Šumarstvo DRVO KOJE SE IZVOZI U EU ZA · PDF fileISSN 1840-0310 9 771840 031004 Broj 125 Godina XIII oktobar/listopad 2013. Šumarstvo DRVO KOJE SE IZVOZI U EU ZA KONSTRUKCIJSKE NAMJENE

ISSN 1840-0310

9 7 7 1 8 4 0 0 3 1 0 0 4

Broj 125 Godina XIII oktobar/listopad 2013.

Šumarstvo

DRVO KOJE SE IZVOZI U EU ZA KONSTRUKCIJSKE NAMJENE MORA IMATI CE ZNAK

Konferencija u Neumu

TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE U BiH OD 2015. GODINE OTVARA SE ZA SVE KUPCE

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH 3

UVODNIK

Uvodnim govorom prisutnima se obratio Zdenko La-štro, predsjednik Grupacije, istakavši da je jedan od

osnovnih ciljeva ove sjednice pojasniti problematiku cer-tificiranja bh. konstrukcijskog drveta, odnosno četinar-skog drveta četvrtastog presjeka, te pokrenuti inicijativu za njegovo certificiranje.

Zoran Gackić iz konsultantske kuće SGS je govorio o tzv. CPR 305/2011 evropskoj uredbi za građevinske pro-izvode koja će, po njegovim riječima, biti zahtjevnija od dosad postojećih direktiva. Kako je istakao, novina ko-ja dolazi sa ovom uredbom je i FPC sistem koji je u os-novi identičan standardu ISO 9001, samo što je FPC za razliku od ISO 9001 obavezujući, te osim ISO insistira i na zahtjevima za standard proizvoda. Zahtjevi FPC-a su da sistem bude uspostavljen, dokumentiran, primijenjen, održavan i kontroliran. Gackić je istakao da CPR pola-

zi upravo od ovih zahtjeva kada su u pitanju proizvođači građevinskih proizvoda.

On je istakao i da se i CE oznaka sastoji od inicijalnih ispitivanja i interne proizvodne kontrole. Kako je kazao, evropska norma 14 081 ima dvije kategorije zahtjeva i to ITT (incijalna ispitivanja) i interna kontrola na osnovu kojih se izdaje certifikat.

Incijalna ispitivanja su enormno skupa, ali postoji mo-gućnost da se ona rade na nivou države, što bi, po riječima Gackića, proizvođačima umnogome olakšalo certifikaci-ju. Naime, proizvođači bi u dogovoru sa nostrifikacijskim tijelom mogli napraviti uzorke bh. četinarske građe i na njima napraviti rezultate, te bi svi bh. prozvođači imali pravo da koriste certifikat stečen na ovaj način. Gackić je istakao da je za izvoz u Evropsku uniju neophodno cer-tificirati bh. drvo i to tako da sve bh. firme izvoznici dr-veta mogu koristiti ITT rezultate testiranja dobijene na

nivou države. Predloženo je da nosilac ove aktivnosti bu-de Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, te da će se napraviti zvanični zaključak koji će biti poslan na uvid svim učesnicima sjednice.

Dopredsjednik grupacije Midhat Ahmetović prisutni-ma je kazao da Zakon o šumama FBiH već dvije godine stoji u Domu naroda federalnog Parlamenta, te da se ni na zadnjoj sjednici Doma naroda ovaj zakon nije našao na dnevnom redu. Istakao je da je donošenje ovog zakona neophodno, i da praktično nema važećeg zakona o šuma-ma još od 2009. godine kada je dotad važeći zakon pro-glašen nevažećim. Kako je istakao, 56,7 % površine BiH su šume i krajnje je vrijeme da se postigne politička volja da taj zakon bude usvojen. Jedan od prijedloga sa sjedni-ce je i da se izvrši pritisak na federalni Parlament u ime grupacije šumarstva, te da se od Doma naroda FP traži da se očituje u vezi s ovim zakonom. Također, Ahmeto-vić je spomenuo da su P/GKFBiH i JP BH Šume u ne-koliko navrata pisali Domu naroda tražeći da ovaj nacrt zakona bude ili potvrđen ili odbijen, a ne samo predmet koji skuplja prašinu u ladicama parlamenta.

O važnosti čišćenja šuma u funkciji privrednog razvoja, posebno ruralnih područja i turizma govorio je Šaćir Šo-šević, direktor Geoprojekta, koji je kazao da je u Sarajev-skom kantonu u toku ova aktivnost uz korištenje sredsta-va Fonda za zaštitu okoliša FBiH, te da je prijedlog da se na istom principu radi i u ostalim dijelovima FBiH. Šo-šević je istakao da je koncepcijsko smještanje ovog pro-jekta po kantonima s razlogom jer su kantoni ti koji či-ne društveno-političke cjeline FBiH. Istakao je da je i u okviru FBiH, a i na nivou države postoje određeni fon-dovi za zaštitu okoliša koji svake godine objavljuju pozi-ve, te da je neophodno koristiti ta sredstva u svrhu čišće-nja šuma. Kazao je i da je to jedan od načina finansiranja ovakvih projekata, te da i sredstva IPA fondova, ali i dru-gih fondova treba koristiti u ove svrhe. Suština projekta je, prema njegovim riječima, da se prilikom čišćenja šu-ma dođe do određenog bilansa drvnog otpada i slabog drveta zajedno sa drugim izvorima, zatim da se u okviru područja svakog kantona sagleda realan bilans stanja ove oblasti. Kazao je i da dosadašnje studije pokazuju da se radi o hiljadama tona drvnog otpada. Ovaj projekat za-tim omogućuje sljedeću fazu koja se tiče razvoja energet-ske efikasnosti na našem području uz korištenje sredsta-va postojećih fondova. Kako je na kraju izlaganja istakao Šošević, suština ovog projekta je da se iskoriste raspoloži-va sredstva Fonda za zaštitu okoliša FBiH, a dokaz da je to moguće je već potpisan protokol za Kanton Sarajevo.

Medžida Čajlaković Kulanić

Šumarstvo

Drvo koje se izvozi u EU za konstrukcijske namjene mora imati CE znak

IMPRESUM GLASNIKPrivredne/Gospodarske komoreFederacije Bosne i HercegovineGodina XIIIOktobar/listopad 2013.Adresa:Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine- za Glasnik-Branislava Đurđeva 10/IV71000 Sarajevo

Kontakt: [email protected]: 033/566 300, 217 782Faks: 033/217 783www.kfbih.comPriprema: Poslovni glasnik d.o.o. SarajevoMarka Marulića 271000 Sarajevo033 710 [email protected]

Cijenjeni privrednici i poslovni partneri,

Pred vama je novo izdanje elektronskog Glasnika Pri-vredne/Gospodarske komore FBiH koje donosi niz de-talja vezanih za najznačajnije aktivnosti naše Komore kao i druge interesantne teme.

25. septembra u Privrednoj komori FBiH održana je sjed-nica Grupacije šumarstva i drvne industrije P/GKF BiH. Aktuelna problematika u šumarstvu i drvnoj industriji uslo-žnjena neusvajanjem Zakona o šumama bila je jedna od te-ma ovog sastanka, a od ostalih najzanimljivija je bila ona o CE znaku kod izvoza drveta konstrukcijske namjene u EU.

Iz sektora šumarstva donosimo vam i informaciju o po-sjeti predsjednika Udruženja italijanskih prerađivača drve-ta UNITAL kompaniji PROMINVEST Stupčanica Olovo.

Kako smo najavili u prethodnom Glasniku, 10. međuna-rodni sajam metala ZEPS 2013. održan je od 01.- 05. okto-bra. Ovogodišnji ZEPS je obilovao privrednim susretima, a među sajamskim aktivnostima poseban značaj imala je Kon-

ferencija privrednih delegacija Kraljevine Bahrein i BiH, u organizaciji Privredne komore FBiH.

Na stranicama koje slijede donosimo vam i informacije sa konferencije Tržište električne energije u BiH, održane u Ne-umu 23. i 24. septembra, kao i sa Sajma pčelarstva i pčelarske opreme MEDENA koji je održan u Tuzli 20.-21. septembra.

Novosti iz evropskog zakonodavstva je rubrika koja u sva-kom pa tako i u ovom izdanju našeg Glasnika donosi važ-ne novine. U ovom broju prezentiramo vam EU politike po-duzetništva.

Na stranicama koje slijede dajemo i druge interesantne sa-držaje.

Gost Glasnika je gospodin Edin Ibrahimpašić, direktor Bi-haćke pivovare d.d. Bihać.

Hvala vam na ukazanom povjerenju i saradnji.

PREDSJEDNIK P/GKFBiHAvdo Rapa

Sjednica grupacije šumarstva i drvne industrije P/G K F BiH održana 25. septembra u Sarajevu


Aktivnosti komoreAktivnosti komore

Sredinom devetog mjeseca 2013. godine kompaniju Pro-minvest Stupčanica Olovo posjetio je direktor kompa-

nije D’Collegno iz Italije Montesi, koji je ujedno i pred-sjednik Udruženja italijanskih prerađivača drveta UNITAL.

Sastanku u Olovu prisustvovao je i Avdo Rapa, potpred-sjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH, sa surad-nicima, a u cilju davanja podrške domaćoj kompaniji koja se izborila za izvoz na tržište Evropske unije.

Važno je napomenuti da je Enver Bećirević, direktor kompanije Prominvest, rekao da je izostala podrška svih struktura i nivoa vlasti i da su kompanije osuđene same da se bore za prestiž na inotržištu.

Gost iz Italije, direktor Montesi je ukazao na probleme koje dobro poznaje u našoj zemlji i koji opterećuju izvo-znike, ali i izrazio uvjerenje da se zajedničkim snagama može doći do rezultata koji će biti od koristi kako kom-paniji tako i užoj i široj društvenoj zajednici i većoj surad-nji u Regiji. Proizvodi kompanije Prominvest Stupčani-

ca su kvalitetni i konkurentni cijenama, isporuka je tačna i zato je i došlo do potpisivanja ugovora o isporuci proi-zvoda u Italiju.

Š.A.

I ove godine, 10. međunarodni sajam metala ZEPS Inter-metal 2013 održavao se zajedno sa Generalnim bh. saj-

mom ZEPS 2013 na sajmištu Kamberovića polja u Zenici od 1. do 5. oktobra 2013. godine. Na ovogodišnjem ZEPS-u i sajmu Intermetal učestvovalo je 386 izlagača iz 26 zemalja.

Sajam karakteriše i veći broj kolektivnih izložbi, među kojima privrednika Hrvatske i Slovenije, ZDK, Komor-skog sistema BiH, turističkih zajednica.

Radi se o najvećem domaćem sajmu, na kojem su tradi-cionalno zastupljene djelatnosti građevinarstvo, proizvodnja i prerada metala, prerada drveta, prerada plastičnih masa, guma, izrada namještaja, IT tehnologije, transport, prehra-na, a ovogodišnji sajam je posvećen energetskoj efikasnosti.

Ove godine se Kraljevina Bahrein po prvi put pojavljuje na sajmu ZEPS, uz učešće značajanog broja kompanija i biznismena iz ove arapske zemlje u organizaciji AGBHC (Arabian Gulf Bosnia & Herzegovina Centre).

Privrednici iz Kraljevine Bahrein predstavili su moguć-nosti ulaganja i trgovinske saradnje sa bh. privrednicima, naročito kada je riječ o uvozu naših proizvoda u Bahrein.

U okviru pratećeg programa održani su brojni privred-ni susreti, Berza projekata energetske efikasnosti, te mno-ge promocije i prezentacije među kojima je i Konferenci-ja između privredne delagacije Kraljevine Bahrein i BiH u organizaciji P/GKFBiH koja je održana u promotivnoj

sali ZEPS-a 4. 10. 2013. godine. Tom prilikom doc. dr. sc. Bruno Bojić, dopredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotr-govinske komore BiH, i Kadhem Al Saeeda, predstavnik Privredne komore Kraljevine Bahrein, potpisali su u Ze-nici Memorandum o razumijevanju i saradnji u oblasti ra-zvoja ekonomije i investicija, a prisustvovali su i privred-nici, predstavnici institucija i komorskog sistema.

Nakon potpisivanja Memoranduma, učesnici konfe-rencije posjetili su štandove izlagača iz Bahreina na saj-mu ZEPS 2013 i s njima razgovarali o mogućnosti ula-ganja u BiH i trgovinskoj saradnji sa bh. privrednicima.

Privredna delegacija Kraljevine Bahrein nagrađena je sa GRAND PRIX Zlatnom ružom, najvećim priznanjem koje dodjeljuje Sajam ZEPS.

Emir Pašić, dipl.ecc

Trgovina

Nagrade

Konferenciji je prisustvovalo preko 120 učesnika, uklju-čujući predstavnike ministarstava nadležnih za ener-

getiku na državnom i entitetskim nivoima, predstavnike parlamentarnih odbora nadležnih za energetiku, zatim re-gulatornih komisija za električnu energiju na državnom i entitetskom nivou, koje su ujedno i pokrovitelji ove kon-ferencije, svih elektroprivreda, Nezavisnog operatora si-stema (NOS) i Elektroprenosa, te predstavnici svih osta-lih učesnika na elektroenergetskom tržištu.

Početkom 2015. godine tržište električne energije u BiH će se otvoriti za sve kupce, uključujući i domaćinstva, što znači kako će svaki kupac biti u mogućnosti kupiti elek-tričnu energiju na tržištu, ukoliko naiđe na bolju ponu-du od dosadašnje. Međutim, da bi kupci to zaista mogli i uraditi, tržišni procesi i odnosi između svih učesnika na tržištu moraju biti uspostavljeni i jasno utvrđeni kako bi

ih kupci razumjeli, što je bila i jedna od glavnih rasprava na neumskoj Konferenciji.

Cilj konferencije bio je da se i donosioci odluka u na-šoj zemlji upoznaju o tome dokle smo došli u ispunjava-nju preduvjeta za otvaranje tržišta električne energije i koji su to koraci koje je potrebno uraditi da bi se kreirali svi preduvjeti za otvaranje tržišta od 1. januara 2015. go-dine, kazao je Ognjen Marković, direktor projekta Asi-stencija regulative energetskog sektora u BiH. Naglasio je da treba ostvariti sve preduvjete kako bi do 2015. go-dine svi potrošači uključujući i domaćinstva mogli bira-ti svog snabdjevača.

Princip tržišta je takav da svaka kompanija koja se bavi prodajom električne energije treba biti registrirana u BiH, s tim da može imati svoje sjedište bilo gdje u svijetu, kao što je to sada slučaj s kompanijom iz Ljubljane koja dije-lom snabdijeva Aluminij d.d. Mostar.

Na pitanje koliko su domaći elektrodistributeri konku-renti na međunarodnom tržištu, Marković je kazao kako

su dvije od tri elektroprivrede u BiH izvoznici električ-ne energije. Radi se o Elektroprivredi RS i Elektroprivre-di BiH koje su, po Markovićevim riječima, konkurentne na regionalnom tržištu električne energije. Kad se otvo-ri tržište za sve kupce u BiH i njima će se pružiti prilika da budu više konkurentni sa svojim uslugama na tržištu.

Gosti predavači iz regulatornih komisija iz Srbije i Crne Gore podijelili su iskustva svojih zemalja u procesu otvara-nja tržišta, a prisutnima se obratio i Simon Uzunov, pred-stavnik Energetske zajednice jugoistočne Evrope, koji se posebno osvrnuo na trenutno stanje u elektroenergetskom sektoru regiona i BiH.

Predstavnik USAID-a u BiH Thomas Rojas istakao je: - Elektroenergetski sektor ima izuzetan potencijal u

BiH. Reforma elektroenergetskog sektora i organizacija konkurentnog tržišta predstavlja veliki uspjeh. Otvaranje tržišta električne energije će voditi ka povećanju trgovi-ne i prihoda, povećanju investicija uz istovremeno pove-ćanje broja radnih mjesta. Zbog ovog velikog potencijala USAID daje svoju podršku elektroenergetskom sektoru.

U 2007. godini, kad je počeo s aktivnostima, USAID REAP je također organizirao konferenciju o otvaranju tr-žišta gdje je predstavio svoje zadatke i ciljeve i gdje je na-pravljen presjek statusa elektroenergetskog sektora. Na ovoj završnoj konferenciji USAID REAP dao je pregled aktiv-nosti poduzetih u šest godina trajanja projekta, predstav-ljajući napredak koji je elektroenergetski sektor postigao u tom periodu. Međunarodni eksperti na čelu sa USAID REAP projektom dali su preporuke za daljnji napredak elektroenergetskog tržišta po uzoru na međunarodnu naj-bolju praksu identifikacija i uklanjanja prepreka za funk-cioniranje tržišta.

Lejla Sadiković

Konferencija u Neumu

Tržište električne energije u BiH od 2015. godine otvara se za sve kupceU organizaciji USAID-ovog Projekta asistencije regulativi i reformi energetskog sektora (USAID REAP), 23. i 24. septembra u Neumu je održana konferencija pod nazivom “Tržište električne energije u Bosni i Hercegovini – sljedeći koraci”.

“Prisustvo sve većeg broja međunarodnih kompanija na ovogodišnjem sajmu svjedoči o činjenici da Bosna i Hercegovina više mora uče-stvovati na svjetskom tržištu”, istakao je prilikom otvorenja 20. generalnog bh. sajama ZEPS 2013. Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Kvalitetan proizvod je uvjet za izvoz na italijansko tržište

Kraljevini Bahrein Zlatna ruža ZEPSA 2013.


AktuelnostiAktuelnosti

Na 25 štandova bilo je izloženo svega po malo, a najviše meda, za brojne posjetitelje Tuzle, koji su po lijepom

vremenu obilazili, degustirali, ali i kupovali, jer je općepo-znato da su stanovnici BiH veliki potrošaći meda, ali poči-nju se tražiti i proizvodi kojima je osnova propolis (propolis kapi, propolis krema-mast..) i pelud - cvjetni prah.

Prvog dana, sa štandova je prikupljeno 12 uzoraka meda koje su dali pčelari na ocjenjivanje. Na Tehnološkom fa-kultetu Tuzla urađena je hemijska analiza, ali i organolep-tičko - senzorsko ocjenjivanje. Ocjenjivanje je vodila dr.sc. Ramzija Cvrk, docent, a u organoleptičkom ocjenjivanju sudjelovale su i dvije studentice sa Tehnološkog fakulteta koje su pred završetkom i spremaju diplomske radnje, te pčelari: Milan Kramer (Osijek - Hrvatska); Stanko Ču-ljak (Cerić - Hrvatska) i Asmir Duraković (Gradačac - BiH). Rezultati ocjenjivanja su:• Uzorak 11 - Slavko Repeša - šumski – Gradačac - srebro• Uzorak 12 - Asmir Duraković - planinski – Grada-čac - srebro• Uzorak 13 - Mirza Džanić – livadski – Tuzla - zlato• Uzorak 14 - Hamdo Mulavdić - šumski – Živini-ce - srebro• Uzorak 15 - Ismet Hasanović – livadski –Tuzla - srebro• Uzorak 16 - Asmir Duraković – bagrem – Grada-

čac - srebro• Uzorak 17 - Pašan Smajić - pl. livada – Brčko - zlato• Uzorak 18 - Mladen Merčep - bagrem - Derven-ta - zlato• Uzorak 19 - Krunoslav Lovrić – šumski – Hrvat-ska - srebro• Uzorak 20 - Asmir Duraković - livadski - Grada-čac - srebro• Uzorak 21 - Emir Čumurović – livadski – Brčko - srebro• Uzorak 22 - Zijad Biserović - bagrem - Hrvatska- bronca

Sajam su podržali i Edin Ajanović, kantonalni ministar po-ljoprivrede, Mahmut Bijedić, predsjednik Saveza pčelara TK, Suad Selimović, predstavnik Privredne komore TK, te gosti iz Hrvatske inž. Andrija Grbeša, predsjednik UP SiB “Radi-lica“ Osijek, i Stanko Čuljak, predsjednik UP “Nektar“ Vin-kovci, koji su sa domaćinima razmijenili pčelarska iskustva.

U vijećnici Privredne komore TK održana su dva pre-davanja za pčelare: prof. dr.sc. Midhat Jašić imao je preda-vanje o sastojcima peluda i propolisa sa posebnim utjeca-jem na zdravlje, a dipl. vet. Zlatko Tomljanović predavanje o aktualnim pčelinjim bolestima i pobudio veliku zainte-resiranost kod pčelara iz Tuzlanskog kantona.

Fena

Svečano obilježen Dan BH Telecoma i najavljene nove uslugeMEDENA

BH Telecom upriličio je u Sarajevu Svečanu akademiju povodom Dana kompanije koji se obilježava 5. septembraObraćajući se prisutnim zvanicama Nedžad Rešidbe-

gović, generalni direktor BH Telecoma, istakao je da se dan kompanije obilježava u znak sjećanja na 5. septem-bar 1993., kada su u najtežim ratnim uvjetima, stručnja-ci kompanije uspjeli montirati i pustiti u rad međunarod-nu satelitsku vezu BiH - Švicarska (Sarajevo - Basel), uz korištenje međunarodnog koda 387, dodijeljenog BiH od Međunarodne telekomunikacione unije /ITU/ te godine, putem EUTELSAT-a.

On je podcrtao da BH Telecom od 2006. nudi sve vrste servisa koji su tada postojali u svijetu te da su vlastitim radom osigurali da BiH ne bude u kolonijalnoj ovisnosti o svijetu.

Izvršni direktor Izvršne direkcije za razvoj poslovanja BH Telecoma Hamdo Katica najavio je skoro uvođenje us-luge Moja TV To Go, koja će korisnicima omogućiti gle-danje televizijskog programa bilo gdje i bilo kada – preko pametnih telefona, tableta i ostalih uređaja s mogućnošću prijema multimedijalnog sadržaja. Dodao je da će korisni-ci biti u mogućnosti da, prema svojim potrebema, odaberu optimalan period korištenja ove usluge uz naknadu na dnevnom ili mjesečnom nivou. Katica je naglasio da će u foku-su BH Telecoma biti razvoj svih vrsta pristupa internetu a posebno mobilnog interneta, sofisticiranih ponuda namije-njenih zahtjevnim korisnicima, te pilot projekt 4G/LTE mreže.

Kako je rečeno, tokom septembra za jednu KM bit će moguće postati korisnik usluga BH Telecoma kao što su MojaTV, pretplatnički paketi BH Mobile, fiksni telefonski priključci, xDSL, mInternet paketi i mnogi drugi.

Na svečanosti promovirana je i monografija “Servisi BH Telecoma za razvoj informatizacije bh. društva”.

Turistički potencijali u Goraždu nude mogućnost za-pošljavanja

Federalna ministrica okoliša i turizma Branka Đurić je tokom službene posjete Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde održala sastanak s ministrima i Emirom Fraštom, premijerom BPK-a.

Povod ovog sastanka su zajedničke aktivnosti Federaci-je BiH i Bosansko-podrinjskog kantona, kojima će se una-prijediti stanje u oblasti okoliša i turizma na području ovog kantona.

- Kao i dosad, Federalno ministarstvo okoliša i turiz-ma, ali i Fond za zaštitu okoliša FBiH stoji na raspolaga-nju ovom kantonu, kako bismo zajedničkim snagama i sa-radnjom poboljšali stanje iz oblasti okoliša i turizma, čiji potencijali još nisu dovoljno iskorišteni i nude mogućnost zapošljavanja i boljeg života u ovom kantonu, kazala je mi-nistrica Đurić za Agenciju FENA.

Informirala je premijera Fraštu o poduzetim aktivnosti-ma FBiH na poboljšanju stanja u oblasti okoliša i turizma na području Goražda kroz sufinansiranje projekata Mini-

starstva i Fonda za zaštitu okoliša, posebno u dijelu izgrad-nje pročistača otpadnih voda u industrijskoj zoni ”Pobjeda”, vodosnabdijevanja i uređenja vodotokova u općini Goraž-de, Ustikolina i Prača, te izgradnje turističke infrastruktu-re na području Rude Glave.

Iz oblasti turizma na sastanku je također razgovarano o mogućnostima saradnje na izradi kantonalne strategije ra-zvoja turizma koja bi trebala biti usklađena sa Strategijom razvoja turizma FBiH.

Đurić je iskazala podršku Federalnog ministarstva u obla-sti unapređenja javne turističke infrastrukture na rijeci Dri-ni. Osim toga, o uređenju Podhranjenskog potoka i po-boljšanju infrastrukture u starom jezgru grada Goražda, te infrastrukture koja bi podržala razvoj zimskog i seoskog tu-rizma, koji kao takav i autohton može biti razvijan na ovim prostorima, govorilo se na sastanku s premijerom BPK-a Emirom Fraštom i članovima Vlade BPK-a.

Sarajevski aerodrom: više od 300 hiljada putnikaMeđunarodni aerodrom Sarajevo, unatoč otežanim uvje-

tima izazvanih globalnom ekonomskom krizom, bilježi pozitivan trend poslo-vanja.

U prvih šest mjeseci ove godine zabi-lježen je broj od 303.829 putnika, što je za 15 posto više u odnosu na isti period proš-le godine. Broj aviooperacija iznosi 2.603,

što je za dva posto više u odnosu na isti period prošle godine.Pozitivnan trend poslovanja nastavljen je i u drugom po-

lugodištu tekuće godine, pa je tako u augustu obavljeno 546 aviooperacija, što je za šest posto više u odnosu na isti pe-riod prošle godine, a uz povećan broj aviooperacija, Sara-jevski aerodrom bilježi i stalan porast broja putnika, te je u prošlom mjesecu zabilježen broj od 79.796 putnika, što je za čak 31 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

U Finansijskom izvještaju za prvo polugodište tekuće godine, zabilježen je rast prihoda u gotovo svim profitnim centrima: putnički servis, prihvat i otprema zrakoplova, tr-govina, kargo i komplementarne usluge.

Ukupni prihodi Međunarodnog aerodroma Sarajevo za period od 1. januara do 30. juna 2013. veći su za 10 posto i iznose 16.990.730,33 KM, dok su u istom periodu proš-le godine iznosili 15.404.205,45 KM

Ukupni rashodi za isti period smanjeni su za 14 posto i iznose 15.423.711,35 KM, dok su u istom periodu prošle godine iznosili 17.997.964,76 KM.

Društvo je u prvom polugodištu tekuće godine iskazalo dobit u iznosu od 1.567.018,98 KM, dok je u istom peri-odu prethodne godine poslovalo sa gubitkom u iznosu od 2.593.759,31 KM.

Ako je suditi prema rezultatima finansijskog izvještaja za prvo polugodište tekuće godine, pred Međunarodnim ae-rodromom Sarajevo je još jedna uspješna poslovna godina.

Fena

7. sajam pčelarstva i pčelarske opremeU Tuzli je od 20. do 21. septembra 2013. godine održan 7. sajam pčelarstva i pčelarske opreme “Medena Tuzla“, Brčanska Malta.


Moderno postrojenje za pakiranje, koje je pušteno u rad u tuzlanskoj Solani, jedan je od najvažnijih po-

teza na ispunjavanju uvjeta koje propisuje EU, kao i pre-duvjet za nove investicije, rekla je Feni Amira Brkić, ru-kovoditeljica Sektora upravljanja kvalitetom u ovoj fabrici.

Investicija je vrijedna više od 5,5 miliona KM i osigu-rana je uglavnom vlastitim sredstvima, a jednim dijelom uz pomoć banaka. Brkić navodi da ovo moderno postroje-nje, koje je svečano pušteno u rad 20. septembra, značajno povećava kapacitet kilogramskog pakiranja za domaćin-stva, a robotizirani stroj značajno humanizira rad radnika.

Uz to novi strojevi u potpunosti otklanjaju mogućnost onečišćenja. - Robotizirana mašina je jedna od tehnološ-ki najnaprednijih na svjetskom tržištu i namjenski prio-zvedena za pakovanje soli, a s aspekta kvaliteta upotpunja-

va zahtjeve naših kupaca za kvalitetom, pojasnila je Brkić.Kaže da je staro postrojenje, koje je služilo posljednjih

40 godina, od sada muzejski eksponat. Također, dodala je, ova postrojenja su važna etapa u projektu gradnje nove so-lane, čija je realizacija u toku. Industrijska proizvodnja so-li počela je u Tuzli prije 128 godina.

Fena

Solana Tuzla pustila u rad moderno postrojenje za pakiranje soli

Bosna i Hercegovina se na WEF-ovoj listi u oblasti kva-liteta nastave iz matematike i prirodnih nauka, odno-

sno kvaliteta matematičara i naučnika, našla na 13. mjestu od ukupno 148 zemalja, čime je rangirana u samom svjet-skom vrhu u ovoj oblasti.

Nakon BiH, od zemalja regiona slijedi Republika Hrvat-ska, koja je na 22. mjestu u oblasti kvaliteta nastave iz ma-tematike i prirodnih nauka, a na 23. mjestu WEF-ove liste nalazi se Crna Gora. Makedonci se nalaze na 51. mjestu, Albanci na 54., dok je Srbija na 55. mjestu i najlošije je po-zicionirana od svih zemalja iz regije u ovoj oblasti. Također, sve zemlje iz regije našle su se među 60-tak najbolje rangi-ranih zemalja u svijetu u oblasti kvaliteta nastave iz mate-matike i prirodnih nauka, što Balkan čini jednim od svjet-skih područja sa značajnim potencijalom u navedenoj oblasti.

Od zemalja iz šireg regiona Balkana, Slovenija se nalazi na 18. mjestu, Mađarska na 38., Rumunija 57., Bugarska 59. i Slovačka na 86. mjestu u oblasti kvaliteta nastave iz mate-matike i prirodnih nauka koja se nudi učenicima u školama u pomenutim zemljama.

Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, od svih zemalja svijeta, najkvalitetniju nastavu iz matematike i pri-rodnih nauka pohađaju učenici u Singapuru, a iza njih dola-ze Finska, Belgija, Liban, Švicarska, Katar, Južni Kipar, Mal-ta, Barbados i Hong Kong.

Od 20 najbolje rangiranih zemalja, njih 10 su evropske, a sedam azijske, što znači da su najbolji matematičari i kvalitet

nastave iz matematike prisutni u Evropi i Aziji.Najlošije rangirane zemlje u kontekstu kvaliteta nastave

iz matematike i prirodnih nauka su Jemen koji se nalazi na 143. mjestu, Honduras na 144., Egipat 145., Dominikan-ska Republika 146., Angola 147. i Južnoafrička Republika na posljednjem 148. mjestu.

Također, od 20 najlošije rangiranih zemalja, njih 11 su afrič-ke, što znači da je u Africi nastava iz matematike i prirodnih nauka najlošijeg kvaliteta, odnosno na tom kontinentu nala-zi se najmanje dobrih i kvalitetnih matematičara i naučnika.

Posmatrano na nivou evropskih zemalja, najlošija nasta-va iz matematike i prirodnih nauka je u Gruziji i Španiji, a najkvalitenija u Finskoj i Belgiji.

Inače, izvještaj WEF-a o globalnoj konkurentnosti je najbo-lja procjena konkurentnosti nacionalnih ekonomija. Predstav-lja koristan portret privrednog okruženja i sposobnosti država da dostignu održive nivoe prosperiteta i ekonomskog rasta.

Svjetski ekonomski forum (WEF), više od tri deceni-je, obezbjeđuje detaljnu procjenu produktivnog potencijala država širom svijeta. Također, mnoge međunarodne orga-nizacije i svjetske vlade koriste izvještaj WEF-a kao znača-jan pokazatelj globalnih ekonomskih i društvenih kretanja.

Izvještaj doprinosi razumijevanju ključnih faktora koje određuju ekonomski rast, pomažu da se objasni zašto su neke zemlje više uspješne od drugih, pogotovo kod poveća-nja nivoa prihoda.

Slobodna Bosna

Obrazovanje

Nastava iz matematike i prirodnih nauka u BiH najbolja na Balkanu

AktuelnostiAktuelnosti

Prema posljednjem globalnom indeksu o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) 2013 - 2014. godine koji tretira kvali-tet nastave iz matematike i prirodnih nauka u školama, od zemalja Balkana najbolje je pozicionirana BiH

Mineralna voda Oaza - Tešanjski kiseljak dobitnik je „Zlatne ruže“, nagrade za kvalitet 20. jubilarnog

Međunarodnog sajma privrede ZEPS u Zenici.Oaza se našla među 62 ostala izložena proizvoda koja su

ušla u uži izbor ocjene kvaliteta, a koja je vršena na Poljopri-vredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Nakon nedavno dodijeljene Zlatne medalje za kvalitet Sajma šlive u Gradačcu, ovo je druga ovogodišnja nagra-da za brand Oaza. Poznato je da je to voda koja je prva iz Bosne i Hercegovine nagrađivana zlatnim medaljama za kvalitet i dizajn na jednom od najznačajnijih svjetskih sajmova voda u američkom Berkeley Springsu, i to neko-liko godina uzastopno.

- Nižu se medalja za medaljom. Raduje činjenica da na-kon svjetskih nagrada za kvalitet ponovno dibijamo nagra-de iz BiH. ZEPS je jedan od najvećih sajmova u našoj ze-mlji i veoma smo ponosni na činjenicu da smo kvalitetom i cjelokupnim brandingom uspjeli zasjeniti ostale izlaga-če, jer Oaza je bosansko čudo i jedna od najboljih mine-ralnih voda na svijetu, a njeni potencijali su ogromni, ri-ječi su Harisa Hrvića, brand managera Oaze.

Svi prehrambeni proizvodi koji su se kandidovali za medalju kvaliteta na sajmu ZEPS 2013., ocjenjivani su na Institutu za prehrambene tehnologije Poljoprivredno-prehrambenog fakultetu u Sarajevu. Analiziran je hemij-ski sastav mineralne vode Oaza. Ocjenjivanje je obavljeno i na degustaciji od strane degustacione grupe potrošača u hotelu „Dubrovnik” u Zenici. Također, ocjenu je donio i žiri ZEPS-a za cjelovitost proizvoda.

Zbrajanjem bodova sa ova tri ocjenjivanja donesena

je odluka da mineralna voda Oaza dobije nagradu „Zlat-na ruža ZEPS-a”.

Fena

Oaza niže medalje: „Zlatna ruža“ na ZEPS-u za kvalitet vode iz Tešnja


Predstavljamo Predstavljamo

Pivovara kroz vrijemeU periodu 1979 – 1981. pregovaralo se i projektova-

le tehničko-tehnološke slike pivovare, što su radili češki stručnjaci uz kontinuiran nadzor Instituta Pivo iz Praga. Tako je 1980. godine ugovorena licenca sa češkom pivo-varom Radegast za proizvodnju piva „Radegast“ na rok od deset godina, koja zbog političke situacije i zastoja u montaži opreme nikad nije zaživjela. Naredne 1982. go-dine započinje gradnja građevinskih objekata i montaža opreme pod nadzorom stručnjaka iz tadašnje Čehoslo-vačke. Kako ističu u Bihaćkoj pivovari, ovakav koncept je u periodu 1980 - 1983. godine konstantno ometan od strane tadašnje političko-privredne „elite“ u Repu-blici BiH, ali i Bihaćkoj regiji, da bi polovinom 1984. godine investicija bila proglašena promašenom i kao ta-kva nasilno obustavljena. Po završetku procesa likvida-cije koji je te iste godine bio otvoren nad pivovarom, te promjenom političke klime krajem 80-tih godina, revi-talizirana je i podržana ideja o ulaganju i izgradnju ovog privrednog subjekta sada pod novim imenom Bihaćka pivovara d.d., tako da je proizvodnja konačno otpočela krajem 1990. godine.

U periodu od 1988. do 1990. godine izvršena je mon-taža cjelokupne opreme. Cijelo to vrijeme superviziju su sačinjavali češki stručnjaci na čelu s pokojnim inž. Miroslavom Kahlerom. On je bio predstavnik institu-ta Pivo Praha i izvršio je obuku cjelokupnog osoblja za proizvodnju piva po češkoj tehno-logiji.

- Tad a s m o proizveli i na tr-žište plasirali pi-vo Unski biser, kaže Edin Ibra-himpašić, direk-tor Bihaćke pivo-vare.

I brah impaš i ć također ističe da je već na samom po-četku Pivovara pri-dobila mnoge po-klonike zlatnožutog osvježavajućeg na-pitka, jer su kvalitet

proizvoda, rađenog po licenci i nadzoru do-kazanih čeških struč-njaka, mogla osjetiti i nepca ˝običnog˝ kon-zumenta, te dodaje:

- Do početka ra-ta imali smo odlič-nu suradnju sa In-stitutom Pivo Praha.

U godinama ra-ta na ovim prostori-ma od 1992. do 1994. godine, u uvjetima

potpune blokade bi-

Bihaćka pivovara - Edin Ibrahimpašić, direktor Bihaćke pivovare

Savremena tehnologija proizvodnje i vrhunski kvalitet

Bihaćka pivovara d.d. osnovana je 1990. godine i instalirani kapacitet je 250.000 hl na godinu, a njen razvoj i rad mogu se posmatrati u tri perioda, o čemu za Glasnik P/GKFBiH govori Edin Ibrahimpašić, direktor Bihaćke pivovare * Prvi period vezan je za početak realiza-cije ideje stvaranja poljoprivredno-prehrambenog kompleksa PPPK Krajina Bihać u kojem je pivovara sa svojim kapacitetetima treba-la djelovati u povezanom ciklusu proizvodnje palete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

haćkog okruga, snabdijevana sirovinama i repromate-rijalima povremenim i vrlo rijetkim dopremama preko “trgovačkog koridora“, Bihaćka pivovara je održala pro-izvodnju na nivou osam do 20 posto korištenja kapaci-teta, što je bilo od posebnog značaja za opstojnost žite-lja na ovim prostorima. U drugoj polovini 1995. godine, odmah nakon deblokade ovog regiona, u Bihaćkoj pi-vovari d.d. je ponovo pokrenuta proizvodnja.

Opredijeljeni za uspjeh

U prvim godina-ma nakon rata po-slovanje kompani-je, kao proizvođača visokotarifne robe, bilo je permanen-tno ugrožavano ne-lojalnom konkuren-cijom crnog tržišta. Stasavanjem ili bo-lje reći odrastanjem mlade države BiH te njenih institucija, ovaj problem će u daljem periodu postajati sve manje izražen.

Bihaćka pivovara d.d. je u postupku privatizacije 2000. godine potpuno privatizirana i većinski vlasnici su po-stali njeni zaposlenici.

- U poslijeratnom periodu obnovili smo kontakte sa češkim firmama, prvenstveno sa institutom Pivo Praha i firmom za proizvodnju i montažu opreme Anticoro Babik Josef s.r.o. i do danas ta suradnja odlično traje i razvija se na obostrano zadovoljstvo, što se može vi-djeti iz referentne liste nabavljene montirane opreme, rekonstrukcijom i modernizacijom pojedinih pogona, a prvenstveno varione, kaže direktor Ibrahimpašić, i do-

daje: - Kao kruna kontinuirane suradnje sa Institutom Pivo Praha, a što se dokazuje i u permanentnom po-boljšanju kvaliteta našeg piva, Bihaćkoj pivovari d.d. je uručen certifikat od strane svjetski priznatog i vr-

hunskog stručnjaka u proizvodnji piva, te našeg pr-vog tehnologa učitelja Miroslava Kahlera i njegovog učenika, također svjetski priznatog pivarskog tehno-loga Jana Šurana, s kojim dokazujemo da je Premin-ger pivo proizvedeno po klasičnoj češkoj tehnologiji proizvodnje lager piva uručenog decembra 2010. go-dine. Bihačka pivovara vlasnik je i nagrade za kvalitet

Premingera i Lipe vode za 2010., 2011. i 2012. godinu od renomira-nog Instituta za kva-litet iTQi iz Brisela.

Bihaćka pivova-ra d.d. danas je su-vremena tvornica za-hvaljujući, prije svega, vrhunskoj tehnologiji proizvodnje, što osi-gurava i visoki kvali-tet i osobene karak-teristike proizvoda, koje imaju najbolje ocjene – Instituta za ispitivanje kvaliteta zemalja Evropske

unije. Od aprila 2005. go-dine kompanija ima certificiran sistem upravljanja kva-litetom prema standardu DIN EN ISO 9001: 2000., a prošle godine u junu izvršena je racertifikacija na no-vi sistem upravljanja kvalitetom prema standardu DIN EN ISO 9001:2008. Osim toga, od maja 2007. godine kompanija ima certificiran sistem okolinskog upravlja-nja prema standardu DIN EN ISO 14001: 2004., te od juna 2011. kompanija i uveden sistem HACCP. U Bi-hačkoj pivovari kao dokaz opredijeljenosti vodstva firme za konstantnim ulaganjem u kvalitet proizvoda općeni-to, kao i osvajanje novih i učvršćivanje pozicija na po-stojećim tržištima, te razvoj novih proizvoda kao jedini mogući garant uspjeha na slobodnom ekonomskom tr-žištu, ističu i permanentno investiranje u razvoj tehno-logije i marketinga, kao i otvaranje novih tržišta.

Novi prijedlog Izmjena i dopuna Zakona na pivo na štetu bh. proizvođača

Izmjene i dopune Zakona o porezu na pivo su tema rasprava u Parlamentu BiH, no i prije toga žučne po-lemike i rasprave izazvale su njegove pojedine stavke, osobito među domaćim proizvođačima. Prema riječi-ma Ibrahimpašića, sva ta priča zapravo se veže za Za-kon o organizaciji i strukturi izvršenja poreza na alko-hol, alkoholna pića i pivo, kojeg su članice EU donijele još 1992. godine (EU Direktiva 92/83/EEC) .

- Znajući tendenciju pravila ponašanja da ”veliki jedu male”, zemlje članice tadašnje EU koje su imale puno malih proizvođača piva donijele su Zakon o uvođenju diferencijalne stope na pivo, odnosno, poseban porez na pivo u kojem je precizirano da granica do koje će se obračunavati ta snižena stopa na količinu proizvede-nog piva godišnje bude 200.000 odnosno 300.000 (po-

UVESTI OBAVEZNU GODIŠNJU ČLANARINU U KOMORSKIM SISTEMIMA

Direktor Ibrahimpašić ističe da komoru, odnosno komorski su-stav u BiH treba revidirati u smislu povećanja efikasnosti, a sve u cilju povećanja kvaliteta usluga koji može i mora da se pruža i da samim tim poveća i zadovoljstvo korisnika usluga.- U tom smislu, ja sam za uvođenje i obavezne članarine, koja će biti primjerena vremenu i stanju u kojem se nalazi privre-da u BiH, ali i transparentnosti tokova novca od te članarine, kaže Ibrahimpašić, i dodaje: - Mnoge stvari ljute ne samo za-poslene u ovom preduzeću, već i drugdje. Između ostalih to su i ogromni parafiskalni nameti, visoke stope poreza i dopri-nosa na plaće, nelojalna konkurencija, ali sam isto tako mi-šljenja da trošak članarine nije ustvari trošak već investicija, a komora mora svoju uslugu tako i prezentirati i realizirati.


Zavod za statistiku FBiH

krajina u Portugalu) hektolitara. Dakle, za sve pivova-re koje imaju godišnju proizvodnju do te količine važilo je da imaju sniženu stopu poreza (akcize), a one iznad tih količina imaju nacionalnu, višu poresku stopu, ka-že direktor Bihačke pivovare. Ove odredbe ugrađene su i u bh. Prijedlogu Izmjena i dopuna Zakona o akciza-ma, u članu 4. direktive 92/83/EEC. Ibrahimpašić kaže:

- Ministarstvo vanjskih odnosa BiH na bazi te di-rektive, a ne urušavajući pri tome Sporazum CEFT-a, ide u procese ovog Zakona, ali sa prijedlozima da granica do koje se obračunava niža stopa bude 400.000 hl proizvedenog piva godišnje. Također, da ta sadaš-nja stopa od 20 feninga po litri piva bude snižena sto-pa i da se formira nova nacionalna stopa od 35 feninga

po litri proizvedenog piva. To je prijedlog ministar-stva i o tome je odlučivalo Vijeće ministara. Ono je usvojilo takve Izmjene i dopune Zakona o akcizama, te ga uputilo u redovnu proceduru Upravi za indirek-tno oporezivanje koje je trebalo dati svoje mišljenje oko tog prijedloga.

Međutim, tu nastaju problemi jer je na sjednici Uprav-nog odbora za indirektno oporezivanje, umjesto da čla-novi daju mišljenje, donesena odluka da se smanji no-va nacionalna stopa sa 35 feninga po litri na 25 feninga po litri.

- Takav, modificirani prijedlog treba da ide na ra-spravu Parlementu BiH, no on je iz mnogo razloga šte-tan po proizvođače piva kojima bi umjesto piva mo-gli proizvoditi gubitke, zatvarati pogone i otpuštati radnike. Nelogično je i da na takav način, uvođenjem veoma male razlike između dviju stopa poreza, drža-va doslovce sebi siječe granu na kojoj sjedi, zapravo odriče se svojih prihoda, a s druge strane udovoljava se zahtjevima velikih korporacija, čije pivo uvozimo u BiH u količinama preko 65% od ukupno popijenog pi-va, za „miniranjem“ ovog prijedloga Izmjena i dopuna Zakona, govori Ibrahimpašić ističući da će proizvođači

piva u BiH zahtijeva-ti da se ovakve Izmje-ne i dopune Zakona o akcizama uopće ne usvoje, odnosno da se one vrate na izvorni prijedlog MVTEO sa uvođenjem naci-onalne stope od 35 feninga/l piva.

- Ako je već po-s t o j e ć a o d 2 0 feninga/l piva u pri-jedlogu Izmjena za-kona definirana kao snižena stopa, on-da nova nacional-

na može biti i do 40 feninga/l piva. Bit će to vr-lo teško, jer te iste korporacije imaju svoje „satelite“ u liku raznoraznih diplomata koji zagovaraju interese kompanija koje imaju proizvodnju u njihovim drža-vama, a u ogromnim količinama izvoze u BiH, govori Ibrahimpašić i dodaje: - Da apsurd bude potpun, ov-dje govorimo o našem domaćem zakonu koji treba da bude donesen u našem Parlamentu, bez ikakvih ogra-ničavanja temeljnih postulata o slobodnoj trgovini i prometu roba, a ipak se ništa ne pitamo. Ipak i pored te činjenice, svim zakonskim sredstvima ćemo se bo-riti da do toga ne dođe.

Bihaćka pivovara jedna je od četiri bh. proizvođača piva, a njen direktor je i predsjednik Pivarske grupa-cije u BiH. Kako kaže, odnosi između domaćih proi-zvođača piva su odlični, a nisu samo rezultat „zajednič-ke muke“, i ističe nedavnu posjetu članova Sindikata Bihaćke pivovare d.d. kolegicama i kolegama Tuzlan-ske pivare d.d.

VELIKI IZBOR PROIZVODA- Proizvodni asortiman ”Bihaćke pivovare” d.d. čine svijetla lager piva sa veoma prepoznatljivim brandom ”Preminger”, te novi ”Unski biser” kojeg sada zovemo i 10-ka sa tradici-jom češkog naziva piva po količini ekstrakta u osnovnoj sla-dovini, PET program osvježavajućih gaziranih bezalkoholnih napitaka ,,Orangina, Limona, Tangerina, te program osvježa-vajućih bezalkoholnih napitaka ,,Frizy“ – ledenih čajeva, kao i JAMP sokovi i prirodna izvorska voda Lipa voda koja je je-dan od glavnih „krivaca“ kvalitetnog piva, kaže Ibrahimpašić.U proizvodnom asortimanu Bihaćke pivovare d.d. je i svjetski poznat i priznat brend Orangina. Za Preminger se, također, mo-že reći da je brend, ali Ibrahimpašić kaže da se na njemu tre-ba još puno raditi, prije svega u marketinškom smislu, kako bi nadrastao granice BiH i dodaje: - Ostali naši proizvodi to tek trebaju postati, a u njima prednjači naša prelijepa čista izvorska voda, „lipa“ vo-da, čiju ljepotu crpimo podno padina kraških stijena u zaštićenom području Nacionalnog parka UNA i distribui-ramo cjevovodom u dužini od 7,5 km do naših proizvod-nih pogona.Svoje proizvode Bihačka pivovara osim na tržištu BiH, plasi-ra i na tržištima zemalja članica CEFTA-e, ali i na onima EU od koji su najznačajniji Austrija, Slovenija i Švedska. Van granica Evrope, Pivovara izvozi na sje-vernoameričko tržište, te na tr-žište daleke Australije.O ulasku susjedne Republi-ke Hrvatske u EU i kako se to odrazilo na proizvođače piva u BiH, Ibrahimpašić kaže: - Ulazak R Hrvatske u EU treba-lo je da da vjetra u leđa proizvo-đačima piva u BiH iz prostog ra-zloga što su uvjeti uvoza piva iz zemalja EU u BiH teži ili veći negoli oni iz CEFTA sporazuma, ali s obzirom da glavni izvozni-ci iz RH u BiH, velike multinaci-onalne kompanije, imaju svoje proizvodnje i u Republici Srbiji koja je i dalje članica CEFTA spo-razuma, ništa se nije niti desilo. Primjera radi, pivo PAN ko-je je dolazilo do jučer iz Koprivnice u RH, sad dolazi iz Čela-reva iz R Srbije.

Proizvodnja i prodaja drvnih sortimenata u FBiH veća za 5,3%

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u periodu ja-nuar - august 2013. godine u odnosu na isti period 2012. godine veća je za 68.000 m3 ili 5,3 %. Proizvodnja sorti-menata od četinara veća je za 90.000 m3 (14,7 %), dok je proizvodnja sortimenata od liščara manja za 23.000 m3 (3,4 %).

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu janu-ar – august 2013.godine u odnosu na isti period 2012. je manja za 14.000 m3 (1,1%). Prodaja sortimenata od če-tinara veća je za 22.000 m3 (3,7 %), dok je prodaja sorti-menata od liščara manja za 36.000 m3 (5,4 %).

Vanjska trgovinaFederacija BiH je u periodu I-VI 2013. ostvarila izvoz u

ukupnoj vrijednosti 2.839.437 hiljada KM, što je za 9,4% više u odnosu na isti period prethodne godine. Vrijednost izvoza u junu 2013. iznosi 496.753 hiljada KM, što je za 2,4% manje u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a 0,3% više u odnosu na maj 2013.

Uvoz FBiH u periodu I-VI 2013. iznosio je 4.773.104 hiljada KM, što je za 1,4% manje u odnosu na isti period prethodne godine. U junu 2013. ostvaren je uvoz u vri-jednosti 855.093 hiljade. KM, što je za 1,3% više u od-nosu isti mjesec prethodne godine, a 0,7% više u odno-su na maj 2013.

U pomenutom periodu izvoz je u prosjeku svaki mje-sec rastao za 3,4%, a uvoz je u prosjeku svaki mjesec ra-stao za 4,5%. Istovremeno trgovinski deficit FBiH izno-si 1.933.667 hiljada KM.

Procenat pokrivenosti uvoza izvozom za posmatrani pe-riod je 59,5% i veći je za 5,9% u odnosu na isti prethodne godine kada je pokrivenost iznosila 53,6%, odnosno ma-nji za 0,3% u odnosu na period I-V 2013. kada je pokri-venost iznosila 59,8%.

Učešće FBiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za period I-VI 2013. je 67,6%, a u ukupnom uvozu 65,9%.

Prema KD-u, najveća vrijednost izvoza u periodu I-VI 2013. ostvarena je u području C “Prerađivačka industri-ja” u vrijednosti 2.472.218 hiljada KM, što iznosi 87,1% ukupnog izvoza. Najveća vrijednost u uvozu 4.218.462 hi-ljada KM ostvarena je u području C “Prerađivačka indu-strija”, što iznosi 88,4% ukupnog uvoza.

Prema SMTK, najveće učešće u izvozu za isti period ostvareno je u sektoru 6 ‘’Industrijski proizvodi, razvrstani uglavnom po vrsti sirovina’’ sa vrijednošću 839.859 hiljada KM, što je 29,6% ukupnog izvoza. Najveće učešće u uvo-zu ostvareno je u sektoru 6 ‘’Industrijski proizvodi, razvr-stani uglavnom po vrsti sirovina’’ sa vrijednošću 1.048.694 hiljada KM, što je 22% ukupnog uvoza.

Prema BEC-u, najveća vrijednost izvoza u periodu I-VI 2013. ostvarena je u kategoriji 2 “Industrijski materi-jali” u vrijednosti 1.542.953 hiljada KM, što iznosi 54,3% ukupnog izvoza. Najveća vrijednost u uvozu ostvarena je u kategoriji 2 “Industrijski materijali” u vrijednosti 1.531.428 hiljada KM, što iznosi 32,1% ukupnog uvoza.

U periodu I-VI 2013. najviše se izvozilo u: Njemačku 520.042 hiljada KM ili 18,3% ukupnog izvoza, Hrvatsku

461.443 hiljada KM ili 16,3% i Italiju 291.768 hiljada KM ili 10,3% ukupnog izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 1.566.184 hiljada KM ili 55,2% ukupnog izvoza.

U istom periodu najviše se uvozilo iz: Hrvatske 847.789 hiljada KM ili 17,8% ukupnog uvoza, Njemačke 591.230 hiljada KM ili 12,4% i Italije 483.460 hiljada KM ili 10,1% ukupnog uvoza. Uvoz iz svih ostalih zemalja izno-si 2.850.625 hiljada KM ili 59,7% ukupnog uvoza.

Posmatrano po statističim procedurama, što se tiče izvo-za na prvom mjestu je redovan izvoz s učešćem 58,9% od ukupnog izvoza, a kad je u pitanju uvoz najveće učešće ostvareno je po proceduri ‘’redovan uvoz’’, što je 85,5% od ukupne vrijednosti uvoza.

Prema podacima za drugo tromjesečje 2013., došlo je

do ukupnog porasta izvoznih cijena u FBiH za 4,1% i do ukupnog porasta uvoznih cijena za 8,8% u odnosu na ba-znu 2010. godinu.

Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti KD BiH 2010., u drugom tromjesečju 2013. ostvaren je porast izvoznih cijena u području A „Poljoprivreda, šumarstvo i ri-barstvo“ od 9,1%, porast izvoznih cijena u području B „Va-đenje ruda i kamena“ od 16,1% i porast izvoznih cijena u

području C „Prerađivačka industrija“ od 4,3%. U istom periodu ostvaren je porast uvoznih cijena u području A „Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo“ od 20,5%, pad uvo-znih cijena u području B „Vađenje ruda i kamena“ od 1,1% i porast uvoznih cijena u području C „Prerađivačka indu-strija“ od 8,7%.

Posmatrano po sektorima SMTK koji su najviše za-stupljeni u izvozu i uvozu FbiH, u drugom tromjesečju 2013. ostvaren je porast izvoznih cijena od 7,1% u sek-toru 2 „Sirove materije nejestive, osim goriva“, pad izvo-znih cijena od 9,3% u sektoru 3 „Mineralna goriva, ma-ziva i srodni proizvodi“, porast izvoznih cijena od 1,0% u sektoru 6 „Industrijski proizvodi, razvrstani uglavnom po vrsti sirovina“ i pad izvoznih cijena od 4,6% u sektoru 7 „Mašine / strojevi i transportna sredstva“.

U istom periodu ostvaren je porast uvoznih cijena od dva odsto u sektoru 2 „Sirove materije nejestive, osim go-riva“, porast uvoznih cijena od 14,3% u sektoru 3 „Mine-ralna goriva, maziva i srodni proizvodi“, porast uvoznih cijena od 5,4% u sektoru 6 „Industrijski proizvodi, razvr-stani uglavnom po vrsti sirovina“ i porast uvoznih cijena od 3,1% u sektoru 7 „Mašine / strojevi i transportna sredstva“.

Predstavljamo


Agencija za statistiku BiH

Augustovske cijene niže za 0,3 odstoCijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potroš-

nju u BiH u augustu su u prosjeku bile manje za 0,3 odsto u odnosu na juli. Obuća i odjeća je pojeftinila za 3,3 odsto, hrana i bezalkoholna pića za 1,1 odsto, zdravstvo za 0,1 od-sto, dok su cijene stanovanja, vode, električne energije, gasa i drugih energenta porasle za 0,7 odsto, a prevoz za 0,4 odsto.

U ostalim odjelima, prema namjeni potrošnje, u augu-stu nisu zabilježene prosječne mjesečne promjene nivoa cijena u odnosu na prethodni mjesec.

Cijene u augustu u odnosu na isti mjesec lani u prosjeku su niže za 0,2 odsto, a najviše su pojeftinili odjeća i obuća i to za 12 odsto, zdravstvo za 1,6 odsto, a prevoz za 2,1 odsto.

Više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u odje-lima alkoholna pića i duhan za 6,4 odsto, obrazovanje za 1,8 odsto, rekreacija i kultura za 1,4 odsto, stanovanje, vo-da, električna energija, gas i drugi energenti za 1,2 odsto.

Restorani i hoteli su poskupili za 0,6 odsto, hrana i be-zalkoholna pića za 0,4 odsto, komunikacije za 0,3 odsto, te namještaj, uređaji za domaćinstvo i redovno održava-nje kuće za 0,3 odsto.

Augustovske cijene proizvodnje industrijskih proizvoda nepromijenjene

U augustu 2013. godine u poređenju sa julom 2013. go-dine proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za uku-pnu industriju su nepromijenjene, dok su u odnosu na ju-li prethodne godine niže za 2,4%.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na doma-ćem tržištu u augustu 2013. godine u poređenju sa julom niže su za 0,2%, dok su u odnosu na august 2012. godi-ne niže za 3,3%.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na nedo-maćem tržištu u augustu 2013. godine u poređenju sa ju-lom više su za 0,4%, dok su u odnosu na august 2012. go-dine niže za 1,0%.

Agregati GIG-a U augustu 2013. godine u poređenju sa julom proizvođač-

ke cijene industrijskih proizvoda opale su u Intermedijar-nim proizvodima za 0,1%, te Netrajnim potrošačkim dobri-ma za 0,2%. U istom periodu proizvođačke cijene u ostalim glavnim industrijskim granama su ostale nepromijenjene.

U augustu 2013. godine u poređenju sa augustom pret-hodne godine proizvođačke cijene industrijskih proizvo-da opale su u Energiji za 3,7%, Intermedijarnim proizvo-dima za 1,3%, Kapitalnim proizvodima za 0,7%, Trajnim potrošačkim dobarima za 0,7%, te Netrajnim potrošač-kim dobrima za 0,6%.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na doma-ćem tržištu u augustu 2013. godine u poređenju sa julom opale su u Intermedijarnim proizvodima za jedan odsto, Kapitalnim proizvodima za 0,1% te Netrajnim proizvo-dima za široku upotrebu za 0,2%. U istom periodu su po-rasle cijene Energije za 0,1%.

U augustu 2013. godine u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine pad proizvođačkih cijena je zabilježen u grupama Energije za 4,1%, Kapitalnih proizvoda za 1,2%, Intermedijarnih proizvoda za 1,5%, te Netrajnih proizvoda

za 1,6%.U istom periodu su porasle cijene u grupi Trajnih proizvoda za široku upotrebu za 0,1%.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na nedo-maćem tržištu u augustu 2013. godine u poređenju sa ju-lom porasle su u Intermedijarnim proizvodima za 0,8%, te Kapitalnim proizvodima i Netrajnim potrošačkim dobri-ma za 0,1%. U istom periodu su opale cijene Energije za

0,2%, te Trajnim potrošačkim dobrima za 0,1%.U augustu 2013. godine u poređenju sa augustom

prethodne godine proizvođačke cijene industrijskih pro-izvoda porasle su samo u Netrajnim proizvodima za 2,5%. U istom periodu su opale cijene u grupama Ener-gije za 2,6%, Intermedijarnim proizvodima za 1,2%, Kapitalnim proizvodima za 0,4%, te Trajnim proizvo-dima za 0,2%.

Industrijska područja KD-aU augustu 2013. godine u poređenju sa julom 2013. go-

dine proizvođačke cijene industrijskih proizvoda su pale za 0,8% u Prerađivačkoj industriji, te u Snabdijevanju vo-dom za 0,9%. U istom periodu cijene u Proizvodnji ener-gije i Vađenju ruda i kamena porasle su za 0,2%, te Proi-zvodnji i snabdijevanju energijom za 0,3%.

U augustu 2013. godine u odnosu na isti mjesec prethod-ne godine proizvođačke cijene su porasle u Vađenju ruda i kamena za 0,9%, u Prerađivačkoj industriji za 2,7%, dok su pale u Snabdijevanju vodom za 4,8%, te u Energiji za 5,2%.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na doma-ćem tržištu u augustu 2013. godine u poređenju sa julom 2013. godine opale su u Prerađivačkoj industriji za 0,2%, dok su porasle za 0,3% u Rudarsvu i vađenju kamena.

U augustu 2013. godine u odnosu na isti mjesec pret-hodne godine proizvođačke cijene su opale u Prerađivačkoj industriji za 0,4%, Električnoj energiji za 5,3%, te Snab-dijevanju vodom za 1,4%. U istom periodu su porasle ci-jene u Vađenju ruda i kamena za 0,5%.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na nedo-maćem tržištu u augustu 2013. godine u poređenju sa ju-lom tekuće godine su opale u Vađenju ruda i kamena za 0,2%, te u Snabdijevanju vodom za 2,2%. U istom periodu su porasle cijene Proizvodnje električne energije za 4,9%, te Prerađivačkoj industriji za 0,5%.

U augustu 2013. godine u odnosu na isti mjesec pret-hodne godine proizvođačke cijene su porasle samo u Ru-darstvu i vađenju kamena za 2,4%. U istom periodu su pale cijene Prerađivačke industrije za 0,9%, Energije za 4,3%, te Snabdijevanja vodom za 11,3%.

Zakoni i propisi

Certificiranje općina i gradova za poboljšanje privrednog ambijenta

Federalna vlada je prihvatila Informaciju o pokreta-nju procesa certificiranja u općinama i gradovima na po-dručju FBiH sa osnovnom svrhom uvođenja povoljnog poslovnog okruženja i poboljšanja privrednog ambijenta.

Certificiranje je ispunjenje standarda, tj. određena ga-rancija da će poduzetnici, kao i potencijalni investitori, dobiti usluge i informacije koje olakšavaju poslove iz nad-ležnosti lokalnih uprava. Posjedovanje ovog certifikata će značiti da je lokalna uprava dokazala da su procesi i us-luge koje primjenjuje u svom radu u skladu s postavlje-nim kriterijima, te da privatni subjekti mogu očekivati i određenu pomoć i partnerski odnos grada i općine kada su u pitanju poslovi i procedure iz nadležnosti instituci-ja koje djeluju na državnoj razini.

Za oporavak, rast i razvoj gospodarstva BiH i FBiH su neophodne strane investicije. Certificiranje općina i grado-va s povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Eu-ropi ili Business Friendly Certification South East Euro-pe (BFC SEE) je program za unaprjeđenje gospodarskog ambijenta u lokalnim upravama, odnosno za izgradanju i jačanje kapaciteta općina i gradova kako bi se bavili gospo-darskim razvojem i unaprijedili svoje poslovno okruženje. Namjera kreatora ovog programa certifikacije je da proces i čin dodjele certifikata predstavlja poticaj lokalnim upra-vama, a da njegovi kriteriji budu podsjetnik šta sve lokalna jedinica treba razvijati kao vlastiti kapacitet, te koji ope-rativni segmenti gradske i općinske organizacije trebaju biti funkcionalni. Ovaj proces trebao bi povećati konku-rentnost gradova i općina unutar i izvan granica zemlje.

Izmijeniti Zakon o javnim nabavkama u BiH Vlada Federacije BiH je na 81. sjednici održanoj 3. 9.

2013. godine, na inicijativu Federalnog ministarstva ener-gije, rudarstva i industrije, usvojila zaključak kojim se od Vijeća ministara BiH traži da izmijeni Zakon o javnim nabavkama BiH u dijelu koji se odnosi na ograničenja dobavljača za učešće u postupku javne nabavke ukoliko ne ispunjavaju obaveze u vezi sa plaćanjem doprinosa.

Predloženo je da se u dijelu ovog zakona koji govori o odbijanju ponuda, alineja koja glasi da ponuđač „nije is-punio obaveze u vezi s plaćanjem doprinosa za socijal-no osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odred-bama u BiH, ili zemlji u kojoj je registriran i nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u BiH ili zemlji u kojoj je regi-striran“, zamijene tekstom “ako nema dokaz o stabilnom finansijskom poslovanju”.

S obzirom na to da problem uplate doprinosa egzisti-ra duži niz godina, Vlada FBiH ga je kroz socijalni di-jalog sa partnerima razmatrala u više navrata na sjedni-cama Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH.

Tako je na sjednici ESV-a, koja je održana u februaru prošle godine, zaključeno da je potrebno što prije pokre-nuti postupak donošenja sistemskih rješenja, kako bi se počelo rješavati pitanje velikih dugovanja nastalih neu-plaćivanjem doprinosa za penziono i zdravstveno osigu-ranje. Međutim, imajući u vidu sveukupno stanje u ze-

mlji, kao i globalnu ekonomsku krizu, sistemska rješenja kojima bi bio riješen problem (ne)uplaćivanja doprinosa još nisu donesena, pa kompanije koje posjeduju tehnič-ku i profesionalnu sposobnost, a imaju problem sa (ne)uplaćivanjem doprinosa, nisu u mogućnosti da učestvuju na tenderima u sistemu javnih nabavki u BiH.

Ove izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH bi bi-le privremeno rješenje do donošenja sistemskih rješenja. Njima bi se određenim kvalificiranim kompanijama omo-gućio pristup sistemu javnih nabavki u BiH.

Stanje u poljoprivredi u 2012. godiniFederalna vlada je na 81. sjednici održanoj 3. 9. 2013.

godine utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Izvješće o stanju u poljoprivredi u 2012. godini (“Zeleno izvješće”).

Ukupna površina obradivoga zemljišta u Federaciji BiH iznosi 811.251 hektara. Oranice zauzimaju 469.518 ha ili 17 posto ukupnoga zemljišta Federacije BiH, a ostalo ze-mljište zauzima pet posto.Visok postotak poljoprivredno-ga zemljišta je brdsko, s 300 do 700 metara nadmorske vi-sine. Srednjeg je kvaliteta i povoljno je za poluintenzivnu stočarsku proizvodnju. Međutim, visoka nadmorska visi-na, visok nagib i niska plodnost zemljišta ograničava kori-štenje ovog resursa za ispašu stoke tijekom proljeća i ljeta.

U Federaciji BiH postoje velike poljoprivredne povr-šine koje se nalaze u državnoj svojini i koje su, uglavnom, izvan bilo kakve proizvodne uporabe. Gledano u cjelini, visok je udio i ukupnih obradivih površina, s tim što zna-tan dio otpada na prirodne livade koje ne omogućuju pro-izvodnju veće razine intenzivnosti.

Iz tog proizlazi da je manje od 40 posto poljoprivred-noga zemljišta (pola od ukupnog obradivog) pogodno za intenzivnu poljoprivredu, s tim da se ono većinom nala-zi u nizinskim riječnim dolinama. Sve skupa znači da je zemljišna osnova za poljoprivredu u Federaciji BiH vr-lo ograničena, kako u pogledu kvantiteta, tako i kvalitete.

Za razliku od ukupnog, obradivog je zemljišta u Fede-raciji BiH mnogo manje, i, gledano po stanovniku, mjeri se sa 0,31 ha. Unutar ovog zemljišta, sa samo 0,18 ha po stanovniku, dragocjene zemljišne oranične komponente ima još manje, pa su stalnim trošenjem u nepoljoprivred-ne svrhe oranice stigle na najnižu točku neophodne na-cionalne raspoloživosti.

Ukupna biljna proizvodnja u 2012. godini bila je ma-nja za 23,8 posto u odnosu na 2011. U ratarstvu smanje-nje iznosi 37,2 posto, a u proizvodnji voća 37,4 procen-ta, dok se kod proizvodnje grožđa bilježi povećanje od 23 posto. Ovakvo stanje je, najvećim dijelom, posljedica kli-matskih uvjeta u 2012. godini, u kojoj je zabilježena po-java kasnih mrazeva, te dugotrajnih sušnih razdoblja pra-ćenih visokim temperaturama.

U 2012. godini od ukupno zasijanih, požnjeveno je 97,9 posto površina, a znatno veća proizvodnja u odnosu na 2011. godinu ostvarena je kod ranih žita. Do tog po-većanja došlo je i pored smanjenja prosječnih prinosa po jedinici površine u odnosu na prethodnu godinu.

Bitno veliko smanjenje prinosa po hektaru, i to za 44,82 posto, i zasijanih i požnjevenih površina u odnosu na 2011. godinu, bilježi se u proizvodnji kukuruza za zr-


no, tako da je u 2012. godini ostvarena proizvodnja ma-nja za 31,09 posto.

Kod svih požnjevenih povrtnih kultura i pored činje-nice da su u odnosu na 2011. godinu povećane zasijane površine, bilježi se smanjenje proizvodnje u 2012. godi-ni, a u proizvodnji krumpira to smanjenje je za 24,8 po-sto, crnog luka 19,73 posto i rajčice 25,6 posto.

Ukupna vrijednost Programa potpora poljoprivredi la-ni je iznosila 68.039.000 konvertibilnih maraka od čega je realizirano 68.037.850,26 KM odnosno 99,998 posto. Korisnici su bili poljoprivredni proizvođači, zadruge, lo-kalne zajednice, udruženja i institucije.

Povećanje kapitala “Terminala Federacije”Vlada FBiH je na 81. sjednici održanoj 3. 9. 2013. go-

dine dopunila Odluku o osnivanju Privrednog društva za skladištenje tečnih goriva “Terminali Federacije’“ d.o.o. Sarajevo. Novina je što je dodan stav po kojem osnov-ni kapital u stvarima iznosi 9.181.399,07 konvertibilnih maraka, odnosno u iznosu utvrđene vrijednosti prema Stručnom mišljenju i nalazu vještaka 17. 6. 2013. godine.

Istovremeno, Odlukom je data saglasnost “Terminalima Federacije” d.o.o. Sarajevo za pokretanje postupka poveća-nja osnovnog kapitala u stvarima pred nadležnim sudom.

Donošenje ove odluke o povećanju kapitala predloženo je na osnovu Ugovora o prenosu prava vlasništva i prava raspolaganja na nepokretnostima uz naknadu, zaključe-nog između Vlade FBiH i “Energopetrola” d.d. Saraje-vo, kojim je, između ostalog, Vlada FBiH stekla vlasniš-tvo nad terminalom tečnih tereta u Živinicama, odnosno nekretninama upisanim po novom premjeru.

Ocjenjuje se da bi Odluka trebala proizvesti vrlo zna-

čajne pozitivne efekte, kako za Vladu, kao osnivača i vla-snika kapitala, tako i za Društvo, budući da bi bili stvoreni preduslovi za privlačenje poslovnih partnera - investitora, s ciljem sanacije i rekonstrukcije kapaciteta ili eventualnog obezbjeđenja kreditnih sredstava za dovođenje u funkciju kapaciteta u vlastitoj režiji, kao i za redovno poslovanje.

Također, veoma je bitna i s obzirom na činjenicu da je procedura usvajanja Zakona o naftnim derivatima FBiH u toku, tako da bi “Terminali Federacije”, djelimičnom sa-nacijom kapaciteta, spremni dočekali njegovu primjenu.

O utrošku i efektima poticaja u poduzetništvu Vlada FBiH usvojila je na 81. sjednici održanoj 3. 9.

2013. godine Izvješće o utrošku i efektima dodijeljenih poticajnih sredstava za 2011. godinu, koje je realizira-lo Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. Kako se navodi u Izvješću, dodjela financijskih poticaja u 2011. godini je realizirana kroz jedanaest projekata, i to za izgradnju poduzetničkih zona, poticaje inovatorima, stipendiranje učenika za obrtnička zanimanja, izgradnju inovativnog gospodarstva, poticaj tradicionalnim i starim obrtima, poticaje novoosnovanim subjektima malog gos-podarstva, subvencioniranje kamata na poduzetničke kre-dite, razvoj obrtničkih komora, te podršku organiziranju sajmova. Projekti su realizirani kroz programe kreditnih poticaja i sufinansiranja i to u iznosu od 9.590.000 kon-vertibilnih maraka, od čega je iskorišteno 8.870.000 KM.

Ocijenjeno je da su dodijeljena financijska sredstva znatno utjecala na stvaranje i poboljšanje poduzetničkog okruženja, a što je imalo za rezultat povećanje uposleno-sti, izvoza, produktivnosti, sukladnijeg razvoja gospodar-stva, kvalitete i konkurentske sposobnosti kao i razvoj dje-

Zakoni i propisi Zakoni i propisi

latnosti koje ne zagađuju okoliš.

Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg u sistemu javnih nabavki

Vlada FBiH razmatrala je na 81. sjednici održanoj 3. 9. 2013. godine Informaciju o preferencijalnom tretmanu domaćeg u sistemu javnih nabavki, te zatražila od Vijeća ministara BiH da, u Uputstvu o primjeni Zakona o jav-nim nabavkama BiH, predvidi da se prilikom obračuna cijena ponuda u svrhu njihovog poređenja, umanje cije-ne domaćih ponuda za preferencijalni faktor.

Navedenom inicijativom predviđeno je umanjenje ci-jena domaćih proizvoda za preferencijalni faktor i to 15 posto za ugovore koji se dodjeljuju u 2014 - 2018. go-dini, deset posto za ugovore koji se dodjeljuju u 2019 - 2022. godine, te pet posto za ugovore koji se dodjeljuju u 2023 - 2025. godini.

Prema odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH, primjena preferencijalnog tretmana domaćeg definiše se posebnim podzakonskim aktom, te je stoga Vlada FBiH zatražila od Vijeća ministara BiH donošenje ovakvog pro-pisa. Razlog za ovakvu inicijativu ogleda se u činjeni-ci da još nije potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridru-živanju između EU i njenih država članica i BiH, te da razvijenost privrede BiH, odnosno FBiH, nije na zavid-nom nivou. Također, privredna društva na domaćem tr-žištu posluju u nepovoljnom ambijentu, uvjete poslovanja karakteriše mali procenat stranih ulaganja i neadekvat-na promocija domaće privrede, te je potrebno podići ni-vo njihove konkurentnosti.

Autentično tumačenje Zakona o građevinskom zemljištu

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, utvrdila i Parlamentu BiH uputila autentično tumačenja članka 75. Zakona o gra-đevinskom zemljištu.

Riječ je o naknadama za korištenje građevinskog zemlji-šta i drugih naknada za izgradnju infrastrukturnih obje-kata (nadzemna ili podzemna elektroenergetska i PTT mreža, vodovod, kanalizacija, itd.) čije plaćanje zahtije-vaju neke lokalne zajednice.

Prema autentičnom tumačenju Zakona o građevinskom zemljištu, obveza plaćanja naknade za korištenje građe-vinskog zemljišta (rente) nikako se ne odnosi na vlasni-ke infrastrukturnih objekata, jer oni uvećavaju pogodno-sti koje određeno zemljište pruža korisniku. To zemljište se ne može smatrati prostorom i ne zauzima stvarnu ko-risnu površinu.

Kako je obrazloženo, JP Elektroprivreda BiH d. d. Sa-rajevo vodi upravne postupke i sporove u svezi plaćanja naknada za izgrađenu elektrodistributivnu mrežu. Nai-me, općine izmjenama svojih odluka pokušavaju nakna-de ugovoriti dugoročno, odnosno obvezati Elektroprivre-du BiH na kontinuirano plaćanje u postupku izgradnje novih, kao i za već izgrađene mreže. To ne samo što bit-no uvećava troškove izgradnje i priključenja, već dovo-di u pitanje cjelokupan postupak razvitka elektrodistri-butivne mreže.

Dopunjena uredba o građenju Vlada FBiH je na 82. sjednici održanoj 18. 9. 2013.

godine na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, donijela Uredbu o dopuni Uredbe o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i uče-snicima u građenju.

Dopuna se odnosi na omogućavanje angažmana prav-nika u radu stručnog odbora, što olakšava primjenu ne sa-mo Uredbe, već i drugih propisa u praksi.

Pored ostalih uslova, angažirani pravnik mora imati najmanje deset godina iskustva u struci.

Utvrđena cijena ADR-certifikata Na prijedlog Federalnog ministarstva unutarnjih poslo-

va, Vlada FBiH donijela je Odluku kojom utvrđuje troš-kove izrade obrazaca ADR-certifikata za vozače motor-nih vozila kojima se prevoze opasne materije, u visini od 40 konvertibilnih maraka, a koji se uplaćuju na Jedinstve-ni račun Trezora FBiH.

Ovo je učinjeno na temelju Europskog sporazuma o prijevozu opasnih materija u drumskom prometu kojim je utvrđena obveza uvođenja novih obrazaca za ove vo-zače, koji su obvezni od ove godine.

Oslobađanje rudnika od plaćanja putarine za dizel gorivo

Vlada FBiH je na 82. sjednici održanoj 18. 9. 2013. godine donijela Odluku da Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje uputi prijedlog da rudnici u Federaciji BiH budu oslobođeni plaćanja putarine za di-

zel gorivo u 2014. godinu u količinama namijenjenim za proizvodnju

Od ukupno 28.873.613 litara godišnje, Rudnicima “Kre-ka” d.o.o. Tuzla odobreno je 2.400.000, Rudniku mrkog uglja “Đurđevik” d.o.o. Đurđevik 2. 915.894, Rudniku mrkog uglja “Kakanj” d.o.o. Kakanj 5.500.000, Rudni-ku mrkog ugljena “Zenica” d.o.o. Zenica 220.000, Rud-niku mrkog uglja “Breza” d.o.o. Breza 820.00, Rudniku mrkog uglja “Abid Lolić” d.o.o. Travnik - Bila 155.040, Rudniku uglja “Gračanica” d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje 670.000, Rudnicima mrkog uglja “Banovići” d.d. Bano-vići 15.933.479, te Rudniku mrkog uglja “Tušnica” d.o.o. Livno 259.200 litara dizel goriva.


Ova odluka je donesena na zahtjev rudnika uglja FBiH koji je podnesen u zakonskom okviru, jer rudnici, u proi-zvodnji uglja i otkrivke, troše određene količine dizel go-riva u svojim postrojenjima, a oslobađanje od putarine bi imalo pozitivan efekt na njihovo poslovanje. Razlog je i da se na proizvodnji uglja, u jamskoj i površinskoj ek-sploataciji, temelji dugoročna bilanca energetskih potre-ba FBiH, odnosno proizvodnja električne energije, jer od ukupne godišnje proizvodnje rudnici oko 80 posto uglja isporuče JP Elektroprivredi BiH d.d. Sarajevo, odnosno termoelektranama u Kaknju i Tuzli.

Prema Pravilniku o primjeni Zakona o akcizama u BiH, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje oslo-bađanje od plaćanja vrši najkasnije do 31. oktobra teku-će za narednu godinu.

Za modernizaciju industrije 7,2 miliona KMVlada FBiH je na 82. sjednici održanoj 18. 9. 2013.

godine donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH Fe-deralnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije na poziciji “Pozajmljivanje i sudjelovanje u dionicama - Osta-la domaća pozajmljivanja”, u iznosu od 7.200.000 kon-vertibilnih maraka.

Cilj Programa jeste doprinos postupnoj realizaciji stra-teških ciljeva iz dokumenta “Razvitak industrijske politi-ke u FBiH”, a među očekivanim efektima su razvoj novih i znatna poboljšanja već postojećih proizvoda i materija-la, proizvodnih procesa ili usluga.

Također, očekuje se poticanje proizvodnje i konkuren-tnosti industrijskih sektora uvođenjem novih i unapređe-njem sadašnjih tehnologija i tehnoloških postupaka. Po-većana izvozna orijentacija i konkurentnost trebaju, dalje, dovesti do povećanog upošljavanja i konsolididacije so-cijalnih fondova.

Na osnovu Programa, sredstva će biti pozajmljivana me-talnoj, elektro i automobilskoj industriji (1.100.000 KM), građevinarstvu (1.000.000 KM), proizvodnji tekstila, ko-že i obuće (1.300.000 KM), drvnoj i papirnoj (1.000.000 KM), hemijskoj industriji gume i plastike (800.000 KM), te namjenskoj (800.000 KM) i prehrambenoj industri-ji (200.000 KM).

Dakle, od cjelokupnog iznosa raspoloživih sredsta-va, za modernizaciju tehnološkog procesa predviđeno je 6.200.000 KM, a preostali milion KM namijenjen je po-zajmljivanju za finansiranje uplata za PIO, sanaciju hi-poteka, regulisanje socijalnog stanja i očuvanje postoje-ćih radnih mjesta.

Ovom Odlukom je predviđeno da nadležni federal-ni ministar može imenovati komisiju koja će pratiti na-mjenski utrošak sredstava, dok će Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije dostavljati izvještaje Fede-ralnom ministarstvu finansija i Vladi FBiH.

Vlada FBiH dala je također prethodnu saglasnost za zaključivanje Ugovora o formiranju namjenskog depozi-ta i Ugovora o komisionim poslovima između Federal-nog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Union banke d.d. Sarajevo, te za potpisivanje ovog ugovora ovla-stila federalnog ministra energije, rudarstva i industrije.

Data je i prethodna saglasnost za realokaciju sredsta-va u iznosu od 7.200.000 konvertibilnih maraka, na na-čin da ona, u skladu sa Ugovorom o formiranju namjen-skog depozita i Ugovorom o komisionim poslovima, iz Budžeta FBiH, pozicija “Pozajmljivanje i učešće u dio-nicama - ostala domaća pozajmljivanja” - budu realoci-rana na račun Union banke d.d. Sarajevo, koja će ih de-ponovati na račun namjenskog depozita.

U slučaju da na računu ostane nerealizovanih sredsta-va, zaduženo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da, pod istim uslovima, raspiše javni oglas za kandidovanje za dio neutrošenih sredstava.

Vlada FBiH dala je danas i prethodnu saglasnost na Prijedlog rješenja o dopuni Rješenja po kojem će kao ko-risnici sredstava, odnosno kredita posredstvom Razvojne banke FBiH, a na osnovu “Pozajmljivanja i učešće u dio-nicama - Ostala domaća pozajmljivanja”, biti obuhvaće-ni “Napredak” d.d. Tešanj i “Helioplast” d.o.o. Gračanica.

Donesena i Odluka kojom Vlada FBiH daje prethod-nu saglasnost za zaključivanje Aneksa 1. Ugovora o komi-sionim poslovima između Federalnog ministarstva ener-gije, rudarstva i industrije i Razvojne banke FBiH, te za njegovo potpisivanje ovlašćuje federalnog ministra ener-gije, rudarstva i industrije.

Aneks se odnosi na izmjenu u Programu utroška sred-stava s budžetske pozicje “Pozajmljivanje i učešće u di-onicama - ostala domaća pozajmljivanja”, gdje se, umje-sto za finansiranje dijela kamata dospjelih u 2012. godini, pozajmljivanje usmjerava za finansiranje uplate za PIO, oslobađanje hipoteka, regulisanje socijalnog stanja i za očuvanje postojećih radnih mjesta.

Izvještaji JP Ceste Federacije BiHVlada FBiH usvojila je Izvještaj o implementaciji Pro-

grama utroška sredstava „Grant Federalnoj Direkciji Ce-sta za kapitalne investicije” utvrđenih Budžetom Federa-cije BiH za 2007. godinu sa stanjem 30. 6. 2013. godine. Naloženo je JP Ceste Federacije BiH da preduzme sve aktivnosti u cilju završetka realizacije projekta magistral-ne cesta M-4 Doboj - Tuzla, dionica: Drežnik (bolnica „Kreka”) - petlja Šićki Brod u dužini od 4,8 kilometara. Ovo preduzeće obavezano je da preduzme aktivnosti u cilju intenziviranja poslova eksproprijacije i izvođenja ra-dova na projektu Izgradnja ceste M-17.3 Neum - Stolac, na dionici Kiševo -Broćanac.

Također, Federalna vlada usvojila je Izvještaj o im-plementaciji Programa utroška investicionih sredsta-va razvoja utvrđenih Budžetom FBiH za 2005., 2006., 2007. i 2009. godinu sa stanjem na dan 30.6.2013. go-dine. Implementatoru odobrenog projekta iz ovog pro-grama - JP Ceste Federacije BiH je naloženo da in-tenzivira preduzete aktivnosti u saradnji sa općinom Novi Grad u cilju okončanja postupka eksproprijaci-je na LOT 2A od profila P164 do profila P178, što bi omogućilo izvođaču pristup gradilištu u cijeloj duži-ni obuhvaćenoj Ugovorom i izgradnja vijadukta Bri-ješće. Vlada FBiH zadužila je Ceste FBiH da joj do-stave detaljan izvještaj o eksprioprijaciji na LOT-u 2A Sarajevske obilaznice.

Zakoni i propisi

CiljeviPoduzetničkom politikom EU želi se osigurati svim poslov-

nim subjektima mogućnost tržišnog takmičenja i trgovine pod fer i jednakim uvjetima a posebna pažnja pridaje se specifičnim potrebama i obilježjima pojedinih sektora, poput turizma, avio-industrije ili biotehnologije.

Pravna osnova za zajedničku poduzetničku politiku proizla-zi iz Poglavlja XVII. Ugovora o funkcioniranju EU, kojim se predviđaju aktivnosti ubrzanja strukturnih prilagodbi u indu-striji, razvoja okruženja pogodnog za pokretanje novih inicija-tiva i razvoj poslovnih poduhvata s naglaskom na malo i sred-nje poduzetništvo, unapređenje praktične primjene najnoviijh istraživačkih i tehnoloških dostignuća te podsticanje saradnje među poduzetnicima.

Politika poduzetništva EU obraća se poduzetnicima bez ob-zira na veličinu, pravni oblik ili sektor, a ima za cilj:

Olakšati pristup finansijama za pokretanje i rast malih i sred-njih firmi i podstaknuti ulaganja u inovativne aktivnosti,

Kreirati okruženje pogodno za saradnju malih i srednjih fir-mi, posebno u oblasti prekogranične saradnje,

Promovisati sve oblike inovacija u firmama, Podržavati eko-inovacije, Dati podršku politikama koje podstiču poduzetništvo i inovacije. Poduzetnička politika finansira se iz različitih izvora, od ko-

jih je najvažniji CIP – EU program konkurentnosti i inovacija, koji se provodi od 2007. do 2013. godine i raspolaže budže-tom od 3.62 milijarde eura. CIP obuhvata tri programa i to:

Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) Program podrške politikama za primjenu informacijskih i

komunikacijskih tehnologija (ICT PSP)

Inteligentna energija Evrope (IEE)Strategija razvojaPoduzetnička politika EU danas obuhvata cijelu poslovnu

zajednicu i njeno okruženje. Međutim, u prošlosti su njene ak-tivnosti bile prvenstveno usmjerene na malo i srednje poduzet-ništvo (SME), inovacije i konkurentnost i na korištenje pred-nosti unutrašnjeg tržišta.

Zajednička politika za malo i srednje poduzetništvo potiče iz 1983. godine, kada je donesen prvi zajednički program ak-tivnosti namijenjen podsticanju poduzetništva. Krajem 2000. godine usvojen je višegodišnji program MAP s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, koji se primjenjivao u razdoblju od 2001. do 2005. godine. Njegovo područje je u pogledu finan-sijskih sredstava i primjene znatno šire od prethodnih progra-ma jer je obuhvatao aktivnosti u više od 30 država, uključujući Evropski privredni prostor i države kandidatkinje za članstvo u EU. MAP je nakon 2005. uklopljen u CIP program za peri-od od 2007. do 2013. godine.

Vijeće Evrope usvojilo je 2000. godine Povelju za mala podu-

zeća pozivajući države članice i Komisiju da podrže mala po-duzeća u deset glavnih oblasti: (1) obrazovanje i obuka za po-duzetništvo, (2) jeftinije i brže pokretanje poduzeća, (3) bolje zakonodavstvo i regulativa, (4) dostupnost potrebnih radnih vje-ština, (5) poboljšanje online pristupa; (6) bolje korištenje pred-nosti unutrašnjeg tržišta, (7) porezna i finansijska pitanja, (8) jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzeća, (9) korištenje uspješnih modela za elektronsko poslovanje i razvijanje najbolje podrške malim poduzećima, (10) bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u tijelima Unije i na nacionalnom nivou.

Ključni dokument u oblasti podsticanja poduzetništva je tzv. ‘’Europa 2020’’ strategija, koja postavlja za cilj stvaranje svjet-ski najkonkurentnije privrede temeljene na znanju, sposobne za održivi rast, te s više kvalitetnijih radnih mjesta i većom so-cijalnom kohezijom, a jedno od ključnih područja djelovanja upravo je poticanje poduzetništva.

Na temelju rasprave podstaknute Zelenom knjigom o poduzet-ništvu (COM(2003) 27 final, 21. 1. 2003.), početkom 2004. go-dine donesen je Akcijski plan za poduzetništvo (COM(2004) 70 final, 11. 2. 2004.) u kojem se posebna pažnja posvećuje žena-ma i pripadnicima etničkih manjina koji žele pokrenuti vlastiti posao te im se pruža podrška kreirana prema njihovim potreba-ma. Pred ženama - inovatorima i poduzetnicama najčešće stoje prepreke kao što su tradicionalni pogledi i stereotipi o ženama u nauci i inovacijama, izbor edukacije žena, manji kredibilitet že-na kada traže finansijska sredstva, teži pristup tehničkim, nauč-nim i općim poslovnim mrežama, manjak poslovnog treninga i poduzetničke sposobnosti. Zbog toga je Komisija 2008. godine donijela konkretne mjere za promociju žena u poduzetništvu:

Osnivanje mreže ambasadorica poduzetnica: u oktobru 2009. godine, proglašeno je prvih 130 ambasadorica iz deset zemalja kako bi djelovale kao primjer i mentorice i promovirale podu-zetništvo žena u školama i na univerzitetima,

Šema mentorstva uvedena tokom 2010. godine, Dozvoljene državne pomoći do milion eura za nova podu-

Evropska unija

EU POLITIKA PODUZETNIŠTVA Jedan od ciljeva formiranja Evropske unije bio je ostvariti mogućnost da evropske države konkuriraju rastućim privredama u svijetu. Ova težnja nastavljena je sve do danas, ali su u međuvremenu uvjeti takmičenja na svjetskoj sceni promijenjeni razvojem globalne ekono-mije u zadnjim desetljećima i velikom brzinom tehnološkog razvoja.


zeća poduzetnica. Osim toga, Komisija kontinuirano priprema Enterprise Po-

licy Scoreboard u kojem prati ostvarivanje pojedinih kvantita-tivno postavljenih ciljeva na temelju kojih donosi ocjene dosa-dašnjih nastojanja i zajedno s državama članicama dogovara buduće aktivnosti.

Međunarodna konkurentnostKreiranje uvjeta koji omogućavaju poslovnim subjektima

EU da budu konkurentni pod istim uvjetima s ostatkom svi-jeta uključuje zaštitu intelektualnog i industrijskog vlasništva protiv krijumčarenja i piratstva. To znači srezati na minimum skupe administrativne troškove, kombinirane s visokim stan-dardima za energetiku, okoliš i socijalnim standardima. Još je-dan element tu je deregulacija: odgovarajući i nediskriminativni pristup najboljoj mogućoj cijeni glavnim pomoćnim poslovnim službama, poput komunikacija, prevoza i komunalija.

Prioritet je smanjivanje regulatornog opterećenja na poslova-nje, posebno na mala poduzeća, uz smanjenje administrativnog opterećenjea na firme za 25%. To bi moglo povećati evropski BDP (ekonomsko bogatstvo) za dodatnih 150 milijardi eura, što je povećanje od više od 1%.

Kako bi poboljšala konkurentnost, Evropska unija kroz 7. okvir-ni program za istraživanje i razvoj i Okvirni program Zajedni-ce za konkurentnost i inovacije (CIP) finansira veliki broj istra-živanja tehnologije i inovacija. Pod Programom FP7 za razdoblje od 2007. do 2013. godine dostupno je više od 50 milijardi eu-ra, dok je pod programom CIP za isti period osigurano 3.6 mi-lijardi eura. CIP je usmjeren na mala i srednja poduzeća (SME) koja teže inovacijama, posebno u područjima energetske efika-snosti i obnovljivih izvora energije, tehnologija okoliša i boljeg korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).

Međutim, tu se ne radi o rastu pod svaku cijenu. EU je pre-

dana politici koja donosi održiv rast i temelji se na odgovor-nom poduzetništvu. To potiče poduzeća da se odvaže na odr-živi razvoj, ekonomski rast i kreiranje radnih mjesta kroz bolji razvoj vještina, racionalniju upotrebu prirodnih resursa, bolje inovacije, smanjenje siromaštva i veće poštivanje ljudskih prava.

Ponekad se prepreke u trgovini unutar EU uklanjaju usvaja-njem zajedničkih standarda za zaštitu javnog zdravlja, potroša-ča i okoliša. U drugim slučajevima, proizvođači mogu slobod-no odlučiti kojom će se tehnologijom koristiti, pod uvjetom da

je krajnji rezultat siguran proizvod. Oznaka “CE” na proizvo-dima pruža vlastima i potrošačima osiguranje da su zadovolje-ni odgovarajući standardi, bilo da je roba proizvedena u Uniji ili je uvezena. Politikom poduzetništva također je obuhvaćeno smanjivanje emisija ugljen-dioksida iz automobila u svrhu bor-be protiv klimatskih promjena.

Samo u izuzetnim slučajevima, npr. u slučaju farmaceutskih proizvoda, potrebno je dobiti odobrenje prije lansiranja proizvo-da na tržište. Evropska agencija za procjenu lijekova u Londonu nadležna je za davanje odobrenja za više od jedne zemlje EU.

Stroga pravila primjenjuju se i na određene hemikalije. Za-hvaljujući sporazumu za usklađivanje tih pravila koji olakšava evaluaciju rizika i održavanje ravnoteže između zdravog okoliša i potrebe za konkurentnošću, sve hemijske tvari sadržane su u jedinstvenoj bazi podataka. Taj novi sistem zove se REACH - Registracija, procjena i odobravanje kemikalija, a njime uprav-lja Evropska agencija za hemikalije u Helsinkiju.

“Prvo misliti na malo”Dvije trećine svih radnih mjesta u EU su u malim i sred-

njim poduzećima, a 29% svih poduzeća u Uniji su mala i sred-nja (SME). Na temelju načela “prvo misliti na malo”, EU krei-ra pravila o državnim pomoćima koja uzimaju u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća, te pri formuliranju politika uvijek na umu imaju njihove zahtjeve. Prioriteti politika su promoci-ja poduzetništva i vještina, poboljšanje pristupa SME tržišti-ma (uključujući javne ugovore), unapređenje potencijala za rast SME (kroz jačanje kapaciteta za istraživanje i inovacije) te ja-čanje dijaloga i konsultacija.

InstitucijeEvropska komisija, Direktorat za poduzetništvo i industri-

ju (Europski portal za male i srednje poduzetnike, Informacije o poslovanju, Informacije o poslovanju)

Evropski parlament: Odbor za industriju, vanjsku trgovinu, istraživanje i energiju

Vijeće EU: Tržišno natjecanje (unutrašnje tržište, industri-ja, istraživanje)

Evropska investicijska banka Evropski investicijski fond Evropska agencija za lijekove

Lejla Sadiković

U Goraždu je počela deseta pri-vredno-kulturna manifestacija

„Dani jabuke – Goražde 2013.„ koja je okupila više od 70 izlagača iz BIH, Srbije, Crne Gore i Turske.

-Jubilarna manifestacija je prilika za rekapitulaciju postignutih rezultata u deset godina postojanja sajma. Pru-žili smo priliku tzv. malim poljopri-

vrednim proizvođačima, u smislu pred-stavljanja proizvoda iz oblasti agrara, posebno voćarstva. Ono što moramo u narednom periodu uraditi jeste podi-zanje novih voćnjaka i stvaranje pod-loge da budemo konkurentni na trži-štu, kaže Mirsad Hubanić, predsjednik OO „Dani jabuke“ – Goražde.

-Model zadruga kao temelj udru-

živanja poljoprivrednih proizvodjača do sada se smatrao prevaziđenim, ali se pokazalo da je ovo najbrži put ko-ji povezuje proizvođače i tržište. Ma-nifestacije poput Dana jabuke, najbo-lja su potvrda ove konstatacije, smatra Husein Hasić, predsjednik Zadružnog saveza FBiH, dodajući da je na sajmu jabuke predstavljeno nekoliko zadru-ga iz FBiH i njihovi proizvodi.

S druge strane značaj Dana jabuke za BPK-Goražde izuzetno je veliki, smatra i Demir Imamović,ministar privrede BPK-Goražde jer je, pojašnjava ovo područ-je koje ima sve uslove za zdravu hranu.

I pored sličnih sajmova sumorna je slika agrara u BH.Više od dvije hi-ljade različitih proizvoda na sajmu u Goraždu jesu pokazatelj potencijala bh poljoprivrede, ali to nije dovoljno.

-To znači da mi imamo šta ponu-diti, ali nemamo politiku koja će te proizvode poslati u tržne centre, mi-šljenja je Jago Lasić, predsjednik Pri-vredne komore FBiH, koja je partner ovogodišnjem sajmu „Dani jabuke ‘’

IZVOR: Gorazde Online

Počeo sajam “Dani jabuke - Goražde 2013.”

Prilika za rekapitulaciju postignutih rezultata

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/small-business-act/think-small-first/

Documents

Šumarstvo DRVO KOJE SE IZVOZI U EU ZA · PDF fileISSN 1840-0310 9 771840 031004 Broj 125 Godina XIII oktobar/listopad 2013. Šumarstvo DRVO KOJE SE IZVOZI U EU ZA KONSTRUKCIJSKE NAMJENE