SUMER

SUMER (oko 3000. – 2700. g.p.Kr.)

Mezopotamija je to doba postala središteiz kojeg su se snažni utjecaji prenjeli u susjedno elamsko područje, u dolinu Inda i u daleki Egipat. Nosioci te kulture bili su Sumerani.Zasada je neriješeno pitanje jesu li Sumerani nastali stapanjem nekog starog mezopotamskog sloja pučanstva s nekim stranim grupama koje su doselile u pretpovijesno doba.Starosumerska epoha, koja je trajala sve dok vlast nisu preuzele semitske dinastije Akada (2340. g.pr.Kr.), dijeli se u 2 odsjeka:

1. ranopovijesno doba perioda Djemet-Nasr, u koje se ubraja i zadnja faza razdoblja Uruk-Warka (Uruk IV.)

2. ranodinastičko doba gradskih država Ur, Uruk, Kiš i Lagaš.

Razdoblje Djemet-Nasr- nazvano po selu u južnoj Mezopotamiji- karakteristične faze Uruk III. i II.- doba velikog kulturnog procvata- za ranopovijesno doba ljudi su se oslanjali na sumerski mit o potopu (u

nedostatku drugih pisanih izvora, jer Sumerski popis kraljeva spominje 5 dinastija do potopa)

-Mit o potopuKrajem 4. tisućljeća vjerovatno je u Mezopotamiji došlo do poplave katastrofalnih razmjera. 11. ploča «Epa o Gilgamešu» sadrži točan izvještaj o potopu koji odgovara opisu iz Biblije (prije akadske postoji sumerska verzija izvještaja o potopu).

Hramski gradoviTipične su male države, organski izrasle iz seljačkih naselja. Vodeću ulogu u tim gradovima imalo je svećenstvo kome je na čelu bio kralj (en, lugal ili ensi) koji je bio svjetovni i vjerski vladar.Hram je bio jezgra grada, kuća božja i kultno mjesto, ali i gospodarsko i političko središte; sjedište čvrsto organiziranog upravnog aparata sačinjenog od svećenika, u sklopu kojeg su veliko značenje imale pisarske škole. Kao najniži sloj u spisima se spominju robovi.Najvažniji gradovi: Eridu, Lagaš, Girsu, Nippur, Kiš.Vodeće kulturno središte bio je Uruk, s velikim svetištem posvećenim Enani.

Vjera Gradska božanstva štovana u hramovima prikazivala su se simbolično. No vjerovatno je da su neka, kasnije po imenu poznata božanstva, bila poznata i u anopovijesno vrijeme (Inana). Veliko značenje u kultu su imale žrtve, većinom životinjske.

GraditeljstvoKarakteristično je bilo monumentalno građenje hramova (Uruk, Tepe Gaur, Tepe Uquair). Kao građevni materijal koristio se ćerpič. Zidovi su se izvana i iznutra ožbukali slojem ilovače. Unutrašnji zidovi su bili oslikani figuralnim ili

ornamentalnim slikarijama, a vanjska strana pročelja je bila raščlanjena stupovima i nišama, te ukrašena mozaikom od glinenih klinova.Za to doba karakteristična je zatvorena građevina, kojoj je tlocrt određen središnjom pravokutnom prostorijom ili pravokutnim dvorištem.¤ hram D u kultnoj četvrti Eanne u Uruku; sredošnja prostorija je bila velika 62x11 m, dok su vanjske mjere 55x87 m.¤ «bijeli hram» u četvrti Anu u Uruku je najbolji primjer za prvu pojavu visokog hrama – zigurata. Hram je imao 13 m visoku terasu, na vrhu mali hram (pravokutna prostorija sa žrtvenikom).

GospodarstvoOsnova je bila poljodjelstvo i stočarstvo. Strogom organizacijom navodnavanja (u rukama činovništva) povećani su prinosi. Uzgajalo se žito, povrće i koštunjavo voće, kasnije i grožđe i datulje. Većinu sirovina Sumerani su uvozili (drvo, kamen, kovine) za gotovu robu i poljodjelske proizvode.Trgovačke veze dopirale su do zapadnog Sredozemlja i u Egipat, a na istoku do zemalja Perzijskog zaljeva i Indije.

PismoSumersko pismo je slikovno pismo u kojem su riječi izražene slikovnim znacima (po principu rebusa). Može se dokazati od faze Uruk IV. Piše se tankom pisaljkom od trske kojom se urezuju slova u meku glinu oblikovanu u pravokutne pločice. Kao slikovni znaci javljaju se i apstraktni i naturalistički oblici.Prijelaz na slogovno pismo izveden je u ranodinastičkom periodu, kad je svaki slog dobio svoj znak – klinaste ctre (raščlanjeni crteži) koje su se debelom pisaljkom utiskivale u glinu.Za pisanje brojeva upotrebljavale su se posebne pisaljke razl. debljina.Glinene pločice su se ispisivale na jednoj ili obje strane, i većinom nisu bile pečene; povšina im je bila podjeljena na više polja u kojima se u stupcima pisalo odozgo prema dolje.

Računski sustavSumerani su upotrebljavali seksagezimalni sustav (polazi od brojke 60), i to je najstariji računski sstav čovječanstva. Taj se sustav upotrebljavao, osim u svakodnevnom životu, i u hijerarhiji bogova.

PečatiTočnije, pečatni valjci koji su svećenicima služili za pečaćenje velikih vrčeva za zalihe u hramskim spremištima.U kamene pečatne valjke koji se utiskuju u mekanu glinu, urezivani su reljefi kultnih prizora ili samo ornamentalnih šara (figuralno-slikoviti prikazi; brokatni stil).

KeramikaNovi tip: posude ukrašene trobojnim ornamentima. Šara je uvijek geometrijska i naslikana na neobojenoj osnovi prirodne gline, dok su ostali dijelovi posude obojeni crvenom bojom (utjecaj čak do jugoistočne Europe). Izrađivale su se vaze sastavljene od različito obojenog kamenja, posude s umetnutim kamenjem u boji ili sedefom te zdjelice s reljefima bikova.

SUMER (oko 2700. – 2340.g.p.Kr.)

Ranodinastičko dobaVrijeme poslje velikog potopa počinje 1. dinastijom Kiša, koju slijede dinastije Uruka (legendarni kraljevi Enmekar, Dumzi i Gilgameš), 1. dinastija Ura, zatim dinastije Lagaša i Umme.Za daljnji povijesni razvoj bilo je značajno prodiranje semitskih nomadskih grupa iz njihovih matičnih područja u Arabiji u riječne nizine Mezopotamije. To je dovelo do toga da su srednjim područjem Eufrata (Mari) i sjevernim dijelom Sumera (Kiš) vladali semitski vladari, koji su preuzeli kulturu i religiju od domaćeg pučanstva.Semitsko naseljavanje Sumera doseglo je prvi vrhunac osnivanjem prve semitske velike države Akada pod Sargonom 2340.p.Kr.Ranodinastičko doba obilježeno je manjim gradskim državama koje su međusobno bile u rivalstvu, a imale su dobro organiziranu upravu koja je bila u rukama državnog svećenstva. Važno obilježje je i odvajanje političke od religiozne vlasti.

KišSjedište 1. sumerske dinastije počevši od kralja Mebaregezija (prema nekim izvorima bio u ratu s Gilgamešem).U izvorima se spominje i vojni pohod u Elam, koji je kasnje bio zakleti neprijatelj Mezopotamije.U državi Kiš došlo je do odjeljivanja hrama i političke vlasti. Hram je stajao pored kraljevske palače, vladao je kralj, a ne vrhovni svećenik.Kraljevi Kiša su povremeno imali vlast nad drugim mezopotamskim gradovima i malim državama.Naslov «kralj Kiša» postao je titula pretiža, koji je davao legitimnost dinastiji svojim tradicionalnim značenjem (odnosi se na prvenstven položaj Kiša pod Mebaragezijem).Po natpisu sa jedne zavjetne toljage posvećene bogu rata (nađena u Lagašu) saznajemo za Mesalima od Kiša, koji je čini se, vladao cijelim nizom mezopotamskih gradova.

LagašKroz cijelu njegovu povijest se povlači sukob s Ummom oko prava služenja vodama graničnih područja.Tu je na vlast došla dinastija na čelu s Urnanšeom 2520.p.Kr.Pod Eannatumom (2460.p.Kr.), koji je nosio naslov «kralj Kiša», Lagaš je zavladao nad nekoliko sumerskih gradova, o čemu svjedoči Eannatumova jastrebova stela na kojoj se veliča njegova pobjeda na d Ummom.2355.p.Kr. vlast je uzurpirao Urukagin, koji je zakonom o reformi pokušao zaustaviti razvoj napuštanja ideje božje države pozivajući se na gradsko božanstvoi Ningirs, no nije uspio.Lagaš je zauzet i opljačkan od Lugalcagezija iz Umme.

UrPrvi valdari su poznati iz kraljevskih grobnica gdje su im imena otkrivena na grobnim prilozima. Morali su vladati neposredno prije 1. dinastije Ura koju spominje sumerski popis kraljeva, koji je započeo s kraljem Mezanepadom 2490.p.Kr. (imao naslov «kralj od Kiša»)Ur se u rano doba bavio prekomorskom trgovinom.Nove državne tvorevine su pokušale domoći se lagune koja je bila povezana s Perzijskim zaljevom. Zbog njenog povoljnog geografskog položaja. Laguna je kasnije potpuno zatrpana pijeskom.

UmmaPrvi poznati vladari vladali su istodobno s vladarima iz dinastije Urnanšea iz Lagaša (oko 2500.p.Kr.) s kojima su bili u stalnim borbama zbog zemlje i vodnih prava.Iz Umme je potekao posljednji vladar ranodinastičkog doba Lugalcagezi, koji je razorio Lagaš i pod svoju vlast stavio Uruk i Eridu (kralj Uruka i kralj zemlje Sumer) - htio stvoriti ujedinjenu sumersku državu, no nije uspio i morao se pokoriti semitskoj dinastiji Akada koja je uspjela ujediniti sve zemlje pod vlašću Sargona I. 2340.p.Kr.

MariDržava na prostoru srednjeg Eufrata. U Mariju je već u ranodinastičko doba došlo do 1. semitske dinastije (poznato iz popisa kraljeva).Visoki kulturni procvat usko je vezan uz jake gospodarsko-kulturne veze Maria s južnim zemljama Sumera. No dolazilo je i do ratnih sukoba; Eannatum iz Lagaša je uspješno odbio trupe koje su u Sumer upale iz Marija.Kralj Zimrilim (1782.-1759.) ostavio je vrlo opsežan arhiv s textovima, pismima, upravnim i pravnim ispravama. Arhiv dokazuje da je Mari imao vrlo dobre političke i trgovačke veze sa svim zemljama. Dokumenti su pisani akadskim jezikom na starobabilonskom dijalektu, koji je prevladao nakon sloma Larse.Čuvena je i Zimrilimova palača, iz koje je do sad iskopano oko 260 dvorišta i unutarnjih prostorija palače. Tu se prvi put može govoriti o slikarskoj umjetnosti. 1759.p.kr. Mari je pripojen Babiloniji.

Kraljevski grobovi UraNa jednom groblju nađeno je 16 grobova u obliku rova – kraljevski, jer se razlikuju po načinu gradnje i po bogatsvu grobnih priloga, te činjenici da je uzpokojnika sahranjena i pratnja (vjerovatno dobrovoljno pošla u grob nakon vladarove smrti). Taj običaj pokazuje čvrstu vjeru Sumerana u zagrobni život. Mrtvac je naknadno maknut iz svoje grobnice i smješten u gornji dio grobnice. Takvi gornji dijelovi su tipični za novosumersko dobaSumerski zlatari su savršeno vladali tehnikom prrade zlata, radili su s emajlom u tehnici cloisonne, poznavali su filigranski rad, cizeliranje i lemljenje, dobivanje elektrona (slitine srebra i zlata) i postupak izlučivanja srebra. Nađene su lijepe metalne plastike životinja dobivene iskucavanjem ili kao puni ili šuplji liv.

Pečatni valjciNa njima se nalaze slikovni motivi (teme s religijskom pozadinom - motivi gozbe, prikazi Gilgameša i Enkidua). Nestaje brokatni stil. Na njima također nalazimo ugravirana imena vlasnika, što pomaže u datiranju.

ReljefiReljefi se najčešće nalaze na zavjetnim pločama i posvetnim plaketama, te većinom imaju religiozne teme.

PlastikeKameni kipovi u hramovima prikazivali su bogove, ali i vjernike koji su im se klanjali (hram Abu u Mosulu – grupa ljudi koji se klanjaju).Plastke su pojednostavljenih oblika, s umetnutim velikim očima (simbol zadubljenosti u veličanje boga) većinom izrađeni od vapnenca ili mosulskog mramora.

GraditeljstvoU ranodinastičkom razdoblju ističu se 2 činjenice: uska opeka se zamjenjuje plankonveksnom, a oslikana keramika nestaje.¤ velika dvorana sa stupovima u Kišu građena je od okruglo obliovanih opeka, stupovi su bili višebojno oslikani, odgovara načinu gradnje Uruka. Na slikama su prikazani ljudi i životinje. Na površini zidova su učvršćene crne pločice od škriljca s umetnutim sedefom.¤ hram u el-Obeidu sagrađen po A-annipadiju, drugom kralju 1. dinastije iz Ura. Relativno malen hram podignut je na platformi koja je u donjem dijelu izgrađena od pečene opeke, a u gornjem od ćerpiča. Ulaz u hram imao je malo krovom prekriveno predvorje. Zidovi hrama su bili poduprti plitkim potpornjacima, a unutrašnji zidovi su bili obloženi drvetom. Stube do hrama bile su od vapnenca. Krov predvorja nosili su stupovi obloženi bakrom (palmina debla). Vratnice su bile od palminih debala s mozaikom od crnog i crvenog kamenja i sedefa umetnutih u smolu. Vrata su flankirali bakreni lavovi. Hram je bio bijelo okrečen. Zid na rubu platforme nosio je niz plastika bikova visokih 120 m (modelirane od smole oko drvene jezgre i obložene bakrom). Hram je imao bogate reljefne krase. Na prednjoj strani zida bilo je više bakrenih frizova. U frizu su neki prizori obrubljeni isturenim bakrenim okvirom, dok su likovi postavljeni na crnu pozadinu od škriljca i fino izrezani iz bijelih dijelova školjki ili oblikovani u vapnencu koji je bio presvučen štukom, a zatim i oslikan (bakreni reljef orla Induguda s lavljom glavom kako u kanđama drži jelena s velikim rogovima).

SUMERSKA RENESANSA

U Lagašu su u vrijeme Gutejaca vladali različiti «ensi», stanoviti nasljednici akadskih kraljeva.U Uruku je za vrijeme gutejske vlasti bio ensi Utuhengal (2116.-2110.p.kr.) koji je istjerao Gutejce.Lagaš je za vrijeme Urbabe (2164.-2144.p.kr.) obuhvaćao područje što je odgovaralo maloj državi. Gradska država se razlikovala od akadske time što je umjesto oružane sile primjenjivala trgovinu.Najglasovitiji ensi bio je Gudea (2144.-2124.p.kr.) koji je Sumer doveo do neslućenog razvoja. Njegove građevine u čast bogova i veliki mirnodopski građevni radovi u gradovima, navodnjavanja i drenaže, svjedoče o blagostanju. Lagaš se obogatio trgovinom. Glavni grad Girsu bio je bogat. Gudea je podigao prekrasan hram u čast boga Ningirsua. Njegova djela su ovjekovječena na natpisima na kipovima i glinenim valjcima. Tekstovi izvješćuju i o ekspediciji u zemlju Amorićana.

III. dinastija Ura (2111.-2003.)2111.p.kr. namjesnik Ura (postavio ga Utuhengal) se osamostalio od Lagaša i utemeljio 3. dinastiju Ura kao kralj Urnamu (2111.-2094.p.kr.). ponovo je u Babiloniji osnovao državu u koju s se stopili Sumer i Akad. Državni ezik je bio sumerski. Cijela dinastija je u naslovu imala oznaku «brat je Gilgameša» ili «sin kojeg je rodio Ninsun». Drugi i novi sastavni dio naslova bio je «kralj Sumera i Akada» koji upućuje na vlast nad semitskim i sumerskim pučanstvom u sjevernoj i južnoj Babiloniji i području Dijale. Urnamu je preuredio državnu upravu.

VjeraUčvrstio se položaj bogova jer se njihova usmena poruka mogla fiksirati u kamenu ili glini. Bogove pojedinih gradskih država više nisu smatrali rivalima već članovima jedne velike božanske porodice. Pobjednici bi iz osvojenih gradova odnosili kip boga zaštitnika da bi svome gradu pribavili još jednog zaštitnika.Sargonidi su pri osnivanju akadske države zadržali sumerski panteon, a većini bogova su samo dali drugo ime.Sjedište boga sunca Utua premješteno je iz Larse u Sippar i ime mu je izmjenjeno u Šamaš. Inana , božica ljubavi u Uruku postala je u Akadu i Mariju Ištar.U panteonu se mogu razlikovati 2 ogranka: nebeski bogovi ili igigi i zemaljski bogovi ili anunaki.Vrhovništvo je imao nebeski bog An (60). Njegova družica je bila Antum. Njihov je simbol bila rogata tijara na prijestolju. Taj simbol vrijedio je i za zemaljskog boga Enlila (50). Treći lik u kozmičkom trojstvu bio je Enki ili Ea, bog voda (40). Nergal je bio bog podzemnog svijeta (simbol-žezlo s lavljom glavom). Astralni bogovi su bog Mjeseca Sin (30) i bog Sunca Šamaš (20). Zadnja u hijerarhiji je Ištar (15).

PravoUrnamuov kodeks pokazuje da se kralj brinuo da zemlja bude pravna država. Nađeno je više od 10000 upravnih isprava, katastarskih tekstova. Kralj je potvrđivao i svojim tekstom jamčio granice i opseg države.

GraditeljstvoPečena opeka se upotrebljavala u velikim količinama. Umetala se u asfaltni mort što je građevinama davalo veliku izdržljivost.U Uru su nastali veliki stepenasti hramovi – zigurati koji su se vraćali na kasnoneolitske tradicije.¤ veliki zigurat u Uru trostepeničasti je hram (jedna na drugu stavljene tri goleme kocke opeke). Zidovi prvog kata visoki su 11,30 m. Cela je na vrhu i sastoji se od jedne male prostorije do koje vode stube. Cela je glavno svetište u tom hramu, mjesto u kojem su bog i njegov zastupnik dolazili u vezu.

PlastikaPreuzima se stil stare škole Ura, uz akadske utjecaje.Stvarale su se samo za hram. Zadaća im je bila simbolizirati da je onaj tko je dao izgraditi hram štovao boga.¤ zavjetni darovi kralja Gudeje, napravljeni od diorita, pokazuju kralja u različitim životnim dobima i pokazuju portretne crte lica. Kipovi pokazuju tipično držanje rku – savijene u laktovima, šake su pred grudima sakupljene jedna u drugoj, pri čemi ljevica odozdo obuhvaća desnicu. Tehnika je savršena, forme i svjetlosni efekti savršeno izmodelirani glačanjem i poliranjem.

ReljefiNajznačajnije su stela kralja Urnamua i stela Gudeje.Ploha je podjeljena u horizontalne nizove slika u kojima se prizori neovisni jedan o drugome. Pozadina je glatka, likovi su dobro podjeljeni i kontrastiraju s pozadinom.

Pečatni valjci

Pečat je morao biti tipičan za onog tko ga posjeduje. Karakteristični su prikazi investiture u kojima porodični bog predstavlja vlasnika pečata nekom visokom hramskom bogu. Izvrstan reljefni stil pokazivali su samo kraljevski pečati jer je bilo izrađivano tisuće primjeraka sa istom temom što je dovelo do rutinskih rukotvorina bez umjetničke vrijednosti. Nema više mitoloških prizora.

Pismo – tekstoviOčuvane brojne i iscrpne građevne isprave kralja Gudeje, sadrže i osobnu Gudejinu povijest koja uglavnom govori o njeovom odnosu s bogovima. Tu se jasno vidi prijelaz iz stvarnih, jednostavnih tekstova obavještavanja u pravu literaturu.Osobito razvijena vjerska književnost – himne, tužaljke, mitske pjesme,... kao i tekstovi pisani klinovim pismom.

Razdoblje Isin-Larsa (2017.-1985.p.kr.)3. dinastija završila je nasilnim preuzimanjem vlasti. Ibi – Sin, kralj Ura, imenovao je Isbieru , koji je poticao iz Marija, vrhovnim vojnim zapovjednikom u ratu protiv semitskih naroda Amorićana, te mu dao zapovjedništvo nad naznatni gradom Isinom. Isbiera se osamostalio i osnovao dinastiju. Pod svoju vlast je stavio veći dio Babilonije u čemu mu je pomoglo to što su mu se pridružili mnogi ensi iz Ura. Nakon što je Elam napao Ur i zarobio Ibi-Sina, Isbiera je 2095.p.kr. istjerao Elamite i prigrabio baštinu kraljevstva Ura. Dinastija Isina vladala je 200 godina.

LarsaNaplunum (2025.-2005.p.kr.), podrijetlom Amorićanin, osnovao je još prije Isbierina prevrata dinastiju u južnomezopotamskoj Larsi. Već od kralja Gungunuma (1932.-1906.p.kr.) i njegovih nasljednika, Larsa je bila samostalan grad. Pod kraljem Rimsinom (1822.-1763.p.kr.) pobijedila je Sinmagira, zadnjeg kralja dinastije Isin, koga je protjerala. Došlo je do personalne unije sve dok Rimsina nije pobijedio Hamurabi koji je tako cijelu Babiloniju podvrgnuo svojoj vlasti.

PravoNajvažniji kulturno-povijesni spomenik razdoblja Isin-Larsa je zakonik Lipištara (1934.-1924.p,kr.), zbornik pravnih propisa sličan Urnamuovom kodeksu.

ZnanostMatematika je bila znanost u kojoj su u to vrijeme polučeni vrijedni rezultati. U astronomiji se promjenjivala algebra i geometrija, bilo je poznato potenciranje, vađenje korijena, izračunavanje obujma kugle i piramide.

KnjiževnostTijekom vremena susrećemo se sve više s pravnim i vračarskim tekstovima, tužaljkama, himnama, zbirkama izreka, epskim i mitološkim pjesmama. Literarno, najvažnije i najvrijednije djelo je «Ep o Gilgamešu». Nastao od grupe sumerskih priča koje su se plele oko Gilgameša, ranopovijesnog kralja Uruka, 28. vladara nakon potopa.

GlazbaU početku je služila samo u svrhu vjerskog kulta. Poznat je velik broj različitih instrumenata koji su bili skupocijeno i umjetnički oblikovani (harfe, lire, lutnje, različite udaraljke i bubnjevi, srebrne frule i rogovi.).