SUSRET “JOŠ BLIŽE”

15.12.2011.

S U S R E T „ J O Š B L I Ž E ”

SUSRET “JOŠ BLIŽE”

15.12.2011.

Kino Europa

15.12.2011.

DJECA I MLADI S

INTELEKTUALNIM

TEŠKOĆAMA

15.12.2011.


TEŠKOĆE SE MOGU OČITOVATI U:

Spoznajnom razvoju Socioemocionalnom razvoju Motoričkom razvoju Govoru Percepciji Pamćenju Pažnji

15.12.2011.


ALI:

Imaju osjećaje i potrebe kao i svi drugi Mogu biti dobri prijatelji Mogu usrećiti svoju okolinu Mogu učiti Mogu se uključiti u svakodnevni život ako im

pružimo potrebnu podršku Mogu raditi i doprinositi društvu u skladu sa

svojim mogućnostima

15.12.2011.


TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU:

Institucionalizacija Needuciranost okoline Slaba podrška lokalne zajednice Slab interes za potrebe i želje osobe Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju

braka i obitelji

15.12.2011.


ŠTO MOŽEMO UČINITI:

Djecu i mlade je potrebno uključiti u adekvatne programe

Osigurati podršku u lokalnoj zajednici Težiti uključenju u redovne škole Odraslim osobama omogućiti radno osposobljavanje i

zapošljavanje Težiti deinstitucionalizaciji Dopustiti mogućnosti izbora u svim aspektima života

15.12.2011.


DJECA I

MLADI S

OŠTEĆENJE

M SLU

HA

15.12.2011.


GLUHE I NAGLUHE OSOBE

U komunikaciji se služe : slušnim aparatom umjetnom pužnicom (kohlearnim implantatom) očitavanjem s lica i usana (pogađanje što je rečeno) znakovnim jezikom (HZJ = hrvatski znakovni jezik) ručnom abecedom pisanjem (papir, olovka)

15.12.2011.


ŠTO MOŽEMO UČINITI U KOMUNIKACIJI S GLUHIM / NAGLUHIM OSOBAMA

ne pričajte dok imate neki predmet u ustima (olovku, cigaretu, žvakaču...); to smeta čitanju s lica i usana

ruku držite dalje od usta; obrijte bradu i brkove; to omogućava bolje čitanje s lica i usana

nemojte stajati leđima okrenuti izvoru svjetla (prozor, svjetiljka...) jer to smeta čitanju s lica i usana; nastojte zauzeti položaj u kome je vaše lice najbolje osvijetljeno

15.12.2011.



ne pričajte “pokraj” gluhe/nagluhe osobe, tj. u pravcu zida ili drugih ljudi; ostvarujte kontakt očima

ne upotrebljavajte znakovni jezik ukoliko niste sigurni da ga gluha osoba upotrebljava

ako vas gluha/nagluha osoba nije razumjela, preformulirajte rečenicu, pojednostavite, skratite

ako vi niste razumjeli, ne pravite se da jeste

15.12.2011.



ako ste u društvu gluhe/nagluhe osobe tijekom nekog zvučnog upozorenja ili zvučnog podražaja, objasnite joj što se događa (zvoni mobitel, zvono na vratima i sl.)

naučite još jedan jezik - znakovni jezik

15.12.2011.


DJECA I MLADI S

OŠTEĆENJEM VID

A

15.12.2011.


Sljepoća

Slabovidnost

15.12.2011.



U orijentaciji U kretanju Nemogućnosti praćenja crnog tiska Nemogućnosti pristupa velikom broju

informacija U obavljanju svakodnevnih vještina (spremanje

obroka)

15.12.2011.



Ukloniti arhitektonske barijere Prilagoditi literaturu (Brailleovo pismo i uvećan

tisak) Pružiti pravilan trening mobilizacije i kretanja Trening obavljanja svakodnevnih vještina Uključivanje u redovan sustav obrazovanja Osigurati veći raspon zanimanja

15.12.2011.


DJECA I MLADI S

INTELEKTUALNIM

TEŠKOĆAMA

15.12.2011.


TEŠKOĆE SE MOGU OČITOVATI U:

Spoznajnom razvoju Socioemocionalnom razvoju Motoričkom razvoju Govoru Percepciji Pamćenju Pažnji

15.12.2011.


ALI:

Imaju osjećaje i potrebe kao i svi drugi Mogu biti dobri prijatelji Mogu usrećiti svoju okolinu Mogu učiti Mogu se uključiti u svakodnevni život ako im

pružimo potrebnu podršku Mogu raditi i doprinositi društvu u skladu sa

svojim mogućnostima

15.12.2011.



Institucionalizacija Needuciranost okoline Slaba podrška lokalne zajednice Slab interes za potrebe i želje osobe Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju

braka i obitelji

15.12.2011.



Djecu i mlade je potrebno uključiti u adekvatne programe

Osigurati podršku u lokalnoj zajednici Težiti uključenju u redovne škole Odraslim osobama omogućiti radno osposobljavanje i

zapošljavanje Težiti deinstitucionalizaciji Dopustiti mogućnosti izbora u svim aspektima života

15.12.2011.


DJECA I

MLADI S

OŠTEĆENJE

M SLU

HA

15.12.2011.


GLUHE I NAGLUHE OSOBE

U komunikaciji se služe : slušnim aparatom umjetnom pužnicom (kohlearnim implantatom) očitavanjem s lica i usana (pogađanje što je rečeno) znakovnim jezikom (HZJ = hrvatski znakovni jezik) ručnom abecedom pisanjem (papir, olovka)

15.12.2011.



ne pričajte dok imate neki predmet u ustima (olovku, cigaretu, žvakaču...); to smeta čitanju s lica i usana

ruku držite dalje od usta; obrijte bradu i brkove; to omogućava bolje čitanje s lica i usana

nemojte stajati leđima okrenuti izvoru svjetla (prozor, svjetiljka...) jer to smeta čitanju s lica i usana; nastojte zauzeti položaj u kome je vaše lice najbolje osvijetljeno

15.12.2011.



ne pričajte “pokraj” gluhe/nagluhe osobe, tj. u pravcu zida ili drugih ljudi; ostvarujte kontakt očima

ne upotrebljavajte znakovni jezik ukoliko niste sigurni da ga gluha osoba upotrebljava

ako vas gluha/nagluha osoba nije razumjela, preformulirajte rečenicu, pojednostavite, skratite

ako vi niste razumjeli, ne pravite se da jeste

15.12.2011.



ako ste u društvu gluhe/nagluhe osobe tijekom nekog zvučnog upozorenja ili zvučnog podražaja, objasnite joj što se događa (zvoni mobitel, zvono na vratima i sl.)

naučite još jedan jezik - znakovni jezik

15.12.2011.


DJECA I MLADI S

OŠTEĆENJEM VID

A

15.12.2011.


Sljepoća

Slabovidnost

15.12.2011.



U orijentaciji U kretanju Nemogućnosti praćenja crnog tiska Nemogućnosti pristupa velikom broju

informacija U obavljanju svakodnevnih vještina (spremanje

obroka)

15.12.2011.



Ukloniti arhitektonske barijere Prilagoditi literaturu (Brailleovo pismo i uvećan

tisak) Pružiti pravilan trening mobilizacije i kretanja Trening obavljanja svakodnevnih vještina Uključivanje u redovan sustav obrazovanja Osigurati veći raspon zanimanja

15.12.2011.


DJECA I MLADI S

POREMEĆAJIMA IZ

AUTISTIČ

NOG

SPEKTRA

15.12.2011.


kvalitativno oštećenje socijalnih interakcija,

kvalitativno oštećenje komunikacije i

ograničeni, ponavljajući stereotipni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti

15.12.2011.


TEŠKOĆE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Institucionalizacija Iskrivljena slika javnosti (“Kišni čovjek”) Nedostatak mogućnosti izbora aktivnosti Nedostatak privatnosti Nedovoljna podrška lokalne zajednice

15.12.2011.



Osigurati primjereno obrazovanje (kad god je moguće u redovnim uvjetima, uz pomagača kad je potrebno)

Svrhovito zaposlenje i stručno osposobljavanje

Omogućiti stanovanje u životnim zajednicama

Uključivanje u aktivnosti i sudjelovanje u životu lokalne zajednice

Poticati radno osposobljavanje i zapošljavanje (zaštitne radionice)

15.12.2011.


DJECA I MLADI S

KRONIČNIM

BOLESTIMA

15.12.2011.


oštećenje lokomotornog sustava (kosti, zglobovi,

mišići)

oštećenje središnjeg živčanog sustava

oštećenje perifernog živčanog sustava

kronične bolesti drugih sustava

15.12.2011.



Nemogućnost pristupa zbog arhitektonskih barijera

Česta hospitalizacija Iskrivljena slika okoline Nedostatak sredstava potrebnih za svakodnevni

život (hrana, lijekovi, ortopedska pomagala) Sužen izbor zanimanja

15.12.2011.


ŠTO MOŽEMO UČINITI

Osigurati potpunu integraciju u vrtićima i školama

Osigurati radna mjesta koja neće biti štetna za njihovo zdravlje

Uklanjanje arhitektonskih barijera Osiguranje financijske pomoći Osigurati mogućnosti prekvalifikacija

15.12.2011.


DJECA I MLADI S

MOTORIČKIM

POREMEĆAJIMA

15.12.2011.


TEŠKOĆE SE MOGUOČITOVATI U:

Različitim oblicima i težinama poremećaja

pokreta i položaja tijela

Smanjenoj ili onemogućenoj funkciji pojedinih

dijelova tijela (ruku, nogu, kralježnice)

Nepostojanju dijelova tijela (urođena

nerazvijenost, bolest ili nezgoda)

15.12.2011.



Nemogućnost pristupa zbog arhitektonskih barijera

Neadekvatno školovanje Iskrivljena slika poslodavaca Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju

braka i obitelji Slab izbor aktivnosti slobodnog vremena

15.12.2011.



Osigurati potrebna posebna pomagala Ukloniti arhitektonske barijere Osigurati osobnog asistenta Povećati broj aktivnosti slobodnog vremena Omogućiti radno osposobljavanje Educirati poslodavce

15.12.2011.


DJECA I MLADI S

TEŠKOĆAMA U

UČENJU

I ADHD-O

M

15.12.2011.


DJECA S TEŠKOĆAMA UČENJA OPĆEG TIPA

Imaju teškoće u svladavanju školskog gradiva u većini predmeta i njihova su dostignuća znatno niža od dostignuća njihovih vršnjaka.

Obično se očituju ozbiljni problemi u čitanju, pisanju i računanju.

Često se udruži više faktora koji uzrokuju teškoće na području intelektualnih sposobnosti.

15.12.2011.


Uključivanje u redovne škole je izuzetno važno jer okolina koja ih ne potiče na aktivnost, izolacija od vršnjaka smještajem u posebne škole, nepristupačnost vrtića i sl. doprinosi nižoj razini razvoja socijalnih vještina

Pomoć stručnjaka za teškoće učenja je neophodna za odabir metoda i sredstava za učenje te osiguranje individualne pomoći u učenju (edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, volonter prema uputama stručnjaka i učitelja).

15.12.2011.


SPECIFIČNE TEŠKOĆE UČENJA oštećenje jedne ili više osnovnih psiholoških

funkcija važnih za razumijevanje ili upotrebu jezika ( u govoru ili pisanju).

Oko 80% djece s posebnim edukacijskim potrebama u osnovnoj školi su upravo ova djeca.

Najčešći su disleksija (veće teškoće u svladavanju vještine čitanja), disgrafija (veće teškoće u svladavanju pisanja) i diskalkulija (veće teškoće u matematici).

15.12.2011.


Teškoće se očituju u školskom učenju. Velika je razlika između onog što se očekuje od

takvog učenika koji suvereno diskutira i rezultata koje postiže, naročito na testovima.

Njihove teškoće ne proizlaze iz sniženih intelektualnih sposobnosti ili oštećena vida ili sluha.

Učenicima treba osigurati stručnu pomoć u područjima gdje su teškoće te didaktički materijal koji će olakšati učenje. Ponekad običan diktafon može znatno olakšati praćenje nastave (umjesto zapisivanja).

15.12.2011.


DISKALKULIJA ILI RAZVOJNA DISKALKULIJA

Poremećaj kod kojeg su djetetove sposobnosti računanja slabije od očekivanih za dob, inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi, a ne može se objasniti senzoričkim oštećenjem.

15.12.2011.


DISLEKSIJA

Složen poremećaj učenja koji se očituje kao sklop kroničnih teškoća u postizanju vještine čitanja odgovarajuće za dob unatoč dostupnosti odgovarajućih okolinskih i obrazovnih uvjeta. Za razliku od poremećaja čitanja koji mogu biti uzrokovani npr. kognitivnim deficitima, za disleksiju je svojstven prosječan ili nadprosječan razvoj kognitivnih sposobnosti, u odnosu na značajno slabije razvijenu sposobnost čitanja.

15.12.2011.


DISGRAFIJA

Specifične teškoće u ovladavanju vještinama pisanja

Disgrafija se može manifestirati kroz teškoće u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu, te kroz teškoće u usvajanju motoričke formule slova, znamenki i drugih simbola.

15.12.2011.


POREMEĆAJI GOVORNO-GLASOVNE KOMUNIKACIJE

javljaju se u različitim oblicima i različiti su po težini

mogu biti razvojni nastali uslijed povrede ili bolesti mozga

pojavljuju se kao primarno ili sekundarno oštećenje

mogu se razlikovati oštećenja govora i jezične teškoće.

15.12.2011.


teškoće u artikulaciji (teškoće u produkciji različitih glasova –na primjer. umjesto «r» dijete govori «l» te njihovih kombinacija), tečnosti govora (mucanje) i u glasu (kvaliteta, rezonancija, visina, intenzitet)

jezične teškoće se mogu odnositi na razumijevanje sadržaja ( receptivni govor) ili na izražavanje (ekspresivni govor), pa će učenik s teškoćama prvog tipa često tražiti ponavljanje pitanja, a učenik s teškoćama ekspresivnog tipa će rjeđe komunicirati od ostalih vršnjaka

15.12.2011.


DEFICIT PAŽNJE/HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ (ADHD)

Razvojni poremećaj s izraženim simptomima

nepažnje i/ili hiperaktivnosti-impulzivnosti

koji su maladaptivni (klinički značajno oštećenje

socijalnog, akademskog ili radnog funkcioniranja),

i ne odgovaraju razvojnom stupnju.

15.12.2011.



Nerazumijevanje okoline (škola) Etiketiziranje i omalovažavanje Neprilagođenost nastavnog materijala Neiskorištavanje učenikovih potencijala Smanjen interes za učenikove želje i potrebe

15.12.2011.



Osigurati asistente u nastavi Prilagoditi materijale nastave Prilagoditi metode podučavanja Podizati razinu svijesti okoline o njihovim

potrebama ali i jakim stranama Povećati samopouzdanje i samopoštovanje

osobe Provoditi individualne i prilagođene programe Poticati motivaciju za rad Poticanje na daljnja školovanja

15.12.2011.


ZAHVALA

G R A D S K I U R E D Z A S O C I J A L N U Z A Š T I T U I O S O B E S

I N V A L I D I T E T O M

Autorice tekstova:

Anja Gašpar, studentica 2. godine diplomskog studija, modul Inkluzivna edukacija i rehabilitacija, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetProf.dr.sc. Ljubica Pribanić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetDoc.dr. Snježana Sekušak-Galešev, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

15.12.2011.


DJECA I MLADI S

PROBLEMIMA U

PONAŠANJU

15.12.2011.


ŠTO SU TO PROBLEMI U PONAŠANJU?

Krovni pojam za

kontinuum oblika ponašanja od jednostavnijih, manje težine i opasnosti / štetnosti za sebe ili druge, do onih koji su definirani i/ili sankcionirani (kažnjavani) Zakonom i često imaju teže posljedice i veće potrebe za stručnim tretmanom.

15.12.2011.


KOJI SE IZRAZI JOŠ KORISTE?

Rizična ponašanja

Teškoće u ponašanju

Poremećaji u ponašanju

15.12.2011.


RIZIČNA PONAŠANJA

Ponašanja kojima osoba dovodi u opasnost prvenstveno svoje, ali i tuđe, zdravlje, fizički i psihički integritet, imovinu.

Posljedice tog ponašanja su niskog intenziteta u sadašnjosti, ali mogu predstavljati podlogu za loše ishode u budućnosti.

Neposredne posljedice i prijetnje su veće za samo dijete/ mladu osobu nego za druge pojedince i skupine.

Radi se o ponašanjima koja zahtijevaju reakciju, prije svega obitelji i drugih osoba iz djetetovih redovitih životnih sredina, odnosno, profesionalaca iz nekog specifičnog područja.

PRIMJERI RIZIČNIH PONAŠANJA

markiranje, neučenje, kršenje pravila u školi i

kući, povučenost, nezainteresiranost za vršnjake,

pretežno tužno raspoloženje;

eksperimentiranje s cigaretama, drogom,

povremeno pijenje alkohola, suprotstavljanje

autoritetu, neki oblici promiskuitetnog ponašanja,

nedozvoljeni kasni izlasci

15.12.2011.


TEŠKOĆE U PONAŠANJU

Ponašanja kojima osoba krši društvene i/ili zakonske norme i koja se pojavljuju u više različitih sredina kroz određeno vremensko razdoblje ili iznenada.

Posljedice tog ponašanja traže stručnu intervenciju, iako, ponekad, za sredinu, a i za osobu, razina opasnosti u sadašnjosti ne mora biti visokog intenziteta, ali može predstavljati ozbiljnu prijetnju za budući razvoj.

PRIMJERI TEŠKOĆA U PONAŠANJU

krađa, bježanje, skitnja, napuštanje škole,

samoozljeđivanje, socijalna izoliranost, vožnja bez

dozvole, pojedinačni nasilni ispadi, veći

disciplinski prekršaji u školi...

15.12.2011.


POREMEĆAJI U PONAŠANJU

Ponašanja kojima osoba kroz duže vrijeme i intenzivno

ugrožava svoje svakodnevno funkcioniranje na više

životnih područja i /ili ugrožava druge, odnosno

imovinu.

Posljedice tog ponašanja su brojne i izrazito negativne

kako u sadašnjosti tako i u budućnosti, kako za samo

dijete/ mladu osobu, tako i za druge pojedince i

skupine.

Radi se o ponašanjima koja zahtijevaju reakciju

specijaliziranih stručnjaka i institucija, u pravilu iz

više sektora istovremeno.

PRIMJERI POREMEĆAJA U PONAŠANJU

teža kaznena djela i prekršaji (npr. provale,

razbojništva, nasilje, preprodaja droge, silovanja),

ovisnosti, pokušaj suicida, nerad i skitnja u

kombinaciji...

15.12.2011.


PODJELE (KOLLER-TRBOVIĆ, 2004.)

EKSTERNALIZIRANI (aktivni) – djeca koja se okreću prema svijetu

Nedovoljno kontrolirano ponašanje, usmjereno prema drugima: npr. hiperaktivnost, agresivnost, delinkvencija

INTERNALIZIRANI (pasivni) – djeca koja se udaljavaju od svijeta

Previše kontrolirano ponašanje, usmjereno prema sebi: npr. depresija, anksioznost, povlačenje

Lokalna zajednica

Dostupnost droga i oružja Norme u zajednici koje

toleriraju korištenje droga, oružja i kriminala

Prezentiranje nasilja u medijima

Nizak osjećaj pripadanja zajednici i dezorganizacija zajednice

Izražena ekonomska deprivacija

Obitelj

Obiteljska povijest visoko rizičnog ponašanjaObiteljski konfliktiNeadekvatna komunikacija u obiteljiPozitivni stavovi roditelja prema rizičnim ponašanjima djece

RIZIČNI ČIMBENICI (FERIĆ ŠLEHAN I KRANŽELIĆ, 2007.)

Škola

Školski neuspjeh

Nedostatak predanosti i privrženosti školi

Nedostatak brižnih odnosa i pozitivnih očekivanja od učenika

Pojedinac/vršnjaci

Rano i trajno antisocijalno ponašanjeBuntovništvoPrijatelji s rizičnim ponašanjimaPozitivni stavovi prema rizičnim ponašanjimaNedovoljno razvijene socijalne vještine

RIZIČNI ČIMBENICI (FERIĆ ŠLEHAN I KRANŽELIĆ, 2007.)

15.12.2011.


Lokalna zajednica

Norme i javna politika koje podržavaju prosocijalna ponašanja i zdrave stilove životaPrilike za obrazovanje, zapošljavanjePovezanost sa zajednicomUključenost mladih u programe u lokalnoj zajednici

Obitelj

Pozitivan odnos među roditeljimaJasna pravila u obiteljiPodrška u obiteljiDobre roditeljske vještinePovezanost sa širom obitelji

ZAŠTITNI ČIMBENICI (FERIĆ ŠLEHAN I KRANŽELIĆ, 2007.)

Škola

Akademski uspjehProsocijalne grupe vršnjakaPodržavajuća klima u školiJasna pravila ponašanja u školi

Pojedinac/vršnjaci

Ženski spolInteligencijaOtvorenostSocijalne vještinePozitivni odnosi s vršnjacima

ZAŠTITNI ČIMBENICI (FERIĆ ŠLEHAN I KRANŽELIĆ, 2007.)

15.12.2011.


ŠTO KAŽU STRUČNJACI?(ŽIŽAK, KOLLER-TRBOVIĆ, JEĐUD, 2004)

Ako se ne poboljšaju obiteljske i društvene okolnosti, poremećaji u ponašanju bit će izraženiji.

Mladi su dezorijentirani, ljestvica vrijednosti je izokrenuta.

Mladi su uvijek buntovni, danas je to buntovništvo otvorenije, ranije počinje i nasilnije.

Mladi su ogledalo sredine u kojoj žive.

ŠTO KAŽU DJECA I MLADI?(ŽIŽAK, KOLLER-TRBOVIĆ, JEĐUD, 2004)

Svaka mlada osoba zna da to nije ok, ali prevlada društvo, želi ispasti faca.Ponašanje se često mijenja i okreće kad smo stariji. Kasnije se uozbiljimo.Mladi se ponašaju normalno, samo ima puno droge - 90% ih je probalo.Nema više granice normale u društvu.Klinci! Što su mlađi to su bahatiji.

ŠTO KAŽU DJECA I MLADI?(ŽIŽAK, KOLLER-TRBOVIĆ, JEĐUD, 2004)

Puno pričati s mladima, slušati ih do kraja, komunicirati.Pokušati se staviti u poziciju mladih i mladi u poziciju odraslih.Svaki mladi će radije prihvatiti razgovor, smireno, da vide da ih netko razumije i sluša.Uključite djecu u sve što ih se tiče.Ne vršite pritisak, jer ću ja onda u inat nešto napraviti.Dajte nam ljubav i potporu.

KAKO POSTUPATI KADA JE RIJEČ O PUP?

Uvažavati svako dijete i mladu osobu Slušati mišljenje djece i mladih Pažljivo procijeniti koje su njihove specifične

potrebe, a koji su njihovi problemi Pružiti pravovremenu i adekvatnu zaštitu,

pomoć i podršku Obratiti se stručnjacima (socijalni pedagozi,

socijalni radnici, psiholozi) Aktivno uključiti djecu i mlade u sve odluke,

postupke i mjere

KOME SE OBRATITI ZA POMOĆ?ZA SAVJET I PODRŠKU

ZA KONKRETNU POMOĆ I INTERVENCIJE

ZA ZAŠTITU PRAVA

Obiteljski centri

Udruge civilnog društva

Savjetovališta

Centri za socijalnu skrb

Stručni suradnici pri školama, dječjim i odgojnim domovima, državnim odvjetništvima i sudovima za mladež

Pravobraniteljstvo za djecu

ZAHVALA

G R A D S K I U R E D Z A S O C I J A L N U Z A Š T I T U I O S O B E S

I N V A L I D I T E T O M

Autorica tekstova:

Dr.sc. Ivana Jeđud Borić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

15.12.2011.


HVALA NA PAŽNJI!

15.12.2011.


Documents

SUSRET “JOŠ BLIŽE”