STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT PŠENIČNI MLIN ... · namjene, namijenjen skladištenju i mljevenju žita te proizvodnji i skladištenju brašna. U prosincu 2011. godine napravljen

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT PŠENIČNI MLIN - REKONSTRUKCIJA

I.ETAPA – dogradnja (silos za pšenicu, mlin, silos za brašno, ekspedit, skladište, upravljačko-energetski blok), Izgradnja

(portirnica, nadstrešnica za otpad, parkirališna mjesta) i prenamjena skladište u pakirnicu, laboratorij i uredski prostor

II. ETAPA – dogradnja skladišta, izgradnja ekspedita uz željeznicu i

transportnog puta prema ekspeditu uz željeznicu NA PODRUČJU GRADA VINKOVACA

NETEHNIČKI SAŽETAK ZA JAVNI UVID

Zagreb, rujan 2013.

Netehnički sažetak, SUO Pšenični mlin rekonstrukcija, PIK Vinkovci d.d.

Br.dokumenta: 233-13-25/90 2


Br.dokumenta: 233-13-25/90 3

Naručitelj: PIK Vinkovci d.d.

Projekt izradio: Hrvatski centar za čistiju proizvodnju

Broj dokumenta: 233-13-25/90

Vrsta dokumentacije: Studija utjecaja na okoliš

Naziv zahvata: PŠENIČNI MLIN – REKONSTRUKCIJA

I. ETAPA – dogradnja (silos za pšenicu, mlin, silos za brašno, ekspedit,

skladište, upravljačko-energetski blok), Izgradnja (portirnica, nadstrešnica za otpad, parkirališna mjesta) i prenamjena skladište u pakirnicu, laboratorij i uredski prostor

II. ETAPA – dogradnja skladišta, izgradnja ekspedita uz željeznicu i

transportnog puta prema ekspeditu uz željeznicu

- Netehnički sažetak za javni uvid-

Voditelj projekta: Morana Belamarić Šaravanja, dipl. ing. biologije, univ. spec. oecoing.

Stručni suradnici: mr. sc. Goran Romac, dipl. ing. kem. tehn.

Dražen Šoštarec, dipl. ing. kem. tehn.

MSc. Ivana Ivičić, env. sci.

Igor Anić, dipl. ing. geotehnike

Vedran Žiljak, dipl. ing. stroj.

Radni tim PIK Vinkovci d.d.:

Mirela Periškić, dipl. ing.

Mihaela Janković, dipl. ing.

Sonus d.o.o. Miljenko Henich, dipl. ing. el.

Coning d.d. Emilija Vlahek, dipl. ing. arh.

Odobrio: mr. sc. Goran Romac, dipl. ing. kem. tehn.

Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Revizija 0


Br.dokumenta: 233-13-25/90 4


Br.dokumenta: 233-13-25/90 5

Izrađivači Studije po poglavljima:

UVOD Morana Belamarić Šaravanja, dipl. ing. biol., univ. spec.

oecoing.

A. OPIS ZAHVATA

Morana Belamarić Šaravanja, dipl. ing. biol., univ. spec.

oecoing.

mr. sc. Goran Romac, dipl. ing. kem. teh.,

Dražen Šoštarec, dipl. ing. kem. teh.

Vedran Žiljak, dipl. ing. stroj.

Mirela Periškić, dipl. ing.

B. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Morana Belamarić Šaravanja, dipl. ing. biol., univ. spec.

oecoing.

C. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU


oecoing.



Miljenko Henich, dipl. ing. el.

D. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ


oecoing.





E. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA i PRIJEDLOG PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ


oecoing.





mr. sc. Goran Romac, dipl. ing.

F. SAŽETAK STUDIJE G. IZVORI PODATAKA H. POPIS PRIMIJENJENIH

ZAKONSKIH PROPISA I. POPIS SLIKA J. POPIS TABLICA K. POPIS PRILOGA


oecoing.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 6


Br.dokumenta: 233-13-25/90 7


Br.dokumenta: 233-13-25/90 8

SADRŽAJ:

A OPIS ZAHVATA...................................................................................................................................................10

A.1 SVRHA PODUZIMANJA PLANIRANOG ZAHVATA I ZADAĆA STUDIJE..........................................................10 A.2 OPIS POSTOJEĆIH FIZIČKIH I TEHNOLOŠKIH OBILJEŽJA STANJA NA LOKACIJI GOSPODARSKOG

KOMPLEKSA TVRTKE PIK VINKOVCI D.D. ..................................................................................................12 A.3 OPIS FIZIČKIH I TEHNOLOŠKIH OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA „PŠENIČNI MLIN -

REKONSTRUKCIJA„....................................................................................................................................12 A.3.1 Objekti koji se planiraju izgraditi ................................................................................................... 13

A.3.2 Opis tehnološkog procesa .............................................................................................................. 14

A.3.2.1.1 Miješanje, homogenizacija, čišćenje, kvašenje i odležavanje pšenice ............................................14 A.3.2.1.2 Glavni proces ..................................................................................................................................15

A.3.2.2 Gotovi proizvodi...................................................................................................................................15 A.3.2.3 Pakiranje i i skladištenje gotovog proizvoda ........................................................................................15 A.3.2.4 Otprašivanje.........................................................................................................................................15

B VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA.....................................................................................................................16

C OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU................................................................................................16

C.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ LOKACIJE ZAHVATA...........................................................................................................16

C.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ...............................................................................19 C.2.1 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske...................................................................... 19

C.2.2 Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije .............................................................................. 19

C.2.3 Prostorni plan područja posebnih obilježja Višenamjenskog kanala Dunav-Sava ......................... 20

C.2.4 Prostorni plan uređenja Grada Vinkovaca..................................................................................... 20

C.2.5 Generalni urbanistički plan (GUP) Grada Vinkovaca ..................................................................... 21

C.3 GEOLOŠKE ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA .................................................................................................21

C.4 TEKTONSKE I SEIZMIČKE ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA................................................................................21

C.5 HIDROLOŠKE I HIDROGRAFSKE ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA........................................................................22

C.6 KLIMATOLOŠKO METEOROLOŠKE OSOBINE ..........................................................................................................22

C.7 STANIŠNI TIPOVI I EKOLOŠKA MREŽA..................................................................................................................22

Ekološka mreža ............................................................................................................................................ 23

C.8 KVALITETA ZRAKA NA PODRUČJU GRADA VINKOVACA............................................................................................26

C.9 ZAŠTIĆENA PODRUČJA I KULTURNA DOBRA U OKOLICI LOKACIJE ZAHVATA ..................................................................26

Zaštićena područja ....................................................................................................................................................26 Kulturna dobra ..........................................................................................................................................................28

C.10 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ........................................................................................28

D OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...............................................................................................................29

D.1 PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME, GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA ..........................................................................................................29

D.1.1 Mogući utjecaji zahvata na tlo i vode ............................................................................................ 29

D.1.2 Mogući utjecaji zahvata na zrak .................................................................................................... 30

D.1.3 Mogući utjecaji zahvata na floru i faunu ....................................................................................... 31

D.1.4 Mogući utjecaji zahvata na vizualni identitet krajobraza.............................................................. 31

D.1.5 Mogući utjecaji zahvata na kulturna dobra i zaštićene prirodne vrijednosti................................. 31

D.1.6 Mogući utjecaji i prihvatljivost utjecaja buke ................................................................................ 31

D.1.7 Mogući utjecaji zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom.............................................. 33

D.1.8 Mogući utjecaji zahvata na promet .............................................................................................. 33

D.1.9 Mogući utjecaji zahvata na stanovništvo ...................................................................................... 34

D.1.10 Mogući utjecaji svjetlosnog onečišćenja ................................................................................... 34

D.2 MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ PO PRESTANKU KORIŠTENJA ILI UKLANJANJU ZAHVATA ...................................................34

D.3 MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ U SLUČAJU AKCIDENTA (EKOLOŠKE NESREĆE) ...............................................................35

E MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ........................................................................................36


Br.dokumenta: 233-13-25/90 9

E.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKOLOŠKIH NESREĆA ........................36

E.1.1 Opće mjere..................................................................................................................................... 36

E.1.2 Mjere zaštite tla i voda .................................................................................................................. 36

E.1.3 Mjere zaštite zraka ........................................................................................................................ 37

E.1.4 Mjere zaštite od utjecaja na vizualni identitet krajobraza ............................................................ 38

E.1.5 Mjere zaštite od buke .................................................................................................................... 38

E.1.6 Mjere gospodarenja otpadom ....................................................................................................... 39

E.1.7 Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja ...................................................................................... 39

E.1.8 Mjere hortikulturnog uređenja ...................................................................................................... 39

E.1.9 Mjere zaštite okoliša po prestanku korištenja ili uklanjanju pšeničnog mlina............................... 39

E.1.10 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće) ................................................................. 40

E.2 PROGRAM PRAĆENJA ...............................................................................................................................40 E.2.1 Program praćenja stanja okoliša ................................................................................................... 40

E.2.2 Prijedlog programa praćenja ......................................................................................................... 41

F IZVORI PODATAKA ............................................................................................................................................44

G POPIS PROPISA ..................................................................................................................................................45


Br.dokumenta: 233-13-25/90 10

A OPIS ZAHVATA

A.1 SVRHA PODUZIMANJA PLANIRANOG ZAHVATA I ZADAĆA STUDIJE

Nositelj zahvata - tvrtka PIK – VINKOVCI d.d. organizirana je u nekoliko profitnih centara kako slijedi:

PC Ratarstvo i stočarstvo, PC Povrtlarstvo, PC Indrustrija i PC Belica. Sjedište tvrtke nalazi se u

jugoistočnom dijelu grada Vinkovaca u industrijskoj četvrti. Potpora profitnim centrima osigurana je

kroz funkcije podrške (financije, računovodstvo, komercijala, pravna služba, ljudski resursi, uprava).

Nositelj zahvata sustavno vodi brigu o zaštiti okoliša što se, između ostalog, dokazuje certifikatima

ISO 14001: 2004, GLOBAL G.A.P., HACCP; ISO 9001: 2008 u.

U sklopu PC Industrija nalazi se industrijski kompleks Pšenični mlin. Kompleks je proizvodno skladišne

namjene, namijenjen skladištenju i mljevenju žita te proizvodnji i skladištenju brašna.

U prosincu 2011. godine napravljen je idejni projekt za zahvat rekonstrukcije i dogradnje Pšeničnog

mlina na lokaciji gospodarskog kompleksa na k.č.br. 5202/1 k.o. Vinkovci. Prema projektu, postojeći

mlin kapaciteta 120 t/dan prestaje s radom, a planira se nova građevina Pšenični mlin –

rekonstrukcija i dogradnja kapaciteta 150 t/dan. U veljači 2012. godine za zahvat je podnesen Zahtjev

za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Ministarstvo zaštita okoliša i prirode izdalo je dana

10. travnja 2012. godine Rješenje (klasa: UP/I-351-03/12-08/8, urbroj: 517-12-8) slijedom kojeg nije

potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Za planirani zahvat Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vinkovci izdao je

lokacijsku dozvolu (klasa: UP/I 1-350-05712-01/23, ur.broj: 2188/01-10-12-19) od 24. 07. 2012. i

Potvrdu glavnog projekta (klasa: 361-02/12-01/228, ur.broj: 2188/01-10-12-7) od 07. 11. 2012.

S obzirom da su se, u međuvremenu, zbog poslovno uvjetovanih razloga stvorili preduvjeti za

dodatno proširenje kapaciteta, nositelj zahvata odlučio je izraditi izmjenu Idejnog projekt i pokrenuti

postupak za novu izmjenu lokacijske dozvole za kapacitet pšeničnog mlina od 630 t/dan.

Na istoj lokaciji planira se dakle rekonstrukcija postojećeg pšeničnog mlina. Nova građevina je

složena građevina koja će se sastojati od 15 međusobno funkcionalnih građevina. Pod

rekonstrukcijom pšeničnog mlina podrazumijeva se:

− dogradnja silosa za pšenicu, mlina, silosa za brašno, ekspedita, skladišta, upravljačko-

energetskog bloka,

− izgradnja portirnice, nadstrešnice za otpad, parkirališnih mjesta i

− prenamjena postojećeg skladišta u pakirnicu, laboratorij i uredski prostor.

Stoga je izrađena izmjena i dopuna idejnog projekta pod nazivom“ Pšenični mlin-rekonstrukcija

I ETAPA – dogradnja(silos za pšenicu, mlin, silos za brašno, ekspedit, skladište, upravljačko energetski

blok), izgradnja (portirnica, nadstrešnica za otpad, parkirališna mjesta), prenamjena skladišta u

pakirnicu, aboratorij i uredski prostor

II. ETAPA – dogradnja skladišta, izgradnja ekspedita uz željeznicu i transportnog puta prema

ekspeditu uz željeznicu)“, u daljnjem tekstu Pšenični mlin – rekonstrukcija. Postojeća građevina

kapaciteta od 120 t/dan planira se zatvoriti.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 11

Novi mlin za pšenicu sastojat će se od tehnološki dva odvojena mlina u istoj zgradi. Manji mlin je

kapaciteta 180 t/dan i veći 450 t/dan. Građevina će se vezati na postojeći AB silos na način da se dio

dograđuje, a djelomično se rekonstruiraju postojeće građevine.

Sukladno Prilogu I Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)

postrojenja za obradu i preradu namijenjena za proizvodnju hrane iz sirovina biljnog podrijetla,

kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda preko 300 tona na dan (prosječna kvartalna vrijednost)

obveznici su pribavljanja rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

Istovremeno, prema Prilogu I Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) za sve

zahvate za koje je potrebno pribaviti objedinjene uvjete zaštite okoliša prema posebnom propisu

potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Planirani zahvat se nalazi na popisu zahvata u Prilogu I., (popis zahvata za koje se provodi procjena

utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode), Uredbe o

procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) i to prema sljedećem kriteriju:

� 46. Svi zahvati za koje je potrebno pribaviti objedinjene uvjete zaštite okoliša prema

posebnom propisu, a koji nisu sadržani u ovom Prilogu.

Slijedom navedenog izrađena je Studija utjecaja na okoliš. Studija se izrađuje u fazi prije izdavanja

lokacijske dozvole. Cilj Studije je analizirati moguće utjecaje na okoliš te predložiti mjere primjenom

kojih će se ti utjecaji na okoliš eliminirati ili svesti na prihvatljivu razinu. Također je cilj razmotriti

potrebu praćenja stanja okoliša i sukladno tome predložiti program praćenja stanja okoliša odnosno

praćenja rada.

Treba napomenuti da je kapacitet pšeničnog mlina od 630 t na dan ujedno i kriterij za svrstavanje

postrojenja pod odredbe Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN

114/08), Prilog I, djelatnost 6.4.b) Postrojenja za obradu i preradu namijenjena za proizvodnju hrane

iz sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda preko 300 tona na dan. Stoga

će Operater podnijeti Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za rekonstrukciju

postojećeg postrojenja sukladno glavi III.1., članku 6. Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih

uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08).

Studija će poslužiti kao podloga za provedbu postupka procjene utjecaja planiranog zahvata na okoliš

sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) kao i potpora za provedbu

postupka utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša sukladno Uredbi o postupku utvrđivanja

objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) s konačnim ciljem izdavanja Rješenja o objedinjenim

uvjetima zaštite okoliša kojim su sveobuhvatno definirane obveze Nositelja zahvata/Operatera

vezano uz područje zaštite svih sastavnica okoliša, i koje se moraju uzeti u obzir kako pri daljnjem

planiranju realizacije zahvata tako i pri radu postrojenja u predstojećem razdoblju.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 12

A.2 OPIS POSTOJEĆIH FIZIČKIH I TEHNOLOŠKIH OBILJEŽJA STANJA NA LOKACIJI GOSPODARSKOG KOMPLEKSA TVRTKE PIK VINKOVCI D.D.

PIK Vinkovci je trgovačko društvo sa sjedištem u Vinkovcima i dio je koncerna Agrokor. Osnovna djelatnost tvrtke je prerada i skladištenje žitarica, te proizvodnja žitarica, industrijskog bilja i povrća.

PIK Vinkovci d.d. organiziran je kroz proizvodnju - profitne centre (PC Industrija, PC Povrtlarstvo, PC

Ratarstvo i stočarstvo i PC Belica) i funkcije podrške (Službe financija i računovodstva, prodaje nabave

i centralnog skladištenja te ljudskih resursa, pravnih i općih poslova)

Na lokaciji Matije Gupca 130, Vinkovci, smješten je profitni centar Industrija. Na istoj lokaciji se nalazi

i „ugašena“ tvornica stočne hrane Krma, čije se postojeće zgrade i skladišta trenutno ne koriste,

odnosno samo se djelomično koriste kao skladišta repromaterijala. U sklopu profitnog centra

Industrija djeluju poslovni centri Silos i Mlin i Odjel održavanja. Poslovni centar Silos pruža usluge

skladištenja i sušenja žitarica i uljarica te proizvodnje, dorade i distribucije sjemena ratarskih kultura.

Poslovnoi centar Mlin je sa zapadne strane upravnom zgradom, pripadajućim uredima i vagom, a s

južne strane zgradom i silosom bivše tvornice stočne hrane „Krma“ i obuhvaća zgradu postrojenja,

skladišni prostor i pripadajuće silo-ćelije za brašna.

Cjelokupni prostor gospodarskog kompleksa obuhvaća katastarske čestice br. 5202/1; 5202/3;

5202/4; 5202/5; 5145/8 i 5415/9 sve u k.o. Vinkovci II. Na situaciji u prilogu 1 ove Studije prikazan je

raspored svih objekata na lokaciji gospodarskog kompleksa.

Gospodarski kompleks povezan je s javnom prometnom površinom cestom i željezničkim

kolosijekom. Prilaz na lokaciju gospodarskog kompleksa tvrtke PIK –VINKOVCI d.d. je s Državne ceste

55 na ulicu Matije Gupca. Cesta se spaja na glavnu cestu koja je povezana sa zaobilaznicom oko

grada. Unutar kruga omogućen je unutarnji promet na asfaltiranoj površini. Pored glavne porte

postoji pomoćni izlaz koji se može koristiti po potrebi. Željeznički kolosijek je standardnih dimenzija

dužine 436 m unutar kruga i povezan je s kolosijekom stanice Vrapčane. Napajanje građevina

električnom energijom je osigurano iz tri trafostanice.

Vodoopskrba se obavlja iz dva bušena bunara. Projekt novog sustava internog vodovoda i kanalizacije

je u završnoj fazi gradnje i njegovom realizacijom osigurat će se opskrba sanitarno-tehnološkom

vodom svih građevina iz javne vodoopskrbne mreže. Također za zbrinjavanje sanitarnih otpadnih

voda u tijeku je završna faza spajanja na gradski vodovod i kanalizaciju. Ovim projektom razdvajaju se

sanitarne od oborinskih otpadnih voda te se sanitarne otpadne vode odvode na gradski pročistač

otpadnih voda.

A.3 OPIS FIZIČKIH I TEHNOLOŠKIH OBILJEŽJA PLANIRANOG ZAHVATA „PŠENIČNI MLIN - REKONSTRUKCIJA„

U Vinkovcima, ul. M. Gupca 130, na katastarskoj čestici 5202/1 planira se zahvat „Pšenični mlin –

rekonstrukcija“ kapaciteta 630 t/dan. Čestica je nepravilnog oblika površine 115.770 m2. Na

predmetnoj čestici nalazi se niz postojećih objekata (situacija u prilogu 1). Na istoj građevnoj čestici,

uz jugozapadnu među formira se zona obuhvata unutar koje se gradi novi pšenični mlin kapaciteta

630 t/dan na način da se dio postojećih građevina ruši, dio se rekonstruira i prenamjenjuje, a dio


Br.dokumenta: 233-13-25/90 13

dograđuje. Za građevine koje se uklanjaju ishođena je dozvola za uklanjanje građevina, klasa UP/361-

01/11-01/01, urbroj: 2188/01-10-12-6-, od 20. 03. 2012. godine.

Postojeći pšenični mlin kapaciteta 120 t/dan prestaje s radom, a novi zahvat koristit će postojeću

infrastrukturu na lokaciji. Površina obuhvata zahvata iznosi 18.198 m2, dok površina pod

novoprojektitranim i rekonstruiranim građevinama iznosi cca 6.115 m2. Shematski prikaz

mikrolokacije novog proizvodnog objekta prikazan je na Slici 1.

Slika 1. Prikaz mikrolokacije planiranog zahvata (označeno crveno) u odnosu na postojeće objekte na lokaciji PIK Vinkovci

A.3.1 Objekti koji se planiraju izgraditi

Pšenični mlin je sklop više međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina. U tablici 1 je

dan pregled postojećih i planiranih objekata zahvata.

Tablica 1. Postojeći i planirani objekti i njihova namjena u sklopu zahvata

Objekt Status Namjena Oznaka na situaciji u prilogu 1

Silos Postojeće Skladištenje pšenice u postojećim ćelijama

1

Silos za pšenicu novo Odležavanje pšenice 2

Mlin Novo Meljava pšenice 3

Silos za brašno Novo Prijam samljevenog brašna iz mlina, skladištenje prije utovara na

4

Lokacija gospodarskog kompleksa PIK Vinkovci

d.d.

Lokacija planiranog zahvata unutar

kompleksa PIK Vinkovci


Br.dokumenta: 233-13-25/90 14

Objekt Status Namjena Oznaka na situaciji u prilogu 1

kamione i/li u pakirnicu.

Ekspedit Novo Utovar na kamione rinfuznog brašna i posija

5

Pakirnica Rekonstrukcija i

prenamjena postojećeg skladišta

Pakiranje gotovih proizvoda 6

Skladište – 1 faza Novo 7a

Skladište – 2 faza Novo

Skladištenje gotovih proizvoda – brašna u vrećama

7b

Laboratorij Rekonstrukcija

postojećeg laboratorija

Pomoćne prostorije i kotlovnica u prizemlju, uredi i laboratorij na katu

8

Upravljačko energetski blok

Novo Instalaterski blok u prizemlju, upravljački i prateći prostori mlina

9

Ekspedit uz željeznicu Novo Utovar u željezničke vagone rinfuznog brašna i posija

10

Transportni put prema ekspeditu uz željeznicu

Novo Transport brašna i posija iz mlina prema ekspeditu uz željezničku prugu

11

Portirnica Novo Kontrola ulaza i izlaza i vaganje kamiona na kolnoj vagi

12

Nadstrešnica za otpad

Novo Natkrivanje kontejnera za otpad 13

Transportni put prema silosu za pšenicu

Rekonstrukcija Transport pšenice u silos 14

Namjena svih građevina je industrijska odnosno proizvodno-skladišna. Složena građevina pšeničnog

mlina bit će izgrađena unutar tlocrtnih gabarita 147,00 x 53,50 m, maksimalne visine 45,70 m od kote

gotovog terena.

A.3.2 Opis tehnološkog procesa

A.3.2.1 Miješanje, homogenizacija, čišćenje, kvašenje i odležavanje pšenice

Proces rada postrojenja pšeničnog mlina počinje izuzimanjem pšenice iz silosa za dugo čuvanje

pšenice i prebacivanjem pšenice određenih karakteristika u silos za pripremu mješavina pšenice za

mljevenje.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 15

Izmiješana pšenica se vodi do automatske vage Nakon vage pšenica prolazi kroz permanentni magnet

i ide na aspirator-klasifikator a sve u cilju odvajanja primjesa.

Pšenica koja je na prethodno opisani način očišćena i pripremljena odvodi se na ovlaživanje u uređaj

koji pomoću mikrovalne tehnike kontinuirano mjeri vlagu u zrnu i izračunava količinu vode koju treba

u dodati u proizvod kako bi se postigla točno definirana vlaga proizvoda koji će ići na mljevenje.

Ovako tretirana pšenica se pužnim transporterom prebacuje u ćelije za odležavanje. U tim ćelijama

zrno pšenice upija vodu. Vrijeme odležavanja je 20 – 24 sata.

A.3.2.2 Glavni proces

Glavni proces mlina se odvija na valjnim stolicama (valjni mlinovi), sitima za prosijavanje samljevene

pšenice, strojevima za izdvajanje griza,detašerima, otresivačima posija, strojevima za usitnjavanje

brašna, strojevima za uništavanje insekata, jaja i ličinki insekata, kontrolnim strojevima, dozatorima,

miješalicama i transporterima. Postupak mljevenja se sastoji iz sukcesivnog usitnjavanja i

razvrstavanja usitnjenog mliva.

Nakon svakog prolaza materijala kroz mlinove isti se otprema na planska sita.

A.3.2.3 Gotovi proizvodi

Razdvojeno i prosijano brašno se transportira do silosa za gotove proizvode. Radi kontrole i

upravljanja proizvodnim procesom svaka vrsta brašna se propušta kroz automatske vage. Elektronika

očita vrijednost mase brašna na vagi i ispušta ga u koš ispod vage na čijem se dnu nalazi zračna

zaustava koja prebacuje proizvod u uređaj za pneumatski transport.

Brašna tip 400, 550 i tip 850 se prije vage još jednom propuštaju preko malih planskih sita a nakon

vage proizvod prolazi preko sterilizatora.

Brašno se pneumatski transportira na vrh silosa za brašno i pomoću skretnica brašno se usmjerava u

željenu silosnu ćeliju. Na dnu svake silosne ćelije za brašno se nalazi vibrirajući izuzimač pužnica koja

ujedno služi kao dozator kad se rade smjese brašna i homogeniziranja.

A.3.2.4 Pakiranje i i skladištenje gotovog proizvoda

Izmiješano brašno je gotovi proizvod koji se može dalje otpremiti u neki od silosa za brašno, na linije

za pakiranje brašna u vreće od 25 kg, na linije za pakiranje brašna za maloprodaju, u vrećice od 1kg ili

5 kg ili se gotovi proizvod otprema do silosa za utovar rinfuze.

Zapakirano brašno skladišti se u posebnom skladištu.

Peletiranje posija

Posije su nusproizvod koji nastaje u mlinu i zapravo su jako očišćena ljuska zrna pšenice bez neke

značajne hranjive vrijednosti. Posije sadrže veliku količinu celuloze i kao takve se mogu dodavati u

stočnu hranu za goveda ili se mogu koristiti kao energent.

Mlin PIK Vinkovci ima predviđenu liniju peletiranja posija. Posije se peletiraju iz više razloga, a glavni

razlog je kompakcija rahlog materijala male gustoće kako bi se dobio materijal veće gustoće i na taj

način značajnu smanjili problemi transporta do tvornica stočne hrane ili drugih potrošača.

A.3.2.5 Otprašivanje

Mlin za mljevenje meke pšenice je postrojenje koje radi u iznimno čistim uvjetima. Razlozi za to su u

prvom redu jer se radi o ljudskoj hrani koja izravno služi za pripremanje obroka ili proizvoda za jelo, a


Br.dokumenta: 233-13-25/90 16

drugi razlog je stvaranje organske prašine u procesu rada, a samim tim i uvjeta za pojavu požara ili

čak i eksplozije. Da bi se spriječila mogućnost stvaranja eksplozivnih uvjeta cijeli mlin i svi uređaji i

strojevi moraju se kvalitetno otprašivati. Prašina se neprestano izvlači te se na taj način sprječava

stvaranje eksplozivnih uvjeta.

Otprašivanjem su obuhvaćeni svi transportni uređaji za pšenicu koji služe za pražnjenje silosa i

transport pšenice prema zgradi mlina. Sustav je centralni s vrećastim filterima.

Prašina koja se nakupi na stjenkama vreća filtera se sakuplja u koš za skupljenu prašinu. Čisti zrak koji

prolazi kroz filter se ispušta na krovu silosa u atmosferu, a smanjenje buke se vrši pomoću prigušivača

buke.

B VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Mogućnost ugradnje opreme i rekonstrukcijski zahvati ograničeno su zadanim rasporedom i

gabaritima postojećih objekta u sklopu gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d tehničko-

tehnološkim zahtjevima pa nije bilo mogućnosti razmatranja varijantnih rješenja.

C OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

C.1 Geografski položaj lokacije zahvata

Lokacija gospodarskog kompleksa tvrtke PIK – VINKOVCI d.d. smještena je u Vukovarsko-srijemskoj

županiji na administrativno-teritorijalnom prostoru Grada Vinkovaca, Matije Gupca 130, u

katastarskoj općini Vinkovci II na k.č.br. 5202/1; 5202/3; 5202/4; 5202/5; 2145/8; 5415/9. Sam

zahvat izvodi se na k.č.br. 5202/1. Položaj Vukovarsko-srijemske županije unutar Republike Hrvatske

prikazan je na Slici 2, a položaj Grada Vinkovaca1 unutar Vukovarsko-srijemske županije na Slici 3.

Slika 2. Geografski položaj Vukovarsko-srijemske županije unutar Republike Hrvatske

1 Grad Vinkovci = jedinica lokalne samouprave grad Vinkovci = grad Vinkovci kao naseljeno mjesto


Br.dokumenta: 233-13-25/90 17

Slika 3. Geografski položaj Grada Vinkovci unutar Vukovarsko-srijemske županije

Grad Vinkovci graniči s općinama Jarmina, Markušica, Nuštar, stari Jankovci, Ivankovo, Andrijaševci i

Privlaka. Lokacija gospodarskog kompleksa tvrtke PIK –VINKOVCI d.d. smještena je na jugoistočnom

dijelu grada Vinkovaca (Slika 4 i Slika 5) unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. Korištenje

i namjena površina u Generalnom urbanističkom planu grada Vinkovaca (Službeni glasnik grada

Vinkovaca 6/06) označena kao „I1 – proizvodna-pretežito industrijska“ (slika 6).

Slika 4. Prikaz šireg okruženja lokacije gospodarskog kompleksa tvrtke PIK –VINKOVCI d.d. na

jugoistočnom rubu područja grada Vinkovaca

PIK VINKOVCI D.D.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 18

Slika 5. Prikaz uže lokacije gospodarskog kompleksa tvrtke PIK –VINKOVCI d.d.

Lokacija

planiranog

zahvata Lokacija gospodarskog

kompleksa PIK Vinkovci

Slika 6. Izvadak iz kartografskog prikaza 1 Korištenje i namjena površina iz GUP grada Vinkovaca


Br.dokumenta: 233-13-25/90 19

C.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

C.2.1 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja Republike

Hrvatske temeljni su dokumenti prostornog uređenja države. Njima je određeno da prostor i okoliš,

sa svim resursima i elementima koji se u njima pojavljuju, predstavljaju prirodni temelj svakog života i

razvitka te su ograničeni i vrlo često neobnovljivi. Strategijom prostornog uređenja Republike

Hrvatske se utvrđuje da su mjere zaštite prostora i okoliša, koje se moraju provoditi u interesu

kvalitetnog života stanovništva, postale svojevrsna nezaobilazna ekonomska kategorija. Strategija

određuje okvire unutar kojih se osigurava razvitak s najracionalnijim i najekonomičnijim parametrima

gospodarenja prostorom i okolišem. Planiranje i uređenje prostora obuhvaćaju ne samo funkcionalno

uređenje, već i sve pojave u prostoru (vode i more, zrak i atmosferu, tlo i vegetaciju, mineralne

sirovine i rude) te njihovo međusobno djelovanje u cilju postizanja održivog razvitka kojim će se

prostor i okoliš koristiti tako da ne dođe do njegovog oštećivanja, već da se uspostavi racionalno

korištenje neobnovljivih i obnovljivih resursa u cilju dugoročnog razvitka za buduće generacije.

Strategija upućuje da se provedbom relativno malih zahvata u cilju postizanja bolje organiziranosti

lokalnih zajednica, mogu sustavno provoditi i podupirati strateški relevantne aktivnosti poput npr.

prilagođavanja gospodarstva uvjetima i osobitostima prostora te, posebno, mjera za utvrđivanje

granica mogućnosti i fleksibilnost prostora, integriranost u ustrojbeni sustav naselja i krajobraza,

energetska ograničenja, zaštitu okoliša te stvaranje prihoda iz domicilnih resursa. Oba navedena

dokumenta prostornog uređenja određuju da gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već

formiranim zonama tih djelatnosti, kao i tamo gdje to infrastruktura omogućava.

Zahvat se izvodi u sklopu postojećeg gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d.. Iz

navedenog se može zaključiti da je planirani zahvat sukladan Strategiji i Programu prostornog

uređenja Republike Hrvatske.

C.2.2 Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije

Zahvat rekonstrukcije i izgradnje pšeničnog mlina kapaciteta 630 t/dan PIK Vinkovaca nalazi se na

administrativno-teritorijalnom prostoru Grada Vinkovaca za koji vrijedi važeći Prostorni plan

uređenja grada Vinkovaca (Službeni glasnik Grada Vinkovaca 07/04) te Generalni urbanistički plan

grada Vinkovaca (Službeni glasnik Grada Vinkovaca 06/06), unutar katastarske općine Vinkovci II.

Korištenje i zaštita prostora Grada Vinkovci temelji se na sveobuhvatnim prostornim dokumentima u

kojem su jasno određeni ciljevi budućeg razvoja Grada. Grad Vinkovci nalazi se u Vukovarsko

srijemskoj županiji za koju je važeći Prostorni plan Vukovarsko srijemske županije s pripadajućim

izmjenama i dopunama (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije, broj 07/02, 08/07, 9/07) te

Prostorni plan područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav – Sava ( Odluka o donošenju

Prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav – Sava (NN 121/11).

U važećem Prostornom planu Vukovarsko-srijemske županije korišteni su podaci te planovi

Prostornog plana (bivše) Općine Vinkovci iz 1990. zajedno sa izmjenama i dopunama (1992., 1998.

godina).


Br.dokumenta: 233-13-25/90 20

Ograničenja korištenja prostora u smislu lociranja određenih sadržaja odnose se na zaštitu

poljoprivrednih površina visoke kvalitete tla, područja uz obale rijeka i područja uz zaštićena kulturna

dobra i zaštićenu prirodu.

Izvan građevinskih područja mogu se smještavati građevine u skladu sa Zakonom o prostornom

uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) i odredbama za provođenje

prostornog plana, a odnosi se na farme i građevine u funkciji poljoprivrede, turističke objekte sa

smještajem, rekreacijske zone i sl.

Kao temeljni resurs ove županije, navodi se kvalitetno poljoprivredno zemljište. Preporuka je

Ministarstva poljoprivrede kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) Članak 20. stavci 3-5

da se općenito izbjegava gradnja na zemljištu P1 i P2 kvalitete tla te poveća izgrađenost postojećih

građevinskih zona.

U tom smislu, zahvat rekonstrukcije i izgradnje pšeničnog mlina kapaciteta 630 t/dan PIK Vinkovaca

poštuje ovu preporuku s obzirom da se rekonstrukcija i dogradnja odvijaju na već, u istu svrhu,

korištenom zemljištu.

C.2.3 Prostorni plan područja posebnih obilježja Višenamjenskog kanala Dunav-Sava

Višenamjenski kanal Dunav-Sava planiran je Strategijom i Programom Prostornog uređenja Republike

Hrvatske. Izrada Prostornog plana područja s posebnim obilježjima, određena je u okviru Programa

Prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN br. 50/1999.). Izrada Plana izrađena je sukladno Zakonu

o prostornom uređenju (NN br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02., 100/04.), te Zakonu o prostornom

uređenju i gradnji (NN br. 76/07., 38/09., 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, i 80/13.). Sadržaj i pokazatelji

Prostornog plana područja s posebnim obilježjima, definirani su člankom 69. Zakona o prostornom

uređenju i gradnji i člankom 7. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim

prostornim pokazateljima, i standardu elaborata prostornih planova (NN br. 148/10.).

Planirani Kanal djelomično prolazi građevinskim područjem naselja Vinkovci. Trasa kanala prolazi

istočno u odnosu na grad, a najmanja udaljenost građevinskog područja od osi kanala iznosi 173 m.

Na području grada Vinkovaca trasa kanala prolazi nakon prolaska vododijelnicom kod Nuštarske

grede (kod mjesta Nuštar i Cerić) gdje kanal prelazi u savski sliv. Kanal prolazi koritom rijeke Bosut

kroz prokop Bazjaš te koritom Bosuta do naselja Cerna. Kroz Cernu kanal prolazi koritom Bosuta i

Biđa.

Područje zahvata rekonstrukcije i dogradnje pšeničnog mlina kapaciteta 630 t/dan PIK - VINKOVCI

pripada području obuhvaćenom Prostornim planom područja posebnih obilježja Višenamjenskog

kanala Dunav-Sava. Međutim, budući da su izradi Plana područja posebnih obilježja Višenamjenskog

kanala Dunav-Sava, rabljeni Prostorni planovi uređenja gradova/općina za područja kojima prolazi, iz

Prostornog plana područja posebnih obilježja Višenamjenskog kanala Dunav-Sava ne proizlaze

nikakva nova ograničenja ili uvjeti za Zahvat.

C.2.4 Prostorni plan uređenja Grada Vinkovaca

Pri izradi Prostornog plana uređenja grada Vinkovaca (Službeni glasnik Grada Vinkovaca br. 07/04)

uzete su u obzir obveze iz dokumenata prostornog uređenja višeg reda, pa tako i obveze iz

Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko-srijemske županije, br.

07/02). S obzirom da se Izmjene i dopune Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije (Službeni

glasnik Vukovarsko-srijemske županije br. 08/07 i 09/07) odnose na članke 2., 15., 28., 34., 42. i 43


Br.dokumenta: 233-13-25/90 21

Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko-srijemske županije, br.

07/02), iste nemaju utjecaja na odredbe važećeg Prostornog plana uređenja grada Vinkovaca

(Službeni glasnik Grada Vinkovaca br. 6/06), a koje se odnose na predmetni zahvat.

C.2.5 Generalni urbanistički plan (GUP) Grada Vinkovaca

Na kartografskom prikazu 1 Korištenje i namjena površina iz Generalnog urbanističkog plana grada

Vinkovaca (Službeni glasnik Grada Vinkovaca br. 6/06) vidljivo je da se zahvat nalazi unutar lokacije

gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d., dakle unutar izgrađenog dijela građevinskog

područja, odnosno unutar površine koja je u Generalnom urbanističkom planu grada Vinkovaca

označena kao „I1 – proizvodna-pretežito industrijska

Prema članku 2. Odredbi za provođenje iz Generalnog urbanističkog plana grada Vinkovaca

predmetna građevina se prema vrsti svrstava u veće gospodarske građevine čija je ukupna bruto

površina nadzemnih etaža veća od 300 m2.

U odnosu na namjenu nakon planirane prenamjene predmetna građevina se može svrstati u

proizvodne industrijske građevine, odnosno veće skladišne građevine/sadržaje.

C.3 Geološke značajke promatranog područja

Prema geotektonskoj rajonizaciji područje Vinkovaca pripada Panonskom bazenu, odnosno njegovom

južnom dijelu: Slavonsko-srijemskoj depresiji. Regionalno gledajući, Slavonsko-srijemska depresija je

područje spuštanja.

U geološkoj građi terena na kojem leži Grad Vinkovci sudjeluju sedimenti kvartarne starosti. Riječ je o

starijim-pleistocenskim te mlađim-holocenskim sedimentima. Sjeverni i istočni dijelovi Grada leže na

naslagama prapora ili lesa pleistocenske starosti. Naslage su nastale sedimentacijom u vodenim

okolišima (jezera, rijeke, močvare) i na kopnu zadnjih nekoliko tisuće godina.

Radi se o žuto-smeđem pjeskovito-glinovitom prahu (siltu), slabo vezanom, šupljikavom. Debljina

prapora se procjenjuje na maksimalno 20-tak metara. Zapadni i centralni dijelovi Grada leže na

naslagama holocenske starosti koje predstavlja prah, pjeskoviti prah, glinoviti prah i glina. Boje su

sive, smeđe i sivosmeđe. Debljina ovih naslaga ne prelazi desetak metara. Južni dijelovi Vinkovaca

leže na naslagama holocenske starosti koje predstavlja prašinasti pijesak, prah, glinoviti prah i

pretaloženi les.

C.4 Tektonske i seizmičke značajke promatranog područja

Područje Vinkovaca nalazi se na graničnom predjelu velikih, regionalnih spuštenih i izdignutih

struktura ili tektonskih jedinica koje su odijeljene rasjedima ili rasjednim zonama. Ovdje se susreću

Uzdužni rubni rasjed Dravske potoline te Sjeverni rubni rasjed Savske i Slavonsko-srijemske potoline s

poprečnim rasjedom Vinkovci-Vukovar. Upravo na ovom području utvrđene su najveće amplitude

spuštanja (3.000 m) Slavonsko-srijemske depresije. Najveći horizontalni pomaci na površini iznose

oko 4 km i vezani su na smicanje tektonskih blokova duž rasjeda Vukovar-Vinkovci. Prema karti

rasporeda maksimalnih intenziteta potresa, u području županije razlikuju se jugoistočni i istočni dio

gdje je potencijalna maksimalna seizmičnost terena prema MCS ljestvici VI0 i manje (jaki potresi i

slabi potresi) te veći ostali dio gdje je seizmičnost VII° (vrlo jaki potresi). Prema seizmološkoj karti za


Br.dokumenta: 233-13-25/90 22

povratno razdoblje od 500 godine, grad Vinkovci se nalazi unutar područja VII0MCS (Marcalli-

Cancani-Siebergova ljestvica).

C.5 Hidrološke i hidrografske značajke promatranog područja

Područjem grada Vinkovaca protječe rijeka Bosut koja pripada slivnom području "BIĐ-BOSUT"

vodnog područja sliva Save. Lokacija gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d. nalazi unutar

vodozaštitnog područja (IIIA zona sanitarne zaštite izvorišta Kanovci). Međutim temeljem Odluke o

zonama sanitarne zaštite izvorišta „Kanovci“ - Vinkovci, Klasa: 325-04/07-01/04, Urbroj: 2196/1-03-

07-3, koju je donijela Skupština Vukovarsko-srijemske županije, dana 12. srpnja 2007.god. (Službeni

vjesnik Vukovarsko-srijemske županije 8/07), predmetna lokacija se nalazi izvan vodozaštitnog

područja navedenog izvorišta vode za javnu vodoopskrbu.

Rijeka Bosut nalazi se u relativnoj blizini od 232 m od područja zahvata, s njegove zapadne strane.

U budućnosti će se područje zahvata nalaziti u „procijepu“ između Bosuta sa zapadne i Kanala Sava-

Dunav s istočne. U blizini lokacije, također se nalaze i melioracijski kanali Bosut 1 i Jošine.

C.6 Klimatološko meteorološke osobine

Ovo područje, s obzirom na prirodno-geografske osobine i pripadnost prostoru tipične panonske

ravnice, ima odlike umjereno kontinentalne klime. Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje

mjesečne temperature više od 10°C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature

najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3 °C i +18 °C, te

prosječna godišnja količina oborine od 700-800 mm.

Na području Vinkovaca najčešći vjetar je sjeverozapadnjak s prosječnom brzinom od 2,4 m/s, zatim

slijede jugoistočnjak s prosječnom brzinom od 2,5 m/s te sjeverozapadni vjetar s prosječnom brzinom

od 3,2 m/s.

C.7 Stanišni tipovi i Ekološka mreža

Stanišni tipovi

Sukladno izvatku iz Karte staništa Republike Hrvatske (Slika 7) pribavljenom od Državnog zavoda za

zaštitu prirode na užem području lokacije zahvata, odnosno unutar područja koje u Generalnom

urbanističkom planu grada Vinkovaca nosi oznaku „I1 – proizvodna-pretežito industrijska“ zastupljeni

su slijedeći stanišni tipovi:

− J41, Industrijska i obrtnička područja (unutar kojeg se nalazi i postojeći objekt koji je

predmetom prenamjene);

− J21, Gradske jezgre (ovako je označen dio prostora oko izgrađenih objekata, iako tamo

nama stambenih niti drugih gradskih objekata);

− I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama (uglavnom južno od

lokacije zahvata);

− C22, Vlažne livade Srednje Europe (sjeveroistični dio gospodarske zone).


Br.dokumenta: 233-13-25/90 23

Navedeni stanišni tipovi nisu određeni kao ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje se zahtijeva

provođenje mjera očuvanja, a stanišni tip Vlažnih livada srednje europe nije zastupljen na lokaciji

postojećeg objekta koji je predmetom rekonstrukcije.

Ekološka mreža

Lokacija zahvata, prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), ne ulazi u područje

obuhvata ekološke mreže kao što je i prikazano na ovjerenom izvodu iz Područja Nacionalne ekološke

mreže, izdanom od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode (Slika 8).

Zahvat se izvodi unutar područja koje je na kartografskom prikazu 1 Korištenje i namjena površina iz

Generalnog urbanističkog plana grada Vinkovaca (Službeni glasnik Grada Vinkovaca br. 6/06)

označeno kao zona „I1 – proizvodna-pretežito industrijska“, unutar izgrađenog dijela građevinskog

područja.

Net

eh

nič

ki s

ažet

ak, S

UO

Pše

nič

ni m

lin r

eko

nst

rukc

ija, P

IK V

inko

vci d

.d.

Br.

do

kum

enta

: 23

3-1

3-2

5/9

0

24

Slik

a 7

. Izv

adak

iz k

arte

sta

niš

ta R

epu

blik

e H

rvat

ske

za p

od

ručj

e za

hva

ta

Net

eh

nič

ki s

ažet

ak, S

UO

Pše

nič

ni m

lin r

eko

nst

rukc

ija, P

IK V

inko

vci d

.d.

Br.

do

kum

enta

: 23

3-1

3-2

5/9

0

25

Slik

a 8

. Izv

od

iz p

od

ručj

a N

acio

nal

ne

eko

lošk

e m

reže

izd

an o

d s

tran

e D

ržav

no

g za

vod

a za

zaš

titu

pri

rod

e


Br.dokumenta: 233-13-25/90 26

C.8 Kvaliteta zraka na području grada Vinkovaca

U Vukovarsko-srijemskoj županiji (područje HR1) ne postoje postaje za trajno praćenje kakvoće zraka

te nema kontinuiranog mjerenja kakvoće zraka. Prema važećoj Uredbi o utvrđivanju lokacija postaja

u Državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka, na području Županije nisu planirane državne

postaje za mjerenje kakvoće zraka.

U zimskom i ljetnom razdoblju 2007 godine tvrtka Dvocut Ecro d.o.o. provela je na području

Vukovarsko-srijemske županije imisijska mjerenja kakvoće zraka pokretnim ekološkim laboratorijem

(PEL). Obavljena su mjerenja mjerenje imisijskih koncentracija CO, CO2, NO, NO2, O3, SO2, H2S,

količine lebdećih čestica PM10 u zimskom i ljetno periodu. Laboratorij je u gradu Vinkovcima bio

smješten u centru grada u pješačkoj zoni na križanju Duge ulice i Ulice Kralja Zvonimira.

Rezultati mjerenja pokazali su trajnu onečišćenost lebdećim česticama. Tijekom zimskih mjeseci

povećane razine NO2 ukazuju na zagađenje koje je izazvano vjerojatno grijanjem stambenih zgrada.

U ljetnim mjesecima povećane su razine ozona. Ozon nastaje složenim kemizmom iz tzv. prekursora

ozona. Prekursori ozona su polutanti tj. spojevi kao što su nemetanski ugljikovodici i NOx koji u

prizemnim slojevima atmosfere (troposferi) u prisutnosti sunčeva svjetla međusobnom reakcijom

daju ozon. To su najčešće dušikovi oksidi i veliki broj hlapivih organskih spojeva. Vrijednosti

koncentracija svih ostalih polutanata u oba razdoblja mjerenja bile su niže od graničnih vrijednosti.

C.9 Zaštićena područja i kulturna dobra u okolici lokacije zahvata

Zaštićena područja

Uže područja lokacije zahvata ne nalazi se na zaštićenom području prema Zakonu o zaštiti prirode

(NN 80/13). Izvod iz karte zaštićenih područja dan je na slici 9.

Net

eh

nič

ki s

ažet

ak, S

UO

Pše

nič

ni m

lin r

eko

nst

rukc

ija, P

IK V

inko

vci d

.d.

Br.

do

kum

enta

: 23

3-1

3-2

5/9

0

27

Slik

a 9

. Izv

od

iz k

arte

zaš

tiće

nih

po

dru

čja


Br.dokumenta: 233-13-25/90 28

Kulturna dobra

Središte grada Vinkovaca k.o. Vinkovci I predstavlja zaštićeno kulturno dobro rješenjem

Konzervatorskog odjela Osijeku (Klasa: UP-I-612-08/04-01/14; Urbr: 532-10-3/1-04-01 – 05. 04.

2004.) te je uvršteno u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH – Listu preventivno zaštićenih

kulturnih dobara pod brijem – P-713.

Područje zahvata rekonstrukcije i dogradnje PC Mlin PIK – VINKOVCI ne nalazi se niti u jednoj zoni

zaštite.

Prema GUP grada Vinkovaca unutar administrativnih granica Grada nalaze se: registrirana arheološka

zona Vinkovaca, jedan registrirani i dva evidentirana arheološka lokaliteta. Arheološka zona Vinkovci,

koja obuhvaća grad i okolicu, proglašena je 1970. godine i to iz razloga jer su se na području Grada

pronašli ostaci naselja koji dokazuju kontinuitet života od preko 8.000 godina.

Iz kartografskog prikaza 4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 4.1. Uvjeti korištenja iz GUP grada

Vinkovaca vidljivo je sljedeće:

• da se lokacija gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d., kao i katastarska čestica

zahvata br. 5202/1 nalazi unutar arheološke zone Vinkovci;

• da se lokacija gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d. nalazi unutar granica zone

ograničene izgradnje.

Za vrijeme provedbe zemljanih radova, a vezano uz izvođenje građevinskih radova unutar

registriranih arheoloških zona, bitne su odredbe članka 178. Odredbi za provođenje. Lokacija zahvata

u uporabi je, u gospodarske svrhe, od 1962. godine, odnosno prije proglašenja zaštićene arheološke

zone. Prilikom građenja nisu prijavljena nikakvi arheološki nalazi, kao niti u 50 godina korištenja.

C.10 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

Lokacija gospodarskog kompleksa tvrtke PIK –VINKOVCI d.d. smještena je u Vukovarsko-srijemskoj

županiji na administrativno-teritorijalnom prostoru Grada Vinkovaca, u katastarskoj općini Vinkovci II.

Iako se područje zahvata nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, odnosno unutar

površine koja je u Generalnom urbanističkom planu grada Vinkovaca označena kao „I1 – proizvodna -

pretežito industrijska“, lokacija je okružena poljoprivrednim površinama i drugim gospodarskim

objektima i ne dotiče naselja od kojih je u najbližoj točki udaljena 234 metra.

Najvažniji utjecaj rekonstrukcije PC Mlin i povećanja kapaciteta postrojenja očekuje se u razini buke

koju mlin, odnosno PC Mlinarstvo, proizvodi kumulativno s drugim profitnim centrima na lokaciji (PC

Silos i PC Sjemenarstvo) iako sam po sebi ne očekuje se da će sam mlin proizvoditi buku veću od one

određene za ovu lokaciju koja u Generalnom urbanističkom planu grada Vinkovaca nosi oznaku „I1 –

proizvodna-pretežito industrijska“.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 29

D OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Promjene koje će nastati realizacijom zahvata: „Pšenični mlin – Rekonstrukcija“, najvećim su dijelom

vezane su uz područje neposrednog zahvata. Utjecaji na okoliš mogu se predvidjeti u slijedećim

aktivnostima:

1. Priprema i izgradnja i korištenja zahvata;

2. Prestanak korištenja ili uklanjanje zahvata;

3. Akcident (ekološka nesreća).

D.1 PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME, GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA

D.1.1 Mogući utjecaji zahvata na tlo i vode

Tijekom dopreme i otpreme materijala, građenja i montaže tj. korištenjem teretnih vozila i

građevinske mehanizacije može doći do nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva, otapala i

boja, međutim s obzirom da se manipulacija izvodi na betoniranim površinama gospodarskog

dvorišta i unutar postojećih objekata ne očekuje se onečišćenje tla i voda s obzirom na mogućnost

brze reakcije u smislu sprječavanja negativnih utjecaja.

Potencijalni negativni utjecaji na tlo po vrsti su jednaki onima koji se ostvaruju radom postojećeg

gospodarskog kompleksa, a razlikovat će se samo u nešto povećanom intenzitetu. To su sljedeći

mogući utjecaji:

� Onečišćenje tla gorivima i mazivima - korištenjem vozila za dovoz sirovina i pomoćnih

materijala i odvoz gotovih proizvoda i otpada, može doći do nekontroliranog izlijevanja

strojnih ulja ili goriva u tlo, a potom i u podzemne vode. Veličina utjecaja ovisi o količini

istekle tekućine, a najčešći uzrok tome su neodržavana vozila i mehanizacija te ljudska

nepažnja;

� Opterećenje tla otpadom – neadekvatno postupanje s bilo kojom vrstom otpada koji nastaje

radom gospodarske građevine za preradu žitarica i proizvodnju brašna može izazvati

negativne utjecaje na tlo, a posredno i na podzemne vode ukoliko se njime neadekvatno

gospodari. Nastajanje ostalih vrsta otpada i gospodarenje otpadom obrađeno je u zasebnom

poglavlju iz čega je vidljivo da Nositelj zahvata adekvatno postupa s otpadom.

Za zbrinjavanje sanitarno-ih otpadnih voda tijeku je završna faza spajanja na gradski vodovod i

kanalizaciju. Ovim projektom razdvajaju se sanitarne od oborinskih otpadnih voda te se sanitarne

otpadne vode odvode na gradski pročistač otpadnih voda..

U odgovarajućem postupku biti će potrebno, od strane nadležnih tijela, odrediti nove uvjete

ispuštanja otpadnih voda s predmetne lokacije uzimajući u obzir odredbe Pravilnika o graničnim

vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13).

Oborinska odvodnja s dijela krovnih površina i manipulativnih površina zadržava se uz ugradnju

taložnika i separatora ulja iza zadnjeg okna na lokaciji. U funkciju će se staviti postojeći odvod


Br.dokumenta: 233-13-25/90 30

oborinske odvodnje koji završava u kanalu i dalje u rijeci Bosut. Tijekom proizvodnog postupka

proizvodnje brašna ne nastaju tehnološke otpadne vode.

Slijedom svega navedenog tijekom korištenja zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na vode.

D.1.2 Mogući utjecaji zahvata na zrak

Tijekom građenja do utjecaja na zrak može doći kao posljedica ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak iz

vozila koja su Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11) definirana kao pokretni emisijski izvori.

S obzirom na karakteristike zahvata i trajanje radova ne očekuje se značajni utjecaj eventualne

fugitivne emisije prašine koja uobičajeno nastaje pri radovima koji uključuju značajnije čišćenje

terena, iskopavanja, nasipavanje i sl., a dijelom nastaje i kao posljedica kretanja građevinskih strojeva

i vozila. Emisija prašine zbog građevinskih radova na lokaciji varirati će iz dana u dan, zavisno od tipa i

intenziteta građevinskih radova te meteoroloških čimbenika. Također, tijekom izvođenja radova

može doći do povećane emisije ispušnih plinova iz radnih strojeva velike zapremine motora koji rade

više sati na dan u kontinuitetu. S obzirom na karakter izgradnje koja je privremenog karaktera, ovaj

utjecaj se ocjenjuje kao mali.

Iz idejnog projekta za zahvat, koji je predmet ove Studije, vidljivo je da se na lokaciji u sklopu objekta

8 iz Priloga 1 planira izgradnja nove kotlovnice s 2 toplovodna plinska uređaja za loženje ukupne

snage 0,5 MW. Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11) i Uredbi o graničnim vrijednostima

onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12) nova kotlovnica spada u male uređaje za

loženje iz kojih je potrebno pratiti emisije onečišćujućih tvari. Kao gorivo u kotlovnici upotrebljavat će

se prirodni plin čime se automatski utječe na smanjenje emisija SO2 (dio vezan za izgaranje goriva) te

smanjenje emisije praškaste tvari (čestica) uslijed izgaranja goriva. Emisije dušikovih oksida također

ovise o vrsti goriva, ali i o uvjetima u ložištu, vrsti plamenika, stupnjevitosti izgaranja, učinkovitosti

ložišta.

Kotlovi će dimnjačom biti spojeni na dimnjake čiji će vrh biti uzdignut 1 m iznad krova objekta te će

predstavljati dva nova nepokretna izvora emisija u zrak na lokaciji gospodarskog kompleksa.

Za potrebe dopreme svježeg zraka, koji služi i za održavanje potrebnih mikroklimatskih uvjeta u

prostorima mlina (12-18 OC) te za potrebe aspiracije, ugradit će se tri klima komore vanjske izvedbe.

Za potrebe grijanja zraka u prijelaznim i zimskom razdoblju, u komorama će biti ugrađeni plinski

zagrijači zraka koji putem izmjenjivača topline dodatno zagrijavati ulazni zrak u zgradi mlina.

Prema Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12)

klima komore spadat će u male uređaje za loženje i predstavljat će tri nepokretna izvora emisija u

zrak.

Kao što je navedeno u opisu Zahvata realizacijom će se pojaviti i tri nova ispusta krutih čestica

odnosno prašine na lokaciji iz procesa čišćenja, mljevenja i skladištenja. Svi ispusti bit će opremljeni

vrećastim filterima kojima se sprječavaju emisije praškastih tvari u zrak. Prema literaturnim podacima

stupanj učinkovitosti vrećastih otprašivača kreće se od 95 – 99,9 %.

Zaključno, radom zahvata na lokaciji uspostavit će se ukupno 8 novih izvora emisija u zrak. Uz

primjenu odgovarajućih tehnika smanjenja emisija (filtera i otprašivača), redovnog održavanja

uređaja za loženje i praćenja emisija realizacijom zahvata ne predviđa se povećanje utjecaja na

onečišćenje zraka. Na lokaciji gospodarskog kompleksa potrebno je provesti mjere smanjenja emisija

dušikovih oksida u zrak iz postojećeg objekta kotlovnice.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 31

D.1.3 Mogući utjecaji zahvata na floru i faunu

Kao što je već opisano zahvat se planira unutar postojećeg gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-

VINKOVCI d.d. i to rekonstrukcijom i/ili rušenjem postojećih i dogradnjom novih objekta. Značajan

utjecaj na floru i faunu neće se ostvariti.

D.1.4 Mogući utjecaji zahvata na vizualni identitet krajobraza

S obzirom da se zahvat odvija unutar postojećeg gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d.

utjecaj na postojeći vizualni identitet krajobraza se neće ostvariti.

D.1.5 Mogući utjecaji zahvata na kulturna dobra i zaštićene prirodne vrijednosti

Iz kartografskog prikaza 4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 4.1. Uvjeti korištenja iz Generalnog

urbanističkog plana uređenja grada Vinkovaca vidljivo je sljedeće:

� da se lokacija gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d. nalazi unutar arheološke

zone;

� da se lokacija gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d. nalazi unutar granica zone

ograničene izgradnje.

Vezano uz predmetni zahvat ne očekuju značajni zemljani radovi. Dio postojećih objekata će se

rekonstruirati, a novi objekti bit će sagrađeni na mjestima starih koji će biti srušeni. Vezano uz

izvođenje građevinskih radova unutar registriranih arheoloških zona bitne su odredbe članka 178.

Odredbi za provođenje. Na lokaciji gospodarskog kompleksa kao i na mikrolokalitetu zahvata unutar

njega do sada nisu primijećeni arheološki nalazi.

D.1.6 Mogući utjecaji i prihvatljivost utjecaja buke

Na lokaciji zahvata i bližoj okolici tijekom pripreme i izgradenje može doći do pojave buke, i to iz dva

izvora:

� buka koju proizvodi oprema na gradilištu (rovokopači, dizalice i sl.);

� buka koju proizvode transportna sredstva (kamioni-prikoličari, kiperi i sl.) prilikom kretanja i

istovara materijala.

Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta određene su

člankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN,

broj 145/04). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U

razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB.

Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz

tablice 1. "Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave".

Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva

tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O

iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem

obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 32

Uzimajući u obzir da se radi o utjecaj ograničenog vremenskog trajanja i prestaje po završetku

aktivnosti na izgradnji, navedeni utjecaj se smatra prihvatljivim.

Temeljem rezultata mjerenja tvrtka Sonus d.o.o. izradila je računski model i grafički prikazi širenja

buke u okoliš. Bukom planiranog zahvata najugroženija će biti građevinska područja naselja

smještena sjeverno i južno od planiranog zahvata.

Kao referentne računske točke odabrane su slijedeće točke:

- tri točke u vanjskom prostoru na granici parcela postojećih stambenih objekata:

M1: R. Sremeca 13, Vinkovci (smještena unutar zone stambene namjene)

M2: Jošine 4, Jošine (smještena unutar zone mješovite, pretežito poslovne namjene)

M3: M. Gupca 129, Vinkovci (smještena unutar zone mješovite, pretežito poslovne

namjene)

- osam točaka duž ograde poslovnog kompleksa, unutar površine gospodarske namjene,

točke

Visina referentnih točaka imisije iznosi 4 m iznad razine tla.

Proračunate očekivane razine buke koje će se na referentnim točkama imisije javljati kao posljedica djelovanja izvora buke planiranog zahvata dane su u Tablici 2. Tablica 2. Proračunate očekivane razine buke na referentnim točkama

Referentna točka imisije LA,eq [dB(A)]

M1 - R. Sremeca 13 22,1

M2 - Jošine 4 27,6

M3 - M. Gupca 129 27,3

G1 - ograda poslovnog kompleksa 29,8








Proračunate očekivane razine buke su niže od dopuštenih za dnevno i za noćno razdoblje. Razine

buke koje će se na referentnim točkama imisije javljati kao posljedica djelovanja izvora buke

planiranog zahvata su znatno niže od postojećih razina buke. Ukupne razine buke nakon realizacije

zahvata ostati će nepromijenjene na svim referentnim točkama osim na točci G3 (ograda poslovnog

kompleksa) na kojoj se očekuje porast razine buke za manje od 2 dB.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 33

D.1.7 Mogući utjecaji zahvata zbog nastajanja i gospodarenja otpadom

Na svakom gradilištu neizbježno je nastajanje otpada. U slučaju predmetnog zahvata nastajat će

određene vrste i količine opasnog i neopasnog otpada.

Vezano uz aktivnosti rušenja postojećih objekata i građenja novih te aktivnosti ugradnje nove

opreme identificirane su osnovne vrste otpada, sukladno Katalogu otpada Uredbe o kategorijama,

vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, (NN 50/05 i 39/09) koja je

usklađena s Europskom listom otpada 2000/532/EC, i prikazane su po ključnom broju u Tablici 3.

Tablica 3. Vrste otpada za koje se predviđa nastajanje tijekom izgradnje zahvata OPASNI OTPAD

KLJUČNI BROJ NAZIV

13 02 05* Neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike, na bazi mineralnih ulja

15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

NEOPASNI OTPAD

KLJUČNI BROJ NAZIV

15 01 01 ambalaža od papira i kartona

15 01 06 otpadna ambalaža

17 01 07 otpad od ostataka građevnog materijala

17 01 01 beton

17 01 02 opeka

17 01 03 crijep/pločice i keramika

17 04 05 željezo i čelik

17 04 07 miješani metali

20 03 01 miješani komunalni otpad

S obzirom na aktivnosti koje se obavljaju u sklopu postojećeg gospodarskog kompleksa tvrtka PIK –

VINKOVCI d.d. nakon realizacije predmetnog zahvata nastajat će iste vrste otpada kao i do sada samo

nešto povećanim intenzitetom.

Ukoliko će se s nastalim vrstama otpada gospodariti sukladno Zakonu o održivom gospodarnju

otpadom (NN 94/13) i na temelju njega usvojenih podzakonskih propisa koji reguliraju gospodarenje

s pojedinim vrstama otpada neće doći do negativnog utjecaja na okoliš.

D.1.8 Mogući utjecaji zahvata na promet

Doprema sirovina (pšenice) i pomoćnih materijala te otprema gotovih proizvoda odvijat će se

cestovnim prometom kao i do sada. Dolazak do objekta je riješen kao i do sada, dakle postojećim

internim prometnicama unutar kompleksa.

S obzirom na planirani kapacitet prerade od ukupno 630 t/dan predviđena količina prerade iznosi na

godišnjoj bazi 189.000 tona. Uz pretpostavku da je nosivost kamiona za prijevoz pšenice 20 tona to

na godišnjoj bazi iznosi 9.450 kamiona ukupno, odnosno 31 vozilo na dan. Uzevši u obzir podatke iz

izvještaja „Brojenje prometa na cestama RH za 2010 godinu“ (izvor: Hrvatske ceste, Zagreb, svibanj

2011., gdje je na brojačkom mjestu „3722 - obilaznica Vinkovci“ utvrđeno PGDP – prosječni godišnji

dnevni promet – 2.274 vozila i PLDP - prosječni ljetni dnevni promet – 2.445 vozila, može se zaključiti


Br.dokumenta: 233-13-25/90 34

da ukupan promet lokacije PIK Vinkovci iznosi cca 1,3% u odnosu na PGDD, što ne iznosi više od 10 %

povećanog prometnog opterećenja kao kriterija prekomjerne uporabe sukladno Pravilniku o

prekomjernoj uporabi javnih cesta (NN 40/00). Shodno gore navedenom može se zaključiti da je

povećanje intenziteta prometa zanemarivo.

D.1.9 Mogući utjecaji zahvata na stanovništvo

Najbliže kuće u odnosu na zahvat nalaze se na udaljenosti od 450 m. Tijekom izvođenja građevinskih

radova doći će do pojave buke na gradilištu čiji se utjecaj kako je navedeno u poglavlju D.1.6. smatra

prihvatljivim za stanovništvo.

Također će se javiti fugitivna emisija prašine koja je dijelom posljedica građevinskih radova

(iskopavanje, nasipavanje i dr.), a dijelom nastaje dizanjem prašine s tla uslijed kretanja građevinskih

strojeva i vozila. Uzimajući u obzir činjenicu da se najbliže naseljene kuće nalaze oko 450 m

sjeverozapadno od novoplaniranog zahvata, utjecaj fugitivne emisije prašine kao niti utjecaj emisija

ispušnih plinova iz radnih strojeva nije značajan.

Uz pridržavanje mjera zaštite okoliša za sprječavanje utjecaja prepoznatih u sklopu pogavlja D. ove

sveukupan utjecaj građevinskih radova smatra se prihvatljivim za stanovništvo.

Utjecaj na stanovništvo tijekom rada pšeničnog mlina može se ostvariti kroz povremenu pojavu buke

i emisija krutih čestica u zrak kao posljedica proizvodnog procesa.

Utjecaj buke i emisija krutih čestica na stanovništvo tijekom rada mlina ocjenjuje sa prihvatljivim, kao

i prometne aktivnosti koja će se javljati kao posljedica rada zahvata.

Ukoliko se pri hortikulturnom uređenju lokacije zahvata koriste biljke s alergenom peludi može doći

do nepovoljnog utjecaja na stnovništvo. Alergena pelud izaziva alergisjke reakcije kod stanovništva i

između ostalog utječa na radnu sposobnost. Stoga je pri hortikulturnom uređenju okoliša potrebno

vioditi brigu da se koriste nasadi s nealergenom peludi (vrste koje imaju cvijet i ne oprašuju se

vjetrom) i provodi košnja trave i eventualnog korova prije cvjetanja.

D.1.10 Mogući utjecaji svjetlosnog onečišćenja

Iako je 2012. godine na snagu stupio Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) nisu

doneseni provedbeni podzakonski akti (Uredba ili Pravilnik) vezani za standarde upravljanja

rasvjetljnošću kojim bi se, sukladno navedenom Zakonu, reguliralo sljedeće:

Obzirom da se radi se o rekonstrukciji i dogradnji postrojenja, na postojećoj proizvodnoj lokaciji može

se očekivati da se broj rasvjetnih tijela neće bitno povećati budući da je proizvodno područje već

čuvano i osigurano, a novoizgrađeni objekti dolaze na mjesto već postojećih objekata.

U fazi idejnog projekta izvedbeni detalji, u smislu broja dodanih jedinca za osvjetljenje te njihova

snaga, nisu poznati no potrebno je, u smislu poštivanja navedenog Zakona, operatera rasvijetle

upozoriti na potrebe pridržavanja odredbi.

D.2 MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ PO PRESTANKU KORIŠTENJA ILI UKLANJANJU ZAHVATA

Opisani zahvat unutar postojećeg gospodarskog kompleksa tvrtka PIK–VINKOVCI d.d. planira se s

namjerom dugoročnog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka rada u ovom

trenutku nije predviđen. Tijekom uklanjanja građevina mogu se javiti negativni utjecaji na okoliš

uslijed uklanjanja (rušenja) čvrstih objekata – buka i prašina. Također će se javiti i otpad nastao kao


Br.dokumenta: 233-13-25/90 35

posljedica rušenja. Nepostupanje s tim otpadom na način predviđen zakonskim propisima dovelo bi

do negativnih utjecaja na okoliš.

D.3 MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ U SLUČAJU AKCIDENTA (EKOLOŠKE NESREĆE)

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN, broj 80/13) nesreća je izvanredni događaj

prouzročen djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života

ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu.

Kao moguće ekološke nesreće do kojih može doći kako tijekom izvođenja zahvata i/ili tijekom rada

su:

- nekontrolirano izlijevanje strojnih ulja ili goriva, otapala i boja u tlo, a potom i u

podzemne vode tijekom izgradnje objekata, dopreme i otpreme materijala, građenja i

montaže tj. korištenjem teretnih vozila i građevinske mehanizacije. Veličina utjecaja ovisi

o količini istekle tekućine, a najčešći uzrok tome su neodržavana vozila i mehanizacija te

ljudska nepažnja;

- nekontrolirano izlijevanje lož ulja iz podzemnog spremnika;

- požar uslijed kojeg može doći do oštećenja objekata i infrastrukture, stradavanja ljudi te

uništenja vegetacije na lokaciji zahvata;

- pucanje pojedinih komponenata sustava za zbrinjavanje otpadnih voda pri čemu bi došlo

do izlijevanja otpadnih voda u okoliš što bi onečistilo prvenstveno tlo i podzemne vode

- eksplozije organske prašine koji nastaje pri obradi pšenice.

S obzirom na cjelokupni tehnološki proces prerade, na lokaciji gospodarskog kompleksa PIK Vinkovci

su primijenjene mjere zaštite u cilju sprečavanja ekološke nesreće, posebice protupožarna zaštita i

sigurnost rada postrojenja. U svrhu zaštite voda od onečišćenja, izrađen je Operativni plan

interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog zagađenja voda.

Idejnim rješenjem je predviđeno opremanje s odgovarajućom sigurnosnom opremom u slučaju

požara (isključenje napajanja, vatrodojava s pozivom odgovornoj zaštitarskoj službi, vatrogasnoj

brigadi ili drugoj odgovornoj osobi). Koncepcijom postrojenja i stalnom kontrolom tehnološkog

procesa kao i praćenjem stanja okoliša, potencijalni utjecaji na okoliš svedeni su na najmanju moguću

mjeru sukladno zakonskim odredbama.

U smislu sprječavanja mogućnosti stvaranja eksplozivnih uvjeta radi nastajanja organske prašine cijeli

mlin te svi uređaji i strojevi u njemu moraju se kvalitetno otprašivati. Na svim mjestima gdje postoji

opasnost od stvaranja eksplozivnih uvjeta (npr. transportni elementi, silos za sirovine, dio za

kondicioniranje i čišćenje, meljava, silos za brašno) proizvodni elementi su aspirirani niskotlačnim

ventilatorima te se zrak usmjerava i filtrira u vrećastim filtrima pri čemu se krute čestice izdvajaju na

površinu te se prašina otresa u zračnu zaustavu i na kraju u koš za prašinu. Kontinuirano izvlačenje

prašine smanjuje opasnost od stvaranja eksplozivnih uvjeta.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 36

E MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA

E.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKOLOŠKIH NESREĆA

E.1.1 Opće mjere

1. U slučaju postavljanja vanjske rasvjete na mikrolokaciji novoplaniranih objekata u fazi daljnje

pripreme projekta, dakle već u fazi izrade daljnje projektne dokumentacije, voditi računa o

zaštiti od svjetlosnog onečišćenja kako bi se odabrale odgovarajuće svjetiljke i spriječila

nepotrebna i prekomjerna osvijetljenost. Posebno voditi računa o zabranama iz propisa koji

reguliraju zaštitu od svjetlosnog onečišćenja. .

2. Za planirani zahvat treba izraditi projekt zaštite od buke kojim treba uzeti u obzir ograničenja

u pogledu dopuštenih razina buke postavljena u studiji o utjecaju na okoliš.

3. Tijekom izrade daljnje projektne dokumentacije predvidjeti sve mjere za zaštitu od buke kako

bi se na referentnim točkama unutar susjednih zona postigle dopuštene razine buke.

4. Radove izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom te se pridržavati odobrene projektne

dokumentacije i poštivati zakonske odredbe koje reguliraju konkretnu izgradnju.

5. Prilikom izvođenja radova voditi računa o smještaju postojećih i planiranih infrastrukturnih

vodova.

6. Ishoditi posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Vukovaru, vezano uz

arheološku zonu.

E.1.2 Mjere zaštite tla i voda

1. Radove na izgradnji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom te se pridržavati odobrene

projektne dokumentacije i poštivati zakonske odredbe koje reguliraju konkretnu izgradnju.

2. Tlo od iskopa odložiti na stranu i kasnije koristiti u svrhu krajobraznog uređenja lokacije

zahvata.

3. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se spriječi

nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedično i u podzemne vode, opasnih tekućina kao što su

motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na gradilištu se moraju osigurati priručno spremna

sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja koja imaju vodopravnu dozvolu.

4. Realizirati konačno rješenje odvodnje otpadnih voda s lokacije gospodarskog kompleksa

tvrtke PIK-VINKOVCI d.d., sukladno zahtjevima Vodopravne dozvole odnosno Dozvolbenog

naloga i nadležnih tijela i projektu „Vodovod i kanalizacija PIK Vinkovci“ izrađenom od strane

„Katuni“ d.o.o. iz Vinkovaca

5. Sustav za odvodnju otpadnih voda mora imati atest o vodonepropusnosti. Ispitivanje

vodonepropusnosti obavljati od strane ovlaštene tvrtke.

6. Sve radove i sav transport na lokaciji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 37

7. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se spriječi

nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedično i u podzemne vode, opasnih tekućina kao što su

motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na lokaciji se moraju osigurati priručno spremna

sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja koja imaju vodopravnu dozvolu.

8. Upotrijebljeno sredstvo za upijanje zbrinuti kao opasan otpad putem ovlaštene tvrtke za

zbrinjavanje opasnog otpada.

9. Radne i manipulativne površine na kojima može doći do onečišćenja uslijed obavljanja

djelatnosti moraju biti vodonepropusne.

10. Oborinske vode s krovnih i drugih čistih površina ispuštati direktno na zelene površine unutar

lokacije i dalje u kanal Jošine.

11. Vodonepropusne sabirnu jamu prazniti putem ovlaštene osobe do izvedbe konačnog rješenja

odvodnje otpadnih voda s lokacije gospodarskog kompleksa tvrtke PIK-VINKOVCI d.d.,

sukladno zahtjevima Vodopravne dozvole odnosno Dozvolbenog naloga i nadležnih tijela.

12. Građevine internog sustava odvodnje održavati u skladu s Pravilnikom o radu i održavanju

objekata i uređaja u funkciji zaštite voda

13. Sustav za odvodnju i skladištenje otpadnih voda ispitati na vodonepropusnost, strukturalnu

stabilnost i funkcionalnost unutar 5 godina od stupanja na snagu provedbenog propisa, a

nakon tog roka kontrolu ispravnosti obavljati svakih 8 godina od strane ovlaštene institucije.

14. Sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju koristiti na način da ne onečišćuju okoliš, a

poslove povjeriti ovlaštenim osobama. Dezinfekcijska sredstva koje se koriste moraju biti u

skladu s Popisom otrova namijenjenih održavanju komunalne higijene.

15. Poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije obavljati od strane pravne i/ili fizičke osobe

koje posjeduju rješenje Ministarstva poljoprivrede.

16. Podatke o ispitivanju otpadnih voda dostavljati Hrvatskim vodama – Vodnogospodarski odjel

za srednju i donju Savu, Zagreb.u roku od mjesec dana od obavljenog uzorkovanja.

17. Podatke o količini ispuštene otpadne vode dostavljati jednom mjesečno Hrvatskim vodama –

VGO srednja i donja Sava na propisanom očevidniku.

E.1.3 Mjere zaštite zraka

1. Koristiti samo ispravna vozila koja moraju biti proizvedena, opremljena, rabljena i održavana

tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da

ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi,

kakvoću življenja i okoliš.

2. Ukoliko dođe do povećane emisije prašine tijekom građenja, istu je potrebno smanjiti

prskanjem vodom prometnica i putova kojima se kreću vozila i mehanizacija.

3. Na postojećoj kotlovnici potrebno je provesti mjere smanjenja emisije onečišćujućih tvari u

zrak, za emisije dušikovih oksida. Roke za provedbu mjera je 31. 12 2015. godine. Nakon

provedbe mjera potrebno je izvršiti mjerenja emisija dušikovih oksida u zrak kako bi se

utvrdilo da iste ne prekoračuju GVE.


Br.dokumenta: 233-13-25/90 38

4. Redovitim čišćenjem i održavanjem objekata i internih prometnica smanjiti fugitivnu emisiju

prašine.

5. Osigurati ispravnost vozila za dovoz i odvoz robe kako bi njihove emisije bile u zakonski

dozvoljenim granicama.

6. Provoditi redovnu kontrolu i zamjenu filtera kako bi se osigurala njihova učinkovitost.

7. Tijekom pokusnog rada provesti prvo mjerenje praškaste tvari u zrak iz ispusta novog silosa

za brašno, procesa čišćenja i mljevenja (ispusti Z12, Z13 i Z14 na situaciji u Prilogu 6) i na

temelju rezultata odrediti učestalost mjerenja. GVE za praškaste tvari su do 20 mg/m3.

8. Tijekom pokusnog rada obaviti mjerenje onečišćujućih tvari iz ispusta kotlova (Z15, Z 16) u

kotlovnici i ispusta klima komora na zgradi mlina (Z17, Z18, Z19)

9. Izmjerene vrijednosti onečišćujućčih tvari moraju zadovoljavati GVE onečišćujućih tvari za

male uređaje za loženje, a koje su sljedeće:

Ugljikov monoksid 100 mg/m3

Oksidi dušika 200 mg/m3

10. Povremena mjerenja emisija onečišćujućih tvari iz malih uređaja za loženje provoditi

najmanje jednom u dvije godine od strane ovlaštene tvrtke.

11. Provoditi redovno održavanje kotlova u kotlovnici i podešavanje plamenika.

E.1.4 Mjere zaštite od utjecaja na vizualni identitet krajobraza

1. Pridržavati se odobrene projektne dokumentacije koja mora biti u skladu s odredbama

Generalnim urbanističkim planom grada Vinkovaca koji regulira izgradnju građevina na

području na kojem se planira zahvat.

E.1.5 Mjere zaštite od buke

1. U cilju sprečavanja nastajanja buke tijekom građevinskih radova, odnosno održavanja razine

vanjske buke u propisanim granicama, građevinske radove izvoditi malobučnim strojevima,

uređajima i sredstvima za rad i transport.

2. Bučne radove organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u

izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija tijekom noći.

3. Građevinske radove izvoditi u dnevnim smjenama uz dopuštenu ekvivalentnu razine buke do

70 dB(A). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A).

Naime, u razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za

dodatnih 5 dB (A) što ukupno iznosi 70 db (A).

4. Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći dopuštene

propisane. Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju

ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom

razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je

obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.

5. Nakon završetka izgradnje, tijekom probnog rada, treba provesti mjerenje buke na

referentnim točkama imisije, u skladu sa studijom o utjecaju na okoliš i glavnim projektom


Br.dokumenta: 233-13-25/90 39

zaštite od buke. Nakon toga, mjerenja treba provoditi u vremenskim razmacima od dvije

godine te dodatno pri izmjeni dominantnih izvora buke. Mjerenja treba provoditi za vrijeme

rada dominantnih izvora buke nazivnom snagom. Ovlaštena stručna osoba koja provodi

mjerenja buke može, ovisno o situaciji na terenu, odabrati i druge mjerne točke.

6. Da bi se razine buke održale u dopuštenim granicama tijekom rada zahvata potrebno je

redovito pregledavati i održavati uređaje i opremu.

E.1.6 Mjere gospodarenja otpadom

Tijekom izvođenja građevinskih radova sa svim vrstama otpada gospodariti na sljedeći način:

1. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno

skladištiti nastali otpad.

2. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti.

3. Gospodarenje svim nastalim vrstama otpada povjeriti ovlaštenoj osobi.

4. Zbrinjavanje ostalih vrsta otpada provoditi kako slijedi:

- otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti treba odvojeno skupljati i oporabiti,

- zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada treba biti organizirano od strane ovlaštene osobe,

- opasni otpad nastao liječenjem i prevencijom bolesti u životinja (medicinski otpad) potrebno

je odvojeno sakupljati u spremnike namijenjene za tu svrhu te njihovo zbrinjavanje ugovoriti

s pravnom osobom (osobama) koja posjeduje dozvolu za skupljanje, prijevoz i/ili zbrinjavanje

te vrste otpada. Dinamiku predaje ove vrste otpada uskladiti s posebnim propisom koji

definira gospodarenje s medicinskim otpadom.

E.1.7 Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja

1. Tijekom noći osvijetljenost mlina držati na minimalnom nivou potrebnom za sigurnost i rad,

te izbjegavati korištenje svjetlećih natpisa.

2. Pridržavati se Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i podzakonskih akata čije se

donošenje očekuje.

E.1.8 Mjere hortikulturnog uređenja

1. Tijekom hortikulturnog uređenja koristiti biljne vrste nealergenom peludi (vrste koje imaju

cvijet i ne oprašuju se vjetrom)

2. Ukloniti sve koriovne biljne vrste

3. Košnja i eliminiranje korova provoditi prije njihovog cvjetanja

E.1.9 Mjere zaštite okoliša po prestanku korištenja ili uklanjanju pšeničnog mlina

Planirani zahvat izvodi se s namjerom dugoročnog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin

prestanka rada u ovom trenutku nije predviđen.

1. Rastavljanje opreme i građevina na osnovu plana rušenja koji mora biti u skladu s propisima

koji u vrijeme prestanka korištenja ili uklanjanja mlina budu na snazi.

2. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno


Br.dokumenta: 233-13-25/90 40

skladištiti nastali otpad.

3. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti.

4. Gospodarenje svim nastalim vrstama otpada povjeriti ovlaštenoj osobi.

E.1.10 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće)

1. Sve instalacije u proizvodnom procesu potrebno je izvesti u protueksplozivnoj izvedbi.

2. Po dovršetku radova potrebno je ishoditi odgovarajući dokument o protueksplozivnoj zaštiti,

Ex- dokument.

3. Izraditi procjenu opasnosti za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom.

4. Pristup vatrogasne tehnike u slučaju spašavanja ljudi i imovine osigurati preko prilazne

prometnice. Osigurati dostupnost vatrogasne tehnike do svih dijelova pšeničnog mlina.

5. Sustav za odvodnju i skladištenje otpadnih voda atestirati na vodonepropusnost, strukturalnu

stabilnost i funkcionalnost unutar 5 godina od stupanja na snagu provedbenog propisa a

nakon tog roka kontrolu ispravnosti obavljati svakih 8 godina od strane ovlaštene institucije.

6. Upoznati sve zaposlenike s Operativnim planom zaštite i spašavanja

7. Upoznati sve djelatnike s Operativnim planom interventnih mjera za slučaj izvanrednih i

iznenadnih onečišćenja voda i u slučaju nastupa navedenih onečišćenja postupati u skladu s

istim.

8. Operativni plan za provedbu mjera u slučaju izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda

uskladiti s Državnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda u

pogledu propisanog sadržaja.

E.2 PROGRAM PRAĆENJA

E.2.1 Program praćenja stanja okoliša

Program praćenja stanja okoliša (monitoring) omogućava kontinuirano mjerenje i ocjenu vrijednosti

parametara utjecaja na okoliš. Praćenjem stanja okoliša može se provjeravati funkcionalnost

propisanih mjera zaštite okoliša. Program praćenja stanja okoliša djeluje i kao sustav za rano

upozoravanje na sve utjecaje koji mogu prijeći postavljenu ili propisanu granicu, omogućavajući

poduzimanje mjera i aktivnosti sanacije prije nego dođe do značajnijeg negativnog utjecaja na okoliš.

Nakon završetka i puštanja novoplaniranog zahvata u rad potrebno je provesti prvo mjerenje

onečišćujućih tvari u zrak iz novo uspostavljenih izvora emisija u zrak. Također je potrebno provesti

mjerenje buke na referentnim točkama imisije, u skladu sa Studijom utjecaja na okoliš i projektom

zaštite od buke. Nakon toga, mjerenja treba provoditi dodatno pri izmjeni dominantnih izvora buke.

Ovom Studijom uočeno je prekoračenje GVE onečišćujućih tvari u zrak za dušikove okside iz

postojeće kotlovnice na lokaciji gospodarskog kompleksa PIK Vinkovci.

Slijedom navedenog ne predlaže se program praćenja stanja pojedinih sastavnica okoliša, a u cilju

zaštite okoliša moraju se provoditi u ovoj Studiji propisane mjere zaštite. Praćenje ispravnosti rada

zahvata sukladno opisanom u ovoj Studiji u svakom je pogledu u ingerenciji nadležnih inspekcijskih

službi. Ispravnim radom ne očekuje se promjena stanja okoliša.

Net

eh

nič

ki s

ažet

ak, S

UO

Pše

nič

ni m

lin r

eko

nst

rukc

ija, P

IK V

inko

vci d

.d.

Br.

do

kum

enta

: 23

3-1

3-2

5/9

0

41

E.2.

2 P

rije

dlo

g p

rogr

ama

pra

ćen

ja

OB

LIK

MO

NIT

OR

ING

A

IZV

OR

(ozn

aka

izvo

ra)

PA

RA

MET

AR

G

VE

DIN

AM

IKA

PR

OV

OĐ

ENJA

ZAH

TJEV

A

DO

STA

VA

PO

DA

TAK

A

Izva

nre

dn

o m

jere

nje

em

isije

d

uši

kovi

h o

ksid

a i

Po

sto

jeći

ko

tlo

vi n

a lo

kaci

ji

NO

2 (m

g/N

m3 )

350

Od

mah

nak

on

pro

ved

be

mje

ra s

man

jen

ja

emis

ija, a

naj

kasn

ije d

o

31

.12

. 201

5.

Age

nci

ja z

a za

štit

u o

koliš

a i

Min

ista

rstv

o z

ašti

te p

riro

de

i o

koliš

a

Dim

ni b

roj

1

CO

(m

g/N

m3 )

175

K

otl

ovi

Đu

ro Đ

ako

vić

tip

3

00 i

tip

50

0

NO

2 (m

g/N

m3 )

350

Jed

no

m u

dvi

je g

od

ine

Suša

ra S

etti

ng

1

50

Suša

ra L

aw

150

Po

sto

jeći

mlin

1

50

Silo

si I

1

50

Silo

si II

Silo

si II

I 1

50

Do

rad

a sj

emen

a 1

50

1 u

5 g

od

ina

No

vi s

ilos

za b

rašn

o

20

No

va č

isti

on

a

20

No

vi m

lin

Pra

škas

ta t

var

(mg/

Nm

3 )

20

Sukl

adn

o r

ezu

ltat

ima

prv

og

mje

ren

ja

CO

(m

g/N

m3 )

100

Pu

tem

ovl

ašte

ne

oso

be

pro

vod

iti

red

ovn

a m

jere

nja

em

isije

o

neč

išću

jući

h t

vari

u z

rak

slje

deć

ih

izvo

ra

No

va k

otl

ovn

ica

K

lima

kom

ore

N

O2

(mg/

Nm

3 ) 2

00

Jed

no

m u

dvi

je g

od

ine

Izvj

ešće

o p

rove

den

om

m

jere

nju

do

stav

lja s

e A

gen

ciji

za

zašt

itu

oko

liša

do

31

. ožu

jka

teku

će g

od

ine

za p

rote

klu

ka

len

dar

sku

go

din

u u

pis

ano

m i

elek

tro

nič

kom

ob

liku

Net

eh

nič

ki s

ažet

ak, S

UO

Pše

nič

ni m

lin r

eko

nst

rukc

ija, P

IK V

inko

vci d

.d.

Br.

do

kum

enta

: 23

3-1

3-2

5/9

0

42

OB

LIK

MO

NIT

OR

ING

A

IZV

OR

(ozn

aka

izvo

ra)

PA

RA

MET

AR

G

VE

DIN

AM

IKA

PR

OV

OĐ

ENJA

ZAH

TJEV

A

DO

STA

VA

PO

DA

TAK

A

Tem

per

atu

ra o

C

40

pH

6,5

-9,5

BP

K5

(mg/

ml)

KP

KC

r (m

g/m

l)

Pre

ma

Od

luci

o

od

vod

nji

Gra

da

Vin

kova

ca

Uku

pn

a u

lja i

mas

ti(m

g/m

l)

30

Det

erge

nti

an

ion

ski

(mg/

ml)

10

Pu

tem

ovl

ašte

no

g la

bo

rato

rija

is

pit

ivat

i sas

tav

otp

adn

ih v

od

a p

rije

is

pu

štan

ja u

su

stav

javn

e o

dvo

dn

je.

Uzo

rko

van

je je

po

treb

no

ob

avlja

ti

za v

rije

me

traj

anja

rad

no

g p

roce

sa

uzi

man

jem

tre

nu

tačn

og

uzo

rka

iz

ob

iljež

eno

g

Ko

ntr

oln

o m

jern

o o

kno

Uku

pn

a ta

loži

va t

var

(ml/

lh)

10

Jed

no

m g

od

išn

je

Po

dat

ke o

isp

itiv

anju

otp

adn

ih

vod

a d

ost

avlja

ti H

rvat

skim

vo

dam

a –

VG

O z

a sr

edn

ju i

do

nju

Sav

u u

ro

ku o

d m

jese

c d

ana

od

ob

avlje

no

g u

zork

ova

nja

.

Vo

dit

i oče

vid

nik

o k

olič

inam

a is

pu

šten

e o

tpad

ne

vod

e p

reko

is

pu

sta

K1

. -

- K

on

tin

uir

ano

-

Po

dat

ke o

ko

ličin

i isp

ušt

ene

otp

adn

e vo

de

do

stav

ljati

je

dn

om

mje

sečn

o H

rvat

skim

vo

dam

a –

VG

O z

a sr

edn

ju i

do

nju

Sav

u o

čevi

dn

iko

m iz

P

rilo

ga 1

.A P

ravi

lnik

a o

gr

anič

nim

vri

jed

no

stim

a em

isija

o

tpad

nih

vo

da

(NN

80/

13).

Osi

gura

ti p

ražn

jen

je s

abir

nih

jam

a za

san

itar

ne

vod

e p

ute

m ja

vno

g is

po

ruči

telja

ili k

on

cesi

on

ara

za

pru

žan

je ja

vne

usl

uge

čiš

ćen

ja

sep

tičk

ih i

sab

irn

ih ja

ma.

- -

-

Sukl

adn

o d

inam

ici

pu

nje

nja

sab

irn

ih ja

ma

i d

o p

rikl

juče

nja

na

sust

av ja

vne

od

vod

nje

-

Net

eh

nič

ki s

ažet

ak, S

UO

Pše

nič

ni m

lin r

eko

nst

rukc

ija, P

IK V

inko

vci d

.d.

Br.

do

kum

enta

: 23

3-1

3-2

5/9

0

43

OB

LIK

MO

NIT

OR

ING

A

IZV

OR

(ozn

aka

izvo

ra)

PA

RA

MET

AR

G

VE

DIN

AM

IKA

PR

OV

OĐ

ENJA

ZAH

TJEV

A

DO

STA

VA

PO

DA

TAK

A

Uko

liko

se

uka

že p

otr

eba

za

izvo

đen

je g

rađ

evin

skih

rad

ova

ti

jeko

m n

oćn

og

razd

ob

lja,

po

treb

no

je p

rovo

dit

i mje

ren

je

bu

ke u

van

jsko

m p

rost

oru

isp

red

b

uko

m g

rad

ilišt

a n

aju

gro

žen

ijih

st

amb

enih

ob

jeka

ta.

Mje

sta

mje

ren

ja b

uke

će

od

red

iti

ovl

ašte

na

stru

čna

oso

ba

koja

m

jere

nje

pro

vod

i, o

visn

o o

sit

uac

iji

na

grad

ilišt

u o

dn

osn

o p

rocj

eni

ugr

ože

no

sti o

koln

ih o

bje

kata

b

uko

m g

rad

ilišt

a.

Mje

ren

ja t

reb

a p

rove

sti

tije

kom

prv

ih n

oćn

ih

rad

ova

te

po

nav

ljati

ti

jeko

m s

vaki

h id

ući

h 3

0

dan

a, s

ve d

o p

reki

da

rad

ova

no

ću.

Pro

vod

iti m

jere

nje

bu

ke.

Mje

ren

ja t

reb

a p

rovo

dit

i za

vrije

me

rad

a d

om

inan

tnih

izvo

ra b

uke

. O

vlaš

ten

a o

sob

a ko

ja p

rovo

di

mje

ren

ja m

ože

, ovi

sno

o u

tvrđ

eno

j si

tuac

iji n

a te

ren

u, o

dre

dit

i mje

rne

točk

e ko

je o

dst

up

aju

od

dan

ih u

St

ud

iji.

55

dB

(A)

dan

ju i

40

dB

(A)

no

ću –

to

čka

M1

65

dB

(A)

dan

ju i

50

dB

(A)

no

ću –

to

čkie

M2

i M3

80

dB

(A)

– n

a to

čkam

a G

1-G

8)

Nak

on

zav

ršet

ka i

pu

štan

ja

no

vop

lan

iran

og

ob

jekt

a u

rad

tre

ba

pro

vest

i m

jere

nje

bu

ke n

a re

fere

ntn

im t

očk

ama

imis

ije, u

skl

adu

sa

Stu

dijo

m u

tjec

aja

na

oko

liš i

pro

jekt

om

za

štit

e o

d b

uke

.

Naručitelj: PIK Vinkovci d.d.. SUO Pšenični mlin - rekonstrukcija

Izradio: Hrvatski centar za čistiju proizvodnju 44

F IZVORI PODATAKA

- Idejni projekt – izmjena i dopuna za Pšenični mlin – rekonstrukcija zajednička oznaka projekta

5950/11-PM, Coning d.d., Varaždin

- Generalni urbanistički plan grada Vinkovaca (Službeni glasnik grada Vinkovaca 6/06)

- Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko-srijemske županije,

br. 07/02)

- Izmjene i dopune Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije (Službeni glasnik Vukovarsko-

srijemske županije br. 08/07 i 09/07)

- Izvadak iz karte staništa te baze podataka „Ekološka mreža RH“ i „Zaštićena područja RH“ za PIK

- VINKOVCI d.d., od 11. 07. 2011.

- Prostorni plan područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav-Sava, Ministarstvo

zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 2011.

- Ministarstvo kulture, službene stranice

- Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, službene stranice

- Vukovarsko-srijemska županija, Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2011. godini

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997

- Županijska uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije, službene stranice

- Izvješće o stanju okoliša Vukovarsko-srijemske županije, APO d.o.o.

- Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Statistički ljetopisi 2010., 2011., 2012.

- Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama u industriji hrane, pića i mlijeka,

Sevilla 2006.



G POPIS PROPISA

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

- Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

- Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)

- Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13)

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12 i 136/12)

- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13)

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13)

- Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)

- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09)

- Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)

- Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN

117/12)

- Uredba o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN

68/08)

- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada, (NN 50/05 i 39/09)

- Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12)

- Pravilnik o najvećim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

- Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09)

- Program smanjenja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do

kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09)

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07)

- Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

- Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o

mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09)

- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13)

- Prilozi I i II Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08)

- Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13)

- Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 79/13)

- Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13)

- Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne

kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11)

- Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)

- Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama

- Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

- Okvirna Direktiva 96/62/EC o procjeni i upravljanju kakvoćom zraka



- Direktiva 2001/81/EC o nacionalnim graničnim vrijednostima emisija pojedinih atmosferskih

onečišćujućih tvari

- Okvirna Direktiva 2000/60/EC o vodama s pripadajućim odlukama Odluka 2455/2001/EC kojom

se uspostavlja popis prioritetnih tvari u području vodne politike i kojom se izmjenjuje i dopunjuje

Direktiva 2000/60/EC te Odluka 2005/646/EC o ustanovljavanju registra mjesta koje će tvoriti

interkalibracijsku mrežu

- Direktiva 2002/49/EC o procjeni i upravljanju bukom okoliša

- Direktiva 2008/98/EC o otpadu

- Direktiva o kvaliteti zraka i čistijem zraku za Europu 2008750/EZ

Norme i smjernice

- HRN ISO 9613-2 / 2000: Prigušenje zvuka pri širenju na otvorenom - Opća metoda proračuna;

- HRN EN 12354-4:2001 Akustika - Proračun akustičkih svojstava građevine iz svojstava elemenata

- dio 4: Prijenos zvuka iz prostorija u vanjski prostor



Prilog 1. Prostorni raspored objekata na lokaciji PIK Vinkovci d.d.

Nar

uči

telj:

PIK

Vin

kovc

i d.d

..

S

UO

Pše

nič

ni m

lin -

rek

on

stru

kcija

Izra

dio

: Hrv

atsk

i cen

tar

za č

isti

ju p

roiz

vod

nju

48



Documents

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT PŠENIČNI MLIN ... · namjene, namijenjen skladištenju i mljevenju žita te proizvodnji i skladištenju brašna. U prosincu 2011. godine napravljen