DragutinBABI]

Institut za migracije i narodnostiZagreb

SU@IVOT NAPROSTORIMAOD POSEBNE

DR@AVNE SKRBI –(RE)KONSTRUKCIJA

ILI SEGREGACIJA?

UVOD

Ratni sukobi na prostorima biv{e SFRJ doveli su do veli-kih seoba civilnoga stanovni{tva, brojnih iznu|enih i/iliprisilnih migracijskih kretanja, {to je u kona~nici znatnonaru{ilo i promijenilo prijeratnu etni~ku/nacionalnu struk-turu stanovni{tva. Promjene su bile osobito drasti~ne u lo-kalnim zajednicama izravno zahva}enima ratom, ali zbogkaraktera rata (geopoliti~ki, dr`avni sukob prije svega) ivrlo izra`ene na cijelom prostoru pojedinih republika/dr`ava. Rat u Hrvatskoj i rat protiv Hrvatske tako|er je re-zultirao brojnim ljudskim tragedijama, napu{tanjem do-mova i uvelike promijenjenim nacionalnim sastavom sta-novni{tva, osobito u gradovima i op}inama od posebnedr`avne skrbi (biv{im ratnim prostorima). Rat je prouz-ro~io izrazitu devastaciju tih lokaliteta: od uni{tenja go-spodarskih, kulturnih i sakralnih objekata, poljoprivredno-ga zemlji{ta, {uma, infrastrukturne mre`e pa do razaranjamre`e primarnih socijalnih odnosa (susjedstvo, prijatelj-stvo, kumstvo, bra~ne veze), svakako najbolnijeg i po po-sljedicama najte`eg oblika destrukcije u ratnom razdoblju.Podru~ja od posebne dr`avne skrbi (~ije dvije skupine ~inebiv{a ratna podru~ja, a tre}u izrazito periferni i nerazvijenihrvatski krajevi) utvr|uju se na razini dr`avne politike,prije svega da bi se sanirale posljedice rata i provela njiho-va ukupne revitalizacija, {to uklju~uje poticanje gospodar-skoga, demografskoga i kulturnoga razvitka naselja obuh-va}enih mjerama poja~ane dr`avne skrbi. S iznimkama ne-kih gradova i Vukovarsko-srijemske `upanije u cjelini, ovisu prostori i prije rata bili dio hrvatske periferije, {to do-datno ote`ava njihovu revitalizaciju. Iako su gospodarskisegmenti socijetalnoga sustava gotovo do temelja razru-{eni, uz znatna minirana podru~ja i ekolo{ku devastaciju,kao glavni problem u poslijeratnom razdoblju name}e se(re)konstrukcija lokalnih zajednica. Za{to ba{ taj termin?Razlog je u promijenjenom sastavu stanovni{tva, koji uzpovratnike (domicilne Hrvate i Srbe u najve}em broju) uk-lju~uje i useljenike (uglavnom etni~ke Hrvate iz Bosne i 295

Hercegovine te Vojvodine). Za domicilno stanovni{tvo ustatusu povratnika aktualna je obnova lokalnih zajednica imre`e primarnih socijalnih odnosa, dok je u slu~aju izbje-glica-useljenika (kasnije hrvatskih dr`avljana) u prvom pla-nu tek uspostava socijalne interakcije na novom prostoru.Svojom specifi~nom strukturom pojam (re)konstrukcijaozna~uje i jedno i drugo: obnovu i uspostavu susjedstva,prijateljstva, kumstva, bra~nih veza (socijalne interakcije ikomunikacije) povratni~koga i useljenoga stanovni{tva nabiv{im ratnim prostorima. Iako izme|u sve tri skupineima zamjetnih problema na polju me|usobnih odnosa ifunkcioniranja komunikacijskih obrazaca, ipak temeljniproblem s kojim se suo~avaju akteri u lokalnim zajednica-ma, ali i institucije (od lokalnih, regionalnih do onih narazini dr`ave), svakako je pitanje mogu}ega ponovnog su-`ivota izme|u Hrvata i Srba nakon rata, u kojem su uzna~ajnom broju pripadnici ovih nacija bili na suprotnimstranama.

PROSTORI OD POSEBNE DR@AVNE SKRBI –PERIFERIJA PERIFERIJE

Ve} sam pojmovni sklop prostori od posebne dr`avne skrbi nebudi ba{ pozitivne asocijacije. Skrb o nekomu/ne~emu, ito jo{ posebna, podsje}a na neuralgi~an (u ovom slu~ajusocioprostorni) sindrom, za razrje{enje kojega nisu dovolj-ni njegovi vlastiti resursi (primijenjeno: na razini lokalnihzajednica). Za njihovu obnovu i razvoj nu`no je aktiviratiprograme i financijsko-tehnolo{ke potencijale cjelokupnedru{tvene zajednice/dr`ave. [to ove prostore ujedinjuje unavedenu klasifikacijsku shemu i po ~emu se razlikuju odostalih teritorijalnih cjelina u dr`avnom okviru RepublikeHrvatske? Prije svih i najva`nije, to je njihovo obilje`je pe-rifernoga (rubnog) prostora. Rubnost pritom ne podrazu-mijeva nu`no grani~ni dio dr`avnoga teritorija, nego prijesvega socijalno-gospodarsku i razvojnu inferiornost. Jo{ vi-{e: prostori od posebne dr`avne skrbi (osobito oni devasti-rani u ratu) jesu periferija periferije i najve}i socioprostor-ni “uteg” u mogu}oj/potrebnoj revitalizaciji hrvatskih ne-razvijenih, devastiranih i “zaboravljenih” krajeva. Mogu}adefinicija periferija kao fizi~kih i dru{tvenih prostora “ma-le socijalne gusto}e zbivanja, {to pak ima za posljedicu re-lativno nizak stupanj ukupne socijalne energije” (Lay,1998., 15), indicira da se na periferijama ne mogu zbivativelike i brze promjene, {to ujedno pokazuje koliko je mno-go pote{ko}a u njihovoj eventualnoj revitalizaciji. Nemo-gu}nost dinami~nijih (post)modernizacijskih aktivnosti naovim prostorima “opravdava” uklju~ivanje dr`ave s mre-296

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorimaod posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ilisegregacija?

`om organizacija/programa da bi se aktivirali materijalni iljudski resursi u lokalnim zajednicama. Treba “razbiti” ste-reotipe o trajnosti ovakva stanja i nedostatke periferijepretvoriti u njihovu prednost. Gdje vidimo takvu mogu-}nost? Prije svega u ekolo{kim potencijalima i povlastica-ma takvih destinacija, od kojih su mir i prirodni sklad po-sebno cijenjeni u postmodernim kvalifikacijama socijalnezbilje i vrednovanju kvalitete `ivota. [to to privla~i stanov-nike razvijenih destinacija u periferijske prostore? Sporijiritam `ivota i povratak prirodi mogu biti privla~ni ~iniocitakvih kretanja, jer na periferiji “ …vlada drugo, sporije,vrijeme. Na periferiji se reproduciraju druk~iji socijalno--kulturalni obrasci `ivljenja. Na tom rubu dominira prirod-na dru{tvenost koja se ve}ini doima po`eljnom, ljudski to-plom, ali koja je u urbanim uvjetima masovnog dru{tvaizumrla … Kako je u urbanim sredinama ubrzana bezgla-vost `ivljenja, tako periferije, naro~ito one koje imaju na-gla{ene ekolo{ke i estetske kvalitete, sve vi{e dobivaju napotencijalnoj vrijednosti” (Lay, 1998., 16). Periferijski pro-stori tehnolo{ki znatno zaostaju za sredi{tem/sredi{tima, aposebno je te{ka situacija na ratnim periferijskim prostori-ma u Hrvatskoj. U ratnim razaranjima poru{ene su ku}e,{kole, crkve, infrastrukturni objekti, a naru{ena je i eko-lo{ka ravnote`a. No ipak su najte`e posljedice ratnih suko-ba razorene primarne socijalne mre`e (susjedstvo, prija-teljstvo, kumstvo, bra~ne veze), {to ~ini temelje lokalnihzajednica na tim prostorima. O`ivljavanje periferije nijemogu}e bez stvaranja novih mre`a na polju primarne soci-jalne interakcije (ili obnove starih), {to je u poslijeratnomrazdoblju prioritetan, ali (zbog ratnih razloga) umnogomete`ak, mukotrpan i spor proces. Jesu li one mogu}e i kakoobnoviti socijalnu interakciju izme|u Hrvata i Srba u lo-kalnim zajednicama na prostorima od posebne dr`avneskrbi nakon ratnih sukoba, protjerivanja civilnog stanov-ni{tva, znatnog broja ubijenih,1 ranjenih i godinama “sija-ne” mr`nje (uglavnom iz raznih medijskih ku}a u Hrvat-skoj i izvan nje) u obliku predrasuda i stereotipa? Pritomse u ta podru~ja uselilo i novo stanovni{tvo, uglavnom izBosne i Hercegovine, te manji broj iz Vojvodine. Homoge-nost lokalnih zajednica naru{ena je i ratom i modernizacij-skim procesima u socijalizmu i u tranzicijskom razdoblju,{to }e ote`ati poslijeratnu reintegraciju stanovni{tva i(re)konstrukciju lokalnih zajednica. O kakvim je moderni-zacijskim mijenama rije~? Industrijalizacija i polumoderni-zacija seoskoga prostora u~inili su da je selo sve heteroge-nije – socijalno i profesionalno, a i u sferi vrijednosti.Osim poljoprivrednika, u hrvatskom selu su osobito za-stupljena dva sloja: radnici i umirovljenici.2 U seoskom 297

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?

stanovni{tvu sve su zastupljeniji stru~njaci, administrativ-no osoblje i sl. Ovakva socioprofesionalna raznolikost ge-nerira i vrijednosnu heterogenost. Iako i dalje u okriljutradicije, seoski `ivot i njegova vrijednosna sfera pod ja-kim su utjecajem modernih sredstava masovnoga komuni-ciranja. Mijenjaju se i mije{aju glazbeni ukusi, pogledi na`ivot, odnosi prema religijskom i nadnaravnom. Tradicio-nalno praznovjerje (gatanje, uroci, vile, vje{tice i sl.) nesta-lo je iz seoskog ambijenta.3 Labavljenje veza unutar poro-dice, smanjivanje autoritarnosti, naglasak na individualiz-mu i pravima djece dovodi do otvorenijega konflikta iz-me|u osoba razli~itih statusnih, generacijskih i spolnihobilje`ja. Homogenost je naru{ena i u odijevanju, prehranii drugim sastavnicama `ivotnoga stila. Seoska je zajednicasve manje sli~na, kako je to isticao Sorokin, mirnoj vodi uvjedru. Utjecaji globalnoga dru{tva naru{avaju stabilnostseoske zajednice i ~ine je mobilnijom, pa i konfliktnijom,unutar sebe i povezanijom s bli`om i daljom socijalnomokolinom.

LOKALNA ZAJEDNICA

Lokalna zajednica pojavljuje se kao temeljni ~inilac/pro-blem obnove su`ivota nakon rata. Koji segmenti ~ine lo-kalnu zajednicu i koliko su devastirani u ratnim sukobi-ma? Nadalje, kako ih revitalizirati? [to je lokalna zajednicai koji su elementi (prirodni, socijalni i sl.) nu`ni za posto-janje zajednice ovakva tipa? O tome Adorno i Horkheimerka`u: “Moderno dru{tvo kao cjelina vi{e nije dostupno ne-posrednom iskustvu... ne mo`e se sagledati, a ne mogu seni razumjeti njegove motivacije u smislu u kojem se tomoglo u jednom ~isto ruralnom dru{tvu, pa i u gra|an-skoj cehovskoj ekonomiji... Kako prou~iti tako komplek-sno dru{tvo?... Tra`eni su tipovi i modeli aktualnog dru-{tva koji bi istodobno bili i konkretni predmeti istra`iva-nja, u kojima bi se kao u konkavnom ogledalu okupljalaina~e difuzna cjelovitost. U modernom masovnom dru-{tvu, u kojem je industrijalizacija popra}ena urbanizaci-jom, dani model tipi~nih dru{tvenih struktura i te`nji jegrad”. (Adorno, Horkheimer, 1980., 140). Isti se autori os-vr}u i na ruralne zajednice. “U njima se u prvom redu ra-di o transformaciji sela putem modernog dru{tvenog raz-voja, novih na~ina obrade zemlji{ta... izgradnja puteva, ko-munikacijska i prometna sredstva... Istra`ivanja sela inspi-rirana su romanti~nim veli~anjima seoskog `ivota u smi-slu opozicije kategorije lokalne zajednice i dru{tva” (Ador-no, Horkheimer, 1980., 146-147). Navedeni autori smatrajuda se `ivot u ruralnim zajednicama mo`e najbolje spoznati298

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorimaod posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ilisegregacija?

metodama upitnika i intervjua. @ivot ljudi najbolje se mo-`e istra`iti upravo u lokalnim zajednicama, tim “dru{tvi-ma u malom”, u kojima se – kako isti~u ovi autori – sabire“difuzna cjelovitost” modernih dru{tvenih sustava. Pro`i-manje globalnog, regionalnog i lokalnog sve je ja~e, a mre-`e odnosa koje povezuju mikroentitete i makroentitete udru{tvu smanjuju jasno}u granica izme|u njih, {to donek-le stvara pote{ko}u i u analizi lokalnih zajednica. Njihovhabitus sve je te`e, pa gotovo i nemogu}e, razumjeti i obja-sniti mimo ili nasuprot globalnim akcijama i strukturama.Neposredno iskustvo nije vi{e dovoljno za percepciju ianalizu odnosa u seoskom prostoru. Globalni utjecaji, po-sredstvom masovnih medija i tehnolo{kih dostignu}a, na-ru{ili su mir i “prirodnost” ne samo sela nego i zaselaka.Prou~avanje i tako malih zajednica uklju~uje poznavanjemikrosocijalnog, ali i makrosocijalnog, prostora (od zaseo-ka, najbli`eg grada, regije, dr`ave do globalnog univerzu-ma). Razli~ite su definicije lokalne zajednice, ali u svimasu i neki sli~ni elementi. Evo nekih od tih definicija, kojeu knjizi Lokalna zajednica navodi njezin autor, E. Pusi}. Ta-ko MacIver isti~e: “Ljudi pletu mre`u me|usobnih odnosakad kupuju i prodaju, kad se mole, kad se vesele i kad tu-guju. Ova ve}a mre`a odnosa je dru{tvo, a lokalna zajedni-ca je ograni~eno podru~je unutar dru{tva. U okviru te lo-kalne zajednice nastaju mnogi mehanizmi kontrole raz-li~iti od dr`avne kontrole, mnoga udru`enja koja nisu po-liti~ka, mnogi obi~aji i mjerila pona{anja koja nikako nijestvorila dr`ava”. Ili dalje, Z. Mlinar: “Komuna je koheziv-na, strukturirana i pokretna dru{tvena zajednica koju sa-~injavaju stanovnici odre|enog teritorija, na kome, radi za-dovoljavanja svojih materijalnih i drugih potreba, razvijajurazli~ite aktivnosti i pri tome stupaju u me|usobne odno-se stvaraju}i na taj na~in i neku zajedni~ku kulturu”. I T.Parsons po~inje od teritorija u odre|enju lokalne zajednice:“Zajednica je onaj aspekt strukture dru{tvenih sistema kojise odnosi na teritorijalni smje{taj osoba i njihovih djelat-nosti”. C. T. Jonassen nastoji nanizati {to vi{e va`nih detaljau definiciji: “Lokalna zajednica je grupa povezana siste-mom prostorno bliskih, me|usobno ovisnih, biolo{kih,kulturnih i dru{tvenih odnosa i struktura, koje su se razvi-le u procesu me|usobnog prilago|avanja situaciji u okoli-ni. To je prostorna grupa u kojoj se me|usobna ovisnost ipovezanost izra`ava u svijesti o jedinstvu zajednice i u nje-zinoj sposobnosti da vr{i odgovaraju}u kontrolu nad dru-{tvenim, kulturnim i biolo{kim procesima unutar svojihgranica” (Sve u: Pusi}, 1963., 12-20). Iako se sve navedenedefinicije me|usobno razlikuju po svojim sastavnicama,ipak se u njima mogu prona}i ~etiri bitna elementa koja 299

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?

odre|uju lokalnu zajednicu: ljudi, prostor, potrebe i djelatno-sti kojima se zadovoljavaju potrebe ljudi (Pusi}, 1963.).Utoliko je u poslijeratnom razdoblju nu`an minimum za-jedni~kih djelatnosti svih stanovnika lokalne zajednice ucilju zadovoljavanja potreba aktera tih zajednica. Stvaranjemre`a na mikrosocijalnoj razini, neovisno o razli~itimobilje`jima pripadnika, koje uklju~uju sva navedena bitnaobilje`ja lokalnih zajednica, ozna~it }e njihovu (re)kon-strukciju i biti generator solidarnosti kao temelja svake za-jednice.

Lokalne zajednice na prostorima od posebne dr`avne skrbiProstori na kojima je se vodio rat razlikuju se prema stup-nju devastacije i razorenosti, udaljenosti od granice s dru-gim dr`avama, ekonomskoj razvijenosti, demografskoj si-tuaciji i drugim pokazateljima. Po~etkom 2003. g. donesenje Zakon o podru~jima od posebne dr`avne skrbi (NN br. 26,2003.). U zakonu se utvr|uju podru~ja o kojima Republi-ka Hrvatska posebno vodi brigu, kao i program mjera ipoticaja koji bi pozitivno utjecali na obnovu i razvitak tihprostora. Kako u radu obra|ujemo su`ivot ratnih migra-nata u lokalnim zajednicama na biv{im ratnim prostorima(primjer Brodsko-posavske `upanije), navodimo odredbe(~lanke) iz Zakona o podru~jima od posebne dr`avne skrbikoje reguliraju pitanja s toga podru~ja. Za na{u temu va`nisu ~lanci 3., 4. i 5., pa ih u cijelosti navodimo.

^lanak 3.Podru~ja posebne dr`avne skrbi odre|uju se u tri sku-

pine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nasta-lim na temelju stanja okupiranosti i posljedica agresije naRepubliku Hrvatsku, a tre}a skupina prema ~etiri kriterija:kriteriju ekonomske razvijenosti,4 kriteriju strukturnih po-te{ko}a,5 demografskom kriteriju6 i posebnom kriteriju.7

^lanak 4.(1) Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog ra-

ta okupirana podru~ja gradova i op}ina koja se nalaze ne-posredno uz dr`avnu granicu, a gradsko/op}insko sredi{tenije od dr`avne granice udaljeno vi{e od 15 kilometarazra~ne linije i nema vi{e od 5000 stanovnika prema popisupu~anstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupi-rana podru~ja gradova, op}ina i naselja hrvatskog Podu-navlja.

(2) Prvoj skupini pripadaju u cijelosti podru~ja grado-va i op}ina:

Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo,Cetingrad, Civljane, ^eminac, Darda, Donji Kukuruzari,300

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorimaod posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ilisegregacija?

Donji Lapac, Dra`, Dubrova~ko primorje, Dragali}, Dvor,Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, HrvatskaKostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kne`evi Vi-nogradi, Lovas, Majur, Marku{ica, Negoslavci, Nijemci,Nu{tar, Petlovac, Plitvi~ka Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj,Stara Gradi{ka, Stari Jankovci, [odolovci, Tompojevci, To-pusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojni}, Vrlika, Vuko-var, @upa dubrova~ka.

(3) Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Osijek – naselje: Klisa, Nemetin, Sarva{, Tenja.Vinkovci – naselje: Mirkovci.

^lanak 5.(1) U drugoj skupini su podru~ja gradova, op}ina i

naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog ra-ta, a nisu odre|ena u prvoj skupini iz ~lanka 4. ovoga Za-kona.

(2) Drugoj skupini pripadaju u cijelosti podru~ja gra-dova i op}ina:

Barilovi}, Benkovac, Biskupija, Brestovac, ^a~inci,Drni{, \ulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogi}evci, Gospi},Gra~ac, Grubi{no Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistan-je, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Li{ane Ostro-vi~ke, Lovinac, Mikleu{, Novigrad, Novska, Obrovac, Oku-~ani, Oto~ac, Pakrac, Petrinja, Pla{ki, Pola~a, Poli~nik, Po-sedarje, Promina, Ru`i}, Saborsko, Sira~, Skradin, Stankov-ci, Ston, Sunja, [kabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pi-sanica, Veliki Gr|evac, Vo}in, Vrhovine i Zemunik Donji.

(3) Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Daruvar – naselja: Markovac, Vrbovac.Dubrovnik – naselja: Bosanka, Brse}ine, Dubravica,

Donje Obuljeno, ^ajkovica, ^ajkovi}i, Gornje Obuljeno,Groma~a, Kli{evo, Kne`ica, Komolac, Ljuba~, Moko{ica,Mravinjac, Mr~evo, Nova Moko{ica, Ora{ac, Osojnik, Pe-trovo Selo, Prijevoj, Pobre`je, Ro`at, [umet, Trsteno, Zaton.

Karlovac – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci,Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Bre`ani, Bro|ani, Cero-vac Vukmani}ki, Donja Trebinja, Donji Seni~ak, GornjaTrebinja, Gornji Sjeni~ak, Ivankovi} Selo, Ivo{evi} Selo,Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Meku{je,Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljai} Brdo, Knez Gorica,Lipje, Manjerovi}i, Oki}, Popovi} Brdo, Ribari, Skakavac,Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tu{ilovi}, Udbinja,Utinja, Vukmani}.

Sisak – naselja: Blinjski Kut, Klobu~ak, Letovanci, Ma-d`ari, Staro Selo.

Slatina – naselja: ^ista Mala, ^ista Velika, Grabovci.Zadar – naselja: Babindub, Crno.(NN br. 26, 2003.) 301

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?

SU@IVOT HRVATA I SRBA NA PROSTORIMA OD POSEBNEDR@AVNE SKRBI

Biv{i ratni prostori, traumatizirani sje}anjima na rat i nje-gove posljedice, postaju poslije rata poligoni socijalnog eks-perimenta. Mogu li donedavno akteri ratnih sukoba po-novno i koliko brzo uspostaviti mre`u primarnih socijal-nih odnosa u lokalnim zajednicama? Kako obnoviti (ali iuspostaviti8) prijateljstvo, susjedstvo, kumstvo, pa i bra~neveze izme|u Hrvata i Srba? Pritom je posebno va`na ola-kotna okolnost koja }e osjetno utjecati na uspje{nu revita-lizaciju lokalnoga socijalnog ambijenta i prijeratno isku-stvo zajedni~kog `ivota. ^injenica da je su`ivot bio “uho-dan” i visokointernaliziran obrazac socijalne interakcije ikomunikacije izme|u razli~itih etni~kih/nacionalnih sku-pina u Hrvatskoj (i u biv{oj Jugoslaviji), mo`e donekleolak{ati regeneraciju interetni~kih mre`a u lokalnim zajed-nicama. Sve to, mo`da i vi{e od nekih drugih sociopro-stornih ambijenata u biv{oj dr`avi, vrijedi i za Hrvatsku.Iako su na ratnim prostorima me|usobni socijalni odnosi(osobito na polju socijalne interakcije Hrvata i Srba) znat-nim dijelom naru{eni, i tu je bilo iznimaka. Istra`ivanjeprovedeno na prostorima Brodsko-posavske `upanije po-kazuje da je u nekim, istina manjim, segmentima donekleo~uvana mikrosocijalna interakcija i odre|eni obrasci su-`ivota Hrvata i Srba.9 U poslijeratnom razdoblju na obno-vu tih odnosa posebno }e utjecati dvije skupine ~imbeni-ka: materijalni i sociopsiholo{ki.10 Ruralne lokalne zajed-nice ~ine veliku ve}inu naselja na biv{im ratnim prostori-ma. Temelj njihova povezivanja u pro{losti bili su seoskiposlovi (sjetva, `etva, berba, kopanje, oranje) i obi~aji (kir-vaj, sijelo, prelo, kolo). Stoga }e i prilikom njihove obnoveprakti~na razina odnosa (uz druga~ije obrasce komunikaci-je i interakcije) izme|u tih stanovnika imati presudno zna-~enje. Nije realno o~ekivati da Hrvati i Srbi socijalnu inte-rakciju po~nu senzibilnijim oblicima zbli`avanja (prijatelj-stvo, bra~ne veze, kumstvo i sl.), nego takvim o`ivljava-njem zajednice u ~ijim su temeljima elementarni materijal-ni ~inioci, kao {to su pomo} u radu, trgovina, posudbaalata, obnova poru{ene infrastrukture i sl. Sociopsiholo{ki~inioci uglavnom se mogu svesti na “ratne razloge” i nji-hov }e utjecaj na brzinu i intenzitet obnove su`ivota u lo-kalnim zajednicama biti u prvim poslijeratnim godinamaizrazito nagla{en. Sje}anje na neposredne prijeratne propa-gandne poruke, izbjegavanja, diskriminacijske radnje, pa iotvorene fizi~ke napade, zatim rat, protjerivanja civilnogastanovni{tva, prijetnje, {ikaniranja, ranjavanja, razbojstva iubojstva svakako }e znatno ote`avati (re)konstrukciju lo-302

kalnih zajednica i stvaranje multietni~kih mre`a na poljuprimarnih socijalnih odnosa. Bez tih mre`a nije mogu}euspostaviti i razvijati solidarnost kao ono vezivno tkivopomo}u kojega se mogu odr`ati lokalne zajednice kao pro-storne destinacije u kojima zajedno `ivi i radi cjelokupnostanovni{tvo. Osim njih, odre|enu ulogu pritom }e imatii reminiscencija na prijeratni su`ivot, osobito njegove “bo-lje strane”, u koje se mogu ubrojiti zajedni~ki radovi nazemlji (sjetva, berba, kosidba), kod ku}e (svinjokolja) i raz-ni opu{taju}i poslovi/obi~aji (sijela, prela, kirvaji i sl.). Ovizajedni~ki poslovi i obi~aji rezultirali su i stvaranjem raz-li~itih oblika primarnih socijalnih odnosa izme|u Hrvatai Srba (i ostalih, naravno, koji u ovom radu nisu tolikoproblemati~ni/zanimljivi kao pripadnici spomenutih na-cionalnih skupina). Stoga je na prostorima od posebnedr`avne skrbi sredi{nja dvojba: mogu li se obnoviti/uspo-staviti takvi odnosi izme|u Hrvata i Srba koji }e uklju~iva-ti ne samo postojanje jednih pored drugih nego suposto-janje umre`enih nacionalnih identiteta aktera lokalnih za-jednica i regeneraciju mre`e primarnih socijalnih odnosau njima.

Jedan empirijski uvid u dinamiku su`ivota:primjer Brodsko-posavske `upanije11

Brodsko-posavska `upanija bila je prije rata 1991. – 1995.nacionalno vrlo heterogena s zna~ajnim udjelom Hrvatai Srba u ukupnom stanovni{tvu. U njoj osim Hrvata, kojisu broj~ano i razmjerno najzastupljeniji narod, `ive i na-cionalne manjine: Srbi, Albanci, Bo{njaci, Ukrajinci, ^e-si, Romi, Crnogorci, Makedonci, Ma|ari i drugi.12 Popisstanovni{tva 1991. g. obavljen je u vremenu obilje`enomintenzivnim politi~kim raspravama o sudbini biv{e jugo-slavenske dr`ave, pa se dio stanovni{tva jo{ izjasnio kaoJugoslaveni, dok se dio stanovni{tva nije nacionalnoopredijelio. Od ukupno 174.998 st. po popisu 1991. g.najbrojniju nacionalnu skupinu u `upaniji ~ine Hrvati,kojih je po tom popisu bilo 141.071 ili 80,6%, zatim suzna~ajno zastupljeni Srbi, 19.957 ili 11,4%, Jugoslavena jebilo 5117 ili 2,9%. U kategoriji Nepoznato nalazilo se3810 osoba ili 2,1%, a Neopredijeljenih je bilo 2088 ili1,1% stanovni{tva. U istra`ivanim op}inama udio Srbabio je znatno ve}i, {to je pogodovalo instrumentalizacijilokalnih Srba na iredentisti~kom programu i pripojenjuSrbiji.13 Kakve su se promjene dogodile na ratnom po-dru~ju `upanije, u op}inama Stara Gradi{ka, Oku~ani, Gor-nji Bogi}evci i Dragali}?

303

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?

Promjene etni~ke strukture u ratnim op}inama `upa-nije dio su demografskih posljedica ve} navedenih poli-ti~kih i ratnih doga|anja koja su zahvatila `upaniju iHrvatsku. Specifi~nost situacije na ratnom podru~ju jesujo{ radikalnije promjene narodnosnoga sastava lokalnihzajednica i jedinica, osobito udjela Hrvata i Srba u poslije-ratnoj strukturi stanovni{tva. Najprije napadi pobunjenihSrba, a onda akcije hrvatskih oru`anih snaga, utjecali suna gotovo potpuno iseljavanje stanovnika s prostora ~etiri-ju lokalnih zajednica, najprije Hrvata, a onda Srba. UdioSrba u stanovni{tvu ~etiriju istra`ivanih op}ina smanjen je~etiri puta i od ve}inskog etnikuma Srbi su postali manji-na u ukupnom stanovni{tvu. Povratak Srba jo{ je aktua-lan, iako se mo`e (poznavaju}i migracijska kretanja u povi-jesti i aktualne sociopoliti~ke procese na prostoru biv{eSFRJ) prili~no sigurno ustvrditi da se znatan dio onih kojisu oti{li ne}e vratiti u svoja naselja i domove. Po op}ina-ma, najve}e smanjenje udjela Srba u ukupnoj populacijidogodilo se u op}ini Gornji Bogi}evci, a najmanje u op}iniStara Gradi{ka. Iako je vrlo te{ko na malim brojevima (uzto razlike ipak nisu tako izrazite) donositi kategori~ne zak-lju~ke, pretpostavljamo ipak da je grani~ni pojas i vezanostna dijelove Bosne i Hercegovine u kojima Srbi imaju et-ni~ku ve}inu utjecao na ne{to ve}i udio Srba u stanov-ni{tvu op}ine Stara Gradi{ka. Udio Hrvata u ovim op}ina-ma pove}ao se oko tri puta u odnosu na prijeratno raz-doblje. Najve}a promjena dogodila se u op}ini Oku~ani,gdje se udio Hrvata u ukupnom stanovni{tvu pove}ao de-set puta, a najmanja (iako jo{ uvijek vrlo zna~ajna) promje-na udjela Hrvata zabilje`ena je u op}ini Stara Gradi{ka. U304

Tablica 1.Etni~ka struktura stanovni{tva ratom zahva}enih op}ina 1991. i 2001. g.

Op}ina1991. 2001.

Hrvati Srbi Ostali Ukupno Hrvati Srbi Ostali Ukupno

StaraGradi{ka

117746,5%

103841,0%

31612,4%

2531100,0%

142883,1%

24714,4%

422,4%

1717100,0%

Oku~ani 4337,5%

476783,4%

5128,9%

5702100,0%

315374,6%

90721,5%

1643,8%

4224100,0%

GornjiBogi}evci

96733,3%

167157,6%

2629,0%

2900100,0%

201486,8%

25010,7%

552,4%

2319100,0%

Dragali} 82230,2%

160459,0%

28910,6%

2715100,0%

102279,7%

19615,3%

644,9%

1282100,0%

Ukupno 339924,5%

908065,5%

13799,9%

13.858100,0%

761779,8%

160016,7%

3253,4%

9542100,0%

Izvor: Popis stanovni{tva 1991., Dokumentacija 881 (1992.), Zagreb: Dr`avni zavod za statistiku;Popis stanovni{tva 2001. (2002.): Dr`avni zavod za statistiku, CD-rom.

velikoj ve}ini dio novonaseljenoga hrvatskog etni~kog kor-pusa ~ine Hrvati iz Bosne i Hercegovine i ne{to manji dioiz Vojvodine. Njihov dolazak na prostore zapadnoga dijela`upanije tako|er je uzrokovan ratom i politi~kim procesi-ma u autoritarnom poretku na prostoru biv{e SFRJ. Iz sta-tusa izbjeglica-useljenika, pripadnici ove populacije dobili suhrvatsko dr`avljanstvo i postali gra|ani Hrvatske. Znatandio ovih osoba useljen je u ku}e ~iji su vlasnici izbjegliSrbi. Povratak Srba u vlastite domove dovest }e do pre-mje{tanja ove skupine ratnih migranata, iako vjerojatnoopet u istu `upaniju (barem ve}i dio). Promijenjena et-ni~ka struktura, s useljenim stanovni{tvom (BiH, Vojvodi-na) i specifi~nim te jo{ uvijek nepovoljnim statusom povrat-nika Srba (i onih malobrojnih koji su ostali), uz ratne trau-me i jo{ prisutan (iako ubla`en) hrvatski etnonacionalizam(a naro~ito njegove posljedice), dovodi do problema u ob-novi i uspostavi su`ivota i regeneracije primarnih socijalnihodnosa u lokalnim zajednicama. O uspje{nosti (re)kon-strukcije ovih zajednica nakon rata ovisit }e i demokratskiiskorak Hrvatske prema modernom/postmodernom gra-|anskom dru{tvu. [to se doga|a u poslijeratnom razdob-lju na polju socijalne interakcije izme|u Hrvata i Srba? Ka-ko ispitivane skupine reagiraju na mogu}nost oprosta i po-mirenja? Pretpostavljamo, naime, da su`ivot (obnova mre`eprimarnih socijalnih odnosa u lokalnim zajednicama) nijemogu} bez oprosta i pomirenja svih skupina u tim zajed-nicama. Je li mogu}e nakon ratnih sukoba obnoviti mre`uinterpersonalnih i intergrupnih odnosa koji ~ine lokalnuzajednicu, ili je kolaps potpun, a njezina obnova varijantamoderne utopije? Kako ispitanici u poslijeratnom razdob-lju, optere}eni pro{lim, ali i sada{njim, neda}ama, ocjenju-ju mogu}nost su`ivota i koje se pretpostavke pritom treba-ju ostvariti da bi su`ivot postao “normalno” stanje, a nesamo retori~ki refren u hrvatskoj javnosti? Jesu li ispitani-ci, uza sva te{ka ratna iskustva, za suradnju svih na istra-`ivanom prostoru, ili je dominantnija tendencija getoizaci-je nekih skupina ratnih migranata? Odgovori ispitanikasvih triju skupina prilog su tezi o postojanju su`ivota nadu`e staze izme|u Hrvata i Srba, ~esto i neovisno o poli-ti~kim sustavima u kojima su `ivjeli. Nalazi istra`ivanjadaju nadu da }e prijeratni relativno povoljni odnosi Hrva-ta i Srba pozitivno utjecati na rekonstrukciju primarnihsocijalnih odnosa u lokalnim zajednicama nakon rata.Uzimaju}i u obzir svu te`inu ratne situacije, susre}emo ses iznena|uju}om, pa s obzirom na okolnosti, i zavidnomrazinom tolerancije.14 Pripadnost ispitivanih skupina civi-lizacijskom kulturnom krugu u kojem je pra{tanje drugi-ma, uklju~uju}i i neprijatelje, prisutna (pa vjerojatno do- 305

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?

nekle i usvojena) vrednota, dio je obja{njenja. Iako nekiautori isti~u da je klju~ni “topos” ideje su`ivota u an-ga`iranju Rimokatoli~ke crkve na oprostu i pomirenju([undali}, 1999.), smatramo da je za navedeni proces va`ni-ji demokratski ustavno-pravni i politi~ki okvir. Crkve mo-gu zamjetno pridonijeti su`ivotu (kao {to mogu i odmo}i),ali za njegovu punu realizaciju ve}u va`nost ima ostvare-nje manjinskih standarda i dosljedno provedena jednakostsvih gra|ana pred zakonom. Osim toga, prijeratni zajed-ni~ki `ivot i njegove “svjetlije to~ke” sigurno su ubla`ili ra-dikalne stavove i u~inili mikrosocijalni ambijent toleran-tnijim.15 Reminiscencija na zajedni~ki `ivot u biv{oj dr`avii stoljetnu tradiciju “kom{iluka”16 u Bosni i Hercegovinivjerojatno je utjecala na jo{ tolerantnije stavove izbjegli-ca-useljenika, kod kojih nailazimo i na one koji bi bezuv-jetno i svima oprostili. Povratnici Srbi, koji uglavnom ne-maju jasan odgovor na pitanje o uzrocima rata, {to je za-pravo “nu|enje” svojevrsne strategije zaborava, vrlo su za-interesirani za oprost, i to sa znatnim udjelom onih kojibi oprostili svima bez obzira na ratno pona{anje. I u ovojpopulaciji najvi{e je onih koji smatraju da ne treba opro-stiti po~iniocima ratnih zlo~ina. Manjinski sindrom, a na-ro~ito stigmatiziranost ove skupine u hrvatskom javnommnijenju, uvjetuju poja~anu tendenciju prema {to br`emoprostu, pa je utoliko oprost kod populacije povratnikaSrba zna~ajno prisutan kao pretpostavka koegzistencije do-nedavno zara}enih skupina. [to su pokazali rezultati istra-`ivanja? (Re)konstrukcija ruralnih lokalnih zajednica na-kon ratnih sukoba jest proces koji rezultira postupnomuspostavom zajedni~koga `ivota razli~itih skupina ratnihmigranata. Proces je u svom po~etku i, s obzirom na snaguratne destrukcije i njezine u~inke na bit lokalnih zajedni-ca, ne mo`e se o~ekivati njihova brza i beskonfliktna ob-nova. Sukoba je nakon rata, kako vrijeme odmi~e, svemanje, a povratnici i useljenici uspostavljaju me|usobnekontakte. Sukob, a onda i rat, svoje izvori{te nije imao u lokal-nim zajednicama, nego je posljedica etnopoliti~ke mobilizacije lo-kalnoga stanovni{tva u sukobu oko suvereniteta na teritorijubiv{e jugoslavenske dr`ave. Utoliko se, iako zbog te{kih rat-nih trauma ne u kratkom roku, nakon me|unarodnogapriznanja republi~kih granica kao dr`avnih, zavr{etka ratai su|enja ratnim zlo~incima, postupno obnavlja i uspo-stavlja zajedni~ki `ivot svih triju skupina ratnih migranatai ostaloga stanovni{tva, s posebnim naglaskom na zna~enje(i pote{ko}e) obnove/uspostave su`ivota izme|u Hrvata iSrba. Socijalna interakcija na relaciji Hrvati – Srbi su`enaje na elementarne oblike gra|anske komunikacije (pozdrav-ljanje) i minimalnu pomo} u radu (posudba alata), i to sa-306

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorimaod posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ilisegregacija?

mo kod dijela ispitivane populacije. Senzibilniji oblici zbli-`avanja, koji bi ozna~ili kvalitativni pomak u (re)konstrukcijilokalnih zajednica, tek se naziru. Njihova je pojavnost jo{ uvijekvi{e sociopsiholo{ka nego prakti~na kategorija. U sferi stavovadonekle i iznena|uje relativno dobro prihva}anje su`ivota(~ak i u njegovim najreprezentativnijim oblicima, kao {toje mogu}i brak Hrvata i Srba, zajedni~ko igranje djece isl.). Procjena o povratku osoba starije dobi u populacijipovratnika Srba pokazala se to~nom. Podaci pokazuju dau strukturi povratnika Srba vi{e od polovice ima 61 godi-nu i vi{e. Intervjui s ratnim migrantima, kao i nalazi u an-keti, potvr|uju pretpostavku o ve}oj spremnosti na surad-nju upravo osoba starije dobi. Me|u njima je najmanjeonih koji su sudjelovali u ratu, {to }e svakako pozitivnoutjecati na obnovu lokalnih zajednica. Nadalje, u rural-nom ambijentu, koji obilje`ava sve ~etiri istra`ivane op}i-ne, mre`a primarnih socijalnih odnosa (osobito susjed-stvo) razvijala se s kooperativnosti u seoskim poslovima.Sje}anje na susjedske odnose, pa u nekim slu~ajevima i napomaganje i za{titu susjeda razli~ite nacionalnosti i u ratu,omogu}it }e br`u reintegraciju povratnika Srba u lokalnezajednice i funkcionirati kao obrazac po`eljnih oblika so-cijalne interakcije izme|u Hrvata i Srba nakon rata. Ve-}ina ispitanika u sve tri skupine ratnih migranata isti~e usvojim odgovorima prijateljstvo prije rata s osobama iz dru-ge nacionalne skupine (hrvatske ili srpske). Osim prija-teljstva, susjedstvo, kumstvo i sli~ni oblici primarnih socijal-nih veza ~inili su iskustvo zajedni~koga `ivota. Ispitanici, upretpostavljenom susretu s prijateljem druge nacionalnostiposlije rata, uglavnom se ne bi potpuno okrenuli od njega.Spremnost na komunikaciju prevladava, {to upu}uje na zna~enjepozitivnoga prijeratnog iskustva su`ivota i me|uetni~ke toleran-cije za rekonstrukciju mre`e primarnih socijalnih odnosa. Iz in-tervjua saznajemo za slu~ajeve dosta dobre socijalne inte-rakcije povratnika Hrvata i povratnika Srba, koja se goto-vo nastavlja na prijeratne oblike primarnih socijalnih veza.Prijeratni oblici primarnih veza reaktivirani nakon rata~ine okosnicu oko koje se mo`e, vrlo postupno i s dostaotpora i zapreka, razviti nova mre`a socijalnih odnosa, uk-lju~uju}i i nacionalnu dimenziju (relacija Hrvati – Srbi).Promjene makropoliti~kog okvira omogu}ile su br`i po-vratak pripadnika srpske nacionalne manjine i njihovodjelomi~no uklju~ivanje u hrvatsko dru{tvo i u lokalne za-jednice. Ja~anje pravne dr`ave, {to se o~itovalo u preciziran-ju rokova za povrat imovine ratnim migrantima (povratni-cima Srbima), pridonijelo je ubrzanju procesa obnovesu`ivota. I dok je na makrorazini situacija povoljnija, {toubrzava obnovu lokalnih zajednica, sudjelovanje Srba u lo- 307

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?

kalnoj upravi mnogo je ve}i problem. Izbjeglice-useljeniciuklju~ili su se u institucionalni ustroj lokalne samouprave,{to se obja{njava nacionalnim obilje`jem ove skupine(uglavnom Hrvati), dok povratnici Srbi, uslijed vlastite(iredentisti~ke) pozicije u ratu i desetogodi{nje nacionali-sti~ke hrvatske politike nemaju utjecaja u lokalnoj politici.Doneseni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjinavjerojatno }e pozitivno promijeniti ovaj segment u statusuSrba u Hrvatskoj. Ako se tra`i odgovor na pitanje kako serazvija obnova primarnih socijalnih odnosa u lokalnimzajednicama, odgovor bi mogao biti da se socijalna inte-rakcija izme|u skupina ratnih migranata sporo i postupnorazvija prema stvaranju multietni~kih lokalnih zajednica.Su`ivot izme|u Hrvata i Srba, s obzirom na ratne sukobe, pa iposlijeratne probleme (sociopsiholo{ke, socioekonomske, pravne isl.), te~e sporo i uz dosta problema. Vrijeme potrebno za potpunureintegraciju svih stanovnika ne}e biti kratko, ali proces je po~eoi ide uzlaznom putanjom.

(RE)KONSTRUKCIJA ILI SEGREGACIJA?

Pro{lo je ve} osam godina od zavr{etka ratnih sukoba. Naj-ve}i dio pripadnika korpusa izbjeglica i raseljenih osobavratio se svojim domovima ili je dobivanjem dr`avljanstvau zemljama azila napustio status ratnih migranata. Dovolj-no je vremena proteklo od prvih povrataka i useljavanja unove destinacije, pa bi se na analiti~koj razini moglo us-tvrditi ~emu su bli`i poslijeratni procesi na biv{im ratnimprostorima: obnovi/uspostavi multietni~kih lokalnih za-jednica ili razdvajanju Hrvata i Srba i konfliktnim odnosi-ma izme|u domicilnih i doseljenih etni~kih Hrvata. Iakose mre`e primarnih socijalnih odnosa u lokalnim zajedni-cama na prostorima od posebne dr`avne skrbi obnavljaju/uspostavljaju sporo i sa znatnim problemima (psiholo{ki,a osobito imovinsko-pravni), proces njihove rekonstrukcijei obnova multietni~koga karaktera doga|a se i ne{to br`enego {to su to javnost, pa i autori/istra`iva~i na poljudru{tvenih znanosti, o~ekivali. [to je posrijedi i koja sumogu}a obja{njenja? Prije svega, karakter ratnih sukobanajvi{e utje~e na postoje}u (donekle neo~ekivanu) razinukomunikacije i socijalne interakcije na biv{im ratnim pro-storima, posebno na polju mikrosocijalnih odnosa Hrvatai Srba. Sam proces povratka u svojim socijalnim temeljimaujedno je i implicitna kritika (pre)pojednostavnjene inter-pretacije ratnih sukoba na prostorima biv{e SFRJ, a onda iu Hrvatskoj, kao etni~kih sukoba. Nacionalno se reducirana etni~ko, ~ime se i fenomenolo{ka i strukturalna razinanacionalnoga pitanja tretira kao pojava s pretpoliti~kim308

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorimaod posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ilisegregacija?

predznakom. Nacionalno je politi~ko par excellence i svakosvo|enje politi~kih, a onda i ratnih, sukoba na njihovuprimordijalnu dimenziju (koja onda naj~e{}e uklju~uje vje-kovnu ili aktiviranu etni~ku mr`nju) bitno proma{uje. Ni-je sporno egzistiranje i aktiviranje predrasuda i stereotipa,sve do diskriminacije i napada na druge/druga~ije, ali tonije bit sukoba. Njihovo je izvori{te u geopoliti~kim/dr`avnim strategijama politi~kih elita, ali i stanovni{tva napoliti~ki definiranim prostorima. Stoga smatramo da seratni sukobi u Hrvatskoj ne mogu razumjeti ako se anali-zom obuhvate samo velike grupe (u ovom slu~aju nacije,hrvatska i srpska). Za razumijevanje tih doga|aja izvanred-nu va`nost ima politi~ka konstitucija biv{e SFRJ i njezinustavnopravni ustroj, posebno posljednji Ustav iz 1974. g.U tom smislu spre~avanje punoga suvereniteta i osamo-staljenja pojedinih republika biv{e SFRJ nije jedini, ali jeglavni uzrok ratnih sukoba na ovim prostorima. Na one-mogu}avanju pune suverenosti republika/dr`ava biv{e SFRJnajvi{e su poradile tada{nje srbijanske i crnogorske vlasti ivrh JNA. Priznanjem republi~kih granica kao dr`avnih, skrajem rata i poslijeratnom demokratizacijom (koja uklju-~uje povratak ratnih migranata i ka`njavanje ratnih zlo-~inaca), ostvareni su temelji za (re)konstrukciju lokalnihzajednica na biv{im ratnim prostorima. U Hrvatskoj se naprostorima od posebne dr`avne skrbi obnavljaju poru{eneku}e i ostali dijelovi infrastrukture, a ratni migranti vra-}aju se u svoja naselja i domove. Pritom ima i velikih pro-blema, koji onemogu}uju dijelu povratnika da se useli uvlastite stambene objekte. U ku}ama dijela povratnika Srbasmje{teni su useljenici iz Bosne i Hercegovine i Vojvodine,{to ~esto dovodi do neuralgi~nih i konfliktnih situacija.Socijalna interakcija i komunikacija izme|u razli~itih sku-pina ratnih migranata (osobito na relaciji Hrvati – Srbi)nema zna~ajke razvijene mre`e primarnih socijalnih odno-sa. Ipak, regeneracija socijalnoga mikrotkiva na lokalnojrazini je po~ela, ne{to br`e i uspje{nije nego {to se o~ekiva-lo. Sje}anje na su`ivot i njegove bolje strane svakako }eosjetno pridonijeti njegovoj obnovi/uspostavi, a saniranjeposljedica rata (od materijalne do psiholo{ke komponente)samo }e ubrzati te procese. Stoga u zaklju~ku mo`emoistaknuti da je proces regeneracije mre`e primarnih socijal-nih odnosa (susjedstvo, prijateljstvo, kumstvo i sl.) na pro-storima od posebne dr`avne skrbi u po~etnoj fazi, s po-stupnim – iako sporim – napredovanjem prema “normal-noj” komunikaciji. Problem reintegracije svih stanovnikalokalne zajednice (pa i onih koji se tek namjeravaju vratiti)ostaje dugotrajan proces, rezultatima kojeg }e u punoj mje-ri mo}i baratati tek neke budu}e generacije. Do tada bit }e 309

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?

to, po na{im procjenama, proces u kojem }e se pobolj{atisocijalna interakcija i komunikacija izme|u Hrvata i Srba(pa i ostaloga stanovni{tva), ali uz povremene konflikte.Njihov }e naj~e{}i motiv biti sje}anje na ratne godine(1991. – 1995.) i sve ono {to je u njima i nakon njih bilo.

BILJE[KE 1 Najstra{nija su posljedica poginuli i ranjeni. U Hrvatskoj su u ratu na“hrvatskoj” strani poginule 8882 osobe, nestalo ih je 2820, ranjeno26.448, od kojih 17.802 invalida, 4273 djeteta ostalo je bez jednogaroditelja, a 54 bez oba. Ratna {teta procijenjena je na 22 milijardeameri~kih dolara (u: Rogi}, I. (1995.) Progonstvo i povratak, Zagreb,Sysprint, str. 16, 50, 72-76). Na “srpskoj” strani (izvje{}e Veritasa odo`ujka 2001. g., Beograd) poginule su i nestale 6223 osobe, od toga5357 mu{karaca (86%) i 866 `ena (14%). Struktura s obzirom na sta-tus u ratu izgleda ovako: 3783 vojnika, 142 policajca, 2115 civila i 183osobe nepoznata statusa. U biltenu Udru`enja porodica nestalih izKrajine Suza, Beograd, kolovoz 2001., navodi se broj od 3030 nestalihSrba u Krajini i u Hrvatskoj.

2 Prema istra`ivanju Alije Hod`i}a, u hrvatskom selu je oko 19% poljo-privrednika, 25% radnika i 22% umirovljenika (Hod`i}, 2000.).

3 U selu je u novije vrijeme prisutan urbani obrazac iskori{tavanja sti-mulansa ove vrste, od horoskopa do stalnih medijsko-reklamnih pilu-la o “osvajanju sre}e”, “savr{enom izgledu”, “dugovje~nosti” i sli~nimomamljuju}im sedativima.

4 Kriterij ekonomske razvijenosti mjeri se pokazateljima kao {to su: do-hodak stanovni{tva, prihodi jedinica lokalne samouprave i sli~nimpokazateljima.

5 Kriterij strukturnih pote{ko}a odnosi se na utvr|ivanje podru~ja s izra-zitim problemima zaposlenosti i nezaposlenosti, industrijskoga i poljo-privrednoga restrukturiranja, a mjeri se pokazateljima kao {to su: zapo-slenost i nezaposlenost, posebnim pokazateljima industrijskih, urbanihi ruralnih podru~ja te drugim dostupnim pokazateljima.

6 Demografski kriterij uklju~uje podru~ja izrazito nepovoljnih demo-grafskih pokazatelja, a ocjenjuje se sljede}im pokazateljima: gusto}anaseljenosti, op}e kretanje stanovni{tva, vitalni indeks, dobna i obra-zovna struktura stanovni{tva i sl.

7 Poseban se kriterij primjenjuje na grani~ne op}ine, koje su se promje-nom republi~ke granice u dr`avnu suo~ile s dodatnim razvojnim po-te{ko}ama, te na op}ine s miniranim podru~jem, a koje ne udovolja-vaju kriterijima za ulazak u prve dvije skupine podru~ja od posebnedr`avne skrbi.

8 Uspostava ozna~uje ~injenicu da su nakon rata u lokalne zajednicestigli novi stanovnici, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, i ne{to ma-nji broj iz Vojvodine.

9 U istra`ivanju socijalne interakcije ratnih migranata u Brodsko-posav-skoj `upaniji ispitanici navode u manjem postotku da su ih susjedi(Hrvati ili Srbi) {titili i u ratu. To isti~e 3% izbjeglica useljenika, 5%povratnika Hrvata i 30% povratnika Srba.

10 U Hrvatskoj su u poslijeratnom razdoblju aktivirani projekti kojiimaju za cilj obnovu multietni~koga karaktera lokalnih zajednica.Tako je u Pakracu 1996. po~eo projekt Povratak i obnova povjerenja –Pakrac, koji se bavi obnovom su`ivota izme|u Hrvata i Srba. Projekt310

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorimaod posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ilisegregacija?

ima psihosocijalnu dimenziju koja bi trebala u okviru foruma omo-gu}iti Hrvatima i Srbima izno{enje vlastitih strahova, briga, razlika ionoga {to ih mo`e pribli`iti. Na socioekonomskoj razini cilj je pru-`anje prilike za zaradu, besplatni manji popravci, pru`anje pomo}istarijima i sl. U Baranji se projekt zove Zajedni~ka klupa, a izdanak jeprojekta The Meeting House, koji se usredoto~io na organiziranje su-sreta na neutralnom terenu u Ma|arskoj izme|u ~lanova obitelji i iz-me|u prijatelja iz podijeljenih podru~ja pod administriranjem UN-a,odnosno UNTAES-a. Projekt je po~eo 1996. g., a u radionicama seu~e i usavr{avaju komunikacijske vje{tine i oblici razrje{avanja suko-ba. Oba projekta koordinira Centar za mir, nenasilje i ljudska prava izOsijeka.

11 Uvid u dinamiku su`ivota u zapadnom dijelu Brodsko-posavske `u-panije temeljimo na istra`ivanju provedenom u `upaniji. U istra-`ivanju su upotrijebljene metode ankete i intervjua. Anketirano je180 ispitanika iz tri sociolo{ki relevantne skupine: povratnici Hrvati,povratnici Srbi, izbjeglice useljenici (iz svake skupine po 60). Inter-vjuirano je i po 15 ispitanika tih triju skupina. Kako je prostor zaovaj tekst nedovoljan za optimalnu artikulaciju rezultata empirijskogistra`ivanja, odlu~ili smo se za rekapitulaciju tih rezultata bez prika-za tablica.

12 Za potrebe analize u ovom radu stanovni{tvo je po nacionalnimobilje`jima svrstano u 3 kategorije: Hrvati, Srbi i ostali. Zanima nasposebno odnos Hrvata i Srba iz dva razloga: njihova znatno ve}egudjela u stanovni{tvu `upanije prema ostalim nacionalnim skupina-ma i njihova udjela u ratu (1991. – 1995.).

13 O tome svjedo~e politi~ki dokumenti doneseni na prostoru egzisti-ranja tzv. SAO Zapadne Slavonije. Tako je 12. kolovoza 1991. na po-dru~ju Pakraca donesena odluka o osnivanju SAO Zapadne Slavoni-je, a kao pravna regulativa koja }e normirati socijalne odnose na tomprostoru navodi se Ustav SFRJ, Ustavni zakon SAO Krajine i Ustav Re-publike Srbije!

14 U anketnom istra`ivanju o oprostu i pomirenju, autori kojeg su dr.Goran Milas, dr. Ivan Rimac i dr. Nenad Karaji}, a koje je objavljenou knjizi: Mir u Hrvatskoj: rezultati istra`ivanja, Zagreb: Hrvatski Cari-tas, Split: Franjeva~ki institut za kulturu mira, 2001., dobiveni sune{to druga~iji odgovori na pitanje treba li oprostiti. Treba napome-nuti da su u uzorak uklju~eni pripadnici op}e populacije u Hrvat-skoj, za razliku od na{eg istra`ivanja u populaciji samih ratnih mi-granata. Tako vi{e od polovice gra|ana (53%) u istra`ivanju ove tro-jice autora smatra da se nikako ne mo`e oprostiti. ^ini se da je te{kai traumati~na situacija ubla`ila reakciju kod skupina ratnih migrana-ta, pa oni imaju ~ak tolerantniji odnos prema oprostu od ukupnehrvatske populacije!

15 U istra`ivanju provedenom u zapadnom dijelu Brodsko-posavske`upanije na populaciji povratnika i useljenika dolazimo do informa-cija da je i u ratu postojala (istina, u manjem broju slu~ajeva) surad-nja s prijateljima druge nacionalnosti (relacija Hrvati – Srbi), pa iza{tita koju su jedni drugima pru`ali.

16 @upanov smatra da se u seoskim zajednicama biv{ih Jugoslavija (oso-bito prve!) mo`e govoriti o instituciji kom{iluka. Vidi @upanov (1998.),“Etni~nost i politika na europskom geopoliti~kom prostoru”, u Ru-`ica ^i~ak-Chand i Josip Kumpes (ur.), Etni~nost, nacija, identitet:Hrvatska i Europa. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti; Nakla-da Jesenski i Turk; Hrvatsko sociolo{ko dru{tvo, str. 199-223. 311

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?

LITERATURA Adorno, W. T., Horkheimer, M. (1980.), Sociolo{ke studije. Zagreb: [kol-ska knjiga.

Banovac, B. (2000.), “Modernost, prostor i konstrukcija identiteta”, Re-vija za sociologiju, Zagreb, Vol. 31, No 3-4: 113-132.

Hod`i}, A. (2000.), “Socijalna struktura i mobilnost seoskog stanov-ni{tva”, Sociologija sela, Zagreb, broj 1/2 (147/148): 79-106.

Katunari}, V. (1991.), “Dimenzije etni~ke distance u Hrvatskoj”, u: Po-lo`aj naroda i me|unacionalni odnosi u Hrvatskoj: sociologijski i demo-grafski aspekti ([tefica Bahtijarevi}, et. al.; urednik Mladen Lazi}).Zagreb: Institut za dru{tvena istra`ivanja Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Katunari}, V. (1992.), “O modelu etni~ke kompetitivnosti u slu~ajuHrvatske”, Revija za sociologiju, Zagreb, god. 23, br. 1-2: 117-124.

Lay, V. (1998.), “Teorijske, dru{tvene i politi~ke neprilike s periferijom”,u: Ivan Rogi}, Maja [tambuk (ur.), Duge sjene periferije: prinos revitali-zaciji hrvatskog ruba, Zagreb: Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar.

Mesi}, M. (1995.), “Hrvatski raseljenici i izbjeglice – pitanje su`ivota”,Migracijske teme, Zagreb, godina 11, br. 2: 173-186.

Mesi}, M. (1996.), Ljudi na ~ekanju – pogledi na povratak: hrvatske i bosan-sko-hercegova~ke izbjeglice i raseljenici. Zagreb: Sociolo{ko dru{tvo Hr-vatske.

Pusi}, E. (1963.), Lokalna zajednica. Zagreb: Narodne novine.

Pusi}, E. (1995.), “Identitet – diverzitet – kapacitet”, Erazmus, Zagreb,br. 11: 2-10.

Putnam, R. (1994.), “Democracy, development and the civic commu-nity: Evidence from an Italian experiment”, u: Culture and develop-ment in Africa, Washington, str. 33-74.

Srpska strana rata: trauma i katarza u istorijskom pam}enju /priredioNeboj{a Popov (1996.), Beograd-Zrenjanin: Republika; Vikom gra-fik; Gra|anska ~itaonica.

[tambuk, M. (1989.), “Neka obilje`ja seoskog socijalnog prostora”, Revi-ja za sociologiju, Zagreb, god. 20, br. 1-2: 121-128.

[undali}, A. (1999.), Crkva, vjera, politika: aspekti sociolo{kog istra`ivanja uisto~noj Slavoniji. Zagreb: Hrvatska sveu~ili{na naklada.

[undali}, A. (2001.), “Gospodarski, socio-kulturni i politi~ki okviri su-`ivota u Isto~noj Hrvatskoj”, Ekonomski vjesnik, Osijek, god. 12, br.1-2: 93-98.

[uvar, S. (1988.), Sociologija sela I. Zagreb: [kolska knjiga.

@upanov, J. (1998.), “Etni~nost i politika na europskom geopoliti~komprostoru”, u: ^i~ak-Chand Ru`ica, Kumpes Josip (ur.) Etni~nost, na-cija, identitet. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Hrvatsko so-ciolo{ko dru{tvo.

IZVORI Gospodarsko-socijalna situacija u op}ini Stara Gradi{ka, Izvje{}e Op}ineStara Gradi{ka, rujan, 2001. g.

Nove migracije u podru~jima posebne dr`avne skrbi, obnova gospodar-stva i zapo{ljavanje, Referat na skupu: Regionalna me|unarodna konfe-rencija “Socijalna i ekonomska reintegracija povratnika”, Zagreb, 17. 6.2002. g. Zajednica povratnika Hrvatske Osijek.

Popis stanovni{tva 2001. (2002.): Dr`avni zavod za statistiku, CD-rom.312

Popis stanovni{tva, doma}instava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava,31. o`ujak 1991., Dokumentacija 881, godina 1992., Zagreb, travanj1992.

Povratnici u Regionalnom uredu Slavonski Brod na dan 31. 8. 2000.,Izvje{}e Centra za socijalnu skrb Nova Gradi{ka, Nova Gradi{ka, o`u-jak 2001.

Struktura povratka prema spolu i starosti, Izvje{}e Srpskog demokratskogforuma, Oku~ani, 29. 3. 2001.

Tematska sjednica Vlade RH za podru~ja posebne dr`avne skrbi, Izvje{}eVlade RH, Knin, 29. o`ujka 2001. g.

Zakon o podru~jima posebne dr`avne skrbi, Zagreb: Narodne novine, br.26, 2003.

313

Dragutin Babi}Su`ivot na prostorima

od posebne dr`avne skrbi– (re)konstrukcija ili

segregacija?