Studija o opravdanosti izvođenja predloženog studijskog programa 6.2.2015. tip top

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUUČITELJSKI FAKULTET

STUDIJA O OPRAVDANOSTI IZVOĐENJA PREDLOŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Zagreb, 2014/15.

SADRŽAJNAZIV STUDIJSKOG PROGRAMA..................................................................................................................3

VRSTA STUDIJSKOG PROGRAMA.................................................................................................................3

OPTEREĆENJE NASTAVNIKA.........................................................................................................................3

OMJER NASTAVNIKA I STUDENATA............................................................................................................3

POKRIVENOST NASTAVE VLASTITIM KADROM......................................................................................3

PROSTOR PO STUDENTU..................................................................................................................................3

POTREBA TRŽIŠTA RADA................................................................................................................................4

INTERES ZA POLJE STUDIJA NA RAZINI RH.............................................................................................6

INTERES ZA POLJE STUDIJA NA REGIONALNOJ RAZINI......................................................................6

POPUNJENOST INSTITUCIJE U LJETNOM UPISNOM ROKU.................................................................8

IZNOS KOJI VU TRAŽI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA POKRETANJE STUDIJSKOG PROGRAMA...........................................................................................................................................................8

USPOREDIVOST S POSTOJEĆIM STUDIJSKIM PROGRAMIMA............................................................8

STUDIJSKI PROGRAM IZVODI SE NA PODRUČJU OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI.....................13

USKLAĐENOST S GOSPODARSKIM, DRUŠTVENO-SOCIJALNIM I KULTURNIM PRIORITETIMA RH...........................................................................................................................................13

USKLAĐENOST S DRŽAVNOM I ŽUPANIJSKOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM...........................14

POČETNI TROŠAK DRŽAVNOG PRORAČUNA I TROŠAK IZ PRORAČUNA PO ZAVRŠENOJ GODINI STUDIJA................................................................................................................................................15

IZVOĐENJE PROGRAMA U SURADNJI S DRUGIM INSTITUCIJAMA.................................................15

ODNOS BROJA STUDENATA I BROJA UČENIKA KOJI ZAVRŠAVAJU SREDNJU ŠKOLU U REGIJI...................................................................................................................................................................16

UKUPNI BROJ NORMA SATI PREDAVANJA NA INSTITUCIJI..............................................................17

UKUPNI BROJ NORMA SATI SEMINARA NA INSTITUCIJI...................................................................18

BROJ STALNO ZAPOSLENIH U ZNANSTVENO-NASTAVNIM ZVANJIMA........................................18

BROJ STALNO ZAPOSLENIH U NASTAVNIM ZVANJIMA.....................................................................18

BROJ STALNO ZAPOSLENIH U SURADNIČKIM ZVANJIMA................................................................18

BROJ REDOVITIH STUDENATA NA INSTITUCIJI....................................................................................19

BROJ IZVANREDNIH STUDENATA NA INSTITUCIJI..............................................................................19

BROJ NORMA SATI PREDAVANJA I SEMINARA SVIH POSTOJEĆIH STUDIJSKIH PROGRAMA I PREDLOŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA KOJE IZVODE NASTAVNICI....................................20

BROJ NORMA SATI PREDAVANJA I SEMINARA SVIH POSTOJEĆIH STUDIJSKIH PROGRAMA I PREDLOŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA KOJE IZVODE STALNO ZAPOSLENI NASTAVNICI.......................................................................................................................................................20

PREDAVAONICE, UČIONICE, LABORATORIJI, VJEŽBALIŠTA, KNJIŽNICA (U M2 UKUPAN IZNOS NETO POVRŠINE..................................................................................................................................21

NASTAVNIČKI KABINETI (U M2 UKUPAN IZNOS NETO POVRŠINE..................................................21

1

OSTALE PROSTORIJE KOJE NISU NAMIJENJENE NASTAVI (FAKULTETSKE SLUŽBE, HODNICI, SANITARIJE ITD. U M2 UKUPAN IZNOS NETO POVRŠINE...............................................21

DOSTAVITI IZVOD IZ ŽUPANIJSKE STRATEGIJE NA KOJU SE POZIVA VU U PRIJEDLOGU SVOG STUDIJSKOG PROGRAMA, A KOJI POKAZUJE DA JE NOVI STUDIJSKI PROGRAM USKLAĐEN SA ŽUPANIJSKOM STRATEGIJOM.......................................................................................22

IZNOS KOJI VU TRAŽI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA POKRETANJE STUDIJSKOG PROGRAMA.........................................................................................................................................................22

PODATAK O SREDSTVIMA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA (TROŠKOVI ZAPOSLENIKA PLUS REŽIJE I MATERIJALNI TROŠKOVI IZ PRORAČUNA............................................................................23

KVALIFIKACIJA PREMA VRSTI STUDIJA.................................................................................................25

2

NAZIV STUDIJSKOG PROGRAMA:

Diplomski sveučilišni studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

VRSTA STUDIJSKOG PROGRAMA:

Sveučilišni studijski program

OPTEREĆENJE NASTAVNIKA:

ukupna norma sati za predavanja je 1230, a za seminare 1537.5 (ukupno 2,887,5 norma sati).

OMJER NASTAVNIKA I STUDENATA:

ukupan broj nastavnika koji sudjeluju u izvođenju studijskog programa Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je 18 (od čega je 17 stalno zaposlenih nastavnika) dok je ukupan broj redovnih studenata koji mogu upisati studij obzirom na prostorne i kadrovske uvjete 90

POKRIVENOST NASTAVE VLASTITIM KADROM:

ukupna pokrivenost nastave vlastitim kadrom je 95% stalno zaposlenih (u postocima).

PROSTOR PO STUDENTU:

Na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu na adresi Savska cesta 77 postoji velika predavaonica s 200 mjesta, zatim druga dvorana sa 150 mjesta, tri dvorane s po 60 mjesta, 12 učionica s 40 mjesta, deset dvorana s 20 mjesta. Zgrada je opremljena dvoranom i trima učionicama koje su opremljene suvremenom informatičkom opremom za nastavu i studij informatičkih kolegija. Većina je nastavnih dvorana opremljena suvremenom opremom za multimedijsku nastavu, sve su učionice umrežene što omogućuje i korištenje interneta. Odsjek u Petrinji raspolaže zgradom površine cca 2.500,00 m2 i dvorištem površine cca 3.000,00 m2. Zgrada se sastoji od 10 predavaonica, 10 nastavničkih kabineta, knjižnice i čitaonice, a opremljenost i funkcionalnost prostora je na visokoj razini.

Odsjek u Čakovcu raspolaže velikim prostorom tipa kampusa i to zgradom površine cca 6.800,00 m2 te dvorištem površine cca 5.000,00 m2. U zgradi se nalaze 22 predavaonice, 15 nastavničkih kabineta, knjižnica i čitaonica. Među suvremeno opremljenim predavaonicama za multimedijsku nastavu posebno se ističu nastavna dvorana za video konferencije sa 100 mjesta te još dvije također sa 100 mjesta kao i jedna s 50 mjesta. U zgradi se nalazi i jedan informatički praktikum opremljen s 20 računala te dva multimedijska prostora, svaki s 10 računala i pametnom pločom. Studentima su na raspolaganju i dvije dvorane; velika sportska dvorana te novoobnovljena višenamjenska dvorana sa 100 mjesta koja se može rabiti kako za nastavu tako i za priredbe, koncerte i sl.

3

POTREBA TRŽIŠTA RADA:

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa1, u Republici Hrvatskoj su u 2006. godini djelovale ukupno 594 predškolske ustanove koje su smještene u 1.206 područnih objekata. Redovitim desetosatnim programima obuhvaćeno je 97.734 djece predškolske dobi. Programom predškole obuhvaćeno je 16.358 djece, a kraćim programima 32.500 djece, što ukupno iznosi 146.592 djece predškolske dobi u sustavu predškolske djelatnosti. Ukupna je obuhvaćenost djece predškolske dobi redovitim programima predškolskoga odgoja i obrazovanja (petosatnim i desetosatnim programima), kraćim programima (športskim, likovnim, glazbenim, ranim učenjem stranih jezika, vjerskim, dramskim) i programom predškole samo 55,12%, što znači da gotovo svako drugo dijete predškolske dobi nije obuhvaćeno nekim oblikom organiziranoga ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Prema istome izvoru, programi predškolskoga odgoja u Republici Hrvatskoj koji zadovoljavaju javne potrebe jesu: programi predškole, programi za djecu pripadnike nacionalnih manjina te programi za djecu s posebnim potrebama (djeca s teškoćama i darovita djeca), a provode se u 314 dječjih vrtića, 63 osnovne škole i 13 drugih pravnih osoba te ustanova za djecu s posebnima potrebama. Dakle, navedeni programi provode se tek u 391 ustanovi.

Poznato je da UN-ova Konvencija o pravima djeteta, koje je Republika Hrvatska stranka od 8. listopada 1991., nalaže zaštitu djeteta i skrb kakva je potrebna za njegovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i dužnosti roditelja, zakonskih skrbnika i osoba koje su zakonski odgovorne za dijete, osobito putem osiguravanja stručnoga nadzora standarda i kvalitete svih institucija, službi i ustanova odgovornih za skrb ili zaštitu sve djece2. Danas se dio programa namijenjenih djeci rane i predškolske dobi odvija bez ovoga nadzora, što dodatno opravdava svrhovitost predloženih studijskih programa s obzirom na potrebe tržišta rada u javnome i privatnome sektoru.

Drugim riječima, mnogo je prostora mogućeg zapošljavanja odgojitelja, bilo da su obrazovani na preddiplomskoj, bilo na diplomskoj sveučilišnoj i/ili specijalističkoj stručnoj razini. Predloženim studijskim programima ujedno bi se znatno podigla kvaliteta postojećih programa ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, a njihovi voditelji i realizatori znali bi na primjeren način pristupiti djetetu i potaknuti njegov dodatni razvoj kako u području specijalizacije stručnoga studija, tako i u svim relevantnim psihosocijalnim aspektima ranoga i predškolskoga razvoja. Također, tim se konceptom otvaraju nove mogućnosti zapošljavanja odgojitelja u različitim, a ne samo vrtićkim predškolskim programima.

Pritom je važno naglasiti da omogućavanje raznolikoga diplomskog usavršavanja odgojitelja pridonosi bogaćenju prakse timskoga, suradničkoga rada, shvaćenoga kao oblika izvođenja složenih profesionalnih zadataka za čije su ostvarenje potrebna znanja iz različitih profesionalnih područja ili specijalizirana znanja iz istoga ili sličnih profesionalnih područja3. U kontekstu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja timski rad odgojitelja različitih specifičnih kompetencija omogućit će razmjenu njihovih specifičnih znanja, sposobnosti, vještina i iskustava, što će se odraziti na kvalitetu i sadržajnost programa i kurikuluma koje institucije ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja nude, u svrhu svekolike podrške razvoju, učenju i dobrobiti djece rane i predškolske dobi.

1Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja, Narodne novine 63/20082članak 3 Konvencije o pravima djeteta3Kobolt, A., Žižak, A. (2007): Timski rad i supervizija timova. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 14, 2, 367-386.

4

Tako će suradnja i/ili timski rad odgojitelja sa završenim sveučilišnim preddiplomskim ili sveučilišnim diplomskim, odnosno specijalističkim diplomskim stručnim studijem (različitih smjerova) osigurati poticajna i bogata okruženja ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja u kojima se:

- primjenjuju razvojno i funkcionalno primjerene individualne i skupne aktivnosti, usklađene sa specifičnim potrebama, interesima i sposobnostima djece (bez obzira na to radi li se o djeci s teškoćama u razvoju, darovitoj djeci ili standardno razvijenoj djeci)

- kreiraju, provode i evaluiraju specijalizirani umjetnički, jezični, kineziološki i ostali programi za djecu rane i predškolske dobi, prilagođeni različitim institucionalnim kontekstima ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, sukladno specifičnim potrebama obitelji i djece

- koriste odgovarajuće suvremene tehnologije, mediji i ostala didaktička sredstva (uključujući tehnologiju, medije i sredstva prilagođena potrebama djece s teškoćama u razvoju)

- prakticira profesionalno etičko djelovanje temeljeno na suvremenim pedagoškim konceptima koji odgojitelja opisuju kao refleksivnoga praktičara

- provode i vrednuju suvremeni koncepti teorija, modela i filozofije ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja u različitim institucijskim kontekstima

- ostvaruje složena komunikacija i suradnja svih sudionika ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

- razvijaju interdisciplinarni i intradisciplinarni timovi usmjereni zajedničkom radu na unaprjeđivanju ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

- kreiraju i vode znanstveni i stručni projekti evaluacije ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

- promiče praksa aktivnoga sudjelovanja odgojitelja u kreiranju politike u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja uz razumijevanje značenja njegovih razvojnih potencijala.

Polazi se dakle, od jasnoga opredjeljenja da je odgojiteljska profesija iznimno složena te njeno obavljanje zahtijeva visoku profesionalnu svijest, kontinuirano refleksivno istraživanje odgojno-obrazovne prakse, autonomiju, odgovornost, etičnost, kreativnost, istraživačku znatiželju i sposobnost osobne prosudbe. Pritom treba naročito uzeti u obzir da se radi o odgojno-obrazovnom djelovanju na dijete rane i predškolske dobi kada se odgojni utjecaji duboko internaliziraju i u velikoj mjeri određuju kasniji razvoj i postignuća u životu, o čemu posredno ovisi i kvaliteta budućega hrvatskog društva.

Na kraju, potrebno je naglasiti sljedeće osnovne promjene u odnosu na dosadašnje obrazovanje odgojitelja (Stručni preddiplomski studij predškolskoga odgoja) koje donosi prijedlog novoga koncepta obrazovanja odgojitelja:

Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja studentima omogućuje pokretljivost u cjeloživotnome obrazovanju, a struktura i sadržaj studija u većoj su mjeri usmjereni na nove pedagoške paradigme ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja.

Diplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja također omogućuje bolju pokretljivost studenata (kako Učiteljskoga, tako i ostalih srodnih fakulteta), a završenim studentima osigurava stjecanje kompetencija vođenja projekata, programa, socijalnih skupina i sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te kompetencije znanstvenoga vrednovanja profesionalne prakse.

Stečene kompetencije omogućit će šire područje rada i veće mogućnosti zapošljavanja diplomiranih studenata, a time i veći interes i motivaciju mladih za ovaj studij.

5

INTERES ZA POLJE STUDIJA NA RAZINI RH:

U nastojanju razvoja odgojno-obrazovnog sustava koji je usmjeren na dijete, potiče maštu, kreativnost, divergentno mišljenje, preuzimanje rizika, moralnu osjetljivost, kooperaciju i razvija uravnoteženu osobnost, postavljaju se zahtjevi pred buduće odgojitelje koji će raditi prema individualiziranim programima usmjerenima na dijete i s promišljanjem, mijenjanjem i usavršavanjem svojih pedagoških postupaka tražiti promjene u dosadašnjoj praksi obrazovanja odgojitelja na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Time se stvaraju preduvjeti za snažniju afirmaciju odgojiteljske profesije u postizanju društvenih ciljeva postavljenih pred hrvatski sustav odgoja i obrazovanja. Ti su ciljevi, opisani u Nacionalnome planu aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine kojega je Vlada Republike Hrvatske donijela 22. ožujka 2006. godine, u kojemu se kao četiri ključna razvojna prioriteta navode: (1) poboljšanje kvalitete i učinkovitosti odgoja i obrazovanja; (2) poticanje trajnog profesionalnog usavršavanja odgojitelja, učitelja i drugih zaposlenika u odgoju i obrazovanju; (3) razvoj strategije upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom i njegove učinkovitosti te (4) odgoj i obrazovanje za društvenu povezanost i gospodarski rast i razvoj. S time u vezi, predviđeno je stvaranje prostornih, kadrovskih i drugih pretpostavki u cilju što kvalitetnijega odgojno-obrazovnog procesa, razvijanje kvalitete poučavanja i sprječavanja isključenosti pojedinih kategorija djece iz odgojno-obrazovnoga sustava, učvršćivanje sustava upravljanja odgojno-obrazovnim sustavom u cilju razvijanja njegove učinkovitosti za dobrobit djece, razvijanje učinkovitijih preventivnih programa i dr.

Tako se kao moguća radna mjesta odgojitelja obrazovanih na sveučilišnoj i/ili specijalističkoj stručnoj diplomskoj razini, uz rad u jaslicama i dječjim vrtićima, otvaraju mogućnosti zapošljavanja u vođenju i provedbi programa ranoga i predškolskoga odgoja u obiteljskim centrima, programa namijenjenih kreativnom provođenju slobodnoga vremena predškolaca, osiguravanju dnevne skrbi o djeci zaposlenih roditelja te u svim institucijama koje mogu izvoditi programe ranoga i predškolskoga odgoja (osnovne škole, igraonice u knjižnicama, zdravstvene, socijalne, kulturne i športske ustanove i udruge)4. Među razlozima za poboljšanje kvalitete obrazovanja odgojitelja ne mogu se zaobići ni ostale potrebe osnaživanja ranoga i predškolskoga odgoja u drugim organiziranim djelatnostima kao što su bolnice, dječji domovi, specijalne ustanove, igraonice, mjesne zajednice, knjižnice, mediji, novinarstvo, izdavačka djelatnost, obiteljska savjetovališta, sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima i projektima i sl., a sve one također zahtijevaju odgojitelja s višom razinom kompetencija koji će timski raditi sa stručnjacima različitih profila.

INTERES ZA POLJE STUDIJA NA REGIONALNOJ RAZINI:

Manjkavosti postojećeg sustava visokoškolskoga obrazovanja odgojitelja djece rane i predškolske dobi te njegovu neprilagođenost potrebi za kontinuiranim cjeloživotnim procesom stjecanja i primjene znanja (kako odgojitelja, tako i djece koju odgajaju), kao i novim potrebama društva i gospodarstva, prepoznaje većina modernih zemalja5. One razvoj sustava obrazovanja učitelja (pri čemu taj termin koriste za sve osobe odgovorne za obrazovanje učenika do završetka srednjeg obrazovanja, bez obzira radi li se o ranom, predškolskom, osnovnom ili srednjem odgoju i obrazovanju) temelje na nekoliko univerzalno prihvaćenih pretpostavki o kojima postoji suglasnost u svim važnim dokumentima koji se odnose na obrazovnu politiku u zemljama Europske unije. To su:

4Pravilnik o posebnim uvjetima i mjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja, Narodne novine, 133/19975Čudina-Obradović, M. (2008): Da sam ja učiteljica, Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

6

- glavna determinanta ekonomske kompetitivnosti i socijalne kohezije u pojedinim društvima je kvaliteta ljudskoga i socijalnoga kapitala koja je rezultat obrazovanja

- učitelji (odgojitelji, nastavnici) jedan su od ključnih čimbenika učinkovitosti poučavanja i učenja, to jest učinkovitosti odgojno-obrazovnih sustava u cjelini i

- kvaliteta sustava obrazovanja učitelja (odgojitelja, nastavnika) ključna je odrednica kvalitete odgojitelja, učitelja i/ili nastavnika u bilo kojemu obrazovnom sustavu6.

Još je 2004. godine Vijeće Europe u svome dokumentu Education & Training 2010.: the Success of the Lisabon Strategy hinges on Urgent Reforms ukazalo na činjenicu da uspjeh reformi izravno zavisi o motivaciji i kvaliteti obrazovanja učitelja, pri čemu se pojam „učitelji“ proteže i na profesionalce u ranomu i predškolskomu odgoju. Zato je neophodno poduzeti mjere za podizanje razine atraktivnosti ove profesije. To podrazumijeva motiviranje najtalentiranijih da uđu u profesiju i u njoj ostaju, uključujući atraktivnost radnog mjesta i adekvatne brige za karijeru, napredovanje i razvoj. U izvješću OECD-a Early Childhood Education and Care in 20 Countries, odgojitelja se označuje kao ključnog prediktora kvalitete („key to quality services“). Istodobno Norveška izdaje svoj White Paper no. 41 (2008-2009) Quality in ECEC u kojemu veoma važno mjesto zauzima odredba da profesionalnost i osobna kompetencija odgojitelja postaje najvažniji resurs i preduvjet osiguranja u nastojanjima da vrtić postane “dobra arena za njegu, skrb, igru, učenje i socijalnu ravnopravnost“ (www.oecd.org).

Nadalje, predloženi je studijski program otvoren za horizontalnu pokretljivost studenata, kako u odnosu na druge učiteljske fakultete u Republici Hrvatskoj, tako i u odnosu na druge srodne fakultete svih hrvatskih sveučilišta. Pravilnikom o studiranju Učiteljskog fakulteta propisana je procedura prema kojoj se studentima odobrava prijelaz s jednog studijskog programa na drugi, odnosno s jednog usmjerenja na drugo usmjerenje, bilo da je riječ o pokretljivosti unutar samog fakulteta, bilo da se radi o pokretljivosti između fakulteta.

Horizontalna pokretljivost studenata ostvaruje se i putem izbornih kolegija u sklopu studijskog programa, pri čemu studenti odgojiteljskog studija mogu upisivati izborne kolegije na drugim fakultetima, a fakultet također omogućuje studentima drugih studijskih programa slušaju kolegije u sklopu odgojiteljskog studija. Naravno, ova se komponenta pokretljivosti također temelji na ugovornim odnosima između visokih učilišta, a iste planiramo sklapati kad (ako) predloženi studijski program dobije dopusnicu. Trenutno su u ponudi izbornih kolegija na Učiteljskom fakultetu predviđeni kolegiji nastali u suradnji sa europskim fakultetima kao što su Umjetnički odgoj u multikulturalnom okruženju, Međukulturalnost u obrazovanju, Agazzi metoda i dr.

Na kraju, ali ne i manje važno, sveučilišno obrazovanje odgojitelja na razini magistra struke omogućuje diplomiranim studentima nastavak školovanja i znanstveno istraživačkog rada na specijalističkim i znanstvenim poslijediplomskim studijima obrazovnih znanosti, kao i u edukacijsko-rehabilitacijskim i pedagoškim poslijediplomskim studijima.

Ukratko, predloženi studijski program, u odnosu na postojeće studijske programe, znatno unaprjeđuje mogućnosti horizontalne i vertikalne pokretljivosti studenata, ponajviše zbog njegove izrazite interdisciplinarnosti, ali i usmjerenja Fakulteta na poticanje i bogaćenje svekolike suradnje s visokim učilištima u zemlji i Europi.

6Domović, V. (2009): Bolonjski proces i promjene u inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika, U: Vizek-Vidović, V. (ur.): Planiranje kurikuluma usmjerenoga na kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

7

http://www.oecd.org/

POPUNJENOST INSTITUCIJE U LJETNOM UPISNOM ROKU: 99%

IZNOS KOJI VU TRAŽI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA POKRETANJE STUDIJSKOG PROGRAMA:

Tekuća godina: 3.939.610; t1: 1.783.300; t2: 3.566.600 (str. 11; Tablica 1: Početni trošak državnog proračuna i trošak iz proračuna po završenoj godini studija)

USPOREDIVOST S POSTOJEĆIM STUDIJSKIM PROGRAMIMA:

Na spomenute zahtjeve suvremenih društava prema ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju već su reagirali mnogi učiteljski fakulteti. Rad na programima i planiranje pokretanja sličnog studija u tijeku je na Učiteljskom fakultetu u Rijeci te na učiteljskim fakultetima u Osijeku i Splitu.

U bližem regionalnom okruženju prohodnost studija za odgojitelje nakon prve završne razine u trajanju od 3 ili 4 godine već je odavno ostvarena. U susjednoj Sloveniji od 2003. godine Pedagoški fakultet u Ljubljani ima stručni trogodišnji studij i jednu apsolventsku godinu za studente predškolskoga odgoja (180 ECTS) nakon čega se stječe zvanje diplomiranoga odgojitelja uz mogućnost nastavka studiranja na sveučilišnom magistarskom studiju predškolskoga odgoja u trajanju od dvije godine. Sveučilišni diplomski studij za odgojitelje u trajanju od 4 godine nudi i Učiteljski fakultet u Beogradu, a od 2006. godine postoji i mogućnost nastavka studija na magistarskom stupnju u trajanju od 1 godine ili na doktorskom studiju. U Bosni i Hercegovini na Učiteljskom fakultetu u Sarajevu također se provodi sveučilišni diplomski studij predškolskoga odgoja u trajanju od četiri godine s mogućnošću nastavka studija na višim razinama. Slično je u Mađarskoj i Češkoj.

U širem europskom kontekstu četverogodišnji studij predškolskoga odgoja imaju Luksemburg, Nizozemska, Finska, Velika Britanija i drugi, također s mogućnošću studiranja na višim akademskim razinama. Češka ima model studiranja i na stručnoj i na sveučilišnoj razini, po izboru kandidata, model 3+2 po Bolonjskom procesu organizacije nastave uz mogućnost nastavka obrazovanja na doktorskome studiju.

Preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji, postoje:

na norveškome Sveučilištu u Oslu u sklopu programa Fakulteta obrazovanja i međunarodnih studija (Faculty of Education and International Studies, Oslo University Colleges, Master Programmes: Early Childhood Education; European Masters in Early Childhood Education & Care),

na finskome Sveučilištu Tampere u sklopu programa Učiteljskoga fakulteta, Odjela za rani odgoj i obrazovanje (University of Tampere, Finland, Faculty of Education, Unit for Early Childhood Education; Leadership and Pedagogic Development of Early Childhood Education: key issues in master training),

na Sveučilištu Sheffield (Velika Britanija), u sklopu programa Odjela za socijalne znanosti (University of Shiffeld, United Kingdom, Department of Social Science, Early Childhood Education – master of arts) i

na mnogim drugim sveučilištima (osobito onima u Sjedinjenim Američkim Državama poput Ryerson University, Bellevue College, Capella University ….).

8

PRIMJER PROGRAMA SVEUČILIŠTA U LJUBLJANI, PEDAGOŠKI FAKULTET

Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani također postoji preddiplomski, diplomski i sveučilišni doktorski studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Program se odvija u tri ciklusa: prvi, preddiplomski trogodišnji, drugi, diplomski dvogodišnji i treći, doktorski trogodišnji.

Dvogodišnji diplomski studij sastoji se od pet modula: općega modula, obveznoga stručnog modula, izbornoga stručnog modula, zajedničkoga izbornog modula i pripreme magistarskoga rada. Izborni stručni modul pokazuje tendenciju prema razvijanju specijalističkih programa. Studenti mogu birati predmete kao: plivanje, planinarenje, matematički izazovi u vrtiću, umjetnička kreativnost itd.

Temeljni cilj sveučilišnoga diplomskog studija predškolskoga odgoja je profesionalizacija u predškolskoj ustanovi i podizanje razine kvalitete i profesionalnih kompetencija praktičara u dječjim vrtićima. Program je namijenjen izgradnji kritične mase profesionalaca koji će skrbiti za kontinuirani razvoj kvalitete predškolskoga odgoja i obrazovanja u Sloveniji i njegov položaj u suvremenim svjetskim procesima. Studenti se osposobljavaju za razvijanje sustava predškolskoga odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini, tj. za stvaranje razvojne politike te profesionalnih i etičkih standarda struke. Također se osposobljavaju za djelovanje na razini zajednice, tj. za promicanje suradnje među stručnjacima i institucijama koje skrbe za dobrobit djece. Obrazovanje za funkcioniranje na razini ustanove odrazit će se na stručno vođenje vrtića namijenjeno poticanju refleksivne stručne prakse, vrednovanju i potpori znanstvenoistraživačkim projektima u demokratizaciji kurikuluma U tom cilju, program studija je koncipiran interdisciplinarno pružajući komparativni pristup. Studente uključuje u razvojno-znanstvene projekte na Fakultetu i u praksi. Fokusira se na konceptualna pitanja u svim disciplinarnim područjima. Studenti se s izbornim predmetima lako usmjeravaju u područje istraživanja, upravljanja i razvoja kvalitete vrtića ili u produbljivanje odabranih područja aktivnosti u vrtiću.

Generičke (opće) kompetencije:

- poznavanje i primjena odgovarajućih metoda istraživanja i razvoja vlastite prakse;- sposobnost preuzimanja odgovornosti za osobni profesionalni razvoj i učenje kroz

procjenjivanje i refleksiju vlastitoga rada (iskustveno učenje, intervizija, supervizija);- rukovođenje i organizacijske sposobnosti;- uspostavljanje suradničkih odnosa s korisnicima vrtića i drugim skupinama;- sposobnost za istraživanje i prenošenje znanja u praksi;- razvoj novih znanja i razumijevanje područja;- djelovanje u skladu s etičkim normama i profesionalnim kodeksom;- sposobnost sudjelovanja u interdisciplinarnom timu i komuniciranja sa svim subjektima

uključenim u odgojno-obrazovni proces (s djecom, adolescentima, roditeljima i praktičarima);

- reflektiranje i vrednovanje postojeće odgojno-obrazovne prakse te identificiranje neiskorištenih mogućnosti za povećanje njene kvalitete;

- razvoj visokih kognitivnih sposobnosti povezanih sa stvaranjem novih znanja.

Predmetno-specifične kompetencije koje se dobivaju programom:

- sposobnost suradničkoga rješavanja odgojno-obrazovnih problema u različitim kontekstima;

- sposobnost prilagođavanja prakse specifičnostima odgojno-obrazovnog konteksta;

9

- razvoj znanja i razumijevanja u području predškolskoga odgoja i obrazovanja;- sposobnost refleksije i artikuliranja vrijednosti i stavova koji odgovaraju određenoj praksi;- sposobnost korištenja istraživanja u području predškolskoga odgoja za stvaranje

alternativne, drukčije prakse;- mogućnost vođenja prakse u smjeru interkulturalnoga dijaloga;- sposobnost integracije različitih kurikularnih područja;- duboko razumijevanje teorije razvoja, vođenja i procjenjivanja rada u javnom odgoju i

obrazovanju - vrtiću;- sposobnost organiziranja i upravljanja javnim ustanovama - vrtićima.

Uvjeti za upis na studij i kriteriji za odabir studenata:

Studij se organizira na Fakultetu prvenstveno kao redoviti studij. Upisuje se 30 kandidata na redoviti studij i isto toliko na izvanredni studij. Opće uvjete za ulazak u program sveučilišnoga poslijediplomskog studija predškolskoga odgoja na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani ispunjavaju:

1. pristupnici koji su završili prvi stupanj (bolonjskoga) studija predškolskoga odgoja od 180 ECTS bodova

2. pristupnici koji su završili 1. stupanj nekog drugog studija u području odgoja i obrazovanja od 180 ECTS bodova ili oni sa 120 ECTS bodova s obvezom programa razlikovne godine u iznosu od 60 ECTS bodova, bilo uključivanjem na prvi stupanj dodiplomskog studija predškolskog odgoja , bilo polaganjem ispita iz razlikovne godine studija od 60 ECTS bodova.

3. oni koji su završili visokoškolski stručni program studija od 180 bodova,4. oni sa završenim studijskim programima kojima su stekli naslov profesor u području

obrazovanja, umjetnosti, humanističkih ili društvenih znanosti ili završili visoku školu za socijalnu skrb, to jest koji su postigli 240 ECTS bodova. U svim tim slučajevima pristupnik je na poslijediplomskome studiju predškolskoga odgoja obvezan postići još 60 ECTS bodova.

Uvjete za upis na poslijediplomski studij predškolskoga odgoja ispunjavaju i oni kandidati koji su završili ekvivalentu edukaciju kao što je navedeno od 1 do 4 u inozemstvu i upisuju se pod istim uvjetima koji će se primijeniti na pristupnike koji su završili studije u Sloveniji.

PRIMJER PROGRAMA SVEUČILIŠTA TAMPERE, ODJELA ZA RANI ODGOJ I OBRAZOVANJE

a) Prvostupnička razina u Obrazovanju za razvoj pedagoške stručnosti u ranome odgoju i obrazovanju (Bachelor’s degree in Education develops pedagogical expertise in early childhood education):

Ciljevi studiranja prvostupničke razine u Programu su:

- razumjeti rani odgoj i obrazovanje kao sociološku, kulturološku i pedagošku pojavu i aktivnost

- usvojiti načela znanstvenoga promišljanja i rješavanja problema- razviti komunikacijske vještine i vještine timskoga rada- usvojiti bitne metode i koncepte obrazovne znanosti i drugih srodnih područja- razviti sposobnost promicanja dječjega sveobuhvatnog individualnog razvoja, odgoja i

obrazovanja u različitim područjima ranoga odgoja i obrazovanja- naučiti planirati, primijeniti i vrednovati rani i predškolski odgoj i obrazovanje- naučiti razvijati posao odgojitelja i rad u zajednici te djelovati kao stručnjak u različitim

poljima ranoga odgoja i obrazovanja

10

- razumjeti cjelokupnu povezanost između profesionalnoga razvoja i osobnoga rasta te etičke odgovornosti stručnjaka za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Prvostupnička razina u Programu (180 ETSC bodova) uključuje opće i specifične kolegije u ranome odgoju i obrazovanju (60 + 15 ETSC bodova praktične nastave), kolegije koji pripremaju studenta za profesionalne zadaće u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju (60 ETSC), izborne kolegije (25 ETSC) te jezične i komunikacijske kolegije (20 ETSC).

U institucionalnom kontekstu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja odgojitelji promiču pedagoške spoznaje usmjerene na razvoj poticajnog okruženja koje se temelji na djetetu usmjerenoj pedagogiji i pedagogiji rješavanja problema koje naglašavaju vrijednosti skupnoga učenja, nezavisnoga istraživanja i samostalnoga rada djeteta.

Studij se provodi prema kurikulumu i opisima predmeta koji se rade na godišnjoj razini. Traje tri godine.

b) Vođenje i pedagoški razvoj odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu, ključne teme u diplomskome obrazovanju (Leadership and pedagogic development of early childhood education key issues in master training)

Cilj diplomskoga obrazovanja u ranome odgoju i obrazovanju je daljnji razvoj kompetencija stečenih tijekom preddiplomskoga studija. Navedeno uključuje područja znanstvenoga promišljanja, rješavanja problema, istraživačkih metoda i znanstvene komunikacije, pedagoške stručnosti u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju, kao i vođenje i pedagoški razvoj programa ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja u pedagoškim institucijama i zajednici.

Ovaj program sadrži 120 ETSC bodova. Uključuje napredne pedagoško-psihološke kolegije (80 ETSC bodova), druge, pomoćne kolegije (35 ETSC bodova) te orijentacijske i komunikacijske kolegije (5 ETSC). Program prosječno traje dvije godine.

U ovome je programu fokus glavnih predmeta na tezama i metodama znanstvenoga rada. Jednaka važnost daje se i području studiranja izabranih specifičnih područja, kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, razvoj i vođenje pedagoških programa ranoga odgoja i obrazovanja u institucijama i zajednici.

Po završetku ovoga programa studenti imaju pravo pristupa doktorskomu studiju koji ih priprema za istraživački znanstveni rad u profesionalnome, stručnom području ranoga odgoja i obrazovanja.

U Odjelu za odgoj i obrazovanje u ranome djetinjstvu moguće je steći stupanj licenciranoga odgojitelja i doktora obrazovanja ili doktora filozofije.

Predloženi koncepti studijskih programa imaju puno zajedničkih točaka s brojnim srodnim studijima kako u Europskoj uniji, tako i u drugim razvijenim zemljama zapadne demokracije.

Ponajprije, u trenutku pisanja ove studije (ak. god. 2014./2015.), Učiteljski fakultet, bilo izravno, bilo kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu ima mogućnost međunarodne pokretljivosti studenata i nastavnika u sklopu ERASMUS programa s 12 institucija. To su: Univerza v Ljubljani, Universität Münster, Freie Universität Berlin, Pädagogische Hochschule Kärnten, Univerziteta Palachého v Olomouci (Czech Republic), Vysoká škola ekonomická (Prague), Eötvös József Főiskola (Hungary), Kirchliche Pädagogische Hochschule Graz, Jan Kochanowski University in Kielce, Państwowa Wyższa Szkola Zawodowa w Koninie (Poland) i Unniverza v Mariboru. Dostupnost pojedinih studijskih programa ovisi o razini

11

studija. U realizaciji pokretljivosti studenata Fakultet poštuje odredbe Pravilnika o međunarodnoj mobilnosti kojeg je Sveučilište u Zagrebu usvojilo 2010. godine.

12

STUDIJSKI PROGRAM IZVODI SE NA PODRUČJU OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI:

Studijski program se ne izvodi na području od posebne državne skrbi.

USKLAĐENOST S GOSPODARSKIM, DRUŠTVENO-SOCIJALNIM I KULTURNIM PRIORITETIMA RH:

Predloženi studijski program snažno je povezan s mnogim segmentima lokalne zajednice. Budući da su predškolske ustanove u pravilu u nadležnosti regionalne i/ili lokalne samouprave, jasno je da je kvalitetna realizacija studijskog programa obrazovanja odgojitelja izravno usmjerena poboljšanju kvalitete obavljanja poslova lokalnih zajednica koji se odnose na odgoj i obrazovanje, ali i na brigu o djeci te kulturu, tjelesnu kulturu i sport7. Potonje se ostvaruje širenjem sadržaja studijskog programa na izvanškolske aktivnosti odgojitelja.

Suradnja s lokalnom zajednicom sadržana je i u samom studijskom programu. Poznato je, naime, da predškolske ustanove nije moguće promatrati izvan društvenog konteksta, a time ni izvan lokalne zajednice u kojoj djeluje. Djeca provode dio svoga vremena u predškolskim ustanovama, dok drugi dio vremena provode baveći se izvannastavnim aktivnostima, u krugu obitelji, prijatelja, odraslih osoba s kojima razvijaju interakciju u obliku rada, igre, opuštanja i učenja. Istodobno, mnogi kulturno-umjetnički, sportski i drugi društveni događaji svake lokalne zajednice organiziraju se i provode u neposrednoj suradnji sa predškolskim ustanovama. Radi se o uzajamnom odnosu u kojem, s jedne strane, odgojitelji i drugi zaposlenici vrtića prepoznaju vrijednost sudjelovanja u lokalnim aktivnostima, a lokalna zajednica prepoznaje važnost uključivanja vrtića u njihovu realizaciju, kao i važnost sudjelovanja zajednice u odgoju i obrazovanju. Pritom kvaliteta međusobne suradnje, poglavito način na koji lokalna zajednica, interesne skupine, djeca, roditelji i drugi percipiraju pojedinu predškolsku ustanovu, ponajviše ovisi o odgojiteljima. Ovom segmentu obrazovanja odgojitelja u predloženom studijskom programu posvećena je posebna pozornost, budući da u sadržajima mnogih kolegija različiti aspekti suradnje imaju odgovarajuću poziciju.Posebno ističemo činjenicu da se u studijskom programu planira snažno afirmirati volontiranje studenata, između ostalog, i u programima nevladinih organizacija koje provode različite programe namijenjene djeci ranog i predškolskog uzrasta. Temeljem dosadašnjeg iskustva, očekujemo da će se volontiranje osobito afirmirati u radu s djecom s teškoćama u razvoju i drugim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Studenti Učiteljskog fakulteta, primjerice, već nekoliko godina aktivno sudjeluju u realizaciji Festivala jednakih mogućnosti, aktivisti su udruge Dodir, Idem i drugih. Budući da je ak. god. 2012/2013 Učiteljski fakultet usvojio Pravilnik o volontiranju, volontiranje će dobiti na značenju, pri čemu će sadržajno obogatiti i sam studijski program.

Budući da je rani i predškolski odgoj nesumnjivi javni interes, kao što je već rečeno, interes za pokretanje sveučilišnog diplomskog studija zasigurno imaju sve javne institucije angažirane u odgoju, obrazovanju, zaštiti i skrbi o djeci. Među njima se osobito ističu dječji vrtići, obiteljski centri, domovi za nezbrinutu djecu, igraonice, dječje bolnice i sl., ali i zajednica u cjelini (kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini). Primjerice, kvalitetnije obrazovani odgojitelji zasigurno će bitno unaprijediti kvalitetu inkluzivnog odgoja i obrazovanja, što upućuje na interes ukupne zajednice i službi zaduženih za osiguravanje prava djece s teškoćama u razvoju. Uz interes javnih institucija, poboljšanje kvalitete obrazovanja odgojitelja predškolske djece, nesumnjiv je interes roditelja, pa i same djece kojima je 7ZAKON O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, NARODNE NOVINE 33(01; 60/01; 129/07; 125/08; 36/09; 36/09; 150/11; 144/12

13

profesija izravno usmjerena. Na kraju, naravno, interes za otvaranje mogućnosti profesionalnoga usavršavanja imaju odgojitelji, kako sadašnji, tako i budući.

U sklopu studijskog programa predviđa se volontiranje studenata pa je program relevantan za brojne organizacije civilnog društva koje svojim programima pridonose kvaliteti odgoja, obrazovanja i zaštite djece rane i predškolske dobi, poglavito ako se radi o posebno ranjivim skupinama djece (djeca oboljela od kroničnih bolesti, djeca s teškoćama u razvoju, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi i dr.). Osobit interes za kvalitetu programa iskazale su i udruge koje provode programe edukacije odgojitelja, učitelja i nastavnika (na primjer, Forum za slobodu odgoja i Pučko otvoreno učilište Korak po korak). Predstavnici ovih organizacija će i sudjelovati u dijelu njegove realizacije, gostujući u programima pojedinih kolegija

USKLAĐENOST S DRŽAVNOM I ŽUPANIJSKOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM:

U suvremenim su društvima ciljevi obrazovanja trajna zapošljivost, ali i osposobljenost za aktivno demokratsko građanstvo, jačanje društvene kohezije i smanjenje društvene isključenosti. „Vanjski se ciljevi obrazovanja sastoje u željenom djelovanju obrazovanja na pojedine društvene podsustave i na prirodni okoliš. Tim bi se djelovanjem trebalo doprinijeti poboljšanju uvjeta života, odnosno poboljšanju njegove kvalitete.“8 Kako je ranije već spomenuto, kvaliteta obrazovanja u velikoj mjeri ovisi o osposobljenosti odgojitelja i njihovoj predanosti poslu koji obavljaju. Budući da je kvalitetno obrazovanje odgojitelja ključan čimbenik razvoja svakog društva, a njegova je osposobljenost glavni resurs obrazovanja, za taj su proces zainteresirane brojne društvene grupacije, strukture i organizacije. Stoga su i mogući partneri izvan visokoškolskoga sustava koji su zainteresirani za kvalitetu predloženoga studijskog programa brojni. To su prije svega predškolske ustanove u Republici Hrvatskoj, ali i druge odgojno-obrazovne institucije koje se bave odgojem i obrazovanjem djece rane i predškolske dobi.

U sklopu studijskog programa predviđa se volontiranje studenata pa je program relevantan za brojne organizacije civilnog društva koje svojim programima pridonose kvaliteti odgoja, obrazovanja i zaštite djece rane i predškolske dobi, poglavito ako se radi o posebno ranjivim skupinama djece (djeca oboljela od kroničnih bolesti, djeca s teškoćama u razvoju, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi i dr.).

Na kraju je važno istaknuti da zahtjevnost obrazovanja odgojitelja za profesionalno djelovanje nije moguće bez cjeloživotnog obrazovanja, što podrazumijeva suradnju Učiteljskog fakulteta i organizacija koje takve programe realiziraju. U tom smislu, Učiteljski fakultet je sklopio ugovor o suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, s ciljem razvoja i realizacije programa edukacije odgojitelja koji će se nadovezivati na ovaj studijski program i produbljivati njihove kompetencije stečene tijekom visokoškolskog obrazovanja.

Kao privitak dostavljamo dva dokumenta 9iz kojih je vidljivo kako je predloženi studijski program strateški usklađen s državnom i županijskom razvojnom strategijom.

8 Pastuović, N. (2012): Obrazovanje i razvoj: kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. Zagreb: Institut za društven istraživanja u Zagrebu i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

9 Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (https://www.azvo.hr/hr/)ZAGREBPLAN - Razvojna strategija Grada (http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/zagrebplan-ciljevi_i_prioriteti_razvoja_do_2020.pdf)

14

https://www.azvo.hr/hr/

POČETNI TROŠAK DRŽAVNOG PRORAČUNA I TROŠAK IZ PRORAČUNA PO ZAVRŠENOJ GODINI STUDIJA:

Tablica 2: Početni trošak državnog proračuna i trošak iz proračuna po završenoj godini studijaIZVORI FINANCIRANJA PREDLOŽENOGA STUDIJSKOG PROGRAMA

Tekuća godina (t)

Godina izvođenja studijskoga programat+1 t+2 t+3 t+4 t+5

1. Država 3.939.610 1.783.300 3.566.600 0 0 0 a) Proračun MZOŠ-a 3.939.610 1.783.300 3.566.600 0 0 0 b) Druga nadležna ministarstva i državne institucije 0 c) Jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave 2. Vlastiti prihodi 0 0 50.000 0 0 0 a) Školarine (participacija studenata) 0 0 50.000 0 0 0 b) istraživački projekti c) nakladnička djelatnost d) ostali poslovi iz vlastite djelatnosti 3. Donacije 4. Ostalo 5. UKUPNO (1+2+3+4) 3.939.610 1.783.300 3.616.600 0 0 0

IZNOS KOJI VU TRAŽI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA POKRETANJE STUDIJSKOG PROGRAMA (NA TEMELJU KOJEG ĆE SE SKLAPATI UGOVOR): tekuća godina: 3.939.610; t1: 1.783.300; t2: 3.566.600

IZVOĐENJE PROGRAMA U SURADNJI S DRUGIM INSTITUCIJAMA:

S namjerom što kvalitetnije pripreme studijskog programa, njegov je koncept predstavljen nacionalnim nevladinim organizacijama i sindikatima koji se bave odgojiteljskom strukom, odgojem i obrazovanjem. Koncept (uključujući i kompetencije koje studijski program razvija) je predstavljen na tematskom sastanku predstavnicima Akademije odgojnih znanosti Hrvatske, Foruma za slobodu odgoja, OMEP-a, Udruge odgojitelja Krijesnice, te Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak.

Akademija odgojnih znanosti Hrvatske okuplja najeminentnije stručnjake s područja odgojno-obrazovnih znanosti u Hrvatskoj. Važan je društveni čimbenik u znanstveno-istraživačkom promišljanju razvoja hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava, od predškolskog odgoja do visokoškolskog odgoja i obrazovanja.

Forum za slobodu odgoja nevladina je organizacija koja okuplja stručnjake iz različitih područja obrazovanja. Provodi suvremene i kvalitetne obrazovne programe te utječe na javne politike, vodeći se načelima pravednosti, nenasilja, otvorene komunikacije, cjeloživotnog učenja i kritičkog mišljenja. Unaprjeđujući i usklađujući obrazovanje u Hrvatskoj s obrazovnim standardima suvremenih demokratskih društava, Forum se zalaže za pravo na izbor i jednaku dostupnost obrazovanja koje vodi osamostaljivanju osobe. Udruga je članica Europskog foruma za slobodu odgoja, Koordinacije udruga za djecu i Network for Education Policy Centres (NEPC).

Pučko otvoreno učilište Korak po korak je nevladina, neprofitna ustanova čija je osnovna djelatnost stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika od predškolskog do

15

srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, te prateća nakladnička djelatnost. Osnovano je 2000. godine odlukom osnivača Udruge roditelja 'Korak po korak'. Član je međunarodne udruge International Step by Step Association (ISSA) osnovane 1997. sa sjedištem u Amsterdamu. ISSA okuplja organizacije iz 29 zemalja koje provode stručno usavršavanje odgajatelja i učitelja kroz Program Korak po korak. ISSA svojim članovima pruža stručnu i tehničku podršku u razvoju Programa Korak po korak. Pučko otvoreno učilište Korak po korak je akreditirano od ISSA-e za izdavanje ISSA Certifikata izvrsnosti odgajateljima i učiteljima razredne nastave za visoku kvalitetu pristupa usmjerenog na dijete.

Na kraju je važno istaknuti da zahtjevnost obrazovanja odgojitelja za profesionalno djelovanje nije moguće bez cjeloživotnog obrazovanja, što podrazumijeva suradnju Učiteljskog fakulteta i organizacija koje takve programe realiziraju. U tom smislu, Učiteljski fakultet je sklopio ugovor o suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, s ciljem razvoja i realizacije programa edukacije odgojitelja koji će se nadovezivati na ovaj studijski program i produbljivati njihove kompetencije stečene tijekom visokoškolskog obrazovanja.

ODNOS BROJA STUDENATA I BROJA UČENIKA KOJI ZAVRŠAVAJU SREDNJU ŠKOLU U REGIJI:

Gimnazija: 3690

Srednje strukovne škole (4-godišnje): 4057

Broj studenata po znanstvenim/umjetničkim poljima i vrstama studija: SVEUKUPNO 8723

studenta (prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje; rujan 2011.)

16

UKUPNI BROJ NORMA SATI PREDAVANJA NA INSTITUCIJI:

Tablica 3: Norma sati predavanja svih studijskih programa koje izvodi VU

STUDIJSKI PROGRAMINORMA SATI PREDAVANJA

1. Učiteljski studij (s modulima) 11,170.00

2. Učiteljski studij (sa engleskim ili njemačkim jezikom)

4,020.00

3. Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

5,820.00

4.

Studijski program za koji se traži dopusnica: Diplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje"

4,500.00

UKUPNO 25,510.00

17

UKUPNI BROJ NORMA SATI SEMINARA NA INSTITUCIJI:

Tablica 3: Norma sati seminara svih studijskih programa koje izvodi VU

STUDIJSKI PROGRAMINORMA SATI

SEMINARA1. Učiteljski studij (s modulima) 9,315.00


2,830.00


3,510.00

4.

Studijski program za koji se traži dopusnica: Diplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje"

2,115.00

UKUPNO 17,770.00

BROJ STALNO ZAPOSLENIH U ZNANSTVENO-NASTAVNIM ZVANJIMA:

61

BROJ STALNO ZAPOSLENIH U NASTAVNIM ZVANJIMA:

31

BROJ STALNO ZAPOSLENIH U SURADNIČKIM ZVANJIMA:

37

18

BROJ REDOVITIH STUDENATA NA INSTITUCIJI:

Tablica 4: Broj redovitih studenata na institucij

STUDIJSKI PROGRAMI BROJ STUDENATA1. Učiteljski studij (s modulima) 927


279


366

4.

Studijski program za koji se traži dopusnica 1.i 2. godina: Diplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje"

90

UKUPNO 1662

BROJ IZVANREDNIH STUDENATA NA INSTITUCIJI:

Tablica 5: Broj izvanrednih studenata na institucij

STUDIJSKI PROGRAMI BROJ STUDENATA1. Učiteljski studij (s modulima) 0

2.Učiteljski studij (sa engleskim ili njemačkim jezikom)

0

3.Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

352

4.

Studijski program za koji se traži dopusnica 1.i 2. godina: Diplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje''

253

UKUPNO 605

19

BROJ NORMA SATI PREDAVANJA I SEMINARA SVIH POSTOJEĆIH STUDIJSKIH PROGRAMA I PREDLOŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA KOJE IZVODE NASTAVNICI:

Tablica 6: Broj norma sati predavanja i seminara svih postojećih studijskih programa i predloženog studijskog programa koje izvode nastavnici (stalno zaposleni i vanjski suradnici)

STUDIJSKI PROGRAMINORMA SATI

PREDAVANJA I SEMINARA

1. Učiteljski studij (s modulima) 20,485.00


6,850.00


9,330.00

4.Studijski program za koji se traži dopusnica: Diplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

6,615.00

UKUPNO 43,280.00

BROJ NORMA SATI PREDAVANJA I SEMINARA SVIH POSTOJEĆIH STUDIJSKIH PROGRAMA I PREDLOŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA KOJE IZVODE STALNO ZAPOSLENI NASTAVNICI:

Tablica 7: Broj norma sati predavanja i seminara svih postojećih studijskih programa i predloženog studijskog programa koje izvode stalno zaposleni nastavnici – podaci se odnose na sve tri lokacije

STUDIJSKI PROGRAMI

NORMA SATI KOJE IZVODE STALNO

ZAPOSLENI NASTAVNICI NA SVIM

POSTOJEĆIM I BUDUĆIM STUDIJSKIM

PROGRAMIMA1. Učiteljski studij (s modulima) 18,855.00


6,727.00


7,930.75

4.Studijski program za koji se traži dopusnica: Diplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

6,112.50

UKUPNO 39,625.25

20

PREDAVAONICE, UČIONICE, LABORATORIJI, VJEŽBALIŠTA, KNJIŽNICA (U M2 UKUPAN IZNOS NETO POVRŠINE):

11.418 m2

NASTAVNIČKI KABINETI (U M2 UKUPAN IZNOS NETO POVRŠINE):

1168.76 m2

OSTALE PROSTORIJE KOJE NISU NAMIJENJENE NASTAVI (FAKULTETSKE SLUŽBE, HODNICI, SANITARIJE ITD. U M2 UKUPAN IZNOS NETO POVRŠINE):

Referada 102.92 m2; ostali prostor: 8855.27 m2

21

DOSTAVITI IZVOD IZ ŽUPANIJSKE STRATEGIJE NA KOJU SE POZIVA VU U PRIJEDLOGU SVOG STUDIJSKOG PROGRAMA, A KOJI POKAZUJE DA JE NOVI STUDIJSKI PROGRAM USKLAĐEN SA ŽUPANIJSKOM STRATEGIJOM:

ZAGREBPLAN - ciljevi i prioriteti razvoja do 2020.

ZagrebPlan je, zapravo, razvojna strategija koja za željenu viziju i dugoročno postavljene ciljeve i prioritete detektira mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti do kraja 2013. Upravo ovako ‘kratkoročno’ opisane aktivnosti u sadržajima pojedinih mjera predstavljaju prvi korak prema ostvarivanju strategijom određenih ciljeva.ZagrebPlan računa s mobilizacijom svih potencijala društva radi zajedničkog doprinosa vrijednostima i ciljevima EU. Posebice je usmjeren na mlade, osobito kroz mjere unapređivanja obrazovanja, zapošljavanja i kvalitete življenja te računa s proaktivnim odnosom mladih u svim procesima njegova provođenja.10

IZNOS KOJI VU TRAŽI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA POKRETANJE STUDIJSKOG PROGRAMA:

Tekuća godina: 3.939.610; t1: 1.783.300; t2: 3.566.600

(str. 11; Tablica 4: Početni trošak državnog proračuna i trošak iz proračuna po završenoj godini studija).

10 (Zagreb & grad, 2012.) (n.d.).https://www.azvo.hr/hr/. (n.d.).Zagreb.hr . (n.d.). Dohvaćeno iz http://www.zagreb.hr/default.aspx.(n.d.).https://www.azvo.hr/hr/. (n.d.).Zagreb.hr . (n.d.). Dohvaćeno iz http://www.zagreb.hr/default.aspx. (Zagreb & grada, 2012.)

22

PODATAK O SREDSTVIMA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA (TROŠKOVI ZAPOSLENIKA PLUS REŽIJE I MATERIJALNI TROŠKOVI IZ PRORAČUNA):

Tablica 8: Tablica prihoda i rashoda visokoškolske institucije (troškovi zaposlenika, režije i materijalni troškovi iz proračuna)

Godina izvođenja studijskog programa

1. 2. 3. 4. 5.

1. Prihodi poslovanja (ukupni) 47.037.782 0 0 0 0

1.1. Prihodi od nastave 14.363.519 0 0 0 0

1.1.1. Izvođenje studijskog programa A 8.638.903 0 0 0 0

1.1.1.1. Participacije školarina – studenti

1.1.1.2. Participacija školarina – proračun MZOŠ 5.509.747

1.1.1.3. Participacija školarina - druga nadležna ministarstva i državne institucije

1.1.1.4. Participacija školarina - jedinice lokalne i regionalne samouprave

1.1.1.5. Ostali prihodi od izvođenja studijskog programa 3.129.156

1.1.2. Izvođenje studijskog programa B 5.724.616 0 0 0 0

1.1.2.1. Doktorski studij, doškolavanje i ostalo 5.047.325

1.1.2.2. Ostali vlastiti prihodi 677.291

1.1.2.3.

1.2. Prihodi od znanstvenoistraživačkog rada 166.679 0 0 0 0

1.2.1. Projekti financirani iz proračuna MZOŠ

1.2.2. Projekti financirani iz proračuna NZZ

1.2.3. EU projekti 166.679

1.2.4. Ostala ministarstva

1.3. Čisti vlastiti prihodi (razlika prihoda i rashoda ostvarenih obavljanjem poslova na tržištu)

66.906 0 0 0 0

1.3.1. Komercijalni projekti

1.3.2. Nakladnička djelatnost 34.331

1.3.3. Skupovi i konferencije 14.532

1.3.4. Usluge (prodaja knjiga, fotokopiranje...) 18.043

1.3.5. Ostalo

1.4. Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

0 0 0 0 0

1.4.1. Prihodi od administrativnih pristojbi vezanih uz studijski program

1.4.2. Prihodi od administrativnih pristojbi temeljem javnih ovlasti

1.5. Donacije 0 0 0 0 0

1.5.1. Donacije od pravnih i fizičkih osoba unutar države

1.5.2. Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan države

1.6. Prihodi od imovine i imovinskih prava

1.7. Nerazgraničeni prihodi iz proračuna za financiranje redovite djelatnosti korisnika proračuna

32.440.678 0 0 0 0

1.7.1. Plaće (osobni dohoci, doprinosi i ostali rashodi) 28.466.500 0 0 0 0

1.7.1.1. Plaće za nastavno osoblje 24.025.726

1.7.1.2. Plaće za nenastavno osoblje 4.440.774

1.7.2. Materijalni troškovi 3.974.178

2. Rashodi poslovanja 48.502.142 0 0 0 0

23

2.1. Rashodi za zaposlene (osobni dohoci, doprinosi i ostali rashodi)

36.105.536 0 0 0 0

2.1.1. Plaće za rad u okviru norme 28.466.500

2.1.2. Naknade za prekonormni rad 5.937.039

2.1.3. Naknade za prijevoz na posao 1.374.206

2.1.4. Ostale naknade prema Kolektivnom ugovoru 327.791

2.2. Materijalni rashodi 6.724.583 0 0 0 0

2.2.1. Potrošni materijal 1.016.304

2.2.2. Energija 1.913.870

2.2.3. Komunalne naknade i pristojbe 159.567

2.2.4. Komunikacijske usluge i poštarina 497.647

2.2.5. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 331.052

2.2.6. Opskrba vodom 109.282

2.2.7. Odvoz smeća 89.609

2.2.8. Grafičke i tiskarske usluge, promidžba 999.774

2.2.9. Reprezentacija 174.358

2.2.10. Dnevnice i putni troškovi 702.264

2.2.11. Literatura 39.710

2.2.12. Platni promet, bankarske usluge 53.798

2.2.13. Računalna oprema (osim kapitalnih investicija) 301.477

2.2.14. Laboratorijska oprema (osim kapitalnih investicija) 0

2.2.15. Najam prostora (dvorana, bazen,....) 232.897

2.2.16. Ulaganja na građevinskim objektima (osim kapitalnih investicija)

0

2.2.17. Osiguranje objekta i opreme 102.974

2.3. Financijski rashodi (kamate i ostali financijski rashodi) 148.040

2.4. Subvencije

2.5. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

163.293

2.6. Ostali rashodi 5.360.690

3. Višak/manjak prihoda poslovanja (1-2) -1.464.361 0 0 0 0

4. Višak/manjak prihoda od nefinancijske imovine (građevinski objekti, postrojenja, oprema, prijevozna sredstva i druga kapitalna oprema) (4.1.-4.2.)

0 0 0 0 0

4.1. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine i zaduživanja

4.2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

5. Višak/manjak primitaka od financijske imovine i obveza (5.1.-5.2.)

0 0 0 0 0

5.1. Primici od financijske imovine i zaduživanja

5.2. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

6. Višak/manjak prihoda i primitaka -1.464.361 0 0 0 0

24

KVALIFIKACIJA PREMA VRSTI STUDIJA:

Tablica 9: Broj studenata koji su stekli kvalifikaciju po vrsti studijskih programa

STUDIJSKI PROGRAMIRAZINA STUDIJA(PREDDIPLOMSKI

, DIPLOMSKI)TRAJANJE

BROJ DIPLOMIRANI

H

1.Učiteljski studij (s modulima)

Integrirani preddiplomski i diplomski

5 179

2.Učiteljski studij (sa engleskim ili njemačkim jezikom)

Integrirani preddiplomski i diplomski

5 36

3.

Preddiplomski sveučilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

preddiplomski 3 106

4.

Studijski program za koji se traži dopusnica: Diplomski sveučilišni studij "Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

diplomski 2 90

25

Documents

Studija o opravdanosti izvođenja predloženog studijskog programa 6.2.2015. tip top