ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KARLOVAČKE ŽUPANIJE Služba za zdravstvenu ekologiju

Dr. Vladka Mačeka 48, 47000 Karlovac

Tel: 047/411-278, Fax: 047/411-292

www.zjzka.hr

Ur. broj: 05-127/1-2013 Karlovac, veljača 2013.

IZVJEŠTAJ O KONCENTRACIJAMA PELUDI

ALERGOGENIH BILJKA

U ZRAKU GRADA KARLOVCA U 2012. GODINI

Izvješće izradila

voditeljica Službe za

zdravstvenu ekologiju:

mr.sc. Željka Cerovac, dipl.inž.

1

1. ZNAČAJ PROGRAMA

Mjerenja se provode u okviru Programa praćenja koncentracije peludi alergogenih

biljaka u zraku na području grada Karlovca. Program se financira sredstvima proračuna

grada Karlovca, sukladno Ugovoru o praćenju koncentracija peludi alergogenih biljaka u

zraku Grada Karlovca u 2012. godini; ur. broj: 01-592/1-12 od 28.02.2012. godine.

1.1 LOKALNI ZNAČAJ PROGRAMA

O rezultatima mjerenja građani grada Karlovca informiraju se svakodnevno putem

Peludne prognoze na lokalnim radio postajama, lokalnoj televiziji i putem tiska na

regionalnim stranicama Večernjeg lista. Podaci peludne prognoze objavljuju se na web

portalu grada Karlovca – www.karlovac.hr i web portalu Zavoda za javno zdravstvo

Karlovačke županije – www.zjzka.hr. Uspostavljena je suradnja s Općom bolnicom

Karlovac, podaci se redovno dostavljaju Odjelu za plućne bolesti i Službi za dječje bolesti.

1.2 NACIONALNI ZNAČAJ PROGRAMA

Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Služba za zdravstvenu ekologiju

potpisnik je Sporazuma o obavješćivanju javnosti o koncentracijama peludi u Republici

Hrvatskoj; projekt „Peludna prognoza za Republiku Hrvatsku“ sa Zavodom za javno

zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb.

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ koordinator je projekta Nacionalne

mreže, koji izrađuje Peludnu prognozu za Republiku Hrvatsku na temelju dostavljenih

podataka sa 17 mjernih postaja u Republici Hrvatskoj u suradnji s Državnim

hidrometerološkim zavodom. Peludna prognoza za Republiku Hrvatsku objavljuje se na

web portalu Državnog hidrometerološkog zavoda – www.dhmz.htnet.hr

Na portalu PLIVA zdravlje – www.plivazdravlje.hr redovno se objavljuje peludna

prognoza za grad Karlovac, objavljen je i peludni kalendar za grad Karlovac, a postoji i

mogućnost svakodnevnog primanja na mail, te mogućnost aplikacije na iPhone/iPod

Touch ili Android uređaj.

2

1.3 MEĐUNARODNI ZNAČAJ PROGRAMA

Podaci o koncentracijama peludi izmjerenih u gradu Karlovcu upisuju se u bazu

podataka European Aeroallergen Network/European Pollen Information System

(EAN/EPI). Time su podaci s mjerne postaje u Karlovcu postali dio međunarodne mreže

koju čini 613 mjernih postaja u Europi iz 34 zemlje.

U okviru EAN/EPI podaci su dostupni na dva nivoa:

- kao javni web portal (www.polleninfo.org)

u tijeku je izrada novog portala – www.pollenwardienst.at

Ovaj portal služi isključivo građanima, na njemu su podaci o koncentracijama peludi

u pojedinim zemljama Europe, odnosno u pojedinim gradovima gdje su smještene

mjerne postaje. Osnovna zadaća ovog portala je informacija građanima da prilikom

planiranja svojih putovanja u pojedinu zemlju, odnosno grad imaju podatak o

koncentracijama peludnih alergogena.

- podaci za znanstvene svrhe

Pristup podacima u ovoj mreži putem zaporke i stroge kontrole imaju svi

znanstvenici aerobiolozi koji redovno dostavljaju podatake sa svoje mjerne postaje.

Podaci s mjerne postaje u Karlovcu doprinos su informacijskom sistemu za izradu

karata peludnih prognoza za Europu, koriste se u znanstvene svrhe za studije u

farmakologiji, meterologiji itd.

3

2. UVOD

2.1 ALERGIJE

Alergijske bolesti su najučestalije bolesti današnjice. Alergija je neuobičajena i

prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike iz

našeg okoliša, koje imunološki sustav krivo prepoznaje kao potencijalnu opasnost.

Najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava predstavlja pelud, najznačajniji i

najsnažniji prirodni alergen.

Iako preciznih podataka nema, stručnjaci procjenjuju da između 700.000 i 1,4 milijuna

ljudi (15-30%) u Hrvatskoj boluje od alergijskog rinitisa. Dok je prije 50 godina samo dva

posto ljudi osjećalo tegobe izazvane cvatnjom drveća, trava i korova.

Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve već

uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i usnu šupljinu. Peludna

hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije koji

ima svaki deseti čovjek u svijetu. Simptomi alergije dišnog sustava slični su prehladi, s

kihanjem, sekrecijom iz nosa i začepljenošću nosa te suzenjem očiju. Alergijsku bolest od

prehlade razlikuje nesnosan svrbež nosa, nepca, očiju, grla i ušiju. Kod osoba koje imaju

izražene simptome može doći i do razvoja astme.

Rizik od alergije uzrokovane peludom ovisi o:

- vrsti peluda

- broju peludnih zrnaca u zraku

- dužini polinacijske sezone

- meterološkim uvjetima (temperatura, vlažnost i vjetrovi)

4

2.2 ALERGOGENE BILJKE

Biljke koje se oprašuju vjetrom (anemofilne biljke) predmet su uzorkovanja u

aerobiologiji i najčešće su uzrok simptoma alergijskih reakcija.

Polen ili peludna zrnca anemofilnih biljaka je mala i lagana, prosječna veličina peludnih

zrnaca anemofilnih biljaka je 20-40 m. Lagana peludna zrnca nošena vjetrom mogu se

prenjeti na udaljenost od 100 km. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu

otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta peludna

zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 metara od tla. Uz povoljne meterološke uvjete, toplo

i suho vrijeme (30-40% vlage), uz visok tlak zraka, oslobađaju se velike količine polena.

Peludnu groznicu uzrokuju alergeni peludi biljaka koje se oprašuju vjetrom, a

podijeljeni su u tri skupine: drveće, trave i korov. Ova klasifikacija je preuzeta od American

Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI). Nisu sve vrste peludi jednako

alergogene. Alergogenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta.

U Europi je prepoznato 6 grupa (porodica) peludi alergogenih biljaka:

- porodica breza

- porodica trava

- porodica glavočika (ambrozija, pelin....)

- masline

- porodica kopriva (crkvina...)

- četinjače

Za razvoj alergijskih bolesti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj važna je polinacija biljaka

triju botaničkih skupina: drveća, trava i korova. Za posjedovanje alergogenog potencijala

biljka mora ispuniti određene uvjete: rasprostranjenost, proizvodnja peluda u ogromnim

količinama, oprašivanje vjetrom (anemofilonost) i sadržavanje alergenih spojeva u

peludnom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izaziva alergijsku reakciju.

Osim stupnja alergogenosti peludi, za pojavu simptoma alergijske reakcije značajne su

i koncentracije peludi u zraku. Broj peludnih zrnaca u 1 m3 zraka koje uzrokuje smetnje u

većine bolesnika nije isti za sve vrste alergogene peludi. Kod zeljastih biljaka manji broj

zrnaca stvara dišne tegobe, dok kod drvenastih biljaka te smetnje nastaju obično kada

koncentracija prijeđe 50 peludnih zrnaca u m3 zraka.

5

Koncentracije peludi koje izazivaju kliničke simptome alergijske reakcije kod osjetljivih

osoba:

umjerena alergijska razina „UAR“ (engl. MAL- „Moderately Allegenic Levels“)

- koncentracija peluda zeljastih biljaka u iznosu od 25-50 peludnih zrnaca/ m3 zraka

- koncentracija peludi drvenastih biljaka između 50-100 peludnih zrnaca/ m3 zraka

visoka alergijska razina „VAR“ (engl. HAL – „Highly Allergenic Levels“)

- koncentracija peluda zeljastih biljaka u iznosu >50 peludnih zrnaca/ m3 zraka

- koncentracija peludi drvenastih biljaka u iznosu >100 peludnih zrnaca/ m3 zraka

Pelud različitih vrsta biljaka prisutna je u zraku veći dio godine (od veljače do

listopada), no na sreću, neke vrste peluda ni pri većim koncentracijama u zraku neće

uzrokovati alergijsku reakciju kod većeg broja osoba osjetljivih na peludne alergene. Tako

razlikujemo biljke slabog, umjerenog i visokog alergijskog potencijala.

Aeroalergene biljke i alergijski potencijal njihove peludi prikazan je u Tablici 1.

6

Tablica 1. Popis aeroalergenih biljaka i alergijski potencijal njihove peludi.

SVOJTA

NARODNI NAZIV

ALERGIJSKI POTENCIJAL

DRVEĆE

Betula spp. breza VRLO VISOK

Corylus spp. lijeska

UMJEREN DO VISOK Alnus spp. joha

Fraxinus spp. jasen Platanus spp. platana

Castanea sativa pitomi kesten Cupressaceae/Taxaceae čempresi/ tise

UMJEREN Qurecus spp. hrast Ulmus spp. brijest

Acer spp. javor

SLAB DO UMJEREN Carpinus spp. grab

Aesculus hippocastaneum divlji kesten Fagus silvatica bukva

Juglans regia orah Salix spp. vrba

Populus spp. topola Picea spp. smreka

Pinus spp. bora SLAB

Abies spp. jela

Tilia spp. lipa TRAVE

Poaceae trave VRLO VISOK

KOROVI

Ambrosia artemisiifolia ambrozija VRLO VISOK Artemisia spp. pelin

Parietaria spp. crkvina

Rumex spp. kiselica UMJEREN DO VISOK

Plantago spp. trputac SLAB DO UMJEREN

Chenopodiaceae lobode Urticaceae kopriva SLAB

7

Na slijedećim slikama prikazane su peludi biljka i biljke visokog i umjerenog alergijskog

potencijala.

Slika1. Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.)

Slika 2. Breza (Betula spp.)

8

Slika 3. Lijeska (Corylus spp.)

Slika 4. Joha (Alnus spp.)

9

Slika 5. Trave (Poaceae)

10

2.3 PELUDNI KALENDAR

Alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku

određenog područja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru

atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora.

ZELENA BOJA odgovara koncentraciji peluda koja će u malog broja jako osjetljivih

osoba uzrokovati alergijske simptome.

ŽUTA određuje koncentraciju peluda koja u većine alergičnih osoba uzrokuje

simptome.

CRVENA BOJA odgovara visokoj i vrlo visokoj koncetraciji peluda koja će u svih

osjetljivih osoba uzrokovati simptome, koji u jako osjetljivih osoba mogu biti vrlo teški.

Budući da za mnoge vrste peluda nije moguće odrediti točan broj peludnih znaca

potreban za razvoj simptoma, napravljen je raspon koncentracija za pojedine skupine

peluda (pelud drveća, trava i korova). Razina koncentracija je u takvom prikazu stavljena u

korelaciju sa pojavom simptoma alergije, te je takova tablica odlično pomagalo pri

praćenju peludne prognoze ili razumjevanju peludnog kalendara, svim osobama koje pate

od nekog oblika inhalatorne alergije, Tablica 2.

Tablica 2. Kriteriji za ocjenu koncentracija peluda u zraku.

RAZINA PELUDI

BROJ PELUDNIH ZRNACA / m3 ZRAKA POJAVA SIMPTOMA ALERGIJSKE REAKCIJE DRVEĆE TRAVE KOROVI

NIJE PRISUTAN

0

0

0

bez simptoma

NISKA

1 - 15

1 - 5

1 – 10

-samo vrlo osjetljive osobe na pelud ove grupe mogu razviti simptome alergijske reakcije

UMJERENA

16 – 90

6 – 20

11 – 50

- 50% osoba osjetljivih na aeroalergene ove grupe razviti će simptome alergijske reakcije

VISOKA

91 – 1 500

21 - 200

51 - 500

- većina osoba sa bilo kojom osjetljivošću na ovu grupu aeroalergena razviti će simptome alergijske reakcije

VRLO VISOKA

> 1 500

> 200

> 500

- gotovo sve osobe sa bilo kojom osjetljivošću na aeroalergene razviti će simptome alergijske reakcije. Vrlo osjetljive osobe mogu imati vrlo izražene simptome alergijske reakcije

Izvor podataka: NAB Scale (National Allergy Bureau-NAB of the American Academy of Allergy, Asthma & Immunology-AAAAI) i Pollen Rating Scale (PRS) - Forsyth County Environmental Affairs Department

11

Aeropalinološka prognoza ukazuje na pelud biljaka koje u narednom razdoblju

mogu izazvati tegobe kod osjetljivih, odnosno alergičnih osoba.

Svatko tko ima alergiju na pelud treba biti upoznat s praktičnim i jednostavnim

alatom koji pomaže u kontroli simptoma. Osnovna svrha peludnog kalendara je pružanje

informacija o prisutnosti pojedine biljne vrste u određenom razdoblju.

Peludni kalendar je obavijest o periodima cvatnje pojedinih biljaka u određenom

području. Peludni se kalendari razlikuju u područjima koja imaju znatnije klimatske razlike.

Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma

alergijskog rinitisa što omogućuje da se pravodobno uvede odgovarajući način liječenja. U

tih je bolesti važno započeti s liječenjem 1-2 tjedna prije očekivanog početka cvatnje. U

slučaju znatnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika (neuobičajeno toplo ili

hladno vrijeme) mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru, tj. ranija ili pak

zakašnjela cvatnja.

Osnovni podatak za izradu peludnog kalendara je određivanje početka, duljine i

završetka otpuštanja peluda svake pojedine biljne vrste/roda/porodice, što se postiže

kontinuiranim praćenjem koncentracija peluda u zraku na mjernoj postaji.

Svakodnevnim određivanjem broja peluda u zraku i determiniranjem vrsta peluda

prati se dinamika njegovog pojavljivanja. Peludni kalendari uvijek se izrađuju za proteklu

peludnu sezonu i razlikuju se od godine do godine, obzirom na vremenske prilike.

Meteorološki parametri koji najviše utječu na dinamiku pojave peluda u zraku su

temperatura i oborine. Naglo zatopljenje potaknut će početak stvaranja i otpuštanja peluda

u atmosferu, a u vrijeme oborina gotovo da ga i neće biti u zraku.

Uz povoljne meterološke uvjete, toplo i suho vrijeme (30-40% vlage), uz visoki tlak

zraka, oslobađaju se velike količine peludi.

Polinacijska sezona definira se kao prvi dan u kojem je zabilježena koncentracija

najmanje 1 peludnog zrnca/m3 zraka, za kojim slijede uzastopni dani u kojima je

koncentracija > 1 peludnog zrnca/m3 zraka. Kraj polinacijske sezone definira se kao prvi

od pet uzastopnih dana bez peludnih zrnaca u zraku.

Svrha peludnih kalendara i peludnih prognoza je informirati javnost o pojavi

pojedinih sezonskih inhalacijskih alergena, kao i očekivanim koncentracijama peluda u

zraku lokalno. Te informacije omogućuju osobama koje pate od alergijskog rinitisa da

reguliraju svoje terapijske doze i prilagode svoje aktivnosti na otvorenom kada su

koncentracije peludi u zraku visoke.

12

3. MATERIJAL I METODE

3.1 UZORKOVANJE I ANALIZA PREPARATA

Metodologija uzorkovanja peludi u zraku standardizirana je u aerobiološkim

istraživanjima i istovjetna u svim zemljama Europe. Peludna zrnca uzorkuju se svakodnevno, volumetrijskom metodom, uzorkivačem

tipa Hirst VPPS 2000 proizvođača Lanzoni (Bologna, Italija). Aparat je smješten u gradu Karlovcu na krovu zgrade Karlovačke banke d.d. u ulici

dr. Vladka Mačeka 8.

Uređaj usisava 10 L zraka u minuti, što približno odgovara ljudskom disanju.

Odnosno aparat tijekom 24 sata usisa 14.4 m3 zraka. Zrak se usisava kroz otvor veličine

14 x 2 mm, koji je uvijek okrenut u smjeru vijetra. Čestice koje budu usisane u aparat,

prvenstveno peludna zrnca i spore lijepe se na prozirnu plastičnu traku premazanu

silikonom. Traka je pričvršćena na bubanj aparata koji je pokretan satnim mehanizmom.

Bubanj se pokreće brzinom 2 mm/h te napravi jedan krug u sedam dana.

Traka se skida sa bubnja i reže na segmente od 48 mm, što odgovara vremenskom

razdoblju od 24 sata. Mikroskopski preparati se izrađuju tako da se prozirna traka

postavlja na predmetno stakalca i premazuje smjesom polivinilnog alkohola (Gelvatola),

fenola i glicerola, i oboja se fuksinom.

Broj i vrsta peludnih zrnaca određuje se pomoću mikroskopa Olympus BX51, pri

povećanju od 400x.

Analiza peludi u mikroskopskom preparatu zasniva se na pregledavanju preparata,

identifikaciji i brojenju peludi. Iako pregledavanje čitave površine mikroskopskog preparata

predstavlja najprecizniju metodu za analizu uzorka, ono je izuzetno dugotrajno. Iz tog

razloga pribjegava se uzimanju pod-uzorka, tj. pregledavanje samo dijela ukupne površine

preparata, ali ne manje od 10%. U ovom radu korištena je metoda longitudinalnih linija.

Ova metoda analize mikroskopskog preparata podrazumijeva pregledavanje 3

horizontalne linije. Kako bi se izračunala dnevna koncentracija peluda, utvrđuje se broj

peludnih zrnaca u uzorku tijekom 24 sata, u dvosatnim razmacima.

Broj peludnih zrnaca koji je dobiven pregledavanjem preparata potrebno je

transformirati u broj peludnih zrnaca u m3 zraka na razdoblje od 24 sata. Pretvaranje u

dnevnu koncentraciju dobiva se množenjem broja utvrđenih peludnih zrnaca sa faktorom

F. Faktor ovisi od karakteristika aparata za uzorkovanje zraka, površine 24 satnog

segmenta, karakteristikama mikroskopa i površine pregledanog pod-uzorka.

13

4. REZULTATI

Mjerenja koncentracije peludi biljaka u zraku grada Karlovca započele su s pojavom

prvih peludnih zrnaca u zraku. Mjerenja su u 2012. godini započela kasnije nego

prethodnih godina jer je i polinacija biljaka započela kasnije, zbog nepovoljnih vremenskih

prilika (vrlo niske temperature zraka tijekom veljače; do -150C).

Mjerenja su izvođena u 2012. godini kontinuirano u razdoblju od 24. veljače do 11.

listopada 2012. godine ukupno 231 dan, odnosno 63,1% godine.

U zraku grada Karlovca tijekom 2012. godine utvrđeno je ukupno 33 984 peludnih

zrnaca. Najzastupljenija je bila pelud johe (Alnus spp.), s ukupnim udjelom od 15,6%,

slijedi pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) s ukupnim udjelom od 14,5%.

4.1. VELJAČA

Tijekom mjeseca veljače ukupno je izmjereno 837 peludnih zrnaca/m3 zraka. Od

promatranih biljaka, najviše je bila prisutna pelud lijeske, ukupno 452 peludnih zrnaca,

odnosno 54% bio je udio peludi lijeske u odnosu na ukupnu pelud utvrđenih biljaka u

veljači.

Udio peludi johe (Alnus spp.) bio je 44% u odnosu na ostalu pelud biljaka u veljači.

Najviša dnevna koncentracija svih peludnih zrnaca utvrđena je 29. veljače, ukupno

366 peludnih zrnca, od toga je udio peludi lijeske bio 51,6%.

4.2 OŽUJAK

U mjesecu ožujku utvrđen je najveći mjesečni broj peludnih zrnaca u 2012. godini,

ukupno 13 545 peludnih zrnaca u zraku grada Karlovca.

Tijekom ožujka dominirale su peludi johe (36,5%) i breze (26,5%).

Najviša dnevna koncentracija svih peludnih zrnaca u ožujku utvrđena je 29. ožujka,

2 266 peludnih zrnaca. Istog dana utvrđena je i najviša dnevna koncentracija peludi breze,

1 647 peludnih zrnaca, udio peludi breze iznosio je 72,6%.

Najviša dnevna koncentracija peludi johe utvrđena je 2. ožujka, 1 435 peludnih

zrnaca.

Tijekom mjeseca ožujka u zraku grada Karlovca, 14 dana utvrđene su visoke

koncentracije peludi johe i 6 dana peludi breze.

U ožujku su bile značajne i koncentracije peludi graba (10,4%).

14

4.3 TRAVANJ

U travnju je u zraku grada Karlovca dominirala pelud hrasta i breze, ukupno je

utvrđeno je 3 986 peludnih zrnaca, udio peludi hrasta i breze u odnosu na ukupni broj

peludi u travnju iznosio je 22%. U travnju su bile značajne koncentracije peludi čempresa

(496 peludnih zrnaca) i graba (683 peludnih zrnaca).

Prve peludi trava utvrđene su u zraku grada Karlovca 24. travnja.

4.4 SVIBANJ

2 612 peludnih zrnaca utvrđeno je tijekom mjeseca svibnja. Dominirala je visoko

alergogena pelud trava, u svibnju je ukupno izmjereno 761 peludno zrnce trava u m3

zraka. Udio peludi trava u svibnju u odnosu na preostalu izmjerenu pelud iznosio je 29,1%.

Najviša dnevna koncentracija peludi trava u zraku u 2012. godini, izmjerena je 25.

svibnja, 114 peludnih zrnaca.

Tijekom svibnja značajna je bila i prisutnost slabo alergogenih peludi biljaka smreke

i bora.

4.5 LIPANJ

Tijekom mjeseca lipnja ukupno je izmjereno 4 539 peludnih zrnaca u m3 zraka. Od

promatranih biljaka, najviša je bila koncentracija peludnih zrnaca pitomog kestena, ukupno

tijekom lipnja 2 969 peludnih zrnaca. Najviša dnevna koncentracija svih peludih zrnaca

utvrđena je 16. lipnja. Istog dana utvrđena je i najviša dnevna koncentracija pitomog

kestena 402 peludna zrnca.

Visoke koncentracije peludi trava tijekom lipnja utvrđene su 11 dana.

4.6 SRPANJ

1 358 peludnih zrnaca utvrđeno je tijekom mjeseca srpnja. S obzirom na vrstu

peludi najviše su bile koncentracije pitomog kestena, ukupno tijekom srpnja 558 peludnih

zrnaca (41%).

Značajne su bile i koncentracije peludi kopriva; ukupno 535 peludnih zrnaca.

U srpnju je započela i polinacija visoko alergogene ambrozije, prva peludna zrnca

ambrozije utvrđena su u zraku 19. srpnja. Ukupno su u srpnju utvrđena 22 peludna zrnca

ambrozije.

15

4.7 KOLOVOZ

U kolovozu je izmjereno 5 136 peludnih zrnaca. Prevladavala je visoko alergena

ambrozija, u iznosu od 3 190 peludnih zrnaca, s udjelom od 62,1%. Tijekom mjeseca

kolovoza 21 dan utvrđene su visoke koncentracije peludi ambrozije

Najviša dnevna koncentracija peludi ambrozije u 2012. godini utvrđena je 30.

kolovoza - 293 peludnih zrnaca u m3 zraka.

U kolovozu je utvrđena i najviša dnevna koncentracija peludi kopriva i pelina u

2012. godini. 150 peludnih zrnaca kopriva utvrđeno je 8. kolovoza, a 27 peludnih zrnaca

pelina 11. kolovoza.

4.8 RUJAN

Ukupno je tijekom rujna utvrđeno 1 935 peludno zrnce u m3 zraka grada Karlovca. I

dalje je prevladavala pelud ambrozije - 1 731 peludnih zrnaca ambrozije, odnosno 89,4%.

Najveća dnevna koncentracija peludi u rujnu utvrđena je 03. rujna, 229 peludnih

zrnaca. Istog datuma utvrđena i najveća koncentracija peludi ambrozije u rujnu, 207

peludnih zrnaca.

4.9 LISTOPAD

Mjerenja su završila sa 11. listopadom, ukupno je u 11 dana utvrđeno svega 36

peludnih zrnaca u zraku. Od toga najviše koprive, sveukupno 11 peludnih zrnaca i 8

peludnih zrnaca ambrozije.

16

Tablica 3. Period pojavljivanja i datum najviše koncentracije pojedinih vrsta peluda u zraku

na području grada Karlovca u 2012. godini.

Pelud biljke

Period pojavljivanja peludi u zraku / ukupno dani polinacije

Datum najviše koncentracije peludi u zraku

Najviša dnevna koncentracija

peludi/m3 zraka

Ukupan broj peludi u sezoni

lijeska

24.02. - 23.03. 29 dana

02.03. 255 1 362

joha

24.02. - 28.03. 34 dana

02.03. 1 435 5 325

čempresi

29.02. – 09.06. 102 dana

26.04. 135 1 406

topola

25.02. – 30.03. 35 dana

05.03. 83 694

brijest

11.03. – 30.03. 20 dana

19.03. 19 97

vrba

08.03. – 05.05. 59 dana

26.04. 41 534

jasen

07.03. – 12.05. 67 dana

20.04. 86 918

breza

22.03. – 03.05. 43 dana

29.03. 1 647 4 493

grab

21.03. – 03.05. 44 dana

29.03. 435 2 145

hrast

23.03. – 12.05 51 dan

05.04. 97 1 176

bukva

17.04. – 05.05. 19 dana

29.04. 19 75

platana

07.04.-30.04. 24 dana

12.04. 53 186

trave

24.04. – 01.10. 161 dan

25.05. 114 1 549

trputac

26.04. – 12.09. 140 dana

04.06. 11 407

koprive

29.04. – 10.10. 166 dana

08.08. 150 2 628

pitomi kesten

30.05. – 30.07. 62 dana

16.06. 402 3 537

ambrozija

19.07. – 10.10. 84 dana

30.08. 293 4 958

pelin

28.07. – 04.09. 39 dana

11.08. 27 181

17

Slika 6. Ukupne koncentracije peludnih zrnaca svih promatranih svojti u pojedinim

mjesecima u 2012. godini u zraku grada Karlovca.

0

1500

3000

4500

6000

7500

9000

10500

12000

13500

15000

VE

LJA

ČA

OŽU

JAK

TR

AV

AN

J

SV

IBA

NJ

LIP

AN

J

SR

PA

NJ

KO

LO

VO

Z

RU

JA

N

LIS

TO

PA

D

broj peludnih zrnaca/m3 zraka

Slika 7. Ukupne koncentracije peludnih zrnaca pojedinih svojti u zraku grada Karlovca

tijekom 2012. godine.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

lijeska

joh

a

čem

pre

si

top

ola

vrb

a

jasen

bre

za

gra

b

hra

st

pito

mi k

este

ntra

ve

ko

priv

etrp

uta

cam

bro

zija

pelin

broj peludnih zrnaca /m3 zraka

18

Slika 8. Postotni udjeli pojedinih biljnih vrsta u odnosu na ukupnu koncentraciju peludi u

zraku na području grada Karlovca tijekom 2012. godine.

trputac (1,1%)

pitomi kesten (10,4%) vrba (1,5%)

jasen (2,7%)

ostali (7,8%) lijeska (4%)

joha (15,6%)

čempresi (4,1%)

topola (2%)

grab (6,3%)

breza (13,2%)

trave (4,5%)hrast (3,4%)

koprive (7,7%)

ambrozija (14,5%)

pelin (0,5%)

19

Slika 9. Postotni udjeli peludi drveća, trava i korova u zraku grada Karlovca u 2012. godini.

DRVEĆE -69,9% KOROV - 25,4% TRAVE - 4,7%

20

5. PELUDNI KALENDAR GRADA KARLOVCA

SIJEČANJ VELJAČA

OŽUJAK

TRAVANJ

SVIBANJ

LIPANJ

SRPANJ

KOLOVOZ

RUJAN

LISTOPAD

STUDENI

PROSINAC

LIJESKA

JOHA

ČEMPRESI

JASEN

BREZA

GRAB

HRAST

PLATANA

TRAVE

KOPRIVE

PITOMI KESTEN

AMBROZIJA

PELIN

21

6. ZAKLJUČCI

Koncentracije peludi biljaka u zraku na području grada Karlovca mjerene su od 24.02. – 11.10.2012. godine; ukupno 231 dan.

Ukupno je u zraku grada Karlovca utvrđeno 33 984 peludna zrnca.

Najveći broj peludnih zrnaca u zraku grada Karlovca utvrđen je u ožujku,

ukupno 13 545 peludnih zrnaca, slijedi kolovoz sa 5 136 peludnih zrnaca i lipanj sa 4 539 peludnih zrnaca.

U veljači je u zraku grada Karlovca dominirala umjereno do jako alergogena

pelud lijeske (Corylus spp.) s ukupnim udjelom od 54%.

Ukupna godišnja količina peludi lijeske (Corylus spp.) u 2012. godini iznosila je 1 362 zrnca sa maksimalnom dnevnom koncentracijom od 255 zrnaca/m3. U 2012. godini 5 dana je dnevna koncentracija peludi lijeske (Corylus spp.) bila utvrđena u visokim koncentracijama.

Ukupna polinacija lijeske trajala je 29 dana.

U ožujku je dominirala pelud johe (Alnus sp.), udio peludi johe (Alnus sp.) iznosila je u ožujku 36,5%. Maksimalna dnevna koncentracija od 1 435 peludnih zrnaca/m3 utvrđena je 2. ožujka. U 2012. godini 15 dana je dnevna koncentracija peludi johe (Alnus sp.) bila utvrđena u visokim koncentracijama.

Ukupna polinacija johe trajala je 34 dana.

Ukupna godišnja količina peludi breze (Betula sp.) u 2012. godini iznosila je 4 493 zrnaca. Najviše koncentracije visoko alergogene peludi breze (Betula sp.) utvrđene su krajem ožujka, sa maksimalnom dnevnom koncentracijom od 1 647 zrnaca/m3. U 2012. godini 9 dana je dnevna koncentracija peludi breze (Betula sp.) bila visoka.

Polinacija breze trajala je 43 dana.

Ukupna godišnja količina peludi hrasta (Qurecus spp.) u 2012. godini iznosila je 1 176 zrnaca sa maksimalnom dnevnom koncentracijom od 97 zrnaca/m3. Ukupna polinacija hrasta trajala je 51 dan.

U lipnju je dominirala umjereno do visoko alergogena pelud pitomog kestena

(Castanea sativa). Ukupno je u 2012. godini utvrđeno 3 357 peludnih zrnaca pitomog kestena. Maksimalna dnevna koncentracija od 402 peludna zrnac/m3

utvrđena je 16. lipnja. Ukupna polinacija pitomog kestena trajala je 62 dana, od toga 13 dana u visokim koncentracijama.

U kolovozu je u zraku grada Karlovca dominirala visoko alergogena pelud

ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), s ukupnim udjelom od 62,1%. Maksimalna dnevna koncentracija peludi ambrozije iznosila je 293 zrnaca/m3. Polinacija ambrozije u 2012. godini trajala je 84 dana.

22

Pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) u visokim dnevnim koncentracijama

višim od 50 peludnih zrnca u m3 zraka, utvrđena je čak 32 dana u 2012. godini.

U zraku grada Karlovca u 2012. najzastupljenija je bila pelud johe (Alnus spp.) s ukupnim udjelom od 15,6%. Slijedi pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), s ukupnim udjelom od 14,5% i pelud breze (Betula spp.) s udjelom od 13,2%.

Jako alergogena pelud porodica trava (Poaceae) bila je prisutna u zraku grada

Karlovca od travnja do listopada, ukupno 161 dan. Ukupni udio peludi trava iznosio je 4,5%. Pelud porodice trava (Poaceae) u dnevnim koncentracijama višim od 20 peludnih zrnca u m3 zraka utvrđena je 16 dana u 2012. godini.

Analizom mjesečnih koncentracija tijekom 2012. godine visoke koncentracije

peludi drveća zabilježene su u ožujku s dominacijom johe, breze i graba. U lipnju je dominirala pelud pitomog kestena.

Peludi trava prevladavale su u svibnju i lipnju.

Pelud korova dominirala je u kolovozu i rujnu. Visoko alergogena pelud

ambrozije u kolovozu i rujnu. Peludi kopriva krajem svibnja i lipnja. Dan s najvišom koncentracijom peludi u zraku u 2012. godini bio je 29. ožujak,

kada je izmjereno 2 266 peludnih zrnaca u m3 zraka grada Karlovca. Navedenog dana dominirala je visoko alergogena pelud breze s udjelom od 72,6%.

23

7. Mjere prevencije i savjeti alergiČNIM OSOBAMA

Jednostavne preventivne mjere trebaju postati dio životnih navika osoba s

alergijskim bolestima. Prevencija je nužna bez obzira na primjenu medikamenata.

U peludnoj sezoni preporučuju se slijedeće mjere:

- Informirati se o kretanjima peludnih alergena (pratiti peludnu prognozu).

Prema izvještajima o koncentracijama peludi u zraku organizirati aktivnosti.

- Ostati što je duže moguće u zatvorenim prostorima tijekom sezone cvjetanja biljaka

na čiju pelud ste alergični

- Izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena, kada

alergijski semafor pokazuje crveno

- Izbjegavajte svježe pokošenu travu

- Za odlazak u prirodu izabrati dana nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi

najniže u zraku

- Držati prozore automobila zatvorenima tijekom vožnje i po mogućnosti ugraditi

dodatne filtere u sustav prozračivanja

- Držati prozore stana zatvorenima i prekriti krevet u vrijeme najveće polinacije, te

koristiti klima uređaje koji čiste, hlade i suše zrak

- Nositi sunčane naočale i šešir tijekom dana

- Planirati odmor tako da se izbjegne sezona cvjetanja biljne vrste na čiju pelud ste

alergični

- Nakon boravka vani promijeniti svu odjeću, istuširati se i oprati kosu, kako bi se

uklonila pelud

- Ne sušiti odjeću i rublje na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija peludi

- Četkati i prati kućne ljubimce

- Uzimati redovito terapiju propisanu od liječnika

24

8. STATISTIKA - REZULTATI MJERENJA PRETHODNIH GODINA

Slika 10. Ukupne godišnje koncentracije peludi svih svojti u zraku grada Karlovca u razdoblju od 2008. - 2012. godine.

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

2008 2009 2010 2011 2012

broj peludnih zrnaca/m3 zraka

Slika 11. Usporedba ukupnih godišnjih koncentracija peludi breze, ambrozije, johe, trava i lijeske u razdoblju od 2008. - 2012. godine.

BREZA AMBROZIJA JOHA TRAVE LIJESKA

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

80002008 2009 2010 2011 2012 broj peludnih zrnaca/m3 zraka

25

9. LITERATURA

1. Mandriolli P, Comtois P, Levizzani V (Eds) Methods in aerobiology, Pitagora

Editrice Bologona 1998.

2. User manual Volumetric Pollen & Particle Sampler (VPPS) 2000, Lanzoni.

3. Hirst JM: An automatic volumetric spore trap. Ann Appl Biol 1952, 39, 257-265.

4. Bucher E, Kofler V, Vorwohl G, Zieger E: Lo spettro pollinico dei mieli dell' Alto

Adige Agenzia provinciale per la protezione dell'ambiente e la tutela del lavoro-

Laboratorio Biologico 676 pp.

5. Bucher E, Kofler V, Vorwohl G, Zieger E: Das Pollenbild der Sudtiroler Honige,

2004. Biologisches Labor der Landesagentur fur Umwelt und Arbeitsschutz.

6. Petrenel R, Čulig J, Mitić B, Vukušić I, Šostar Z: Analysis of airbone pollen

concentration in Zagreb, Croatia 2002. Ann Agric Environ Med 2003, 10, 1-6.

7. Hrga I, Herljević I, Čulig J, Puntarić D: Peludni kalendar–uloga u prevenciji peludnih

alergija. Gospodarstvo i okoliš 2007, 88, 657-659

8. Peternel R, Čulig J, Hrga I: Aeropalynological calendars for inland Croatia 2003. II

Periodicum Biologorum 107, 2005, 1, 27-32.

9. Petrenel R, Čulig J, Mitić B, Hrga I, Vukušić I: Airborne pollen spectra at three sites

in inland Croatia, 2003. Bot Bull Acad Sin 2005, 46: 53-59.

10. Fifth European Course in Basic Aerobiology 2001, 29th May-3th June, Perugia, Italy

11. 8th Basic Course on Aerobiology 2007, 12th-18th July 2007, Novi Sad, Serbia.

12. 9th Basic Course on Aerobiology 2009, 3rd-9th September 2009, Evora, Portugal

13. Galan SC, Carinanos GP, Alcazar TP, Dominguez VE: Spanish Aerobiology

Network (REA): Managment and Quality Manual, 2007.

14. Jaeger S: Exposure to grass pollen in Europe. Clinical and Experimental Allergy

Reviews, 2008, 8, 2-6.

15. Pasken R, Pietrowicz JA: Using dispersion and mesoscale meteorological models

to forecast pollen concentrations. Atmospheric Environment, 2005, 39, 7689-7701.

16. Ianovici N: Analysis of pollen counts of Betulaceae in Temisoara 2001-2004, 94-99