa usvojenom proseĉnom nasipnom masom ostatka
drveta od 440 kg/m3 moţe se konstatovati da se na navedenom lokalitetu raspolaţe na
godišnjem nivou sa 7.216 t otpadne drvne biomase.
Površine i koliĉine biomase od drveta koje su na raspolaganju na godišnjem nivou su
prikazane u tabeli 4 (Tabela 4).
Tabela 4. Proizvodnja biomase u šumarstvu i drvnopreraĊivaĉkoj industriji (m3)
Vrsta vlasniĉke
strukture Površina
Proseĉna godišnje
poseĉena drvna masa
Zapreminski
prirast Tehniĉko drvo
Ukupan ostatak od
seĉe drvne mase
(ha) (m3) (m3/ha) (m3)* (m3)**
Drţavne šume 12.108 30.000 4,4 18.000 12.000
Privatne šume 4.390 11.000 2,1 6.600 4.400
UKUPNO: 16.498 41.000 3,75 24.600 16.400
*1m3 = 690-720 kg, ** 1 m
3 = 375 kg ostatak drveta na terenu i 1 m
3 = 650 kg iz preraĊivaĉke industrije
Proseĉna toplotna vrednost ostatka od drveta je 15,50 MJ/kg. Na osnovu ovog podatka moţe
da se dobije ukupna energetska vrednost ostatka od drveta od 89.478.400 MJ, sa energetskom
efikasnošću loţišta 80%. Ova koliĉina energije moţe da supstituiše 2.182,4 t dizel goriva, sa
energetskom efikasnošću loţišta od 95%, odnosno ekvivalentne nafte 2.137,26 toe. Sa
navedenom koliĉinom ostatka od drveta moţe da se uštedi 3.491.840 evra svake godine.
Naime, ako bi se od nevedenog ostatka drveta prikupilo samo 50%, onda bi ta suma iznosila
1.745.920 evra svake godine.
U tabeli 5 (Tabela 5) prikazane su koliĉine komunalnog otpada u opštini Golubac.
Tabela 5. Koliĉina komunalnog otpada u opštini Golubac
Koliĉina
otpada Masa otpada Udeo organskog otpada
Masa organskog
(biorazgradljivog) otpada
(t) (kg/stanovn/dan) (%) (t)
PROSEK: 2.056,8 0,6 55 1.131,2
Iz navedenih podataka u tabeli 5 (Tabela 5.) moţe da se vidi da masa komunalnog
biorazgradljivog otpada u opštini Golubac iznosi oko 1.131,2 t godišnje. Ako se uzme u obzir
da je energetska vrednost tog otpada 12 MJ/kg, tada se moţe izraĉunati ukupna energetska
vrednost otpada. Ta vrednost iznosi 9.502.080 MJ, sa energetskom efikasnosti loţišta od 70%.
Pošto je toplotna moć dizel goriva 41 MJ/kg, a koeficijent energetske efikasnosti sagorevanja
teĉnog goriva 0,95 navedenom koliĉinom biomase bi moglo da se supstituiše 231,76 t dizel
goriva godišnje. Ekvivalentna koliĉina nafte iznosi nešto manje, tj. 226,96 toe. Ako se usvoji
da je cena dizel goriva 1,6 evra/kg, dobija se vrednost od 370.816 evra godišnje. Naravno, da
se iz više razloga neće sav biorazgradljivi otpad sagorevati u cilju produkcije toplotne
energije. Procenjuje se da bi se moglo svake godine iskoristiti oko 30% otpada za toplotne
svrhe. To je koliĉina otpada od 69,52 t godišnje ili izraţeno u ekvivalentnoj koliĉini ulja za
15
loţenje 68,09 toe. Ako se ova vrednost izrazi u evrima dobila bi se vrednost uštede od
111.244,8 evra godišnje, po ceni otpada 5 evra/t.
U tabeli 6 (Tabela 6) date su vrste biomase, ukupne koliĉine raspoloţive biomase, procenat
korišćenja, ekvivalentne koliĉine teĉnog goriva koje bi se mogle supstituisati korišćenjem
potencijala biomase i ukupna ekonomska ušteda kada se samo pojedini procenti navedene
raspoloţive biomase koriste u energetske svrhe.
Tabela 6. Vrste biomase, ukupne koliĉine, procenat korišćenja, ekvivalentne koliĉine teĉnog
goriva i ekonomska ušteda pri korišćenju biomase kao energenta
Vrsta biomase
Ukupno
raspoloţivo
biomase
Procenat
korišćenja
Koliĉina
biomase
Ekvivalentna
koliĉina goriva
Ekonomska
ušteda
(t/god) (%) (t/god) (toe/god) (€)
Ratarska proizvodnja 23.036,0 25 5.759 3.455,4 1.544.568
Voćarsko-vinogradarska 1.669,9 50 835,0 252,8 404.400
Stoĉarska proizvodnja 38.186,7 25 9.546,7 295,0 471.848
Šumarsko drvopreraĊivaĉka 16.400 50 8.200,0 1.091,2 1.745.920
Komunalni otpad 1.131,2 30 339,4 64,7 101.823
UKUPNO: 80.423,8 - 24.680 5.159 4.268.559
Iz navedenih podataka u tabeli 6 moţe da se konstatuje da korišćenjem poljoprivredne i drvne
biomase, kao i komunalnog biorazgradljivog otpada, ukupne godišnje uštede u opštini
Golubac mogle bi da iznose: od ratarske biomase 1.544.568evra, od voćarsko-vinogradarske
biomase 404.400 evra, od stoĉarske biomase 471.848 evra, od šumske i drvopreraĊivaĉke
biomase 1.745.920 evra i od komunalnog biorazgradljivog otpada 101.823evra, tj. ukupno
4.268.559 evra godišnje.
Struktura ušteda koje se mogu postići u opštini Golubac ukoliko se koristi raspoloţiva
biomasa je prikazana na slici 2 (Sl. 2).
Sl. 2. Struktura ušteda koje se mogu postići u opštini Golubac korišćenjem biomase
16
Korišćenjem navedenih procenata ukupno raspoloţive biomase (zavisno od vrste) moţe da se
dobije toplotna energija od 211.519.000 MJ. Ova vrednost moţe da se pretvori u MWh, što
tada iznosi 58.755 MWh. Ako bi postrojenje za proizvodnju toplotne energije radilo punom
snagom 24 sata dnevno tokom godine 6 meseci, odnosno 4.390 sati, onda bi prema
raspoloţivoj energiji snaga tog postrojenja mogla da bude 13,4 MW.
Naravno, da se celokupna snaga postrojenja ne upotrebljava svih 6 meseci, prema iskustvu
autora studije tokom 6 meseci za proizvodnju toplotne energije utrošiće se oko 50% biomase
kao goriva, tako da se navedenom biomasom moţe obezbediti rad postrojenja oko 27 MW,
tokom 6 radnih meseci.
Navedeni pokazatelji nameću razmišljanje da se na teritoriji opštine Golubac moţe planirati
izgradnja termoelektrane toplane snage preko 10 MW.
Pri ovom treba imati u vidu da pri ovom proraĉunu nije uzeto u obzir ogrevno drvo, pošto se
ono ĉesto smatra konvencionalnim gorivom.
Vrsta forma i cena raspoloţive biomase kao energenta
Na osnovu podataka o raspoloţivim potencijalima biomase i njihovoj strukturi, navedenih u
poglavlju 1.1 moţe se konstatovati da se u opštini Golubac najviše biomase moţe prikupiti iz
ratarske proizvodnje i šumarstva, ĉiji potencijali znatno prevazilaze potrebe kod zagrevanja
izabranih objekata.
Forma biomase koja će se sagorevati u termoenergetskom postrojenju je usvojena sa teţnjom
da se udovolji razliĉitim zahtevima. U tom izboru je bilo nekoliko prioritetnih smernica.
Najvaţniji faktori u odreĊivanju forme biomase koja će se sagorevati su se odnosili na:
- raspoloţivu površinu koja moţe biti namenjena za izgradnju kotlarnice i
meĊuskladišta za skladištenje biomase kojom bi se obezbedio nesmetani rad
termoenergetskog postrojenja od nekoliko dana,
- poţarno opterećenje,
- veliĉinu destruktivnog uticaja na okolnu sredinu (emisije gasovitih produkata
sagorevanja, buke, vibracija, raznošenje biomase pri njenom transportu i
manipulaciji i dr.),
- mogućnost i isplativost transporta od skladišta do kotlovskog postrojenja,
- potrebu korišćenja pomoćnih sredstava za manipulaciju biomasom.
Pregled cena odabranih vrsta i formi biomase moţe se uraditi na dva naĉina. Tako što će se
uzimati pregled kalkulacije realnih troškova u nabavci, pripremi, skladištenju i transportu
biomase ili cena biomase sa trţišta.
Kalkulacija cena razliĉitih vrsta i formi biomase koja se koristi za dobijanje energije je
formirana prema troškovima koji se javljaju od nabavke biomase, pa sve do njenog
sagorevanja.
Tako su u razmatranju uzeta:
ĉetiri sistema baliranja slame i to:
17
- spremanje u klasiĉne (male – konvencionalne) bale, mase 10 – 12 kg/kom,
- rol (valjkaste) bale, mase 80-150 kg/kom,
- velike prizmatiĉne bale, mase 250–300 kg/kom,
- dţambo (Big square balers) bale, mase 500 kg/kom,
brikete, mase 400 gr/kom,
pelete od poljoprivredne biomase, mase 20 gr/kom,
iver od ostataka drveta od seĉe šume i ogrevnog drveta druge klase, mase 20 gr/kom,
pelete od ostataka drveta od seĉe šume i ogrevnog drveta druge klase, mase 20 gr/kom.
Analitiĉka kalkulacija cena biomase nastale iz poljoprivredne proizvodnje prema poznatim
kategorijama troškova se neće prikazivati, pošto je obimna. Da bi se realizovala ova studija
kao poĉetni parametri su za izradu kalkulacije cena biomase korišćeni mnogi usvojeni podaci.
Usvojeno je da je poĉetna cena biomase iz poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 0,55
din/kg, što je veoma diskutabilno, pošto ne postoji trţište biomase, a njena vrednost se u
realnosti kreće od 0 do 1 din/kg.
OdreĊivanje nabavne cene drveta kao sirovine za sagorevanje je bilo lakše, pošto za drvo koje
se koristi kao energent postoji trţište, gde proseĉna cena u nabavci veće koliĉine drveta na
duţi vremenski period iznosi za ostatak drveta od seĉe šume 20 evra/t, a ogrevnog drveta
druge klase 30 - 35 evra/t. Na osnovu tih podataka usvojena je srednja cena od 2,9 din/kg
otpadne drvne biomase.
Pored toga usvojeno je da utovar i slaganje malih konvencionalnih bala rade 2 radnika. Kod
rol bala utovar je sa prednjim traktorskim utovarivaĉem. Kod utovara i slaganja bala u
skladište predviĊen je prednji traktorski utovarivaĉ sa posebnim dodatkom za zahvat velikih
kvadar bala.
Pored navedenog, morale su se usvojiti adekvatne vrednosti mnogih varijabilnih i fiksnih
troškova, kao što su:
- cena mašina koje uĉestvuju u procesu pripreme biomase,
- potencijalni godišnji uĉinak mašina, (ha ili sati),
- ekonomski vek korišćenja mašina (amortizacija),
- pogonski troškovi,
- troškovi odrţavanja,
- opremljenost i organizaciju rada transportnih sistema,
- cena plata radnicima,
- troškovi osiguranja, kamata,
- proseĉni prinosi biomase i dr.
Izraĉunate jediniĉne cene razliĉitih formi bala biomase nastale iz poljoprivredne proizvodnje
za koje se u Srbije raspolaţe adekvatnom mehanizacijom i tehnologijom rada su prikazane u
tabeli 7 (Tabela 7).
18
Tabela 7. Cene razliĉitih formi bala biomase
Troškovi u pripremi bala
biomase
Male
prizmatiĉne bale
Rol
(valjkaste)
bale
Velike
prizmatiĉne
bale
Velike
dţambo
bale Vrsta troška Jedinica
Masa bal (kg/kom.) 10 – 12 120 – 160 250–300 500
Cena slame (din./kg) 0,55 0,55 0,55 0,55
Presovanje (din./kg) 1,32 1,21 1,32 1,32
Utovar (din./kg) 0,66 0,55 0,55 0,44
Prevoz (din./kg) 0,55
(do 30 km)
0,66
(do 30 km)
0,66
(do 50 km)
0,55
(do 100 km)
Istovar i kamarisanje (din./kg) 0,66 0,55 0,55 0,44
Manipulacija do
kotla (din./kg) 0,11 0,11 0,22 0,22
Ukupna cena
biomase: (din./kg) 3,85 3,63 3,85 3,52
Cene pojedinih formi biomase su prikazane u tabelama 8 do 11.
Tabela 8. Cena briketa od poljoprivredne biomase 400 gr/kom.
Vrsta troška Cena troška (din./kg)
Cena bale slame 3,3 – 3,74
Usitnjavanje 2,2
Presovanje 5,5
Pakovanje 1,65
Skladištenje 1,1
Prevoz 2,2 (do 300 km)
Ukupna cena: 15,95 do 16,39
Tabela 9. Cena peleta od poljoprivredne biomase 20 gr/kom.
Vrsta troška Cena troška (din./kg)
Cena bale slame 3,3 – 3,74
Usitnjavanje 2,75
Presovanje 6,6
Pakovanje 1,1
Skladištenje 0,55
Prevoz 3,3 (do 200 km)
Ukupna cena: 17,6 do 18,04
19
Tabela 10. Iver od ostatka drveta od seĉe šume i ogrevnog drveta druge klase
Vrsta troška Cena troška (din./kg)
Polazni materijal 2,97
Transport do meĊuskladišta 1,76
Iveranje 1,98
Skladištenje 1,1
Transport do loţišta 0,55
Ukupna cena: 8,25
Tabela 11. Pelet od ostatka drveta od seĉe šume i ogrevnog drveta druge klase 20 gr/kom.
Vrsta troška Cena troška (din./kg)
Polazni materijal 2,97
Transport do meĊuskladišta 1,76
Iveranje 1,98
Fino usitnjavanje 1,32
Presovanje (peletiranje) 6,6
Pakovanje 1,1
Skladištenje 0,55
Prevoz 3,3 (do 200 km)
Ukupna cena: 19,58
Opština Golubac ima 32.028 ha poljoprivrednog zemljišta, od ĉega oranice pod kulturama ĉija
biomasa moţe da se koristi u energetske svrhe obuhvataju 4.730 ha. Na navedenim
površinama, svake godine, kao ostatak primarne poljoprivredne proizvodnje preostaje 23.036
t biomase. Korišćenjem samo manjeg dela navedene biomase bilo bi više nego dovoljno da se
greju svi objekti javne namene u gradu Golubac.
Navedena raspoloţivost biomase nastale u procesima primarne poljoprivredne proizvodnje uz
povoljnost njihove niske cene je nametnula neophodnost da se takva biomasa prvo uzme u
razmatranje, pri analizi koja vrsta i forma biomase bi se koristila za grejanje objekata javne
namene u opštini Golubac. Ali i pored niza pogodnosti od korišćenja biomase nastale u
procesima poljoprivredne proizvodnje za dobijanje toplotne energije kojom bi se grejali
objekti javne namene u Golupcu se odustalo zbog više razloga, koji se u najkraćem mogu
navesti u sledećem:
velika usitnjenost parcela od 1 do 5 ha, koje se nalze na preteţno brdovitom terenu
odbacuje mogućnost i isplativost korišćenja visoko kapacitivnih mašina (rol prese, prese
za velike prizmatiĉne bale, itd.) za prikupljanje i baliranje slame, što uslovljava
korišćenje malih prizmatiĉnih bala ĉija isplativost transporta ide do 30 km,
objekti javne namene u gradu Golupcu su locirani u uţem centru grada,
saobraćajnice u Golupcu su uske sa malim brojem mesta za parkiranje izvan kolovoznih
traka, što dovodi do ĉestog zaustavljanja i parkiranja vozila na kolovozu tako da su
20
kraća zakrĉenja saubraćaja ĉesta. Navedeni uslovi odvijanja saobraćaja u Golupcu bi u
velikoj meri ometali prolazak specijalnih vozila, kakva bi bila vozila, tj. agregati za
transport balirane biomase iz poljoprivredne proizvodnje,
transportni putevi do objekata javne namene prolaze kroz centralno gradsko jezgro, gde
bi se trasportom balirane biomase narušavala higijena ulica, što bi se posebno
manifestovalo pri vetrovitim vremenskim uslovima,
ako bi se za zagrevanje objekata javne namene koristila biomasa iz poljoprivredne
proizvodnje, neophodno bi bilo u blizini kotlarnice obezbediti i prostor za
meĊuskladište bala biomase za koje bi se morao obezbediti adekvatan prostor, pre svega
u pogledu protivpoţarnih i higijenskih uslova, koji ne postoje.
Uvaţavajući navedeno, usvojeno je da se u opštini Golubac koristi peletirana biomasa iz
poljoprivrede ili od ostataka drveta od seĉe šume i ogrevnog drveta druge klase.
Pored analitiĉke cene koja je izraĉunata na osnovu kompleksonog proraĉuna koji uvaţava
mnogobrojne varijabilne troškove proizvodnje, ali nikako ne moţe da predvidi dinamiĉno
kretanje trţišta u pogledu ponude i potraţnje i realne borbe za trţištem samih proizvoĊaĉa,
koji su spremni da ponude i niţu cenu ukoliko bi se kupovina pelet ugovorila u toku letnje
sezone. Zbog prethodno navedene ĉinjenice, izvršeno je istraţivanje trţišta, odnosno
kontaktiranje firmi koje se bave proizvodnjom peleta, a nalaze se u krugu opštine koji je
ekonomiĉan za transport peleta (200 km). Spisak firmi sa njihovim kontaktima i njihovim
cenama je prikazan u tabeli 12 (Tabela 12).
Tabela 12. Spisak firmi koje se bave proizvodnjom i distribucijom peleta
Naziv firme Tip peleta Proizvodni kapacitet Cena
“MTMOP” d.o.o
Dunavski kej, 12223 Golubac
bukva i jasen 1400 kg/h
600 t/mesec
150 €/t *
180 €/t**
200 €/t***
“MIBORO PELET” d.o.o
12222, Braniĉevo
bukva 500 kg/h
210 kg/mesec
160 €/t *
185 €/t**
200 €/t***
“FONOS” d.o.o – pelet centar
Uĉiteljska 59a, Zvezdara,
Beograd
bukva
bukva+ĉamovina
Uvek ima na lageru 175€/t*
190 €/t**
205 €/t***
“BIOENERGY POINT” d.o.o
Izvorski put bb, Boljevac 19370
bukva 3.000/t mesec 160€/t*
180 €/t**
195 €/t***
* Cena vaţi ako se koliĉina peleta ugovori do jula meseca
** Cena na koliĉine preko 20 t
*** Maloprodajna cena
Cene prikazane u tabeli 12 (Tabela 12) su bez prevoza. Cena prevoza kod auto prevoznika za
kamion nosivosti 20 t iznosi 100 din./km. U kilometraţu se raĉuna odlazak praznog kamiona i
21
vraćanje sa teretom. U tabeli 13 (Tabela 13) su date udaljenosti sa cenom prevoza do
proizvodnih pogana i magacina sa peletama do opštine Golubac.
Tabela 13. Troškovi transporta peleta od proizvoĊaĉa do opštine Golubac
Relacija transporta Broj
kilometara
Ukupna cena
prevoza
Cena prevoz po
toni peleta
(km) (din) (din./t)
Golubac - Golubac 4 800 40
Golubac – Braniĉevo 31,3 – 33,4 6.260 – 6.680 313 – 334
Golubac – Beograd (Zvezdara) 129 25.800 1.290
Golubac – Boljevac 163 - 173 32.600 – 34.600 1.630 - 1730
Analizom ponude proizvoĊaĉa iz tabele 12 i troškova transporta iz tabele 13 došlo se do
zakljuĉka da je najjeftinija nabavka peleta od firma “MTMOP” d.o.o iz Golupca, te se usvaja
drveni pelet kao gorivo, ĉija cena iznosi 150,35 €/t, odnosno 17,13 din./kg, pri vrednosti 1€ =
114 din.
Spektar mogućnosti korišćenja drvne biomase u energetske svrhe
Biomasa je regenerativni ili obnovljivi izvor toplotne energije. Biomasa nastaje fotosintezom
solarne energije, ugljen-dioksida i vode (biokonverzija).
Najopštije bi se moglo rеći da sva biomasa svedena na ĉistu gorivu masu ima praktiĉno isti
hemijski sastav, definisan izrazom CH1,4O0,6N0,1, ali postoje velike razlike u prirodi polimera,
koji ulaze u njen sastav.
Tako se i za jednogodišnju i višegodišnju biomasu moţe konstatovati da je lignocelulozni
materijal, donekle promenljivog elementarnog sastava, što je uslovljeno ĉitavim nizom
faktora.
Drvo je organska supstanca sloţene strukture koja se sastoji od istih elemenata kao i druga
prirodna ĉvrsta goriva. Tu se podrazumevaju: ugljenik (c), vodonik (h), kiseonik (o), azot (n),
sumpor (s), mineralne materije (a) i vlaga (w).
Ugljenik, vodonik i kiseonik se nalaze u okviru ugljovodoniĉnih jedinjenja. Vodonik, ĉije je
prisustvo utvrĊeno elementarnom analizom, pored toga što ulazi u sastav ugljovodonika i
uvek prisutne vlage, ulazi i u hidroksilne (OH) grupe. TakoĊe, deo kiseonika, vezan je sa
ugljenikom, odnosno azotom, a deo je i u slobodnom stanju. Osnovne komponente koje ĉine
strukturu drveta su celuloza, hemiceluloza, i lignin. Procentualno uĉešće pomenutih
komponenata u drvnoj supstanci menja se od vrste do vrste, ali i od dela stabla koje se
analizira. U suvom drvetu lišćara celuloza proseĉno uĉestvuje sa 43-45%, lignin sa 19-26%,
heksozana 3-6% i pentozana 21-26 %. Kod ĉetinara celuloze ima izmeĊu 53-54%, lignina 26-
29 %, heksozana 13% i pentozana 10-12%. Drvo sadrţi i male koliĉine ekstraktiva, ali oni
mogu imati velikog uticaja na toplotnu vrednost drveta.
Uopšteno navodeći drvo ima sledeći hemijski sastav:
- 43-54% - celuloza,
22
- 24-35% - hemiceluloza,
- 19-30% - lignin,
- 3-4% - prateći materijali (skrob, šećer, boja, smole, tanin, otrovi i dr.).
Sastav drveta utiĉe i na njegovu tvrdoću, tako se razliĉite vrste drveta mogu podeliti na: meko
i suvo drvo. U meka drva spadaju: lipa, vrba, svi ĉetinari, topola, jasen, jova i dr., dok u tvrdo
drvo ĉine: hrast, bukva, grab, brest i dr.
Komparativni prikaz elementarne hemijske analize nekih vrsta biomasa, svedeno na suvu
materiju, prikazan je u tabeli 14 (Tabela 14), gde su prikazani udeli ugljenika, vodonika,
dvoatomih elemenata (kiseonika i azota) i mikroelemenata, koji se pojavljuju kao sastojci
pepela nakon sagorevanja drveta. Udeo sumpora u tabeli 3 je zanemaren, pošto udeo sumpora
kod biomase najĉešće iznosi 0 - 0,1%.
Tabela 14. Elementarni hemijski sastav biomase
Red.
br.
Hemijski
element Slama Oklasak
Ljuske
sunc. Drvo
Kora od
drveta
(%) (%) (%) (%) (%)
1. Ugljenik (C) 44,84 48,31 50,57 50,30 50,60
2. Vodonik (H) 5,68 5,74 5,68 6,20 5,90
3. Kiseonik + azot
(O + N) 41,48
43,13 +
0,66
40,91 +
0,57 43,10 40,70
4. Pepeo (A) 8,00 2,16 2,27 0,40 2,80
Podaci iz tabele 14 (Tabela 14) su proseĉne vrednosti pojedinih vrsta biomase u apsolutno
suvom stanju. Precizniji podaci o hemijskom sastavu nekih domaćih vrsta drveta su prikazani
u tabeli 15 (Tabela 15).
Tabela 15. Hemijski sastav nekih domaćih vrsta drveta
Vrsta drveta Elementarni hemijski sastav (%)
C H O
Bukva 48,5 6,3 45,2
Hrast 49,4 6,1 44,5
Topola - P.robusta 49,7 6,3 44,0
Smrĉa 49,6 6,4 44,0
Jela 50,0 6,4 43,6
Bor 49,9 6,3 43,8
Po ĉeonom preseku stabla drveta razlikuje se više slojeva u njegovoj strukturi i to: spoljna
kora, lika, kambijum, drvena masa - ksilem i srţ. Analiza hemijske strukture drvne mase i
23
kore lišćarskih i ĉetinarskih vrsta zastupljenih u šumskom fondu Srbije prikazani su u tabeli
(Tabela 16).
U odnosu na sloj u graĊi drveta razlikuje se i elementarni sastav tog dela drveta. Tako kora
drveta sadrţi više pepela, ĉiji ukupni udeo varira i zavisi od mesta rašćenja drveta. TakoĊe, u
zavisnosti od vrste drveta i sloja zavise i njegove tehniĉke karakteristike koje se manifestuju u
procesima njegovog sagorevanja. Zbog toga ĉetinari koji imaju u svom hemijskom sastavu u
odnosu na lišćare više lignina, a manje celuloze imaju i veću toplotnu moć.
Na tehniĉke karakteristike (toplotnu moć i kinetiku – brzinu - sagorevanja) drveta utiĉe i
njegova gustina. Sa povećanjem gustine drveta povećava se njegova toplotna moć, dok se
brzina sagorevanja smanjuje. Na gustinu drveta utiĉe: vrsta i starost drveta, deo stabla i vreme
seĉe. Gustina drveta se kreće u granicama od 550 do 900 kg/m3.
Tabela 16. Hemijski sastav ksilema i kore domaćih vrsta drveća
Ksilem (%)
Vrsta drveta Pepeo Celuloza Lignin* Ekstraktivi
Bukva (Fagus moesiaca) 0.53 50.26 24.80 1.72
Hrast (Quercus petraea) 0.36 47.29 26.27 4.90
Smrĉa (Picea abies) 0.22 52.87 28.31 1.58
Crni bor (Pinus sylvestris) 0.31 47.53 27.82 4.25
Kora (%)
Vrsta drveta Pepeo Celuloza Lignin* Ekstraktivi
Bukva (Fagus moesiaca) 1.99 24.72 25.12 14.23
Hrast (Quercus petraea) 6.89 22.31 16.19 17.36
Smrĉa (Picea abies) 1.15 29.46 22.76 19.28
Crni bor (Pinus sylvestris) 0.77 29.86 25.10 12.07
*Klasonov + kiselo-rastvorni lignin.
Podaci o gustini nekih domaćih vrsta drveta su prikazani u tabeli 17 (Tabela 17).
Tabela 17. Gustine nekih domaćih vrsta drveta
Red. br. Vrsta drveta Proseĉne vrednosti gustine drveta (kg/m3)
1. Bukva 720
2. Hrast 690
3. Crna topola 450
4. Smrĉa 470
5. Jela 450
6. Bor 520
24
Od vaţnijih karakteristika drveta kao energenta koje znaĉajnije utiĉu na proces sagorevanja se
moţe navesti sledeće:
u poreĊenju sa konvencionalnim energentima (teĉna goriva, prirodni gas i ugalj) drvo je
jeftinije gorivo i pored toga što ima relativno malu raspoloţivu energiju po jedinici
zapremine,
mala raspoloţiva energija po jedinici zapremine drveta utiĉe na njegove veće
transportne troškove, što je podstaklo razvijanja procesa briketiranja i peletiranja drveta
i ostalih vrsta ĉvrste biomase,
drvo ima manji sadrţaj korisnih gorivih elemenata ugljenika i vodonika u odnosu na
fosilna goriva. Drvo veće tvrdoće i starosti u svom sastavu ima više korisnih gorivih
elemenata,
drvo ima veliki sadrţaj kiseonika ĉime se smanjuje njegova toplotna moć, što je
naroĉito izraţeno kod malĊih delova drveta,
u drvnoj masi udeo azota i sumpora (kojeg ima samo u tragovima) je mali, što drvo kao
biogorivo u velikoj meri ĉini ekološkim, jer njegovo sagorevanje ne dovodi do pojave
kiselih kiša, a postrojenja u kojima drvo sagoreva imaju duţi vek eksploatacije,
drvo ima mali udeo mineralnih materija (<1%), ali se i pored toga prilikom sagorevanja
drveta na pepeo mora obratiti paţnja zbog niţe temperature topljivosti, koje su više
izraţene, ako se u loţištima sagoreva veća koliĉina kore,
pored ostalih komponenti drvo sadrţi i odreĊenu koliĉinu vlage, ĉiji maseni udeo u
drvetu moţe varirati u velikom rasponu. Prema sadrţaju vlage u drvetu postoji podela
na: suvo drvo sa 10-20% vlaţnosti, polusuvo drvo sa 20-35% vlaţnosti i sirovo ili
vlaţno drvo sa vlaţnošću od preko 35%. Tokom sagorevanja drveta za isparavanje
vlage i njeno pregrevanje na temperaturu dimnih gasova troši se znaĉajan deo toplote
osloboĊene sagorevanjem usled ĉega se smanjuje toplotna moć drveta, smanjuje
energetska efikasnost postrojenja za sagorevanje drveta i povećava emisija štetnih
gasova u atmosferu usled nepotpunog sagorevanja. Promenljivi udeo vlage u drvetu se u
loţištu moţe manifestovati kao da sagorevaju dva potpuno razliĉita goriva,
gorive isparljive materije (volatili) u drvetu ĉine pribliţno 80% njegove ukupne mase.
Tokom sagorevanja drveta volatili u procesu suve destilacije prvi sagorevaju kao
gasovito gorivo u kratkom vremenskom periodu i osnovni su izvor aerozagaĊenja u
sluĉaju da je sagorevanje nepotpuno.
jedna od najznaĉajnijih tehniĉkih karakteristika pojedinih materija kod ocenjivanja da li
se mogu koristiti kao goriva je toplotna moć. Uopšteno posmatrajući toplotna moć
drveta je manja u odnosu na konvencionalna goriva, što se moţe videti iz rezultata
prikazanih u tabeli 18. Na osnovu prikazanih podataka u tabeli 18 (Tabela 18.) moţe se
konstatovati da je toplotna moć drveta 1,18 puta veća od toplotne moći pšeniĉne slame,
1,06 manja od slame uljane repice, 1,21 od mrkog uglja i 2,26 od lakog ulja za loţenje.
Navedeno treba uzeti sa rezervom, pošto se zbog eksplatacione manje energetske
efikasnosti postrojenja u kojima se sagoreva biomase ovi odnosi povećavaju. Na osnovu
25
navedenih podataka moţe se konstatovati da se drvo uspešno moţe koristiti kao
energent za dobijanje toplotne energije, ali je za to u praksi neophodno primenjivati
posebne tehnologije i prilagoĊeno tehniku za njegovo uspešno sagorevanje.
Uopšteno posmatrajući toplotne moći u odnosu na suvu osnovu drveta iznose od 18.000 do
22.000 kJ/kg. Sa povećanjem vlaţnosti smanjuje se toplotna moć drveta i ona se naziva donja
toplotna moć goriva. Zavisnost smanjenja toplotne moći drveta usled povećanog sadrţaja
vlage je prikazana u tabeli (
Tabela 19).
Tabela 18. Toplotne moći razliĉitih vrsta goriva u odnosu na suvu osnovu
Red br. Vrsta goriva Donja toplotna moć (kJ/kg)
1 2 3
1. Pšeniĉna slama 15.827
2. Kukuruzovina 15.260
3. Oklasak od kukuruza 16.620
4. Slama od soje 17.750
5. Slama od uljane repice 19.670
6. Drvo 18.600
7. Mrki ugalj 22.500
8. Koks 28.800
9. Ulje za loţenje - lako
- teško
42.080
41.780
10. Benzin 42.040
Tabela 19. Zavisnost donje toplotne moći drveta od sadrţaja vlaţnosti
Red br. Sadrţaj vlaţnosti u drvetu Donja toplotna moć (kJ/kg)
1. 0 18.200
2. 15 15.400
3. 30 13.500
4. 45 11.900
5. 60 10.500
6. 100 8.500
Eksperimentalno odreĊene donje toplotne moći nekih domaćih vrsta drveta su prikazane u
tabeli 20 (Tabela 20).
26
Tabela 20. Donje toplotne moći nekih domaćih vrsta drveta
Red br. Vrsta goriva Donja toplotna moć (kJ/kg)
1. Bukva 18.820
2. Hrast 18.360
3. Crna topola 17.260
4. Smrĉa 19.660
5. Jela 19.460
6. Bor 21.210
Gornja toplotna moć ili toplotna moć u odnosu na suvu osnovu drveta se moţe izraĉunati na
osnovu podataka iz hemijske analize uz pomoć korigovanog VDI obrasca:
Hg = 330 C + 1430 (H – (O / 10) + 105 S [kJ/kg]
Na osnovu rezultata hemijske analize sastava drveta, odnosno procentualnog uĉešća u prvom
redu celuloze, lignina i ekstraktiva, gornja toplotna moć drveta se moţe izraĉunati kao:
Hg= Hgc . (Pc/100) + Hgl . (Pl/100) + Hge . (Pe/100) [kJ/kg]
gde su:
Hgc, Hgl i Hge - gornje toplotne moći celuloze i njoj sliĉnih jedinjenja, lignina i
ekstraktiva respektivno,
gde su:
Hgc, Hgl i Hge - gornje toplotne moći celuloze i njoj sliĉnih jedinjenja, lignina i
ekstraktiva respektivno,
Pc - procentulano uĉešće celuloze i njoj sliĉnih jedinjenja,
Pl - procentulalno uĉešće lignina i
Pe - procentualno uĉešće ekstraktiva.
Analiziralući drvo sa aspekta njegove hemijske graĊe dobijene su toplotne moći pojedinih
delova nekih domaćih drveta u odnosu na suvu osnovu, što je prikazano u tabeli 21 (Error!
Not a valid bookmark self-reference.).
Tabela 21. Toplotne moći pojedinih delova nekih domaćih vrsta drveta u odnosu na suvu
osnovu
Red.
br.
Vrsta drveta Gornja toplotna moć (kJ/kg)
Kora Stablo Srţ
1. Bukva 17.900 19.300 20.600
2. Hrast 19.700 21.300 19.700
3. Topola 18.200 18.000 -
4. Smrĉa 21.200 - -
5. Bor 22.200 20.000 20.700
27
Prema prikazanim rezultatima toplotna moć raste od periferije stabla prema njegovom
središtu.
Kao što je navedeno biomasa kao gorivo ima niz povoljnosti, ali i nedostataka. Od dobrih
osobina biomase kao goriva se moţe istaći da je biomasa lako dostupan, obnovljiv, tehniĉki i
ekološki prihvatljiv izvor energije. Korišćenjem biomase se smanjuju potrebe za uvozom
konvencionalnih energenata, što u posrednom smislu obezbeĊuje neprekidnost u snabdevanju
energijom, povećanje broja zaposlenih, podizanje kvaliteta ţivota u ruralnim podruĉjima,
smanjenja migracije selo-grad i manja zavisnost drţave od spoljašnjih pritisaka. MeĊutim, i
pored mnogih povoljnosti u eksploataciji biomase njeno korišćenje je vezano i za odreĊene
nedostatke, od kojih bi se moglo navesti: periodiĉnost nastanka biomase, razuĊenost u
prostoru, oteţano sakupljanje, pakovanje i skladištenje, što je uslovljeno malom
zapreminskom masom (gustinom), manjom toplotnom moći svedenom na jedinicu zapremine,
nepovoljnim oblikom i visokim sadrţajem vlage, a i investicioni troškovi za izgradnju
postrojenja za sagorevanje biomase su veća od onih za sagorevanje konvencionalnih
energenata.
Navedeni problemi se u mnogome mogu izbeći ili njihov uticaj smanjiti ukoliko se biomasa
sabija u obliku peleta i briketa. Istina, za te procese se troši dodatna energija, za usitnjavanje,
po potrebi sušenje, sabijanje i hlaĊenje, ali je krajnji bilans uloţene i raspoloţive energije
znaĉajno pozitivan. UtvrĊeno je da se za pravljenje peleta od biomase u proseku troši kod
suvog materijala (vlaţnosti do 12%) oko 2% energije koje one u sebi sadrţe, a kod vlaţnih
materijala gde je pre procesa peletiranja potrebno sušiti materijal troši se oko 10% od njihove
energije.
Konkretno postignuti efekti peletiranjem i briketiranjem biomase se postiţu u sledećem:
povećava se masa u jedinici zapremine (gustina biogoriva), smanjuju se troškovi transporta,
skladištenja i manipulacije, biološki procesi biološke degradacije biomase su znatno usporeni,
loţišna postrojenja su manja i samim tim jeftinija, povećava se efikasnost u procesu
sagorevanja i dr.
Sagorevanje peleta i briketa od biomase, pa i drveta ima svojih prednosti, koje se izmeĊu
ostalog, mogu sagledati i u sledećem:
prilikom sabijanja biomase u pelete i brikete postoji moguĉnost dodavanja više vrsta
biomase, koje mogu imati razliĉite karakteristike, kao i dodavanje ţeljenih aditiva,
za rast biomase od kojih se izraĊuju peleti i briketi se troši CO2 iz atmosvere, da bi se
njihovim sagorevanjem isti CO2 vratio u atmosferu, usled ĉega se izbegava efekat
staklene bašte i smanjuje opasnost od globalnog zagrevanja planete Zemlje,
sadrţaj sumpora u peletama i briketama od biomase je manji u odnosu na
konvencionalna goriva, ĉime se smanjuje opasnost od kiselih kiša, tako da peleti i
briketi od biomase ĉine ekološki prihvatljive energente,
biomasa kao sirovina za proizvodnju peleta i briketa se nalazi svugde u našem
okruţenju, lako je dostupna i nema visoku cenu,
28
nabavka peleta i briketa moţe da bude sukcesivna, kao i svakog drugog proizvoda, u
prodavnicama i stovarištima u koliĉinama koja odgovara potrebi korisnika,
mogućnost kontinualnog ubacivanja u loţište na naĉin koji je u saglasnosti sa
potrebnom termiĉkom snagom loţišta,
vlaţnost proizvoda je manja, u odnosu na rinfuznu biomasu i neke vrste ugljeva,
potpala peleta i briketa je lakša,
toplotna moć peleta i briketa dobijena od drvne biomase i biomase nastale iz primarne
poljoprivredne proizvodnje iznosi 15.500 - 20.560 KJ/kg, što odgovara toplotnoj moći
mrkih ugljeva,
peleti i briketi imaju dobru primenu i u pećima i u kotlovima,
proces sagorevanja se moţe realizovati sa velikom energetskom efikasnosti,
u radu postrojenja za sagorevanje peleta i briketa biomase jednostavna je
mehanizovanost i automatizovanost doziranja goriva u loţište,
peleti mogu da sagorevaju u velikom broju tehniĉkih rešenja loţišta (od revnih
nepokretnih i pokretnih rešetki, ciklonskih loţišta i loţišta u fluidizovanom sloju),
sagorevanjem i manipulacijom peleta i briketa se ne javlja prašina i dim, što je vaţan
momenat kod odrţavanja higijene radnog prostora i njihovog okruţenja,
koliĉina pepela posle sagorevanja je 2-7 puta manja kod peleta i briketa,
i dr.
Peleti Briketi
Izgled
Sirovinski
materijal
Suvo i samleveno drvo i
ostaci poljoprivrednih
kultura.
Suvo i samleveno drvo i ostaci
poljoprivrednih kultura. Sirovinski
materijal moţe biti krupniji nego za
peletiranje, a u zavisnosti od dumenzija
briketa.
Oblik Cilindriĉan (uobiĉajeno Ø
6 do 12 mm, sa duţinom
4 do 5 puta od Ø).
Cilindriĉan (uobiĉajeno Ø 80 do 90 mm)
ili u obliku paralelopipeda (150x70x60
mm)
Struktura Stabilna, ĉvrsta, bez
primesa prašine
Delimiĉno se osipa, rasipa se
Nasipna gustina Min. 650 kg/m3 600 do 700 kg/m
3
Spoljašnji izgled Ravan Najĉešće neravan
29
Transport U rinfuzi, vrećama i
velikim vrećama
Upakovane jedinice, na paletama
Naĉin ubacivanja Ruĉno ili automatizovano
korišćenja
Ruĉno korišćenja
Karakteristike peleta za upotrebu u manjim postrojenjima
Toplotna moć > 4,7 kWh (>17 MJ/kg)
Sadrţaj vlage Max. 10%
Sadrţaj pepela Max. 0.5%
Dimenzije Preĉnik: 6 mm; Duţina: 10 - 30 mm
Istaknute i brojne druge prednosti proizvodnje i korišćenja peleta i briketa od biomase su
opravdane, pa je zato potrebno podizati ovaj tehnološki proces proizvodnje na svim
lokalitetima gde za to postoje uslovi.
Za realizaciju tehnologija direktnog sagorevanja peleta i briketa od biomase danas su u
upotrebi postrojenja razliĉitih toplotnih snaga, od onih koja se koriste u domaćinstvima, snaga
3 do 25 kW, do najvećih kotlovskih i kogenergacijskih postorjenja (CHP), snaga iznad 50
MW, a u kogeneraciji i preko 400 MW.
24
ZADATAK 2 – Analiza potrebne toplotne energije u
izabranim objektima javne namene
U ovom delu studije bilo je potrebno realizovati istraţivanja iz literaturnih podataka i
terenskog rada i dobijene rezultate sistematizovano prikazati sa navodima za:
Napraviti optimalnu selekciju objekata javne namene koje potencijalno mogu koristiti
biomasu kao energent za njihovo zagrevanje,
Obezbediti grafiĉki prikaz objekata sa rasporedom grejnih instalacija (za izabrane
objekte u opštini),
Analizirati tehniĉke karakteristike grejnih sistema i analizu gubitaka toplote za izabrane
objekte javne namene u opštinama (starost zgrade i instalacija, vrstu prozora,
postrojenja za toplu vodu, naĉin grejanja, vrsta goriva itd.)
Analizirati mere za poboljšanje energetske efikasnosti u objektima javne namene i
obezbediti preporuke da se kod zagrevanja tih objekata korišćenjem biomase kao
energenta dostigne visoki nivo efektivnosti energetskih ušteda.
2.1. Izbor objekata javne namena u opštini Golubac za ĉije zagrevanje će se
koristiti biomasa
Izbor objekata javne namene za ĉije zagrevanje će se koristiti biomasa kao izvor toplotne
energije je vršen u zajedniĉkom radu sa svim predstavnicima relevantnih institucija iz
opštinskih, tj. lokalnih samouprava. Tako su za odabir objekata i prikupljanje neophodnih
podataka koji se odnose na plansku dokumentaciju lokacije sa makro i mikro aspekta,
tehniĉke karakteristike objekata sa postojećom infrastrukturom i potencijalne mogućnosti
proširenja postojećih i dovoĊenje novih infrastrukturnih prikljuĉaka ukljuĉeni: rukovodstvo
opštine uz obavezno uĉešće opštinskog menadţera za energetiku, predstavnici javnih
preduzeća (urbanizam, katastar, elektrodistribucija, vodovod i kanalizacija, toplane,
poljoprivredne i šumarske sluţbe), privredna komora, kao i direktori skoro svih javnih
ustanova koje se nalaze na lokacijama koje su interesantne za izradu ovog zadatka.
Pri odabiru objekata teţilo se da se ispuni nekoliko najvaţnijih kriterijuma i to:
da su u pitanju objekti javne namene od znaĉaja za lokalnu samoupravu,
da se radi o jednom ili više objekata, koji imaju potrebe za većom koliĉinom toplotne
energije,
da su objekti na lokaciji koja se ne prepliće sa postojećim cevnim sistemom gradskih
centralnih grejanja, tj. da su na lokacijama do kojih mreţa gradskog centralnog grejanja
neće u dogledno vreme doći,
25
da na izabranim lokacijama ima dovoljno prostora za izgradnju kotlarnice i manjeg
meĊuskladišta biomase, što podrazumeva fiziĉku odvojenost od postojećih objekata (pre
svega zbog higijenskih i protivpoţarnih zahteva),
da je lokacija za izgradnju objekta u blizini postojećih kotlarnica na gas, teĉno gorivo ili
ugalj tako da sistemi kotlovskih postrojenja mogu da rade u spregnutom radu, tj. da
koriste zajedniĉke kolektore,
da objekti imaju zadovoljavajuću unutrašnju cevnu mreţnu grejnih instalacija ili da
nema nikakvu instalaciju tako da moţe da se projektuje i izradi unutrašnja grejna
instalacija adekvatnih tehniĉkih karakteristika,
da je poznat vlasnik prostora na kojem se planira kotlarnica i meĊuskladište,
da cevna instalacija izmeĊu nekoliko izabranih objekata ne bude suviše duga i sloţena
za izgradnju,
da postoje adekvatni pristupni putevi do objekta meĊuskladišta za donošenje biomase na
sagorevanje i drugo.
Sagledavajući stanje na terenu i uvaţavajući navedene kriterijume u opštini Golubac
konstatovano je da opština Golubac ima 24 mesnih zajednica (1 gradska i 23 seoskih) i da se
prostire na površini od 368 km2. Opština ima 9.392 stanovnika, dok grad ima 1.896
stanovnika. Klima je umerene – kontinentalana povoljna za ţivot i rad.
Uoĉeno je da grad Golubac nema sistem centralnog gradskog grejanja, već se objekti greju
posebno. To je otvorilo velike mogućnosti kod odabira grejnog sistema objekata javne
namene.
Grad Golubac ima: jednu osnovnu školu i predškolsku ustanovu (vrtić). Pored ovih vaspitno –
obrazovnih ustanova u gradu se nalazi zgrada opštine, doma kulture, zgrada biroa za
zapošljavanje i dr.
Zbog toga što u Golupcu ne postoji sistem gradskog centralnog grejanja, opštinska uprava je
predloţila da se razmotre mogućnosti uvoĊenja centralnog zagrevanja na biomasu u više
zgrada u gradu. Iz tog razloga je sagledana situacija u više objekata i to:
Naziv objekta Izgled objekta
Osnovna škola „Branko Radiĉević“
Zgrada OŠ „Branko Radiĉević“ (Sl. 3.) je poĉela
da se gradi 1982. godine, a završena je 1984.
godine. Objekat predstavlja dvospratnu zgradu
koja u osnovi ima 1400 m2 odnosno 2800 m
2
ukupno. Škola sluţi za obrazovanje uĉenika iz
grada Golupca i okolnih sela. Zgrada je
izgraĊena klasiĉnim sistemom gradnje, odnosno
kombinacija betnoskih nosećih elemenata, opeke
Sl. 3. Zgrada OŠ „Branko Radiĉević“
26
i fasadne silikatne cigle. Objekat se zagreva
centralnim sistemom grejanja iz sopstvene
kotlarnice u kojoj se nalaze dva kotla ĉija
ukupna snaga iznosi 500 kW, a kao energent se
koristi ugalj.
Predškolska ustanova „Lasta“
Predškolska ustanova „Lasta“ (Sl. 4) je
izgraĊena 1976. godine i prostire se na površini
od 340 m2 u osnovi objekta. Objekata je
napravljen u kombinovanim sistemom gradnje,
odnosno noseći zidovi objekta su izidani od
opeke širine 25 cm, dok su unutrašnji pregradni
zidovi izraĊeni od drvenih panelnih ploĉa. Krov
objekta je rekonstruisan 2002. godine kada su
azbesne valovite ploĉe zamenjene crepovima,
2007. godine su zamenjeni stari drveni prozori
sa novim PVC prozorima, a 2009. godine je
izvršena rekonstrukcija kotlarnice, pri ĉemu je
montiran novi kotao na ugalj, proizvoĊaĉa
„Centrometal“. U objektu svaki dan boravi, 76
dece i 6 zaposlenih.
Sl. 4. Predškolska ustanova „Lasta“
Sportska hala u Golupcu
Sportska sala u Golupcu (Sl. 5) je izgraĊena
2005. godine. Hala je graĊena po montaţnom
principu sa metalnom konstrukcijom i
termoizolacionim panelima od lima i
poliuretana.
Sportska hala se nalazi na parceli OŠ „Branko
Radiĉević“ i koristi se kao sportsko rekreativni
centar i fiskulturna sala škole. Objekat se
prostire na 1.493 m2 površine. Na severnoj strani
objekta je izraĊena velika staklena površina od
237 m2, koja pruţa lep pogled na jedan od
najširih delova Dunava.
Sl. 5. Sportska hala u Golupcu
Tokom razmatranja mogućnosti izgradnje kotlovskog postrojenja na biomasu (pelet od
drveta) pored prethodno navedena tri objekta bilo je razmatrana još nekoliko objekata, kod
kojih su uglavno postojali problemi u vidu ne postojanja dovoljnog prostora za izgradnju
kotlarnice ili nerešeni imovinsko pravni odnosi na parcelama.
27
Na kraju je na osnovu procena poloţaja objekata, vlasništva nad zemljištem za potencijalnu
izgradnju kotlarnice, potreba za zagrevanjem a u saglasnosti sa predstavnikom UNDP Srbija
usvojeno da se obradi sistem koji bi grejao dva objekta ukupne površine 3.502 m2 i to:
Osnovnu školu „Branko Radiĉević“ i sporsku halu u Golupcu, koja se pri radu nastavnih
aktivnosti u osnovnoj školi ujedno koristi i kao fiskulturna sala. Ostali objekti nisu dalje
razmatrani.
2.2 Prikaz tehniĉkih karakteristika grejnog sistema sa analizom gubitaka
toplote za izabrane objekte javne namene u opštini Golubac
Tehniĉke karakteristike postojećih grejnih sistema u izabranim objektima se u opštini Golubac
mogu prikazati u sledećem:
2.2.1. Osnovna škola „Branko Radiĉević“ u Golupcu
Zgrada osnovne škole „Branko Radiĉević“ izgraĊena je 1984. godine, kao dvospratna zgrada.
Objekat se u osnovi prizemlja prostire na 1.377,5 m2, dok se na spratu nalazi 686,5 m
2
korisne površine, što ukupno ĉini 2.064 m2. U prizemlju se nalaze 44 prostorije razliĉite
namene (uĉionice, mokri ĉvorovi, komunikacioni hodnici, kuhinja, kotlarnica, biblioteka,
itd.), a na spratu 24 prostorije (uĉionice, kancelarije, mokri ĉvorovi, hodnici, stepenište, itd.).
Škola je izgraĊena klasiĉnim sistemom gradnje, odnosno kombinacijom betonskih
konstrukcija, opeke i fasadne silikatne cigle. Temelji su izraĊeni od armiranog trakastog
betona, sa postavljenim betonskim stopama i meĊusobno su povezani. Podovi na hodnicima i
mokrim ĉvorovima prizemlja su termiĉki izolovani i hidroizlovani, kao gornji sloj imaju
keramiĉke neglazirane ploĉice i imaju koeficijent prolaza toplote U = 0,38 W/m2K (Sl. 6.).
Podovi unutar uĉionica su, takoĊe termiĉki i hidroizolovani, kao gornji sloj imaju postavljen
parket i koeficijent prolaza toplote iznosi U = 0,36 W/m2K (Sl. 7).
Sl. 6. Pod u prizemlju (hodnici, mokri
ĉvorovi)
Sl. 7. Pod u prizemlju (uĉionice)
Spoljašnji zidovi su termiĉki izolovani i izraĊeni kao „sendviĉ zidovi“, odnosno sa spoljne
strane se nalazi bela silikatna cigla debljine 12 cm, sa unutrašnje strane je armirano betonski
28
zid debljine 12 cm, a izmeĊu se nalazi termiĉka izolacija od tervola debljine 6 cm i 2 cm
vazduha (Sl. 8). Zid ima ukupnu debljinu od 34 cm i koeficijent prolaza toplote od U = 0,35
W/m2K. Oko zidova u prizemlju su izraĊene zaštitne staze kao hidroizolacija i zaštita od
spoljašnjih uslova. Spojevi staze i zida su vidno oštećeni usled kiša dolazi do nabacivanja
vode i njenog podlivanja kroz pukotine (Sl. 9.). Iznad prozora na severnoj strani objekata se
nalaze betonske noseće grede dimenzija 30 x 18 cm, koje su termiĉi izolovane tervolom
debljine 6 cm i zaštićene od spoljnih uticaja dašĉanom oplataom, koja je premazana bajcom
(Sl. 10). Ukupna debljina ovog zida iznosi 30 cm i ima koeficijent prolaza toplote U = 0,34
W/m2K. Ovakav naĉin zaštite betonske grede je obavezan, jer ona predstavlja toplotni most.
Zbog lošeg odrţavanja na više mesta ova zaštita je oštećena i predstavlja izvor povećanih
gubitaka toplote (Sl. 11). Pored ova dva tipa zida, u glavnom holu i prostoru kantine koji
zauzima površinu od 257 m2 se pojavljeni većih nosivosti te su izraĊeni prema slikama (Sl.
12, Sl. 13). Zid sa Sl. 13. se nalazi sa desne strane glavnog hola prema sportskoj hali, dok se
zid sa Sl. 12. nalazi sa leve strane glavnog hola.
Sl. 8. Spoljni zid Sl. 9. Spoj spoljnjeg zida sa zaštitnim
stazama
Sl. 10. Zid iznad prozora Sl. 11. Oštećenja spoljne izolacije zida
iznad prozora
29
Sl. 12. Noseći zid u glavnom holu Sl. 13. Noseći zid u glavnom holu prema
sportskoj hali
Unutrašnji noseći zidovi zimeĊu prostorija su izraĊeni od bele silikatne cigle i armiranog
betona izmeĊu kojih se nalazi 6 cm vazduha i imaju koeficijent prolaza toplote od U = 0,34
W/m2K (Sl. 14). Zidovi imeĊu prostorija i hodnika su izraĊeni od bele silikatne cigla debljine
12 cm i imaju koeficijent prolaza toplote U = 2,78 W/m2K (Sl. 15). Pregradni zidovi u
prostorijama kuhinje i kotlarnice su izidani od peĉene opeke debljine 12 cm i sa obe strane
izmalterisani slojem produţenog maltera debljine 2 cm i imaju koeficijent prolaza toplote 2,20
W/m2K (Sl. 16). Krov iznad celog objekta škole je uraĊen od mediteran crepa i termiĉki je
izolovan tervolom debljine 10 cm, a koeficijent prolaza toplote iznosi U = 0,30 W/m2K (Sl.
17).
Sl. 14. Unutrašnji noseći zid Sl. 15. Unutrašnji pregradni zid
MeĊuspratna konstrukcija je izraĊena od armirano betonske ploĉe debljine 15 cm, koja je sa
donje strane izmalterisana produţenim malterom debljine 2 cm, a sa gornje prekrivena
ploĉicama (mokri ĉvorovi i hodnici), odnosno parketom (uĉionice i kancelarije) i koeficijenti
prolaza toplote iznose U = 2,73 W/m2K i U = 2,16 W/m
2K (Sl. 18 i Sl. 19).
30
Sl. 16. Unutrašnji zid (kuhinja i kotlarnica)
Sl. 17. Krov
Sl. 18. MeĊuspratna konstrukcija (hodnici)
Sl. 19. MeĊuspratna konstrukcija (uĉionice)
Stolarija na objektu je drvena izuzev ulaznih vrata u glavnom holu koja su od PVC-a.
Stolarija je u lošem stanju i njeno zaptivanje je loše (Sl. 20.), kao i spojevi izmeĊu prozora i
zidova. Na spojevima izmeĊu prozora i zidova na prostorijama se pojavljuje vlaga (Sl. 21.).
Sl. 20. Prozora i vrata sa zapadne strane
škole
Sl. 21. Pojava vlage na spoju prozora i
zidova
Škola se zagrava preko sistema centralnog grejanja pomoću dva toplovodna ĉlankasta kotla
proizvoĊaĉa „EMO CELJE“ (Sl. 22.), koji su paralelno spojeni i mogu da obezbedu ukupnu
toplotnu snagu od Q = 500 kW (2 x 250 kW), pri sagorevanju mrkog uglja. Za zagrevanje
31
objekata pored uglja se koristi i drvo. Pošto su kotlovi stari preko 50 godina i eksplatacioni
vek im je davno istekao, kotlovi su u jako lošem stanju (Sl. 23Sl. 23.). Korodirali su usled
ĉestih pojava plavljena kotlarnice u nivou od jedan metar usled obimnih padavina, jer se
kotlarnica nalazi jednim delom ispod nivoa zemljišta. Prema navodima kotlara ĉesti su i
kvarovi koji nastaju usled pucanja ĉlanaka u kotlu i ovi kvarovi se uglavnom rešavaju
zavarivanjem tih delova.
Sl. 22. Kotlovi „EMO CELJE“ Sl. 23. Prikaz stanja kotlova
Kotlarnica je opremljena je sa tri centrifugalne pumpe: pumpa proizvoĊaĉa „SEVER“, tip
ICV 40/10 i dve pumpe proizvoĊaĉa „IMP PUMPS“, tip GHN 50 - 70 F i tip GHN 50 – 120
F (Sl. 24). Distribucija vode se vrši na pomoću dva kolektora (kolektor za toplu vodu i
kolektor za pothalĊenu vodu (Sl. 25)) preĉnika 180 mm i duţine 2,25 m. U kotlarnici se
nalaze dva mešna ventila koja regulišu temperaturu vode u odnosu na spoljnu temperaturu, ali
prema navodima kotlara oni ne rade već duţi vremenski period. Kotlarnica takoĊe sadrţi svu
ostalu potrebu mernu regulacionu opremu, kao što su termostati, manometri, zaporni ventili i
filteri. Dimnjaĉe kotla su spojene u dimnjak sa dva kanala preĉnika 500 mm, koji su termiĉki
izolovani kamenom vunom i obloţeni pocinkovanim limom (Sl. 26.). Dimnjak je izidan
opekom, dok je iznad krova ozidan belom silikatnom ciglom i visok je 15 m (Sl. 27.).
Sl. 24. Pumpe proizvoĊaĉa „IMP PUMPS“,
tip GHR 801, „SEVER“, tip ICV 40/10 Sl. 25. Kolektor za pothlaĊenu vodu
32
Sl. 26. Spajanje dimnjaĉa sa dimnjakom Sl. 27. Dimnjak
Razvod vode od kotlarnice do škole se vrši preko toplovoda koji su izolovani staklenom
vunom i obavijeni pocinkovanim limom debljine 1 mm. Cevi unutar objekta se razvode po
plafonu prizemlja (Sl. 28.), a sa radijatorima su spojeni preko vertikalnih vodova. Cevna
mreţe je izraĊena od crnih bešavnih cevi, koje su zaštićene sa dva sloja farbe. Preĉnici
cevovoda u cevnoj mreţi se kreću u rasponu od DN 15 do DN 80. Unutar objekta su
postavljeni radijatori Zrenjaninske firme „Radijator“, tip TERMIK II, dimenzija 600/160 i
800/160 (Sl. 29.).
Sl. 28. Razvod cevi unutar objekata Sl. 29. Radijator „Termik II“ od livenog ĉelika,
tip 500/210
Ukupna instalisana snaga radijatora, koja je dobijena prebrojavanjem radijatora i broja grejnih
elemenata svakog radijatora i na osnovu dostupnih proraĉuna proizvoĊaĉa radijatora iznosi
217.590 W, od ĉega se sa 139.420 W zagreva prizmlje, a sa 78.170 W sprat škole.
UtvrĊivanje potrebne toplotne snage preko broja grejnih tela je relativno ne precizna metoda.
Da bi se odredila stvarna potrebna toplotna snaga objekta potrebno je bilo izvršiti proraĉune
gubitaka toplote usled transmisije i ventilacije kroz graĊevinske elemente. Prikaz ovih
proraĉuna je dat u prilozima studije, dok je prikaz gubitaka po prostorijama prikazan u tabeli
22 (Tabela 22.).
33
Tabela 22. Prikaz gubitaka toplote po prostorija na objektu škole
STATUS PROSTORIJA
Broj
prost. Naziv prostorije
Tem. prostorija u
zimskom reţimu
Toplotni
gubici
prostorije
Status prostorije
- - tp Q -
- - oC W -
1 2 3 4 5
Š K O L A P R I Z E M L J E
1,1 KOTLARNICA 15 2686 NE TRETIRA SE
1,2 SKLADIŠTE ZA UGALJ 15 2774 NE TRETIRA SE
1,3 SKLADIŠTE ZA DRVO 15 2324 NE TRETIRA SE
1,4 PROSTORIJA ZA KOTLARA 15 237 NE TRETIRA SE
1,5 OSTAVA 15 1274 TRETIRA SE
1,6 PERIONICA 15 2218 TRETIRA SE
1,7 VEŠERAJ SA FRIŢIDERIMA 15 -454 TRETIRA SE
1,8 KUHINJA 20 6906 TRETIRA SE
1,9 GLAVNI HOL 15 6765 TRETIRA SE
1,10 BIBLIOTEKA 20 7916 TRETIRA SE
1,11 WC MUŠKI KOD BIBLIOTEKE 18 1910 TRETIRA SE
1,12 WC ŢENSKI KOD BIBLIOTEKE 18 1910 TRETIRA SE
1,13 KABINET TEHNIĈKOG 20 7494 TRETIRA SE
1,14 POMOĆNA PROSTORIJA TEHNIĈKOG 20 3413 TRETIRA SE
1,15 HODNIK KOD BIBLIOTEKE 15 1334 TRETIRA SE
1,16 GLAVNI ULAZ (VETROBRAN) 10 4523 TRETIRA SE
1,17 WC ŢENSKI - LAVABO 18 422 TRETIRA SE
1,18 WC MUŠKI - LAVABO 18 284 TRETIRA SE
1,19 WC ŢENSKI 18 2257 TRETIRA SE
1.20 WC MUŠKI 18 2029 TRETIRA SE
1.21 POMOĆNA UĈIONICA 1 SEVER 20 2433 TRETIRA SE
1.22 UĈIONICA 1 SEVER 20 9662 TRETIRA SE
1.23 POMOĆNA UĈIONICA 2 SEVER 20 2768 TRETIRA SE
1.24 UĈIONICA 2 SEVER 20 10932 TRETIRA SE
1.25 POMOĆNA UĈIONICA 3 SEVER 20 3639 TRETIRA SE
1.26 UĈIONICA 3 SEVER 20 13294 TRETIRA SE
1.27 POMOĆNA UĈIONICA 4 SEVER 20 2471 TRETIRA SE
1.28 WC MUŠKI SEVERNO KRILO 18 3007 TRETIRA SE
1.29 WC MUŠKI LAVABO SEVERNO KRILO 18 109 TRETIRA SE
1.30 WC ŢENSKI SEVERNO KRILO 18 1099 TRETIRA SE
1.31 WC ŢENSKI LAVABO SEVERNO KRILO 18 66 TRETIRA SE
1.32 WC ŢENSKI ZA DECU PREDŠKLOSKOG
ODELJENJA 18 1027 TRETIRA SE
1.33 WC MUŠKI ZA DECU PREDŠKLOSKOG ODELJENJA 18 1273 TRETIRA SE
1.34 KANCELARIJA PREDŠKOLSKE USTANOVE 20 2605 TRETIRA SE
34
1 2 3 4 5
1.35 PROSTORIJA PREDŠKOLSKE USTANOVE 20 6945 TRETIRA SE
1.36 POMOĆNA UĈIONICA 1 JUG 20 1570 TRETIRA SE
1.37 UĈIONICA 1 JUG 20 11343 TRETIRA SE
1.38 POMOĆNA UĈIONICA 2 JUG 20 1554 TRETIRA SE
1.39 UĈIONICA 2 JUG 20 11341 TRETIRA SE
1.40 POMOĆNA UĈIONICA 3 JUG 20 1554 TRETIRA SE
1.41 UĈIONICA 3 JUG 20 11341 TRETIRA SE
1.42 POMOĆNA UĈIONICA 4 JUG 20 1554 TRETIRA SE
1.43 UĈIONICA 4 JUG 20 11671 TRETIRA SE
1.44 HODNIK 20 4112 TRETIRA SE
U K U P N O: 175.594
Š K O L A S P R A T
2,1 ARHIVA 20 814 TRETIRA SE
2,2 RAĈUNOVODSTVO 20 3509 TRETIRA SE
2,3 KANCELARIJA SEKRETAR 20 2456 TRETIRA SE
2,4 KANCELARIJA DIREKTORA 20 3634 TRETIRA SE
2,5 ZBORNICA 20 3988 TRETIRA SE
2,6 WC ZA NASTAVNIKE (MUŠKI) 18 348 TRETIRA SE
2,7 WC ZA NASTAVNIKE (ŢENSKI) 18 39 TRETIRA SE
2,8 PROSTORIJA SEKCIJE 20 1326 TRETIRA SE
2,9 POMOĆNA UĈIONICA 20 1378 TRETIRA SE
2,10 PROSTORIJA ZA PRIJEM RODITELJA 20 1032 TRETIRA SE
2,11 HODNIK JUG 15 -1006 TRETIRA SE
2,12 STEPENIŠTE IZ GLAVNOG HOLA 15 7061 TRETIRA SE
2,13 UĈIONICA 1 20 11884 TRETIRA SE
2,14 POMOĆNA UĈIONICA 1 20 1567 TRETIRA SE
2,15 UĈIONICA 2 20 11884 TRETIRA SE
2,16 POMOĆNA UĈIONICA 2 20 1567 TRETIRA SE
2,17 UĈIONICA 3 20 11884 TRETIRA SE
2,18 POMOĆNA UĈIONICA 3 20 1567 TRETIRA SE
2,19 UĈIONICA 4 20 12077 TRETIRA SE
2.20 POMOĆNA UĈIONICA 4 20 1743 TRETIRA SE
2.21 HODNIK SEVER 15 24764 TRETIRA SE
2.22 STEPENIŠTE SEVER 15 3112 TRETIRA SE
2.23 WC MUŠKI 18 751 TRETIRA SE
2.24 WC ŢENSKI 18 698 TRETIRA SE
U K U P N O: 108.078
2.2.2 Sportska hala u Golupcu
Objekat sportske hale u Golupcu igraĊen je 2005. godine u svrhu odrţavanja Evropskog
prvenstva u odbojci za ţene. Hala je graĊena po montaţnom principu od poluretanskih
35
sendviĉ panela 9,6 cm debljine (lim + poliuretanska ispuna + lim), ĉiji koeficijent toplotne
provodljivosti iznosi U = 0,39 W/m2K (Sl. 30.). Krov hale je prekriven daskama preko kojih
je postavljen ravan lim, dok je krov sa donje strane termiĉki izolovan "Tervolom", debljine 10
cm i zatvoren TR-limom (Sl. 31). Koeficijent prolaza toplote za krov hale iznosi U = 0,36
W/m2K. Pod u hali je izraĊen od parketa i termiĉki je izolovan "Tervolom", debljine 6 cm i
ima koeficijent prolaza toplote U = 0,54 W/m2K (Sl. 32). Ispod tribina se nalaze prostorija za
rekvizite i opremu, mokri ĉvorovi, svlaĉionica, lokali i lekarska prostorija. Pod u prostorijama
za lekara i svlaĉionicu je izraĊen od Viniflex-a debljine 0,2 cm i termiĉki je izolovan i ima
koeficijent prolaza toplote U = 0,58 W/m2K (Sl. 33.). Pod u prostorijama mokrog ĉvora i
lokala je napravljen od ploĉica i termiĉki izolovan i ima koeficijent prolaza toplote U = 0,57
W/m2K. Zidovi u prostorijama ispod tribine su izidani od opeke debljine 12 cm, koja je
obostrana izmalterisana produţenim maltermo debljine 2 cm i ima koeficijent prolaza toplote
U = 2,02 W/m2K i blokova od opeke debljine 20 cm, koji su isto obostrano izmalterisani
produţenim malterom debljine 2 cm i imaju koeficijent prolaza toplote U = 1,46 W/m2K.
Sl. 30. Spoljni zid sportske hale
Sl. 31. Krov sportske hale
Sl. 32. Pod sportske hale
Sl. 33. Pod u prostorijama svlaĉionice
36
Tavanica u prostorijama ispod tribine je iraĊena od kartonsko-gipsanih ploĉa debljine 1,8 cm i
koeficijent prolaza toplote iznosi 5,16 W/m2K (Sl. 34). Severna strana hale je uraĊena
preteţno u prozorima sa metalnim okvirima, ĉiji koeficijent prolaza toplote iznosi Up = 5,81
W/m2K (Sl. 35.).
Sl. 34. Tavanica u prosotrijama ispod tribine
Sl. 35. Prikaz prozora severne strane
Zagrevanje prostorija objekta sporske hale vrši se iz kotlarnice osnovne škole, preko
nadzemnog toplovoda koji je izolovan staklenom vunom i opšiven pocinkovanim limom
debljine 1 mm. U objektu su postavljena ĉetiri kalorifera sa toplovodnim izmenjivaĉem
ukupne snage 271,16 kW. Kako je već napomenuto da bi se utvrdila stvarna potrebna toplotna
snaga, potrebno je izvesti proraĉun toplotnih gubitaka. U tabeli 23 (Tabela 23) je prikazana
rekapitulacija toplotnih gubitaka po prostorijama, dok je detaljan proraĉun prikazan u prilogu
studije.
Tabela 23. Prikaz toplotnih gubitaka po prostorijama objekta sportske hale
STATUS PROSTORIJA
Broj prost. Naziv prostorije Temperatura prostorija u
zimskom reţimu
Toplotni gubici
prostorije Status prostorije
- - tp Q -
- - oC W -
01 02 03 05 07
S P O R T S K A S A L A
1 SALA 18 235427 TRETIRA SE
2 LEKARSKA ORDINACIJA 22 1587 TRETIRA SE
3 SPRAVARNICA 14 -434 NE TRETIRA SE
4 WC ŢENSKI 13 188 NE TRETIRA SE
5 SVLAĈIONICA 1 11 198 NE TRETIRA SE
6 SVLAĈIONICA 2 12 215 NE TRETIRA SE
7 WC MUŠKI 13 -16 NE TRETIRA SE
8 LOKAL 1 20 3299 TRETIRA SE
9 LOKAL 2 20 2979 TRETIRA SE
10 LOKAL 3 20 3138 TRETIRA SE
U K U P N O: 246.582
37
U tabeli 24 (Tabela 24.) je prikazana rekapitulacija ukupnih gubitaka celokupne površine
škole i objekta sportske hale.
Tabela 24. Prikaz rekapitulacije kompleksa OŠ „Branko Radiĉević“ u Golupcu
R E K A P I T U L A C I J A
PRIZEMLJE ŠKOLE 175.594
SPRAT ŠKOLE 108.078
SPORTSKA SALA 246.582
U K U P N O: 530.254 W
Na osnovu podataka iz tabele 22 (Tabela 22) moţe se konstatovati da prizemlje škole ima
ukupnu površinu poda od 1.377 m2 i zapreminu za zagrevanje od 5.921 m
3. Potrebna toplotna
snaga dobijena na osnovu transmisionih i ventilacionih gubitaka iznosi 175.594 W, što znaĉi
da je potrebno 127.52 W/m2 za zagrevanje navedene površine ili 29,66 W/m
3 za zagrevanje
prostora.
Sprat škole ima ukupnu površinu od 686,48 m2 i zapreminu za zagravanje od 2.917,5 m
3.
Potrebna toplotna snaga na osnovu proraĉuna toplotnih gubitaka iznosi 108.078 W, odnosno
potrebno je obezbediti 157,44 W/m2 za zagrevanje navedene površine ili 37.04 W/m
3 za
zagrevanje prostora.
Objekat sporske hale ima ukupnu površinu 1.439 m2 i zapreminu za zagrevanje od 18.707 m
3.
Potrebna toplotna snaga izraĉunava se na osnovu proraĉuna toplotnih gubitaka i iznosi
246.582 W, odnosno potrebno je obezbediti 171,35 W/m2 za zagrevanje navedene površine ili
13,81 W/m3 za zagrevanje prostora.
Ukupna potrebna toplotna snaga celokupnog kompleksa iznosi 530.254 W, odnosno 531 kW.
2.3. Aanaliza mera povećanja energetske efikasnosti u objektima javne
namene
Analizu mera za povećanje energetske efikasnosti u objektima javne namene za opštinu
Golubac je neophodno uraditi sa dva aspekta. Jedan aspekt se odnosi na uopšteni, tj. globalni
pristup problematici povećanju energetske efikasnosti u opštinama, dok se drugi aspekt
odnosi na povećanje energetske efikasnosti pojedinih objekata.
Generalno posmatrano u Srbiji se u odnosu na razvijenije zemlje u svim domenima ţivota i
rada troši više energije nego u razvijenim zemljama. To se posebno odnosi na potrošnju
energije u objektima javne namene. Iz tog razloga je veoma bitno da se na nivou lokalne
samouprave evidentira ukupan broj objekata javne namene i energetske infrastrukture koji se
odnosi na njih. U tu svrhu nadleţno Ministarstvo je navelo podelu objekata javne potrošnje od
znaĉaja za energetski bilans koji su rasporeĊeni u više kategorija i to: objekti obrazovnih
institucija, zdravstveni centri, objekti kolektivnog smeštaja, objekti institucija kulture i sporta,
administrativni objekti, objekti javnog transporta, objekti javnih i javno-komunalnih
preduzeća i drugi. U opštini Golubac broj ovih objekata kreće se oko 10.
38
U opštini nemaju kumulativne podatke o utrošenoj energiji u objektima javne namene, što
sugeriše da ovi podaci nikada nisu obraĊivani i analizirani u tim opštinama. Urednost
evidencija o potrošnji energije u objektima javne potrošnje i energetske infrastrukture na
lokalnom nivou bi omogućila izradu energetskih bilansa, kao i lociranje i uklanjanje mesta
smanjene energetske efikasnosti. To je dokaz potrebe da se u podsticanju razvoja energetske
efikasnosti i energetskog menadţmenta odreĊeni zahtevi, prvenstveno minimalni (kW/m2 i
dr.), urede na centralnom nivou, pošto bi se time povećao nadzor nad potrošnjom energije i
umanjile neracionalnosti u pogledu energetske potrošnje.
Danas se najĉešće nadzor nad potrošnjom energije u javnim objektima obavlja preko trošenja
i planiranja budţeta, kao i kroz postupak nabavke energenata. Sam postupak nabavke
energenata je veoma raznovrsan u svakoj opštini, pojedinaĉno za ustanove i preduzeća,
pojedine grupe objekata i dr. Ali, u velikom broju sluĉajeva potrošnja energije u objektima
javne potrošnje u principu je u nadleţnosti rukovdstava objekata. Tako se i izrada energetskog
bilansa pojavljuje kao mera smanjenja potrošnje energije u objektima javne namene.
U celini, u opštinama nadzor nad potrošnjom energije u objektima javne namene nije razvijen.
Ovo uopšteno zapaţanje sugeriše, sistemske probleme u funkcionisanju lokalne samouprave i
njenu organizacionu neprigaloĊenost modernim trendovima menadţmenta i organizacije u
ovoj oblasti. Kao naroĉito nepovoljna odlika postojećeg sistema lokalne samouprave spram
zahteva za efikasnijim funkcionisanjem u pogledu energije moţe se izdvojiti nizak nivo svesti
na lokalnom nivou, pre svega kod donosilaca odluka u pogledu i primeni mera energetske
efikasnosti. Ovakvo nepovoljno stanje pogotovo dolazi do izraţaja u situacijama kada
politiĉka sfera dominira nad struĉnom, što deluje posebno destimulativno na organizovanje
mera energetske efikasnosti na lokalnom nivou. Ukoliko se, prema postojećoj regulativi
Republike Srbije, ne moţe pretpostaviti da će se ovakvo stanje promeniti, utoliko je
neophodnije da se energetska efikasnost, barem u objektima javne namene, kao oblast uredi
posebnim zakonom i time podstakne i omogući njen razvoj.
Aktivnosti koje bi se trebale sprovoditi u pogledu racionalnog korišćenja energije i povećanja
energetske efikasnosti u objektima javne namene se odnose na investicione i druge aktivnosti.
Investicije za povećanje energetske efikasnosti u objektima javne namene u opštinama se
najĉešće odnose na tekuće i investiciono odrţavanje, tj. zamenu stolarije, popravku krovova i
drugih elementa objekata i dr. U ovu grupu se po uĉestalosti mogu svrstati i investicije u
izradu projektne dokumentacije. Pored toga, investicije mogu biti usmerene u rekonstrukciju
i/ili proširenje sistema grejanja, kotlarnica i toplovoda, kao i na nabavku termoenergetskih
postrojenja u kojima se koristi drugi, pre svega ekonomiĉniji energenti, kao što su biomasa,
mazut, prirodni gas i dr.
Od drugih aktivnosti koje se mogu realizovati u cilju povećanja energetske efikasnosti
najpreĉe bi trebalo realizovati: obuku rukovaoca termoenergetskim postrojenjima, podizanje
svesti korisnika objekata, uvesti veće uĉešće javnosti u donošenju planskih dokumenata
kojima se definišu mere povećanja energetske efikasnosti i dr.
Kada se posmatra korišćenje energije za centralno zagrevanje pojedinih objekata u javnoj
nameni, kao što je već navedeno, moţe se konstatovati da se energija troši neracionalno i
nekvalitetno (velika odstupanja od zatatih temperatura u grejanim prostorijama).
39
Sistemi centralnog grejanja vodom su veoma sloţeni sistemi. Za kvalitetan rad
(zadovoljavajuće i ekonomiĉno grejanje) tih sistema potrebno je stalno podešavanje
temperature vode u zavisnosti od spoljnih uslova (temperature, vetrova i drugih faktora).
Pored toga za povećanu potrošnju energije kod zagrevanja pojedinih objekata postoji više
uzroka od kojih bi se najpre mogli navesti:
1. Povećanje toplotnih gubitaka grejanih objekata, što se javlja kao posledica nesolidne
gradnje (neadekvatna termiĉka izolacija objekta, graĊevinske stolarije i dr.).
2. Dotrajalosti objekta, a posebno graĊevinske stolarije.
3. Loša eksploatacija objekta (nema predprostora kod ulaznih vrata u zgradu, ulazna i
druga spoljašnja vrata se ne zatvaraju, nepotrebno se drţe otvoreni prozori (posebno u
hodnicima i u sanitarnim prostorijama – zbog loše higijene i neprijatnog mirisa).
4. U svim prostorijama se odrţavaju sliĉne temperature, koje su veoma ĉesto iznad
preporuĉenih, tj. propisanih temperatura za tu vrstu objekata.
5. Prisustvo vlage u zidovima objekta, koja povećava toplotne gubitke iz objekta.
6. Loše isprojektovana i izvedena instalacije za grejanje.
7. Neizvršena hidrauliĉna regulacija instalacije za grejanje, koje moţe biti toliko da
predstavlja nedopustivo odstupanje od Glavnog mašinskog projekta termotehniĉkih
instalacija (što se kod nas naţalost, po pravilu, toleriše). Navedeno je posebno prisutno
kod objekata kod kojih je raĊena rekonstrukcija i proširenje kapaciteta grejanja.
8. Oprema za regulaciju radnog reţima grejnog sistema nije adekvatno projektovana,
izabrana je oprema lošeg kvaliteta ili je nestruĉno ugraĊena, a ĉesto navedena oprema
nije ni u funkciji.
9. Greju se delovi objekta koji nisu potrebni (podrumi, radionice u kojima se provodi
veoma malo vremena, stare kotlarnice, magacinski prostori, stare fiskulturne sale i
dr.).
Eliminisanjem navedenih uzroka neracionalne potrošnje energije kod zagrevanja pojedinih
objekata javne namene znatno će se povećati energetska efikasnost sistema za centralno
zagrevanje i time smanjiti troškovi njihove eksploatacije. Pri tome je potrebno posebno
napomenuti da je u svemu tome neophodno dobro isprojektovati navedene sisteme grejanja i
njihov rad u što je moguće većoj meri automatizovati.
2.3.1 Potršnja energije u kompeksu OŠ „Branko Radiĉević“ u Golupcu i predlozi
praktiĉnih mera za povećanje energetske efikasnosti samih objekata
Pored tehniĉke analize samih objekata, potrebno je uraditi i ekonomsku analizu utrošene
energije objekata, kako bi se dobila celokupna slika o energetskoje efikasnosti i kako bi se
mogle predloţiti mere za poboljšanje energetske efikasnosti i odrediti njihova isplativost. U
tabeli (Tabela 25.) je dat prikaz utroška goriva koje se koristi kao energent za generisanje
toplotne energije za zagrevanje objekata škole i kuhinje i prikaz ukupne potrošnje elektriĉne
energije. Podaci su prikazani za grejnu sezonu od 15.10.2011 do 15.4.2012. Kako bi se mogla
uraditi ekonomska analiza ukupne potrošnje energije, pojedinaĉni vidovi energije moraju da
se svedu na istu jedinicu, odnosno potrošnju drveta i uglja, kao i njihovu cenu treba prevesti u
40
[kWh]/[din./kWh]. Da bi se izvršilo pretvarenje raĉuna se, da se koristi mrki ugalj sledećih
karakteristika Hd =15.927 kJ/kg, ρ = 1,25 t/m3, dok se za drvo koristi hrast Hd = 16.100 J/kg,
ρ = 0,69 t/m3.
Tabela 25. Prikaz utroška energije svedenog na kWh
Koliĉina Cena Ukupna cena
[m3] [t] [kWh] [din./m
3] [din./t] [din./kWh] [din.]
Potrošnja uglja 72 90 398.175 9.375 7.500 1,7 675.000
Potrošnja drveta 50 36 160.920 4.200 5.833 1,3 210.000
Potrošnja elek.
energije - - 41.400 - - 8,7 360.000
UKUPNO: - - 600.575 - - - 1.245.000
Analizom tabele 25 (Tabela 25), moţe se uvideti da ugalj koji se koristi za zagrevanje objekta
uĉestvuje sa 54,22% u ukupnim troškovima potrošnje enrgije, dok drvo uĉestvuje sa 16,87% i
elektriĉna energija sa 28,92%. Ako se posmatraju odnosi prema utrošenoj enrgiji iskazanoj po
kWh onda ugalj uĉestvuje sa 66,30%, drvo sa 26,81% i struja sa 6,89%, što znaĉi da za
generisanje toplotne enrgije u svrhu zagrevanja objekta utroši 93,11% ukupnih utršenih kWh.
Za praktiĉne organizaciono-tehniĉke mere ušteda i povećanja energentske efikasnosti u
izabranim objektima javne namene u Golupcu moţe se navesti sledeće:
Izvršiti zamenu svih prozora i vrata na oba objekta sa novim PVC petokomornim
prozorima i vratima koji/koja na sebi imaju termoizolaciono staklo ĉiji koeficijent
porlaza toplote iznosi najmanje U = 1,2 W/m2K.
Izvršiti uravnoteţenje sistema centralnog grejanja, pogotovo na objektu osnovne škole,
jer postojeća raspodela tople vode u sistemu, prema navodima direktora škole i kotlara
nije zadovoljavajuća.
Izvršiti ĉišćenje radijatora i cevne mreţe, jer se zbog dugogodišnjeg rada sistema i ne
postojanja ureĊaja za preĉišćavanje vode u radijatorima nakupila prljavština koja
smanjuje koeficijent provoĊenja toplote.
Izvršiti rekonstrukciju postojeće kotlarnice na ugalj i drvo, što se posebno odnosi na
popravku mešnih ventila za automatsku regulaciju sistema.
Izvršitu ugradnju termoregulacionih ventila na svim radijatorima u oba bojekta.
Primenom prethodno navedinih mera za povećanje energetske efiksanosti mogu se u velikoj
meri smanjiti toplotni gubici, odnoso potrebe za ukupnom koliĉinom toplotne energije, što će
za rezultat imati smanjenu potrošnju energiji, a samim tim i uštede u vidu novca. Kako bi se
izvršila tehno-ekonomska analzi postizanja ušteda primenom navedenih mera potrebno je da
se definišu neki bazni parametri u vezi rada samog sistema, kao što su:
vremenski period grejne sezone,
potrošnja goriva tokom sezone,
broj radnih dana tokom grejne sezone i
41
proseĉna temperatura tokom dana.
Grejna sezona poĉinje 15. okotobra., a završava se 15. aprila., odnosno grejna sezona traje
182 dana. Proseĉna tmperatura iznosi 15°C. Mnoţenjem broja radnih dana sa proseĉnom
tmperaturom tokom dana dobija se da sistem grejanja koji zagreva osnovnu školu „Branko
Radiĉević“ zajedno sa objektom kuhinje ima 2775 SD tokom sezone. Poznavajući prethodne
parametre sezonska potrošnja goriva moţe da se izraĉuna preko sledeće formule:
mG/god= 24·3.600·e·y·SD·Q/(hd··(tu-ts)) [kg/sezona]
gde su:
e = et x eb - koef. temperaturnog i eksploatacionog ograniĉenja, 0,9 x 0,9 = 0,81
y - korekturni koeficijent (prekid u loţenju, vetar), 0,8
SD - broj stepen-dana, 195 dana x 15oC = 2.925 dana
Q - potrebna koliĉina toplote za grejanje [kW],
Hd - donja toplotna moć goriva (16.900) [kJ/kg],
- stepen korisnosti postrojenja (0,88),
tu - unutrašnja temperatura prostora koji se greje (20oC) i
ts - spoljna projektna temperatura (-18oC).
Primenom organizaciono-tehniĉkih mere ušteda, koje za posledicu treba da imaju povećanje
ukupne energetske efikasnosti objekta i moţe se raĉunati na sledeće:
Zamenom starih dotrajalih prozora i vrata sa novim prozorima i vratima napravljenim od PVC
petokomornih profila i termoizolacionog stakla, mogli bi se smanjiti ukupni gubici koji
nastaju usled transmisije i ventilacije. Uštede energije su raĉunate sa koeficijentima prolaza
toplote Up = 1,2 W/m2K za prozore i Uv = 1,8 W/m
2K za vrata. Postavkom novih prozora i
vrata znaĉajno bi se smanjili ventilacioni gubici toplote usled infiltacije vazduha kroz fuge
(zaptivne ivice) prozora i vrata, pa bi koeficijent prolaza vazduha kroz fuge iznosio a = 0,66
m3/mh Pa
2/3 za prozore i a = 1 m
3/mh Pa
2/3 za vrata.
Zamenom starih ventila na radijatorima sa novim termostatskim ventilima (TV), pomoću koji
mogu da se odrede i odrţavaju temperature prostorija na ţeljenom nivou, direktno moţe da se
utiĉe na smanjenje potrošnje goriva. Prema dostupnim literaturnim podacima i novijim
istraţivanjima iz oblasti grejne tehnike postavkom termostatskih ventila mogu da se obezbede
uštede od 4 – 6% (5,3 % usvojeno). U objektu škole zajedno sa objektom kuhinje postoji 87
radijatora, što znaĉi da treba kupiti isto toliko termostatskih ventila.
Samo ĉišćenje radijatora povećava koeficijent prolaza toplote ali ne postoje konkretne ni
okvirne vrednosti povećanja efikasnosti sistema, te stoga uštede energije dobijene ovom
merom neće biti razmatrane ali će biti data okvirna cena tih radova. TakoĊe, ĉišćenje
radijatora bi trebalo da prethodi uravnoteţenju sistema grejnja, kako bi se pad pritiska kroz
grejni lelement radijatora što više pribliţio onom iz kataloga proizvoĊaĉa. Uravnoteţenje
sistema ne moţe da poveća efikasnost sistema u celini ali je izuzetno bitno zbog ostvarivanja
zadatih temperatura u prostorijam.
42
Detaljan prikaz praĉuna neće biti prikazan zbog svoje obimnosti, već je rekapitulacija koliĉine
ušteda prikazana u tabeli (
Tabela 26.). Uštede energije su vršene na osnovu raĉunske utrošene koliĉine goriva koja ne
odstupa u velikoj meri od onih podataka koji su dobijeni od nadleţnih opštinskih ljudi.
41
Tabela 26. Prikaz sezonske potrošnje goriva postojećeg kotla i uštede koje mogu da se ostvare primenom tehniĉko – organizacionih mera
povećanja efikasnosti
Vrsta
goriva Konstanta e y
Stepen
dana SD Q hd η Δt mg/god.
Ptoršnja
goriva
Ptoršnja
goriva
Cena
energenta
Cena
koštanja
grejne sezone
Cena*
koštanja
grejne
sezone
Ušteda
energije
Ušteda
energije
[-] [-] [-] [-] [°Cdan] [kW] [kJ] [-] [°C] [kg/god.] [kg] [t], [m³] [din./t]
[din/m³] [din./sezonu] [€/sezonu] [€/sezonu] [din./sezonu]
STARI KOMBINOVANI KOTAO NA DRVO I UGALJ
Ugalj 86400 0,81 0,8 2775 500 15927 0,60 38 213920,75 152800,54 152,80 7500 1146004,02 10052,67 - -
Drvo 86400 0,81 0,8 2775 500 16100 0,60 38 211622,10 60463,46 83,98 4200 352703,50 3093,89 - -
UKUPNO: 1498707,52 13146,56
URAĐENA ZAMENA STARIH PROZORA NOVIM PVC PROZORIMA
Ugalj 86400 0,81 0,8 2775 377,8 15927 0,60 38 161617,13 115440,80 115,44 7500 865806,04 7594,79 2457,88 280197,98
Drvo 86400 0,81 0,8 2775 377,8 16100 0,60 38 159880,50 45680,14 63,44 4200 266467,49 2337,43 756,46 86236,01
UKUPNO: 3214,33 366433,99
URAĐENA ZAMENA STARIH RADIJATORSKIH VENTILA SA NOVIM TERMOSTATSKIM VENTILIMA
Ugalj 86400 0,81 0,8 2775 473,5 15927 0,60 38 202582,95 144702,11 144,70 7500 1085265,81 9519,88 532,79 60738,21
Drvo 86400 0,81 0,8 2775 473,5 16100 0,60 38 200406,13 57258,89 79,53 4200 334010,21 2929,91 163,98 18693,29
*1 € = 114,00 din. UKUPNO: 696,77 79431,50
ZBIR UKUPNIH UŠTEDA: 3911,10 445865,49
42
Uporednom analizom tabela 25 i 26 (Tabela 25 i
Tabela 26) moţe se uvideti da odstupanje troškova za zagrevanje dobijenih od opštine i
raĉunskim putem iznosi 60%, što je uslovljeno specifiĉnom situacijom na terenu. Postojeći
kotlovi imaju ukupnu snagu od 500 kW i rade sa relativno malim koeficjentom iskorišćenja η
= 0,6, ĉime se dobija da se iz postojećih kotlova generiše oko 300 kW toplotne enrgije. Ova
koliĉina toplote je dovoljna da zagreje samo objekat škole, tako da se tokom zimskog perioda
fiskulturna sala ne greje, iz razloga što ne moţe dovoljno da se zagreje da bi se koristila. Iz
navedenih razloga škola već nekoliko godina u nazad kupuje koliĉinu energenata koji su
dovoljni samo za zagrevanje objekta škole. Ovu ĉinjenicu su potvrdili i kotlari zaposleni u
ustanovi škole. Pošto se ova studija radi da bi se zadovoljile i potrebe zagrevanja fiskulturne
sale analiza ušteda je izvršena na osnovu potrebne koliĉine toplotne energije koja je dobijena
na osnovu proraĉuna transmisionih i ventilacionih gubitaka oba objekta.
Zamenom stare dvene stolarije sa novom stolarijom izraĊenom od petokomotnih PVC profila
i termoizloacionog stakla, potrebna toplotna energija moţe da se smanji na 377,8 kW i time
naprave uštede u potrošnji goriva od 366.434 dinara, odnosno 3214,33 evra na nivou jedne
grejne sezone. Postavljanjem termostatskih ventila potrebna koliĉina toplote moţe da se
smanji na 473,5 kW i time naprave uštede u potrošnji goriva od 79431,50 dinara, donosno
696,77 evra na nivou jedne grejene sezone. Ukupne uštede izvoĊenjem svih prethodnih
radova bi mogle da dostignu 445.865,49 dinara, odnosno 3.911,10 evra.
Potreban obim investicija kako bi se ove mere štednje i povećanja energetske efikasnosti
sprovele i njihova isplativost biće prikazani u poglavlju ekonomske analize.
43
Zadatak 3 – Tehno-ekonomska analiza termoenergetskog
postrojenja na biomasu za zagrevanje objekata javne namene
3.1. Tehologije sagorevanja raspoloţivih formi biomase
Sagorevanje je tehnologija transformacije hemijske energije iz goriva u toplotnu energiju,
koja se koristi u obiĉnom ţivotu, industriji ili za dobijanje drugih vidova energije (elektriĉne i
dr.), kako u industrijski razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju. Obim primene
sagorevanja raznih vrsta goriva, pa i biomase je danas doveo do ekoloških problema svetskih
razmera zbog ĉega se svakodnevno radi na usavršavanju tehnologija sagorevanja, povećanju
obima korišćenja obnovljivih energenata i povećanju energetske efikasnosti svih ĉinioca u
proizvodnji i korišćenju toplote.
Adekvatan izbor tehnologije za namensko sagorevanje biomase u cilju dobijanja toplotne
energije je od najvećeg znaĉaja za energetsku, ekonomsku i ekološku efikasnost tog procesa.
Ĉvrsta biomasa kao energent moţe da se klasifikuje na: drvnu, nedrvnu (najĉešće sekundarni i
tercijelni ostaci poljoprivredne proizvodnje), ţivotinjski, industrijski i komunalni otpad, što u
samoj osnovi već u velikoj meri predodreĊuje izbor tehnologije za njeno direktno
sagorevanje.
Kao što je navedeno u poglavlju 1.3. ove studije, postoji veliki broj faktora koji će usmeriti na
neku od moguće primenljivih tehnologija sagorevanja biomase. U svakom sluĉaju verovatno
najvaţniji faktori za izbor tehnologije sagorevanje se odnose na vrstu i formu raspoloţive
biomase, potrebnu snagu termoenergetskog postrojenja, tip loţišta za sagorevanje biomase,
sadrţaj i osobine pepela u biomasi, zahtevi o veliĉini štetnih uticaja na ţivotnu i radnu
sredinu, veliĉinu raspoloţivih investicionih sredstava i dr.
Za realizaciju tehnologija direktnog sagorevanja biomase danas su u upotrebi postrojenja
razliĉitih toplotnih snaga, od onih koja se koriste u domaćinstvima, snaga 1 do 120 kW, do
najvećih kotlovskih i kogenergacijskih postorjenja (CHP) snaga iznad 400 MW.
Postrojenja koja su najĉešće u primeni, a kod kojih se biomasa direktno sagoreva mogu biti
manjih snaga 30 – 50 kW, i oni se koriste za zagrevanje pojedinaĉnih objekata ili manjih
proizvodnih pogona, srednjih snaga 50 do 360 kW, koji se koriste za zagrevanje objekata
većih zapremina i velika industrijska postrojenja snaga od 360 kW do preko 50 MW. Biomasa
se sagoreva i u najvećim postrojenjima termiĉkih snaga od preko 400 MW, ali se tu najĉešće
sagoreva kao dopunsko gorivo izmešana sa konvencionalnim energentima, najĉešće ugljem.
Pregled postrojenja u kojima se sagoreva biomasa po naĉinu opsluţivanja, tipu loţišta, vrsti i
formi korišćene biomase, njihovog uobiĉajenog sadrţaja pepela i vlage predstavljen je u tabeli
27 (Tabela 27.).
44
Tabela 27. Najĉešće korišćena postrojenja za sagorevanje biomase
Naĉin
korišćenja Tip loţišta
Opseg
toplotnih
snaga Gorivo
Sadrţaj
pepela
Sadrţaj
vode u
gorivu
Ruĉno
Peći na drva 2 – 10 kW suve kratke cepanice <2% 5-20%
Peć ili kotao na cepanice
5 – 50 kW Kratke cepanice, orezana granjevina
<2% 5-30%
Pelete Peć ili kotao na pelete
2 – 25 kW peleti biomase <2% 8-10%
Automatsko
Rešetka za dovoĊenje goriva odozdo
20 kW – 25 MW
drveni ĉips, orezana granjevina
<2% 5-50%
Postrojenja sa pomerljivom rešetkom
150 kW – 15 MW
svi oblici usitnjenog drvnog goriva, većina vrsta biomase
<50% 5-60%
Rešetka sa predloţištem
20 kW – 15 MW
suvo drvo, granjevina <5% 5-35%
Rotirajuća rešetka za dovoĊenje goriva odozdo
2 – 5 MW ĉips drveta sa visokim sadrţajem vlage
<50% 40%-
65%
Gorionik oblika cigarete
3 – 5 MW prednji deo bala biomase
<5% 20%
Postrojenja za cele bale biomase
3 – 5 MW cele bale biomase <5% 20%
Postrojenja na biomasu iz poljoprivrede
100 kW – 5 MW
bale biomase sa iseckanom masom
<5% 20%
Lebdeći fluidizovani sloj
5 – 15 MW seĉena biomasa,
d < 10 mm <50% 5-60%
Cirkulirajući fluidizovani sloj
15 – 100 MW seĉena biomasa, d < 10 mm
<50% 5-60%
Gorionik za
prašinu 5 – 10 MW
seĉena biomasa,
d < 5 mm <5% <20%
Sagorevanje
izmešanih
goriva
Co-firing*
Lebdeći
fluidizovani sloj
Total 50 MW –
150 MW
seĉena biomasa,
d < 10 mm <50% 5-60%
Cirkulirajući
fluidizovani sloj
Total 100 – 300
MW
seĉena biomasa,
d < 10 mm <50% 5-60%
Gorionik za
prašinu
Slama 5 MW –
20 MW
sitna biomasa, d = 2-
3 mm <5% 20%
* udeo biomase u ukupnoj masi goriva je uobiĉajeno manji od 10%
45
U tabeli 27 (Tabela 27.) su navedene razne mogućnosti sagorevanja biomase. Glavna podela
se odnosi na tip loţišta za sagorevanje biomase koje direktno utiĉe na izbor tehnologije. Pri
ovome je vaţno napomenuti da potpuno sagorevanje i visoki stepen energetske efikasnosti u
postrojenjima za direktno sagorevanje biomase nije lako postići. U principu, što je granulacija
biomase veća i što se više biomase ubacuje oĊednom u loţište (pogotovo ako biomasa u sebi
sadrţi povećan stepen vlage) sagorevanje je nekvalitetnije, a emisija štetnih gasova u
atmosferu veća, ali je termoenergetsko postrojenje za istu toplotnu snagu u celini znatno
jeftinije. Kada je kvalitet inperativ kod sagorevanja koristi se usitnjena forma goriva u šta
spada i pelet od drveta.
3.1.1. Tehnologija primene i konstrukcija manjih termoenergetskih postrojenja
Sadašnja postrojenja manjih snaga koja koriste pelete biomase kao biogorivo su namenjena za
domaćinstva ili manje potrošaĉe toplotne energije. Termiĉka snaga postrojenja namenjenih
domaćinstvima iznosi do 120 kW, dok se sa sliĉnim konstrukcijama prave postrojenja snage i
nekoliko stotina kilovata. Takva postrojenja (Sl. 36.) najĉešće rade na principu primarne i
sekundarne komore za sagorevanje sa gravitacionim ubacivanjem goriva. Primarna komora za
sagorevanje je obloţena šamotom i u njoj se peleti biomase sagorevaju na niţim
temperaturama od oko 800oC. Po izlasku sagorivih gasova iz primarne komore za
sagorevanje, dodatno se mešaju sa sekundarnim vazduhom i u sekundarnoj komori sagorevaju
na temperaturama od 1200 do 1300oC, što obezbeĊuje visoku energetsku efikasnost u radu
takvih postrojenja.
Peleti biomase se u primarnu komoru za sagorevanje dovode u kontinuitetu preko puţnog
transportera za doziranje. Velika paţnja je usmerena na stalnost uţarenog sloja u komori
kojim se obezbeĊuje dovoljno toplote za poĉetak sagorevanja novo ubaĉenog goriva – peleta.
U automatskoj sprezi foto ćelije, puţa za dovod goriva, lambda sonde i ventilatora vazduha za
sagorevanje omogućen je rad termiĉkog postrojenja u reţimima od 30 do 100% deklarisanih
kapaciteta.
Razmenjivaĉka komora je dimenzionisana da pored dobre razmene toplote izmeĊu vrelih
produkata sagorevanja i grejnog fluida omogući i dobro dogorevanje gorivih materija, kao i
odvajanje pepela. Postrojenja funkcionišu sa mogućnošću varijabilnog odvoĊenja toplote, što
omogućava da se u radu postrojenja postigne fiksni reţim izlaznih i ulaznih temperatura
grejnog fluida od 80oC do 38
oC. Ĉišćenje razmenjivaĉkih površina kotla se realizuje
automatski, sa neophodnošću vaĊenja pepela iz postrojenja jednom do dva puta nedeljno.
Ova postrojenja su opremljena ventilatorom izduvnih gasova, koji obezbeĊuje potpritisni
reţim rada postrojenja i tako spreĉava opasnost od povratnog plamena od loţišta do koša sa
gorivom. Kao dodatna sigurnost od povratnog plamena izmeĊu loţišnog prostora i koša za
gorivo se ugraĊuje i ĉeliĉna ustava.
Koš za pelete kod manjih postrojenja za sagorevanje se nalazi u osnovnoj konstrukciji i
ujedno je i ciklon koji odvaja prašinu od ubaĉenih peleta.
Rad takvih postrojenja je u najvećem delu automatizovan uz kontrolu i regulaciju vaţnijih
parametara sagorevanja korišćenjem adekvatne mikroprocesorske merno-regulacione tehnike.
46
Sl. 36. Kotao za sagorevanje peleta od biomase ubacivanih odozgo sa automatskim radom
(1. koš za gorivo, 2. puž za doziranje goriva, 3. primarna komora za sagorevanje gde se
dodaje primarni vazduh za sagorevanje, 4. dodavanje sekundarnog vazduha, 5. komora za
dogorevanje gasovitih produkata sagorevanja, 6. razmenjivač toplote sa sistemom za
čišćenje, 7. pepeljara za sakupljanje pepela iz primarne komore za sagorevanje, 8. pepeljara
letećeg pepela)
3.1.2. Tehnologija primene i konstrukcija termoenergetskih postrojenja
Za sagorevanje biomase koja su najĉešće u praktiĉnoj primeni u industriji mogu se navesti
sledeća vaţnija tehniĉka rešenja i to:
loţišta sa nepokretnim rešetkama,
loţišta sa dodavanjem goriva odozdo (sistem retorte),
loţišta sa pokretnim rešetkama,
loţišta za sagorevanje u ciklonima ili u vrtloţnim loţištima i
loţišta u fluidizovanom sloju.
Loţišta sa dodavanjem goriva odozdo (sistem retorte)
Ovo loţište se koristi najĉešće za usitnjenu biomasu dimenzija manjih od 50 mm, koja u sebi
ima malo pepela. Tako se kao veoma dobra goriva za ova loţišta koristi biomasa u formi
strugotine, pelleta i piljevine. Gorivo se u ovo loţište potiskuje najĉešće odozdo puţnim
transporterima (Sl. 37.). Najbolje karakteristike ova loţišta pokazuju do 6 MW. Vaţno je
istaći da su do navedene snage investicioni troškovi za realizaciju takvog postrojenja niţi
47
nego za postrojenja gde se primenjuju druge tehnologije, npr. loţišta za sagorevanje goriva na
rešetkama.
Sl. 37. Loţište sa dodavanjem goriva odozdo (sistem retorte)
Loţišta sa pokretnom rešetkom
Od loţišta sa pokretnom rešetkom koja se koriste za sagorevanje biomase mogu se navesti:
loţišta sa kosom pokretnom rešetkom,
loţišta sa horizontalnom pokretnom rešetkom,
loţišta sa puzećom (lanĉastom) rešetkom,
loţišta sa vibrirajućom rešetkom i
loţišta sa rotirajićom rešetkom.
Loţišta sa kosom pokretnom rešetkom (Sl. 38.)
Kosa rešetka se sastoji od pokretnih i nepokretnih rešetnica, po kojima se gorivo pomera,
spušta na dole, usled pomeranja rešetnica napred-nazad.
Sl. 38. Kosa pokretna rešetka
48
Najĉešće se pomeranje realizuje hidrauliĉkim ili eletriĉnim mehanizmima. Rešetka se sastoji
od nekoliko sekcija, koje se mogu pomerati razliĉitim brzinama u zavisnosti od zona
sagorevanja goriva na njoj. Rešetnice kose pokretne rešetke su izraĊene od vatrootporne
legure ĉelika i u radu postrojenja se njihovo hlaĊenje obavlja vazduhom za sagorevanje ili
vodom.
Loţišta sa horizontalnom pokretnom rešetkom (Sl. 39.)
Gorivo se na ovim rešetkama nalazi sa gornje strane ukoso postavljenih rešetnica. Kod ovih
tehnologija sagorevanja, tj. kod ovih horizontalno pomerljivih rešetki gorivo se u sloju dobro
okreće i pokreće. Na njima se spreĉava nekontrolisano pomeranje goriva usled dejstva
gravitacione sile, kao što je to sluĉaj kod kosih rešetki, što uvek obezbeĊuje ujednaĉenu
debljinu sloja i njegovu homogenost. TakoĊe, velika prednost ovih rešetki je u tome što je
ukupna visina loţišta znaĉajno smanjena.
Sl. 39. Horizontalna pokretna rešetka
Loţišta sa horizontalnom pokretnom - lanĉastom rešetkom (Sl. 40.)
Rešetka kod ovih loţišta je saĉinjena od beskrajne, rotirajuće metalne gusenice - lanca.
Sl. 40. Horizontalna ili kosa pokretna - lanĉasta rešetka
49
Gorivo se u odnosu na rešetku ne pomera, nego po istresanju na rešetku putuje sagorevajući
sa njom kroz loţište. Na kraju loţišta na rešetki ostaje samo pepeo koji se po obrtanju rešetke
izbacuje u transporter za iznošenje pepela iz loţišta. Prednosti ovog naĉina sagorevanja na
horizontalnoj ili kosoj pokretnoj - lanĉastoj rešetki ”ĉipsa” od drveta, peleta i briketa biomase
se ogleda u ujednaĉenom sagorevanju po pojedinim zonama sagorevanja, prilikom
eksploatacije ovih loţišta njihovo odrţavanje je lako, kao i izmene oštećenih rešetnica. U
poreĊenju sa pokretnim rešetkama kod ovih rešetki je vreme sagorevanja duţe i intenzivnije
dodavanje primarnog vazduha.
Loţišta sa vibrirajućom rešetkom (Sl. 41.)
Rešetka od dva i više segmenata je kod ovih loţišta postavljena na oprugama, tako da se ljulja
pokretana vibro pogonom. Ljuljanjem, tj. vibriranjem rešetke se gorivo pomera ka
transporteru za uklanjanje pepela iz loţišta. Primarni vazduh se dodaje kroz rupe koje se
nalaze na rebrima segmenata rešetke. Kod ove tehnologije sagorevanja dolazi do zašljakivanja
goriva usled njegovog sabijanja vibriranjem rešetke. Ova tehnologija sagorevanja se ne
preporuĉuje kod goriva koja lako sinteruju, tj. omekšavaju i kod kojih dolazi do zašljakivanja,
kao što je vlaţna usitnjena biomasa i dr. Nedostaci ovakvog naĉina sagorevanja biomase se
manifestuju visokom emisijom letećeg pepela iz loţišta koju prouzrokuju vibracije i u ĉestim
sluĉajevima povišena je emisija ugljenmonoksida.
Sl. 41. Vibrirajuća rešetka
Loţišta sa rotirajićom rešetkom i dovoĊenjem goriva odozdo (Sl. 42)
Rešetka kod ovih loţišta se sastoji od segmenata koji imaju suprotno obrtanje i kroz koje se u
središnjem delu dovodi biomasa, kao gorivo i primarni vazduh. Biomasa se najĉešće potiskuje
puţnim transporterom. Suprotno smerno obrtanje segmenata rešetke veoma dobro meša
biomasu, što je od najvećeg znaĉaja za sagorevanje vlaţne biomase. U ovim loţištima se
mogu sagorevati i vlaţne mešavine ĉvrste biomase i ţivotinjskih eskremenata. Sagorivi
isparljivi produkti sagorevanja – volatili sagorevaju u gornjim horizontalnim ili vertikalnim
komorama za sagorevanje, gde se mešaju sa sekundarnim vazduhom.
50
Sl. 42. Rotirajuća rešetka sa dodavanjem goriva odozdo
Loţišta u obliku rotirajuće kupe (Sl. 43)
U osnovi se sastoji od polako rotirajuće rešetke u obliku obrnutog kosog konusa. Primarni
vazduh ulazi u loţište kroz centralnu cev koja ulazi u donji deo konusa rešetke. Sekundarni
vazduh se ubacuje sa velikim brzinama pri vrhu cilindriĉne komore za sagorevanje i to u
njegov središni deo. Ova rešetka nije dovoljno ispitana kod sagorevanja biomase i za sada u
tom pogledu treba biti obazriv.
Sl. 43. Loţišta u obliku rotirajuće kupe
(1. ubacivanje goriva, 2. rotirajuća rešetka za sagorevanje, 3. dno konusa rešetke, 4.
ubacivanje primarnog vazduha, 5. regulacija ubacivanja primarnog vazduha, 6. izuzimanje
vazduha, 7. pužni transporter za izuzimanje pepela, 8. komora za sagorevanje volatila, 9.
ubacivanje sekundarnog vazduha)
Sistemi za sagorevanje prašine (Sl. 44)
Biomasa, kao što je piljevina, fina strugotina ili usitnjena biomasa iz poljoprivredne
proizvodnje se najĉešće pneumatski ubacuju u loţište (uobiĉajeno tangencionalno). Loţišta su
najĉešće izraĊena u obliku vertikalnih ili horizontalnih ciklona ili vrtlog loţišta. Biomasa koja
51
se sagoreva u ovim loţištima mora biti ujednaĉenih dimenzija, maksimalne veliĉine ĉestica od
10 - 20 mm. Vlaţnost biomase mora biti ispod 20%. Poĉeto sagorevanje u loţištu se izvodi
pomoću dodatnog gorionika, koji je u funkciji dok se ne stabilizuju radni parametri u loţištu.
Biomasa se tokom sagorevanja prvo gasifikuje, pretvori u volatile, da bi nakon toga u
kratkom vremenu sagorela. Proces se odvija brzo, zbog malih dimenzija ĉestica sagorevane
biomase. Zbog brzine odvijanja procesa sagorevanja biomase veoma je vaţno proces pratiti sa
preciznom mernom tehnikom brzog odziva i potrebne parametre regulisati automatski.
Nedostatak kod ove tehnologije sagorevanja biomase se manifestuje u relativno brzom
propadanju ozida loţišnog prostora, koji se degradira usled toplotnog stresa i erozije od strane
letećih sagorevanih ĉestica biomase. Pored ovih tehnologija sagorevanja biomase u formi
prašine u primeni su i drugi sistemi kod kojih se prašina biomase u loţište ubacuje bez njenog
kovitlanja.
Sl. 44. Loţišta za sagorevanje prašine biomase
Loţišta za sagorevanje u fluidizovanom sloju (Sl. 45)
Lebdeći fluidizovani sloj (BFB) i cirkulirajući fluidizovani sloj (CFB) treba razlikovati.
Loţište kod ovog postrojenja je u obliku cilindriĉnog suda koji na dnu ima perforiranu ploĉu.
U koritu suda na ploĉi se nalazi suspenzija vrućeg, inertnog i skupog materijala. Uobiĉajeni
materijali u koritu su silicijumski pesak i dolomit. Primarni vazduh ulazi odozdo u cilindar
loţišta i podiţe do lebdenja fluidizovani sloj. Brzina kod fluidizacije iznosi za BFB
tehnologiju 1 do 2,5 m/s, a za CFB 5 do 10 m/s. Intenzivan prenos toplote i mešanje
obezbeĊuju dobre uslove za potpuno sagorevanje biomase sa niskim koeficijentom viška
vazduha. Temperatura sagorevanja se mora odrţavari niţom od uobiĉajenih 800-900oC u cilju
spreĉavanja sinterovanja pepela u fluidizovanom sloju. Ova tehnologija sagorevanja je
fleksibilna u pogledu korišćenja razliĉitih mešavina goriva, ali se ograniĉenja ispoljavaju u
pogledu veliĉine ĉestica gorive biomase i neĉistoća koje se nalaze u sagorevanoj biomasi.
Odgovarajuća priprema biomase koja se sagoreva u pogledu veliĉina ĉestica je neophodna,
kao i odvajanje metala iz biomase.
52
Sl. 45. Sagorevanje u fluidizovanom sloju
3.1.3. Uporedne kteristike tehnologija i tehnike za sagorevanje biomase
Loţišta sa nepokretnom rešetkom za sagorevanje
cena ovih loţišta je najniţa za snage ispod 5 MW,
eksploatacioni troškovi pri radu postrojenja su niski,
imaju mali sadrţaj pepela u produktima sagorevanja,
jako su osetljiva na zašljakivanje,
fleksibilna su u pogledu veliĉine i forme sagorevane biomase,
nisu pogodna za sagorevanje biomase povišene vlaţnosti,
loţišta rade sa visokim koeficijentom viška vazduha, što smanjuje efikasnost njihovog
rada,
sagorevanje se obavlja u uslovima koja nisu homogena,
kod ovih loţišta je veoma teško postići niske emisije štetnih gasova.
Loţišta sa dodavanjem goriva odozdo (sistem retorte)
cena ovih loţišta je relativno niska za snage ispod 6 MW,
u ova loţišta je jednostavno kontinualno ubacivanje goriva i lako izvoĊenje te operacije,
pri dobrom sprovoĊenju procesa sagorevanja, iz loţišta se emituje mala emisija štetnih
gasova,
primenljiva su samo za sagorevanje biomase sa malim sadrţajem pepela,
niska fleksibilnost u pogledu veliĉina ĉestica biomase koje se sagorevaju.
53
Loţišta sa pomerljivom rešetkom za sagorevanje
cena ovih loţišta je relativno niska za snage ispod 15 MW,
eksploatacioni troškovi pri radu postrojenja su niski,
imaju mali sadrţaj pepela u produktima sagorevanja,
nisu u velikoj meri osetljiva na zašljakivanje,
fleksibilna su u pogledu veliĉine sagorevanih ĉestica biomase i njihove vlaţnosti,
nisu pogodna za mešanje drvne biomase sa biomasom iz poljoprivredne proizvodnje
da bi se produkovala manja emisija NOx gasova mora se biomasa sagorevati po
posebnim tehnologijama,
loţišta rade sa većim koeficijentom viška vazduha, što smanjuje efikasnost njihovog
rada,
sagorevanje se obavlja u uslovima koja nisu homogena,
kod ovih loţišta je veoma teško postići niske emisije štetnih gasova kod niţih reţima
rada.
Loţišta za sagorevanje prašine
kod ovih loţišta je moguć rad sa malim viškom kiseonika (4-6%), što povećava
efikasnost njegovog rada,
znaĉajno redukovanje emisije NOx iz loţišta se postiţe pri adekvatno uspostavljenom
koeficijentu viška vazduha.
kontrola opterćenja pri radu loţišta i potrebna podešavanja mogu da budu veoma
efikasna i brza,
veliĉina ĉestica biomase koja se sagoreva mora biti manja od 10 – 20 mm,
kod eksploatacije ciklonskih ili vrtlog loţišta izraţeno je habanje ozida
za startovanje sagorevanja do uspostavljanja stabilnih parametara rada neophodno je
korišćenje dodatnog gorionika i drugog goriva.
Loţišta sa lebdećim fluidizovanim slojem
loţište nema pokretnih delova,
NOx redukovanje emisije je veoma dobro,
velika fleksibilnost u pogledu vrste sagorevane biomase i njenog sadrţaja vlaţnosti
mali višak kiseonika u radu (3-4%), što povećava efikasnost rada loţišta i smanjuje
koliĉinu gasovitih produkata sagorevanja,
velika cena koštanja, tako da je njihova izgradnja opravdana samo za postrojenja snage
preko 20 MW,
54
visoki troškovi pri radu postrojenja,
mala fleksibilnost u pogledu veliĉine sagorevanih ĉestica biomase, koje moraju biti
manje od 80 mm,
visoki sadrţaj pepela u gasovitim produktima sagorevanja,
rad loţišta u delimiĉnom opterećenju zahteva posebnu tehnologiju,
osrednja osetljivost na sklonost pepela ka zašljakivanju,
gubitak inertnog materijala sa ĉesticama pepela,
u radu postrojenja se javlja i erozija izmenjivaĉa toplote u fluidizovanom sloju
Loţišta sa cirkulirajućim fluidizovanim slojem
loţište nema pokretnih delova,
NOx redukovanje emisije je veoma dobro,
velika fleksibilnost u pogledu vrste sagorevane biomase i njenog sadrţaja vlaţnosti
mogu da se ostvare homogeni uslovi sagorevanja u loţištu i ako se koristi više vrsta
goriva,
u postrojenju je moguć izuzetno velik prenos toplote zbog ostvarenih turbulencija u
radu,
korišćenje aditiva za poboljšavanje uslova sagorevanja biomase je lako,
mali višak kiseonika u radu (1-2%), što povećava efikasnost rada loţišta i smanjuje
koliĉinu gasovitih produkata sagorevanja,
velika cena koštanja, tako da je njihova izgradnja opravdana samo za postrojenja snage
preko 30 MW,
visoki troškovi pri radu postrojenja,
mala fleksibilnost u pogledu veliĉine sagorevanih ĉestica biomase, koje moraju biti
manje od 40 mm,
visoki sadrţaj pepela u gasovitim produktima sagorevanja,
rad u delimiĉnom opterećenju zahteva drugi sloj materijala,
osrednja osetljivost na sklonosti pepela ka zašljakivanju,
gubitak inertnog materijala sa ĉesticama pepela,
u radu postrojenja se javlja i erozija razmenjivaĉa toplote u fluidizovanom sloju.
3.1.4. Praktiĉna primenljivost pojedinih tehnološko-tehniĉkih rešenja pri sagorevanju
biomase
Slikoviti prikaz primerenosti tehnološko–tehniĉkih rešenja za termiĉke snage loţišta da 100
MW i pojedinih formi biomase za sagorevanje predstavljen je na slici (Sl. 46.).
55
Sl. 46. Primerenost tehnološko-tehniĉkih rešenja kod sagorevanje biomase
S– šaržni, sa nepokretnom rešetkom; V– sa pokretnom rešetkom; U– sa donjim loženjem
(retorta); E– sa sagorevanjem u prostoru (ciklonsko ili vrtložno ložište), W– sa fluidiziranim
slojem; Z–sa čeonim sagorevanjem (cigareta);
3.1.5. Operativni problemi kod primenjenih tehnologija za sagorevanje biomase
Visok kvalitet sagorevanja, u smislu maksimalnog sagorevanja gorivih isparljivih gasova -
volatila, veoma je vaţno za nizak nivo emisije štetnih gasova, ĉemu se danas u praksi teţi. To
uglavnom zavisi od temperature loţišta za sagorevanje, turbulencije gasova i vazduha za
sagorevanje, duţine izlaganju izmešanih volatila i vazduha za sagorevanje uticaju visokih
temperatura, koeficijentu viška vazduha sa kojim postrojenje radi i dr. Ovi parametri su
regulisani nizom tehniĉkih detalja, kao što su:
izabrana tehnologija sagorevanja (npr. konstrukcijom loţišta, kontrola procesa
sagorevanja),
naĉin podešavanja reţima sagorevanja (npr. primarni i sekundarni odnos vazduha, naĉin
ubacivanja vazduha za sagorevanje u loţište, izbor mlaznica),
opterećenja postrojenja, tj. reţima rada (deklarisano ili delimiĉno radno opterećenje),
fiziĉko-hemijske karakteristike biomase (vrste, oblik, veliĉina, naĉin ubacivanja u
loţište, sadrţaj vlage, sadrţaj pepela, sklonost pepela ka topljenju) i dr.
Brojne karakteristike biomase usloţnjavaju njen proces sagorevanja. Niska gustina energije u
biomasi predstavlja glavni problem u njenom doziranju u loţište, dok se poteškoće u
sagorevanju uglavnom odnose na njen sadrţaj neorganskih sastojaka, tj. pepela. Neke vrste
biomase sadrţe znaĉajne koliĉine hlora, sumpora i kalijuma. Soli, KCl i K2SO4, pa su veoma
nestabilne. Taloţenjem ovih komponenti u loţištu i gasnom traktu moţe da se umanji stepen
prenosa toplote, što dovodi do smanjenja energetske efikasnosti postrojenja i njegove
povećane korozije.
Veliĉina operativnih problema u vezi sa sagorevanjem biomase u mnogome zavisi od izbora
opreme za sagorevanje. U postrojenjima sa rešetkama za sagorevanje biomase zašljakivanje i
korozija su glavni problemi.
56
U tabeli 28 (Tabela 28.) je prikazana uporedna analiza prednosti i mana tehnologija
sagorevanja biomase na rešetki, kao osnovne tehnologije sagorevanja biomase u Srbiji.
Tabela 28. Prednosti i mane tehnologija sagorevanja na rešetki i u letu
Sagorevanje na rešetki
Prednosti Mane
Niski investicioni troškovi za snage < 10 MW Mala fleksibilnost u pogledu korišćenja
razliĉitih goriva kao i mešavina goriva
Niski troškovi odrţavanja Redukcija NOx zahteva specijalne metode
Mali sadrţaj prašine u dimnom gasu Manji stepen korisnosti usled relativno većeg
viška vazduha
Mali sadrţaj nesagorelog u pepelu Nehomogeni uslovi u zoni sagorevanja
Moguć rad u velikom opsegu snaga
Malo zaprljanje grejnih površina
Sagledavanjem rezultata prikazanih u tabeli ukratko, moţe se konstatovati da su postrojenja sa
pomiĉnom rešetkom jednostavnija, jeftinija, pogodnija za manje i srednje snage i mogu raditi
u relativno velikom opsegu snaga.
Pri ovome je vaţno istaći da navedena loţišta u svom primarnom i sekundarnom delu moraju
biti ozidana sa šamotnom opekom i vatrootpornim betonom.
Upravljanje kotlovskim postrojenjima (posebno dela za "hranjenje" primarnog loţišta
biomasom) mora biti automatski, što bi podrazumevalo ruĉnu ili mašinsku pripremu biomase i
automatsko ubacivanje biomase u loţište i regulaciju reţima rada celog postrojenja.
Sistem merenja - nadzora i upravljanja, tj. regulacije treba da bude baziran na PLC sistemu i
PC raĉunaru, što mu daje karakteristike savremenih decentralizovanih distribuiranih sistema,
jer su funkcije upravljanja i nadzora raspodeljene na dva nivoa na nivou programibilnog
logiĉkog kontrolera i na nivou PC raĉunara.
Sistem merenja i upravljanja sastoji se od sledećih funkcionalnih celina:
Merno-regulaciona oprema u pogonu,
Lokalna komandna oprema, smeštena na vratima razvodnih tabli,
Ormani automatike sa programibilnim logiĉkim kontrolerom i pratećom opremom;
Komunikacioni podstem,
Kontrolno komandni centar za centralni nadzor i upravljanje, sa centralnim nadzorno-
upravljaĉkim raĉunarom i pratećom opremom,
Programska podrška - softverski paketi za nadzor i upravljanje (na nivou PLC-a i na
nivou nadzorno-upravljaĉkog raĉunara) i
Kablovi, kablovski pribor i komunikaciona oprema za meĊusobno povezivanje i
komunikaciju svih elemenata nadzorno-upravljaĉkog sistema.
57
Raĉunar sa pratećom opremom i orman automatike trebaju da budu smešteni u komandnoj
prostoriji postrojenja (Komandno kontrolni centar).
3.2. Odabir tehnologije sagorevanja i tehniĉkog rešenja termoenergetskog
postrojenja sa definisanjem maksimalne termiĉke snage kotlovskog
postrojenja za trajni rad za zagrevanje objekata javne namene
Polazeći od odabranih vrsta i formi biomase koje će se sagorevati, prostornih ograniĉenja,
ekoloških i zakonskih normi i standarda, odabrano je termoenergetsko postrojenje kod kojeg
će se sagorevati peleti od drveta, koji će se nabavljati po trţišnoj vrednosti.
Sagorevanje peleta od drveta će se obavljati u loţištu sa pokretnom rešetkom.
Navedena tehnologija ima nekoliko znaĉajnih pogodnosti koje bi se u najkraćem mogle
predstaviti u tome što:
sagoreva se gorivo (peleti od drveta) kojeg ima dovoljno na trţištu Srbije i koje se moţe
kupovati sukcesivno, tj. prema potrebi, zbog ĉega nije potrebno jednom u godini kupiti
ukupnu potrebnu koliĉinu goriva,
sagorevanje peleta od drveta moţe se u potpunosti automatizovati, sa potpumom
mehanizovanošću procesima manipulacije peletama,
emisija štetnih gasova u okolinu moţe da se odrţava u dozvoljenim granicama, što je
veoma vaţno, pošto se planira da se stari kotlovi zamene novim, odnosno postrojenje će
se nalaziti u postojećoj kotlarnici osnovne škole,
postrojenju koje sagoreva pelete od drveta mogu se kontinualno manjati reţimi rada u
veoma širokim granicama,
pri radu postrojenja na pelet od drveta se ne ispoljavaju problemi topljivosti pepela kao
kod sagorevanja biomase iz poljoprivredne proizvodnje
Negativna strana izabrane tehnologije ogleda se u skupljem postrojenju za sagorevanje, što se
moţe opravdati teţnjom da se u školskom dvorištu u što većoj meri smanji emisija štetnih
gasova iz termoenergetskog postrojenja, kao i da se proces sagorevanja u što većoj meri
automatizuje.
3.2.1. Opšti tehniĉki zahtevi kod izgradnje kotlovskog postrojenja
Definisano je da termoenergetsko postrojenje za zagrevanje izabranih objekata u Golupcu
treba da radi kao kombinovano postrojenje na pelet od drveta i drvo, pri ĉemu mora da
zadovolji sledeće osnovne tehniĉke, ekonomske i ekološke zahteve:
Da produkuje traţenu koliĉinu energije (560 kW).
Da se u njemu mogu sagorevati peleti od drveta.
Da se optimalno iskoristi postojeća oprema i infrastruktura.
Da se u radu postrojenja obezbedi visoka ekonomiĉnost, odnosno konkurentna cena
proizvodnje toplotne energije u odnosu na proizvodnju gde je osnovno gorivo mrki
ugalj i drvo.
58
Da smanjenje zagaĊenja okoline bude saglasno domaćim i evropskim normama.
Da se obezbedi visoka pouzdanost i raspoloţivost postrojenja u svim radnim reţimima.
Da se obezbedi savremeni nivo upravljanja i kontrole rada oba postrojenja.
Da se omogući savremeni nivo odrţavanja postrojenja uz minimalne troškove.
Da se pri manipulaciji peletama za sagorevanje odrţavaju zadovoljavajući higijenski
uslovi.
3.3. Definisanje optimalnog mesta za izgradnju termoenergetskog
postrojenja (sa tehniĉkog, ekonomskog i ekološkog aspekta)
Izbor objekata javne namene u opštini Golubac koji će biti zagrevani toplotnom energijom od
biomase nije bio lak. Najveći problem u izboru predstavljao je baš adekvatan izbor lokacije za
izgradnju kotlarnice sa meĊuskladištem za biomasu. Problematiku je usloţnjavao oteţan
transport prilikom snabdevanja postrojenja biomasom.
Pored neodloţnih potreba da se dotrajala kotlarnica, ĉiji se kotlovi ĉesto kvare u OŠ „Branko
Radiĉević” u Golupcu rekonstruiše i uĉini efikasnijom, na izbor ovog objekta je uticala i
relativno dobra infrastruktura, prostranost kotlarnice, skladišta i mogućnost prilaza velikog
kamiona do vrata kotlarnice.
Nakon odreĊivanja toplotnih gubitaka kompletnog kompleksa (škole i sportske hale) i
definisanja dimenzija postrojenja, odluĉeno je da bi stari kotlovi mogli da se izbace, pošto im
je amortizacioni vek istekao i da se na njihovo mesto postavi novi kotao na pelet. TakoĊe, na
ovu odluku je uticala i ĉinjenica da bi postojeća prostorija za skladištenja uglja mogla da se
pretvori u skladište za pelete, koji će se ĉuvati u dţambo vrećama na paletama i visina
postojećeg dimnjaka prema svojim dimenzijama odgovara novom postrojenju.
Ovakvim odabirom su se izbegli mnogobrojni skupi troškovi oko izgradnje nove kotlarnice, a
pošto postrojenje ima svoj ciklonski preĉistaĉ, emisija štetnih gasova i ĉaĊi odgovara svim
ekološkim normama i propisima.
3.4. Tehniĉki opis kotlovskog postrojenja na biomasu (termotehniĉke
opreme, kotlarnice i toplovoda) sa predmerom i predraĉunom u
opštini Golubac i oĉekivanom energetskom i ekološkom efikasnošću
Ovim elaboratom predviĊena je zamena stare kotlarnice, odnosno kotlova na ugalj i drvo sa
novim automatizovanim kotlom na drvene pelete, koji sluţe za zagrevanje:
Osnovna škola „Branko Radiĉević” i
Sprotska hala u Golupcu.
Pod zamenom kotlarnice podrazumeva ubacivanje novog kotla sa pratećom opremom
(kolektori za toplu i hladnu vodu, cirkulacione pumpe, termostati, ventili, preĉistaĉi, itd.) ĉiji
će sistem biti spojen na postojeću mreţu odlaznih i povratnih vodova starog centralnog
sistema grejanja.
59
Toplotni kapacitet nove kotlarnice iznosi Q = 560 kW, što je neznatno veće od kapaciteta
postojeće kotlarnice.
Kotlao će raditi u reţimu razvodne i povratne vode 90/70oC, pošto i sadašnji grejni sistem radi
u tom reţimu.
Tehniĉke karakteristike novog kotlovskog postrojenja na pelet od drveta su:
Gorivo
Kao gorivo za kotao predviĊeno su peleti od drveta, mada se mogu bez većih problema
koristiti i peleti od biomase iz poljoprivredne proizvodnje: slame pšenice, soje i dr, kao i
korišćenje klasiĉnog drveta uz manje prepravke kotla.
Kotao na biomasu
Toplovodni kotao, sa sistemom pomerljive rešetke, firme „Eko produkt”, Novi Sad.
Toplotna snaga loţišta: N = 560 kW
Stepen korisnosti kotla: η = 0,85%
Šema kotlovskog postrojenja sa pokretnom rešetkom za sagorevanje peleta je prikazana na
slici (Sl. 47.).
Za pripremu sanitarne vode, u novoj kotlarnici, predviĊen je samostojeći toplovodni bojler
izraĊen od nerĊajućeg materijala, ĉija zapremina iznosi V=300 l. Voda iz bojlera je pre svega
namenjena za objekat kuhinje, a koristiće se i kao sanitarna voda.
Sl. 47. Šema kotlovskog postrojenja za sagorevanje peleta
1. koš za pelet, 2. pužni transporter peleta, 3. protiv plamena barijera, 4. pužni dozator
peleta, 5. toplovodni kotao, 6. ventilator primarnog vazduha, 7. ventilator sekundarnog
vazdiha, 8. multiciklon, 9. ventilator gasovitih produkata sagorevanja, 10. kontejner za pepeo,
11. dimnjak)
Predmer i predraĉun za isporuku, montaţu i druge radove kod izgradnje termotehniĉke
opreme termoenergetskog postrojenja, kotlarnice i toplovoda je prikazan u prilogu studije,
dok je u tabeli data u tabeli 29 (Tabela 29) rekapitulacija predmera i predraĉuna.
60
REKAPITULACIJA
(Vrednost jednog evra iznosi 114 din)
Tabela 29. Troškovi za izgradnju termoenergetskog postrojenja za zagrevanje objekta javne
namene u Golpcu
I TERMOTEHNIĈKA OPREMA 6.782.892
II
OPREMA I RADOVI ZA POBOLJŠANJE UNUTRAŠNJE
REGULACIJE GREJNOG SISTEMA SA UGRADNJOM
TERMOSTATSKIH VENTILA
80.750
II PROJEKTNA DOKUMENTACIJA (5%) 339.145
UKUPNO: 7.202.787
JEDINIĈNE CENE INVESTICIJE IZNOSE:
U odnosu na instalisanu snagu: 12.862,12 din/kW
U odnosu na grejnu površinu: 2.080,24 din/m2
61
3.4.1. Oĉekivana energetska i ekološka efikasnost pri sagorevanju biomase u kotlovskom
postrojenju
Na osnovu dugogodišnjih istraţivanja kod izgraĊenih kotlovskih postrojenja u kojima se
sagorevaju peleti od drveta u Srbiji moţe se u globalu konstatovati da imaju energetsku
efikasnost u zadovoljavajućim okvirima. U sluĉaju niţe energetske efikasnosti javljaju se
visoke emisije gasova zagaĊivaĉa ţivotne i radne sredine. To prouzrokuje finansijske gubitke
i probleme zaštite okoline. U vezi regulisanja navedene problematike u Srbiji nedostaju
propisi i tehniĉka uputstva u vezi sa ovim problemom. Neselektivna primena propisa iz
razvijenih zemalja mogu da prouzrokuju mnogo veće troškove izrade opreme i da budu
rezultat u znaĉajnom smanjenju primene biomase kao goriva.
Stvarne vrednosti parametara u pogledu energetske efikasnosti ovih postrojenja zavise od više
faktora: vrste sirovina za izradu peleta, usitnjenosti, naĉina izrade peleta, sadrţaja vlage,
reţima rada, doziranja biomase (ruĉno, mehanizovano ili automatsko), vrste i tipa loţišta,
naĉina dopremanja vaduha (sa i bez ventilatora), mesta ubacivanja vazduha (ispod rešetke i/ili
iznad sloja biogoriva i dr.), regulacije protoka vazduha u procesu sagorevanja (sa ili bez
zasuna, klapne), temperature loţišta, pritiska gasova u loţištu, temperature produkata
sagorevanja u dimnjaku, koliĉine fiziĉki i hemijski nesagorelog biogoriva, gubitaka toplotne
energije u okolinu, itd.
Predlog za minimalno preporuĉene vrednost energetske efikasnosti kotlovskih postrojenja pri
njihovom nazivnom uĉinku koja sagorevaju pelete od drveta i njihovo maksimalno dozvoljene
vrednost emisije zagaĊivaĉa mogle bi se predstaviti u sledećem:
Energetska efikasnost:
za male peći i kotlove snage 5 do 100 kW preporuĉuju se energetske efikasnosti veće od
76%
za postrojenja srednje veliĉine 100 do 1000 kW, preko 78% i
za velika postrojenja ĉija je snaga preko 1 MW energetska efikasnost bi morala biti veća
od 83%.
Ekološka efikasnost:
Oĉekuje se da će energetska efikasnost izabranog postrojenja za sagorevanje peleta od drveta
u Golupcu, pri standardnim vlaţnostima od oko 16% iznositi 85%. Kod izabranog postrojenja
se to moţe postići samo uz veliku automatizaciju procesa rada postrojenja.
Biomasa se deklariše kao ekološko gorivo. Pre svega se to podrazumeva zato što je hemijski
sastav biomase vrlo povoljan, pa kao alternativno gorivo znaĉajno manje zagaĊuje ţivotnu
sredinu od konvencionalnih energenata. Biomasa ne stvara efekat staklene bašte, tj. koliko
ugljendioksida sagorevanjem proizvede, toliko ga usvoji pri rastu biljaka. U biomasi nema
sumpora ili se nalazi u tragovima. Sagorevanjem biomase ne stvara se velika koliĉina azotnih
oksida, pošto temperature sagorevanja moraju da se odrţavaju na niţim vrednostima zbog
eventualnog topljenja pepela. Pepeo od biomase ne zagaĊuje zemljište, vodu, floru i faunu, a
moţe da se koristi i kao mineralno Ċubrivo za povrtnjake i bašte, pod uslovom da se izdvoji
62
lebdeći pepeo iz izduvnog trakta postrojenja koji moţe da sadrţi teške metale koji su štetni po
okolinu.
Prilikom sagorevanja biomase ugljenmonoksid moţe da se pojavi u većim koliĉinama pri
sagorevanju biomase, uglavnom zbog nekih tehniĉkih nedostataka postrojenja ili usled
nestruĉnim rukovanjem ureĊajima za sagorevanje. Pri sagorevanju biomase oksidi azota su
naroĉito prisutni kod postrojenja sa klasiĉnom tehnologijom sagorevanja. U produktima
sagorevanja sumpordioksida i sumportrioksida ima veoma malo pošto se sumpora u
biogorivima nalazi u neznatnim koliĉinama, tako da su postrojenja za sagorevanje pošteĊena
od niskotemperaturne korozije, a okolina od kiselih kiša. Nepravilno rukovanje postrojenjem
za sagorevanje moţe izazvati i pojavu hlornih jedinjenja i cikliĉnih ugljovodonika (dioksana,
furana i poliaromatskih ugljovodonika).
Prema tabelama 30, 31, 32 i 33 (Tabela 30, Tabela 31, Tabela 32 i Tabela 33) oĉekuje se da će
se iz postrojenja za sagorevanje peleta od drveta u Golupcu termiĉke snage 560 kW tokom
godišnjeg grejnog perioda u atmosveru ispuštati:
Ugljendioksid
63.524 kg CO2, odnosno 63,52 t CO2 pri sagorevanju drveta i 139.171 kg CO2, odnosno
139,17 t CO2 pri sagorevanju uglja, što ukupno ĉini 202.695,88 kg CO2, odnosno 202,7
t CO2, kad se kao energenti koriste ugalj (71,43%) i drvo (28,57%),
230.626,9 kg CO2, odnosno 230,62 t CO2 pri sagorevanju drvenog peleta
U sluĉaju da se poseĉene šume od kojih je napravljen pelet ponovo zasade (što bi trebalo da se
ispuni) moţe se konstatovati da će se iz novog postrojenja za istu produkovanu snagu ostvariti
smanjena produkcija CO2 za 139.171 kg CO2.
Azotni oksidi
1.854,72 g NOx, odnosno 1,85 kg Nox, pri sagorevanju drveta i 2.150,15 g NOx,
odnosno 2,15 kg, što ukupno daje 4.004,87 g NOx, odnosno 4,00 kg, kad se kao
enerrgenti koriste ugalj (71,43%) i drvo (28,57%),
6.733,63 g NOx, odnosno 6,73 kg NOx, kad se kao energent koristi pelet od drveta.
Iz novog toplovodnog postrojenja u kojem će se kao što je navedeno sagorevati pelet od
drveta produkovati na godišnjem nivou 6,73 kg NOx, odnosno 2,73 kg NOx više od emisije iz
postojećih kotlovskih postrojenja.
Oksidi sumpora
Pri sagorevanju peleta od drveta produkovanje jedinjenja sumpora, tj. njihova emisija je
ravna nuli.
Pri radu samo kotlovskog postrojenja u kojem se sagoreva ugalj i drvo produkcija SO2
za navedenu snagu postrojenja iznosi 1.433.430 g NOx, odnosno 1.433,43 kg NOx
U kalkulaciji ukupne produkcije SO2 se uzimaju samo koliĉine pri sagorevanju uglja u
postojećem postrojenju u naznaĉenim koliĉinama, pošto eje emisija SO2 ravna nuli.
63
Ĉestice
Emisija ćestica za navedenu snagu kotlovskog postrojenja iznosi:
115.920 g ĉestica, odnosno 115,92 kg ĉestica, pri sagorevanju drveta i 573.372 g
ĉestica, odnosno 573,37 kg ĉestica pri sagorevanju uglja, što ukupno ĉini 689.292 g
ĉesiva, odnosno 689,29 kg ĉestica, kad se kao enerrgenti koriste ugalj (71,43%) i drvo
(28,57%),
420.852,07 g ĉestica, odnosno 420,85 kg ĉestica kada se kao energent koriste peleti od
drveta
Iz novog toplovodnog postrojenja u kojem će se kao što je navedeno sagorevati pelet od
drveta produkovati na godišnjem nivou 268,44 kg ĉestica manje od emisije iz postojećih
kotlovskih postrojenja.
3.4.2. Ekološke norme i standardi pri sagorevanju biomase
3.4.3. Jedinjenja u gasovitim produktima sagorevanja
I veoma male koncentracije nekih gasova mogu štetno uticati na ljude i drugi ţivi ili neţivi
svet, a sve ĉešće su globalnih uzrok klimatskih promena. Tako se sve više ispoljavaju efekti:
kiselih kiša, staklene bašte i dr. Kisele kiše se javljaju kada sumporna jedinjenja doĊu u
kontakt sa padavinama, što uzrokuje sušenje šuma u drugog bilja. Efekat staklene bašte se
javlja kada usled povišene koncentracije štetnih gasova u gornjim delovima atmosfere dolazi
do raspadanja ozona (što omogućava prodor sunĉevih zraka kraćih talasnih duţina – sa većom
energijom koja zagreva površinu Zemlje) i stvaranja gasnog štita koji onemogućuje prodor
zraka sa dugim talasnim duţinama koje Zemlja šalje u kosmos da bi se njena površina i niţi
slojevi atmosfere hladili. Na taj naĉin raste proseĉne temperature na Zemlji, dolazi do topljena
snega i leda, do poplava, suša i dr. Gasovi koji imaju velikog uticaja na efekte staklene bašte
su: ugljendioksid CO2 (83,2%), metan CH4 (1,4%), azotsuboksid N2O ,(6,8%) i
perfluorkarbonati HFC/PFC/SF6 (8,6%).
Ugljen dioksid (CO2)
Najzastupljeniji gas staklene bašte je ugljendioksid CO2, koji je u atmosferi zastupljen sa
samo 370 ppm, odnosno ĉini 0,037% zemljine atmosfere. MeĊutim, koncentracija
ugljendioksida u vazduhu porasla je 31% u odnosu na 1750. godinu. Sadašnja koncentracija je
veća nego što je to dosad ikada bila.
Oko 98% emisije ugljendioksida potiĉe od sagorevanja fosilnih goriva, dok se ostatak emituje
pri proizvodnji cementa, proizvodnji kreĉa, sagorevanju otpada i dr. Deo emisije je i posledica
nekontrolisane seĉe šuma, ali je oĉigledno da uticaj ostalih uzroĉnika zanemarljiv u odnosu na
dominantan izvor – sagorevanje fosilnih goriva.
Produkcija ugljendioksida prilikom sagorevanja razliĉitih goriva nije ista (uz ostvareni isti
toplotni efekat) sa obzirom da imaju razliĉit hemijski sastav, razliĉite su i emisije nastale kao
posledica njihovog sagorevanja. Da bi se razliĉita goriva mogla meĊusobno porediti, uvodi se
koeficijent emisije ugljendioksida KCO2, koji predstavlja masu emitovanog ugljendioksida u
atmosferu svedenu na jedinicu energije.
64
Koeficijent emisije ugljendioksida odreĊuje se na sledeći naĉin:
KCO2= (3,67 x gC) / hd
gde su:
3,67 – stehiometrijski koeficijent,
gC – maseni udeo gorivog ugljenika u gorivu (kg/kg) i
hd – toplotna moć goriva (MJ/kg).
U tabeli 30 (Tabela 30) su prikazani koeficijenti emisije ugljendioksida razliĉitih goriva.
Tabela 30. Koeficijenti emisije CO2 razliĉitih goriva
Gorivo Emisija, (kgCO2/GJ)
Biomasa 109,6
Treset 106,0
Kameni ugalj 101,2
Mrki ugalj 97,09
Lignit 96,43
Dizel 77,4
Sirova nafta 74,1
Kerozin 73,3
Benzin 71,5
Teĉni naftni gas 63,1
Prirodni gas 56,1
Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnom. Tu se i
ogleda njena referentna ili ekološka vrednost biogoriva. pošto se sagorevanjem biomase u
većoj meri ne narušava prirodna ravnoteţa u koncentracijama ugljendioksida. Navedena
tvrdnja se zasniva na ĉinjenici da se u procesu rasta biljaka (fotosinteze) koristi CO2 iz
atmosfere, koji se nakon sagorevanja biomase tamo i vraća (Sl. 48).
Sl. 48. Uprošćeni krug kruţenja ugljendioksida
65
Zbog kruţenja CO2 u ciklusu stvaranja i sagorevanja biomase stvarni koeficijent emisije
ugljendioksida KCO2 biomase jednak je nuli. MeĊutim, taj podatak je validan samo onda kada
se nakon sagorevanja biomase njen ciklus vegetacije ponovo pokrene (setvom, sadnjom, tj.
pratipošumljavanjem) u suprotnom usvaja se koeficijent emisije koji je prikazan u tabeli 30
(Tabela 30).
Kao najpovoljnije gorivo u smislu ekološke pogodnosti nameće se prirodni gas koji ima
najmanji koeficijent emisije ugljendioksida za isti ostvareni toplotni efekat. Razlog tome je
sastav prirodnog gasa kod koga je ubedljivo najviše zastupljen metan, a zatim i ostali niţi
ugljovodonici. Sastav gasa je takav da ima najmanje uĉešće ugljenika u odnosu na ostala
fosilna goriva (gC), zbog ĉega se sagorevanjem pored ugljendioksida emituje i znaĉajna
koliĉina vodene pare.
Korišćenjem svih raspoloţivih ostataka biomase u Srbiji u energetske svrhe smanjila bi se
emisija:
CO2 za 10,2 miliona t/god. (za sluĉaj zamene uglja) ili za 7 miliona t/god. za sluĉaj
zamene loţ ulja,
SO2 za 62.000 t/god. za sluĉaj zamene uglja ili 87.000 t/god. za sluĉaj zamene loţ ulja,
pepela za 27 000 t/god. za sluĉaj zamene uglja biomasom.
Oksidi azota
Oksidi azota, koji se uobiĉajeno oznaĉavaju NOx, poslednjih godina dospeli su u centar
paţnje, s obzirom da su identifikovani kao uzroĉnici mnogih neţeljenih pojava.
Njihovo štetno dejstvo vezuje se za:
uticaj na zdravlje ljudi,
smanjenje vidljivosti i stvaranje fotohemijskog smoga - posledica reakcija NOx sa
organskim materijama u prisustvu sunĉeve svetlosti,
razaranje ozona u višim slojevima atmosfere,
stvaranje štetnog ozona u niţim slojevima atmosfere i
stvaranje kiselih kiša.
S obzirom na uticaj na ţivotnu sredinu i zdravlje najznaĉajniji oksidi azota su: azotmonoksid
(NO), azotdioksid (NO2) i azotsuboksid (N2O), koji se zajedniĉki oznaĉavaju kao NOx.
Preko 90% oksida azota emitovanih usled procesa sagorevanja goriva u loţištima ĉini
azotmonoksid (NO), dok ostatak ĉini azotdioksid (NO2). MeĊutim, kako se azotmonoksid
(NO) u atmosferi konvertuje u azotdioksid, zbog ĉega većina propisa iz oblasti zaštite ţivotne
sredine tretira sve okside azota kao NO2 iako to nije u potpunosti taĉno.
Azotsuboksid N2O je poznat kao gas staklene bašte, koji doprinosi globalnom zagrevanju, ali
je takoĊe identifikovan kao ĉinilac koji utiĉe na razaranje ozonskog omotaĉa. Srećom, male
koliĉine azotsuboksida se emituju procesima sagorevanja.
66
Podaci o izvoru emisije oksida azota pokazuju da je oko dve trećine emisije posledica procesa
sagorevanja gde je drumski saobraćaj, najveći pojedinaĉni izvor emisije NOx (45%), dok je
proizvodnja energije na drugom mestu sa 30% ukupne emisije.
Oksidi azota koji se obrazuju tokom procesa sagorevanja biogoriva nastaju oksidacijom:
azota vezanog u gorivu i
azota iz vazduha.
dok se njihovo stvaranje tokom sagorevanja objašnjava pomoću tri osnovna mehanizma:
termiĉki ili Zeldovich mehanizam,
promptni mehanizam i
mehanizam oksidacije azota vezanog u gorivu.
Termiĉki NOx se formira zahvaljujući oksidaciji atmosferskog azota. Promptni NOx se
formira brzim reakcijama u frontu plamena, a NOx iz goriva nastaje oksidacijom azota
vezanog u gorivu.
Posmatrano po energentima najveći doprinos emisiji NOx potiĉe od sagorevanja ogrevnog
drveta, što se objašnjava hemijskim sastavom drvne biomase u ĉijem se sastavu nalazi azot
(Tabela 31), pa je mehanizam oksidacije azota iz goriva znaĉajan emitent oksida azota.
TakoĊe, uzrok je i u naĉinu odvijanja procesa sagorevanja biomase.
Tabela 31. Koeficijenti emisije NOx po jedinici proizvedene energije
Gorivo Namena energije Emisija, (g Nox/GJ)
Ugalj
Opšta primena 1,5
Industrija 1,5
Toplana 1,5
Mazut
Opšta primena 0,6
Industrija 0,6
Toplana 0,6
Prirodni gas
Opšta primena 0,1
Industrija 0,1
Toplana 0,1
Ogrevno drvo
Opšta primena 3,2
Industrija 3,2
Toplana 3,2
Najmanji doprinos emisiji oksida azota daje prirodni gas koji u svom sastavu moţe da sadrţi
azot, kao balast, ali se obiĉno radi o malom procentu. TakoĊe, treba naglasiti sposobnost
67
gasovitog goriva da se dobro meša sa vazduhom u loţištu tokom sagorvanja, što spreĉava
stvaranje „dţepova” bogate smeše, koja stimuliše promptni mehanizam.
Oksidi sumpora
Prisustvo oksida sumpora u produktima sagorevanja posledica je oksidacije sumpora iz
goriva, koji u procesu sagorevanja većim delom oksidiše u sumpordioksid - SO2, a manjim
delom u sumportrioksid - SO3. U atmosferi se SO2 dalje transformiše u SO3, koji sa vlagom iz
vazduha formira fine kapljice sumporne kiseline. Ove kapljice raznošene vetrom padaju na
zemlju, što dovodi do postepenog smanjenja njene pH vrednosti (kiselosti). Povećanje
kiselosti zemljišta usporava rast šuma i ostalog bilja, a povećanje kiselosti voda se štetno
odraţava na rast flore i faune u vodama.
Kao posledica emisije SOx nastaju i kisele kiše koje za posledicu imaju izraţeno štetno
dejstvo na biljke, a izazivaju i koroziju.
Istraţivanja su pokazala da je sagorevanje uglja daleko najveći izvor emisije sumpordioksida.
Mazut i loţ ulje sadrţe sumpor, ali u manjem procentu nego ugalj, tako da se sagorevanjem
emituje manje SO2 po jedinici proizvedene energije.
Što se tiĉe sagorevanja biomase, ona ne doprinosi emisiji SO2 jer nema sumpora u hemijskom
sastavu biomase ili je to uĉešće u tragovima. Sagorevanjem prirodnog gasa takoĊe ne dolazi
do emisije SO2, ukoliko gas ne sadrţi H2S. Oĉekivanom supstitucijom energenata prirodnim
gasom ili biomasom dolazi do potpune eliminacije emisije oksida sumpora.
Koeficijenti emisije SO2 po jedinici proizvedene energije za razliĉite energente su dati u tabeli
32 (Tabela 32).
Tabela 32. Koeficijenti emisije SO2 po jedinici proizvedene energije
Energent Emisija, (g SO2/GJ)
Ugalj 1000
Mazut 670
Loţ ulje 670
Prirodni gas 0
Ogrevno drvo 0
Biomasa iz poljoprivredne proizvodnje 0
Emisija ĉestica
Sagorevanjem fosilnih goriva pored štetnih gasova koji se tom prilikom emituju dolazi i do
emisije ĉestica pepela. Ĉestice pepela dalje iniciraju vezivanje drugih materija u atmosferi,
utiĉući na stvaranje smoga u niţim slojevima atmosfere. Koliko će se ĉestica emitovati u
atmosferu zavisi pre svega od vrste korišćenog energenta, a zatim u od sektora upotrebe, što
uslovljava reţim sagorevanja, postojanje filtera itd. Koeficijenti emisije ĉestica pa jedinici
proizvedene energije prikazani su u tabeli 33 (Tabela 33).
68
Emisija ĉestica i pepela potrošnjom energije u industriji uslovljena je postojanjem manjeg
broja kotlovskih postrojenja, koja obiĉno nisu opremljena ureĊajima za upravljanje i
regulaciju, kao i prakse da se u takva postrojenja ne ugraĊuju efikasniji filtri.
Termoenergetska postrojenja obiĉno ne rade sa optimalnim opterećenjem, ĉesto menjaju
opterećenje ili se gase, pa sve to utiĉe na porast emisije.
Tabela 33. Koeficijenti emisije ĉestica po jedinici proizvedene energije
Gorivo Namena energije Emisija, (g ĉestica/GJ)
Ugalj
Opšta primena 400
Industrija 180
Toplana 120
Mazut
Opšta primena 2
Industrija 30
Toplana 1
Prirodni gas
Opšta primena 0
Industrija 0
Toplana 0
Ogrevno drvo
Opšta primena 200
Industrija 90
Toplana 60
Generalno, sa stanovišta emisije ĉestica najpovoljnije je korišćenje prirodnog gasa, a
najnepovoljnije korišćenje ĉvrstih goriva, u prvom redu uglja.
3.4.4. Ostali uticaji koji su štetni po termoenergetska postrojenja i okolinu
U skladištima biomase i kotlarnici ne sme se stvarati prašina, pošto prašina štetno deluje na
respiratorne (disajne) organe ljudi, ţivotinja i ptica, lako je zapaljiva i moţe lako da
eksploadira kada se dovede u povoljne uslove. Zbog toga, prašina se mora efikasno hvatati
pre i posle sagorevanja. Instalirana oprema mora da zadovolji propisane graniĉne vrednosti
dozvoljenih koliĉina prašine, kao i štetnih gasova za ţivotnu sredinu.
U tabeli 34 (
Azot i hlor su glavni elementi kod biomase koji negativno utiĉu na okolinu. Kao što je
napomenuto sadrţaj sumpora kod biomase je takav da je on štetniji zbog njegove moguće
uloge u procesu korozije razmenjivaĉkih cevi nego zbog mogućeg uticaja na okolinu. Povećan
sadrţaj teških elemenata, posebno cinka i kadmijuma, onemogućava recikliranje pepela, tj.
korišćenje za obogaćivanje zemljišta. Nepovoljan sadrţaj ostalih elemenata datih u tabeli
moţe uticati na stvaranje naslaga na grejnim površinama ili dovesti do njihove korozije.
69
Kalcijum i magnezijum uglavnom povećavaju, a kalijum i natrijum sniţavaju temperaturu
sinterovanja i topljenja pepela.
Kalijum i natrijum u kombinaciji sa hlorom i sumporom imaju glavnu ulogu u mehanizmima
korozije. Iz tabele se vidi da se najmanje problema moţe oĉekivati pri korišćenju drvne mase i
kore, a da se velika paţnja mora pokloniti preventivnim, primarnim i naknadnim tehnološkim
merama zaštite pri korišćenju slame, kukuruzovine i sena.
Tabela 34.) su date okvirne graniĉne vrednosti sadrţaja najvaţnijih elemenata u biomasi, koji
mogu imati štetan uticaj na rad postrojenja kao i na okolinu.
Azot i hlor su glavni elementi kod biomase koji negativno utiĉu na okolinu. Kao što je
napomenuto sadrţaj sumpora kod biomase je takav da je on štetniji zbog njegove moguće
uloge u procesu korozije razmenjivaĉkih cevi nego zbog mogućeg uticaja na okolinu. Povećan
sadrţaj teških elemenata, posebno cinka i kadmijuma, onemogućava recikliranje pepela, tj.
korišćenje za obogaćivanje zemljišta. Nepovoljan sadrţaj ostalih elemenata datih u tabeli
moţe uticati na stvaranje naslaga na grejnim površinama ili dovesti do njihove korozije.
Kalcijum i magnezijum uglavnom povećavaju, a kalijum i natrijum sniţavaju temperaturu
sinterovanja i topljenja pepela.
Kalijum i natrijum u kombinaciji sa hlorom i sumporom imaju glavnu ulogu u mehanizmima
korozije. Iz tabele se vidi da se najmanje problema moţe oĉekivati pri korišćenju drvne mase i
kore, a da se velika paţnja mora pokloniti preventivnim, primarnim i naknadnim tehnološkim
merama zaštite pri korišćenju slame, kukuruzovine i sena.
Tabela 34. Mogući štetni uticaj pojedinih elemenata i korektivne tehnološke mere
Element Okvirna
graniĉna
vrednost
Limitirajući
parametar
Biomasa kod koje se mogu
oĉekivati problemi
Tehnološke mogućnosti u sluĉaju
prekoraĉenja graniĉnih vrednosti
N* < 0,6 Emisija NOX Slama, ţitarice, trava, kora
drveta
Višestepeni dovod vazduha,
redukciona loţišta
Cl* < 0,1 Korozija
Emisija HCl Slama, ţitarice, trava
Protiv korozije: kontrola
temperature, automatsko ĉišćenje
grejnih površina, zaštitne
prevlake na cevima. Protiv
emeisije HCl: preĉišćavanje
dimnih gasova
S* < 0,1 Korozija Slama, ţitarice, trava Protiv korozije: videti Cl
Ca* < 15 Obrazovanje naslaga Slama, ţitarice, trava Kontrola temperature u loţištu
Mg** < 2,5 Obrazovanje naslaga Retke vrste Videti za Ca
K** < 7,0 Obrazovanje naslaga
Korozije
Slama, ţitarice,
Kukuruzovina, trava
Protiv korozije: videti za Cl
Protiv obrazovanja naslaga: videti
za Ca
Na** < 0,6
Zašljakivanje
Stvaranje naslaga
Korozija
Slama, ţitarice, trava
Protiv korozije:videti za Cl
Protiv obrazovanja naslaga: videti
za Ca
70
Zn** < 0,08 Recikliranje pepela Kora, drvna masa Frakciona separacija teških
metala
Cd** <0,0005 Recikliranje pepela Kora, drvna masa Frakciona separacija teških
metala
* Dato na osnovu uglaja ** Dato na osnovu pepela
Dakle, moţe da se konstatuje da postoje odgovarajući termotehniĉki i procesni ureĊaji i
oprema koja je u mogućnosti da efikasno spreĉi zagaĊenje radne i ţivotne sredine. Vizuelnih
zagaĊenja nema. Što se tiĉe bezbednosti rada kotlarnice za radnu i ţivotnu sredinu ona mora
da se obezbedi odgovarajućim tehniĉkim, tehnološkim i organizacionim merama.
Buka u pogonu mora da bude na dozvoljenom nivou. Da bi se to obezbedilo mora da se
postavi odgovarajuća zvuĉna izolacija u zidovima kotlarnice.
U pogonu kotlarnice mora se odrţavati odgovarajuća mikroklima, koja neće štetno uticati na
radno osoblje. U tabeli 35 (Tabela 35) date su maksimalno dozvoljene koncentracije dimnih
gasova u vazduhu za radnu i ţivotnu sredinu, koje mora da obezbedi termoenergetska oprema
i rukovaoci kotlova.
Tabela 35. Maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) dimnih gasova u vazduhu za radnu i
ţivotnu sredinu (SRPS Z.BO 001)
Hemijska supstanca Jedinica
MDK* za
radnu sredinu
8h
MDK* za ţivotnu
sredinu
24 h 1h
Azotni oksidi (NOx) mg/m3 6,0 0,085 0,15
Alifatiĉni ugljovodoninici
(AlCH), Tk = 141-200ºC mg/m
3 300 -
Benzen (C6H6) mg/m3 3,0 0,8
Toluen (C6H5CH3) mg/m3 375 7,5
Ksileni (C6H4(CH3)2) mg/m3 435 -
Ugljenmonoksid (CO) ppm (ml/m3 ) 50 (55) 4,4 (5) 8(10)
Ugljendioksid (CO2) mg/m3 - -
Sumpordioksid (SO2) mg/m3 5,0 -
* MDK – maksimalno dozvoljene koncentracije dimnih gasova u vazduhu za osmosatnu
ekspoziciju u radnoj sredini prema standardu o maksimalno dozvoljenim koncentracijama
škodljivih gasova, para i aerosola u atmosferi radnih i pomoćnih prostorija, SRPS Z.BO 001.
3.4.5. Graniĉne vrednosti emisije gasova za odreĊene vrste loţišta
U tabelama (Tabela 36. i Tabela 37) prikazane su graniĉne vrednosti emisije GVE dimnih
gasova, koje prema zakonskim aktima i normama postrojenja u kojima se sagoreva biomasa i
gasovita goriva ne bi smele preći naznaĉenu vrednost. Radi uporeĊenja sa uslovima u našoj
zemlji u tabelama (Tabela 38. i Tabela 39.) prikazani su i podaci GVE u Nemaĉkoj i Danskoj.
71
Pošto se navedene vrednosti moraju poštovati, rad termoenergetskog postrojenja za
sagorevanje balirane biomase u Golupcu mora biti u navedenim granicama.
Propisi u Srbiji
Pri radu kotlovskih postrojenja u Srbiji treba da budu zadovoljeni zahtevi Uredbe Vlade
Republike Srbije o graniĉnim vrednostima emisije zagaĊujućih materija u vazduhu (Sl.
glasnik S. Srbije, br. 71/2010), za male snage loţišta, manje od 1 MWth (ĉl. 19, prilog II).
TakoĊe, treba voditi raĉuna o vrednostima imisije, koje su regulisane Pravilnikom o
graniĉnim vrednostima, metodama merenja imisije, kriterijumima za uspostavljanje mernih
mesta i evidenciji podataka (Sl. glasnik R. Srbije, br. 19/2006.).
Masena koncentracija štetnih i opasnih matrija u otpadnom gasu odreĊenih vrsta loţišta, meri
se u jedinici zapremine suvog otpadnog gasa na temperaturi 0oC i pod pritiskom 1.013 mbara.
Sadrţaj kiseonika u jedinici zapremine otpadnog gasa u zavisnosti od vrste loţišta iznosi za
ĉvrsta goriva: ugalj, briket od uglja i koks 7%, za ostala ĉvrsta goriva (biomasu) 13% i za
teĉna i gasovita goriva 3%. Sadrţaj sumpora u biomasi ne sme da preĊe vrednost 0,5 g/MJ
goriva.
Tabela 36. Graniĉne vrednosti emisije (GVE) za mala postrojenja za sagorevanje ĉvrstog
goriva (Uredba, “Sl. glasnik R.Srbije”, br. 71/2010)
Dimni broj tokom sagorevanja goriva u kontrolisanim uslovima – loţištu treba da je manji od
30 (SRPS M.R4.020). Dozvoljena emisija letećeg pepela za male toplotne jedinice je do 500
mg/Nm3 pri 8 % CO2 (vol.) za loţišta na biomasu (SRPS M.E6.110).
U tabeli 37 (Tabela 37) date su graniĉne vrednosti emisije za loţišta na gasovita goriva
(prirodni gas).
Tabela 37. Graniĉne vrednosti emisije (GVE) za mala postrojenja za sagorevanje gasovitog
goriva (Uredba, “Sl. glasnik R.Srbije”, br. 71/2010)
Parametar Vrednost
1 2
Dimni broj < 1
Ugljen monoksid, CO (500 kW do 1 MW) 1.000 mg/nm3
Oksidi azota, kao N2 (100 kW do 1 MW) 250 mg/nm3
Zapreminski udeo O2 (ostala ĉvrsta goriva (biomasa)) 13%
Dozvoljeni gubici toplote (50 kW do 1 MW) 12%
Parametar Vrednost
Ugljen monoksid, CO (400 kW do 10 MW) 80 mg/nm3
Oksidi azota, kao N2 (voda < 110oC, > 0,05 MPa) 100 mg/nm
3
72
Dimni broj za gasovita goriva po domaćem standardu SRPS B.H8.270 moţe biti najviše 0.
Rad postrojenja u Srbiji treba uskladiti sa visokim zahtevima EU zemalja u pogledu
energetske efikasnosti i emisije gasova zagaĊivaĉa, što treba da obuhvati i vrednosti: PAH,
PCDD/F i HCl. Pri tome se mora imati u vidu da ekonomski, socijalni i uslovi zaštite ţivotne
sredine u regionu Juţne Evrope su specifiĉni i razliĉiti od uslova u severnijim drţavama EU.
Zbog toga je veoma vaţno da se to respektuje u domaćim zakonskim propisima i normama.
U tabeli 38 (Tabela 38) date su graniĉne vrednosti dozvoljenih emisija pri sagorevanju
biogoriva u ĉvrstom stanju u Nemaĉkoj.
Tabela 38. Graniĉne vrednosti dozvoljenih emisija (GVE) pri sagorevanju biogoriva u
ĉvrstom stanju u Nemaĉkoj
Snaga
postrojenja
N / F,
(p)
Referentni
propis
Referentna
koliĉina
Ograniĉenje emisije
CO
(eg)
Ukupni
C, (b)
NOx,
(cn) Prašina
Vol. %O2 g/Nm3 mg/Nm
3 mg/Nm
3 mg/Nm
3
Vrednost emisije za sagorevanje drveta u prirodnom stanju
1<2,5 MW F TA Luft, (f) 11 0,15, 10 250 100
2,5<5 MW F TA Luft, (f) 11 0,15 10 250 50
1 2 3 4 5 6 7 8
5< 50 MW F TA Luft, (f) 11 0,15 10 250 20
Vrednost emisije za sagorevanje slame i sliĉnih biljnih materijala
1< 50 MW F TA Luft, (f) 11 0,25 50 400 20
Znaĉenja u tabeli su sledeća
p -snaga postrojenja,
N - nazivna toplotna snaga loţišta, tj. najveća proizvedena koliĉina toplote u reţimu
stalnog rada u jedinici vremena (njega navodi proizvoĊaĉ uz napomenu koje je gorivo
korišćeno),
F - nazivna toplotna snaga loţišta, tj. snaga koja se moţe dovesti loţištu u odnosu na
donju toplotnu moć goriva u reţimu trajnog rada,
b - emisija isparljivih organskih jedinjena ugljenika (VOC), tzv. volatili,
cn - azot – dioksid,
eg - graniĉna vrednost vaţi samo pri uslovima rada sa nazivnim opterećenjem,
d – bez ograniĉenja emisije za niţe vrednosti snaga loţišta od 15 kW,
Zapreminski udeo O2 3%
73
f – TA vazduh, obnovljeno izdanje od 1.10.2002. godine i
gl – kod loţišta za slamu i sliĉna goriva, za postrojenja sa nazivnom toplotnom snagom
preko 100 kW, osim toga vaţi i ograniĉenje za PCDD/F (dioksin i furan) na 0,1
ngTE/Nm3, a za gasovita anorganska jedinjenja hlora (izraţeno kao HCL) 30 mg/Nm
3.
Ako se uporede podaci iz tabela 35 i 37 (Tabela 35 i Tabela 37) moţe da se konstatuje da je
smanjena graniĉna vrednost emisije praškastih materija u izlaznim gasovima kod sagorevanja
slame i sliĉnih biljnih materijala u Nemaĉkoj. Kod sagorevanja drveta se naši podaci emisije
nalaze u proseku. Graniĉna vrednost ugljenmonoksida je manja za 100 mg/Nm3 kod
sagorevanja drveta u Nemaĉkoj, a ista je kod slame. Kod sagorevanja drveta je graniĉna
vrednost azotnih oksida duplo manja, a kod slame za 100 mg/Nm3 manja nego kod naših
propisa. Graniĉna vrednost emisije organskog ugljenika kod sagorevanja drveta je ĉetiri puta
manja u Nemaĉkoj, a kod slame je ista koliĉina u odnosu na nase propise. U projektnim
rešenjima postrojenja treba teţiti nemaĉkim podacima.
U tabeli 39 (Tabela 39) date su graniĉne vrednosti dozvoljenih emisija pri sagorevanju
biogoriva u ĉvrstom stanju u Danskoj.
U navedenoj tabeli podaci za ugljenmonoksid su dati u procentima ili u ppm, pa su
orijentaciono uporedljivi sa našim i nemaĉkim podacima. Interesantno je da je dozvoljena
koliĉina prašine pribliţno 6 puta veća kod sagorevanja drveta, a pribliţno 12 puta kod
sagorevanja slame u odnosu na podatke emisija gasova. Verovatno je to zbog toga što su u
Danskoj kotlovi za farme jednostavnije konstrukcije i postavljeni su dalje od naselja.
Kod loţišnih postrojenja sa više pojedinaĉnih loţišta, za ograniĉenje emisije svakog
pojedinaĉnog loţišta merodavna je ukupna toplotna snaga loţišnog postrojenja. Ukupnu
toplotnu snagu loţišnog postrojenja predstavlja zbir toplotnih snaga svih pojedinaĉnih loţišta
u sastavu loţišnog postrojenja.
Tabela 39. Graniĉne vrednosti dozvoljenih emisija (GVE) ugljenmonoksida i prašine pri
normalnom uĉinku i smanjenom opterećenju kotla za vreme testiranja kotlovskog
postrojenja za farme
Gorivo Loţište
CO-emisija pri
10% O2, 30%
opterećenje
kotla
CO-emisija pri
10% O2,
nominalni
uĉinak
Emisija
prašine pri
10% O2
Drvo za loţenje,
pelete, iseĉeno
drvo, drveni ĉips,
zrno ţitarica
Šarţno (ruĉno)
loţenje
0,50% ili
5.000 ppm
0,50% ili 5.000
ppm 300 mg/Nm
3
Drvo za loţenje,
pelete, iseĉeno
drvo, drveni ĉips,
zrno ţitarica
Automatsko 0,15% ili
1.500 ppm
0,10% ili 1.000
ppm 300 mg/Nm
3
Slama Šarţno (ruĉno) 0,80% ili 0,80% ili 8.000 600 mg/Nm3
74
loţenje 8.000 ppm ppm
Slama Automatsko 0,40% ili 4.000
ppm
0,30% ili 3.000
ppm 600 mg/Nm
3
Standard bitan za dobijanje dozvole za rad i eksploataciju postrojenja za sagorevanje biomase
za snage manje od 1 MW je SRPS M.E6.110, koji je naveden u "Sl. glasnik RS", br. 9/80
U Srbiji je uobiĉajena praksa da se u nedostatku domaćih propisa primenjuju nemaĉki
standardi DIN ili evropske norme EN sa pratećim propisima. Zato se ovde navode propisi
prema kojima postupaju proizvoĊaĉi i vlasnici postrojenja za sagorevanje u Nemaĉkoj.
Pribliţavanjem i pristupanjem Evropskoj uniji i u Srbiji će biti obavezno ponašanje u skladu
sa tim propisima.
U tabeli 40 (Tabela 40) prikazani su podaci graniĉnih vrednosti imisije (GVI) gasova u
naseljenom mestu na otvorenom prostoru (koncentracija ugljenmonoksida, azotdioksida,
sumpordioksida, ĉaĊi i suspendovanih ĉestica i teških metala, ukupne koliĉine sedimenata i
sadrţaja aerosidemenata).
Tabela 40. Prikaz graniĉnih vrednosti imisije (GVI) gasova, ĉaĊi, suspendovanih ĉestica i
teških metala, sedimenata i sadrţaja aerosedimenata, (Pravilnik, “Sl. glasnik RS”,
br. 54/92, 30/99 i 19/2006)
ZagaĊujuća
materija Jedinica mere
Ukupn
o CO NO2 SO2 ĈaĊ
Susp.
ĉestic
e
Pb Cd Zn Hg
Gasovi, ĉaĊ i
susp. ĉestica µg/m
3/dan 413 5 85 150 50 120 1 0,01 1 1
Sedimenti µg/m2/dan 655 - - 250 5 400
Taloţne
materije mg/m
2/mes. 450 - - - - - - -
Kao što se vidi iz podataka naznaĉenih u tabeli 40 (Tabela 40) emisija gasova na otvorenom
prostoru mora biti manja od graniĉnih vrednosti koncentracije gasova i ĉaĊi, suspendovanih
ĉestica i teških metala, ukupne vrednosti sedimenata i sadrţaja aerosedimenata.
3.4.6. Procena uticaja emisije gasova sagorevanjem biomase na okolinu
Na osnovu dosadašnjih istraţivanja sagorevanja biomase iz poljoprivredne proizvodnje moţe
da se konstatuje da biomasa manje zagaĊuje ţivotnu sredinu od konvencionalnih goriva.
Biomasa ne sadrţi sumpor (u tragovima), te u produktima sagorevanja nema sumpornih
oksida u znaĉajnim koliĉinama. Biomasa ne sagoreva na visokim temperaturama, zbog
mogućnosti topljenja pepela, te u produktima sagorevanja ne stvaraju se NOx jedinjenja u
znaĉajnim koliĉinama. Od vrste i kvaliteta izrade kotlovskog ureĊaja zavisi kolika će biti
koliĉina CO u produktima sagorevanja. Postojeća postrojenja nemaju odgovarajući kvalitet
procesa sagorevanja biomase, ne poseduju automatsku kontrolu procesa sagorevanja, ruĉno se
loţe i ruĉno se vodi proces sagorevanja. Zbog toga treba uvek insistirati na primeni
automatske kontrole procesa sagorevanja i automatskog loţenja postrojenja sa biomasom. U
75
principu postojeća termiĉka postrojenja ne zagaĊuju znaĉajno ţivotnu sredinu, kao što
zagaĊuju postrojenja koja rade na konvencionalno gorivo (na primer mazut ili ugalj). Koliĉina
proizvedenog CO2 sagorevanjem biomase je na godišnjem nivou nula, pošto biljke iz
atmosfere uzmu istu koliĉinu CO2 za svoj rast i razvoj.
Prema odredbama Zakona o zaštiti ţivotne sredine (Sl. glasnik 66/91, 83/92, 51/93, 69/93,
48/94, 53/95) i Pravilnika o graniĉnim vrednostima, metodama merenja emisije, kriterijuma
za uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka (Sl. glasnik 71/2010) propisane su
graniĉne vrednosti emisija zagaĊujućih materija u vazduhu, kao i koncentracije zagaĊivaĉa
okolnog vazduha.
Sastav proizvedenog pepela u procesu sagorevanja biomase zavisi od vrste i koliĉine
upotrebljenih sredstava za Ċubrenje i zaštitu bilja. Ukoliko se ne radi o preteranim dozama
Ċubriva i sredstava za zaštitu bilja, onda se pepeo za biomasu moţe koristiti za Ċubrenje bašta,
što svakako nije sluĉaj sa pepelom od uglja.
Pri skladištenju biomase u kamare na ekonomskom dvorištu potrebno je dobro voditi raĉuna o
razmaku izmeĊu kamara, o obezbeĊenosti sa sredstvima za gašenje poţara, obilasku i kontroli
stanja kamara, zabrani deci da se ne igraju oko kamara, zabrani ţivotinjama da ne raznose
biomasu, itd. Pušenje strogo zabraniti radnicima koji rade sa biomasom.
3.4.7. PredviĊene mere za smanjenje i/ili spreĉavanje negativnog uticaja postrojenja
(objekata) na ţivotnu sredinu
Mere za smanjenje i/ili spreĉavanje negativnog uticaja postrojenja (objekata) na ţivotnu
sredinu sprovodiće se u toku izgradnje, redovonog rada kao i u sluĉaju udesa. One obuhvataju
mere predviĊene zakonskim i podzakonskim aktima, tehniĉko tehnološke mere zaštite, mere
zaštite u sluĉaju nesreće, mere zaštite od elementarnih nepogoda, mere zaštite od el. energije,
mere zaštite od poţara i ekplozije, mere zaštite na radu kao i preventivne mere zaštite.
3.4.8. Mere predviĊene zakonskim i podzakonskim aktima
Ove mere obuhvataju: primenu normativa i standarda kod izbora i nabavke materijala i
opreme za izgradnju objekata, primenu zakonskih i podzakonskih odredbi za bezbedno
funkcionisanje postrojenja u odnosu na indikatore ţivotne sredine kao i uslove koji utvrĊuju
nadleţni drţavni organi i institucije kod izdavanja odobrenja i saglasnosti za izgradnju i
upotrebu objekata.
U saglasnosti sa ovim merama, a prema Zakonom o proceni uticaja na ţivotnu sredinu
(“Sl.glasnik RS” br.135/04 i 36/09) i drugim vaţećim aktima, kao što je Uredba o utvrĊivanju
liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i liste projekata za koje se moţe zahtevati
procena uticaja na ţivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS” br.114/2008) i dr. za izgradnju
termoenergetskog postrojenja za proizvodnju toplotne energije ukupne termiĉke snage 1 do 50
MW se prema listi II navedene Uredbe moţe zahtevati procena uticaja na ţivotnu sredinu,
koja pored naziva projekta, sadrţi i kriterijume za odluĉivanje o potrebi izrade procene uticaja
na ţivotnu sredinu.
76
Navedena konstatacija se u Uredbi nalazi pod taĉkom 3., podtaĉka 1. - Postrojenja za
proizvodnju elektriĉne energije, vodene pare, tople vode, tehnološke pare ili zagrejanih
gasova (termoelektrane, toplane, gasne turbine, postrojenja sa motorom sa unutrašnjim
sagorevanjem, ostali ureĊaji za sagorevanje), ukljuĉujući i parne kotlove, u postrojenjima za
sagorevanje uz korišćenje svih vrsta goriva, snage 1 do 50 MW.
3.4.9. Kriterijumi i opšte mere koje se zahtevaju kod izrade studije sa procenom u
uticaju na ţivotnu sredinu
Procena uticaja na ţivotnu sredinu jeste preventivna mera zaštite ţivotne sredine zasnovana
na izradi studija i sprovoĊenju konsultacija uz uĉešće javnosti i analizi alternativnih mera, sa
ciljem da se prikupe podaci i predvide štetni uticaji odreĊenih projekata na ţivot i zdravlje
ljudi, floru i faunu, zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaţ, materijalna i kulturna dobra i
uzajamno delovanje ovih ĉinilaca, kao i utvrde i predloţe mere kojima se štetni uticaji mogu
spreĉiti, smanjiti ili otkloniti imajući u vidu izvodljivost tih projekata.
Faze u postupku procene uticaja
Postupak procene uticaja na ţivornu sredinu sastoji se od sledećih faza:
1. Odluĉivanje o potrebi procene uticaja na ţivotnu sredinu za projekte;
2. Definisanje obima i sadrţaja studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu i
3. Odluĉivanje o davanju saglasnosti na studiju o proceni uticaja na ţivotnu sredinu.
Odluĉivanje o potrebi procene uticaja
Nosilac projekta za koji se moţe zahtevati procena uticaja na ţivotnu sredinu podnosi zahtev
nadleţnom organu za odluĉivanje o potrebi procene.
Zahtev o potrebi procene uticaja sadrţi:
1. opis lokacije;
2. opis karakteristika projekta;
3. opis karakteristika mogućih uticaja projekta na ţivotnu sredinu i
4. druge podatke i dokumentaciju.
Definisanje obima i sadrţaja studije o proceni uticaja
Nosilac projekta za koje se obavezno vrši procena uticaja i za koje je nadleţni organ utvrdio
obavezu procene uticaja podnosi zahtev za odreĊivanje obima i sadrţaja studije o proceni
uticaja.
Zahtev za odreĊivanje obima i sadrţaja sadrţi:
1. podatke o nosiocu projekta;
2. opis projekta;
3. prikaz glavnih alternativa koje su razmatrane;
4. opis ĉinilaca ţivotne sredine koji mogu biti izloţeni uticaju;
77
5. opis mogućih znaĉajnih štetnih uticaja projekta;
6. opis mera predviĊenih u cilju spreĉavanja, smanjenja i otklanjanja znaĉajnih štenih
uticaja;
7. netehniĉki rezime podataka navedenih od 2) do 6);
8. podaci o mogućim teškoćama na koje je naišao nosilac projekta u prikupljanju podataka
i dokumentacije i
9. druge podatke i dokumentaciju.
Odluĉivanje o davanju saglasnosti na studiju o proceni uticaja na ţivotnu sredinu
Davanje saglasnosti na izraĊenu studiju o proceni uticaja na ţivotnu sredinu izdaje nadleţni
organ u skladu sa vaţećim zakonima Republike Srbije.
Vaţniji zakoni pri dluĉivanju o davanju saglasnosti na studiju o proceni uticaja na
ţivotnu sredinu
1. Zakon o proceni uticaja na ţivotnu sredinu („Sl.glasnik RS“, br. 135/04 i 36/09);
2. Uredba o utvrĊivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste
projekata za koje se moţe zahtevati procena uticaja na ţivotnu sredinu; Lista i Projekata
za koje je obavezna procena uticaja na ţivotnu sredinu (''Sl glasnik RS'', br. 114/08);
3. Pravilnik o sadrţini zahteva o potrebi procene uticaja i sadrţini zahteva za odreĊivanje
obima i sadrţaja studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu (''Sl glasnik RS'', br.
69/05);
4. Pravilnik o postupku javnog uvida, prezentaciji i javnoj raspravi o studiji o proceni
uticaja na ţivotnu sredinu (''Sl glasnik RS'', br. 69/05);
5. Pravilnik o radu tehniĉke komisije za ocenu studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu
(''Sl glasnik RS'', br. 69/05);
6. Pravilnik o sadrţini studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu (''Sl glasnik RS'', br.
69/05);
7. Pravilnik o sadrţini, izgledu i naĉinu voĊenja javne knjige o sprovedenim postupcima i
donetim odlukama o proceni uticaja na ţivotnu sredinu (''Sl glasnik RS'', br. 69/05).
Uopšte posmatrano zaštitu ţivotne sredine pri realizaciji pojedinih projekata treba sprovoditi
integralnim merama koje se odnose na:
1. Mere zaštite predviĊene tehniĉkom dokumentacijom;
2. Mere zaštite u toku izvoĊenja projekta;
3. Mere zaštite u toku eksploatacije projekta;
4. Mere zaštite u sluĉaju udesa i
5. Program praćenja uticaja projekta na ţivotnu sredinu.
U skladu sa tim merama Ministarstvo ţivotne sredine i prostornog planiranja Republike Srbije
je krajem 2010. godine propisalo Uputstvo o minimalnim uslovima za zaštitu ţivotne sredine
78
koje je obuhvatalo opšte i specijalizovane mere. Opšte mere zaštite ţivotne sredine se odnose
na:
I. Mere u toku izgradnje
Tokom izvoĊenja radova na pripremi terena i izgradnji objekta potrebno je planirati i
primeniti sledeće mere zaštite:
1. Nosilac projekta je duţan da poštuje Zakon o planiranju i izgradnji („Sl. gl. RS”, br.
72/09), kao i podzakonska akta doneta na osnovu ovog Zakona
2. Vršiti redovno kvašenje zaprašenih površina i spreĉiti rasipanje graĊevinskog materijala
tokom transporta
3. Utvrditi obavezu sanacije zemljišta, u sluĉaju izlivanja ulja i goriva tokom rada
graĊevinskih mašina i mehanizacije
4. Otpadni materijal koji nastane u procesu izgradnje (komunalni otpad, graĊevinski
materijal i metalni otpad, plastika, papir, stare gume i sl.) propisno sakupiti, razvrstati i
odloţiti na za to predviĊenu i odobrenu lokaciju
5. Materijal iz iskopa odvoziti na unapred definisanu lokaciju, za koju je pribavljena
saglasnost nadleţnog organa; transport iskopanog materijala vršiti vozilima koja
poseduju propisane koševe i sistem zaštite od prosipanja materijala
6. Ako se u toku izvoĊenja graĊevinskih i drugih radova naiĊe na arheološka nalazišta ili
arheološke predmete, izvoĊaĉ radova je duţan da odmah prekine radove i obavesti
nadleţnu organizaciju za zaštitu spomenika kulture
7. Ako se u toku radova naiĊe na prirodno dobro koje je geološko-paleontološkog tipa i
minerološko-petrografskog porekla, za koje se pretpostavlja da ima svojstvo prirodnog
spomenika, izvoĊaĉ radova je duţan da o tome obavesti nadleţnu organizaciju za zaštitu
prirode.
II. Upravljanje otpadom
1. Nosilac projekta je duţan:
2. Da poštuje Zakon o upravljanju otpadom („Sl. gl. RS”, br. 36/09), Zakon o ambalaţi i
ambalaţnom otpadu („Sl. gl. RS”, br. 36/09), kao i podzakonska akta doneta na osnovu
ovih zakona
3. Obezbedi poseban prostor
4. Obezbedi potrebne uslove i opremu za sakupljanje, razvrstavanje i privremeno ĉuvanje
razliĉitih otpadnih materija (komunalni i ambalaţni otpad, organski ili procesni otpad,
reciklabilni materijal, otpad od ĉišćenja separatora masti i ulja i dr.)
5. Da sekundarne sirovine, opasan i drugi otpad, predaje licu sa kojim je zakljuĉen ugovor,
a koje ima odgovarajuću dozvolu za upravljanje otpadom (skladištenje, tretman,
odlaganje i sl).
III. Zaštita voda
79
Nosilac projekta je duţan:
1. Da poštuje Zakon o vodama („Sl. gl. RS”, br. 33/10), kao i podzakonska akta doneta na
osnovu ovog Zakona
2. Planira i izvede sistem interne separatne kanalizacije (za atmosferske i fekalne otpadne
vode)
3. Sanitarno-fekalne otpadne vode odvodi u gradsku kanalizacionu mreţu a u sluĉaju
nepostojanja gradske kanalizacije, potrebno je fekalne otpadne vode upuštati u
vodonepropusnu septiĉku jamu, do opremanja lokacije kanalizacionom infrastrukturom
4. Obezbedi saglasnost nadleţnog organa za poslove vodoprivrede (mišljenje, dozvola...)
5. Po potrebi, predvidi odgovarajući tretman tehnoloških otpadnih voda, kojim se
obezbeĊuju propisani zahtevi emisije, odnosno propisani uslovi za ispuštanje u javnu
kanalizaciju ili odreĊeni recipijent
6. Predvidi kontrolisani prihvat potencijalno zauljene atmosferske vode sa internih
saobraćajnih, manipulativnih površina i parkinga, kao i njen tretman u
taloţniku/separatoru masti i ulja, kojim se obezbeĊuje da kvalitet preĉišćenih voda
zadovoljava kriterijume propisane za ispuštanje u javnu kanalizaciju ili odreĊeni
recipijent; vrši redovnu kontrolu separatora i taloţnika i poslove praţnjenja istih poveri
ovlašćenoj organizaciji; vodi urednu evidneciju o ĉišćenju navedene opreme i ureĊaja
7. Ugradi ureĊaj za merenje koliĉine ispuštenih otpadnih voda-meraĉ protoka i dobijene
rezultate dostavlja nadleţnoj inspekciji za zaštitu ţivotne sredine (republiĉka,
pokrajinska, grada Beograda)
8. Uspostavi monitoring voda koje se ispuštaju u recipijent u skladu sa Zakonom o
vodama
9. Rezultate merenja kvaliteta voda dostavi nadleţnoj inspekciji i Agenciji za zaštitu
ţivotne sredine.
IV. Zaštita vazduha
Nosilac projekta je duţan:
1. Da poštuje Zakon o zaštiti vazduha („Sl. gl. RS”, br. 36/09), kao i podzakonska akta
doneta na osnovu ovog Zakona
2. Predvidi odgovarajuću opremu, tehniĉka i tehnološka rešenja, kojima se obezbeĊuje da
emisija zagaĊujućih materija u vazduh zadovoljava propisane graniĉne vrednosti
3. Da postrojenje prilikom projektovanja, gradnje i korišćenja odrţava tako da ne ispušta
zagaĊujuće materije u vazduh u koliĉini većim od graniĉnih vrednosti emisije
4. Ukoliko doĊe do kvara ureĊaja kojim se obezbeĊuje sprovoĊenje propisanih mera
zaštite ili do poremećaja tehnološkog procesa zbog ĉega dolazi do prekoraĉenja
graniĉnih vrednosti emisije, nosilac projekta je duţan da kvar ili poremećaj otkloni ili
prilagodi rad novonastaloj situaciji ili obustavi tehnološki proces kako bi se emisija
svela u dozvoljene granice u najkraćem roku
80
5. U sluĉaju prekoraĉenja graniĉnih vrednosti nivoa zagaĊujućih materija u vazduhu, da
preduzme tehniĉko-tehnološke mere ili da obustavi tehnološki proces, kako bi se
koncentracije zagaĊujućih materija svele u propisane vrednosti
6. Nosilac projekta stacionarnog izvora zagaĊivanja, kod koga se u procesu obavljanja
delatnosti mogu emitovati gasovi neprijatnih mirisa, duţan je da primenjuje mere koje
će dovesti do redukcije mirisa iako je koncentracija emitovanih materija u otpadnom
gasu ispod graniĉne vrednosti emisije
7. Nosilac projekta novoizgraĊenog ili rekonstruisanog stacionarnog izvora zagaĊivanja za
koji nije propisana obaveza izdavanja integrisane dozvole ili izrade studije o proceni
uticaja na ţivotnu sredinu duţan je da pre puštanja u rad pribavi dozvolu (uz zahtev za
izdavanje dozvole obaveza operatera je da priloţi upotrebnu 8 dozvolu ili tehniĉku
dokumentaciju za taj izvor zagaĊivanja, kao i struĉni nalaz sa rezultatatima emisije)
8. Nosilac projekta svakog izvora zagaĊivanja duţan je da dostavi nadleţnom organu
podatke o stacionarnom izvoru zagaĊivanja i svakoj njegovoj promeni
9. Obezbedi redovan monitoring emisije i da o tome vodi evidenciju
10. Obezbedi kontinualna merenja emisije ako za to postoji obaveza (kada je maseni protok
emisije za odreĊenu zagaĊujuću materiju veći od propisanih vrednosti) samostalno,
putem automatskih ureĊaja za kontinualno merenje
11. Vodi evidenciju o obavljenim kontinualnim merenjima sa podacima o mernim mestima,
rezultatima i uĉestalosti merenja i dostavi podatke jednom u tri mesca u roku od 15
dana od isteka tromeseĉja, a i da dostavi merenja na godišnjem nivou u vidu godišnjeg
izveštaja najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu
12. Obezbedi kontrolna merenja emisije preko ovlašćenih organizacija, ako merenja emisije
obavlja samostalno
13. Obezbedi propisana povremena merenja emisije, preko ovlašćenog pravnog lica dva
puta godišnje, ukoliko ne vrši kontinualni monitoring, a podatke dostavi u roku od 30
dana od dana izvršenog merenja
14. Vodi evidenciju o vrsti i kvalitetu sirovina, goriva i otpada u procesu spaljivanja
15. Vodi evidenciju o radu ureĊaja za spreĉavanje ili smanjenje emisije zagaĊujućih
materija kao i mernih ureĊaja za merenje emisije
16. Predvidi odgovarajuće mere za spreĉavanje širenja neprijatnih mirisa (npr. za upijanje
neprijatnog mirisa amonijaka koristiti rupiĉaste dţakove napunjene zeolitom i sl.).
V. Zaštita od buke
Nosilac projekta je duţan:
1. Da poštuje Zakon o zaštiti od buke u ţivotnij sredini („Sl. gl. RS”, br. 36/09), kao i
podzakonska akta doneta na osnovu ovog Zakona
81
2. Projektuje i izvede odgovarajuću zvuĉnu zaštitu, kojom se obezbeĊuje da buka koja se
emituje iz tehniĉkih i drugih delova objekata pri propisanim uslovima korišćenja i
odrţavanja ureĊaja i opreme, odnosno tokom obavljanja planiranih aktivnosti, ne
prekoraĉuje propisane graniĉne vrednosti
3. Ukoliko se radi o kompresoru obavezno postavi isti u zatvoren prostor uz sprovoĊenje
akustiĉnih mera zaštite i na udaljenosti od najmanje 20 metara od najbliţe zatvorenog
prostora u kome borave ljudi.
VI. Ostale opšte mere
1. UreĊenje zelenila:
- Potrebno je izvršiti ureĊenje i ozelenjavanje slobodnih površina (travnjaci, ţbunasta i
visoka vegetacija) u skladu sa projektom hortikulturnog ureĊenja
- Po obodu kompleksa, celom duţinom, formirati visoko zelenilo dugog vegetacionog
perioda
2. UreĊenje prostora, korišćenje prirodnih resursa i dobara vrši se u skladu sa prostornim i
urbanistiĉkim planovima i drugim planovima
3. Pravno ili fiziĉko lice koje degradira ţivotnu sredinu duţno je da izvrši remedijaciju ili
na drugi naĉin sanira degradiranu ţivotnu sredinu u skladu sa projektima sanacije i
remedijacije
4. Operater seveso postrojenja, odnosno kompleksa u kome se obavljaju aktivnosti u
kojima je prisutna ili moţe biti prisutna jedna ili više opasnih materija, u jednakim ili
većim koliĉinama od propisanih, duţan je da primenjuje Seveso II direktivu
5. Potrebno je dostavljati podatke za registre izvora zagaĊivanja ţivotne sredine
6. Potrebno je sprovoditi neophodne mere zaštite od udesa
7. Potrebno je koristiti ekološke energente.
3.5 Potrebne koliĉine biomase za ĉasovni i sezonski rad kotlovskog
postrojenja
3.5.1. Ĉasovna potrošnja biomase
Maksimalna deklarisana ĉasovna potrošnja biomase kotlovskog postrojenja u Golupcu se
moţe izraĉunati kao koliĉnik deklarisane toplotne snage postrojenja i proizvoda stepena
korisnosti postrojenja i toplotne moći goriva (biomase) koje će se sagorevati. Za usvojene
poĉetne podatke, ĉasovna potrošnja biomase postrojenja iznosi:
mG = Q / x hd = (560 x 3600) / (0,85 x 18.000) = 131,76 kg/h
gde su:
mG - potrošnja goriva [kg/h],
82
Q - snaga toplovodnog kotlovskog postrojenja [kW],
- stepen efikasnosti kotlovskog postrojenja [-] i
hd - donja toplotna moć izabranih peleta od drveta [kJ/kg].
3.5.2. Sezonska potrošnja biomase
Sezonska potrošnja biomase kao goriva je promenljiva i najviše zavisi od spoljašnjih, tj.
eksploatacionih uslova tokom grejnog perioda. Spoljašnji uslovi tokom grejnog perioda će u
najvećoj meri uticati na toplotne gubitke izabranih objekata javne namene u Golupcu. Na
ukupnu potrošnju biomase tokom grejne sezone utiĉe i odnos korišćenja biomase kao baznog
energenta i loţ ulja kao dopunskog energenata.
Usvojeno je da maksimalna toplotna snaga termiĉkog postrojenja na biomasu iznosi 560 kW i
da će se svi toplotni gubici koji su veći od toga podmirivati loţ uljem. Na osnovu toga se
moţe izraĉunati godišnja potrošnja biomase sledećim izrazom:
mG/god = 24·3.600·e·y·SD·Q /(hd··(tu - ts)) = 24·3.600·0,81·0,8·2.775·560/(18.000·0,85·
(20-(-18)) = 116.903,35 kg/god.
gde su:
e = et·eb - koeficijent temperaturnog i eksploatacionog ograniĉenja, 0,9 x 0,9 = 0,81
y - korekturni koeficijent (prekid u loţenju, vetar), 0,8,
SD - broj stepen-dana, 185 dana x 15oC = 2.775 dana,
Q - potrebna koliĉina toplote za grejanje[kW],
hd - donja toplotna moć goriva (18.000) [kJ/kg],
- stepen korisnosti postrojenja (0,85),
tu - unutrašnja temperatura prostora koji se greje (20oC) i
ts - spoljna projektna temperatura (-18oC).
Pošto se planira skladištenje u dţambo vrećama dimenzija 91 x 91 x 180 cm (Sl. 49), koja u
sebi sadrţi 1.030 kg peleta, za ukupnu sezonu je potrebno 114 dţambo vreća. Ali pošto peleti
mogu sukcesivno da se nabavljaju i naruĉuju dovoljno je obezbediti zalihe peleta za mesec
dana, što predstavlja 18.957 kg, odnosno 19 dţambo vreća. Transport dţambo vreća je
najbolje da se vrši kamionom sa kranom (Sl. 50) ili moţe i obiĉnim kamionom ali onda na
mestu istovara treba da postoji viljuškar.
83
Sl. 49. Dţambo vreće
Sl. 50. Kamion sa kranom
Kako je već navedeno u prethodnom delu teksta, cena peleta je znatno jeftinija kad se kupi
odmah nakon grejne sezone ili na leto, te je potrebno da se potpiše ugovor kojim će se
garantovati isporuka peleta u zimskom periodu. Takav ugovor je prikazan na sledećoj strani.
84
UGOVOR O KUPOPRODAJI
Br. ____/12
Zakljuĉen u Golupcu, dana __.__.2012 godine, izmeĊu :
1. ______________________________________________ (u daljem tekstu: Prodavac)
i
2. OŠ“Branko Radiĉević“ iz Golupca (u daljem tekstu: Kupac)
PREDMET UGOVORA
Ĉlan 1.
Ovim Ugovorom Prodavac i Kupac su se sporazumeli da će u tekućoj 2012. godini, poslovno
saraĊivati u kupoprodaji peleta od drveta, pri ĉemu će se u prometu upravljati po zakonskim
propisima i dogovorima, odnosno uslovima ovog Ugovora.
CENA I NAĈIN PLAĆANJA
Ĉlan 2.
Promet pelet od drveta će se obavljati na osnovu ponuĊene mase i cena iz ponude koja
predhodi ovom Ugovoru i koja je sastavni deo ovog Ugovora.
Plaćanje isporuĉenih peleta će se u potpunosti realizovati odmah po isporuci, a najkasnije za
30 dana od završnog dana isporuke.
ROK I USLOVI ISPORUKE
Ĉlan 3.
Rok za isporuku peleta od drveta je naznaĉen u ponudi zajedno sa ponuĊenom cenom peleta
koja predhodi ovom Ugovoru i koja je sastavni deo ovog Ugovora.
Prodavac pelete od drveta o svom trošku Kupcu dostavlja i istovara u predviĊene binove, koji
moraju biti prazni.
Prodavac garantuje Kupcu kvalitet isporuĉenih peleta od drveta koji trebaju da budu
uobiĉajenog kvaliteta i sa maksimalnom vlaţnošću prikazanoj u ponudi koja je sastavni deo
ovog Ugovora (ne više od 17% u odnosu na vlaţnu osnovu).
85
Kupac je duţan da prigovor na kvalitet i koliĉinu isporuĉenih peleta dostavi pismenim putem
na adresu Prodavca u roku od dva dana po preuzimanju robe. Kupac ne sme robu za koju je
uloţio prigovor vratiti Prodavcu bez njegove saglasnosti.
Prodavac je duţan da se u roku od 4 dana po dostavljanju prigovora na kvalitet i koliĉinu
isporuĉene robe izjasni po pitanju istog, pismenim putem.
U sluĉaju odstupanja mase isporuĉene biomase od +/- 0,5% od one koja je naznaĉena u
ponudi, koja je sastavni deo ovog Ugovora, ne mogu se staviti prigovori na isporuĉenu
koliĉinu.
Uloţeni prigovor za kvalitet robe ne oslobaĊa Kupca obaveze plaćanja fakturisanog iznosa
nereklamiranog dela robe.
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlan 4.
Prodavac ima pravo da izmeni uslove iz ovog Ugovora samo u sluĉaju više sile o ĉemu će
blagovremeno obavestiti Kupca radi izjašnjavanja i eventualnog potpisivanja Aneksa na ovaj
Ugovor.
Ugovorne strane su saglasne, da će u sluĉaju da je potrebno precizirati bilo kakva dodatna
prava ili obaveze jedne od ugovornih strana (rok isporuke, obaveze Prodavca, obaveze Kupca,
naknada štete u sluĉaju neispunjenja u vidu ugovorne kazne i sl...), zakljuĉiti Aneks na ovaj
Ugovor.
Ĉlan 5.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja od strane obe ugovorne strane i vaţi za
period 2012/2013. godine.
Ĉlan 6.
Ugovorne strane su saglasne da će se na sva meĊusobna prava i obaveze, koji nisu predviĊeni
ovim Ugovorom, primenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o obligacionim odnosima.
Ugovorne strane će sve nesuglasice, zahteve ili sporove koji proizilaze ili su u vezi sa ovim
Ugovorom rešavati mirnim putem. Ukoliko to ne bude moguće, ugovara se nadleţnost
Privrednog suda u Kragujevcu.
Ĉlan 7.
Ovaj Ugovor je saĉinjen u 4 (ĉetiri) istovetna primerka, od kojih su po 2 (dva) za svaku
ugovornu stranu.
Za PRODAVCA Za KUPCA
____________________ ___________________
86
3.6. Ekonomska analiza opravdanosti izgradnje postrojenja
3.6.1. Sadašnja cena toplotne energije od korišćenih energenata
U termoenergetskom postrojenju ĉija namena je zagrevanje objekata javne namene u Golupcu
će se sagorevati pelet od drveta nabavljen po trţišnim cenama, koje prema kalkulacijama
navedenim u poglavlju 1.1. ove studije, iznosi 17,13 din/kg. Proseĉna cena za korišćenje
drveta i uglja za loţenje na osnovu koje će se vršiti poreĊenje ukupne cene toplotne energije
iznosi 1,5 din/kWh sa tendencijom skorašnjeg, kontinualnog povećanja.
Uporedne cene postojećeg stanja gde se sva potrebna energija od 560 kW dobija
sagorevanjem drveta i uglja i novog stanja gde se 100% potreba za toplotom podmiruje
sagorevanjem biomase sa oĉekivanim proseĉnim stepenom korisnosti rada postrojenja je
navedena u tabeli 41 (Tabela 41).
Tabela 41. Projektovani bilans uspeha u prvoj godini realizacije investicije
Red.
br. Parametri analize
Korišćeni energenti
Postojeće
Sa novom
kotlarnicom
Drvo Ugalj Biomasa
1. Cena energenta 5,83 din/kg 7,5 din/kg 17,13 din/kg
2. Toplotna moć (hd) 16.100 kJ/kg 15.927 kJ/kg 18.000 kJ/kg
3. Energetska moć 4,47 kW/kg 4,4 kW/kg 5,0 kWh/kg
4. Broj dana grejanja u godini 185 dana 185 dana 185 dana
5. Broj grejnih sati u godini 1850 sati 1850 sati 1850 sati
6. Nazivna snaga postrojenja 560,0 kW 560,0 kW 560 kW
7. Ĉasovna potrošnja energenata 59,63 kg/h 150,7 kg/h 131,76 kg/h
8. Stepen korisnosti postrojenja 0,6 0,6 0,85
9. Ukupna godišnja potrošnja
energenata 67.719,1 kg 171.136,6 kg 116.903,3 kg
10. Ukupno godišnje utrošeno
energije (kJ) 1.090.277.052,6 2.725.692.631,6 2.104.260.365,2
11. Ukupno godišnje utrošeno
energije (kWh) 302.854,7 757.136,8 584.516,8
12. Jediniĉna cena toplotne
energije 1,30 din/kWh 1,70 din/kWh 3,43 din/kWh
13. Ukupna godišnja cena energije 393.711 din 1.287.132,6 din 2.004.893 din
14. 3.484 evra 11390 evra 17742 evra
15. UKUPNO: 14.874 evra 17.442
87
Iz prikazane analize u tabeli 41 (Tabela 41) moţe se videti da je u jednostavnom poreĊenju –
teoretskom upotreba peleta od drveta kao energenta u tehniĉkom smislu 20% skuplja od
kombinovanog korišćenja drveta i uglja za loţenje. Navedeni odnos će se znaĉajno smanjiti,
kada se u kalkulaciju unese sve ono što dodatno opterećuje cenu toplotne energije
produkovanu u starom postrojenju, gde bi se u najkraćem moglo navesti: veći pogonski
troškovi, veći troškovi radne snage, slaba efikasnost kotla i dr.
Struktura investicije u izgradnju i opremanje nove kotlarnice na biomasu je prikazana u tabeli
42 (Tabela 42).
Tabela 42. Struktura investicije
INVESTICIJA
FINANSIJSKI IZVORI
Kredit Sopstveni UKUPNO
I Osnovna sredstva 6.177.278 686.364 6.863.642
1 Termotehniĉka i procesna oprema 6.104.603 678.289 6.782.892
2
Oprema i radovi za poboljšanje unutrašnje
regulacije grejnog sistema 72.675 8.075 80.750
II Izrada projektne dokumentacije 0 343.182 343.182
III Obrtna sredstva 0 141.716 141.716
UKUPNA VREDNOST INVESTICIJE
(I+II+III) 6.177.278 1.171.262 7.348.540
U strukturi investicije moţemo zakljuĉiti da je iznos osnovnih sredstava predviĊen na osnovu
predmera i predraĉuna radova datom u tabeli 29 (Tabela 29) ove studije. U strukturi
investicije je predviĊen trošak izrade kompletne projektne dokumentacije i ukalkulisan je
iznos od 5% od ukupne predraĉunske vrednosti. TakoĊe je i dat predviĊen iznos obrtnih
sredstava od 141.246 din imajući u vidu da subjekt već izdvaja znaĉajno veća sredstva za
pokrivanje operativnih troškova trenutnog poslovanja.
TakoĊe je predviĊeno da se iz sopstvenih sredstava izdvoje iznosi za izradu projektne
dokumentacije, obrtna sredstva kao i 10% uĉešća u finansiranju investicije u osnovna sredstva
što je u skladu sa uslovima finansiranja fondova objašnjenih u poglavlju 3.6.2.2.b.
3.6.2. Finansijska efikasnost sa ocenom rentabilnosti i likvidnosti
3.6.2.1. Obraĉun i dinamika prihoda i rashoda
Projekcija strukture i dinamike cene toplotne energije je prikazana u tabeli 43 (Tabela 43).
Tabela 43. Projekcija cene 1 kWh potrebne energije
Struktura proizvodnje Utrošeno energija Jediniĉna cena Ukupno
kWh din/kWh din
Kotao – biomasa (100%) 584.516,80 3,43 2.004.893
Ukupno: 584.516,80 2.004.893
88
Proseĉna sezonska cena proizvedenog jednog kWh energije za grejanje objekta u Golupcu
površine 3.462,5 m2 iznosila bi 3,43 din/kWh sa strukturom u korišćenju energenata od 100%
peleta od drveta po proseĉnim trţišnim cenama u Srbiji.
U tabeli 44 (Tabela 44) je prikazan bilans uspeha trenu tnog poslovanja.
Tabela 44. Bilans uspeha trenutnog poslovanja
ELEMENTI Jedinica
mere
Jediniĉna
cena Koliĉina
Ukupno
2011 Str. (%)
A UKUPNI PRIHODI (SALES) - - - 4.116.913 -
Grejanje poslovnog prostora m2 1189,000 3462,50 4.116.913 -
B DIREKTNI TROŠKOVI (COGS) - - - 1.776.387 -
Materijalni troškovi (energija) din/kWh 1,59 1059991,70 1.685.387 40,98
Troškovi energije (struja,voda) - - 91000,00 91.000 2,21
C UKUPNI TROŠKOVI (B+E+F1+G1) - - - 4.113.203 -
D BRUTO DOBIT (A-B) (GROSS PROFIT) - - - 2.340.526 -
E OPŠTI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
(SG&A) - - - 2.186.816 -
Troškovi bruto zarada radnik 813600,00 2,00 1.627.200 39,56
Troškovi proizvodnih usluga(pogonski troškovi) - - 505616,04 505.616 12,29
Nematerijalni troškovi - - - 54.000 1,31
F DOBIT IZ POSLOVANJA I
AMORTIZACIJA (D-E) (EBITDA) - - - 153.710 -
F1 Amortizacija - - - 150.000 3,65
G DOBIT (F-F1) - - - 3.710 -
G1 Troškovi kamate - - - 0 0,00
H NETO DOBIT PRE POREZA (G-G1) (EBIT) - - - 3.710 -
Porez na dobit - - - 0 -
I NETO DOBIT (NI) - - - 3.710 -
U projektnom zadatku je bilo potrebno analizirati ekonomsku isplativost investicije
rekonstrukcije i opremanja nove kotlarnice uz korišćenje obnovljivih izvora energije.
Trenutna analiza korišćenja postojeće kotlarnice na drva i ugalj pokazuje da su ukupni
troškovi uzeti kao osnova za izraĉunavanje cene koštanja grejanja postojećeg objekta od
3.462,5 m2
i iznose 1,189 din/m2. Ovi ukupni troškovi grejanja će posluţiti kao osnova za
sagledavanje stepena isplativosti nove investicije putem nabavke kotlova na biomasu.
89
Tabela 45. Projektovani bilans uspeha u prvoj godini realizacije investicije
ELEMENTI Jedinica
mere
Jediniĉna
cena Koliĉina
Ukupno
2012 Str. (%)
A UKUPNI PRIHODI (SALES) - - - 4.116.913 -
Grejanje poslovnog prostora m2 1189,000 3462,50 4.116.913 -
B DIREKTNI TROŠKOVI (COGS) - - - 2.087.893 -
Materijalni troškovi (energija) din/kWh 3,43 584516,80 2.004.893 48,16
Troškovi energije (struja,voda) - - 83000,00 83000 1,99
C UKUPNI TROŠKOVI (B+E+F1+G1) - - - 4163058 -
D BRUTO DOBIT (A-B) (GROSS PROFIT) - - - 2.029.020 -
E OPŠTI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
(SG&A) - - - 1.409.271 -
Troškovi bruto zarada radnik 813600,00 1 813600 19,54
Troškovi proizvodnih usluga(pogonski troškovi) - - 200489,26 200489 4,82
Nematerijalni troškovi - - - 395182 9,49
F OPŠTI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
(SG&A) - - - 619.749 -
F1 Amortizacija - - - 449690 10,80
G DOBIT (F-F1) (EBIT) - - - 170.059 -
G1 Troškovi kamate - - - 216205 5,19
H NETO DOBIT PRE POREZA (G-G1) (EBIT) - - - -46.146 -
Porez na dobit - - - 0 -
I NETO DOBIT (NI) - - - -46.146 -
Struktura prihoda
U strukturi prihoda u tabeli 45 (Tabela 45). uzeti su ukupni trenutni troškovi grejanja objekta sa postojećim kotlom na drvo i ugalj koji po 1 m
2 iznose 1.189 din, te je na osnovu troškova
novog postrojenja izraĉunata neto dobit u prvoj godini realizacije projekta.
Praktiĉno ova dobit predstavlja uštedu troškova usled realizacije nove investicije – opremanja kotlarnice na biomasu.
Struktura troškova
Materijalni troškovi (proizvodnja energije) - je obraĉunata na osnovu tabele 43 (Tabela 43) sa
jediniĉnom cenom koštanja od 3,43 din/kwh.
Troškovi energije (struja i voda) - su obraĉunati na osnovu proseĉnog stepena utroška ovih
energenata pri eksploataciji kotlova na biomasu zadatog kapaciteta a na osnovu tehniĉkih
proraĉuna eksperata.
Troškovi bruto zarada – su obraĉunati na osnovu angaţovanja radnika sa punim radnim
vremenom i proseĉnom bruto platom od 67.800 din meseĉno za razliku od angaţovanja dva
90
radnika u postojećem sistemu zbog puno manipulativnog i ruĉnog rada oko pripreme drveta i
uglja za loţenje.
Troškovi prozvodnih usluga (pogonski troškovi). Usled korištenja kotlova na biomasu
proporcionalno se smanjio utrošak struje i vode kao i troškovi proizvodnih usluga (pogonski
troškovi od 10%) u odnosu na stare kotlove gde su pogonski troškovi izuzetno visoki zbog
starosti kotla (30%). Stanje ovih troškova je rezultat primene tehnologije sagorevanja biomase
koji koriste opremu koja zahteva dodatne troškove I u standardnom obraĉunu se raĉunaju u
iznosu od 10-15% od ukupnih troškova utrošene-proizvedene energije. U našem sluĉaju oni
su izraĉunati na nivou od 10%.
Nematerijalni troškovi – u našem sluĉaju predstavljaju ukalkulisani trošak predviĊen za ostale
nematerijalne troškove. TakoĊe je u prvoj godini realizacije investicije uraĉunat trošak izrade
projektne dokumentacije koja je obraĉunata u tabeli 42 (Tabela 42).
U prvoj godini realizacije projekta poslovanje je negativno tj. iskazan je neto gubitak od -46.146 din. dok je u narednim godinama progresivno pozitivno.
Struktura troškova amortizacije je data u tabeli 47 (Tabela 47). dok je obraĉun kamate dat u
tabeli 49 (Tabela 49).
Projektovani bilans uspeha 2012 - 2016. godina prikazan je u tabeli 46 (Tabela 46).
Tabela 46. ojektovani bilans uspeha 2012 - 2016. godina
Godina 2012 2013 2014 2015 2016
A PRIHODI (SALES) 4.116.913 4.405.096 4.713.453 5.043.395 5.396.432
Grejanje stamb.prostora 4.116.913 4.405.096 4.713.453 5.043.395 5.396.432
B DIREKTNI TROŠKOVI (COGS) 2.087.893 2.108.772 2.129.859 2.151.158 2.172.669
Materijalni troškovi(energija) 2.004.893 2.024.942 2.045.191 2.065.643 2.086.299
Troskovi energije (struja, voda) 83.000 83.830 84.668 85.515 86.370
C BRUTO DOBIT (A-B) (GROSS PROFIT)
2.029.020 2.296.325 2.583.594 2.892.237 3.223.763
D OPŠTI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI (SG&A)
1.409.271 1.078.230 1.088.472 1.098.817 1.109.265
Troškovi bruto zarada 813.600 821.736 829.953 838.253 846.635
Troskovi proizv. usluga 200.489 202.494 204.519 206.564 208.630
Nematerijalni troškovi 395.182 54.000 54.000 54.000 54.000
E DOBIT IZ POSLOVANJA I AMORTIZACIJA (C-D) (EBITDA)
619.749 1.218.095 1.495.121 1.793.420 2.114.498
Amortizacija 449.690 420.093 392.447 366.625 342.504
F DOBIT 170.059 798.002 1.102.674 1.426.795 1.771.994
Troškovi kamata 216.205 175.887 134.157 90.967 46.266
G NETO DOBIT PRE POREZA (EBIT)
-46.146 622.115 968.517 1.335.828 1.725.728
Porez na dobit 0 0 0 0 0
H NETO DOBIT (NI) -46.146 622.115 968.517 1.335.828 1.725.728
91
Struktura projektovanog bilansa uspeha
Struktura prihoda
Projektovani bilans uspeha je raĊen na 5 godina u skladu sa uslovima fonda za razvoj Srbije
koji je ostvario optimizaciju svih pokazatelja ocene finansijske efikasnosti.
U prvoj godini obraĉunati prihod tj. ukupni troškovi grejanja su uzeti te je ukalkulisano
proporcionalno povećanje troškova grejanja od 7% na godišnjem nivou što predstavlja
minimalni proseĉan godišnji rast cena energenata.
Struktura troškova
Direktni troškovi te opšti i admin. troškovi su obraĉunati sa proporcionalnim povećanjem od
1% na godišnjem nivou.
U strukturi bilansa moţemo videti da porez na dobit nije obraĉunata iz razloga što postojeća
investicija treba da smanji troškove poslovanja te nije usmerena na ostvarenje prihoda u
poslovanju.
Moţemo zakljuĉiti da je projekat rentabilan od druge godine realizacije investicije.
Obraĉun amortizacije osnovnih sredstava je prikazan u tabeli 47 (Tabela 47).
Tabela 47. Obraĉun amortizacije
Redni
broj
OPIS Predraĉunska
vrednost
Stopa
amortizacije
IZNOS 2012.
1. Termotehniĉka i procesna oprema 6.782.892 0,066 447.671
2.
Radovi i oprema za poboljšanje
unutrašnje regulacije grejnog
sistema
80.750 0,025 2.019
UKUPNO: 6.863.642 - 449.690
Kod obraĉuna troškova amortizacije za stavku br. 1, termotehniĉka i procesna oprema stopa
amortizacije je uzeta od 6,6% tj. za period od 15 godina. Kod obraĉuna amortizacije za
opremu i unutrašnje radove je raĉunat period od 40 godina sa proseĉnom godišnjom stopom
amortizacije od 2,5%.
3.6.2.2. Finansijski i ekonomski tok projekta
a) Finansijski tok - je specifiĉan novĉani tok ĉija je svrha da pokaţe stepen likvidnosti preduzeća. Kao što bilans uspeha zbirno prikazuje sve prihode i sve rashode, finansijski tok zbirno prikazuje sve prilive i sve odlive novca. U tom smislu finansijski tok je pravi “cash
flow”, tj. predstavlja tok novca u uţem smislu.
Struktura izvora finasiranja
TuĊi izvori finasiranja – kredit od fonda (Tabela 46)
Sopstveni izvori – obrazloţeni u Tabela 42.
Struktura ukupne vrednosti investicije – saĉinjavaju ukupna osnovna sredstva, obrtna sredstva
kao i troškovi izrade projektne dokumentacije (Tabela 42)
92
Finansijski tok projekta je prikazan u tabeli 48 (Tabela 48).
Tabela 48. Finansijski tok projekta
Godina 0 1 2 3 4 5
A PRIMICI (1+2+3+4) 7.348.540 4.116.913 4.405.096 4.713.453 5.043.395 10.430.432
1 Ukupan prihod 4.116.913 4.405.096 4.713.453 5.043.395 5.396.432
2 Izvori finansiranja 7.348.540 - - - - -
a/TuĊi izvori 6.177.278 - - - - -
b/Sopstveni izvori 1.171.262 - - - - -
3 Ostatak vrednosti projekta
osn.sredst. - - - - - 4.892.283
4 Ostatak vrednosti projekta
obrt.sredst. - - - - - 141.716
B IZDACI (5+6+7+9+10) 7.348.540 4.944.901 4.568.810 4.601.815 4.634.259 4.667.097
5 Investije 7.348.540 - - - - -
a/Osnovna sredstva 6.863.642 - - - - -
b/Obrtna sredstva 141.716 79.585 13.657 15.332 16.132 17.010
c/Proj.dokumentacija 343.182 - - - - -
6 Materijalni troškovi - 2.004.893 2.024.942 2.045.191 2.065.643 2.086.299
7 Troškovi goriva i energije - 83.000 83.830 84.668 85.515 86.370
8 Bruto zarade - 813.600 821.736 829.953 838.253 846.635
9 Opšti i admin.troškovi - 1.409.271 1.078.230 1.088.472 1.098.817 1.109.265
10 Anuiteti - 1.368.152 1.368.152 1.368.152 1.368.152 1.368.152
1.Kamate - 216.205 175.887 134.157 90.967 46.266
2.Otplate - 1.151.947 1.192.265 1.233.995 1.277.185 1.321.886
C DOBITAK (A-B) 0 -827.988 -163.714 111.638 409.135 5.763.335
b) Plan otplate kredita
U sagledavanju trenutnih mogućnosti za finansiranje projekata vezano za investicije koje su
predmet ove studije trenutni raspoloţivi fondovi na osnovu kojih su razmatrani uslovi
finansiranja su:
Fond za razvoj Srbije
Krediti za podsticanje ravnomernog regionalnog razvoja i investicioni krediti – krediti se
odobravaju na period otplate od 5 godina. Golubac spada u treću grupu nerazvijenosti te se
93
kamatna stopa kreće u rasponu od 1,5 - 2,5% na godišnjem nivou, sa nivoom sopstvenog
uĉešća od 10-30% u zavisnosti od stepena obezbeĊenja kredita. Najviši iznos kredita je 50
miliona dinara.
Fond za zaštitu životne sredine – krediti se odobravaju na period otplate od 7 godina sa
mogućnošću grejs perioda od jedne godine. Kamatna stopa je 3% na godišnjem nivou, sa
nivoom sopstvenog uĉešća od 10-30% u zavisnosti od stepena obezbeĊenja kredita. Najviši
iznos kredita je 50 miliona dinara.
U tabeli 49 (Tabela 49) je prikazana obraĉunata kamata i period otplate na osnovu konkursa
za podršku ravnomernog regionalnog razvoja ali sa kamatnom stopom od 3,5% što je
nepovoljnija opcija.
Tabela 49. Plan otplate kredita
Investicija-osnovna sredstva 6.863.642
Iznos kredita (90%) 6.177.278
Kamata 3,5%
Godina 5
Broj uplata u godini 4
Red. br. Godišnja otplata Godišnja kamata Godišnji anuitet
1 1.151.947 216.205 1.368.152
2 1.192.265 175.887 1.368.152
3 1.233.995 134.157 1.368.152
4 1.277.185 90.967 1.368.152
5 1.321.886 46.266 1.368.152
UKUPNO: 6.177.278 663.482 6.840.760
Od ukupne vrednosti investicije u osnovna sredstva predviĊeno sopstveno uĉešće je u iznosu
od 10% dok će preostali iznos od 90% finansirati iz gore pomenutog fonda. Mi smo
predvideli kamatnu stopu u iznosu od 3,5% što je najviši iznos po raspoloţivom konkursu
fonda za razvoj Srbije nerazvijenim opštinama.
c) Ekonomski tok - je novĉani tok projektovan tako da omogući ocenu rentabilnosti
(profitabilnosti) projekta, ali posmatrano u njegovom celokupnom ţivotnom veku. Ekonomski
tok u svojim prilivima ukljuĉuje ukupan prihod i ostatak vrednosti osnovnih sredstava, a ne
ukljuĉuje izvore finansiranja. Oni su izostavljeni, jer je u raĉunu rentabiliteta upravo potrebno
pokazati u kojoj meri i u kom periodu projekat sam po sebi moţe da otplati ulaganja.
S druge strane, u odlivima su prisutna ukupna investiciona ulaganja. Iz ovog razloga u okviru
poslovnih rashoda nije ukljuĉena amortizacija – ukoliko bi se to uĉinilo, “trošak” koji se
odnosi na osnovna sredstva bi, kao što je reĉeno, bio dvostruko obraĉunat.
Ekonomski tok projekta je prikazan u tabeli (Tabela 50).
94
Tabela 50. Ekonomski tok projekta
Godina 0 1 2 3 4 5
A PRIMICI (1+2+3) 0 4.116.913 4.405.096 4.713.453 5.043.395 10.430.432
1 Ukupan prihod 0 4.116.913 4.405.096 4.713.453 5.043.395 5.396.432
2 Ostatak vrednosti projekta
osn.sredst. - - - - - 4.892.283
3 Ostatak vrednosti projekta
obrt.sredst. - - - - - 141.716
B IZDACI (4+5+6+7+8) 7.348.540 3.576.749 3.200.658 3.233.663 3.266.107 3.298.945
4 Investije 7.348.540 - - - - -
a/Osnovna sredstva 6.863.642 - - - - -
b/Obrtna sredstva 141.716 79.585 13.657 15.332 16.132 17.010
c/Proj.dokumentacija 343.182 - - - - -
5 Materijalni troškovi - 2.004.893 2.024.942 2.045.191 2.065.643 2.086.299
6 Troškovi goriva i energije - 83.000 83.830 84.668 85.515 86.370
7 Bruto zarade - 813.600 821.736 829.953 838.253 846.635
8 Opšti i admin. Troškovi - 1.409.271 1.078.230 1.088.472 1.098.817 1.109.265
C DOBITAK (A-B) -7.348.540 540.164 1.204.438 1.479.790 1.777.287 7.131.487
3.6.2.3. Ocene efikasnosti projekta
Kada se projektuje tabela ekonomskog toka i dobiju odgovarajuća salda priliva i odliva (neto-
prilivi), moţe se preći na neposredno vrednovanje projekta. Investicioni projekti se u naĉelu
ocenjuju na osnovu dva tipa ocenjivanja projekta: jedan se bazira na statiĉnim pokazateljima
(statiĉka ocena), a drugi na dinamiĉkim pokazateljima (dinamiĉka ocena) efikasnosti projekta.
Statiĉka ocena se bazira na pojedinaĉnim pokazateljima koji se izvode iz podataka iz
novĉanih tokova (bilansa uspeha i finansijskog toka) i bilansa stanja i to u tzv.
“reprezentativnoj” godini ţivotnog veka projekta (obiĉno se uzima 5. godina). U sluĉaju naše
analize uzeli smo kao referentnu treću godinu realizacije projekta.
Broj pokazatelja koji će se koristiti je sledeći:
Rentabilnost (profitabilnost) projekta
Ekonomiĉnost projekta
Akumulativnost projekta
95
Dinamiĉka ocena - metodama dinamiĉke ocene projekta predviĊeno je ocenjivanje dva
kljuĉna pokazatelja uspešnosti poslovanja i to: likvidnosti i rentabilnosti investicija.
Dobijeni rezultati će se prikazati kroz sledeće pokazatelje:
Vreme povrata investicionih ulaganja
Likvidnost projekta (likvidnost u pojedinim godinama perioda investiranja i u
pojedinim godinama ţivotnog veka projekta i opšta likvidnost koja se sagledava
uporeĊivanjem kumulativnog priliva i odliva novca)
Interna stopa rentabilnosti
Neto sadašnja vrednost investicionog projekta
3.6.2.3.1 Statiĉka ocena efikasnosti projekta
U okviru razmatranja statiĉke ocene efikasnosti projekta korišćene su vrednosti iz bilansa
uspeha za središnju 2014. godinu jer je projekat likvidan već posle prve godine realizacije.
a) Rentabilnost (profitabilnost) projekta
Stopa Rentabilnosti (profitabilnosti) = ( Neto Dobit : Uk.prihodi x 100 )
R = 968.517 / 4.713.453 x 100 = 20,5%
b) Ekonomiĉnost projekta
Stopa Ekonomiĉnosti ( Uk. Prihodi : Uk. Rashodi x 100 )
E = 4.713.453 / 3.744.936 x 100 = 126%
c) Akumulativnost projekta
Stopa akumulativnosti (Neto dobit / predraĉunska vred.investicije x 100)
A = 968.517 / 7.348.540 X 100 = 13,2%
U radu je stopa akumulativnosti je raĉunata u odnosu na ukupnu vrednost investicije projekta.
3.6.2.3.1 Dinamiĉka ocena efikasnosti projekta
a) Vreme povrata investicionih ulaganja
Period povraćaja investicija ukazuje na vreme koje je potrebno da se sredstva uloţena u
projekat vrate Investitoru. U ovom obraĉunu VPI je raĉunat na iznos ukupne investicije
(tabela 27.) a i zbog toga što su neto prilivi praktiĉno iznosi uštede u troškovima, tako da
ne postoji moguĉnost unapreĊenja i predviĊanja rasta prihoda da bi investicija mogla biti u
potpunosti trţišno ocenjena.
Obraĉun ovog pokazatelja je relativno jednostavan: prosto se iznos ukupnih ulaganja u
termoenergetsko postrojenje umanjuje za godišnje iznose neto-priliva iz ekonomskog toka.
Vreme povrata investicionih ulaganja je prikazano u tabeli 51 (Tabela 51).
96
Tabela 51. Vreme povratka investicionih ulaganja
Godina u veku projekta Neto primici Nepokriveni deo investicije
"O" - -7.348.540
2012 540.164 6.808.376
2013 1.204.438 5.603.939
2014 1.479.790 4.124.149
2015 1.777.287 2.346.861
2016 7.131.487 -4.784.625
VPI = 4,3 -
Vreme povrata investicionih ulaganja kod izgradnje termoenergetskog postrojenja iznosi 4
godine i 3 meseca. Usled visokog obima investicije ovo je odliĉan rok za vraćanje investicije
uzimavši u obzir da je uzet ukupan iznos investicije za poreĊenje. Struktura neto prihoda je
optimalna i ovaj rok se moţe povećati ili skratiti u zavisnosti od kolebanja na trţištu sirovina,
visine investicije, kao i od efikasnosti u poslovanju, što će se posebno analizirati u okviru dela
analize osetljivosti.
b) Likvidnost projekta
Na osnovu projektovanog finansijskog toka moţe se zakljuĉiti da je projekat likvidan u
periodu sagledavanja likvidnosti od 5 godina.
Sagledavajući po pojedinim godinama moţemo zakljuĉiti da je projekat likvidan od treće
godine realizacije projekta. Ovo je uslovljeno relativno niskom cenom postojećih energenata
ali je investicija opravdana pošto opšta likvidnost nije ugroţena.
c) Interna stopa rentabilnosti
Tabela 52. Obraĉun interne stope rentabilnosti
Diskontna stopa 10,0%
Godina Neto primici Diskontna stopa Neto sadasnja vrednost
0 -7.348.540 1,00000000 -7.348.540
1 540.164 0,90909091 491.058
2 1.204.438 0,82644628 995.403
3 1.479.790 0,75131480 1.111.788
4 1.777.287 0,68301346 1.213.911
5 7.131.487 0,62092132 4.428.092
NSV: 891.712
97
Diskontna stopa
15,0%
Godina Neto primici Diskontna stopa Neto sadasnja vrednost
0 -7.348.540 1,00000000 -7.348.540
1 540.164 0,86956522 469.707
2 1.204.438 0,75614367 910.728
3 1.479.790 0,65751623 972.986
4 1.777.287 0,57175325 1.016.170
5 7.131.487 0,49717674 3.545.609
NSV: -433.340
ISR= 13,4
Interna stopa rentabilnosti se odreĊuje kao:
10 + [891.712 x (15 - 10) : (891.712 +433.340)]= 13,4%
Kako je dobijeni iznos ISR = 13,4% veći od ponderisane vrednosti diskontne stope koja
odgovara uslovima finansiranja projekta (3,5%) i po ovoj metodi projekat je veoma prihvatljiv
za realizaciju.
d) Neto sadašnja vrednost investicionog projekta
Metod diskontovanog novĉanog toka (DNT), vrednosti predstavljaju zbir sadašnjih vrednosti
budućih novĉanih tokova koje generiše preduzeće. Naime, potrebno je utvrditi buduće
vrednosti novĉanih tokova koje se potom diskontuju odreĊenom diskontnom stopom koja
odraţava stepen riziĉnosti posla u cilju utvrĊivanja njihovih sadašnjih vrednosti.
Tabela 53. Obraĉun relativne neto sadašnje vrednosti projekta
Diskontna stopa 10,00%
Godina Neto primici Diskontna stopa Neto sadasnja vrednost
0 -7.348.540 1,00000000 -7.348.540
1 540.164 0,90909091 491.058
2 1.204.438 0,82644628 995.403
3 1.479.790 0,75131480 1.111.788
4 1.777.287 0,68301346 1.213.911
5 7.131.487 0,62092132 4.428.092
4.784.625 NSV: 891.712
RNSV= 12,1
98
Relativna neto sadašnja vrednost se odreĊuje kao:
RNSV= 891.712 / 7.348.540 X 100 = 12,1%
3.6.2.4. Analiza osetljivosti i rizika investiranja
3.6.2.4.1. Statiĉka analiza osetljivosti
Svodi se na analizu prelomne taĉke rentabilnosti, tj. na odreĊivanje statiĉnih taĉaka u
poslovanju investitora na kojima, zbog promene vrednosti odreĊenih varijabli, dolazi do
promene rezultata iz pozitivnog u negativni i obrnuto.
Varijable koje se najĉešće posmatraju su sledeće: (I) minimalno isplativi stepen iskorišćenosti
kapaciteta; (II) minimalno isplativi obim.
a) Minimalni stepen korišćenja kapaciteta
Ovaj indikator odreĊuje prelomnu taĉku u korišćenju proizvodnih kapaciteta, tj. odreĊuje
najniţi nivo njihovog korišćenja na kojoj se projekat još uvek nalazi u zoni profita.
Ovaj indikator se izraĉunava prema sledećoj formuli:
Stepen korišćenja kapaciteta (u %) = Ukupni fiksni troškovi / Ukupni prihod - varijabilni
troškovi proizvodnje
Stepen korištenja kapaciteta = 62,5% uzevši u obzir 2014. godinu
Tabela 54. Donja taĉka rentabilnosti projekta
Godina 2012 2013 2014 2015 2016
1 Ukupan prihod 4.116.913 4.405.096 4.713.453 5.043.395 5.396.432
2 Varijabilni troškovi 2.087.893 2.108.772 2.129.859 2.151.158 2.172.669
3 Fiksni troškovi 2.075.166 1.674.210 1.615.077 1.556.409 1.498.035
4 Marginalni rezultat (UP-
VT) 2.029.020 2.296.325 2.583.594 2.892.237 3.223.763
5 Prelomna taĉka
rentabilnosti FT/UP-VT 4.210.543 3.211.677 2.946.512 2.714.019 2.507.643
Fiksni / marginalni rez. 102,3% 72,9% 62,5% 53,8% 46,5%
Iz navedene analize rentabilnosti moţemo konstatovati da je projekat izgradnje
termoenergetskog postrojenja rentabilan, mogućnost pada troškova, tj. cene grejanja po
jednom m2 uz ostvarivanje pozitivnog rezultata se kreće od 27,1% u drugoj godini, pa do
53,5% u godini pune realizacije projekta.
3.6.2.4.2. Dinamiĉka analiza osetljivosti
Podrazumeva analizu kojom se utvrĊuje naĉin i pravac promena dinamiĉkih pokazatelja
isplativosti investicije pri promeni izabranih varijabli.
99
Varijable ĉije se promene najĉešće analiziraju su:
Troškovi inputa - analiziraju se promene do kojih dolazi kao posledica promene cena
inputa;
Investiciona ulaganja - analiziraju se promene do kojih dolazi kao posledica promene
cena gradnje objekata, opreme i ostalih osnovnih sredstava;
Tabela 55. Dinamiĉka analiza osetljivosti
Vrednost parametara % promene VPI SP ISR RNSV
Scenario promene vrednosti inputa
Cena energije (cena peleta) -10,00 4,7 25,00% 16,1 23,7
Cena energije (cena peleta) +10,00 4,0 16,00% 10,2 12,1
Scenario promene investicionih ulaganja
PVI -10,00 4,9 21,00% 14,6 17,3
Bespovr.sredstva : kredit 30 - 70 4,1 21,00% 21,1 55,8
Bespovr.sredstva : kredit 50 - 50 3,2 22,00% 26,3 110,4
Najbolji scenario
PVI
Bespovr.sredstva : kredit
-10,00
50 - 50 3,1 22,00% 27,1 118,7
PVI – Predraĉunska vrednost investicije, VPI – Vreme povraćaja investicije, SP – stopa
profitabilnosti, ISR – interna stopa rentabilnosti, RNSV – relativna neto sadašnja vrednost
Iz rezultata realizovane analize moţe se konstatovati sledeće:
Scenario promene vrednosti inputa
Mnogo je manji stepen osetljivosti na variranje cena peleta što utiĉe pozitivno na
rentabilnost i vreme povraćaja investicije. Ukoliko se nabavlja pelet od lokalnih
preduzeća sa predugovorenom proizvodnjom oĉekuje se stagnacija cena peleta.
Scenario promene investicionih ulaganja
Veoma veliki je stepen osetljivosti – smanjuje se VPI, povećava ISR i RNSV ukoliko se
racionalizuju investiciona ulaganja. Za oĉekivati je kada se bude radio glavni projekat
da će predraĉunske vrednosti investicija biti niţe kod raspisivanja tendera za nabavku I
izgradnju osnovnih sredstava u proseku od 5-15%.
Ukoliko bi se investicija finansirala 90% iz pozajmljenih sredstava to bi moglo biti od
komercijalnih banaka pošto je ISR preko 10% dok je stepen profitabilnosti na dobrom
nivou, investicija rentabilna, pogotovo ukoliko bi se deo sredstava obezbedio
bespovratno iz razliĉitih domaćih ili EU fondova.
Treba koristiti mogućnosti korištenja razvojnih fondova.
100
Najbolji scenario
Treba teţiti racionalizaciji investicionog ulaganja kao i korišćenju razvojnih fondova u
narednom periodu iz III komponente IPA programa predpristupne pomoći.
Za oĉekivati je kada se bude radio glavni projekat da će predraĉunske vrednosti
investicija biti niţe kod raspisivanja tendera za nabavku i izgradnju osnovnih sredstava.
3.6.2.4.3. Analiza potencijalnih rizika
Kod analize potencijalnih rizika analiziraćemo sledeće:
1. Rekonstrukcija postojeće kotlarnice i kompletna zamena postojećeg
kotla kotlom na biomasu
U tabeli 56 (Tabela 56) prikazana je analiza potencijalnih rizika kod ugradnje novog
termoenergetskog postrojenja, tj. vrste rizika sa neophodnim preventivnim merama.
Tabela 56. Analiza potencijalnih rizika
Red.
br. Vrsta rizika
NE /
DA Preventivna mera
1. Smanjenje traţnje za uslugom NE
Odrţavanje stabilnih cena toplotne energije.
Supstitucijom kotlova se moţe uticati na smanjenje
cene grejanja
2.
Neredovnost u snabdevanju
sirovinama /rezervnim
delovima
NE Stabilni ugovori o snabdevanju biomasom
3. Neodgovarajući kvalitet
sirovina/rezervnih delova NE Stabilni ugovori o snabdevanju biomasom
4. Fluktuacije kvalitetne radne
snage NE Dodatna obuka radnika u kotlovskim postrojenjima
5. Promenu deviznog kursa u
zemlji DA Stabilnost izvora finansiranja
6. Promenu nabavnih cena
komponenti planirane sirovine DA Stabilni ugovori o snabdevanju biomasom
9. Promenu propisa na trţištu DA Treba dodatno uskladiti projekat budućim uslovima
i propisima EU u narednih 5-10 godina
2. Mogućnost kratkoročne intervencije u pogledu povećanja ekonomske efikasnosti postojećeg kotla i sistema grejanja
Tabela 57. Analiza uštede troškova i visine investicija za dodatne radove na postojećem
sistemu grejanja
VRSTA RADOVA Ušteda energije
(godišnje)
Investicija
(dinara)
Odnos uštede energije
i visine investicije
Postavka stiropora 546.278,89 8.457.073,00 1:15,5
Ugradnja termostatskih ventila 176.577,72 80.750,00 1:0,4
UKUPNO: 722.856,61 8.537.823,00 1:8
101
Iz priloţene tabele moţemo videti pregled potencijalno mogućih radova u svrhu povećanja
energetske efikasnosti postojećeg postrojenja i graĊevinskog objekta. Sagledavajući vrste
radova kod postavke stiropora moţemo zakljuĉiti da je vrednost investicije za 15,5 puta
veća u odnosu na vrednost godišnje oĉekivane uštede energije. Kod ugradnje termostatskih
ventila investicija je 0,4 puta veća od vrednosti godišnje oĉekivane uštede energije.
Sagledavajući vrste radova u ukupnom iznosu vidimo da je vrednost ukupne investicije 8,0
puta veća od vrednosti godišnje oĉekivane uštede energije i da je ona pribliţna vrednosti
investicije u kompletnu zamenu kotla i rekonstrukciju kotlarnice.
Iz ove analize moţemo zakljuĉiti sledeće:
- pošto je starost kotlova preko 30 godina veoma veliki je rizik ući u kompletnu
investiciju svih radova pošto postoji mogućnost trajnog propadanja kotlova u
kratkom periodu koji se svakako moraju zameniti pre ili kasnije
- jedina vrsta radova koja moţe biti opravdana na kratak rok je ugradnja termostatskih
ventila pošto se njihova vrednost preko uštede u troškovima moţe vratiti u veoma
kratkom periodu
3.6.2.5. Analiza izvora finansiranja, finansijskih obaveza i dinamike
U projektovanoj investiciji predviĊeno je korišćenje kreditnih sredstava u iznosu od 90%
investicije u osnovna sredstva. Preostali deo od 10% će se obezbediti ili iz sopstvenog uĉešća
ili iz drugih izvora. PredviĊeno je uzimanje veoma povoljnih kredita iz domaćih izvora (Fond
za zaštitu ţivotne sredine, Fond za razvoj Srbije,itd.). Za preostali deo sredstava uĉešća treba
se obratiti fondovima Republike, kao i ozbiljno raĉunati na predpristupne fondove EU za
unapreĊenje energetske efikasnosti.
3.6.3. Ekonomska ocena projekta
Sagledavajući središnju treću godinu realizacije projekta, osnovne konstatacije ekonomske
ocene opravdanosti realizacije termotehniĉkog postrojenja za zagrevanje objekata javne
namene u Opštini Golubac se mogu izloţiti u sledećem:
Projekat je likvidan posle druge godine veka projekta,
Projekat podrazumeva sopstveno uĉešće od samo 10% vrednosti investicije;
Projekat je ekonomiĉan (126% ) i akumulativan (13,2% );
Projekat je profitabilan (20,5%) u svim godinama realizacije;
Povrat sredstava je 4 godine i 3 meseca;
Projekat je nisko riziĉan i
Društvena opravdanost neosporna – angaţuje se biomasa sa opštinskih površina i
smanjuje zavisnost od isporuke drveta i uglja te se utiĉe pozitivno na zaštitu ţivotne
sredine.
3.6.4. Zbirna ekonomska ocena opravdanosti investicije
Na osnovu predloţene tehnologije, analize ekonomskih parametara te finansijske analize
moţemo zakljuĉiti sledeće:
102
Studija je pokazala visoku opravdanost investicije u instalaciju kotlova na biomasu u
pogledu grejanja objekta javne namene u Opštini Golubac,
Ekonomski pokazatelji opravdavaju korištenje biomase u regionu Opštine Golubac što
samim tim utiĉe na povećanje prihoda korisnika,
Dugoroĉno gledano iskljuĉuje se korišćenje kvalitetnog drveta i uglja ĉime se utiĉe na
zeštitu ţivotne sredine a i smanjenju emisije štetnih gasova
Povećava se sigurnost snabdevanja, smanjuje rizik od povećanja cena grejanja za
krajnje korisnike
Visoka društvena opravdanost projekta usled korišćenja biomase od regionalnih
proizvoĊaĉa uz povećanje prihoda tih domaćinstava korišćenjem prvenstveno drveta
neuslovnog kvaliteta u izradi peleta ĉime se dodatno povećava ekonomiĉnost.
Najnepovoljnija opcija – predstavlja scenario uzimanja kredita od fonda za razvoj u
iznosu od 90% i skoka cene energije-peleta za 10% (Tabela 55), ali i u ovoj opciji
rezultati su pozitivni, stopa profitabilnosti je 16%, interna stopa rentabilnosti je 10,2% s
tim što je vreme povraćaja investicije od 4 godine najduţe. U ovoj opciji bi takoĊe bilo
moguće uzimanje komercijalnih kredita od banaka kao i preko razvojnih fondova.
Optimalna opcija – predstavlja scenario obezbeĊenja bezpovratnih sredstava za
sprovoĊenje investicije od 30% i uzimanje kredita u iznosu od 70% (Tabela 55),
mogućnost uzimanja kredita od komercijalnih banaka, te su u ovoj opciji rezultati
takoĊe pozitivni ali je vreme povraćaja investicije 4,1 godina, interna stopa rentabilnosti
je 21,1%, a posle tog perioda cena koštanja grejanja po 1 m2
se smanjuje za ĉak 45-46%
(Tabela 54) a isto toliko i ukupni troškovi grejanja. Trebalo bi svakako u narednom
periodu sprovesti ovu opciju u delo i drastiĉno smanjiti troškove grejanja i obezbediti
korisnicima mnogo povoljnije uslove.
Najbolja opcija
– predstavlja scenario obezbeĊenja bezpovratnih sredstava za
sprovoĊenje investicije od 50% i uzimanje kredita od fonda za razvoj a ĉak i od
komercijalnih banaka u iznosu od 50% (Tabela 55) pošto je interna stopa rentabilnosti u
ovoj opciji ĉak 26,3% uz smanjenje troškova investicije od 10%, te je u ovoj opciji
vreme povraćaja investicije za 3,2 godine a posle tog perioda cena koštanja grejanja po
1 m2
se moţe smanjiti za 53-54% (Tabela 54)
103
3.7. Zakljuĉci
Opština Golubac raspolaţe sa 14.632 ha poljoprivrednog zemljišta i 16.498 ha šuma.
Ukupna proseĉno obradiva površina opštine iznosi 8.456 ha na kojima je pod kukuruzom
zasejano 3.500 ha, pod pšenicom 700 ha, pod jeĉmom 300 ha i suncokretom 130 ha. Ostale
kulture zastupljene su na manje površina.
Procenjuje se da se sa navedenih poljoprivrednih površina moţe dobiti ukupna koliĉina
upotrebljive biomase od ratarstva od 23.036 t godišnje, koja kada bi se pretvorila u energiju
dobilo bi se 313.338.000 MJ toplotne energije.
Veliki i samo delimiĉno iskorišćeni izvor biomase se javlja iz šumarstva i drvnopreraĊivaĉke
industrije, tako da je iz tih grana na raspolaganju koliĉina otpadne biomase od 16.400 t
godišnje, koja kada bi se pretvorila u energiju dobilo bi se 89.478.400 MJ toplotne energije.
Ukupne uštede koje se mogu postići u energetskom pogledu iznose 211.519.000 MJ, što bi
omogućilo da se na teritoriji opštine Golubac izgradi termoelektrana toplana snage preko 10
MW.
Konkretno od raspoloţive ukupne biomase (po vrsti i mogućnosti prikupljanja i korišćenja) na
godišnjem nivou se moţe uštedeti 4.268.559 evra.
Najvaţniji kriterijumi pri odabiru objekata javne namene koji će se grejati toplotnom
energijom dobijenom sagorevanjem biomase su:
da su u pitanju objekti javne namene od znaĉaja za lokalnu samoupravu,
da se radi o jednom ili više objekata, koji imaju potrebe za većom koliĉinom toplotne
energije,
da su objekti na lokaciji koja se ne prepliće sa postojećim cevnim sistemom gradskih
centralnih grejanja, tj. da su na lokacijama do kojih mreţa gradskog centralnog grejanja
neće u doglednom vremenu doći,
da na izabranim lokacijama ima dovoljno prostora za izgradnju kotlarnice i manjeg
meĊuskladišta biomase, što podrazumeva fiziĉku odvojenost od postojećih objekata (pre
svega zbog higijenskih i protivpoţarnih zahteva),
da je lokacija za izgradnju objekta u blizini postojećih kotlarnica na gas ili na teĉno
gorivo, tako da sistemi kotlovskih postrojenja mogu da rade u spregnutom radu, tj. da
koriste zajedniĉke kolektore,
da objekti imaju zadovoljavajuću unutrašnju cevnu mreţu grejnih instalacija ili da nema
nikakvu instalaciju tako da moţe da se projektuje i izradi unutrašnja grejna instalacija
adekvatnih tehniĉkih karakteristika,
da je poznat vlasnik prostora na kojem se planira kotlarnica i meĊuskladište,
da cevna instalacija izmeĊu nekoliko izabranih objekata ne bude suviše duga i sloţena
za izgradnju i
104
da postoje adekvatni pristupni putevi do objekta meĊuskladišta za donošenje biomase na
sagorevanje i drugo.
Uvaţavajući postavljene kriterijume i na osnovu sagledane situacije objekata navedenih
javnih sluţbi i ustanova u opštini Golubac, kao i na osnovu predloga opštinskog rukovodstva,
a u saglasnosti sa predstavnikom UNDP Srbija, odluĉeno je da se grejanje sa sistemom na
biomasu predvidi u objektima javne namene u samom gradu Golupcu i to u osnovnoj školi
„Branko Radiĉević“ i sportske hale koja se nalazi u neposrednoj blizini navedene škole:
Uvaţavajući potencijale regiona i tradiciju u korišćenju pojedinih vrsta biomase, tj. trţišnu
ponudu, usvojeno je da se u opštini Golubac za dobijanje toplotne energije za zagrevanje
izabranog objekta javne namene koriste pelete od drveta (mogu i od biomase iz
poljoprivredne proizvodnje), kojeg na trţištu Srbije ima u dovoljnim koliĉinama.
Cena peleta od drveta iznosi 17,13 din/kg.
Grejna površina u izabranim objektima iznosi 3.5462,48 m2 i odnosi se na Osnovnu školu
„Branko Radiĉević“ i sporsku halu.
Ukupni toplotni gubici izabranih objekata iznose 530,25 kW, tako da je usvojeno da
maksimalna potrebna termiĉka snaga za zagrevanje izabranih objekata iznosi 530.254 W.
Polazeći od odabranih vrsta i formi biomase koje će se sagorevati, prostornih ograniĉenja,
ekoloških i zakonskih normi i standarda za opštinu Golubac odabrano je termoenergetsko
postrojenje kod kojeg se sagorevaju peleti od drveta ili biomase nastale kao ostatak
poljoprivredne proizvodnje na pokretnoj rešeci, koji će se nabavljati po trţišnoj vrednosti.
Navedena tehnologija ima nekoliko znaĉajnih pogodnosti koje bi se u najkraćem mogle
predstaviti u tome što:
sagoreva se gorivo (peleti od drveta) kojeg ima dovoljno na trţištu Srbije i koje se moţe
kupovati sukcesivno, tj. prema potrebi, zbog ĉega nije potrebno jednom u godini kupiti
ukupnu potrebnu koliĉinu goriva,
sagorevanje peleta od drveta se moţe u potpunosti automatizovati, sa potpumom
mehanizovanošću procesima manipulacije peletama,
emisija štetnih gasova u okolinu moţe da se odrţava u dozvoljenim granicama, što je
veoma vaţno, pošto se planira gradnja kotlarnice u školskom dvorištu osnovne škole,
postrojenjem koje sagoreva pelete od drveta se mogu kontinualno manjati reţimi rada u
veoma širokim granicama,
pri radu postrojenja na pelet od drveta se ne ispoljavaju problemi topljivosti pepela kao
kod sagorevanja biomase iz poljoprivredne proizvodnje.
Negativna strana izabrane tehnologije se ogleda u skupljem postrojenju za sagorevanje, što se
moţe opravdati teţnjom da se u školskom dvorištu u što većoj meri smanji emisija štetnih
gasova iz termoenergetskog postrojenja, kao i da se proces sagorevanja u što većoj meri
automatizuje.
Definisano je da termoenergetsko postrojenje za zagrevanje izabranih objekata u Golubcu
treba da zadovolji sledeće osnovne tehniĉke, ekonomske i ekološke zahteve:
105
Da produkuje traţenu koliĉinu energije (560 kW).
Da se u njemu mogu sagorevati peleti od drveta.
Da se optimalno iskoristi postojeća oprema i infrastruktura.
Da se u radu postrojenja obezbedi visoka ekonomiĉnost, odnosno konkurentna cena
proizvodnje toplotne energije u odnosu na proizvodnju gde je osnovno gorivo samo lako
loţ ulje.
Da smanjenje zagaĊenja okoline bude saglasno domaćim i evropskim normama.
Da se obezbedi visoka pouzdanost i raspoloţivost postrojenja u svim radnim reţimima.
Da se obezbedi savremeni nivo upravljanja i kontrole rada oba postrojenja.
Da se omogući savremeni nivo odrţavanja postrojenja uz minimalne troškove.
Da se pri manipulaciji peletama za sagorevanje odrţavaju zadovoljavajući higijenski
uslovi.
Korišćenjem peleta i briketa od biomase povećava se masa biogoriva u jedinici zapremine
(gustina biogoriva), smanjuju se troškovi transporta, skladištenja i manipulacije, biološki
procesi degradacije biomase su znatno usporeni, loţišna postrojenja su manja i samim tim
jeftinija, povećava se efikasnost u procesu sagorevanja, smanjuje se produkcija štetnih gasova
u atmosferu i dr.
Oĉekuje se da će energetska efikasnost postrojenja za sagorevanje peleta od drveta iznositi
85%.
Novi kotao na pelet biomase će raditi u reţimu 90/70ºC, pošto i sadašnji grejni sistem radi u
tom reţimu.
Za pripremu sanitarne vode, u novoj kotlarnici, predviĊen je samostojeći toplovodni bojler
izraĊen od nerĊajućeg materijala, ĉija zapremina iznosi V=300 l.
Troškova za izgradnju termoenergetskog postrojenja za zagrevanje objekata javne namene u
Golupcu iznose 7.202.787 din. Cena pojedinih segmenata postrojenja iznosi:
Termotehniĉka i procesna oprema 6.782.892 din
Oprema i radovi za poboljšanje unutrašnje regulacije
grejnog sistema sa ugradnjom termostatskih ventila 80.750 din
Projektna dokumentacija 339.145 din.
Jediniĉne cene investicije iznose:
U odnosu na instalisanu snagu: 12.862,12 din/kW
U odnosu na grejnu površinu: 2.080,24din/m2
Maksimalna deklarisana ĉasovna potrošnja peleta od biomase u kotlovskom postrojenju iznosi
131,76 kg/h.
106
Sezonska potrošnja biomase kao goriva je promenljiva i najviše zavisi od spoljašnjih, tj.
eksploatacionih uslova tokom grejnog perioda. Prema ukupnim toplotnim gubucima izabranih
objekata javne namene u Golupcu neophodno je obezbediti 116,9 t/god biomase (usvojeno
peleta od drveta).
Peleti biomase bi se u kontinuitetu nabavljali na trţištu i lagerovaće se u postojećoj ugljari u
dţambo vrećama, tako da izgradnja bilo kakvog skladišta nije potrebna.
Transport peleta biomase do kotlarnice, koncipiran je tako da se peleti prevoze pomoću
kamiona sa kranom, koji će moći da istovari dţambo vreće ispred kotlarnice, što podrazumeva
jedan transportni ciklus svake nedelje za maksimalni radni reţim postrojenja.
Ekonomska ocena projekta
Osnovne konstatacije ekonomske ocene opravdanosti realizacije termotehniĉkog postrojenja
za zagrevanje objekata javne namene u opštini Golubac se mogu izloţiti u sledećem:
Projekat je likvidan posle druge godine veka projekta,
Projekat podrazumeva sopstveno uĉešće od samo 10% vrednosti investicije;
Projekat je ekonomiĉan (126% ) i akumulativan (13,2% );
Projekat je profitabilan (20,5%) u svim godinama realizacije;
Povrat sredstava je 4 godine i 3 meseca;
Projekat je nisko riziĉan i
Društvena opravdanost neosporna – angaţuje se biomasa sa opštinskih površina i
smanjuje zavisnost od isporuke drveta i uglja te se utiĉe pozitivno na zaštitu ţivotne
sredine.
Zbirna ekonomska ocena opravdanosti investicije
Na osnovu predloţene tehnologije, analize ekonomskih parametara te finansijske analize
moţemo zakljuĉiti sledeće:
Studija je pokazala visoku opravdanost investicije u instalaciju kotlova na biomasu u
pogledu grejanja objekta javne namene u opštini Golubac,
Ekonomski pokazatelji opravdavaju korištenje biomase u regionu opštine Golubac što
samim tim utiĉe na povećanje prihoda korisnika,
Dugoroĉno gledano iskljuĉuje se korišćenje kvalitetnog drveta i uglja ĉime se utiĉe na
zeštitu ţivotne sredine a i smanjenju emisije štetnih gasova
Povećava se sigurnost snabdevanja, smanjuje rizik od povećanja cena grejanja za
krajnje korisnike
Visoka društvena opravdanost projekta usled korišćenja biomase od regionalnih
proizvoĊaĉa uz povećanje prihoda tih domaćinstava korišćenjem prvenstveno drveta
neuslovnog kvaliteta u izradi peleta ĉime se dodatno povećava ekonomiĉnost.
107
3.8. Korišćena literatura
[1] Bogdanović, Darinka: “Biološko ratarenje – stvarnost ili utopija”, Zbornik radova, 16,
XXIV Seminar Agronoma, Pula, 1989.
[2] Brkić, M, Janić, T.: Mogućnosti korišćenja biomase u poljoprivredi, Zbornik radova sa
II savetovanja: “Briketiranje i peletiranje biomase iz poljoprivrede i šumarstva“,
Regionalna privredna komora, Sombor, »Dacom«, Apatin, 1998, s. 5-9.
[3] Brkić, M, Janić, T, Somer, D.: Termotehnika u poljoproivredi, II – deo: Procesna
tehnika i energetika, udţbenik, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2006. s. 323.
[4] Brkić, M, Tešić, M, Radojević, V, Potkonjak, V, Janić, T, Mehandţić, R, Dakić, D,
Mesarović, M, Radojević, Vuk, Tehno-ekonomska karakterizacija, tipizacija i izbor
kapaciteta i postrojenja za korišćenje biomase u sušarama i proizvodnim pognima ZZ
“Bag-Deko“ u Baĉkom Gradištu, studija, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2007, s.
151.
[5] Brkić, M, Janić, T.: Briketiranje i peletiranje biomase, monografija, Poljoprivredni
fakultet, Novi Sad, 2009., s. 277.
[6] Brkić, M, Janić, T: Nova procena vrsta i koliĉina biomasa Vojvodine za proizvodnju
energije , ĉasopis: “Savremena poljoprivredna tehnika“, JNDPT, Novi Sad, 36(2010)2,
s. 178-188.
[7] Brkić, M, Janić, T, Pejanović, R, Zekić, V: Studija: Sistem za toplovodno grejanje
naselja Petrovaradin, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2010, s. 420.
[8] Burk H., Hentschel A., 2000: Brennkegel-Rostfeuerung fur Gebrauchtholz. In:
Proceedings of the VDI Seminar "Stand der Feuerungstechnik fur Holz, Gebrauchtholz
und Biomasse", January 27-28, 2000, Salzburg, VDI Bildungswerk (ed.), Diisseldorf,
Germany
[9] Dakić, D, Grubor, B, Ilić, M, Oka, S: Mogućnosti sagorevanja oklaska kukuruza u
loţištima sa fluidiziranim slojem, ĉasopis: “Revija agronomska saznanja”, VDPT, Novi
Sad, IV(1994)2, s. 29-33.
[10] Dakić, D., i dr., Preliminarna ispitivanja sagorevanja balirane biomase iz poljoprivredne
proizvodnje na eksperimentalno-demostracionom postrojenju, Izveštaj NIV-ITE-318,
Beograd-Vinĉa, 2006.
[11] Fischer Guntamatic: company brochure, Guntamatik Heiztechnik GmbH (ed.),
Peuerbach, Austria, 2000
[12] Froling, 2002: company brochure, FHGTurbo 3000, Froling Heizkessel- und
Behalterbau GmbH (ed.), Grieskirchen, Austria
[13] Guliĉ, M, Brkić, Lj, Perunović, P: Parni kotlovi, Mašinski fakultet, Beograd, 1983, s.
510.
108
[14] Hartmann., Reisinger, K., Thuneke, K., Höldrich, A, i P, Roßmann: Handbuch
Bioenergie – Kleinanlagen. Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe, Gülyow, 2003.
[15] Ilić, M. i dr., Energetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije za
njenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbiji, Studija Nacionalnog Programa
Energetske Efikasnosti, NPEE 611-113A, Beograd 2003.
[16] Janić, T, Brkić, M, Igić, S, Dedović, N: Biomasa – energetski resurs za buducnost,
ĉasopis: “Savremena poljoprivredna tehnika“, JNDPT, Novi Sad, 36(2010) 2, s. 167-
177.
[17] Janić, T, Brkić, M, Igić, S, Dedović, N: Gazdovanje energijom u poljoprivrednim
preduzećima i gazdinstvima, ĉasopis: “Savremena poljoprivredna tehnika“, JNDPT,
Novi Sad, 35(2009)1-2, s. 127-133.
[18] Janić, T, Brkić, M, Igić, S, Dedović, N, Drobnjak, Ţ: Upravljanje sagorevanjem balirane
biomase u toplovodnim kotlovskim postrojenjima, ĉasopis: “Revija agronomska
saznanja“, JNDPT, Novi Sad, 18(2008)5, s. 29-32.
[19] Janić, T, Brkić, M, Igić, S, Dedović, N: Projektovanje, izgradnja i eksploatacija
kotlarnica sa kotlovima na baliranu biomasu, ĉasopis: “Revija agronomska saznanja“,
JNDPT, Novi Sad, 17(2007)5, s. 9-12.
[20] Janić, T, Brkić, M, Igić, S, Dedović, N: Termoenergetski sistemi sa biomasom kao
gorivom, ĉasopis: “Savremena poljoprivredna tehnika“, JNDPT, Novi Sad, 34(2008)3-4,
s. 212-220.
[21] Janić, T, Brkić, M, Nedić, D: Višenamensko kotlovsko postrojenje, Zbornik radova sa
36. MeĊunarodnog kongresa o KGH, SMEITS, Beograd, 2005, s. 336-342.
[22] Janić, T.: Kinetika sagorevanja balirane pšeniĉne slame, doktorska disertacija,
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2000, s. 119.
[23] Janić, T, Brkić, M, Milenković, B, Janjatović, Z: Studija: Mogućnost uvoĊenja
postrojenja na biomasu za proizvodnju toplotne energije kao i kombinovane proizvodnje
toplotne i elektriĉne energije na lokaciji JT Toplana Kikinda – kotlarnica Mikronaselje,
Novi Sad, 2011, s. 220.
[24] Journal: Straw for Energy Production, Technology – Enviroment, Economy, The Centre
for Biomass Technology, Second Edicion, 1998. www.sh.dk/~cbt.
[25] Kastori, R. i saradnici: “Ekološki aspekti primene ţetvenih ostataka kao alternativnog
goriva”, Zbornik radova: Biomasa, bioenergetska reprodukcija u poljoprivredi, IP
''Mladost'', Ekološki pokret Jugoslavije, Beograd, 1995.
[26] Kastori, R.: “Uticaj organske materije zemljišta na fiziološke procese biljaka”, Zbornik
III nauĉnog kolokvijuma “Quo vadis pedologija”, Padinska Skela, 1990.
[27] Katić, Z: Energetska valjanost poljoprivredne proizvodnje i njena zavisnost sa
granicama energetskog obraĉuna, Zbornik radova: "Aktualni problemi mehanizacije
poljoprivrede", Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb, 1982.
[28] Kraus, U., Test results from pilot plants for firing wood and straw in the Federal
Republic of Germany, Energy from biomass, 3rd E.C. Conference Energy from
109
Biomass, Edited by W. Palz, J. Coombs, D.O.Hall, Elsevier Applied Science Publishers,
London, 2006, pp.799-803.
[29] Krupernikov, M.: “Poĉvovedenie”, Mir, Moskva, 1982.
[30] Martinov, M: Toplotna moć slame ţita uzgajanih na podruĉju SAP Vojvodine, ĉasopis:
"Savremena poljoprivredna tehnika", VDPT, Novi Sad, 6(1980)3, s. 95 – 101.
[31] Nemaĉki standard za definisanje kvaliteta bala slame, DIN 511731
[32] Marutzky R., Seeger K., 1999: Energie aus Holz und anderer Biomasse, ISBN 3-87181-
347-8, DRW-Verlag Weinbrenner (ed.), Leinfelden-Echtlingen, Germany
[33] Mawera, 1996: company brochure, MAWERA Holzfeuerungsanlagen GmbH&CoKG
(ed.), Hard/Bodensee, Austria
[34] Metodologije za izradu poslovnih planova, osnovna uputstva, uraĊeni primeri, Izvršno
veće AP Vojvodine, Novi Sad, decembar 2003. Godine,
[35] Obernberger I., 1996: Decentralized Biomass Combustion - State-of-the-Art and Future
Development (keynote lecture at the 9th European Biomass Conference in
Copenhagen), Biomass and Bioenergy, Vol. 14, No.1, pp. 33-56 (1998)
[36] Obernberger I. 1997a. Nutzung fester Biomasse in Verbrennungsanlagen unter
besonderer Berücksichtigung des Verhaltens aschenbildender Elemente. Schriftenreihe
Thermische Biomassenutzung, Institut für Ressourcenschonende und Nachhaltige
Systeme, Technische Universität Graz, Graz.
[37] Obernberger I. 1997b. Aschen aus Biomassefeuerungen – Zusammensetzung und
Verwertung. In: VDI Bericht 1319, „Thermische Biomassenutzung – Technik und
Realisierung“. VDI Verlag GmbH, Düsseldorf.
[38] Obernberger I., Dahl J., 2003: Combustion of solid biomass fuels - a review. Institute
for Resource Efficient and Sustainable Systems, Graz University of Technology, Austria
[39] Oka, S., Korišćenje otpadne biomase u energetske svrhe, Program razvoja tehnologija i
uslovi za njegovu realizaciju, Profesional Advancement Series “Sagorevanje biomase u
energetske svrhe”, Ed. N. Ninić, S. Oka, Jugoslovensko društvo termiĉara, Nauĉna
knjiga, Beograd 1992, str.9-19.
[40] Perunović, P., Pešenjanski, I., Timotić, U.: Biomasa kao gorivo. Savremena
poljoprivredna tehnika, VDPT, Novi Sad, 9 (1983), 1 – 2, s.9 – 13.
[41] Perunović, P., Pešenjanski, I., Timotić, U.: Istraţivanje procesa sagorevanja
poljoprivrednih otpadaka u vertikalnom sloju, FTN, Novi Sad, 1985, s. 83.
[42] Podaci JP „Toplana“ Kikinda za period 2006 do 2011. godina.
[43] Podaci opština Kikinda, 2011. godina.
[44] Potkonjak V, Brkić, M, Zoranović, M, Janić, T.: Baliranje i skladištenje kukuruzovine
sa prirodnim i veštaĉkim dosušivanjem, Zbornik radova sa II savetovanja: “Briketiranje
i peletiranje biomase iz poljoprivrede i šumarstva“, Regionalna privredna komora,
Sombor, “Dacomv, Apatin, 1998, s. 11-18.
110
[45] Pravilnik o graniĉnim vrednostima emisije, naĉinu i rokovima merenja i evidentiranja
podataka, “Sl.glasnik RS”, br. 30/1997.
[46] Pravilnik o graniĉnim vrednostima, metodama merenja imisije, kriterijumima za
uspostavljanje mernih mesta i evidenciju podataka, “Sl. glasnik RS”, br. 54/1992.
[47] Pravilnik o sadrţini, obimu i naĉinu izrade prethodne studije opravdanosti i studije
opravdanosti za izgradnju objekata, "Sl. glasnik RS", br. 80/2005.P
[48] Preveden, Z.: Alternativno gorivo i poljoprivredni otpaci, Zbornik radova:"Aktualni
problemi mehanizacije poljoprivrede", Jugoslovensko društvo za poljoprivrednu
tehniku, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb - Šibenik, 1980, s. 579-591.
[49] Projektni biro, Beograd. Mašinsko-tehnološki projekt izvedenog stanja postojeće
kotlarnice TO „Kikinda“ u Kikindi, 1993.
[50] Repić, B i dr., Eksperimentalno-demostraciono postrojenje za sagorevanje balirane
biomase iz poljoprivredne proizvodnje, Izveštaj NIV-ITE-317, Beograd-Vinĉa, 2006.
[51] Standard o maksimalno dozvoljenim koncentracijama škodljivih gasova, para i aerosola
u atmosferi radnih i pomoćnih prostorija, SRPS Z.BO 001. 1991.
[52] Strategija odrţivog razvoja opštine Ćuprija 2010-2015, Ćuprija, 2009.
[53] Tešić, M, Martinov, M, Veselinov, B, Topalov, S, Liĉen, H, Simić, L, Horti, J:
Mogućnosti mehanizovanog ubiranja, transporta i manipulacije sporednih proizvoda
ratarstva, studija, Mašinski fakultet, Novi Sad, 1983, s.330.
[54] Uredba o graniĉnim vrednostima emisija zagaĊujućih materija u vazduh (GVE), “Sl.
glasnik R.Srbije”, br. 71/2010
[55] Weissinger A., Obernberger I., 1999: NOx Reduction by Primary Measures on a
Travelling- Grate Furnace for Biomass Fuels and Waste Wood. In: Proceedings of the
4th Biomass Conference of the Americas, Sept 1999, Oakland (California), USA, ISBN
0-08-043019-8, Elsevier Science Ltd. (ed.), Oxford, UK, pp 1417-1425
[56] Zakon o zaštiti ţivotne sredine, “Sl. glasnik RS”, br. 135/2004 i br. 36/2009.
[57] Zekić, V.: Ocena ekonomske opravdanosti energetske upotrebe biomase. Doktorska
disertacija. Poljoprivredni fakultet, Novi Sad. 2006.
111
4. PRILOZI
A. TEKSTUALNI PRILOZI
01. PRORAĈUN TOPLOTNIH GUBITAKA TOPLOTE
02. PREDMER I PREDRAĈUN IZGRADNJE NOVE KOTLARNICE
B. GRAFIĈKI PRILOZI
01. PRIKAZ OBJEKTA NA SATELITSKOM SNIMKU NASELJA
02. SITUACIONI PLAN
03. OSNOVA PRIZEMLJA SA PRIKAZOM GREJNE INSTALACIJE
04. OSNOVA SPRATA SA PRIKAZOM GREJNE INSTALACIJE
05. TEHNOLOŠKA ŠEMA
06. DISPOZICIJA ELEMENATA U KOTLARNICI
07. ŠEMA POVEZIVANJA ELEMENATA U KOTLARNICI
TEHNIČKI PRORAČUNI
STATUS PROSTORIJA
Broj Naziv Tem. pr. Topl. gub. Status
prost. prostorije u zim. rež. prostorije prostorije
- - tp Q -
- - oC W -
01 02 03 05 07
S P O R T S K A S A L A
1 SALA 18 235427 TRETIRA SE
2 LEKARSKA ORDINACIJA 22 1587 TRETIRA SE
3 SPRAVARNICA 14 -434 NE TRETIRA SE
4 WC ŽENSKI 13 188 NE TRETIRA SE
5 SLUŽBENA PROSTORIJA 1 11 198 NE TRETIRA SE
6 SLUŽBENA PROSTORIJA 2 12 215 NE TRETIRA SE
7 WC MUŠKI 13 -16 NE TRETIRA SE
8 LOKAL 1 20 3299 TRETIRA SE
9 LOKAL 2 20 2979 TRETIRA SE
10 LOKAL 3 20 3138 TRETIRA SE
U K U P N O: 246582
Š K O L A P R I Z E M L J E
1,1 KOTLARNICA 15 2686 NE TRETIRA SE
1,2 SKLADIŠTE ZA UGALJ 15 2774 NE TRETIRA SE
1,3 SKLADIŠTE ZA DRVO 15 2324 NE TRETIRA SE
1,4 PROSTORIJA ZA KOTLARA 15 237 NE TRETIRA SE
1,5 15 1274 TRETIRA SE
1,6 PERIONICA 15 2218 TRETIRA SE
1,7 VEŠERAJ SA FRIŽIDERIMA 15 -454 TRETIRA SE
1,8 KUHINJA 20 6906 TRETIRA SE
1,9 GLAVNI HOL 15 6765 TRETIRA SE
1,10 BIBLIOTEKA 20 7916 TRETIRA SE
1,11 WC MUŠKI KOD BIBLIOTEKE 18 1910 TRETIRA SE
1,12 WC ŽENSKI KOD BIBLIOTEKE 18 1910 TRETIRA SE
1,13 KABINET TEHNIČKOG 20 7494 TRETIRA SE
1,14 POMOĆNA PROSTORIJA TEHNIČKOG 20 3413 TRETIRA SE
1,15 HODNIK KOD BIBLIOTEKE 15 1334 TRETIRA SE
1,16 GLAVNI ULAZ (VETROBRAN) 10 4523 TRETIRA SE
1,17 WC ŽENSKI - LAVABO 18 422 TRETIRA SE
1,18 WC MUŠKI - LAVABO 18 284 TRETIRA SE
1,19 WC ŽENSKI 18 2257 TRETIRA SE
1.20 WC MUŠKI 18 2029 TRETIRA SE
1.21 POMOĆNA UČIONICA 1 SEVER 20 2433 TRETIRA SE
1.22 UČIONICA 1 SEVER 20 9662 TRETIRA SE
1.23 POMOĆNA UČIONICA 2 SEVER 20 2768 TRETIRA SE
1.24 UČIONICA 2 SEVER 20 10932 TRETIRA SE
1.25 POMOĆNA UČIONICA 3 SEVER 20 3639 TRETIRA SE
1.26 UČIONICA 3 SEVER 20 13294 TRETIRA SE
1.27 POMOĆNA UČIONICA 4 SEVER 20 2471 TRETIRA SE
1.28 WC MUŠKI SEVERNO KRILO 18 3007 TRETIRA SE
1.29 WC MUŠKI LAVABO SEVERNO KRILO 18 109 TRETIRA SE
1.30 WC ŽENSKI SEVERNO KRILO 18 1099 TRETIRA SE
1.31 WC ŽENSKI LAVABO SEVERNO KRILO 18 66 TRETIRA SE
1.32 WC ŽENSKI ZA DECU PREDŠKLOSKOG ODELJENJA 18 1027 TRETIRA SE
1.33 WC MUŠKI ZA DECU PREDŠKLOSKOG ODELJENJA 18 1273 TRETIRA SE
1.34 KANCELARIJA PREDŠKOLSKE USTANOVE 20 2605 TRETIRA SE
1.35 PROSTORIJA PREDŠKOLSKE USTANOVE 20 6945 TRETIRA SE
1.36 POMOĆNA UČIONICA 1 JUG 20 1570 TRETIRA SE
1.37 UČIONICA 1 JUG 20 11343 TRETIRA SE
1.38 POMOĆNA UČIONICA 2 JUG 20 1554 TRETIRA SE
1.39 UČIONICA 2 JUG 20 11341 TRETIRA SE
1.40 POMOĆNA UČIONICA 3 JUG 20 1554 TRETIRA SE
1.41 UČIONICA 3 JUG 20 11341 TRETIRA SE
1.42 POMOĆNA UČIONICA 4 JUG 20 1554 TRETIRA SE
1.43 UČIONICA 4 JUG 20 11671 TRETIRA SE
1.44 HODNIK 20 4112 TRETIRA SE
U K U P N O: 175594
Š K O L A S P R A T
2,1 ARHIVA 20 814 TRETIRA SE
2,2 RAČUNOVODSTVO 20 3509 TRETIRA SE
2,3 KANCELARIJA SEKRETAR 20 2456 TRETIRA SE
2,4 KANCELARIJA DIREKTORA 20 3634 TRETIRA SE
2,5 ZBORNICA 20 3988 TRETIRA SE
2,6 WC ZA NASTAVNIKE (MUŠKI) 18 348 TRETIRA SE
2,7 WC ZA NASTAVNIKE (ŽENSKI) 18 39 TRETIRA SE
2,8 PROSTORIJA SEKCIJE 20 1326 TRETIRA SE
2,9 POMOĆNA UČIONICA 20 1378 TRETIRA SE
2,10 PROSTORIJA ZA PRIJEM RODITELJA 20 1032 TRETIRA SE
2,11 HODNIK JUG 15 -1006 TRETIRA SE
2,12 STEPENIŠTE IZ GLAVNOG HOLA 15 7061 TRETIRA SE
2,13 UČIONICA 1 20 11884 TRETIRA SE
2,14 POMOĆNA UČIONICA 1 20 1567 TRETIRA SE
2,15 UČIONICA 2 20 11884 TRETIRA SE
2,16 POMOĆNA UČIONICA 2 20 1567 TRETIRA SE
2,17 UČIONICA 3 20 11884 TRETIRA SE
2,18 POMOĆNA UČIONICA 3 20 1567 TRETIRA SE
2,19 UČIONICA 4 20 12077 TRETIRA SE
2.20 POMOĆNA UČIONICA 4 20 1743 TRETIRA SE
2.21 HODNIK SEVER 15 24764 TRETIRA SE
2.22 STEPENIŠTE SEVER 15 3112 TRETIRA SE
2.23 WC MUŠKI 18 751 TRETIRA SE
2.24 WC ŽENSKI 18 698 TRETIRA SE
U K U P N O: 108078
R E K A P I T U L A C I J A
S P O R T S K A S A L A 246582
Š K O L A P R I Z E M L J E 175594
Š K O L A S P R A T 108078
U K U P N O: 530254
PRORAČUN KOEFICIJENATA PROLAZA TOPLOTE
Materijal Debljina Koef. p. t. Topl. otpor
- d l R
- m W/mK m2K/W
01 02 03 04
SPOLJAŠNJI ZID U SALI - ZS1
Aluminijumski lim - - 0,043
Poliuretan 0,08 0,035 2,286
Aluminijumski lim - - 0,043
U K U P N O: 0,08 2,372
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,043
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 2,540
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,39
POD NA TLU HALE - PO1
Parket 0,03 0,210 0,143
Cementna košuljica 0,03 1,400 0,021
Armirano betonska ploča 0,15 2,330 0,064
Tervol 0,06 0,041 1,463
Hidroizolacija - - -
Betonska ploča (mršavi beton) - - -
Sloj šljunka - - -
U K U P N O: 0,27 1,692
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,166
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane -
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 1,858
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,54
POD NA TLU SVLAČIONICA - PO2
Vinflex 0,002 0,160 0,013
Cementna košuljica 0,03 1,400 0,021
Tervol 0,06 0,041 1,463
Armirano betonska ploča 0,15 2,330 0,064
Hidroizolacija - - -
Betonska ploča - - -
Sloj šljunka - - -
U K U P N O: 0,242 1,562
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,166
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane -
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 1,728
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,58
POD NA TLU SANITARNIH ČVOROVA - PO3
Keramićke pločice 0,01 1,050 0,010
Cementni malter (lepak) 0,03 1,400 0,021
Cementna košuljica 0,03 1,400 0,021
Tervol 0,06 0,041 1,463
Armirano betonska ploča 0,15 2,330 0,064
Hidroizolacija - - -
Betonska ploča (mršavi beton) - - -
Sloj šljunka - - -
U K U P N O: 0,28 1,580
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,167
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane -
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 1,747
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,57
KROV HALE - K1
Ravan lim - - -
Daska 0,025 0,140 0,179
PVC folija - - -
Tervol 0,10 0,041 2,439
TR - lim - - -
U K U P N O: 0,13 2,618
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,043
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 2,786
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,36
TAVANICA U PROSTORIJAMA ISPOD TRIBINE
Gipsna ploča 0,018 0,700 0,026
U K U P N O: 0,02 0,026
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,043
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 0,194
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 5,16
UNUTRAŠNJI ZID - ZU2
Krečni malter 0,02 0,810 0,025
Puna opeka 0,20 0,520 0,385
Krečni malter 0,02 0,810 0,025
U K U P N O: 0,24 0,434
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 0,684
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 1,46
UNUTRŠANJI ZID - ZU3
Krečni malter 0,02 0,810 0,025
Puna opeka 0,12 0,610 0,197
Krečni malter 0,02 0,810 0,025
U K U P N O: 0,16 0,246
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 0,496
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 2,02
SPOLJNI PROZOR - SP1 (Metalni prozor sa jednostrukim zastakljenjem)
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 5,81
UNUTRAŠNJA VRATA - V1
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 2,00
SPOLJNA VRATA - V2
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 3,50
ŠKOLA - PREGRADE
Materijal Debljina Koef. p. t. Topl. otpor
- d l R
- m W/mK m2K/W
01 02 03 04
SPOLJAŠNJI ZID - ZS1
Silikatna cigla (puna) 0,12 1,100 0,109
Vazduh 0,02 0,024 0,833
Tervol - TP6 0,06 0,038 1,579
Armirani beton 0,12 2,330 0,052
Krečni malter 0,02 0,810 0,025
U K U P N O: 0,34 2,598
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 2,848
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,35
SPOLJAŠNJI ZID - ZS2
Daščana oplata (smreka) 0,02 0,140 0,143
Vazduh 0,02 0,024 0,833
Tervol - TP6 0,06 0,038 1,579
Armirani beton 0,18 2,330 0,077
Produženi malter 0,02 0,870 0,023
U K U P N O: 0,30 2,655
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 2,905
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,34
SPOLJAŠNJI ZID 3 - ZS3
Bela silikatna opeka 0,12 1,100 0,109
Armirano betonski zid 0,10 2,330 0,043
Tervol - TP6 0,06 0,038 1,579
Vazduh 0,04 0,024 1,667
Armirano betonski zid 0,15 2,330 0,064
U K U P N O: 0,47 3,462
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 3,712
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,27
SPOLJAŠNJI ZID 4 - ZS4
Bela silikatna opeka 0,12 1,100 0,109
Tervol - TP6 0,06 0,038 1,579
Vazduh 0,02 0,024 0,833
Armirano betonski zid 0,12 2,330 0,052
Bela silikatna opeka 0,12 1,100 0,109
U K U P N O: 0,44 2,682
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 2,932
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,34
UNUTRAŠNJI ZID (IZMEĐU UČIONICA) - ZU1
Silikatna bela opeka 0,12 1,100 0,109
Vazduh 0,06 0,024 2,500
Armirano betonski zid 0,12 2,330 0,052
U K U P N O: 0,30 2,661
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 2,911
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,34
UNUTRAŠNJI ZID (PREMA HODNIKU) - ZU2
Silikatna bela opeka 0,12 1,100 0,109
U K U P N O: 0,12 0,109
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 0,359
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 2,78
UNUTRAŠNJI ZID - ZU3
Produženi malter 0,02 0,850 0,024
Blok od šuplje opeke 0,12 0,760 0,158
Produženi malter 0,02 0,850 0,024
U K U P N O: 0,16 0,205
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 0,455
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 2,20
POD NA PRIZEMLJU (WC I HODNICI, HOLOVI) - PO1
Keramičke pločice (neglazirane) 0,01 1,280 0,008
Cementni malter 0,03 1,400 0,021
Tervol - TP5 0,05 0,038 1,316
Armirani beton 0,15 2,330 0,064
Hidroizolacija - - -
Mršavi beton 0,10 - -
Nabijeni šljunak (drenažni sloj) 0,15 0,150 1,000
U K U P N O: 0,49 2,409
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 2,659
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,38
POD NA PRIZEMLJU (UČIONICE I KANCELARIJE) - PO2
Parket 0,02 0,210 0,105
Cementni malter 0,03 1,400 0,021
Tervol - TP5 0,05 0,038 1,316
Armirani beton 0,15 2,330 0,064
Hidroizolacija - - -
Mršavi beton 0,10 - -
Nabijeni šljunak (drenažni sloj) 0,15 0,150 1,000
U K U P N O: 0,50 2,506
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 2,756
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,36
TAVANICA (PRIZEMLJE SEVER I CEO SPRAT) - TA1
Mediteran crep - - -
Letve (3x5cm) 0,030 - -
Hidroizolacija - - -
Tervol TP - 10 0,10 0,034 2,941
Armirano betonska ploča 0,18 2,330 0,077
Produženi malter 0,02 0,870 0,023
U K U P N O: 0,33 3,041
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 3,291
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 0,30
MEĐUSPRATNA KONSTRUKCIJA (WC I HODNICI NA SPRATU) - TA2
Keramičke pločice (neglazirane) 0,01 1,280 0,008
Cementni malter 0,03 1,400 0,021
Armirani beton 0,15 2,330 0,064
Produženi malter 0,02 0,870 0,023
U K U P N O: 0,21 0,117
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 0,367
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 2,73
MEĐUSPRATNA KONSTRUKCIJA (UČIONICE I KANCELARIJE) - TA3
Parket 0,022 0,210 0,105
Cementni malter 0,03 1,400 0,021
Armirani beton 0,15 2,330 0,064
Produženi malter 0,02 0,870 0,023
U K U P N O: 0,222 0,214
Toplotni otpor sa unutrašnje strane 0,125
Toplotni otpor vazdusnog sloja -
Toplotni otpor sa spoljašnje strane 0,125
UKUPNI TOPLOTNI OTPOR 0,464
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 2,16
UNUTRAŠNJA VRATA - VU1 (Drvena vrata)
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 3,49
SPOLJNI PROZOR - SP1 (Drveni prozor krilo na krilo)
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 2,91
SPOLJAŠNJA VRATA - VU2 (Drvena vrata)
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 4,65
SPOLJNI PROZOR - SP1 (Metalni prozor sa jednostrukim zastakljenjem)
KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE k W/m2K 5,81
HEAT LOSS CALCULATION
Heat loss calculation is done according to the formula:
Qg = Qt + Qd
Here is:
Qt - Transmission heat losses [W]
Transmission heat losses calculation is done according to the formula:
Qt = k x F x (tp - ts)
Here is:
k - Heat transfer coefficient through the barrier [W/m2K]
F - Barrier area [m2]
tp - Design temperature in the room [C]
ts - External design temperature in winter mode [C]:
Qd - Heat loss from supplements [W]
Heat loss from supplements is done according to the formula:
Qd = Qss + Qp + Qv
Here is:
Qss - Supplements to the side of world [W]
Qp - Supplements to the discontinuation of work [W]
Qv - Supplement to the outside air blowing through the windows joints [W]
Supplement to the outside air blowing through the windows joints is done
according to the formula:
Qv = e * [S(a1 * l1) + S(a2 * l2)] * R * H * (tp - ts)
Ovde je:
e - Height correction factor
a1 - Permeability through the outer window [m2/mhPa
2/3]
a2 - Permeability through the outer door [m2/mhPa
2/3]
l1 - Gap length window [m]
l1 - Length of the neck joints [m]
R - Characteristics of the room
H - Performance of the building
Barr. Orien- Num. of Barrier Heat tran. Room Temp. Temp. Spec. Barrier Barrier Barrier Heat
mark tation peaces thickness coeff. temp. beh.barr. diff. heat flux length height area flux
- - n d k tp ts Dt q L H F Q
- - - m W/m2K
oC
oC K W/m
2 m m m2 W
01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13
S P O R T S R O O M
ROOM NAME: SPORTS ROOM
ROOM NUMBER: 1
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION NE
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS NE 1 0,08 0,39 18 -18 36 14,17 46,00 16,05 738,30 10465
PS NE 1 - 5,42 18 -18 36 194,99 - - 287,50 56058
ZS NE 1 0,08 0,39 18 -18 36 14,17 - - 417,32 5915
PS NE 1 - 5,42 18 -18 36 194,99 - - 34,90 6805
ZS NW 1 0,08 0,39 18 -18 36 14,17 - - 417,32 5915
PS NW 1 - 5,42 18 -18 36 194,99 - - 34,90 6805
ZS SW 1 0,08 0,39 18 -18 36 14,17 - - 443,85 6291
ZS SW 1 0,08 0,39 18 -18 36 14,17 4,00 3,32 13,28 188
ZU - 1 0,16 2,02 18 22 -4 -8,06 4,10 2,50 10,25 -83
TA - 1 0,02 5,16 18 22 -4 -20,65 4,10 4,53 18,57 -384
VU - 1 - 0,02 18 22 -4 -0,08 0,90 2,05 1,85 -0,1
ZU - 1 0,16 2,02 18 14 4 8,06 11,09 2,03 22,51 182
VU - 1 - 0,02 18 14 4 0,08 1,80 2,05 3,69 0
TA - 1 0,02 5,16 18 14 4 20,65 11,09 4,53 50,24 1037
ZU - 1 0,24 2,02 18 13 5 10,08 3,63 2,03 7,37 74
TA - 1 0,02 5,16 13 13 0 0,00 11,09 4,53 50,24 0
ZU - 1 0,24 2,02 13 11 2 4,03 1,54 2,03 14,96 60
TA - 1 0,02 5,16 13 11 2 10,32 1,54 4,53 6,98 72
ZU - 1 0,24 2,02 13 11 2 4,03 - - 13,96 56
ZU - 1 0,24 2,02 13 12 1 2,02 1,54 2,03 14,96 30
TA - 1 0,02 5,16 13 12 1 5,16 1,54 4,53 6,98 36
ZU - 1 0,24 2,02 13 12 1 2,02 - - 13,96 28
ZU - 1 0,24 2,02 18 13 5 10,08 3,63 2,03 7,37 74
TA - 1 0,02 5,16 13 13 0 0,00 11,09 4,53 50,24 0
ZU - 1 0,24 1,46 13 20 -7 -10,23 3,63 2,03 7,37 -75
TA - 1 0,02 5,16 13 20 -7 -36,14 11,09 4,53 50,24 -1815
ZU - 1 0,24 1,46 13 20 -7 -10,23 3,63 2,03 7,37 -75
TA - 1 0,02 5,16 13 20 -7 -36,14 11,09 4,53 50,24 -1815
ZU - 1 0,24 1,46 13 20 -7 -10,23 3,63 2,03 7,37 -75
TA - 1 0,02 5,16 13 20 -7 -36,14 11,09 4,53 50,24 -1815
ZU - 1 0,16 2,02 13 20 -7 -14,11 - - 13,96 -197
VS SW 1 - 3,11 18 -18 36 111,83 1,80 2,38 4,28 479
TA - 1 0,13 0,36 18 -18 36 12,92 - - 1550 20032
PO - 1 0,27 0,54 18 -3 21 11,30 - - 1073 12130
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 126400
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 6320
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 15% Qpr = 18960
Dt =36 a1 = 0,66 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =862,50 l2 = 9,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 83747
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 109027
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 235427
ROOM NAME: MEDICAL OFFICE
ROOM NUMBER: 2
ROOM TEMPERATURE - tp: 22
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZU - 1 0,16 2,02 22 18 4 8,06 4,10 2,50 10,25 83
VU - 1 - 0,02 22 18 4 0,08 0,90 2,05 1,85 0,1
ZU - 1 0,24 1,46 22 14 8 11,70 - - 13,96 163
ZS SW 1 0,08 0,39 22 -18 40 15,75 4,10 3,32 13,61 214
ZS W 1 0,08 0,39 22 -18 40 15,75 - - 13,96 220
TA - 1 0,02 5,16 22 18 4 20,65 4,10 4,53 18,57 384
PO - 1 0,24 0,58 22 -3 25 14,47 4,10 5,33 21,85 316
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1380
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -69
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 276
Dt =40 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 207
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1587
ROOM NAME: STORAGE
ROOM NUMBER: 3
ROOM TEMPERATURE - tp: 14
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZU - 1 0,16 2,02 14 18 -4 -8,06 11,09 2,03 22,51 -182
VU - 1 - 0,02 14 18 -4 -0,08 1,80 2,05 3,69 0
ZU - 1 0,16 2,02 14 13 1 2,02 - - 13,96 28
ZS SW 1 0,08 0,39 14 -18 32 12,60 11,09 3,32 36,82 464
ZU - 1 0,24 2,02 14 22 -8 -16,13 - - 13,96 -225
TA - 1 0,02 5,16 14 18 -4 -20,65 11,09 4,53 50,24 -1037
PO - 1 0,28 0,57 14 -3 17 9,73 11,09 5,33 59,11 575
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = -377
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = 19
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = -75
Dt =32 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = -57
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = -434
ROOM NAME: FEMALE TOILET
ROOM NUMBER: 4
ROOM TEMPERATURE - tp: 13
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS SW 1 0,08 0,39 13 -18 31 12,21 3,63 3,32 12,05 147
VS SW 1 - 3,11 13 -18 31 96,29 0,90 2,05 1,85 178
ZU - 1 0,16 2,02 13 14 -1 -2,02 - - 13,96 -28
ZU - 1 0,24 2,02 13 18 -5 -10,08 3,63 2,03 7,37 -74
ZU - 1 0,16 2,02 13 11 2 4,03 - - 13,96 56
TA - 1 0,02 5,16 13 18 -5 -25,81 11,09 4,53 50,24 -1297
PO - 1 0,28 0,57 13 -3 16 9,16 11,09 5,33 59,11 541
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = -477
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = 24
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = -95
Dt =31 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 5,90 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 736
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 664
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 188
ROOM NAME: OFFICIAL PREMISES 1
ROOM NUMBER: 5
ROOM TEMPERATURE - tp: 11
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS SW 1 0,08 0,39 11 -18 29 11,42 1,54 3,32 5,11 58
VS SW 1 - 3,11 11 -18 29 90,08 0,90 2,05 1,85 166
ZU - 1 0,16 2,02 11 13 -2 -4,03 - - 13,96 -56
ZU - 1 0,24 2,02 11 18 -7 -14,11 1,54 2,03 14,96 -211
ZU - 1 0,24 2,02 11 18 -7 -14,11 - - 13,96 -197
TA - 1 0,02 5,16 11 18 -7 -36,14 1,54 4,53 6,98 -252
PO - 1 0,28 0,57 11 -3 14 8,01 1,54 5,33 8,21 66
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = -426
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = 21
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = -85
Dt =29 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOINTS l1 =0,00 l2 = 5,90 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 688
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 624
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 198
ROOM NAME: OFFICIAL PREMISES 2
ROOM NUMBER: 6
ROOM TEMPERATURE - tp: 12
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS SW 1 0,08 0,39 12 -18 30 11,81 1,54 3,32 5,11 60
VS SW 1 - 3,11 12 -18 30 93,19 0,90 2,05 1,85 172
ZU - 1 0,16 2,02 12 18 -6 -12,09 - - 13,96 -169
ZU - 1 0,24 2,02 12 18 -6 -12,09 1,54 2,03 14,96 -181
ZU - 1 0,24 2,02 12 18 -6 -12,09 - - 13,96 -169
TA - 1 0,02 5,16 12 18 -6 -30,97 1,54 4,53 6,98 -216
PO - 1 0,28 0,57 12 -3 15 8,59 1,54 5,33 8,21 70
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = -432
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = 22
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = -86
Dt =30 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 5,90 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 712
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 647
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 215
ROOM NAME: MALE TOILET
ROOM NUMBER: 7
ROOM TEMPERATURE - tp: 13
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS SW 1 0,08 0,39 13 -18 31 12,21 3,63 3,32 12,05 147
VS SW 1 - 3,11 13 -18 31 96,29 0,90 2,05 1,85 178
ZU - 1 0,16 2,02 13 12 1 2,02 - - 13,96 28
ZU - 1 0,24 1,46 13 18 -5 -7,31 3,63 2,03 7,37 -54
ZU - 1 0,16 2,02 13 20 -7 -14,11 - - 13,96 -197
TA - 1 0,02 5,16 13 18 -5 -25,81 11,09 4,53 50,24 -1297
PO - 1 0,28 0,57 13 -3 16 9,16 11,09 5,33 59,11 541
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = -653
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = 33
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = -131
Dt =31 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 5,90 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 736
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 638
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = -16
ROOM NAME: PREMISE 1
ROOM NUMBER: 8
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS SW 1 0,08 0,39 20 -18 38 14,96 3,63 3,32 12,05 180
VS SW 2 - 3,11 20 -18 38 118,04 0,90 2,05 1,85 436
ZU - 1 0,16 2,02 20 13 7 14,11 - - 13,96 197
ZU - 1 0,24 1,46 20 18 2 2,92 3,63 2,03 7,37 22
ZU - 1 0,16 2,02 20 20 0 0,00 - - 13,96 0
TA - 1 0,02 5,16 20 18 2 10,32 11,09 4,53 50,24 519
PO - 1 0,27 0,54 20 -3 23 12,38 11,09 5,33 59,11 732
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 2085
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -104
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 417
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 5,90 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 902
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1215
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3299
ROOM NAME: PREMISE 2
ROOM NUMBER: 9
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS SW 1 0,08 0,39 20 -18 38 14,96 3,63 3,32 12,05 180
VS SW 2 - 3,11 20 -18 38 118,04 0,90 2,05 1,85 436
ZU - 1 0,16 2,02 20 20 0 0,00 - - 13,96 0
ZU - 1 0,24 1,46 20 18 2 2,92 3,63 2,03 7,37 22
ZU - 1 0,16 2,02 20 20 0 0,00 - - 13,96 0
TA - 1 0,02 5,16 20 18 2 10,32 11,09 4,53 50,24 519
PO - 1 0,27 0,54 20 -3 23 12,38 11,09 5,33 59,11 732
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1888
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -94
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 15% Qpr = 283
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 5,90 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 902
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1091
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2979
ROOM NAME: PREMISE 3
ROOM NUMBER: 10
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION SW
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS SW 1 0,08 0,39 20 -18 38 14,96 3,63 3,32 12,05 180
VS SW 2 - 3,11 20 -18 38 118,04 0,90 2,05 1,85 436
ZU - 1 0,16 2,02 20 20 0 0,00 - - 13,96 0
ZU - 1 0,24 1,46 20 18 2 2,92 3,63 2,03 7,37 22
ZU - 1 0,16 2,02 20 18 2 4,03 - - 13,96 56
TA - 1 0,02 5,16 20 18 2 10,32 11,09 4,53 50,24 519
PO - 1 0,27 0,54 20 -3 23 12,38 11,09 5,33 59,11 732
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1944
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -97
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 389
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 5,90 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 902
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1194
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3138
S C H O O L B U I L D I N G - G R O U N D F L O O R
ROOM NAME: BOILER ROOM
ROOM NUMBER: 1,1
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 3,14 4,50 14,13 126
VS E 1 - 4,38 15 -18 33 144,56 2,27 2,30 5,22 755
ZU E 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 2,62 4,50 11,79 0
ZU S 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 1,08 4,50 4,86 0
VU S 1 - 0,71 15 15 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU S 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 4,64 4,50 20,88 0
VU S 1 - 0,71 15 15 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZS S 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 5,55 4,50 24,98 222
ZU W 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 2,93 4,50 13,19 0
VU W 1 - 0,71 15 15 0 0,00 2,70 2,30 6,21 0
ZU W 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 2,83 4,50 12,74 -177
ZU N 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 8,96 4,50 40,32 -561
ZU N 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 2,62 4,50 11,79 0
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 7,30 7,60 55,48 556
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 7,30 7,30 53,29 361
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1281
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -64
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 256
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 9,14 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1213
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1406
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2686
ROOM NAME: WAREHOUSE FOR COAL
ROOM NUMBER: 1,2
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 5,83 4,50 26,24 233
ZS E 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 2,65 4,50 11,93 106
VS E 1 - 4,38 15 -18 33 144,56 1,80 2,30 4,14 598
ZU E 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 3,05 4,50 13,73 0
VU E 1 - 0,71 15 15 0 0,00 2,70 2,30 6,21 0
ZU N 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 5,63 4,50 25,34 -353
ZS W 1 0,34 0,35 15 -18 33 11,59 5,70 4,50 25,65 297
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 5,65 6,50 36,73 368
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 5,65 5,63 31,81 215
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1466
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -73
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 293
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 8,20 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1089
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1308
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2774
ROOM NAME: WAREHOUSE FOR WOOD
ROOM NUMBER: 1,3
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 4,38 4,25 18,62 165
ZU E 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 2,75 4,25 11,69 0
ZU N 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 4,51 4,25 19,17 0
VU N 1 - 0,71 15 15 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZS W 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 2,75 4,25 11,69 104
VS W 1 - 4,38 15 -18 33 144,56 1,80 2,30 4,14 598
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 4,38 2,85 12,48 125
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 4,38 2,75 12,05 82
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1075
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -54
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 215
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 8,20 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1089
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1250
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2324
ROOM NAME: STOKER'S ROOM
ROOM NUMBER: 1,4
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 1,20 4,25 5,10 45
ZS E 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 2,75 4,25 11,69 104
ZU N 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 1,20 4,25 5,10 0
VU N 1 - 0,71 15 15 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 2,75 4,25 11,69 0
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 2,75 1,25 3,44 34
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 2,75 1,20 3,30 22
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 206
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -10
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 41
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 31
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 237
ROOM NAME:
ROOM NUMBER: 1,5
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 2,50 4,50 11,25 100
PS E 2 - 2,64 15 -18 33 87,14 1,50 0,50 0,75 131
ZU N 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 2,50 4,50 11,25 -157
VU N 1 - 0,71 15 20 -5 -3,53 0,70 2,10 1,47 -5
ZU W 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 2,50 4,50 11,25 0
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 2,50 2,60 6,50 65
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 2,50 2,50 6,25 42
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 176
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 35
Dt =33 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =8,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1062
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1097
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1274
ROOM NAME: LAUNDRY
ROOM NUMBER: 1,6
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,47 0,27 15 -18 33 8,89 4,08 4,50 18,36 163
PS E 3 - 2,64 15 -18 33 87,14 1,50 0,50 0,75 196
ZS N 1 0,34 0,35 15 -18 33 11,59 2,76 4,50 12,42 144
ZU W 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 4,08 4,50 18,36 0
ZU S 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 2,76 4,50 12,42 -173
VU S 1 - 0,71 15 20 -5 -3,53 0,90 2,10 1,89 -7
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 4,08 2,96 12,08 121
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 4,08 2,76 11,26 76
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 521
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 104
Dt =33 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =12,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1593
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1697
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2218
ROOM NAME: LAUNDRY WITH FRIDGES
ROOM NUMBER: 1,7
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 15 -18 33 11,59 2,67 4,50 12,02 139
ZU W 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 4,08 4,50 18,36 -256
ZU S 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 2,67 4,50 12,02 -167
VU S 1 - 0,71 15 20 -5 -3,53 1,80 2,30 4,14 -15
ZU E 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 4,08 4,50 18,36 -256
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 4,08 2,87 11,71 117
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 4,08 2,67 10,89 74
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = -363
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = -18
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = -73
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = -91
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = -454
ROOM NAME: KITCHEN
ROOM NUMBER: 1,8
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,47 0,27 20 -18 38 10,24 5,00 4,50 22,50 230
ZU N 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 2,82 4,50 12,69 177
VU N 1 - 0,71 20 15 5 3,53 1,80 2,30 4,14 15
ZU N 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 2,93 4,50 13,19 184
VU N 1 - 0,71 20 15 5 3,53 0,90 2,10 1,89 7
ZU N 1 - 2,91 20 15 5 14,55 2,92 4,50 13,14 191
ZU NW 1 - 2,91 20 15 5 14,55 4,93 4,50 22,19 323
ZU W 1 - 2,91 20 15 5 14,55 1,78 4,50 8,01 117
ZS W 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 2,85 4,50 12,83 171
ZU S 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 5,58 4,50 25,11 350
ZU S 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 2,20 4,50 9,90 138
ZU S 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 6,76 4,50 30,42 424
ZU S 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 2,63 4,50 11,84 165
VU S 1 - 0,71 20 15 5 3,53 0,70 2,10 1,47 5
ZS E 1 0,47 0,27 20 -18 38 10,24 1,20 4,50 5,40 55
VS E 1 - 4,38 20 -18 38 166,46 1,10 2,30 2,53 421
ZU E 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 2,83 4,50 12,74 177
ZU E 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 3,50 4,50 15,75 219
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 8,00 8,40 67,20 776
PO - 1 0,49 0,38 20 -3 23 8,65 8,00 7,95 63,60 550
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 4694
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 235
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 939
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 6,80 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1040
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 2213
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 6906
ROOM NAME: MAIN HALL
ROOM NUMBER: 1,9
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,34 0,35 15 -18 33 11,59 14,03 4,50 63,14 732
ZU E 1 - 2,91 15 20 -5 -14,55 2,65 4,50 11,93 -174
ZU SE 1 - 2,91 15 20 -5 -14,55 4,07 4,50 18,32 -266
ZU S 1 - 2,91 15 20 -5 -14,55 2,88 4,50 12,96 -189
ZU S 1 0,12 2,78 15 10 5 13,92 5,10 4,50 22,95 320
VU S 1 - 0,71 15 10 5 3,53 3,80 2,30 8,74 31
ZU SW 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 3,80 4,50 17,10 -238
VU SW 1 - 0,71 15 20 -5 -3,53 0,70 2,10 1,47 -5
ZU W 1 0,34 0,35 15 10 5 1,76 2,92 4,50 13,14 23
ZS W 1 0,34 0,35 15 -18 33 11,59 2,70 4,50 12,15 141
ZU W 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 1,34 4,50 6,03 0
ZU W 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 3,12 4,50 14,04 -195
ZS W 1 0,44 0,34 15 -18 33 11,26 2,20 4,25 9,35 105
PS W 4 - 2,57 15 -18 33 84,77 1,35 0,50 0,68 229
ZU W 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 6,16 4,25 26,18 -288
ZU W 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 2,40 4,25 10,20 -112
VU W 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 2,00 2,33 4,66 -30
ZS NW 1 0,34 0,35 15 -18 33 11,59 5,22 4,25 22,19 257
PS NW 3 - 2,57 15 -18 33 84,77 1,25 1,07 1,34 340
ZU N 1 0,34 0,35 15 18 -3 -1,05 2,68 4,25 11,39 -12
VU N 1 - 3,14 15 18 -3 -9,42 0,90 2,10 1,89 -18
ZU N 1 0,34 0,35 15 18 -3 -1,05 3,02 4,25 12,84 -14
VU N 1 - 3,14 15 18 -3 -9,42 0,90 2,10 1,89 -18
TA - 1 0,33 0,30 15 15 0 0,00 16,04 16,05 257,44 0
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 16,04 16,05 257,44 1742
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 2361
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 118
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 472
Dt =33 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =28,72 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 3813
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 4403
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 6765
ROOM NAME: LIBRARY
ROOM NUMBER: 1,10
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS NW 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 8,77 4,25 37,27 483
PS NW 6 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,25 1,07 1,34 783
ZU SW 1 0,12 2,78 20 18 2 5,57 4,08 4,25 17,34 97
ZU S 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 2,74 4,25 11,65 162
ZU SE 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 4,80 4,25 20,40 284
VU SE 1 - 0,71 20 15 5 3,53 0,90 2,10 1,89 7
ZU E 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 2,88 4,25 12,24 170
ZU NE 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 3,85 4,25 16,36 228
VU NE 1 - 0,71 20 15 5 3,53 0,70 2,10 1,47 5
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 6,25 7,00 43,75 505
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 6,25 6,25 39,06 326
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3050
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 610
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =27,84 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 4256
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 4866
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 7916
ROOM NAME: MALE TOILET BESIDE LIBRARY
ROOM NUMBER: 1,11
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS NW 1 0,44 0,34 18 -18 36 12,28 1,88 4,25 7,99 98
PS NW 2 - 2,57 18 -18 36 92,48 1,25 1,07 1,34 247
ZU SW 1 0,12 2,78 18 18 0 0,00 4,08 4,25 17,34 0
ZU SE 1 0,12 2,78 18 15 3 8,35 1,88 4,25 7,99 67
VU SE 1 - 0,71 18 15 3 2,12 0,90 2,10 1,89 4
ZU NE 1 0,12 2,78 18 20 -2 -5,57 4,08 4,25 17,34 -97
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 4,08 2,10 8,57 94
PO - 1 0,50 0,36 18 -3 21 7,62 4,08 1,88 7,67 58
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 472
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 94
Dt =36 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,28 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1344
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1438
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1910
ROOM NAME: FEMALE TOILET BESIDE LIBRARY
ROOM NUMBER: 1,12
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS NW 1 0,44 0,34 18 -18 36 12,28 1,88 4,25 7,99 98
PS NW 2 - 2,57 18 -18 36 92,48 1,25 1,07 1,34 247
ZU SW 1 0,12 2,78 18 20 -2 -5,57 4,08 4,25 17,34 -97
ZU SE 1 0,12 2,78 18 15 3 8,35 1,88 4,25 7,99 67
VU SE 1 - 0,71 18 15 3 2,12 0,90 2,10 1,89 4
ZU NE 1 0,12 2,78 18 18 0 0,00 4,08 4,25 17,34 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 4,08 2,10 8,57 94
PO - 1 0,50 0,36 18 -3 21 7,62 4,08 1,88 7,67 58
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 472
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 94
Dt =36 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,28 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1344
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1438
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1910
ROOM NAME: CABINET FOR TECHNICAL EDUCATION
ROOM NUMBER: 1,13
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS NW 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 7,78 4,25 33,07 429
PS NW 6 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,25 1,07 1,34 783
ZU W 1 0,12 2,78 20 20 0 0,00 0,80 4,25 3,40 0
VU W 1 - 0,71 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU SW 1 0,12 2,78 20 20 0 0,00 2,32 4,25 9,86 0
ZU S 1 0,12 2,78 20 20 0 0,00 1,90 4,25 8,08 0
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 2,30 4,25 9,78 127
ZS SE 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 4,48 4,25 19,04 247
ZU SE 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 0,98 4,25 4,17 58
ZU NE 1 0,12 2,78 20 15 5 13,92 1,77 4,25 7,52 105
VU NE 1 - 0,71 20 15 5 3,53 0,90 2,10 1,89 7
ZU NE 1 0,12 2,78 20 18 2 5,57 4,82 4,25 20,49 114
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 6,40 6,60 42,24 488
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 6,40 6,40 40,96 342
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 2698
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 540
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =27,84 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 4256
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 4796
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 7494
ROOM NAME: UTILITY ROOM
ROOM NUMBER: 1,14
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS NW 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 3,50 4,25 14,88 193
PS NW 3 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,25 1,07 1,34 392
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 6,10 4,25 25,93 336
ZU E 1 0,12 2,78 20 20 0 0,00 0,80 4,25 3,40 0
VU E 1 - 0,71 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU NE 1 0,12 2,78 20 20 0 0,00 2,37 4,25 10,07 0
ZU N 1 0,12 2,78 20 20 0 0,00 1,95 4,25 8,29 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,71 2,85 7,72 89
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,71 2,71 7,34 61
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1071
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 214
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =13,92 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 2128
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 2342
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3413
ROOM NAME: HALL BESIDE LIBRARY
ROOM NUMBER: 1,15
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS SE 1 0,44 0,34 15 -18 33 11,26 6,14 4,25 26,10 294
ZU SE 1 0,44 0,34 15 10 5 1,71 1,86 4,25 7,91 13
ZU E 1 0,12 2,78 15 15 0 0,00 1,22 4,25 5,19 0
ZU N 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 2,81 4,25 11,94 -166
ZU NW 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 4,90 4,25 20,83 -290
VU NW 1 - 0,71 15 20 -5 -3,53 0,90 2,10 1,89 -7
ZU NW 1 0,12 2,78 15 18 -3 -8,35 1,95 4,25 8,29 -69
VU NW 1 - 0,71 15 18 -3 -2,12 0,90 2,10 1,89 -4
ZU NW 1 0,12 2,78 15 18 -3 -8,35 1,95 4,25 8,29 -69
VU NW 1 - 0,71 15 18 -3 -2,12 0,90 2,10 1,89 -4
ZU NW 1 0,12 2,78 15 20 -5 -13,92 1,00 4,25 4,25 -59
VU NW 1 - 0,71 15 20 -5 -3,53 0,90 2,10 1,89 -7
ZU SW 1 0,12 2,78 15 -18 33 91,90 2,15 4,25 9,14 840
VU SW 1 - 0,71 15 -18 33 23,27 0,90 2,10 1,89 44
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 6,11 6,40 39,10 392
PO - 1 0,49 0,38 15 -3 18 6,77 6,11 6,11 37,33 253
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1160
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -58
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 232
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 174
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1334
ROOM NAME: MAIN ENTRANCE (WINDSHIELD)
ROOM NUMBER: 1,16
ROOM TEMPERATURE - tp: 10
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,12 2,78 10 -18 28 77,97 5,30 4,25 22,53 1756
VS S 1 - 1,87 10 -18 28 52,23 3,80 2,30 8,74 456
ZU E 1 0,34 0,35 10 15 -5 -1,76 2,00 4,25 8,50 -15
ZU N 1 0,12 2,78 10 15 -5 -13,92 5,11 4,25 21,72 -302
VU N 1 - 1,87 10 15 -5 -9,33 3,80 2,30 8,74 -82
ZU NW 1 0,44 0,34 10 15 -5 -1,71 1,86 4,25 7,91 -13
ZS SW 1 0,12 2,78 10 -18 28 77,97 1,52 4,25 6,46 504
TA - 1 0,33 0,30 10 -18 28 8,51 3,98 4,20 16,72 142
PO - 1 0,49 0,38 10 -3 13 4,89 3,98 4,00 15,92 78
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 2524
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -126
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 505
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 12,20 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1620
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1998
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 4523
ROOM NAME: FEMALE TOILET - LAVATORY
ROOM NUMBER: 1,17
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 1,88 4,00 7,52 95
ZU S 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 2,66 4,25 11,31 143
VU S 1 - 3,14 18 15 3 9,42 0,90 2,10 1,89 18
ZU W 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 1,88 4,00 7,52 0
ZU N 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,66 3,75 9,98 0
VU N 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 2,66 1,95 5,19 57
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 2,66 1,88 5,00 39
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 352
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 70
Dt =36 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 70
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 422
ROOM NAME: MALE TOILET - LAVATORY
ROOM NUMBER: 1,18
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZU S 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 2,80 4,25 11,90 150
VU S 1 - 3,14 18 15 3 9,42 0,90 2,10 1,89 18
ZU W 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 1,88 4,00 7,52 -33
ZU N 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,80 3,75 10,50 0
VU N 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU E 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 1,88 4,00 7,52 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 2,80 1,95 5,46 60
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 2,80 1,88 5,26 42
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 236
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 47
Dt =36 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 47
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 284
ROOM NAME: FEMALE TOILET
ROOM NUMBER: 1,19
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 2,66 1,40 3,72 47
ZS' N 1 0,30 0,34 18 -18 36 12,39 2,66 1,40 3,72 46
PS N 2 - 2,57 18 -18 36 92,37 1,35 1,07 1,44 267
ZS E 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 3,50 3,30 11,55 146
ZU S 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,66 3,75 9,98 0
VU S 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 3,50 3,30 11,55 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 2,66 3,60 9,58 105
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 2,66 3,50 9,31 74
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 684
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 34
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 137
Dt =36 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,68 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1402
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1573
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2257
ROOM NAME: MALE TOILET
ROOM NUMBER: 1,20
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 2,79 1,40 3,91 49
ZS' N 1 0,30 0,34 18 -18 36 12,39 2,79 1,40 3,91 48
PS N 2 - 2,57 18 -18 36 92,37 1,35 1,07 1,44 267
ZU E 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 3,50 3,30 11,55 0
ZU S 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,80 3,75 10,50 0
VU S 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 3,50 3,30 11,55 -51
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 2,80 3,60 10,08 110
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 2,80 3,50 9,80 77
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 501
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 25
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 100
Dt =36 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,68 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1402
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1527
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2029
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 1 NORTH
ROOM NUMBER: 1,21
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 2,60 1,40 3,64 49
ZS' N 1 0,30 0,34 20 -18 38 13,08 2,60 1,40 3,64 48
PS N 2 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 1,07 1,44 282
ZU E 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 5,68 3,50 19,88 87
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,60 4,25 11,05 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
VU W 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,60 5,80 15,08 174
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,60 5,68 14,77 123
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 763
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 38
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 153
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,68 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1480
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1670
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2433
ROOM NAME: CLASSROOM 1 NORTH
ROOM NUMBER: 1,22
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 8,60 1,40 12,04 161
ZS' N 1 0,30 0,34 20 -18 38 13,08 8,60 1,40 12,04 157
PS N 2 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 1,07 1,44 282
PS N 4 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 2,42 3,27 1274
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
VU E 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 8,60 4,25 36,55 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 8,60 5,80 49,88 576
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 8,60 5,68 48,85 408
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 2857
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 143
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 571
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =39,84 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 6091
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 6805
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 9662
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 2 NORTH
ROOM NUMBER: 1,23
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 2,60 1,40 3,64 49
ZS' N 1 0,30 0,34 20 -18 38 13,08 2,60 1,40 3,64 48
PS N 2 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 2,42 3,27 637
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,60 4,25 11,05 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
VU W 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,60 5,80 15,08 174
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,60 5,68 14,77 123
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1031
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 52
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 206
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,68 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1480
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1737
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2768
ROOM NAME: CLASSROOM 2 NORTH
ROOM NUMBER: 1,24
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 8,60 1,40 12,04 161
ZS' N 1 0,30 0,34 20 -18 38 13,08 8,60 1,40 12,04 157
PS N 6 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 2,42 3,27 1911
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
VU E 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 8,60 4,25 36,55 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 8,60 5,80 49,88 576
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 8,60 5,68 48,85 408
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3213
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 161
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 643
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =45,24 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 6916
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 7719
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 10932
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 3 NORTH
ROOM NUMBER: 1,25
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 2,84 1,40 3,98 53
ZS' N 1 0,30 0,34 20 -18 38 13,08 2,84 1,40 3,98 52
PS N 2 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 2,42 3,27 637
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,84 4,25 12,07 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
VU W 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,84 5,80 16,47 190
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,84 5,68 16,13 135
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1067
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 53
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 213
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =15,08 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 2305
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 2572
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3639
ROOM NAME: CLASSROOM 3 NORTH
ROOM NUMBER: 1,26
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 11,40 1,40 15,96 213
ZS' N 1 0,30 0,34 20 -18 38 13,08 11,40 1,40 15,96 209
PS N 2 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 1,07 1,44 282
PS N 6 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 2,42 3,27 1911
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
VU E 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,40 4,25 48,45 0
VU S 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
VU W 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 11,40 5,80 66,12 763
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 11,40 5,68 64,75 540
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3918
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 196
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 784
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =54,92 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 8396
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 9375
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 13294
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 4 NORTH
ROOM NUMBER: 1,27
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 2,80 1,40 3,92 52
ZS' N 1 0,30 0,34 20 -18 38 13,08 2,80 1,40 3,92 51
PS N 2 - 2,57 20 -18 38 97,50 1,35 1,07 1,44 282
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,68 3,50 19,88 0
VU E 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 5,68 3,50 19,88 87
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,80 5,80 16,24 187
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,80 5,68 15,90 133
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 793
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 40
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 159
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,68 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1480
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1678
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2471
ROOM NAME: MALE TOILET NORTH WING
ROOM NUMBER: 1,28
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 4,06 1,40 5,68 72
ZS' N 1 0,30 0,34 18 -18 36 12,39 4,06 1,40 5,68 70
PS N 3 - 2,57 18 -18 36 92,37 1,35 1,07 1,44 400
ZU E 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 1,80 3,00 5,40 -24
ZU S 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 1,06 3,20 3,39 0
ZU S 1 0,16 2,20 18 15 3 6,59 3,00 3,20 9,60 63
VU S 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 1,80 3,00 5,40 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 4,06 1,88 7,63 83
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 4,06 1,80 7,31 58
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 723
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 36
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 145
Dt =36 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =14,52 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 2103
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 2284
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3007
ROOM NAME: MALE TOILET - LAVATORY NORTH WING
ROOM NUMBER: 1,29
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZU N 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 1,06 3,20 3,39 0
VU N 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU E 1 0,16 2,20 18 15 3 6,59 2,58 3,36 8,67 57
ZU S 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 1,06 4,06 4,30 -19
VU S 1 - 1,29 18 20 -2 -2,58 0,70 2,10 1,47 -4
ZU W 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,58 3,36 8,67 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 1,06 2,67 2,83 31
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 1,06 2,58 2,73 22
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 87
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 4
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 17
Dt =36 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 22
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 109
ROOM NAME: FEMALE TOILET NORTH WING
ROOM NUMBER: 1,30
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 1,50 1,40 2,10 27
ZS' N 1 0,30 0,34 18 -18 36 12,39 1,50 1,40 2,10 26
PS N 1 - 2,57 18 -18 36 92,37 1,35 1,07 1,44 133
ZU E 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,72 3,08 8,38 0
ZU S 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 1,50 3,46 5,19 0
VU S 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 0,70 3,37 2,36 0
ZS W 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 2,03 2,10 4,26 54
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 1,50 2,80 4,20 46
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 1,50 2,72 4,08 32
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 318
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 16
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 64
Dt =36 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =4,84 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 701
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 780
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1099
ROOM NAME: FEMALE TOILET NORTH WING
ROOM NUMBER: 1,31
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZU N 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 1,50 3,46 5,19 0
VU N 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,88 3,86 11,12 0
VU W 1 - 1,29 18 18 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU S 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 1,50 4,25 6,38 -28
ZU E 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,88 3,86 11,12 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 1,50 2,98 4,47 49
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 1,50 2,88 4,32 34
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 55
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 11
Dt =36 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 11
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 66
ROOM NAME: FEMALE TOILET - KINDERGARTEN
ROOM NUMBER: 1,32
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 1,50 1,40 2,10 27
ZS' N 1 0,30 0,34 18 -18 36 12,39 1,50 1,40 2,10 26
PS N 1 - 2,57 18 -18 36 92,37 1,35 1,07 1,44 133
ZU E 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 3,70 3,75 13,88 0
ZU S 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 1,50 4,25 6,38 -28
VU S 1 - 1,29 18 20 -2 -2,58 0,70 2,10 1,47 -4
ZU W 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 3,70 3,75 13,88 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 1,50 3,84 5,76 63
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 1,50 3,70 5,55 44
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 261
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 13
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 52
Dt =36 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =4,84 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 701
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 766
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1027
ROOM NAME: MALE TOILET - KINDERGARTEN
ROOM NUMBER: 1,33
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 3,84 2,80 10,75 136
ZS N 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 1,45 1,40 2,03 26
ZS' N 1 0,30 0,34 18 -18 36 12,39 1,45 1,40 2,03 25
PS N 1 - 2,57 18 -18 36 92,37 1,35 1,07 1,44 133
ZS S 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 1,05 2,80 2,94 37
ZU S 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 2,00 4,25 8,50 -37
VU S 1 - 1,29 18 20 -2 -2,58 0,70 2,10 1,47 -4
ZU E 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 3,70 3,75 13,88 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 2,25 3,84 8,64 95
PO - 1 0,49 0,38 18 -3 21 7,90 2,25 3,70 8,33 66
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 476
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 95
Dt =36 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =4,84 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 701
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 796
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1273
ROOM NAME: KIDERGARTEN OFFICE
ROOM NUMBER: 1,34
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 3,15 4,25 13,39 179
PS W 2 - 2,56 20 -18 38 97,24 1,35 1,07 1,44 281
ZS N 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 2,77 4,25 11,77 157
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,30 4,25 5,53 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 3,20 4,25 13,60 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 6,10 4,25 25,93 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 5,20 3,10 16,12 186
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 5,20 3,10 16,12 135
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 937
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 187
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,68 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1480
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1667
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2605
ROOM NAME: KINDERGARTEN ROOM
ROOM NUMBER: 1,35
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 6,36 4,25 27,03 361
ZS S 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 4,45 4,25 18,91 252
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 6,00 4,25 25,50 330
PS S 3 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 1,07 1,44 423
VS S 1 - 4,31 20 -18 38 163,74 1,35 2,33 3,15 515
ZS E 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 3,16 4,25 13,43 174
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,93 4,25 25,20 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 3,20 4,25 13,60 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,00 4,25 4,25 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 7,40 7,30 54,02 624
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 7,40 7,30 54,02 451
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3130
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -157
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 626
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =14,52 l2 = 7,36 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 3345
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 3814
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 6945
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 1 SOUTH
ROOM NUMBER: 1,36
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,55 4,25 6,59 85
PS S 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 287
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,35 4,25 5,74 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,66 4,25 7,06 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
TA - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 2,38 2,70 6,43 0
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,38 2,70 6,43 54
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 426
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -21
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 85
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,06 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1143
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1570
ROOM NAME: CLASSROOM 1 SOUTH
ROOM NUMBER: 1,37
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS JS 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 9,71 4,25 41,27 535
PS S 6 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 1724
VS S 1 - 4,31 20 -18 38 163,74 1,35 2,33 3,15 515
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,78 4,25 7,57 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,35 4,25 5,74 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,38 4,25 48,37 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
VU N 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 3,00 4,25 12,75 0
TA - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 7,59 7,59 57,61 0
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 7,59 7,59 57,61 481
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3254
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -163
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 651
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =42,36 l2 = 7,36 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 7601
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 8089
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 11343
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 2 SOUTH
ROOM NUMBER: 1,38
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,37 4,25 5,82 75
PS S 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 287
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,35 4,25 5,74 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,72 4,25 11,56 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,66 4,25 7,06 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
TA - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 2,38 2,54 6,05 0
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,38 2,54 6,05 50
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 413
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -21
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 83
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,06 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1141
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1554
ROOM NAME: CLASSROOM 2 SOUTH
ROOM NUMBER: 1,39
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 9,71 4,25 41,27 535
PS S 6 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 1724
VS S 1 - 4,31 20 -18 38 163,74 1,35 2,33 3,15 515
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,72 4,25 11,56 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,78 4,25 7,57 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,35 4,25 5,74 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,20 4,25 47,60 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
VU N 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 3,00 4,25 12,75 0
TA - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 7,70 7,45 57,37 0
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 7,70 7,45 57,37 479
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3252
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -163
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 650
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =42,36 l2 = 7,36 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 7601
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 8089
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 11341
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 3 SOUTH
ROOM NUMBER: 1,40
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,37 4,25 5,82 75
PS S 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 287
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,35 4,25 5,74 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,72 4,25 11,56 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,66 4,25 7,06 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
TA - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 2,38 2,54 6,05 0
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,38 2,54 6,05 50
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 413
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -21
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 83
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,06 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1141
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1554
ROOM NAME: CLASSROOM 3 SOUTH
ROOM NUMBER: 1,41
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 9,71 4,25 41,27 535
PS S 6 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 1724
VS S 1 - 4,31 20 -18 38 163,74 1,35 2,33 3,15 515
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,72 4,25 11,56 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,78 4,25 7,57 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,35 4,25 5,74 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,20 4,25 47,60 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
VU N 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 3,00 4,25 12,75 0
TA - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 7,70 7,45 57,37 0
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 7,70 7,45 57,37 479
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3252
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -163
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 650
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =42,36 l2 = 7,36 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 7601
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 8089
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 11341
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 4 SOUTH
ROOM NUMBER: 1,42
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,37 4,25 5,82 75
PS S 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 287
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,35 4,25 5,74 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,72 4,25 11,56 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,66 4,25 7,06 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
TA - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 2,38 2,54 6,05 0
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 2,38 2,54 6,05 50
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 413
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -21
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 83
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,06 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1141
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1554
ROOM NAME: CLASSROOM 4 SOUTH
ROOM NUMBER: 1,43
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 10,00 4,25 42,50 551
PS S 6 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 1724
VS S 1 - 4,31 20 -18 38 163,74 1,35 2,33 3,15 515
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,72 4,25 11,56 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,78 4,25 7,57 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,35 4,25 5,74 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,45 4,25 48,66 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
VU N 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 5,80 4,25 24,65 271
TA - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 7,70 7,45 57,37 0
PO - 1 0,50 0,36 20 -3 23 8,34 7,70 7,45 57,37 479
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3539
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -177
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 708
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =42,36 l2 = 7,36 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 7601
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 8132
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 11671
ROOM NAME: HALL
ROOM NUMBER: 1,44
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 2,30 4,25 9,78 127
VS W 1 - 4,31 20 -18 38 163,74 2,00 2,33 4,66 763
ZU W 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 2,31 4,25 9,82 43
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,18 4,25 5,02 0
VU W 1 - 1,29 20 18 2 2,58 0,70 2,10 1,47 4
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,31 4,25 9,82 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,18 4,25 5,02 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,60 4,25 49,30 0
VU S 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,50 4,25 48,88 0
VU S 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,50 4,25 48,88 0
VU S 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,60 4,25 49,30 0
VU S 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 2,30 4,25 9,78 107
VU E 1 - 1,29 20 15 5 6,46 2,00 2,33 4,66 30
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 8,72 4,25 37,06 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,72 4,25 11,56 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 8,72 4,25 37,06 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,96 4,25 12,58 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 11,52 4,25 48,96 0
VU N 2 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,92 4,25 12,41 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 3,00 4,25 12,75 140
ZU N 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 2,54 4,25 10,80 47
ZU N 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 1,68 4,25 7,14 31
ZU N 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 1,62 4,25 6,89 30
ZU N 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 1,89 4,25 8,03 35
VU N 2 - 1,29 20 15 5 6,46 0,70 2,10 1,47 19
TA - 1 0,21 2,73 20 20 0 0,00 11,00 11,00 121,00 0
PO - 1 0,49 0,38 20 -3 23 8,65 11,00 11,00 121,00 1046
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 2424
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -121
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 485
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 8,66 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1324
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1688
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 4112
S C H O O L B U I L D I N G - F I R S T F L O O R
ROOM NAME: ARCHIVE
ROOM NUMBER: 2,1
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 5,80 4,25 24,65 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 5,43 4,25 23,08 254
ZU E 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 1,82 4,25 7,74 85
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 4,00 4,25 17,00 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 3,90 3,90 15,21 176
PO - 1 0,22 2,16 20 15 5 10,79 3,90 3,90 15,21 164
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 678
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 136
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 136
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 814
ROOM NAME: ACCOUNTANT'S OFFICE
ROOM NUMBER: 2,2
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 2,82 4,25 11,99 155
PS W 2 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 575
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 4,00 4,25 17,00 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 2,82 4,25 11,99 132
VU E 1 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 12
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 4,00 4,25 17,00 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 4,00 2,82 11,28 130
PO - 1 0,22 2,16 20 15 5 10,79 4,00 2,82 11,28 122
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1126
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 225
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =14,12 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 2159
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 2384
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3509
ROOM NAME: SECRETARY'S OFFICE
ROOM NUMBER: 2,3
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 2,72 4,25 11,56 150
PS W 2 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 1,07 1,44 282
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 4,00 4,25 17,00 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 2,71 4,25 11,52 127
VU E 1 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 12
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 4,00 4,25 17,00 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,90 2,10 1,89 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 4,00 2,72 10,88 126
PO - 1 0,22 2,16 20 15 5 10,79 4,00 2,72 10,88 117
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 814
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 163
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =9,68 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1480
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1643
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 2456
ROOM NAME: PRINCIPAL'S OFFICE
ROOM NUMBER: 2,4
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 2,72 4,25 11,56 150
PS W 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 1,07 1,44 141
VS W 1 - 4,31 20 -18 38 163,74 1,20 2,33 2,80 458
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 4,00 4,25 17,00 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 2,71 4,25 11,52 127
VU E 1 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 12
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 4,00 4,25 17,00 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 4,00 2,72 10,88 126
PO - 1 0,22 2,16 20 15 5 10,79 4,00 2,72 10,88 117
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1130
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 226
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,84 l2 = 7,06 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 2278
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 2504
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3634
ROOM NAME: TEACHER'S OFFICE
ROOM NUMBER: 2,5
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,30 4,25 5,53 72
VS W 1 - 4,31 20 -18 38 163,74 1,20 2,33 2,80 458
ZU W 1 0,16 2,20 20 -3 23 50,55 4,30 4,25 18,28 924
ZU S 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 2,80 4,25 11,90 131
VU S 1 - 1,29 20 15 5 6,46 1,70 2,33 3,96 26
ZU SE 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 2,13 4,25 9,05 99
ZU E 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 4,05 4,25 17,21 189
VU E 1 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 12
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 4,30 4,25 18,28 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 4,30 5,35 23,01 266
PO - 1 0,22 2,16 20 15 5 10,79 4,30 5,35 23,01 248
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 2424
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 485
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 1,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 7,06 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1564
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3988
ROOM NAME: MALE TOILET (TEACHERS ONLY)
ROOM NUMBER: 2,6
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,34 0,35 18 -18 36 12,64 3,76 4,25 15,98 202
ZU E 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 1,27 4,25 5,40 -24
ZU N 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 3,76 4,25 15,98 0
ZU W 1 0,16 2,20 18 15 3 6,59 1,27 4,25 5,40 36
VU W 1 - 1,29 18 15 3 3,88 0,70 2,10 1,47 6
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 3,76 1,27 4,78 52
PO - 1 0,22 2,16 18 15 3 6,47 3,76 1,27 4,78 31
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 303
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -15
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 61
Dt =36 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 45
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 348
ROOM NAME: FEMALE TOILET (TEACHERS ONLY)
ROOM NUMBER: 2,7
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZU S 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 3,76 4,25 15,98 0
ZU E 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 1,30 4,25 5,53 -24
ZU N 1 0,16 2,20 18 20 -2 -4,40 3,76 4,25 15,98 -70
ZU W 1 0,16 2,20 18 15 3 6,59 1,30 4,25 5,53 36
VU W 1 - 1,29 18 15 3 3,88 0,70 2,10 1,47 6
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 3,76 1,30 4,89 53
PO - 1 0,22 2,16 18 15 3 6,47 3,76 1,30 4,89 32
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 33
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 7
Dt =36 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 7
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 39
ROOM NAME: EXTRACURRICULAR SECTION'S ROOM
ROOM NUMBER: 2,8
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 5,71 4,25 24,27 324
ZS S 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 1,40 4,25 5,95 79
ZU S 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 3,88 4,25 16,49 72
ZU W 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 1,30 4,25 5,53 24
ZU W 1 0,16 2,20 20 18 2 4,40 1,27 4,25 5,40 24
ZU W 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 2,90 4,25 12,33 135
PU W 1 - 0,71 20 15 5 3,56 0,50 0,50 0,25 1
PU W 1 - 0,71 20 15 5 3,56 1,35 0,50 0,68 2
VU W 1 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 12
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 5,28 3,65 19,27 222
PO - 1 0,22 2,16 20 15 5 10,79 5,28 3,65 19,27 208
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1105
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 221
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 221
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1326
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM
ROOM NUMBER: 2,9
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 5,10 4,25 21,68 289
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,28 4,25 22,44 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 5,10 4,25 21,68 238
PU W 3 - 0,71 20 15 5 3,56 1,35 0,50 0,68 7
VU W 1 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 12
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 5,28 5,10 26,93 311
PO - 1 0,22 2,16 20 15 5 10,79 5,28 5,10 26,93 290
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 1148
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 230
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 230
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1378
ROOM NAME: VISIT OFFICE
ROOM NUMBER: 2,10
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,34 0,35 20 -18 38 13,34 2,90 4,25 12,33 164
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 5,28 4,25 22,44 0
PU S 4 - 0,71 20 20 0 0,00 1,35 0,50 0,68 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 1,70 4,25 7,23 79
PU W 1 - 0,71 20 15 5 3,56 1,35 0,50 0,68 2
ZU NW 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 1,70 4,25 7,23 79
PU NW 1 - 0,71 20 15 5 3,56 0,50 0,50 0,25 1
VU NW 1 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 12
ZU N 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 4,08 4,25 17,34 191
PU N 3 - 0,71 20 15 5 3,56 1,35 0,50 0,68 7
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 5,00 2,90 14,50 167
PO - 1 0,22 2,16 20 15 5 10,79 5,00 2,90 14,50 156
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 860
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 172
Dt =38 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 172
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1032
ROOM NAME: HALL SOUTH
ROOM NUMBER: 2,11
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,34 0,35 15 -18 33 11,59 5,90 4,25 25,08 291
ZU E 1 0,16 2,20 15 18 -3 -6,59 1,48 4,25 6,29 -41
VU E 1 - 1,29 15 18 -3 -3,88 0,70 2,10 1,47 -6
ZU E 1 0,16 2,20 15 18 -3 -6,59 1,42 4,25 6,04 -40
VU E 1 - 1,29 15 18 -3 -3,88 0,70 2,10 1,47 -6
ZU E 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 3,02 4,25 12,84 -141
VU E 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -12
PU E 1 - 0,71 15 20 -5 -3,56 0,50 0,50 0,25 -1
PU E 1 - 0,71 15 20 -5 -3,56 1,35 0,50 0,68 -2
ZU E 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 5,22 4,25 22,19 -244
VU E 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -12
PU E 3 - 0,71 15 20 -5 -3,56 1,35 0,50 0,68 -7
ZU E 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 1,76 4,25 7,48 -82
PU E 1 - 0,71 15 20 -5 -3,56 1,35 0,50 0,68 -2
ZU SE 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 1,67 4,25 7,10 -78
VU SE 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -12
ZU NE 1 0,16 2,20 15 15 0 0,00 2,04 4,25 8,67 0
ZU E 1 0,16 2,20 15 15 0 0,00 1,85 4,25 7,86 0
ZU SW 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 5,69 4,25 24,18 -266
ZU W 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 1,94 4,25 8,25 -91
ZU W 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 2,94 4,25 12,50 -137
VU W 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -12
ZU W 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 2,84 4,25 12,07 -133
VU W 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -12
ZU W 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 2,84 4,25 12,07 -133
VU W 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -12
ZU W 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 4,16 4,25 17,68 -194
VU W 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -12
ZU NW 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 2,30 4,25 9,78 -107
ZU N 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 2,92 4,25 12,41 -136
VU N 1 - 1,29 15 20 -5 -6,46 1,70 2,33 3,96 -26
ZS NW 1 0,44 0,34 15 -18 33 11,26 2,14 4,25 9,10 102
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 8,30 8,30 68,89 691
PO - 1 0,22 2,16 15 15 0 0,00 8,30 8,30 68,89 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = -875
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = 44
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = -175
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = -131
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = -1006
ROOM NAME: STAIRS BEHIND THE MAIN HALL
ROOM NUMBER: 2,12
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION E
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS E 1 0,34 0,35 15 -18 33 11,59 5,90 8,50 50,15 581
PS NE 1 - 5,81 15 -18 33 191,73 5,00 3,15 15,75 3020
ZU W 1 0,16 2,20 15 15 0 0,00 1,85 8,25 15,26 0
ZU SW 1 0,16 2,20 15 15 0 0,00 1,46 8,50 12,41 0
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 6,90 6,94 47,89 480
PO - 1 0,22 2,16 15 15 0 0,00 6,90 6,94 47,89 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 4081
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 816
Dt =33 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =16,30 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 2164
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 2980
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 7061
ROOM NAME: CLASSROOM 1
ROOM NUMBER: 2,13
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 9,86 4,25 41,91 543
PS S 7 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 2011
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,62 4,25 11,14 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 5,80 4,25 24,65 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 11,20 4,25 47,60 523
VU N 2 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 24
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,40 4,25 5,95 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,78 4,25 7,57 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 7,70 7,45 57,37 662
PO - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 7,70 7,45 57,37 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3764
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -188
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 753
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =49,42 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 7555
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 8120
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 11884
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 1
ROOM NUMBER: 2,14
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,22 4,25 5,19 67
PS S 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 287
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,28 4,25 5,44 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,66 4,25 7,06 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,62 4,25 11,14 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,78 4,25 11,82 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,38 2,54 6,05 70
PO - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 2,38 2,54 6,05 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 424
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -21
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 85
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,06 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1143
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1567
ROOM NAME: CLASSROOM 2
ROOM NUMBER: 2,15
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 9,86 4,25 41,91 543
PS S 7 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 2011
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,62 4,25 11,14 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 3,00 4,25 12,75 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 11,20 4,25 47,60 523
VU N 2 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 24
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,40 4,25 5,95 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,78 4,25 7,57 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 7,70 7,45 57,37 662
PO - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 7,70 7,45 57,37 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3764
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -188
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 753
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =49,42 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 7555
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 8120
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 11884
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 2
ROOM NUMBER: 2,16
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,22 4,25 5,19 67
PS S 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 287
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,28 4,25 5,44 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,66 4,25 7,06 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,62 4,25 11,14 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,78 4,25 11,82 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,38 2,54 6,05 70
PO - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 2,38 2,54 6,05 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 424
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -21
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 85
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,06 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1143
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1567
ROOM NAME: CLASSROOM 3
ROOM NUMBER: 2,17
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 9,86 4,25 41,91 543
PS S 7 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 2011
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,62 4,25 11,14 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 3,00 4,25 12,75 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 11,20 4,25 47,60 523
VU N 2 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 24
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,40 4,25 5,95 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,90 4,25 12,33 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,78 4,25 7,57 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 7,70 7,45 57,37 662
PO - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 7,70 7,45 57,37 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3764
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -188
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 753
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =49,42 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 7555
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 8120
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 11884
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 3
ROOM NUMBER: 2,18
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,22 4,25 5,19 67
PS S 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 287
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,28 4,25 5,44 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,66 4,25 7,06 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,62 4,25 11,14 0
ZU W 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,78 4,25 11,82 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,38 2,54 6,05 70
PO - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 2,38 2,54 6,05 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 424
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -21
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 85
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,06 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1143
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1567
ROOM NAME: CLASSROOM 4
ROOM NUMBER: 2,19
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 9,86 4,25 41,91 543
PS S 7 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 2011
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,62 4,25 11,14 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 2,80 4,25 11,90 0
ZU E 1 0,30 0,34 20 20 0 0,00 3,00 4,25 12,75 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 15 5 10,99 11,38 4,25 48,37 532
VU N 2 - 1,29 20 15 5 6,46 0,90 2,10 1,89 24
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,40 4,25 5,95 0
VU N 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZS W 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 2,90 4,25 12,33 160
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,78 4,25 7,57 0
ZU W 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 7,70 7,45 57,37 662
PO - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 7,70 7,45 57,37 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3932
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -197
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 786
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =49,42 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 7555
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 8145
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 12077
ROOM NAME: AUXILIARY CLASSROOM 4
ROOM NUMBER: 2,20
ROOM TEMPERATURE - tp: 20
ROOM ORIENTATION S
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS S 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 1,22 4,25 5,19 67
PS S 1 - 2,57 20 -18 38 97,62 1,35 2,18 2,94 287
ZU S 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,28 4,25 5,44 0
VU S 1 - 1,29 20 20 0 0,00 0,70 2,10 1,47 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,12 4,25 4,76 0
ZU E 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 1,66 4,25 7,06 0
ZU N 1 0,16 2,20 20 20 0 0,00 2,62 4,25 11,14 0
ZU W 1 0,44 0,34 20 -18 38 12,96 2,78 4,25 11,82 153
TA - 1 0,33 0,30 20 -18 38 11,55 2,38 2,54 6,05 70
PO - 1 0,22 2,16 20 20 0 0,00 2,38 2,54 6,05 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 577
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD -5% Qss = -29
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 115
Dt =38 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =7,06 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 1079
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 1166
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 1743
ROOM NAME: HALL NORTH
ROOM NUMBER: 2,21
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,44 0,34 15 -18 33 11,26 46,00 4,25 195,50 2200
PS N 32 - 2,57 15 -18 33 84,77 1,35 1,07 1,44 3919
ZU N 1 0,16 2,20 15 18 -3 -6,59 2,50 4,25 10,63 -70
VU N 1 - 1,29 15 18 -3 -3,88 0,90 2,10 1,89 -7
ZU W 1 0,16 2,20 15 18 -3 -6,59 1,12 4,25 4,76 -31
VU W 1 - 1,29 15 18 -3 -3,88 0,70 2,10 1,47 -6
ZS W 1 0,44 0,34 15 -18 33 11,26 0,90 4,25 3,83 43
ZU S 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 11,35 4,25 48,24 -530
VU S 2 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -24
ZU S 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 11,50 4,25 48,88 -537
VU S 2 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -24
ZU S 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 11,50 4,25 48,88 -537
VU S 2 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -24
ZU S 1 0,16 2,20 15 20 -5 -10,99 11,75 4,25 49,94 -549
VU S 2 - 1,29 15 20 -5 -6,46 0,90 2,10 1,89 -24
ZU E 1 0,16 2,20 15 15 0 0,00 2,75 4,25 11,69 0
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 11,00 10,95 120,45 1208
PO - 1 0,21 2,73 15 20 -5 -13,64 11,00 10,95 120,45 -1643
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 3362
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 168
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 672
Dt =33 a1 =1,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =154,88 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 20562
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 21402
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 24764
ROOM NAME: STAIRS NORTH
ROOM NUMBER: 2,22
ROOM TEMPERATURE - tp: 15
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,44 0,34 15 -18 33 11,26 2,88 8,50 24,48 276
ZS E 1 0,44 0,34 15 -18 33 11,26 3,48 8,50 29,58 333
ZU W 1 0,16 2,20 15 18 -3 -6,59 1,74 8,50 14,79 -98
ZU W 1 0,16 2,20 15 -18 33 72,53 2,14 8,50 18,19 1319
TA - 1 0,33 0,30 15 -18 33 10,03 3,34 3,34 11,16 112
PO - 1 0,21 2,73 15 -3 18 49,10 3,34 3,34 11,16 548
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 2490
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 124
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 498
Dt =33 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 622
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 3112
ROOM NAME: MALE TOILET
ROOM NUMBER: 2,23
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION N
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS N 1 0,44 0,34 18 -18 36 12,28 6,88 4,25 29,24 359
ZS W 1 0,44 0,34 18 -18 36 12,28 1,13 4,25 4,80 59
ZU W 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 0,60 4,25 2,55 0
ZU S 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,85 4,25 12,11 0
ZU S 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 2,00 4,25 8,50 0
ZU S 1 0,16 2,20 18 15 3 6,59 2,38 4,25 10,12 67
VU S 1 - 1,29 18 15 3 3,88 0,90 2,10 1,89 7
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 3,15 3,15 9,92 109
PO - 1 0,21 2,73 18 18 0 0,00 3,15 3,15 9,92 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 601
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 5% Qss = 30
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 120
Dt =36 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 150
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 751
ROOM NAME: FEMALE TOILET
ROOM NUMBER: 2,24
ROOM TEMPERATURE - tp: 18
ROOM ORIENTATION W
CALCULATION OF HEAT LOSS THROUGH THE BUILDING STRUCTURE - Qh
ZS W 1 0,44 0,34 18 -18 36 12,28 2,25 4,25 9,56 117
ZS S 1 0,44 0,34 18 -18 36 12,28 5,98 4,25 25,42 312
ZU E 1 0,16 2,20 18 15 3 6,59 1,44 4,25 6,12 40
VU E 1 - 1,29 18 15 3 3,88 0,70 2,10 1,47 6
ZU E 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 0,60 4,25 2,55 0
ZU N 1 0,16 2,20 18 18 0 0,00 4,91 4,25 20,87 0
TA - 1 0,33 0,30 18 -18 36 10,94 3,11 3,11 9,67 106
PO - 1 0,21 2,73 18 18 0 0,00 3,11 3,11 9,67 0
TRANSMISSIVE HEAT LOSSES: Qh = 581
TEMPER. PERMEABILITY OF JOINTS ALTITUDE SIDE OF WORLD 0% Qss = 0
DIFFER. WINDOW DOOR CORRECT. DISC. OF WORK 20% Qpr = 116
Dt =36 a1 =0,00 a2 = 0,00 FACTOR PER. OF BUILD. CHAR. OF ROOM
LEN. OF JOIN. l1 =0,00 l2 = 0,00 e = 1,00 H = 4,47 R = 0,90
HEAT LOSSES ON BLOWING (Qv): Qv = e*(a1*l1+a2*l2)*R*H*Dt = 0
HEAT LOSSES ADDITIONS TOTAL (Qd = Qss + Qpr): Qg = 116
HEAT LOSSES TOTAL (Qg = Qt + Qd): Qg = 698
POZICIJA OPIS RADOVA J.M. KOL J.M C R I M
01.06. PREDMER I PREDRAČUN
01.06.01. TERMOTEHNIČKA OPREMA
01.06.01.01 Isporuka i montaža toplovodnog kotla, koji kao energent koristi pelet od biomase, proizvod "EKO PRO-DUKT" - Novi Sad. Q = 560 kW tw = 90 / 70 oC A = 1920 mm L = 1100 mm H = 2455mm kom. 1 2.825.615 2.825.615
01.06.01.02 Isporuka i montaža cevnog pužnog dozatora za pelet od biomase, sa protivplamenom barijerom, proizvod "EKO PRODUKT" - Novi Sad. Q = 132 kg/h D = 140 mm N = 35 min-1
L = 2200 mm Pm = 1,10 kW kom. 1 244.255 244.255
01.06.01.03 Isporuka i montaža spremnika za pelet od biomase, proizvod "EKO PRODUKT" - Novi Sad. V = 1,8 m3
A = 3000 mm B = 3000 mm H = 3000 mm kom. 1 125.000 125.000
01.06.01.04 Isporuka i montaža multiciklonskog odvajača letećeg pepela, izolovanog sa ustavom na elektromotorni pogon i košem za sakupljanje pepela, proizvod "EKO PRODUKT" - Novi Sad.
kom. 1 396.220 396.220
01.06.01.05 Isporuka i montaža centrifugalnog ventilatora za izvlačenje produkata sagorevanja iz ložišta kotla, proizvod "DYNAIR" - Italija. Q = 4200 m3/h Pm = 3,00 kW n = 2200 min-1
tradno, max = 300 oC h = 0,71 kom. 1 387.000 387.000
01.06.01.06 Isporuka ručnog viljuškara nosivosti 2 t. kom. 1 72.000 72.000
01.06.01.07 Isporuka i motaža metalne noseće konstrukcije za istovar i manipulaciju džambo vrećama peleta.
Masa konstrukcije 932 kg. kom. 1 262.000 262.000
01.06.01.08 Isporuka i montaža čelične dimnjače prečnika 500 mm obložene termoizolacionim slojem od mineralne vune, debljine 50 mm, sa zaštitom od aluminijumskog lima debljine 0,8 mm.
kom. 1 15.000 15.000
01.06.01.09 Isporuka i montaža crnih bešavnih cevi, prema DIN 2448. DN 10 - Ø 16,0x1,8 m DN 20 - Ø 25,0x2,8 m DN 65 - Ø 70,0x2,6 m DN 80 - Ø 88,9x3,8 m DN125 - Ø 133,0x4,8 m DN200 – Ø 219,1x5,9 m
30 19 29 21 14 1
190 340
1.205 1.400 2.100 2.700
5.700 6.460
35.032 29.210 30.030 2.700
01.06.01.10 Za spojni i zaptivni materijal, hamburške lukove, dvodelne cevne obujmice, vešaljke za cevi, metalne rozete, zidne čaure, cement, gips i drugi materijal potreban za montažu cevoda uzima se 50% od vrednosti pod br. 09. ovog izveštaja.
50%
109.132 54.566
01.06.01.11 Izrada i montaža posuda za odzračivanje instalacije. Ø 159,0 x 4,5 / 150,0
kom. 10 3.000 30.000
01.06.01.12 Izrada i montaža kolektora od crnih čeličnih cevi sa potrebnim brojem priključaka: Razdelni kolektor: Ø 267,0 x 6,5 / 2400 mm DN125 - Priključak za polazni kotlovski vod DN 20 - Priključak za polazni vod bojlera za san. vodu DN 65 - Priključak za polazni vod instalacije br. 03 DN 65 - Priključak za polazni vod instalacije br. 02 DN 80 - Priključak za polazni vod instalacije br. 01 DN200 - Bočni priključak za kratku vezu DN 10 - Čeoni priključak za manometar DN 20 - Priključak sa donje strane za pražnjenje
kom. 1 45.000 45.000
01.06.01.13 Sabirni kolektor: Ø 267,0 x 6,5 / 2400 mm DN125 - Priključak za povratni kotlovski vod DN 20 - Priključak za povratni vod bojlera za san. vodu DN 65 - Priključak za povratni vod instalacije br. 03 DN 65 - Priključak za povratni vod instalacije br. 02 DN 80 - Priključak za povratni vod instalacije br. 01 DN200 - Bočni priključak za kratku vezu DN 10 - Čeoni priključak za manometar DN 20 - Priključak sa donje strane za pražnjenje DN 20 - Priključak sa donje strane za punjenje kom.
1
45.000
45.000
01.06.01.14 Isporuka i montaža kuglastih ventila za NP6, sa navojnim priključcima. DN 10 kom. DN 20 kom.
10 13
440 1.320
4.400 17.160
01.06.01.15 Isporuka i montaža kuglastih ventila, za NP6, sa prirubnicama i kontraprirubnicama. DN 65 kom. DN 80 kom. DN125 kom.
10 5 6
6.500 8.000 12.500
65.000 40.000 75.000
01.06.01.16 Isporuka i motaža odvajača nečistoća za NP6, sa navojnim priključcima. DN 20 kom. 2 1.200 2.400
01.06.01.17 Isporuka i montaza odvajača nečistoće za NP6, sa priru-bnicama i kontraprirubnicama. DN 65 kom. DN 80 kom. DN125 kom.
6 3 1
2.770 3.120 4.200
16.620 9.360 4.200
Isporuka i montaža trokrakih regulacionih ventila komplet sa motornim pogonom, proizvod "AUTER" - Beograd.
01.06.01.18 Tip RV3-65/63/AVC.24 ΔP = 9000 Pa Qv = 10.80 m3/h Kvs = 63,00 m3/h kom 1 118.000 118.000
01.06.01.19 Tip RV3-40/26/AVC.24 DP = 7000 Pa Qv = 6,20 m3/h Kvs = 26,00 m3/h kom
1
100.000
100.000
01.06.01.20 Tip RV3-40/26/AVC.24 DP = 7.200 Pa Qv = 6,30 m3/h Kvs = 26,00 m3/h kom 1 100.000 100.000
01.06.01.21 Isporuka i montaža mikroprocesorskog regulatora za konstantno vođenje temperature u zavisnosti od spoljne temperature, proizvod "AUTER" - Beograd. Tip AMR/202RG kom. 3 37.000 111.000
01.06.01.22 Isporuka i montaža temperaturnog senzora za tečnost, proizvod "AUTER" - Beograd. Tip TSW 01 kom. 3 5.700 17.100
01.06.01.23 Isporuka i montaža temperaturnog senzora za spoljne uticaje, proizvod "AUTER" - Beograd. Tip TSS 01 kom.
3
4.900
14.700
01.06.01.24 Isporuka i montaža uređaja za ručno/elektronsko vođenje regulacionog ventila, proizvod "AUTER" - Beo-grad. Tip RDV 2 kom. 3 35.000 105.000
01.06.01.25 Montaža elemenata automatike na periferiji, klemovanje i puštanje u rad, bez isporuke i montađe električnih kablova.
paušalno 26.300 26.300
01.06.01.26 Isporuka i montaža cevnog termostata za sanitarnu vodu, proizvod "AUTER" - Beograd. Tip AT1W kom. 1 12.500 12.500
01.06.01.27 Isporuka i montaža elektro-komandnog ormara za potrebe komandovanja kompletnom kotlarnicom. kom. 1 65.000 65.000
01.06.01.28 Isporuka i montaža regulatora pritiska sa navojnim priključcima. DN 20 kom. 1 2.000 2.000
01.06.01.29 Isporuka i montaža termometra, proizvod "FAR" - Italija. Opseg merenja 0 - 130 oC kom. 10 350 3.500
01.06.01.30 Isporuka i montaža manometra, proizvod "FAR" - Italija. Opseg merenja 0 - 10 bar kom. 2 440 880
01.06.01.31 Ispopruka i montaža zatvorene ekspanzione posude, proizvod "INFLEKS" - Beograd. Tip F - 600 Vk = 225 l H = 1820 mm D = 700 mm Hs = 1,50 bar kom. 1 45.000 45.000
01.06.01.32 Isporuka i montaža ventila sigurnosti sa oprugom. DN 40 kom. 1 33.000 33.000
01.06.01.33 Isporuka i montaža cirkulacionih pumpi, proizvod "WILO" - Nemačka. Tip TOP-S 65/7, speed 3, trofazna Gh = 24,40 m3/h H = 4903 Pa nmin = 3 - 2000 min-1 Nmax = 550 W U = 3 x 400 V / 50 Hz kom. 1 152.000 152.000
01.06.01.34 Tip TOP-S 65/7, speed 3, trofazna Gh = 11,50 m3/h H = 33735 Pa nmin = 3 - 2150 min-1 Nmax = 625 W U = 1 x 230 V / 50 Hz kom.
1
120.000
120.000
01.06.01.35 Tip TOP-S 40/4, speed 3, trofazna Gh = 6,14 m3/h H = 25105 Pa nmin = 3 - 1700 min-1 N = 370 W U = 1 x 230 V / 50 Hz kom.
1
92.000
92.000
01.06.01.36 Tip TOP-S 40/4, speed 3, trofazna Gh = 3,35 m3/h H = 16965 Pa nmin = 3 - 1700 min-1 N = 197 W U = 1 x 230 V / 50 Hz kom. 1 100.000 100.000
01.06.01.37 Tip Star RS-25/2 ClassicStar, speed 3, monofazna Gh = 0,57 m3/h H = 6678 Pa nmin = 3 - 1450 min-1 N = 45 W U = 1 x 230 V / 50 Hz kom. 1 9.300 9.300
01.06.01.38 Isporuka i montaža magnetnog protočnog omekšivača vode čija maksimalna temperatura iznosi tw=40 oC. Zastupnik i uvoznik je"FEROMAX" - Beograd. Tip AQUA UNIQUE A4 50-385 HW DN20 kom. 120.000 120.000
01.06.01.39 Izrada i montaža filtra mehaničkih nečistoća koji se ugđrađuje skupa sa magnetnim omekšivačem vode. Zas-tupnik i uvoznik je "FEROMAX" - Beograd. Tip AU 50 MPS DN20 kom. 1 25.000 25.000
01.06.01.40 Izrada i montaža toplovodnog bojlera za zagrevanje sanitarne vode, sa svim poptrebnim priključcima, sledećih karakteristika: V = 300 l Q = 11,79 kW tw = 90 / 70 oC tw san = 50 / 16 oC Fizm = 0,50 m2 kom. 1 115.000 115.000
01.06.01.41 Čišćenje cevi, dvostruko premazivanje minijumom i izrada termoizolacionog sloja tipa PLAMAFLEX ili slično, debljine d = 30 mm. DN 20 kom. DN 65 kom. DN 80 kom. DN125 kom.
19 29 21 14 1
100 720 1050 1900 5000
2.000 2.400
25.830 32.200 5.000
R E K A P I T U L A C I J A:
01.06.01. TERMO TEHNIČKA OPREMA 6.782.892
01.06.02. OPREMA I RADOVI ZA POBOLJŠANJE UNUTRAŠNJE REGULACIJE GREJNOG SISTEMA SA UGRADNJOM TERMOSTATSKIH VENTILA 80.750
01.06.03. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA (5%) 339.145
UKUPNO: 7.202.787
DN200 kom. DN250 kom.
5 8000 40.000
01.06.01.42 Isporuka aparata za gašenje požara suvim prahom. Tip S - 9 kom. 1 6.000 6.000
01.06.01.43 Isporuka bureta sa peskom, lopate i krampa. komplet 1 5.000 5.000
01.06.01.44 Za manipulativne troškove, kao što su troškovi ispitivanja instalacije na hladan vodeni pritisak, troškovi tople probe, troškovi regulacije instalacije i troškovi drugih pripremno-završnih radova, obračunava se 5% od svih navedenih vrednosti.
5% 6.459.898 322.995
UKUPNO: 6.782.892