Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Autohtone vrste
Svaka je životinjska vrsta nastala evolucijom
na određenom području
Ako još uvijek tamo živi, zovemo ju
autohtonom
U sastavu jedne faune uglavnom bi trebale
dominirati autohtone vrste
Trajanje 1 sat
Alohtone vrste
Ako jedna životinjska vrsta živi na određenom
području, a paleontološki je moguće dokazati
da na njemu prije nije živjela, već da je
nastala na drugom području, onda ju zovemo
alohtonom vrstom
Paleontološki nam dokazi ne stoje uvijek na
raspolaganju, pa je za mnoge vrste teško
ispuniti definiciju
Endemi
Ako jedna životinjska vrsta živi samo na jednom, u većini slučajeva malom i dobro ograničenom području i nigdje drugdje, onda ju zovemo endemom određenoga područja
Kivikalci Apterix - endemi Novoga Zelanda
Endemi su uvijek najkarakterističniji elementi određenoga područja
stvaraju razliku između jedne i druge faune
U zoogeografiji su vrlo značajni
Endemična vrsta ujedno može biti i autohtona, ali to nije pravilo
Cjevozupci - Tubulodentini
nastali u Južnoj Europi
danas žive samo u Africi
Oni su endemi Afrike, ali s obzirom na podrijetlo nisu autohtoni
Endeme možemo dijeliti na
Paleoendeme
Neoendeme
Paleoendemi su one životinje koje su nekada imale široku rasprostranjenost
Danas su u procesu izumiranja i nalaze se na vrlo ograničenom području
Paleoendemi su jednootvorke Monotremata
Nekada široko rasprostranjene životinje
Danas žive samo u Australiji i na nekim susjednim otocima
Neoendemi su podvrste ili vrste koje su tek
nastale i još imaju ograničeni areal
Fauna guštera na jadranskim otocima
Poslije zadnje glacijacije na otocima je zbog
prepreke (more) nastupila evolucijska
diferencijacija
Danas na različitim otocima postoji vrlo velik broj
podvrsta
krške gušterice Lacerta (Podarcis) melisellensis
primorske gušterice Lacerta (Podarcis) sicula
Reliktne vrste
Reliktna je vrsta ona čiji je rod ili porodica nekada bio jako rasprostranjen (u punom cvatu akme), ali postupnim izumiranjem (parakme) ostala je na samo vrlo malom području
Nazivaju se živim fosilima living fossils, što nije uvijek točno
Reliktna vrsta je pilasti premosnik Sphenodon punctatus na Novom Zelandu
Svaka vrsta koja je jedina u tom rodu ili porodici, uvijek je potencijalno reliktna
Takav se rod zove monotipični ili monogenerični
Zavisno o podrijetlu kao i o geološkoj dobi, relikte možemo nazvati
Tercijalnim reliktima
Glacijalnim reliktima
Tercijalni relikti se obično nalaze na toplim staništima Reliktna voluharica Dolomys milleri na Balkanu
Glacijalni na hladnim Na visokim planinama su bijeli zec Lepus timidus i alpska
snježnica Lagopus mutus glacijalni relikti
Rasprostranjenost alpske snježnice Lagopus mutus
Ona je glacijalni relikt u Alpama
Rasprostranjenost reliktne voluharice Dolomys milleri.
Ona je tercijalni relikt na Balkanskom poluotoku
Rijetke vrste
U zoogeografiji spominju se i rijetke vrste
Riječ je o malobrojnim vrstama
Razlog može biti
proces izumiranja
ograničeno stanište
ograničene mogućnosti ishrane
mnogi neprijatelji
Rijetkost može biti privremena ili stalna
Primjer
Na Novom Zelandu obitavaju tri vrste primitivnih repatih žaba iz roda Leiopelma
Jedna vrsta živi samo na otoku Stephen na kamenitoj površini manjoj od jednoga hektara
To je vjerojatno najrjeđa vrsta žaba na svijetu
Različiti tipovi rasprostranjenosti
životinja
Rasprostranjenost pojedinih životinjskih vrsta
pokazuje određene oblike
Tako razlikujemo različite tipove
rasprostranjenosti
Jedna podjela
Potpuna
Djelomična rasprostranjenost
Potpuna rasprostranjenost
Potpunu rasprostranjenost imaju one životinjske vrste koje su rasprostranjene na cijeloj Zemlji
U stvarnosti takvih životinja nema
Ako jedna vrsta živi na pet kontinenata ili u svim oceanima, onda ju zovemo kozmopolitskom vrstom
Kozmopolit grčki građanin svijeta
Čisti zoogeografski pojam
Ubiquist, grč. svugdje, je ekološki pojam
Odnosi se na eurovalentne vrste koje se stvarno pojavljuju u svim mogućim staništima
Kozmopolit može biti ubiquist, ali to nije nužno
Kozmopolitske vrste
sivi sokol Falco peregrinus
kukuvija drijemavica Tyto alba
štakor selac Rattus norvegicus
Potpuna rasprostrnjenost: Rasprostranjenost
kukuvije drijemavice Tyto alba
Djelomična rasprostranjenost Životinja rasprostranjena samo na jednom dijelu Zemljine kugle
Djelomična rasprostranjenost može biti
Velika - regionalna rasprostranjenost
Mala - lokalna rasprostranjenost
Djelomična rasprostranjenost može biti kontinuirana, diskontinuirana i disjunktivna
Regionalnu rasprostranjenost ima
dugovrata žirafa Giraffa camelopardalis u Africi
riđa lisica Vulpes vulpes u Holoarktiku
smeđi medvjed Ursus arctos
Lokalnu rasprostranjenost imaju
afrički okapi Okapia johnstoni u Africi
pilasti premosnik Sphenodon punctatus na Novom Zelandu
čovječja ribica Proteus anguinus u Europi
Regionalna rasprostranjenost dugovrate žirafe
Giraffa camelopardalis u Africi
Lokalna rasprostranjenost afričkog okapija
Okapia johnstoni u Africi
Kontinuiranu rasprostranjenost ima
Bijeloprsi jež Erinaceus concolor
Šojka kreštalica Garrulus glandarius
Diskontinuiranu rasprostranjenost ima
Modra svraka Cyanopica cyana
Diskontinuirana rasprostranjenost modre svrake
Cyanopica cyana
Disjunktivna rasprostranjenost
kudravi pelikan Pelecanus crispus
Rastavljena rasprostranjenost je kada se
areal dijeli na dva podjednaka dijela
Aligator čiji se areali nalaze u Americi i u Istočnoj
Aziji
Ćukuša kukavica Glaucidium passerinum
Rastavljena rasprostranjenost ćukuše kukavice
Glaucidium passerinum
Odvojena rasprostranjenost
Kada je areal od glavnoga dijela areala
odvojen jednim ili više manjih dijelova areala.
šumska šljuka Scolopax rusticola
Odvojena rasprostranjenost šumske šljuke
Scolopax rusticola
Raspršena rasprostranjenost
Kada je areal razdvojen na niz malih područja
koja su daleko jedno od drugoga
Ružičasti nesit Pelicanus onocrotalus
Mrki sokol Falco elenore
Ražanj turkoč Plegadis falcinellus
Raspršena rasprostranjenost ražnja turkoča
Plegadis falcinellus
Ograničena rasprostranjenost
Kada je areal vrlo mali
U zoogeografiji za sada nije točno definirano koliko je to
Najčešće su to životinje koje žive samo u jednom jezeru
endemi Bajkalskoga ili Ohridskoga jezera
jednom otoku
Čovječja ribica Proteus anguinus ima ograničeno područje rasprostranjenosti u podzemnim
vodama krša sjeverozapadne Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Italije
Rasprostranjenost čovječje ribice Proteus anguinus
u podzemnim vodama krša
Zonalna rasprostranjenost
To je posebno karakteristično za morske organizme kod kojih većina živi samo u zoni određene dubine
Izvan te zone rijetko se nađe ili se uopće ne pojavljuje
Takva rasprostranjenost postoji i u planinama
U Hrvatskoj takvu rasprostranjenost ima
obična divokoza Rupicapra rupicapra
drozd grivnjaš Turdus torquatus
Postoji podjela rasprostranjenosti životinja
prema geografskim širinama
Tako razlikujemo sljedeće glavne
rasprostranjenosti
Cirkumpolarna
Bipolarna
Cirkumtropska
Cirkumpolarna rasprotranjenost
Kada životinja živi oko jednoga od Zemljinih polova
Takve su:
polarna lisica Alopex lagopus
snježna sova Nyctea scandiaca
sjeverni žderonja Gulo gulo
sjeverni sob Rangifer tarandus
adelinov pingvin Pygoscelis adeliae
Cirkumpolarna rasprostranjenost sjevernoga soba
Rangifer tarandus
Binolarna rasprostranjenost
Takvu rasprostranjenost ima većina kitova
koji su stanovnici oba zemljina pola
Takvi su:
sjeverni kit Balaenoptera physalis
grelandski kit Balaenoptera borealis
sabljasta pliskavica Orcinus orca
veliki pomornik Stercorarius skua
Bipolarna rasprostranjenost velikoga pomornika
Stercorarius skua
Cirkumtropska rasprostranjenost
Imaju životinje koje su stanovnici svih tropskih
područja
Često koristimo izraz pantropska rasprostranjenost
Takve su:
pjegavi leopard Panthera pardus
udavke Boidae
porodica kornjače Chelaniidae
mnoge vrste morskih riba poput plavice ili lokarde
Pantropska rasprostranjenost riba plavica
Scomber japonicus
S obzirom na vode, rasprostranjenost
možemo podijeliti na:
Fluvialnu
Litoralnu
Insularnu
Fluvialna ili riječna rasprostranjenost
Imaju sve životinje koje su tijesno vezane uz
vode ili obale slatkih voda, prvenstveno rijeka
i potoka
Takvu rasprostranjenost imaju
slatkovodna vidra Lutra lutra
riječni rak Astacus astacus
slatkovodne ribe
Litoralna rasprostranjenost
Imaju sve životinje koje su vezane uz morsku
obalu
To su:
Tuljani
Morske kornjače
Galebovi
predstavnici cijele biocenoze plitkih mora i žalova
Litoralna rasprostranjenost vranca huholjca
Phalacrocorax aristotelis
Insularna ili otočna rasprostranjenost
Životinje koje zbog izolacije žive samo na
jednom ili više otoka
Takve su galapagoske kornjače i
Darwinove zebe Geospiza na otočju Galapagos
Kivikalci - Apterygiformes na Novom Zelandu
Tihooceanski zovoj Puffinus pacificus na
području Tihog oceana
Otočna rasprostranjenost tihooceanskog zovoja
Puffinus pacificus
Na kraju – o rasprostranjenosti
Još dva zoogeografska pojma
Vikarizam
Pseudovikarizam
Oba izraza su zoogeografski, ali često ih
koriste i ekolozi
Vikarizam
Filogenetski vrlo bliske vrste koje su jedna od druge razdvojene nekom preprekom, ali žive u geografski srodnom području ili u istoj ekološkoj niši
Kornjaši iz istoga roda na sjevernim i južnim padinama Kavkaza
Ako vrste žive odnosno zauzimaju istu ekološku nišu na različitim područjima, možemo govoriti o ekološkom vikarizmu
Pseudovikarizam
Kada dvije vrste nisu u srodstvu, ali žive na
sličnim područjima, zauzimaju iste ili vrlo
slične ekološke niše i prema tomu jedna
drugu zamjenjuju
Primjer rasprostranjenosti dikobraza
Histricidae i drvolasca Erithizontidae
Centri ili središta rasprostranjenosti
Centar rasprostranjenosti je mjesto na
kojemu je jedna životinjska skupina nastala
Obično u centru rasprostranjenosti od jedne
ishodišne nastaje više vrsta
šire svoj areal iz centra i popunjavaju velika
prostranstava
Primjer centra rasprostranjenosti jedne hipotetske
skupine životinja
Centar rasprostranjenosti i širenje
vrste Homo sapiens po svijetu
Smanjenje areala i izumiranje
Danas se procjenjuje da na Zemlji živi oko milijun i
tristotisuća vrsta životinja
Istovremeno se procjenjuje da od poznatih vrsta
danas živi svega 1%
znači 99% izumrlo
Prema teoriji i praksi svaka životinjska vrsta
nastaje
širi svoj areal raseljavanjem
egzistira
smanjuje svoj areal i izumire
Smanjenje areala i izumiranje bijele rode
Ciconia ciconia u Švedskoj
Smanjenje areala i izumiranje vrsta je
normalna pojava
Primjera ima bezbroj
Europski bizon Bison bonasus
Europski dabar Castor fiber
Vunasti nosorog Coelodonta antiquitatis
Ledenodobni mamut Mammonteus primigenius
Uzrok smanjenja areala i izumiranja je različit
Smanjenje areala i izumiranje može izazvati
Klima
Promjena staništa
Katastrofe
Kompetencija druge vrste i mnogi drugi prirodni
uzroci
Danas je česti uzrok izravna ili neizravna
čovjekova aktivnost
Izumiranje vrste, pa i cijele faune je zakon prirode
Prema tom zakonu tijekom evolucije jednu vrstu zamjenjuje druga, savršenija
jednu faunu zamjenjuje druga, također savršenija
jednu dominantnu skupinu druga, savršenija
Tako su poslije gmazova došli sisavci
Izumiranje vrste obično počinje smanjenjem areala, raspadanjem areala na manje dijelove
Populacija životinja se raspada na manje dijelove
Prestankom redovite cirkulacije gena manji fondovi
postaju genetski siromašni, manje otporni, slabi, te
svaki nepovoljni utjecaj na njih jako utječe
Javlja se neotpornost i na kraju dolazi do nestanka
Nekada se izumiranje može odvijati naglo, čak vrlo
brzo
Golub selac Ectopistes migratorius, koji je u Sjevernoj
Americi živio u vrlo velikom broju, nestao je “preko noći”