Sve se vrtioko suncaPasivna solarna kuca zasniva se naprincipima koji su poitovanijoi uantidko doba. Danas je naglasakna rijeii pasivno, ito u praksi znadida toplinske potrebe kude trebazadovoljiti bez troienja ogrjeva,samo hvatanjem sunieve topline ipromiSljenim iskoriitenjem toplijegili hladnijeg zrainog strujanja.U natoi dugogodiiniim nastojanjimapojedinaca takva gradnja nije u naspustila korijene. No, zato su tu dobrinjemadki i austrijski primjerizakoje vec godinama postoje i norme.Naprimjer, samo arhitekt Josef Kiralykojega neki nazivaju i kraljem sunca,projektirao je u tojzahtjevnojkategoriji stotine kuca...

I

i: !.sl

U solarnom graditel jstvu glavnije ci l j Sto dubljeosuncati unutra5nje prostori je, osobito t i jekomz ime . T ime se b i t no pobo l jSava kva l i t e tastanovanja i osje6aj ugode. Psiholo5ki ucinaksuncem obasjanog prostora gotovo je nemjerljivjer sv i je t le sobe d je lu ju s t imul i ra juce, budeZivotnu radost i veselje.

Kao Sto je b i l jkama sunce najvaZni j i izvorenergi je tako je i osuncana kuca izvor snageza punjenje Zivotnih baterija. Kvaliteta dnevnogsvjetla i ritam svjetlo{ama odludujuce utjece naljudski organizam i opcu aktivnost.

Zato se sunceva energ i ja moZe najbol jeiskoristiti samo u pravilno projektiranoj solarnojku6i, gdje dominira zimski vrt kao glavni motorsvih mikrokl imatskih promjena u zatvorenomsustavu dobro izoliran e zgrade.

U Njemadkoj se od 1996. godine, u okv i rudrZavnog poticanja kvali tetni jeg i energetskiracionalni jeg stanovanja, intenzivno podupireg radn ja n i skoene rge t sk i h kuca . S ta l n impoo5travanjem normi , pot icanjem pr imjenenovih materijala i tehnickih rje5enja popravlja sekvaliteta gradevina i smanjuje potro5nja energijepo jedinici stambene povr5ine.

S dobrom toplinskom izolaci jom i paZlj ivomizvedbom svih detal ja godi5nja se potro5njamoZe smanjiti sa 70 na 30 kWh/m.

Ti izvanredni rezultat i postignuti su ponajpri je

"'Ft+Y,i

:is!

modern i zac i j om p rozo ra i s tak len ih v ra tapovoljni j im prolazom topline (U < 1,1 W/m'?K) tedodatnom toplinskom izolacijom vanjskih zidovau debljini od najmanje '15 cm.

Energetskoj uc inkovi tost i pr i lagodeno je iplaniranje - zgrade su kompaktnije, sa Sto manjeiz lo2enih povrSina. Pr i izvedbi se posebnoza5ticuju kritidna mjesta - podrum, spoj podrumai zidova, pojas uzdu2 strehe, krov, zabati i razneistake.

U niskonergetskoj kuci potro5nja energenataza zagrijavanje stambenog prostora svedenaje na min imum, no ipak je nuZno zagr i javat isani tarnu vodu. Stoga se u dobro izo l i ranojniskoenergetskoj ku6i vrlo djelotvorno primjenjujurazni alternativni sustavi - vodeni solarni kolektori,izmjenjivaci topl ine, topl inske pumpe...

lako su niskonergetske ku6e gradene klasicnimgraditeljskim metodama i materijalima - u cijelostii u detaljima - bitno su kvalitetnije od uobicajenegradnje.

Energetskitakve ku6e nisu potpuno neovisne,pa svi poku5aji primjene modernijeg konceptanemaju ekonomsko opravdanje. U Europi semnoge ku6e, pa i ci jel i gradski blokovi i naselja,postupnim sani ranjem pretvara ju najpr i je uniskoenergetske i zdrave objekte, a tamo gdjeje moguce, dodatno se pr i lagoduju i modelupasivne gradnje.

>

Y

o

oo

I

82 Sredljivije grijanje

-o

Kiralyeva solarna pasivna kuda sa staklenomju2nom fasadom i sustavom zraEnih podzemnihkolektora ostvarila je tijekom godina sva odekivanja.Trostruko ostakljenje velikih ploha uspjeino je iuvaod vanjskih utiecaja, podjednako ljeti i zmi.

Da bi solarna iliniskoenergetska kucadobila status pasivne,mora zadovoljitiodredene normiraneuvjete.Prije svega, to znaii dabez loienja i ogrjeva mo-ra sa6uvati toliko toplineda joj godiinje toplinskepotrebe ne premaie15 kWh po Eetvornommetru zatvorene i izo-Iirane povriine. Premapopularnoj usporedbi,potroinja energije nebi smjela premaiti 1,5litara loZivog ulja po ie-tvornom metru vanjskeljuske.A to zahtijeva vrhunskutoplinsku zaititu,p romi iljen u o rga n izacij uprostora i nekoliko origi-nal nih tehnickih rjeienjaneovisnih o ogrievu. Utomu je kljucnu ulogudobio sustav ventilacijedubokim podzemnimkolektorom u kojemuse zrak ljeti hladi, a zimigrije. Dakako, tu su tro-struki prozori i toplinskazaitita od najmanje 20cm.

Solarni kolektori(po potrebi)

djelotvorna toplinskasuoerzaStita

(barem U = 0,1Wm2K)

dist iropaovanjskizrak

ii"ti.fvanjski zrak

izmjenjivad zadrlavakudnu toplinu

wre

Stedljivije grijanje 83

Za optimalnu solarnukucu treba vjeito slo2itimnoge kockice mozaika.

Maksimalnitoplinski dobici:

o Iokaciia, okolina, smjervjetrao strane svijeta, sjene,susjedne zgrade, stabla. cuvanie topline,m i n imal ne te mperatu rn eoscilacijeo zaitita od sunca,sjenila, bez pregrijavanjao solarni dobici, prozori,staklenik, solarni zidovi. nepropusnost vanjskeIjuske, ulaz s pretkomo-romo toplinska izolacijaU = 0,15 Wm'K

Minimalnitoplinski gubici:

o kompaktan oblik,_volu-men tprozrne povrstne zaupijanje topline. zrakonepropusnosto bez toplinskih mostovao zoniranje prostorijaunutar zgrade, odvajanjestambenih od ostalihprostorijao grijanje - prozraiiva-Dl€'centralni sustav s povra-tom toplineo moguce predgrijava-nje, ped na pelete

lpak, uza sve spektakularne u5tede u odnosuna klasicnu kucu, godi5nji pogonski tro5kovi nemogu osigurati kracu i isplativi ju amortizaci juisk l jud ivo na osnovi vrhunskog energetskogudinka.

Kako biste to postigli treba vam prava pasivnaku6a , pod ignu ta i z t eme l j a , ko ja ob l i kom,izborom materi jala, konstrukci jom, unutra5njomorganizacijom prostora i instalaci ja omogucujepotpunu energetsku neovisnost, od temelja doKrova.

U pasivnoj ku6i nema gr i jan ja u k las idnom'smis lu. Tu se iskor i5cuje svaki izvor top l ine,

pa i Zarul je, a ci jela je kuca ori jentirana premasuncu kako bi zagrabila Sto vi5e energi je iz tognajjeftinijeg i najpouzdanijeg izvora.

UspjeSnoj gradnj i takv ih objekata najv iSeje p r i don io razvo j t ros lo jnog i zo lac i j skogostakl j ivanja (U < 0,4 W/m'?K) koje je potpunopromi jen i lo razmiSl ian je o ku6i kao objektukoji iskl jucivo gubi topl inu, pa sve napore trebausmjeriti na usporavanje njenog bijega. Dana5njisuperprozori namijenjeni pasivnim kucama imaju

DESNO; UmjestoZbukom, na ovoj jesolarnoj kuci juZni zidp re kr i v e n f oto n ap o n s ki mpanelima koji daiu struiuza visoku autonomijucijelog sustava. Tu mogubiti i solarni kolektori zapripremu tople vode.

DOLJE: EnergetskauEi nkovitost kude ovisio nepropusnosti vanjskeIjuske. Stoga je obvezantzv. blower-test sventilatorom koji utiskujezrak kroz ulazna vrataprekrivena folijom.Pod takvim uvjetimaradi i zradni izmjenjivactopline u podrumu kuce.

najceSce trostruko ostakl jenje, plemenit i pl inizmedu stakala, reflektirajuce slojeve za raznevalne duljine suncevog ilaeenja - sve u svemu,pravi highlech. Stoga ne cudi da se iza takvogstakla u hladnojzimitemperatura nikad ne spuStaisood '17 "C.

Troslojnim ostakl jenjem kompletnog juZnogprodelja pasivna ku6a djelotvorno skuplja toplinuiskor i5 tenjem izravnog i d i fuznog suncevogzraeenja.

T i jekom z imske sezone u pasivnoj je kuc ito sasvim dovoljno za zagri javanje ci jelogvolumena. Dakako, svi prozori i sve zastakljenepovrSine moraju t i jekom dana b i t i iz lo2enesuncu, bez ikakvog zas jenjenja. Pr imjenju jese pravi lo kao za solartermijske kolektore ifotonaponske panele - zimi, kad je sunce najniZe,iz julnog smjera ne smije biti nikakvih sjena odvazdazelenog rasl inja...

U rasporedu prostor i ja t reba predvid je t itemperaturno zoniranje kojim se smanjujutemoera tu rne raz l i ke i zmedu sus iedn ihvolumena.

6

*oo

ooL

Stedljivije grijanje

-

cI

Stoga ku6u treba projektirati s Izv. tampon-zonama koje cine postupni pri jelaz izmeduhladnoga vanjskog prostora i najbolje zagrijanihprostori ja u srediSnjem dijelu kuce. Prostori jekojima je u svakodnevnom funkcioniranju ku6enamijenjena sporedna fukcija postavljaju se nasjevernu stranu, aprozori u pojacano izoliranomsjevernom zidu moraju bitiSto manji.

I raspored ostal ih prostori ja treba pri lagodit iprirodnom gibanju sunca od istoka do zapada,pa nj ihov raspored odgovara svakodnevnimaktivnostima ukucana i slijedi crtu sjeveroistok

i , , ^ ^ - ^ ^ ^ - l- luvvzclPclu.Staklenik, zimskivrt i ostakljene prostorije koje

hvataju suncevu toplinu nalaze se u vanjskojku6noj zoni i treba ih pretvorit i u prostor koj ipr ibav l ja top l inu. Zato su s tak lene povr5 ineiskljucivo okrenute prema jugu.

lstodobno zgr ada mora biti Sto kom paktn ij a, bezrazvedenih krila, prigradnji, masivnih neizoliranihbalkona i sl.

lzborom materi jala i dosl jedno provedenimkonstrukc i jsk im r je5enj ima t reba obl ikovat ivjetronepropusnu vanjsku ljusku s koeficijentomprolazatopline od U = 0,1 Wm K.

Dakako, u takvoj konstrukci j i ne smije bit inikakvih toplinskih mostova.

Koncept zahtijeva dobro promiSljanje, strucnopro jekt i ran je i izvedbu, a l i i vecu pocetnuinvesticiju u opremu i strukturu zgrade. Naime,umjesto obicnog, slabo i l i prosjecno izol iranogvanjskog zida, pasivna ku6a zahti jeva toplinskibitno kvalitetniji zid.

Pri usporedbi novogradnji , razlika se uglavnomsvodi na debljinu izolatora i paZljiviju izvedbu, Stoje dostupno i prosjecnom investitoru - pod uvjetom

Staklenik na juZnomprodelju prikupljasunievu toplinu,a zagrijani se zrakraspriuje kroz cijelukucu.Unatod trostrukomstaklu, nisko zimskosunce daje iznenaduju6emnogo topline.Ljeti je taj dio ku6e uhladu jer ga zaklanjaSiroka streha pasredinom dana suncezahvada samo vaniskirub zimskog vrta.Osim toga gornja sestakla mogu otvoriti paviSak pregrijanog zrakaodmah izlazi u otvoreniprostor.

Kako je ku6a opremljenav enti I ac i j s ki m s u stav o mkoji zrak iz hladovitesjene na sjevernoj straniupuhuje u kucu, Ijetije staklenik posljednjaprostorija u nizu iz kojezrak ponovno izlazi uvanjski prostor.Time je izbiegnuto lietnopregrijavanje zimskogvrta.

Sustav kontroliraneizmjene zraka pri kojojse u jednom danuizmijeni od 0,6 do2,5 ukupnog zrainogvolumena (ovisno obroju stanara, namjeni,affiivnostima) moZeraditis iednim ili dvaventilatora kojima snagane premaiuje 100 W.A to je danas vrlolako povezati s nekimtipskim kompletomfotonaponskih panelaza proizvodnju struje izdnevnog svjetla.

Stedljivije grijanje 85

DOLJE: lzrada podze-mnog zrainog kolektorauklapa se u zemlianeradove pri iskopavanjupodruma i uredenjuzemljiSta. Rovokopaci ibageri ionako moraju nagradiliSte pa taj dodatnizahvat nije preskup.Jednom ukopane cijevine treba servisirati, a prir!#!onl P9vr?menomctscenlu t rsptranlu netreba ih otkapati. Rijed jeo sustavu cijev-u-ciievigdie rebrasti vanjskiomotad zaiticuje vrloglatke savitliive ciievi zazrak.

da razumije korist dugorocnih uSteda. Stovi5e, izkonacnih je tro5kova unaprijed iskljucen klasicnisustav gri janja, pa odmah otpadaju i uobicajenitro5kovi konvencionalnih uredaja - od kotla docijevi i radijatora.

T ime se ukupna inves t i c i j a l ako svod i unormalne okv i re. Dugorocno stanar i pas ivnesolarne kuce mogu zaborav i t i sve problemes c i jenama ogr jeva, c ime se u loZeni novacmnogostruko brZe isplati, a nema ni tro5kova zapovremene temelj i te popravke i modernizaci jusustava grijanja.

Ovdje je dovoljna i jednostavna pec na drvail i kamin smje5ten negdje u sredini kuce koji seaktivira samo pri posebno hladnom vremenu - ilizbog ugodaja.

Sve Sto je dosad receno glede zimskog hvatanjai cuvanja topline, u pasivnoj kuci mora imati i

svoje zrcalno obrnute funkcije t i jekom l jeta. Stomanje vruceg zraka, Sto vi5e sjena, duboki hladna prozorima ispod sjenila i balkona...

Pasivna je kuca nezamisliva s ljetnim paketomraznih k l ima-uredaja ko j i poniStavaju dobi tkepreobilnog osuncanja, pa projekt i konstrukcijskarje5enja, izgled i funkcionalnost unaprijed morajurije5iti oba zahtjeva - toplo zimu, prohladno ljeti.

Zimi se glavnina toplinskih potreba zadovoljavakontroliranom izmjenom toplog i hladnog zraka.Ugradnjom zracnog izmjenjivaca s ukriZenimstrujanjem hladnog vanjskog i toplog sobnogzraka toplina se djelotvorno zadrlava u kucnomvotumenu.

Ljetije mnogo znacajniji utjecaj tzv. podzemnogizmjenjivada koji osigurava dotok trajno hladnijegzr aka iz podzem I j a. U redaj je kraj n je j ed nostavani - ie f t in .

Pasivni sustav prozradivanja ukopava sena dubinu od najmanje 2 metra, gdje i ljeti izi m i vl adaju podjedn ake tem peratu re.

Nadzemni ie usisgusfim mreZama dobrozaiti6en od insekata, a posebni G4-filtrispreiavaiu i ulaz praiine. Sve je dostupno...

... pa kontrola i izmiena filtara ne zahtiievaviie od nekoliko minuta. Brzina zraka uciievima uglavnom je oko 1 m u sekudi.

.a

I

Kako je Friinkische tvrtka koja se proslavilam od u larn i m d rena2n i m su stav i m a, oprem aza podzemne zraine kolektore samo im ieinovativno unapredenje prokuianog proi-zvoda... Unutar nepropusnih rebrastih cijeviotpornih na sve kemikalije iztlaprovuiene su specijalne savitljive iglatkepolietilenske cijevi. Promjer im je 20 cm, avertikalnih Sahtova 40 cm. Za obiteljskuku6u treba oko 100 m ukopanih cijevi.

86 Stedljivije grijanje

Pri gradnji se u tlo ispod ku6e ili vrta ukopajucijevi kroz koje prisilno struji zrak, za Sto ne trebaviSe od osrednjeg ventilatora.

Kako je temperatura t la na odredenoj dubinikonstantna (bezobzia na godi5nja doba) zimise hladni vanjski zrak utiskuje u podzemlje gdjese strujanjem kroz dugacke ci jevi postupnozagrijava i ulaziu ku6u kroz izmjenjiva6.

Naprimjer, ako je temperatura vanjskog zrakaoko -12" C prolazom kroz dovoljno dugi podzemniizmjenjivad topline zagrijal6e se barem do 5"-6"C. Kad tako predgri jani zrak dospije u kriZniizmjenjivac u podrumu, piotustruja istro5enogtoplog zraka predat ce mu svoju toplinu i zagrijatiga, recimo, do 15" i l i 1B "C.

Po potrebi, primjenom manje toplinske pumpe(najvi5e 500 W), zrak koji ulazi u prostoriju moZese i dodatno zagrilali do +35"C.

Kompaffini kriZni toplinski izmienjivai zraka u kojemu sepreko velikih dodirnih povriina susjednih zra6nih kanala brzo idjelotvorno prenosi toplina s toplijega na hladniji zrak.

Kroz zidne otvore za provjetravanje obradenise vanjski zrak upuhuje u spavaonicu i dnevniboravak, dok se istodobno zagrijani istro5enizrak is isava iz kuhin je, kupaonice i zahodai odvodi do kriZnog zradnog izmjenjivada i l iisparivaca toplinske pumpe - gdje predaje svusvoju toplinu - i odlazi u otvoreni prostor. Tako sestalno odrZava dotjecanje predgrijanog svjeZegzrakai ispuStanje istro5enoga. Dakako, pri pojavijadih mirisa u kuhinj i ( i l i zbog pu5enja) moZeteprostoriju i klasicno provjetravati - kroz otvoreniprozor. Odito, pasivna ku6a ni je ba5 pogodnomjesto za pu5ade...

Prednosti tog sustava su udobno stanovanje ikvalitetan zrak u zatvorenom prostoru. Stalnimodvodenjem zagrijanog zraka koji sadrZi velikekol ic ine vodene pare isk l juduje se pojavakondenzata. lstodobno zgradaje suha pa nema

DESNO: Skice vanjskih zidovapokazuju razvoj graditeljstva uposljed nj ih dvadesetak godin a.Na vrhu je zid od iuplje blok-opekedebljine 25 cm koji s obiinomZbukom ima koeficijentprolaza topline lJ = 1,3 Wnf K.P rosjei na godi i n ja potroin jakuCe s takvim vanjskim zidomotprilike je 13 litara loZivog uljapo cetvornom metru griiane ipovrstne.U sredini je zid tzv. trolitarske lkude izoliran stiroporom.U = 0,3 Wm2K, a potroinja oko3litre po detvornom metru. l

Najdonji je zid pasivne kuce s iuku pn om topl in skom izolaci jom(stiropor) u debljini od 30 cm(npr. 25 + 5 cn) i U = 0,15 Wh'zK.Usporedba s loiivim uljem dajepotroinju od 1,5|/nf .

lako pasivnu ku6u moiete po potrebiopremati raznim prakticnimuredajima, najdeS6e se primjenjujetzv. kompaffini modul s toplinskompumpom i izmjenjivacem kojiproii ruje m og u fnosti kom bi ni ranj a ipoboljianja sustava.

Prikljucuje se na mjestu gdjevanjski zrak ulazi u protustrujniizmjenjivac topline.Ovisno o naiinu rada, toplinskapumpa moZe taj zrak znatno zagrijatiili pak ohladiti, s bitno manjompotroinjom struje od uobiiajenihrashladnih uredaja.Toplinske pumpe nisu nuina opremaprave pasivne ku6e, no ako im strujudaju fotonaponski paneli mogu posticispeffiakul arne topli n ske dobitke.Valja znati da pozemni kolektorzagrijava zimski zrak do 8"C, patoplinska pumpa stvara prava iuda.A u suvremenim niskotemperaturnimobjektima dopuiteni su svizahvati koji ne zahtijevaju troienjekonvencionalnog ogrjeva ineobnovljivih izvora energije.

Kompaktni komplet s toplinskom pumpomSvieZi hladanvanjski zrak

lzmjenjivac toplinezrawzrak

lstro5enitopli zrak

Predgri!anisuez zraK

Dodatnodoglijavanjesvlezeg zraKa

Spremnik i Dmjenjivacza l00tu v00u

Vruca voda

Stedljivije grijanje 87

Sophienhof u Frankfurtuod 2006. godine ienajveda pasivna ku6a uNjemadkofTa gotovosamodovoljna stambenazgrada ima 160 stanovas odlicnim komforom izdravom mikroklimomkoju podriava stalni do-vod zraka kroz kolektoreu tlu.

uobicajenih Steta cime se smanjuju tro5koviodrZavanja. Kako svjeZi zrakulazi u sustav krozfiltar u kuci nema pra5ine ni peluda, a Stetne tvariiz zr aka stal no se odvode sustavom kontrol i ranogprozradivanja.

Kako je klasicno prozracivanje rijetka iznimka,godi5nje energetske potrebe mogu biti i samo 30kWh/m.

PaZljivom razradom projekta - pri cemu seodmah rje5avaju i svi izvedbeni detal j i - vecna prv im sk icama mogu se smanj i t i godi5njetoplinske potrebe na pukih 15 kWh/m2 - Sto jelek desetinu energetskih potreba klasicnih kucakakve i danas gradimo svuda oko nas.

A pasivnu ku6u moZete sagradit i gotovo uzpodjednake tro5kove - kao da gradite klasidnujednakog volumena!

Razlika je u znanju projektanata, razumijevanjuf iz ika ln ih problema i pr imjeni nov ih tehnick ihrje5enja. Za usporedbu, kad serviseri elektronickeopreme ne b i razumje l i d ig i ta lnu tehniku, vecsamo analognu, ne bi mogli popravl jat i uredaje

DESNO: Pasivnu kucuDarmstadt - Kranichsteinsagradili su 1990. godinenjemaiki arhitekti Bott,Ridder iWestermeyer.Tijekom vremena postalaie ogledni i mjerni uzorakza tisuie drugih objekata.Prosjedna godiinja po-troinja energije ogrjevane premasule10 kWh (mza).To je prva tzv. jednolitrenakuca provjerena u praksi.Na juinoj strani su bal-koni sa sjenilima ivelikiprozori, dok je na sjever-noj svojevrsni zimski vrt,zastakljeni prostor kojiumanjuje utjecaj hladnogvjetra, a istodobnoomogucuje komunikacijumedu stanovima bezizlaska na otvoreno.

Kljudnu ulogu ue n e r gets ko j ef i ka s n o stiima podzemni zradnikolektor iz kojega se ljetiizimi upuhuje zrak u svestanove, na tri etaie.Zoniranjem prostoranajtopliji volumenje stubiite u sredinizgrade, odakle se izvlaciistroieni zrak.Ta je izmjena jedvaprimjetna jer seu jednom satucirkulacijom promijenioko 0,6 ukupnogvolumena ku6e.I nakon Sesnaest godinakuca odliino cuvatoplinu, ito potvrduju ii nf racrv ene f otog raf i je.

Foto: Fiest/Passivhauslagung

88 Stedljivije grijanje

-3

i3

c

koji vec desetljecima vladaju trZi5tem zabavne iostale elektronike.

Tako smo i mi u Hrvatskoj - cast r i jetkimizuzecima koji potvrduju pravi lo, a jedva semogu nabroj i t i prst ima jedne ruke - glede f izikezgrada iodrZivog graditeljstva idandanas u tomanalognom podrucju.

JoS gore - u tom klasidnom i l i tradicionalnompodrudju nemamo ni projektanata ni izvodadani nadzora koji bi sustavno mogli graditi barem

niskotemperaturne zgrade.ls todobno, u sv i je tu se iz godine u godinu

pove6ava broj pasivnih kuca, pri cemu se uprec iznoj i domiSl ja to j izvedbi deta l ja is t icuupravo samograditelji.

Dosada5nja dobra iskustva posvuda prate idrZavni poticaji, cime se strategija odrZive gradnjeodlicno uklapa u medunarodna nastojanja zasmanjenjem emisi je CO, u Zemlj inoj atmosferi,smanjuje se potreba za uvozom energenata, astambeni fond postaje bogatiji i kvalitetniji.

Rezimirajmo: Pasivna je kuca objekt kojemugodi5nje za gri janje ne treba vi5e energi je od15 kWhim'z(a). Tako dobro izol irana zgrada netreba ni konvencionalno grijanje jer sve potrebezadovoljava toplinom iz svoje unutra5njosti(zahvacena sunceva top l ina, e lekt rouredaj i ,osobe, rasvjeta). Ostatak toplinskih potrebazadovoljava se zagrijavanjem zraka. Bez togane bi bi lo ni tako povoljne bi lance jer stambeniprostor ipak zahtijeva i redovito prozracivanje...

Pasivna ku6a mora zadovoljiti todno odredenekriterije:ogrijanje - najvi5e 10 W/m2e ukupne energetske potrebe (sva troSila, struja,

topla voda) najvi5e 42kWhlm2o ukupne potrebe za primarnom energijom(za sve) najvi5e 120 kWh/m'?.

GORE: Promiiljenimdimenzioniran jembalkona i sienila lietltgse osuncanle smanluleu korist zimskoga.

LIJEVO: Svaka sezgrada moie sanirati ipoboljiati primjenompravila i principapasivne solarne kuiedo razine tantastidnihuiteda. Ipak, prednostje na strani novogradnjejer pasivna solarna ku6aima specifiian rasporedprostorija koji odreduiepoloiaj kuce i nacinstruianja zraka krozizoliranu zgradu.Zimi se hladan vaniskizrak predgrijava upodzemnim cijevima,a potom u.toplingkolnzracnom Emlenltvacupreuzima toplinuistroienog zraka koji seispuhuje iz kude.Kako je tlo ljeti relativnohladnije od zraka danjuce svjeZa zradna strujas hladovitog sjevernogzida osigurati ugodnukucnu klimu i bezdodatnih rashladnihuredaja.Ventilatori su relativnomale snage, a strujuim mogu osigurati ifotonaponski paneli.

,o,ro.=l

^ . - ' ..5vjpz | :preognlanr ;.zruK I

Stedljivije grijanje 89