Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7
Me|unarodni� nau~ni� skup"Odr`iva�poqoprivreda�iruralni� razvoj� u� funkciji
ostvarivawa� strate{kih� ciqeva
Republike�Srbije�u�okviru�Dunav-skog� regiona:� Nauka� i� praksa� uslu`bi� agrara"� odr`an� je� u� Beo-gradu� 12.� i� 13.� decembra� pro{legodine.�Ovaj�nau~ni�skup�ve}�tra-dicionalno� organizuje� Institutza�ekonomiku�poqoprivrede�u�Be-ogradu� i� tom� prilikom� okupi� ve-liki�broj�nau~nih�radnika�u�obla-sti�agroekonomije�iz�zemqe�i�ino-stranstva.�
Institut� za� ekonomiku� poqo-privrede�je�na�ovogodi{wem�sku-pu�obele`io�i�proslavio�70�godi-na�od�osnivawa,�uz�prigodnu�sve-~anu� akademiju.� Pozdravnu� re~uputili�su�prof.�dr�Jonel�Subi},direktor�Instituta�za�ekonomikupoqoprivrede�i�akademik�Dragan[kori},� predsednik� Akademij-skog� odbora� za� selo� SANU� i� ko-predsednik�Nacionalnog�tima�zapreporod� sela� Srbije.� Me|una-rodni� nau~ni� skup� je� sve~ano
otvorio�dr�Sa{a�Lazovi},�pomo}-nik�ministra�u�Sektoru�za�tehno-lo{ki�razvoj,�transfer�tehnolo-gija� i� inovacioni� sistem� Mini-
starstva�prosvete,�nauke�i�tehno-lo{kog�razvoja�Republike�Srbije.Sve~anosti� je� prisustvovalo� vi-{e�od�150�gostiju�iz�zemqe�i�ino-stranstva.� Me|u� wima� su� bili� ipredstavnici� Ministarstavaprosvete,� nauke� i� tehnolo{kograzvoja�i�Ministarstva�poqopri-vrede,� {umarstva� i� vodoprivre-de�Republike�Srbije,�kao�i�pred-stavnici�Akademijskog�odbora�zaselo�SANU,�te�brojnih�fakultetai�instituta�iz�zemqe�i�inostran-stva.� Skupu� su� prisustvovali� ipredstavnici� ambasada� Rumunijei�Austrije,�Privredne�komore�Sr-bije,� Zadru`nog� saveza� Srbije,kao� i� poqoprivrednih� saveto-davnih�i�stru~nih�slu`bi�i�poqo-privredni�proizvo|a~i.�
Me|unarodnom� nau~nom� skupuje� prisustvovalo� preko� 30� ino-stranih� gostiju,� nau~nih� radnikaiz� inostranstva,� s� kojima� Insti-tut�ima�dugogodi{wu�uspe{nu�sa-radwu.�To�su�predstavnici�nau~-nih�i�instra`iva~kih�instituci-ja�iz�Austrije,�Bugarske,�Italije,Ma|arske,�Poqske,�Rumunije,�Ru-sije,�^e{ke,�Bosne�i�Hercegovinei� Republike� Severne� Makedoni-je.�Prezentovano�je�vi{e�od�60�na-u~nih� radova,� u� okviru� kojih� su
predstavqena� nova� saznawa� uoblasti�inovacija,�interesnog�po-vezivawa� i� razvoja� nau~noobra-zovne� infrastrukture� u� agrobi-znisu.�U�okviru�Me|unarodnog�na-u~nog� skupa� odr`an� je� i� Okruglisto� "Nauka� i� praksa� u� slu`biagrara",� koji� je� sve~ano� otvorioAleksandar�Bogi}evi},�pomo}nikministra� poqoprivrede,� {umar-stva� i� vodoprivrede� RepublikeSrbije.
G.�R.
Uo~i� novogodi{wihpraznika,� predsednikSrbije� Aleksandar
Vu~i}�i�premijerka�Ana�Br-nabi}�obelodanili�su�planza�budu}nost�"Srbija�2025".Osnova�plana�je�da�se�u�in-vesticione� projekte� ulo`i14� milijardi� evra,� a� sred-stva�}e�biti�obezbe|ena�izbuxeta� i� kreditima� me|u-narodnih� finansijskih� in-stitucija.� Kqu~ne� ta~keplana� su� regionalno� pove-zivawe,� reforma� javnihpreduze}a� i� obrazovawa,odr`iva� ekonomija� i� zau-stavqawe� odlaska� mladihiz�zemqe.�Ulaga}e�se,�tako-|e,� u� projekte� povezane� sanaukom,� putnom� infra-strukturom� i� `eleznicom,energetskim� sektorom,� iz-gradwom� i� opremawem� no-vih�zdravstvenih�ustanova,turizmom,� izgradwom� sta-diona� i� vi{enamenskihsportskih�objkekata.
Od� ukupno� predvi|enih14�milijardi�evra�za�razvoji� unapre|ewe� infrastruk-ture� i� razvoj� u� sektoru� po-qoprivrede,� planom� jeutvr|eno� da� treba� da� budeulo`eno� relativno� skrom-nih�300.000.000�evra.�Pred-vi|ene� oblasti� na� koje� }ese� potro{iti� najvi{e� nov-ca� su� projekti� za� izgradwuautomatskih� protivgradnihlansera,�vodoprivredne�si-
steme,� eletrifikaciju� po-qa,�komasaciju...
Prema�ovom�planu,�Srbi-ja�do�kraja�2025.�godine�tre-
ba�da�na�celoj�svojoj�terito-riji� dobije� kompletno� iz-gra|en� i� potpuno� automati-zovani� sistem� protivgrad-ne� odbrane� koji� garantujedvadeset~etvoro~asovnupripravnost�za�dejstvo.�La-ne�je�ve}�po~ela�realizaci-
ja�pilot-projekta�postavqa-wa� automatskih� protiv-gradnih� sistema� u� Radar-skom�centru�"Vaqevo",�koje
kontroli{e� 99� lansirnihstanica.�Kada�se�ovaj�proje-kat� okon~a,� krenu}e� opre-mawe� i� preostalih� 12� ra-darskih�centara�koji�pokri-vaju�celu�Srbiju.�Planom� jepredvi|eno�da�ve}�ove�godi-ne�po~nu�radovi�na�oprema-
wu�radarskih�centara�Buku-qa,�U`ice�i�Fru{ka�gora.
Za�projekte�navodwava-wa� previ|eno� je� ulagaweukupno� 86.000.000� evra.Najve}a�investicija�odnosise� na� nastavak� obustavqe-ne� izgradwe� vodoprivred-nog�sistema�"Selova"�u�op-
{tini� Kur{umlija.� Prvafaza� obuhvata� radove� napodizawu�brane�i�akumula-cije�na�reci�Toplici.�Ovajprojekat�je�od�velikog�star-te{kog� zna~aja� i,� kako� jenagla{eno,� wegovim� zavr-{etkom� omogu}i}e� se� re-
dovno� i� kvalitetno� vodo-snabdevawe� gotovo� celogNi{avskog� okruga.� Tako|e,od� posebnog� je� zna~aja� zapoqoprivredu� i� poqopri-vredna� doma}instva� koja}e,� uz� odre|ena� ulagawa,mo}i�da�se�na�svojim�wiva-ma� prikqu~e� na� sistemenavodwavawa.
U� op{tinama� @itora|ai�Mero{ina�u�Ni{kom�regi-onu� 2019.� i� 2018.� godineuspe{no� su� sprovedeni� pr-ojekti�elektrifikacije�po-qa.�Time�}e,�po�planu,�bitiomogu}eno� navodwavawe450� hektara� u� ataru� @ito-ra|e� i� 300� u� Mero{ini.� Utoku�su�zavr{ni�radovi�naprojektima� elektrifika-cije�800�hektara�u�op{tiniVarvarin�i�150�u�Leskovcu,{to�}e,�tako|e,�biti�dobraosnova� da� se� na� tim� povr-{inama�izgrade�sistemi�zanavodwavawe.� Planom� jeprevi|en�i�po~etak�radovana� nekoliko� puta� odlaga-nom� projektu� "Ma~va"� kojiobuhvata� navodwavawe
10.000�hektara�u�ovom�regi-onu.
Zna~ajno� mesto� u� planu"Srbija�2025"�dato�je�projek-tima� komasacije,� za� {ta� }ebiti� izvdvojeno� 70.000.000evra.� Ministarstvo� poqo-privrede� je� ve}� formiraloradnu�grupu�za�izradu�novogzakona� o� komasaciji� kojim
}e� tradiconalni� koncept� uradu� biti� zamewen� novimpristupom�i�oslawati�se�nadigitalizaciju� i� najnovijetehnologije.�Komasirane�po-vr{ine� i� spojeni� poseditreba,�pre�svega,�da�relaki-sraju�imovinsko-prave�odno-se� kada� je� re~� o� svim� spor-nim� vlasni{tvima� nad� ze-mqom.� To� bi� istovremenoomogu}ilo�efikasnije�kori-{}ewe� poqoprivrednog� ze-mqi{ta,� jeftiniju� izgrad-wu�infrastrukture�u�rural-nim�sredinama�koja�nedosta-je,�a�pre�svega�mre`u�lokal-nih� i� atarskih� puteva,� ure-|ewe� vodotoka,� podizawepoqoza{titnih�pojaseva...�
K.�R.
ODR@AN ME\UNARODNI NAU^NI SKUP U ORGANIZACIJI INSTITUTA ZA EKONOMIKU POQOPRIVREDE U BEOGRADU
AKTUELNA BROJ 2683/10. JANUAR 2020.www.poljoprivrednik.net
Fot
o:�G
.�M
uli}
ISTORIJATInstitut� za� ekonomiku� poqoprivrede� osnovan� je� Odlukom
Vlade�Federativne�Narodne�Republike�Jugoslavije�1949.�godi-ne.�U�proteklih�sedam�decenija,�kao�jedna�od�najstarijih�i�naju-glednijih� nau~noistra`iva~kih� institucija� u� sektoru� agrara,Institut�je�kontinuirano�pratio�ekonomske�probleme�poqopri-vrede,� analiziraju}i� ih� i� daju}i� predloge� za� uspe{an� razvojovog�va`nog�sektora�nacionalne�ekonomije.�Institut�je�u�svomdosada{wem� radu� posebnu� pa`wu� posve}ivao� razvoju� nau~nogkadra,�podsti~u}i�usavr{avawe�mladih�saradnika�i�wihovo�na-predovawe.�Nau~ni�radnici�zaposleni�u�ovoj�uglednoj�institu-ciji�realizovali�su�vi{e�od�650�projekata,�a�va`an�segment�de-latnosti�Instituta�je�i�izdava~ka�delatnost.
VODOVOD�I�KANALIZACIJAU�SVAKOM�SELU
U� okviru� programa� "Srbija� 2025"� bi}e� ulo`eno~ak�milijardu�evra�za�izgradwu�vodovoda�i�kanali-zacije� u� svakom� selu� u� Srbiji,� najavio� je� predsta-vqaju}i�plan�predsednik�Srbije�Aleksandar�Vu~i}.Rekao�je�da�}e,�posle�ulagawa�u�putnu�i�`elezni~kuinfrastrkturu,�najvi{e�novca�biti�izdvojeno�upra-vo�za�vodovod�i�kanalizaciju�u�ruralnim�podru~ji-ma,�jer�to�je�od�vitalnog�zna~aja�za�opstanak�sela iwegovih�`iteqa,�posebno�mladih.
ZAHVALNICA�"POQOPRIVREDNIKU"U�okviru�sve~ane�akademije�dodeqene�su�zahvalnice�ugled-
nim� institucijama� s� kojima� Institut� za� ekonomiku� poqopri-vrede� ima� dugogodi{wu� zna~ajnu� i� kvalitetnu� saradwu.� Tom
prilikom�zahvalnicu�je�dobilo�i�novinsko-izdava~ko�predu-ze}e�"Dnevnik-Poqoprivrednik"�AD�Novi�Sad�u�znak�vi{ede-cenijske�medijske�afirmacije�rada�Instituta.�Zahvalnicu�di-rektorki� "Dnevnik-Poqoprivrednika"� dr� Gordani� Radovi}uru~io�je�prof.�dr�Jonel�Subi},�direktor�Instituta�za�ekono-miku�poqoprivrede.
Sve~ano i radno obele`eno 70 godina postojawa
Poqoprivredi za razvojne projekte300.000.000 evra
DR@AVNI VRH PREDSTAVIO INVESTICIONI PLAN ZA BUDU]NOST "SRBIJA 2025"
Institut je u proteklih sedam decenija, kao jedna od najstarijih i najuglednijihnau~noistra`iva~kih institucija u sektoru agrara, kontinuirano pratio eko-nomske probleme poqoprivrede, analiziraju}i ih i daju}i predloge za uspe{anrazvoj ovog va`nog sektora nacionalne ekonomije
Predvi|ene oblasti ulagawa su izgradwa i opremawe automatskihprotivgradnih lansera, vodoprivredni sistemi i navodwavawe,komasacija, eletrifikacija poqa...
Prof.�dr�Jonel�Subi}�uru~uje�zahvalnicu�dr�Gordani�Radovi}
Fot
o:�V
elib
or�P
otr
ebi}
Fot
o:�V
elib
or�P
otr
ebi}