TERMOFILNE HRASTOVE ŠUME

Red: Qurecetalia pubescentis

Šumske zajednice reda Qurecetalia pubescentis rasprostiru se u toplijem području srednje i južne Evrope, gdje su na jugu razvijene kao klimazonalne, a na sjeveru i unutrašnjosti kao ekstrazonalne vegetacijske zajednice. Ova skupina šuma obuhvata u Bosni i Hercegovini četiri sveze:

-Submediteranske hrastove šume jadranskog područja: Ostryo-Carpinion orientalis;

-Termofilne šume unutrašnjih područja ilirske provincije: Orno-Ostryon;

-Sveza kontinentalnih i submediteranskih šuma sladuna i cera: Quercion frainetto;

-Kserotermofilne zajednice jugoistočne Evrope: Quercion pubescentis-petraeae.

Submediteranske hrastove šume jadranskog područja

Sveza: Ostryo-Carpinion orientalis

Ova skupina šuma subediterana prostorno se nadovezuje na uvjekzelene šume mediteranskog područja. Rasprosiranje ovog područja je od Istre do dubrovačkog zaleđa (dominira u Hercegovini, posebno prateći rijeku Neretvu). Ovo područje odlikuje izmjenjena mediteranska (submediteranska) klima, sa izrazito toplim ljetima i zimama koje mogu biti dosta hladne što uzrokuje dominacija listopdane vegetacije. U nižim tolijim područjima rastu zajednice medunca i bjelog graba, a u nešto višem području (na granici sa bukvom) rastu medunca i crnog graba.

Podlogu sačinjavaju izrazito karstifikovani krečnjaci (sa površinskom i dubinskom erozijom), gdje se pri promjeni reljefa mijenja i tip tla: crnice (kalkomelanosoli), smeđa krečnjačka tla (kalkokambisoli), a u toplijem dijelu submediterana i crvenice (Terra Rosa).

Većina ovih šuma je degradirana do stadija šikara i šibljaka, a na neki mjetima i sve do kamenjara.

Ova sveza je po nekim autorima podjeljena na dvije podsveze:

a) Jadransku – Ostryo-Carpinenion adriaticum

b) Vardarsku- Ostryo-Carpinenion aegaeicum

Šuma medinca i bijeloga graba – Asocijacija: Querco-Carpinetum orientalis

Ove šume su zastupljene u nižim dijelovima Hercegovine, Dalamtinske zagore, dijelovi Istre, Kvarnerskog primorja,...Rijetko ovu zajednicu nalazimo kao proizvodne sastojine, najčešće u “zabranama” koji predstavljaju privatne posjede. Uglavnom se rasprostiru na velikim površinama u različitim degradacijskim fazama. Usljed više vijekovnog prekomjernog korištenja u većini zajednica je istrebljen medunac pa je neki autor nazivaju samo Carpinetum orientalis adriaticum .

Zajednica najčešće raste na krečnjčkim crnicama i crvenicama u uslovima tople i perhumidne klime.

U florističkom smislu zajednica je veoma bogata vrstama npr.

-Sloj drveća: Quercus pubescens, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Acer monspessulanum, Celtis australis, Prunus mahaleb, Sorbus domestica,...

-Sloj grmlja: Cornus mas, Coronilla emerus, Rhamnus rupestris, Rhamnus saxatilis, Cotinus coggygria, Paliurus spina – christi, Colutea arborescens, Punica granatum, Prunus spinosa, Petteria ramentacea, Juniperus oxycedrus,...

-Sloj prizemne flore: Asparagus acutifolius, Ruscus aculeatus, Mercurialis ovata, Dictamus albus, Carex humilis, Helleborus multifidus, Geranium sanquineum, Teucrium chamaedrys, Galium purpureum, G. lucidum, Satureia montana, Biscuttella levigata, Melittis melissophyllum, Lithospermum purpureo-coeruleum...

Usljed viševjekovne degradacije mogu nastati različite subasocijacije ove asocijacije npr.: paliuretosum, petterietosum, phillyretosum, punicetosum,...

Šuma medunca i crnoga graba – Asocijacija: Ostryo-Quercetum pubescentis

(Syn.: Querco-Ostryetum carpinifoliae)

Ove šume predstavljaju kilimazonalne šume na obroncima Dinarskog sistema i predstavljaju sponu između šuma (šikara i šibljaka) medunca i bjeloga graba i bukovih šuma s na pomjenom da ovdje više ne rastu uvjekzelene vrste, a također su ređe i termofilne vrste.

Ove iste šume medunca i crnoga graba (Syn.: Querco-Ostryetum carpinifoliae) su u unutarnjim kontinentalnim područjima rasprostranjene kao trajni stadij vegetacije, odnosno uslovljene su orografsko-edafskim prilikama (južne i strme ekspozicije i plitka i skeletna tla na krečnjacima).

Razlika između navedenih klimazonalnih šuma i kontinentalnih šuma je u pojavi pojedinih listopadnih elemenata submediterana u pvim npr.: Paliurus spina-christi, Punica granatum,..., u kontaknim dijelovima sa šumama medunca i bjeloga graba.

U ovoj šumi u spratu drveća rastu: Quercus pubescens, Ostrya carpinifolia, Acer obtusatum, Sorbus aria, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Sorbus tormonalis,...; u sloju grmlja nalazimo: Cornus mas, Chamaecytisus hirsutus, Viburnum lantana, Prunus spinosa, Cotnius coggygria, Crataegus monogyna, Juniperus communis,... U sloju prizemne flore raste veliki broj vrsta npr.: Sesleria autumnalis, Tamus communis, Mercurialis ovata, Teucrium chamaedrys, Chrysanthemum corymbosum, Brachypodium pinnatum, Cyclamen purpurascens, Polygonatum officinale, Peucedanum oreoselinum, P. austriacum,...

Šuma crnoga graba sa jesenjom šašikom – Asocijacija: Seslerio –Ostryetum

Nalazimo je u kontaktu sa šumama bukve submediteranskog područja (Seslerio – Fagetum) na mjestima izrazito kserofilnog karaktera, (gdje predstavlja vegetaciju trajnog karaktera orografsko – edafski uslovljenu), ali je to zona relativno hladnijeg mediteranskog krša.

Javlja se na crnicama na krečnjacima, ili na plitkim kalkokambisolima rjeđe na dolomitnim rendzinama.

Šuma makedonskog hrasta – Asocijacija: Quercetum trojanae

Reliktna zajednica, koja se sačuvala u refugijumima. Ima disjunktan areal, koji dijelimo u tri zone: hercegovačko-dalmatinskoj, crnogosko-skadarskoj i makedonsko-metohijskoj. Zajednička im je karakteristika dase nalaze uklopljene unutar šuma medunca i bjeloga graba (intrazonalne su). Ove šume su najčešće degradirane panjače ili šikare i šibljaci. Za hercegovačko-dalmatinsko područje karakteristična je pojava vrsta : Prunus mahaleb, Celtis australis i Petteria ramentaceae. Za areal ovih šuma vezan u dijelu makedosnok-metohijsko područje karakteristična je pojava: Buxus sempervirens.

Termofilne šume unutrašnjih područja ilirske provincije

Sveza: Fraxino orni – Ostryon ( nom. ill.Orno-Ostryon)

Sveza šuma crnoga graba i crnoga jasena predstavlja azonalnu vegetaciju unutarnjih Dinarida. Nalaze se u brdsko planinskom regionu (često i preko 1000 m iznad mora), na krečnjakim liticama, klisurama i kanjonima. U svojim refugijumima ove zajednice predstavljaju neznatno izmjenjenu reliktnu vegetaciju. Tla na kojima se javljaju ove zajednice, uvjek plitka, suha i skeletna.

Šume crnoga graba i crnoga jasena – Asocijacija: Fraxino orni – Ostryetum

( nom. ill. Orno – Ostryetum = Syn: Ostryo-Ornetum)

Zajednica je reliktog karaktera. Rasprostranjena je pretežno u refugijumima Alpa i Dinarida (Slovenije, Hrvatske, Bosne i dijela Srbije), na osjecima ekstremnih nagiba i nadmorskim visinama 800- 900 m n.m.. Uz edifikatore c. grab i c. jasen i ostale ranije navedene florene elemente u istu karakterišu i: Globularia cordifolia, Dorycnium germanicum,...

Uz edifikatore c. grab i c. jasen i ostale ranije navedene florene elemente u istu karakterišu i: Globularia cordifolia, Dorycnium germanicum, Scabiosa columbaria, Sesleria spp., Brachipodium pinnatum,...

Kserotermofilne zajednice jugoistočne Evrope

Sveza: Quercion pubescentis-petraeae

Sveza obuhvata veći broj kserotermofilnih zajednica zone jugoistočne Evrope, ali nalazimo pojedine zajednice i u submediteranskom području Slovenije, Hrvatske i Hercegovine. U florističkom sastavu ove zajednice karakteristični su pontsko-balkanski elementi ili submediteranski uz učešće srednje evropskih mezofilnih flornih elemenata. Najčešća podloga je uglavnom les, ali to mogu biti i druge bazične stijene: krečnjaci, razne karbonatne stijene , pa čak i gabro. U kontaktnoj zoni prema šumostepskom području izražena je kontinentalna do umjereno kontinentalna, odnosno izmjenjena mediteranska u području submediterana.

Šuma kitnjaka i jesenje šašike – Asocijacija : Seslerio autumnalis – Quercetum petraeae

Opisana je u Istri u okolini Trsta (Slovenija, Italija) i okolici Jablanice (Hercegovina). Mezofilnija zajednica submediterana. U Sloveniji se javlja na eocenskom flišu, a u Hercegovini na gabru. Ne nalazi se pod izravnim uticajem mediteranske klime. U zajednici se osim submetiteranskih vrsta: Sesleria autumnalis, Thymus serpyllum, Asplenium adianthum-nigrum, Chrysanthemum corymbosum, Melittis melissophyllum, Trifolium rubens..., mogu naci i pojedine mezofilne vrste: Anemone nemorosa, Carex digitata, Primula vulgaris, Erythronium dens canis, Symphytum tuberosum, Lathyrus vernus...

Šume kitnjaka i jesenje šašike istočnojadranskog submediteranskog područja

Sveza kontinentalnih i submediteranskih šuma sladuna i cera

Sveza : Quercion frainetto;

Ove šume predstavljaju klimatogene fitocenoze i rasprostranjene su uglavnom u mezjskoj provinciji (čak i nešto šire). U ovom području zauzimaju niže brežuljkaste terene do 600 m n.m. ,na zemljištima koja su manje skeletna na : gajnjačama, lesiviranim gajnjačama, kiselim smeđim zemljištima, eutričnim kambisloima, smonicama,... Zajednica se javlja u uslovima kontinentane klime, sa malim količinama oborina 500-650 mm.

U dijelovima Hercegovine i Crne Gore one se ulapaju u pojas šuma medunca i bijeloga graba (ekstrazonalne su), ali su ondje uvjek vezane za dublja i svježija zemljišta. Klima je izmenjena mediteranska (submediteranska).

Šuma sladuna i cera – Asocijacija: Quercetum frainetto-cerris

Rasprostranjena je unutar mezijske provincije na različim geološkim supstratima, na nižim nadmorskim visinama. U području u kojem je razvijena se mješaju tri tipa vegetacije : šumostepska vegetacija, srednjoevropsko –ilirska vegetacija i submediteranska vegetacija. U Bosni je nalazimo u prelaznom ilirsko-meziskom području uz rijeku Drinu.

U sloju drveća nalazimo: Quercus frainetto, Q. cerris, Tilia argentea, Pyrus pyraster, Sorbus domestica, Fraxinus ornus, Acer campsetre,... U sloju grmlja nalazimo npr.: Crnus mas, Crataegus monogyna, Viburnum lantana, Rosa galica, Lonicera caprifolium, Tamus communis,..., a u sloju prizemne flore npr.: Lathyrus niger, Lychnis coronaria, Camapanula persicifolia, Tanacetum corymbosum, Trifolium alpestre,...

Ova asocijacija je podječljena na više asocijacija npr.:

-Quercetum frainetto- cerris typicum

-Quercetum frainetto- cerris nudum

-Quercetum frainetto- cerris carpinetosum betuli

-Quercetum frainetto- cerris carpinetosum orientalis

-Quercetum frainetto- cerris aculeatetosum

-Quercetum frainetto- cerris hieracietosum

Šuma sladuna submediteranskog područja – Asocijacija: Quercetum frainetto adriaticum

Rasprostranjena je u području donjeg toka Neretve u zoni medunca i bjelograbića kao i Crnoj Gori oko npr.: Morače, Podgorice, Bara, Ulcinja. Cer najčešće nedostaje u sastavu ove submediteranske varijante sladunove šume (antropogeno uništen), dok je bjelograbić (Carpinus orientalis) redovni prailac ove zajednice. Javlja se na blago talasastim terenima najčešće na ilimerizovanim zemljištima ili crvenicama.